Digitally signed by defi1965

defi1965 DN: cn=defi1965, c=YU,

email=defi1965@live.com
Date: 2011.04.24 11:24:38 +02'00'
 Prirunici Agronomskog fakulteta u Zagrebu

TOMISLAV]EMRI
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
 SADRAJ

SADRAJ

PREDGOVOR 9

OPI DIO
GRAA VOAKA 12
Zbog ega je vano poznavati grau voaka 12
Koji dijelovi tvore voku 12
Korijen 14
Dijelovi korijena 15
Korijenovvrat 16
Deblo 16
Kronja 17
Pupovi 19
Kako prepoznati rodne pupove 22
RASTVOAKA 23
Obiljeja rasta u ivotu voke 24
Obiljeja rasta voke tijekom godine 25
Rast korijena 25
Rast nadzemnoga dijela voke 25
Zimsko mirovanje voaka 26
Kako zatititi voke od hladnoe 27
Vegetativni rast 27
O emu ovisi vegetativni rast 28
to je dominacija vrha 29
Generativni rast 29
Zametanje rodnih pupova 30
Zato voke ne raaju 32
to je naizmjenina rodnost 33
to uzrokuje naizmjeninu rodnost 33
Kako smanjiti naizmjeninu rodnost 34

PODLOGE ZA VOKE 36
Uporaba podloga kroz povijest 36
Zato se rabe podloge 37
O emu ovisi odabir podloge 37
Podudarnost podloge i plemke 38
Kakoje mogue prepoznati nepodudarnost podloge i plemke 39
CIJEPLJENJE 40
Zato cijepiti voke 40
Pribor za cijepljenje 40
Je li svejedno na kojoj se visini cijepi voka 41
O emu ovisi uspjeh cijepljenja 42
Precjepljivanje voaka 43
Uzimanje i uvanje plemki za proljetno cijepljenje 44
Naini cijepljenja 45
Cijepljenje pod koru 45
Postrano cijepljenje 49

5
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Cijepljenje na jeziac (Cijepljenje na engleski spoj) 51

Postrano cijepljenje najeziac (Postrano cijepljenje na engleski spoj) 52
Okuliranje 53
ip-okulacija 56
Njega okulanata nakon cijepljenja 56
Cijepljenje na most 58
Cijepljenje radi pojaavanja rasta voke ili popravljanja tete od voluharica 59
Uvijanje izbojaka radi uvrivanja uzgojnog oblika voke 60
REZIDBA 61
Zato orezivati voke 61
Pribor za rezidbu 61
Voarska pila 62
Voarski no (hipa) 62
kare za rezanje debljih grana 62
Obine voarske kare 62
Kada je pravo vrijeme za rezidbu 63
Kakve vrste rezidbe postoje 65
to rezidbom na voki treba odstraniti 66
Kako odrediti jainu rezidbe 66
Kojim redoslijedom obavljati rezidbu 66
Neki dodatni postupci u rezidbi voaka 68
Povijanje ili rezidba bez kara 68
Povijanje debljih grana 70
Zarezivanjem kore moe se mnogo postii 71
Poluprstenovanje i prstenovanje 72
Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacije 73
Loretiranje 75
Zalamanje izbojaka i vodopija 76
Odstranjivanje vodopija 76
Odstranjivanje debljih grana 76
UZGOJNI OBLICI VOAKA 79
Obina piramida . 80
Popravljena piramida 82
Etana piramida 83
Vaza 84
Palmeta s kosim granama 87
Palmeta s vodoravnim granama 90
Drapo-Marchand (Zastava) 90
Kordonci 91
Jednostruki okomiti ili kosi kordonac 92
Dvostruki okomiti kordonac 94
etverostruki okomiti kordonac 95
Vretenasti grm i njegove inaice 95

REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA 102

Rezidba voaka stradalih od zimske hladnoe 102
Rezidba radi obnavljanja kronje 103
Rezidba zaputenih voaka 104

6
 SADRAJ

POSEBNI DIO
JABUKA 108
KRUKA 114
MUMULA 118
OSKORUA 120
DUNJA 122
LJIVA 124
BRESKVA I NEKTARINA 128
MARELICA 132
TRENJA 135
VINJA 138
MALINA 140
KUPINA 142
CRNI I CRVENI RIBIZ 144
OGROZD 146
BOROVNICA 147
CRNABAZGA 149
LIJESKA 151
ORAH 154
BADEM 157
AGRUMI 158
AKTINIDIJA (KIVI) 162
IPAK (NAR) 165
SMOKVA 167
KAKI 169
MASLI A 170
EPOLA 173

