Professional Documents
Culture Documents
PROCENU RIZIKA
PRIRUNIK ZA
PROCENU RIZIKA
Urednik
PRIRUNIK ZA PROCENU RIZIKA
Izdava:
GLOBE DESIGN
Beograd
Urednik:
Jelena Starevi
Autori:
Jelena Starevi,
Maja Ili,
Prim dr sci Jelena Paunovi-Pfaf
Recezent:
Mr Simo Kosi
tampa:
GLOBE DESIGN
Beograd
Tira:
1000
Beograd,
2010.
SADRAJ
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Razlozi nesrea 11
Bezbednost i zdravlje na radu u brojkama 12
TA JE PROCENA RIZIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
ta je rizik 14
ta su opasnosti i tetnosti 15
ta je procena rizika 15
Logiki okvir za procenu rizika 16
TA KAE ZAKON . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
PREDGOVOR
7
Pismeni akt o obavljenoj analizi i proceni tetnosti i opasnosti odnosno ri-
zika od povreda na radu ili oteenja zdravlja, odnosno oboljenja zaposlenog
predstavlja osnovni dokument u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu kojim
poslodavac sagledava ukupno stanje uslova rada na svakom radnom mestu i
u radnoj okolini i utvruje mere i prioritete u smislu poboljanja uslova rada i
otklanjanja rizika i/ili njihovo svoenje na najmanju moguu meru.
Postupak procene rizika na radnim mestima i u radnoj okolini uvodi se
sa ciljem da se opasnosti i tetnosti u potpunosti otklone, emu treba teiti
u voenju postupka. Meutim, kako to najee nije mogue, nivo opasno-
sti i tetnosti treba smanjiti na najmanju moguu meru. Uvoenjem principa
procene rizika i sprovoenje propisane procedure procene, poslodavac moe
veoma efikasno da sagleda bezbednost i stanje radnih uslova na svim radnim
mestima i u radnoj okolini u svom preduzeu ili ustanovi i da finansijska sred-
stva, koja je duan da odvaja za poboljanje bezbednosti i uslova rada, pra-
vilno usmeri za reavanje konkretno odreenih nedostataka ili nepravilnosti
vezanih za ovu problematiku.
Ako imamo u vidu da se Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu promo-
vie sistem bezbednosti i zdravlja na radu kojim se vri stalno unapreivanje
i poboljanje bezbednosti i zdravlja na radu, osiguranje zdravih radnih uslova
(zdravo radno mesto), sa tenjom ka ostvarivanju dobrobiti na radu, i da je
dunost poslodavca da sprovodi ovaj sistem, sa sigurnou se moe izvesti
zakljuak da je usvojeni princip procene rizika na radnim mestima i u radnoj
okolini veoma pogodan metod za preduzimanje i primenu preventivnih mera
od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom.
Imajui u vidu sve napred navedeno, opravdano se oekuje da ovaj Priru-
nik poslui poslodavcima kao alat u sprovoenju procedure procene profesi-
onalnih rizika. Treba imati u vidu injenicu da je usvojena procedura procene
rizika veoma sloena, uzimajui u obzir njenu multidisciplinarnost, radi ega
je neophodno prethodno edukovati procenjivae kao auditore procedure,
to se korienjem ovog Prirunika moe efektivno postii.
Prirunik u velikoj meri demistifikuje proceduru uvoenja procene pro-
fesionalnih rizika i upuuje poslodavce na neposredno angaovanje kako bi
procena bila zadovoljavajua.
itaoci moraju imati u vidu i injenicu da je deo teksta ovog Prirunika
zasnovan u pojedinim stavovima navedenim u tekstu posebnog Uputstva o
vrenju nadzora nad aktom o proceni rizika od strane Inspekcije rada, kojim
se u veoj meri namee obaveza poslodavaca za angaovanjem slubi medi-
cine rada.
Mr Simo Kosi, dipl.in.
Uvod 9
Kako e vam ovaj prirunik pomoi?
Zakon od vas ne oekuje da eliminiete sav rizik, ali ste obavezni da za-
titite radnike koliko je to realno mogue. Ovaj prirunik e vam pomoi da
proete kroz sve korake i da uradite i dokumentujete vau procenu rizika, sa
to je mogue manje zbrke.