KAZALO POJMOVA 174

IZVORI ILUSTRACIJA 180

7
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

PREDGOVOR
njiga Cijepljenje i rezidba voaka namijenjena je ponajprije amaterskim voarima kao
K praktian vodi za upoznavanje s osnovnim nainima cijepljenja voaka i njihovom pra-
vilnom rezidbom. Premda cijepljenje i rezidba nisujedino to voar treba poznavati, one su
osnova uspjenog uzgoja voaka. Da bi potpuno ovladali uzgojem voaka, preporuujem
itateljima da rabe i drugu strunu literaturu, jer nijedna knjiga ne moe u potpunosti od-
govoriti na sva pitanja koja se nameu u svakodnevnom druenju s vokama.
Voar mora imati hrabro srce, otre kare i naposljetku ono najvanije - znanje. Hrabrost
se stjee kada se odlui na rezidbu, otre kare mogu se kupiti, a u stjecanju znanja trebala
bi, nadam se, pomoi i ova knjiga.
Knjiga je podijeljena Opi i Posebni dio. Opi se dio sastoji od est poglavlja: Grade voaka,
Rasta voaka, Podloga za voke, Cijepljenja, Rezidbe i Uzgojnih oblika. Prva dva poglavlja dono-
se osnovne sadraje koji pomau itateljima u razumijevanju posljednjih etiriju poglavlja. U
posebnom su dijelu na kratak i pregledan nain iznesene najvanije informacije o podloga-
ma, uzgojnim oblicima i rezidbi pojedinih voaka, oslanjajui se na opise iznesene u opem
dijelu. astojao sam, to je mogue vie, izbjei strune izraze kako bi knjiga bila razumljiva
i onima koji se prvi put susreu s voarskorn literaturom. Knjigaje bogato ilustrirana,jer su
jo stari Kinezi rekli dajedna slika vrijedi kao tisuu rijei. Osim fotografija u knjizi se nalaze
crtei koje je nacrtala Maja Devaj.
Ne smijem zaboraviti svoje drage prijatelje s Fotozinea (www.fotozine.org) Martinu Rebi
(Reba), Slavena Vilusa (Jethrotull) i Sau Savinovskog (Mexico) koji su dali sve od sebe kako
bi prikupili fotografije koje su mi nedostajale, ak su i fotografirali "po zadatku". Tuje i In-
grid Ivani iz Pule kojaje ustupila fotografije rodnih izbojaka marelice. Fotografije su pomo-
gli prikupiti i prof. dr. Susan Lurie (Department ofPostharvest Science, ARa, Izrael), Itzhak
Kosto (Extension Agent of Agricultural Research Service ofIsrael), dipl. ing. Damir Drvode-
li (Zavod za uzgajanje uma umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dr. sc. Zoran in-
drak (Zavod za voarstvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu), dipl. ing. Zvonimir
Savi (Zavod za voarstvo, Zagreb), mr. sc. Nenad Magazin (Departman za voarstvo Poljo-
privrednog fakulteta u Novom Sadu) i moj student i demonstrator Goran Fruk pa im iskre-
no zahvaljujem. Zahvaljujem i recenzentima dr. Zoranu indraku, prof. dr. Ines Vrek i prof.
dr. Tomislavu osiu na korisnim sugestijama koje su knjigu uinile kvalitetnijom.
Takoer zahvaljujem i svome nakladniku, Nakladi Uliks d.o.o. iz Rijeke, koji mije omoguio
da ova knjiga bude napisana i objavljena za itatelje koji kao ija vole voke i drue se s njima.
I nakraju, no ne manje vano, zahvaljujem svojoj supruzi Meri na lekturi teksta, ajo vie
na strpljenju i poticajima da zavrim ovu knjigu. Zahvalnost dugujem i siniu Zvonimiru
koji se, nadam se, nije previe ljutio to mu tata nije bio na raspolaganju za igru dokje pisao
ovu knjigu. ~ima dvoma i posveujem ovu knjigu.

U Zagrebu 2007. godine

Autor

9
OPI DIO
CIJEPLJE IJE I REZIDBA VOAKA

,/

GRAA VOCAKA
ZBOG EGAJE VANO
POZNAVATI GRAU
VOAKA
Graa pojedinih organa
voaka usko je povezana s
njihovom funkcijom. Prema
tome, da bismo mogli uspjeno
obaviti rezidbu, moramo
poznavati grau voke,
posebice grau rodnih
izbojaka. Bez toga neemo
moi svladati vietinu i
umjetnost rezidbe pa emo
rezati napamet, a rezultat e
ovisiti o istom sluaju. Rodni
izbojci pojedinih vrsta voaka
bit e podrobno prikazani u
posebnome dijelu knjige, a u
opem e dijelu biti opisani
organi koji su zajedniki svim
vokama.
KOJI DIJELOVI TVORE
VOKU
Kada pomislimo na voku,
tada najee zamiljamo nevidljivih podzemnih dijelova
stablo (slika 1). Zaista, mnoge
vrste voaka i rastu kao
stablaice, no postoje i one
voke koje nemaju takvu
grau. Tako, primjerice, lijeska
najee raste u obliku grma (korijenov vrat). Kako se danas
koji nema debla nego se sastoji
od vie grana koje rastu
izravno iz tla blizu jedna
drugoj. Grmove stvaraju jo
ribiz (slika 2), ogrozd i ipak.
Malina i kupina rastu kao
polugrm koji se od grma
razlikuje po tome to se izbojci
razvijaju udaljeno jedan od
drugoga (slika 3).
Graa tipine voke
stablaice prikazana je na
crteu 1. Ona se sastoji od
(korijen) i od vidljivih
nadzemnih (deblo i kronja)
djelova. Postoje i dijelovi koji
se djelomino nalaze u tlu, a
djelomino izvan njega
veina voaka razmnoava
cijepljenjem, korijen, korijenov
vrat i dio debla najee
potjeu od podloge. Ostatak
debla i kronja pripadaju sorti
koja je cijepljena na tu

Slika 1. - Izgled voke stablaice u razdoblju Slika 2. --Grm crvenog ribiza u razdoblju
mirovanja vegetacije. mirovanja vegetacije.

12
 GRAA VOAKA

Slika 3. - Polugrm kupine (mladice u poetku vegetacije).

podlogu. Tako se voka zapravo sastoji od dva

dijela - podloge i plemke. Sadnice nekih voaka
kao to su, primjerice, smokva, ribiz, lijeska,
malina i kupina ne proizvode se cijepljenjem pa
se za njih kae da se uzgajaju na vlastitom
korijenu.

_ sekundarne grane produljnica

_ osnovne grane _ suparniki izbojak

_ provodnica II grane treeg reda

_ debla i korijenov vrat

Crte 1. - Graa voke stablaice.

13
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

KORIJEN jakih kia na nagnu tim zametanje rodnih pupova te za

terenima, ak i uz primjenu rast i dozrijevanje plodova. U
Korijen je podzemni organ
armature od ice i betonskih toj ulozi korijenu esto pomau
voke koji ima nekoliko vanih
stupova,jabuke cijepljene na i razliite gljivice koje mu
uloga. Prvaje uvrivanje
ovoj podlozi mogu se prevrnuti pribavljaju hraniva koja se
voke u tlu. to je korijen
pa nastane velika teta (slika 4). nalaze u nepristupanu obliku.
razvijeniji i dublje
Zbog toga potporanj mora biti Gljivice zauzvrat primaju od
rasprostranjen, a ile deblje i
vrst i dobro ukopan u tlo. korijena eere koji su im
vre, to se voka bolje dri u
Druga uloga korijena jest potrebni za rast. Pojava korisnih
tlu. Voke koje imaju slab i
upijanje vode i u njoj gljivica na korijenu zove se
nedovoljno vrst korijen lako se
otopljenih mineralnih tvari iz mikoriza a gljive mikorizne
mogu prevrnuti pod teretom
tla i njihovo slanje nadzemnom gljive. Kako bi se to prije
plodova, stoga ih je potrebno
dijelu voke gdje e lie uspostavio ovaj koristan odnos i
poduprijeti kolcem ili icom
procesom fotosinteze iz njih poboljao rast, rabe se gotovi
razvuenom na betonskim
izgraditi organske spojeve pri pravci koji sadre spore
stupovima. Takvaje, primjerice,
potrebne za rast mladica, za mikoriznih gljiva u ije se
podloga zajabuku M9. Zbog
suspenzije umae korijen
sadnice prije sadnje.
Trea uloga korijena jest
stvaranje posebnih tvari rasta
(biljnih hormona), citokinina,
koji imaju vanu ulogu u rastu
voaka, zametanju rodnih
pupova i u drugim ivotnim
procesima koji se zbivaju u
voki. Osim citokinina u
korijenu se stvaraju i druge
sloene organske tvari koje su
potrebne za rast voke. Korijen
slui i za uvanje rezervnih
organskih tvari koje voka po
potrebi rabi. Neke se voke
razmnoavaju korijenovim
reznicama pa korijen ima i
ulogu razmnoavanja.
Ovisno o nainu
razmnoavanja korijen voke
ima razliit oblik. Ako je voka
(odnosno vona podloga)
iznikla iz sjemena,
(generativno razmnoavanje)
korijen e imati vretenast
izgled sjednom jakom ilom
sranicom koja ide duboko u
tlo. Iz ile sranice spiralno
izlaze manje ile (crte 2).
Voke (odnosno vone
podloge) koje su nastale
Slika 4. - Izvrtanje jabuka cijepljenih na podlozi M9 zbog vegetativnim razmnoavanjem
prevelike vlage u tlu i poputanja armature. imaju ile ravnomjerno

14

Crte 2. - Izgled korijena generativno
razmnoene voeke.
Crte 3. - Izgled korijena vegetativno razmnoene voke.
GRAA VOAKA
rasporeene u svim smjerovima. Ukorjenjuju se plie
od podloga razmnoenih sjemenom (crte. 3).
DIJELOVI KORIJENA
Korijen je sastavljen od ila razliite debljine.
Deblje se ile zovu osnovno korijenje i ono uvruje
voku u tlu, te provodi vodu i u njoj otopljene
mineralne i organske tvari u nadzemni dio. Takoer
slui i za uvanje rezervnih tvari. Osnovno korijenje se
dalje grana u tanje osnovno korijenje, a ovo u jo
tanje vlasasto ili obrastajue korijenje. Tanko vlasasto
korijenje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvari
iz tla uz pomo korijenovih dlaica koje se nalaze na
njegovim vrhovima. Najedan kvadratni mm ovog
korijenja rasporeeno je nekoliko stotina korijenovih
dlaica. One ive krae vrijeme, potom odumiru, a
nove se korijenove dlaice ponovo stvaraju blizu
vrhova korijena koji su u meuvremenu narasli.
Vrsta tla utjee na izgled korijenja. U plitku i krtu
tlu korijen je rasporeen plitko s nekoliko debljih ila
koje se dalje slabije granaju. Vlasastog i tanjeg
korijenja ima malo pa voke na takvim tlima rastu
slabo i donose malo plodova. Nasuprot tome, u
dubljem i plodnijem tlu korijen je razgranatiji i ima
puno vlasastog korijenja. U zbijenu tlu korijen je
plitak i slabo razgranat jer mu za rast treba kisik kojeg
jedino ima u povrinskom sloju takva tla.
15
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

KORIJENOV VRAT

Korijenov vrat (slika 5)

nalazi se na prijelazu iz
podzemnog dijela u nadzemni
dio voke. On moe biti pravi
ili lani, ovisno o tome je li
voka ili podloga razmnoena
iz sjemena ili vegetativno. Ako
je voka razmnoena iz
sjemena, ima pravi korijenov
vrat koji se razvija iz dijela
embrija zvanog hipokotil, a ona
razmnoena vegetativnim
putem ima lani korijenov vrat.
Poznavanje korijenova vrata
Slika 5. - Korijenov vrat voke stablaice.
vano je za odreivanje
pravilne dubine sadnje. Ona se
obavlja na dubinu korijenova
vrata, odnosno na dubinu u
kojoj je voka bila posaena u
rasadniku.

DEBLO
Deblo je nerazgranat dio
voke (slika 6). Osnovna muje
uloga provoenje vode i u njoj
otopljenih organskih tvari iz
korijena u kronju i obratno.
Takoer slui i za uvanje
rezervnih tvari. U prolosti je
prevladavao uzgoj voaka s
visokim deblom (veim od 120
cm) ili vi okostablaica, a
danas je visina debla znatno
manja (ne vea od 50 do 80
cm) pa se takve voke zovu
niskostablaice. Voke s
deblom visine izmeu
navedenih vrijednosti u
srednjestablaice. Prednosti su
niskog debla laki pristup
kronji radi rezidbe, zatite od
bolesti i tetoina i berbe. Slika 6. - Deblo voke stablaice.
Voke s visokim deblom manje
stradaju od mraza jer u im uzgajaju. Izuzetak je, problem mraza moe rijeiti
cvjetovi na veoj visini gdje je primjerice, orah koji se uzgaja izborom vrsta i sorata koje
obino toplije nego u niim radi plodova i cijenjena drveta. kasnije cvatu. Osjetljive vrste
slojevima zraka. Zbog oteana I na okunici treba dati mogu se posaditi uza zid kue,
pristupa kronji prednost vokama pa i ako doe do tete ostat e
visokostablaice se dana rjee niskostabla icama jer se koji plod.

16
CI]EPLJEl'-ITE I REZIDBA VOAKA

60 - 100% osvjetljeriosti

D 30 - 59% osvjerljenosti

o- 29% osvjetljenosti

Crte 4. - Djelovanje oblika

kronje na njezinu osvjetljenost.

cjelokupan volumen kronje.

Najbolji oblik kronje jest
stoast oblik jer je u njemu
samo mali dio kronje slabo
osvijetljen ineproduktivan
(crte 4).
U razdoblju vegetacije na
kronji se uz cvjetove i plodove
nalazi i mnotvo mladica koje
se razvijaju iz drvnih pupova.
Mladice nose lie koje u
procesu fotosinteze stvara tvari
neophodne za rast mladica i
plodova, ali i za zametanje
rodnih pupova iz kojih e se
razviti cvjetovi u sljedeoj
vegetaciji. Kada u jesen
mladica izgubi lie, postaje
jednogodinji odrvenjeli
izbojak. Na mladici se jo u
istoj vegetaciji iz pupova
smjetenih u pazucu listova
mogu razviti nove mladice
koje se zovu prijevremene
mladice (slika 9).