Imajte na umu da ovaj prirunik treba da vam bude vodilja za postupak
procene rizika i da se on ne obrauje procenu rizika u nekim specifinim sek-
torima na koje se odnose striktnije norme i posebna podzakonska akta.
Razlozi nesrea
Sve nesree su rezultat ili opasnih radnji ili opasnih uslova ili i jednog i dru-
gog. Opasni uslovi su rezultat postojanja opasnih radnji. Sve opasne radnje
proizlaze ili iz neznanja, nesposobnosti ili nemotivisanosti.
Analiza razloga deavanja nesrea pokazuje da na nastanak nesree naj-
vie utie ponaanje (70%), zatim sposobnosti (20%) i na kraju znanje (10%).
Prevencija nesrea na radu se moe postii pre svega uticanjem na ponaa-
nje, odnosno motivaciju zaposlenih.
Postoji nekoliko naina na koji poslodavci shvataju bezbednost i zdravlja
na radu. Postoje poslodavci koji kau koga je briga dok vas ne uhvate (pa-
toloka kultura bezbednosti i zdravlja na radu), drugi pak smatraju da im
je bezbednost i zdravlja na radu bitna, ali preduzimaju korake i mere samo
kad se nesrea ve dogodi (tkz. reaktivna kultura bezbednosti i zdravlja na
radu). Poslodavci koji pridaju znaaj pitanju bezbednosti i zdravlja na radu
uvode sistem upravljanja opasnostima i tetnostima (kalkulativna kultura
bezbednosti i zdravlja na radu). Ima poslodavaca, koji prepoznajui interes
i vaznost bezbednosti i zdravlja na radu, idu i korak dalje tako to permanen-
tno unapreuju sistem bezbednosti i zdravlja na radu (tkz. proaktivna kul-
tura bezbednosti i zdravlja na radu). I na kraju imamo poslodavce kojima
je bezbedan i zdrav rad nain na koji vode poslovanje (generativna kultura
bezbednosti i zdravlja na radu).
ta je rizik?
U literaturi se sree veliki broj definicija rizika. Termin rizik potie od itali-
janske rei rissiko i provobitno je oznaavao opasnost koja je laama pretila
od hridina i stena.
Polazei sa aspekta bezbednosti, rizik je, prema nekim definicijama mo-
gunost gubitka ili povrede odnosno mogunost realizacije neeljene posle-
dice nekog dogaaja.
Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu rizik je verovatnoa na-
stanka povrede, oboljenja ili oteenja zdrvlja zaposlenog usled oasnosti.
Rizik (R) kao kvantitativni pojam, uslovljen je verovatnoom njegovog na-
stanka (V) i teinom (ozbiljnou) povrede odnosno profesionalnog obolje-
nja (P). Visina rizika proizilazi iz verovatnoe da opasnost ili tetnost prouzro-
kuje manju ili veu tetu odnosno povredu na radu ili profesionalno oboljenje
(R=VxP).
Opasnosti tetnosti
ta je procena rizika
Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu, procena rizika je siste-
matsko evidentiranje i procenjivanje svih faktora u procesu rada koji
mogu uzrokovati nastanak povreda na radu, oboljenja ili oteenja zdrav-
lja i utvrivanje mogunosti, odnosno nain spreavanja, otklanjanja ili
smanjenja rizika na radnom mestu i u radnoj okolini.
ta je procena rizika 15
Najprostije, procena rizika je utvrivanje ta na vaem radnom mestu
moe da izazove povrede vaim radnicima i odluivanje da li ste preduzeli
dovoljno predostronosti ili treba da uradite vie kako biste ih spreili.
Nesree na radu i profesionalna oboljenja mogu upropastiti neiji ivot i
uticati na vae poslovanje. Svrha procene rizika je da obezbedite da se niko
ne povredi ili oboli kao posledica radnih aktivnosti.
Prilikom procene rizika nemojte komplikovati. U veini organizacija rizici
su ve poznati i neophodne mere se lako primenjuju. Vi ve sigurno znate
da li npr. imate zapolene koji nose teke stvari i tako imaju rizik od povreda
kime ili imate zaposlene koji su skloni da se okliznu ili sapliu. Ako je tako
proverite da li ste preuzeli razumne mere da izbegnete nastanak povrede.