Slika 9. - Prijevremene mladice

na sadnici kruke.

18
 GRAA VOAKA

Slika 10. - Cvijet breskve razvija

se iz cvjetnoga pupa.

PUPOVI
Pupovi su vani dijelovi
voaka iz kojih se razvijaju
nove mladice ili cvjetovi iz
kojih se nakon oplodnje
razvijaju plodovi. Da bi rezidba
"na rod" bila uspjena, treba
poznavati rodne pupove. U
suprotnome, reemo napamet
i pri tome sluajno moemo
odstraniti rodne izbojke na
kojima se nalaze ovi pupovi i
tako berbu "obaviti" prije
vremena.
Na vokama se nalaze drvni
(vegetativni), rodni
(generativni), adventivni i
latentni pupovi. Rodni pupovi

mogu biti cvjetni (slika la),

cvatni (slika 11) i mjeoviti (slika
12). C\jetni je pup onaj iz kojeg
se razvija samo jedan cvijet, a
ako se izjednog pupa razviju dva
cvijeta ili vie njih takav se pup
naziva cvatni pup. Breskva ima
c\jetni pup, a ljiva, trenja i
vinja imaju cvatne pupove.
Mjeoviti je pup onaj iz kojeg se
razviju vegetativni organi
(mladica s listovima) i
generativni organi (cvijet ili
cvat). Tako dunja ima mjeoviti
cvjetni pup jer se na vrhu rodne
mladice nalazi obino jedan
cvijet dok jabuka i kruka imaju
mjeoviti cvatni pup jer se na
vrhu kratke mladice (prljena)
nalazi gronja s nekoliko cvjetova.
Rodni se pupovi u veine
voaka zameu iz vegetativnih
pupova ljeti u vegetaciji koja
prethodi cvatnji.

Slika Il. - Cvat trenje se

razvija iz cvatnoga pupa.

19
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

,
Slika 12. - Mjeovita rodna mladica kupine razvija se iz mjeovitoga pupa.
.

Pojedini pupovi na izbojku

koji u proljee ne krenu nego i
dalje miruju zovu se latentni
pupovi. U vegetaciji ih prekrije
sloj kore pa se vie ne vide. Ako
se grane jako skrate ili se slome
latentni se pupovi mogu
probuditi i iz njih se razviju jake
mladice (vodopije ).
Postoje i adventivni pupovi
koji nastaju na mjestima obilna
pritjecanja hraniva i regulatora
rasta kao to je, primjerice,
kalusno tkivo rane (vidljivo kao
prsten) (slika 13). Tada iz ovih
pupova potjeraju vodopije.
Jedna od najdugovjenijih
voaka jest maslina koja svoju

Slika 13. - Izbijanje vodopije iz

kalusnoga tkiva rane.

20
 GRAA VOAKA

Slika 14. - Izbijanje mladica masline iz guka na debljim ilama.

dugovjenost zahvaljuje
mnotvu adventivnih pupova
smjetenih posvuda po
korijenovu vratu, deblu,
starijim granama pa ak i
debljim ilama (slika 14).
Ovisno o tome gdje su
pupovi smjeteni na izbojku,
razlikuju se gornji (terminalni)
pup (slika 15) i posu-ani
(Iateralni) pup (slika 16).
Smjetaj pupa vaan je za
rodnost jer postoje voke koje
zameu rodne pupove na vrhu
izbojka i voke koje zameu
rodne pupove postrance.

Slika 15. - Gornji pup. Slika 16. - Postrani pup.

21
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
KAKO PREPOZNATI RODNE PUPOVE
Da bismo umjeli prepoznati
rodne pupove, moramo znati
na kakvim se izbojcima najee
nalaze. Rodni pupovi
jezgriavih voaka preteno se
nalaze na vrhu izbojka, dok se
rodni pupovi kotiavih voaka
preteno nalaze sa strane
izbojka. Postoji vie tipova
rodnih granica
karakteristinih za pojedinu
vrstu voke, no one e iscrpnije
biti opisane u posebnome
dijelu knjige. U prepoznavanju
rodnih pupova moe pomoi i
njihov oblik. Drvni su pupovi
najee uska, iljasta vrha (slika
17), a rodni pupovi okruglasta
ili zaobljena vrha (slika 18).
Pupovi se najbolje razlikuju po
obliku prije poetka vegetacije,
kada ponu bubriti. Stoga, ako
nismo sigurni koji su pupovi na
voki rodni, najbolje je rezidbu
odgoditi do poetka bubrenja
pupova pa tada na temelju
njihova oblika pokuati pronai
rodne izbojke kako ih ne bismo
grekom odstranili. Ponekad je
Slika 19. - Nestruno orezan vrh kronje voke.
22
oblik rodnih i vegetativnih
pupova gotovo jednak paje na
temelju oblika teko razaznati
radi li se o jednoj ili drugoj vrsti
pupa. Ako je voka u
prethodnoj godini imala velik
prirod, moe se oekivati
smanjena rodnost, i obratno.
Takoer, ako su je napale
bolesti itetoine, rodnost joj
nee biti velika. Tada je bolje
priekati s rezidbom dok se
pupovi ne otvore jer nam se
tako nee dogoditi da
odstranimo rodne pupove i, na
alost, obavimo prijevremenu
"berbu". Kasnije, kada
upoznamo svoje voke, rezidbu
emo obaviti bez tekoa u
pravo vrijeme, ajedna rezidba
ili dvije rezidbe u vrijeme
kretanja vegetacije ne mogu
nanijeti voki veliku tetu u Slika 17. - Nerodni trljak
jabuke s vegetativnim pupom
usporedbi s izgubljenim
na vrhu.
prirodom, odnosno
prijevremenom "berbom" koju
smo obavili nepravilnom
rezidbom (slika 19) i
doivljenim razoaranjem ve
pri prvom pokuaju rezidbe.
Slika 18. - Rodni trljakjabuke
s mjeovitim rodnim pupom
na vrhu.
 RAST VOAKA

,/

RASTVOCAKA
R ast je odlika svakoga ivog bia pa tako i voaka. Da bi cijepljenje i rezidba voaka bili
uspjeni, moraju se upoznati osnovne zakonitosti rasta voaka.
Temeljnu ulogu u rastu voaka ima zdravo i dobro osvijetljeno lie koje u procesu
fotosinteze stvara eere i druge organske tvari potrebne za rast. Fotosinteza se zbiva samo
u stanicama koje sadre klorofil, odnosno zeleni pigment koji prima sunevo svjetlo i uz
njegovu pomo iz ugljinog dioksida, biljnih hraniva i vode tvori sloene organske tvari.
List na koji padne manje od 30 % suneva svjetla, koje dolazi na obod kronje, za voku
predstavlja potroaa, a ne proizvoaa hrane. To je zbog toga to se u liu, uz fotosintezu,
zbivajojedan proces: respiracija ili disanje kojije u osnovi jednak kao i kod ljudi i
ivotinja. Respiracija se zbiva u svim biljnim organima 24 sata na dan, dok se fotosinteza
zbiva u liu samo danju, i to ne podjednako cijelo vrijeme.
Okruglasta kronja ima velik udio zasjenjena lia u usporedbi sa stoastom kronjom
gdje je samo mali dio kronje zasjenjen (crte 4, str. 18). U povoljnim uvietima koliina
organskih tvari stvorena fotosintezom premauje koliinu organskih tvari koja se izgubi
disanjem pa se taj ostatak moe utroiti na rast mladica, zametanje rodnih pupova i rast
plodova. Voke koje imaju slabo osvijetljeno lie ili rastu na siromanu tlu i imaju slabu
fotosintezu pa sporo rastu te daju malo plodova. Mlada stabla respiracijom mogu izgubiti i
do treine organskih tvari stvorenih fotosintezom. Starija stabla respiracijom mogu izgubiti
dvostruko vie od navedenoga. Jedan od glavnih ciljeva rezidbejest osigurati dobru
osvijetljenost svim listovima na voki kako bi ona mogla dobro rasti.

Slika 20. - Izgled suvremenog vonjaka jabuke sorte Golden Delicious (Zlatni Delies) na podlozi Mg
u treoj godini nakon sadnje.

23
CI]EPLjEl'UE I REZIDBA VOAKA
Slika 21. - Maslina stara 1600 godina u Nacionalnome
OBILJEJA RASTA U
IVOTU VOKE
Voke nemaju jednak rast u
svome ivotu. Stoga se razlikuju
etiri glavne ivotne faze: faza
mladosti, faza rodnosti, faza
opadanja rodnosti i faza
starosti. U fazi mladosti
prevladava vegetativni rast pa
voka ne stvara rodne pupove.
Tek kada postigne
odgovarajuu veliinu i
povoljan odnos podzemnoga
i nadzemnoga dijela, voka
poinje stvarati prve rodne
pupove i ulazi u doba rodnosti.
Voke razmnoene
cijepljenjem ili kojim drugim
vegetativnim nainom
razmnoavanja (reznicama,
poleenicama i sl.) ranije
prorode u odnosu na voke
koje su iznikle iz sjemena. To je
24
ujedno jedan od glavnih
razloga zbog kojeg se voke
cijepe. Razlike postoje i izmeu
pojedinih vrsta. Tako e breskvi
trebati manje vremena do
poetka rodnosti nego orahu.
Dananje spoznaje o vokama
omoguuju suvremenim
rasadnicima da proizvode
sadnice koje ve imaju rodne
pupove, pa se prvi prirod,
premda tek nekoliko plodova
po voki, moe oekivati u nazone nove sorte pa je
prvoj vegetaciji nakon sadnje.
Kada se ima na um u da se na
jedan hektar vonjaka moe
posaditi nekoliko tisua voaka
cijepljenih na slabo bujnim
podlogama, tada i tih nekoliko
plodova po voki ini dobar
poetan prirod po jedinici
povrine.
elimo li voke uzgajati na
okunici, rani ulazak u rod nije
parku Brijuni.
najvaniji. Vano je uzgojiti
lijepo i vrsto stablo pa zbog
toga ima smisla rtvovati neto
plodova u poetku. To e se
vratiti kasnije kroz vei prirod i
dulji ivotni vijek voke. Naime,
ako je voka odmah u poetku
optereena rodom, iscrpljuje se
i krae ivi. U suvremenim
vonjacima (slika 20)
dugovjenost nije najvanija jer
su na tritu neprestano
opravdano to prije iscrpsti
rodni potencijal voke kako bi
se osigurao kapital za sadnju
novih vonjaka. Zbog toga se
oni sade na male razmake na
slabo bujnim podlogama kako
bi se postigla to ranija rodnost.
Razdoblje iskoriivanja iznosi
do dvadesetak godina, nekada i
manje, nakon ega se sadi novi
vonjak.