Pobrinite se da u proces procene rizika ukljuite vae zaposlene ili njihove
predstavnike. Oni e imati korisne informacije o tome kako se odvija radni
proces to e vam pomoi da uradite procenu bolje i efektnije. Ali ne zabora-
vite vi ste odgovorni za procenu rizika!
Identifikujte
kriterijumi
opasnosti
rizika
procenite
verovatnou DA unesite
nastanka podatke u
Scenario izraunajte da li je Akt o
gubitka rizik rizik proceni
procenite prihvatljiv rizika
veliinu
posledice NE
primenite mere
za smanjenje ili
otklanjanje rizika
ta kae zakon 21
KAKO URADITI PROCENU RIZIKA
R=PxVxU
7) Zakljuak
Po spovedenom postupku snimanja organizacije rada, prepoznavanja i
utvrivanja opasnosti i tetnosti, procenjivanja rizika u odnosu na opasnosti i
tetnosti i utvrivanju mera i naina za otklanjanje, smanjenje ili spreavanje
rizika donosi se zakljuak.
Zakljuak sadri:
a) sva radna mesta na kojima je izvrena procena rizika;
b) radna mesta koja su utvrena kao radna mesta sa poveanim rizikom;
c) prioritete u otklanjanju rizika;
d) izjavu poslodavca kojom se obavezuje da e primeniti sve utvrene
Kako uraditi procenu rizika 31
mere za bezbedan i zdrav rad na radnim mestima i u radnoj okolini u
skladu sa aktom o proceni rizika.
ODLUKU
O POKRETANJU POSTUPKA PROCENE RIZIKA
II
1) _________________________________________________________
2) _________________________________________________________
III
U __________________, DIREKTOR
Prilozi 47
Prilog 2: Obavetenje zaposlenih o
odreivanju lica za obavljanje poslova u
oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
Broj: ____________
Datum: ________
II
III
DIREKTOR
I LISTA OPASNOSTI
Mehanike opasnosti, koje se pojavljuju korienjem opreme za rad
1. Nedovoljna bezbednost zbog rotirajuih ili pokretnih delova,
2. Slobodno kretanje delova ili materijala koji mogu naneti povredu
zaposlenom,
3. unutranji transport i kretanje radnih maina ili vozila, kao i pomera-
nja odreene opreme za rad,
4. Korienje opasnih sredstava za rad, koja mogu proizvesti eksplozije
ili poar,
5. Nemogunost ili ogranienost pravovremenog uklanjanja sa mesta
rada, izloenost zatvaranju, mehanikom udaru, poklapanju i sl,
6. Drugi faktori koji mogu da se pojave kao mehaniki izvori opasnosti.
Opasnosti koje se pojavljuju u vezi sa karakteristikama radnog mesta
1. Opasne povrine (podovi i sve vrse gazita, povrine sa kojima za-
posleni dolazi u dodir,a koje imaju otre ivice rubove, iljke, grube
povrine, izboene delove i sl),
2. Rad na visini ili u dubini, u smislu propisa o bezbednosti i zdravlju na
radu,
3. Rad u skuenom, organienom ili opasnom prostoru (izmeu dva ili
vie fiksiranih delova, izmeu pokretnih delova ili vozila, rad u zatvo-
renom prostoru koji je nedovoljno osvetljen ili provetravan i sl)
4. Mogunost klizanja ili spoticanja (mokre ili klizave povrine),
5. Fizika nestabilnost radnog mesta,
6. Mogue posledice ili smetnje usled obavezne upotrebe sredstava ili
opreme za linu zatitu na radu,
7. Uticaji usled obavljanja procesa rada korienjem neodgovarajuih
ili neprilagoenih metoda rada,
8. Druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa karaktristikama rad-
nog mesta i nainom rada (korienje sredstava i opreme za linu
zatitu na radu koja optereuju zaposlenog i sl).