reke voke mogu ivjeti
iznimno dugo. Jedna od
dugovjenih voaka jest
maslina. Stoljeima je opstajala
unato svim nedaama koje su
je pogaale. Primjerice, stablo
masline u Nacionalnome
parku Brijuni staro je oko 1600
godina (slika 21), ijo uvijek
daje plodove. Druge voke ne
ive tako dugo, premda se
ponegdje u hrvatskim selima
mogu nai poprilino stara
stabla jabuka i kruaka.
OBILJEJA RASTA VOKE
TIJEKOM GODINE
ivot listopadnih voaka
tijekom jedne godine moe se
podijeliti na dva glavna dijela.
To su razdoblje mirovanja i
razdoblje vegetacije. Razdoblje
vegetacije poinje bubrenjem
pupova u proljee, a zavrava
opadanjem lia u jesen. Moe
se podijeliti na vegetativni rast
(rast korijena i mladica) i
generativni rast (zametanje
rodnih pupova i rast plodova).
To je godinji ciklus koji
se u ivotu voke stalno
ponavlja za razliku od
ivotnoga ciklusa koji se ne
ponavlja. Godinji ciklus dijeli
se na fenofaze koje oznaavaju
razvoj pojedinih organa voke.
RAST KORIJENA
Rast korijena ovisan je o
rastu nadzemnoga dijela, i
obratno: ako ne raste nadzemni
dio, ne raste ni korijen. Korijen
moe rasti itave godine, no
najvei rast ostvaruje u jesen i
rano proljee. U kasno proljee
i ljeto rast korijena je usporen
jer tada rastu mladice i plodovi
koji trebaju mnogo vode i
hraniva. Korijen moe rasti i
Tablica 1. - Najnie tem perature potrebne
vrsta voke
jabuka i kruka
breskva, ljiva
kesten, kaki
smokva
agru mi
zimi ako je temperatura tla u
njegovoj zoni povoljna.
Razliite vrste voaka trebaju
razliitu temperaturu za rast
korijena. Ti se podaci nalaze u
tablici 1.
Rast korijena jai je u
mladih, tek posaen ih voaka
u odnosu na one starije, a
pogotovo one koje se nalaze
pri kraju svoga ivotnog vijeka.
Primjerice, rast korijena oraha
u prvim godinama nakon
sadnje znatno nadmauje rast
nadzemnoga dijela pa nam se
moe initi da s vokom nije osobito u plodove zbog kojih
sve u redu. Nakon nekoliko
godina korijen se dobro razvije
pa moe osigurati bujan porast
izbojaka koji nerijetko dosegnu
i vie od jednog metra u jednoj
godini.
Kada voke uu u punu
rodnost, njihova kronja
otprilike ocrtava prostor koji
zauzima korijen. No i u tome
ima izuzetaka. Tako, primjerice,
korijenje smokve u potrazi za
vodom moe znatno prijei
obod kronje, a esto probija i
betonske zidove spremita za
vodu kako bi dolo do nje.
U sunu i manje plodnu
tlu korijen raste slabije nego u
duboku rastresitu tlu s dosta
humusa i vlage. Ako u tlu
naie na tvrd, zbijen sloj koji
nema dovoljno zraka, vraa se
prema povrinskome sloju tla.
Slino se dogaa kada se voka
RAST VOAKA
za rast korijena
7-8
4-5
12
9 -10
16-18
posadi u tlo u kojemu je visoka
razina podzemne vode.
Svako oteenje lista
bolestima i tetoinama ometa
i rast korijena jer voki
nedostaju asirnilati koji se
stvaraju fotosintezom . I jaka
rezidba kronje nepovoljno
utjee na rast korijena pa je
treba izbjegavati. Umjesto toga
bolje je na voki odstraniti
suvine pupove ili mladice koje
su tek poele rasti kako bi se
snaga rasta voke usmjerila u
druge potrebne mladice, a
se i uzgajaju voke.
RAST NADZEMNOGA
DIJELA VOKE
Rast nadzemnoga dijela
voke, ovisno o tome o kojim
se organima radi, moe se
podijeliti na vegetativni i
generativni rast. Prvi se odnosi
na rast mladica, a drugi na
zametanje rodnih pupova,
otvaranje cvjetova i rast plodova.
Vegetativni i generativni rast
usko su povezani. Ako ne
naraste mladica, nee biti novih
rodnih pupova stoga ni cvjetova
ni plodova. Dakle, da bi se
osigurala redovita rodnost,
voke moraju imati odgovarajui
vegetativni rast svake godine.
Nije dobro da je taj ra t prevelik
jer voka nee stvoriti dovoljno
rodnih pupova, a kronja e biti
zasjenjena i gola u niim
25
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
Slika 22. - Mikrofenofaze cvatnje
jabuke: a) pred cvatnju
b) pred otvaranje gornjega cvijeta
c) gornji cvijet otvoren
d) puna cvatnja.
26
dijelovima, to smanjuje rodnu
povrinu. Zbog togaje vano
postii dobru ravnoteu izmeu
rasta mladica i rodnosti, a
rezidba u tome ima znaajnu
ulogu.
Vegetativni i generativni rast
dogaa se u jasno odvojenim
fazama koje se zovu fenofaze.
Fenofaze se dalje mogu
podijeliti najo manje dijelove
koji se zovu mikrofenofaze
(slika 22). Poznavanje fenofaza
vano je za uzgoj voaka jer se
prema njima obavljaju obrada
tla, gnojidba, rezidba i zatita
voaka od bolesti i tetoina.
Za rezidbu je vano poznavati
vrijeme nastupa fenofaze
bubrenja pupova (slika 23), do
koje se obino obavlja rezidba
. .
u mIrovanJu.
ZIMSKO MIROVANJE
VOAKA
Razdoblje mirovanja dijeli
se na pravo ili duboko zimsko
mirovanje i ekoloko ili
prisilno mirovanje. Vokaje
najotpornija na hladnou u
dubokom mirovanjujer se u
njezinim organima nalazi malo
slobodne vode, a vea koliina
ugljikohidrata koji imaju ulogu
prirodnog "antifriza". Veina
listopadnih voaka, ovisno o
vrsti, moe podnijeti i
0
temperature od -15 do -20 C,
a da nema veih teta. Vinja u
fazi mirovanja podnosi
temperaturu i do -40 C.
0
Nakon dubokog mirovanja
dolazi razdoblje ekolokog
mirovanja kada samo
nepovoljna tem peratura zraka
sprjeava voku da zapone
vegetaciju. U tom je razdoblju
osobito opasna izmjena
sunanih, relativno toplih
zimskih dana i hladnih noi
kada razlika temperature
zraka moe biti i nekoliko
desetaka stupnjeva C.
U takvim uvjetima danju,
osobito najugozapadnoj
strani voke, ponu kolati
sokovi koji se nou smrznu
pa kora ispuca po duljini.
Ta je pojava poznata kao
mrazopuc (slika 24).
U dugoj i toploj jeseni lie
na listopadnim vokama
kasnije opada nego inae.
Tkivo voke je tada slabije
pripremljeno za zimsku
hladnou pa se moe lake
smrznuti.
Vokamaje potrebno
odreeno trajanje hladnoe
kako bi mogle pravilno zavriti
tvorbu rodnih pupova. Ako te
potrebe za hladnoom nisu
ispunjene, u proljee opadaju
cvjetovi. Ne zahtijevaju samo
rodni pupovi odreeno
trajanje hladnoe. Ono je
potrebno i vegetativnim
pupovima kako bi se iz njih
mogle razvijati mladice.
Trajanje hladnoe
podrazumijeva odreen broj
sati s temperaturom zraka
niom od odreene granice
(tzv. inaktivna temperatura).
Slika 23. - Fenofaza bubrenja
pupova oznaava poetak
vegetacije.
 RAST VOAKA