Opasnosti koje se pojavljuju korienjem elektrine energije
1. Opasnosti od direktnog dodira sa delovima elektrine instalacije i
opreme pod naponom,
2. Opasnost od indirektnog dodira,
3. Opasnost od toplotnog dejstva koje razvijaju elektrina oprema i
instalacije (pregrevanje, poar,eksplozija, elektrini luk, varnienje i
dr),
Prilozi 49
4. Opasnosti usled udara groma i posledica atmosferskog pranjenja,
5. Opasnost od tetnog uticaja elektrostatikog naelektrisanja,
6. Druge opasnosti koje se mogu pojaviti u vezi sa korienjem elek-
trine enegrije.
II LISTA TETNOSTI
tetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada
1. Hemijske tetnosti, praina i dimovi (udisanje, guenje, unoenje u
organizam, prodor u telo kroz kou, opekotine, trovanje i sl),
2. Fizike tetnosti (buka i vibracije),
3. Bioloke tetnosti (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergenti-
ma),
4. tetni uticaji mikroklime (visoka ili niska temperatura, vlanost i br-
zina strujanja vazduha),
5. Neodgovarajua - nedovoljna osvetljenost,
6. tetni uticaji zraenja (toplotnog, jonizujueg ili nejonizujueg, la-
serskog, ultrazvunog),
7. tetni klimatski uticaji (rad na otvorenom),
8. tetnosti koje nastaju korienjem opasnih materija u proizvodnji,
transport, pakovanju, skladitenju ili unitavanju,
9. Druge tetnosti koje se pojavljuju u random procesu, a koje mogu
da budu uzrok povrede na radu zaposlenog, profesionalnog obolje-
nja ili oboljenja u vezi sa radom.
tetnosti koje proistiu iz psihikih i psihofiziolokih napora koji se
uzrono vezuju za radno mesto i poslove koje zaposleni obavlja
1. Napori ili telesna naprezanja (runo prenoenje tereta, guranje ili vu-
enje tereta, razne dugotrajne poveane telesne aktivnosti i sl),
2. Nefizioloki poloaj tela (dugotrajno stajanje, sedenje, uanje, kle-
anje i sl),
3. Napori pri obavljanju odreenih poslova koji prouzrokuju psiholo-
ka optereenja (stres, monotonija),
4. Odgovornost u primanju i prenoenju informacija, korienje od-
govarajueg znanja i sposobnosti, odgovornost u pravilima pona-
anja, odgovornost za brze izmene radnih procedura, intenzitet u
radu, prostorna uslovljenost radnog mesta, konfliktne situacije, rad
sa strankama i novcem, nedovoljna motivacija za rad, odgovornost
u rukovoenju i sl.
Prilozi 51
Prilog 4: eklista kancelarijski rad1
Deo A: Da li na radnom mestu postoji opasnost?
PITANJA DA NE
RADNA OKOLINA
Da li je pod odgovarajue pokriven bez rupa i prepreka?
Da li je mikroklima odgovarajua (temperatura, vlanost i
protok vazduha) u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom?
Da li je veliina kancelarije odgovarajua broju zaposlenih u
njoj (u odnosu na nacionalno zakonodavstvo)?
Da li kancelarija ima prirodno osvetljenje?
U sluaju rada sa video displejima, da li na prozorima postoje
zastori uz pomo kojih se eliminie svetlost koja smeta ekra-
nu?
Da li izvori svetlosti, vrata i prozori, nametaj ili zidovi prave
refleksiju na ekran monitora?
Da li buka ometa panju i verbalnu komunikaciju?
Da li kablovi ometaju zaposlene u njihovom slobodnom kre-
tanju i predstavljaju opasnost od spoticanja?
Da li zaposleni imaju dovoljno prostora za promenu poloaja?
Da li se zgrada odgovarajue isti i odrava?
Da li je oprema za prvu pomo na raspolaganju i da li su za-
posleni obueni da je koriste?
Da li su staze za evakuaciju odgovarajue oznaene i da li se
dre istim?
VIDEO DISPLEJI I RAUNARI
Da li su slike na video displeju dobre, jasne i odgovarajue
veliine?
Da li su slike na video displeju bez vibracija?
Prilozi 53
Da li softver moe biti podeen na poetniki nivo?
Da li softver obezbeuje pomo na maternjem jeziku?
Da li softver predstavlja informacije u formi prilagoenoj ko-
risniku?
Da li zaposleni imaju pomo i strunu podrku u sluaju pro-
blema sa softverom?
ORGANIZACIJA RADA
U sluaju kontinuiranog rada ispred ekrana, da li je mogue
da se uzme odgovarajua pauza ili da li zaposleni moe me-
njati vrstu posla?
Da li je realna duina rada ispred ekrana kraa od 6 asova
dnevno?
Da li se poslovi zaposlenih menjaju?
Da li zaposleni mogu da kontroliu redosled po kojem obav-
ljaju svoje poslove?
Da li su zaposleni pod izuzetnim pritiskom da ispune ciljeve
u odreenom roku?
Da li poslodavac obezbeuje adekvatne informacije, obuku i
konsultacije pre poetka rada na radnim mestima na kojima
se koriste raunari?
OPASNOST PO ZDRAVLJE
Da li se obraa panja na prigovore zaposlenih da imaju pro-
blema sa vidom?
Da li se vid zaposlenih sistematski kontrolie (kao to se zah-
teva nacionalnim zakonodavstvom)?
Ukoliko oftamoloki pregled utvrdi da naoare ili kontakt so-
iva zaposlenog nisu odgovarajue za rad sa video displejom,
da li se zaposlenom obezbeuju neophodne naoare za ja-
san vid?
Ukoliko se zaposleni ali na muskulo-skeletni bol (vrata, ki-
me, ramena, nogu) da li se radi ergonomska procena radnog
mesta?
PREVENTIVNE MERE
RADNA OKOLINA
Izrada redovne procene rizika
konsultovanje osoblja o odgovarajuim promenama u radnom
okruenju
Merenje i nadgledanje parametara okruenja
Ukljuivanje eksperata kada se dizajniraju ili preureuju radna me-
sta
VIDEO DISPLEJI I RAUNARI
Obezbeivanje da se koristi odgovarajua oprema za sve vrste po-
slova
Uzimanje u obzir egonomskih aspekata kada se dizajnira ili preure-
uje radno mesto
OPREMA NA RADNOM MESTU
Redovno odravanje opreme
Preureenje radnog prostora, egonomska intervencija
ERGONOMIJA SOFTVERA
Obuka zaposlenih da koriste softver
Primena rezultata tehnikog napretka, auriranje i nadogradnja softvera
ORGANIZACIJA RADA
Obezbeivanje upustva zaposlenima o bezbednosti i zdravlju na
radu
Kontinurirana procena efikasnosti preventivnih mera
Konsultovanje zaposlenih o odlukama u pogledu organizacije rada
Nadgledanje zdravstvenih efekata rada i radnog vremena
OPASNOST PO ZDRAVLJE
Uvoenje egonomske funkcionalnosti opreme na radnom mestu,
pogotovu udaljenost izmeu stola, monitora i stolice
Adekvatno osvetljenje, eliminacija refleksije i zaslepljenosti na video
displeju
Sistematski medicinski nadzor zdravlja zaposlenih
Prilozi 55
Prilog 5: eklista proizvodnja hrane1
Deo A: Da li na radnom mestu postoji opasnost?
PITANJA DA NE
OPREMA ZA RAD
Da li se koriste otri alati (noevi, sekai, bodei)?
Da li su sve maine opremljene sa zatitnim napravama?
Da li se rad obavlja na pokretnoj liniji (postoji li rizik od povre-
da, posekotina, amputacija)?
Da li odea zaposlenih moe da se zakai za pokretne delove
maina i da prouzrokuje povredu?
Da li se koriste dimljaci?
Da li su zaposleni u kontaktu sa toplim ili zamrznutim materi-
jalima i/ili opremom?
Da li su maine iste i bezbedne kada se prikljuuju na napa-
janje?
HEMIJSKE I BILOKE OPASNOSTI
Da li se koristi amonijak ili druga hemikalij za hlaenje?
Da li je ulazak u zatvorene cisterne ili rezervoare neophodan?
Da li su radnici u direktnom kontaktu sa sirovim materijalima
ili materijalima ivotinjskog i biljnog porekla?