Ta je granica za veinu moivog sumpora radi lakeg VEGETATIVNI RAST

listopadnih voaka od +5 do
o nanoenja na voku. Bijela
Rast mladice poinje
+7 C, dok za voke koje se
0
boja odbija suneve zrake i
bubrenjem i otvaranjem drvnog
uzgajaju u mediteranskim smanjuje zagrijavanje kore pa
pupa. Glavni rast mladice veine
podrujima ta granica iznosi voke titi od mrazopuc'!.J
voaka zavrava krajem lipnja
oko +10 C.
0

ema svrhe premazati

voke u proljee vapnom, kada nastupa faza zametanja
U lijeske, ovisno o sorti,
to ima samo ukrasnu rodnih pupova. Ljetije njezin
muke rese trebaju oko 300 h
temperatura ispod +70 C, enski vrijednost. Proljetni mrazovi rast smanjen i zbog nedostatka
cvatovi oko 600 h, a vegetativni ine tetu mladicama i vode i previsokih temperatura
cvjetovima, a deblje grane i zraka. Nakon jaih kia
pupovi ak 1000 h. Zbog toga
izbojci ne stradavaju jer vegetativni rast ponovo se
se lijeska ne moe uzgajati u
podrujima gdje su zime temperatura zraka ne pada pokree pa postoji opasnost da
previe blage. Sorte breskve nie od nekoliko stupnjeva te mladice ne odrvene i ojaaju
jako se razlikuju u potrebnom ispod nule, to za ove organe prije zime te stradaju od
trajanju inaktivnih temperatura. nIJe opasno. hladnoe. Pupovi u pazucima
Neke sorte trebaju svega 650 h
tem perature ispod +70 C dok
druge trae vie od 1000 h.
Zbog toga se sorte kojima je
potrebno dugo trajanje
inaktivnih temperatura ne
mogu uzgajati u podrujima s
blagim zimamajer e im u
proljee opadati cvjetovi.
U kontinentalnome dijelu
Hrvatske s time uglavnom
nema potekoa jer zima
dovoljno dugo traje, ali na
jadranskoj obali moe doi do
osipanja cvjetova sorata kojima
je potrebno dulje trajanje
inaktivnih temperatura. ak
je i maslini potrebno od 800
do 1000 h tem pera tura niih
od +8 do + 13 C za pravilno
o

zametanje rodnih pupova.

KAKO ZATITITI VOKE OD HLADNOE

@o listopadne voke kasno

odbacuju lie u jesen,
prskanje pet postotnom
otopinom ureje dovest e do
breg opadanja lia i ulaska
voaka u zimsko mirovanj~J'
\.Manji se broj stabala moe
zatititi tako da im se deblo i
osnovne grane ujesen
premau otopinom gaenog Slika 24. -Izgled zarasle rane nastale zbog oteenja voke od
vapna kojem se doda malo zimske hladnoe (m razopuc).

27
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

listova mladica mladih voaka i

voaka koje se odlikuju jakim
vegetativnim rastom bude se u
istoj vegetaciji. Iz njih se razvijaju
prijevremene mladice (slika 25).

o EMU OVISI VEGETATIVNI RAST

Na vegetativni rast utjee

velik broj im ben ika. Genetska
obiljeja pojedinih voaka
odreuju velik broj svojstava
vegetativnoga rasta poput:

poetne snage rasta

trajanja vegetativnoga rasta
duljine trajanja mladenake
dobi
oblika kronje
kuta grananja.

Drugi imbenici
vegetativnoga rasta uvjetovani Slika 25. - Preuranjene mladice.
su okolinom u kojoj voka
raste. To su mjeri klime, tla i
primijenjenih uzgojnih mjera
(obrada tla, zatita od bolesti i
tetoina, rezidba itd). Nain i
snaga rasta voke uvijek je
rezultat zajednikoga
djelovanja svih navedenih
imbenika. Tako, primjerice,
orah moe izrasti u visoko i
dugovjeno stablo, ali ako ga
posadim o na neodgovarajuem
tlu i na mjestu gdje e biti
izloeno loim klimatskim
uvjetima i napadu bolesti i
tetoina, dobit emo manje
stablo koje bi se za nekoliko
godina moglo osuiti.
Pri sadnji vonjaka u
vie redova, meuredne
razmake treba prilagoditi
visini voke kako ne bi dolo
do zasjenjivanja redova.

Slika 26. - Dominacija vrha

trenje. Tri najgornja izbojka
podjednako su razvijena, a ispod
njih su samo svibanjske kitice.

28
~--------------------------------------------------------------------------------------------------.
RAST VOAKA

U uem meurednom Vjetiji e voari njihovom tokovima putuju u nie

razmaku visina voke mora biti
manja, a u irem razmaku vea.
Rabe li se podloge slabije
bujnosti, visina e voke biti
manja.
Za voke sa snagom rasta
izraenom u vrhovima vrijede
neka openita pravila po
.j kojima se odvija vegetativni
rast. ~ih prikazuje crte 5.
No ona nisu u potpunosti
primjenjiva za voke sa snagom
rasta izraenom u donjem
dijelu (lijeska) , ali ipak mogu
biti smjernica. Poznavanje ovih
pravila umnogome olakava
rezidbu i omoguuje da se
snaga rasta voke usmjeri u
izbojke koji su potrebni.
primjenom unaprijed
predvidjeti snagu rasta
pojedinog izbojka i
pravodobno reagirati kako
bi dobili ono to su oekivali.
a taj e nain smanjiti
potrebu za rezidbom suvinih
izbojaka i skratiti vrijeme do
ulaska voke u rod.
TO JE DOMINACIJA VRHA
Snaga rasta veine voaka
najveaje u gornjim dijelovima
grana. Pupovi koji se nalaze
na vrhu imaju najbolji poloaj
s obzirom na osvjetljenje,
dotok vode i mineralnih
tvari, a u njima se stvaraju
regulatori rasta koji silaznim
dijelove izbojka i koe
njihov rast (slika 26).
Zbog toga esto donji
pupovi na izbojku ne kreu u
proljee pa se izbojak
razgranjava samo u vrhu. Ta se
pojava zove akrotonija ili
dominacija vrha. Ona je
nepoeljna jer ometa
ravnomjerno obrastanje
kronje i stvaranje velike rodne
povrine pa je treba znati
rezidbom obuzdati.
GENERATIVNI RAST
Generativni rast je rast i
razvoj generativnih organa
(rodnih pupova, cvjetova i
plodova). Prva i najvanija

a) b) c)

d) e)