EKSPLOZIJE
Da li ima sitne praine u radnom okruenju?
Da li ima sredstava za rad pod pritiskom?
KVALITET VAZDUHA
Da li su zaposleni izloeni neprijatnim mirisima?
Da li se koriste ventilatori bez prekrivaa-lopatica?
PREVENTIVNE MERE
OPREMA ZA RAD
Obezbeivanje redovne i sveobuhvatne kontrole zaposlenih, opre-
me za rad i radnih mesta
Instaliranje odgovarajuih zatitinih naprava i obezbeivanje da
specifini delovi opreme, mealice, maine za seenje budu opre-
mljene zatitnim napravama
Adekvatno korienje sredstava i opreme za linu zatitu na radu
Omoguavanje redovne obuke usmerene na specifian rizik u ovom
sektoru
Obuka radnika za pravilnu upotrebu i odravanje maina i opreme,
doputajui samo obuenim radnicima da rade na mainama i opremi
Obezbeivanje da radnici koriste specifine delove opreme u skladu
sa bezbednosnim procedurama
Redovno servisiranje i ienje svih delova opreme
Obezbeivanje klasifikacije opasnih delova opreme
Nikada nemojte istiti i odravati maine dok su ukljuene u elektri-
nu struju
HEMIJSKE I BILOKE OPASNOSTI
Koristite pravilno sredstva i opremu za linu zatitu na radu kada ra-
dite sa hemikalijama (rukavice, sigurnosne naoare, titnike za lice,
zatitne maske)
Prilozi 57
Obezbedite pravilno obeleavanje prostorija za pripremu i skladite-
nje hemikalija. ukljuujui upustva za rukovanje, skladitenje i rad sa
procesnom opremom
Ne ulazite u cisterne i rezervoare bez prisustva drugog lica
Upoznati zaposlene sa efektima hemikalija, kao i sa zatitom od tih
efekata i obezbeivanjem prve pomoi
Obezbeivanje zaposlenima zdravstvene kontrole u vezi sa specifi-
nim zahtevima radnog mesta
EKSPLOZIJE
Procena bezbednosti rashladne opreme i opreme pod pritiskom, re-
dovni nadzor maina i opreme
posveivanje specijalne panje ienju i odravanju maina i opre-
me pogotovu one gde u vazduhu ima praine, jer praina predstavlja
rizik od eksplozije
KVALITET VAZDUHA
Ukoliko je atmosfera zagaena na radnom mestu, instalirati, nadzira-
ti i odravati ventilacioni sistem
Opremanje ventilatora koji se nalaze u blizini maina sa zatitnim
krilcima
Nadzor kvaliteta vazduha na radnom mestu
RIZIK PO ZDRAVLJE
Odravanje svih neophodnih higijenskih standarda
Davanje redovnih informacija i obuka zaposlenima
Obezbeivanje redovnih lekarskih pregleda zaposlenima
Obezbeivanje pauza i odgovarajueg rasporeda rada sa moguno-
u odmora
Inpektora za rad
Ruzveltova 61
11 000 Beograd
Tel: 011/329-30-25
Email: inspekcija@minrzs.gov.rs
Web: www.minrzs.gov.rs
Prilozi 59
Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije
Stalno radno telo za pitanja bezbednosti i zdravlja na radu
Palata Srbija
Bulevar Mihajla Pupina 2
11 070 Beograd
Tel: 011/269-23-78
Fax: 011/269-22-78
Email: socek.savet@nadlanu.com
Web: www.socijalnoekonomskisavet.rs
Prilozi 61
Literatura:
Guidelines on risk assessments and safety statements, Heath and Safety Autho-
rity
Checklists for hazards and sectors, European Agency for Safety and Healt at
Work
005.334(035)
, , 1981-
Prirunik za procenu rizika / [Jelena
Starevi, Maja ili, Jelena Paunovi-Pfaf].
- Beograd : Globe design, 2010 (Beograd :
Globe design). - 64 str. : graf. prikazi,
tabele ; 21 cm
ISBN 978-86-88279-00-0
1. , [] 2. -,
[]
a) -
COBISS.SR-ID 174739468