Crte 5. - Pravila vegetativnoga rasta voaka (zelena strelica oznaava granu koja jae raste; a) dvije
grane jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini imaju jednaku snagu
rasta, b) od dviju grana jednake debljine, ali nejednake duljine koje rastu pod istim kutom i nalaze se na
istoj visinijae raste dulja grana, c) od dviju granajednake debljine i duljine koje ne rastu pod istim
kutom i nalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima otriji kut u odnosu na okomicu, d) od dviju
grana jednake debljine i duljine koje rastu pod istim kutom, ali se ne nalaze na istoj visini jae raste grana
koja se nalazi na veoj visini, e) od dviju grana nejednake debljine, ali iste duljine koje rastu pod istim
kutom i nalaze se na istoj visini jae raste deblja grana, f) od dviju grana jednake debljine i duljine koje
rastu pod istim kutom i nalaze se na istoj visini jae raste grana koja ima vie razgranjenja).

29
 CIJEPLJE ~E I REZIDBA VOAKA

fenofaza generativnoga rasta
jest faza zametanja rodnih
pupova. Rezidbom voaka,
izmeu ostaloga, omoguuju
se povoljniji uvjeti za
zametanje rodnih pupova.
Zbog togaje potrebno o ovoj
fenofazi znati vie jer bez
zametanja rodnih pupova
nema rody.osti.
ZAMETANJE RODNIH PUPOVA
Vrijeme nastupa fenofaze
zametanja rodnih pupova svih
voaka nije jednako. U veine
voaka to je najee sredina
ljeta. Vrijeme zametanja
rodnih pupova i vrijeme
cvatnje veine voaka prikazuje
tablica 2.
Iz tablice 2. moe se zakljuiti
da pogrena rezidba ugroava
rodnost u tekuoj godini, ali i
rodnost u sljedeoj godini ako
se odstrane mladice na kojima
bi se trebali zametnuti rodni
pupovi ili se izazove pretjerani
vegetativni rast u vrijeme
zametanja ovih pupova.
z poznavanje rodnih
izbojaka, treba znati i o emu
ovisi zametanje rodnih pupova
voaka. uvodu poglavlja o
rastu voaka napomenuto je da
se rast mladice izametanje
rodnih pupova nalaze u
oprenom odnosu. Prema
tome, ako voke pre bujno
rastu, ne mogu zametnuti
puno rodnih pupova. Ako je,
pak, vegetativni rast preslab,
voke nee zametnuti puno
rodnih pupova jer nemaju
dovoljno veliku lisnu povrinu
koja bi fotosintezom stvorila
asirnilate za zametanje rodnih
pupova. Dakle, vano je
regulirati vegetativni rast, a to
se postie pravilnom rezidbom.
Sljedei imbenik koji
djeluje na zametanje rodnih
pupovajest svjetlost. Bez
svjetlosti nema rasta biljke jer
nema fotosinteze. Ranije je ve
navedeno da list na koji padne
manje od 30 % suneva svjetla
ne moe stvoriti dovoljno
asimilata, stoga za voku
predstavlja potroaa. Zbog
toga slabo osvijetljeni dijelovi

..
Tablica 2. - Poetak zametanja rodnih pupova i vrijeme cvatnje voaka

vrsta . .
jabuka od sredine svibnja do redine rpnja sljedee proljee

kruka od poetka srpnja do poetka kolovoza sljedee proljee

dunja proljee prije cvatnje isto proljee

breskva od kraja lipnja do kraja srpnja sljedee proljee

marelica poetak kolovoza sljedee proljee

---
ljiva od kraja srpnja do sredine kolovoza sljedee proljee

trenja poetak srpnja sljedee proljee

vinja sredina srpnja sljedee proljee

lijeska (m. rese) svibanj sljedea zima

(. rese) od srpnja do rujna sljedea zima

orah (m. rese) rano ljeto sljedee proljee

(. cvjetovi) kasno ljeto sljedee proljee

badem od sredine kolovoza do sredine rujna sljedee proljee

smokva (prvi rod) kasno ljeto sljedee proljee

smokva (drugi rod) rano ljeto ista sezona

kaki srpanj sljedee proljee

aktinidja kasno ljeto sljedee proljee

pistachio kraj travnja sljedee proljee

--------------------------
30

Slika 27. - Zametanje mjeovitih cvatnih pupovajabuke sa strane
jednogodinjeg izbojka gdje se uobiajeno nalazi vegetativni pup.
kronje propadaju, a voka
postupno gubi rodnu
povrinu.
lAko se voke previe gnoje
duinim gnojivima, slabije e
se zametati rodni pupovi zbog
pretjeranog rasta mladica i
njihova meusobnog
zasjenjivanj~ Stoga se duina
gnojiva ne smiju pretjerano
rabiti.
\yoke koje imaju prevelik
broj plodova slabo zameu
rodne pupove jer ih u tome
ometaju hormoni (giberelini)
koji se stvaraju u sjemenkama i
iz plodova dolaze u pupove.
Zbog togaje potrebno
prorijediti plodove i ostaviti ih
onoliko koliko nee loe
utjecati na zametanje rodnih
pupov~ Za jedan kg plodova
jabuke potrebno je imati lisnu
povrinu od pet m", odnosno
na jedan bi plod trebalo doi
35-40 zdravih i dobro
osvijetljenih listova. Trenja i
vinja nemaju tekoa sa
zametanjem rodnih pupova jer
njihovi plodovi dozrijevaju
uglavnom prije nego nastupi
ova fenofaza. Breskva takoer
ne trpi od slabog zametanja
rodnih pupova jer ima bujan
vegetativni rast koji stvara
dovoljno veliku povrinu lia.
Zametanje rodnih pupova
ovisi i o starosti voke. Mlade,
tek posaene voke slabije
zameu rodne pupove jer se
nalaze u mladenakoj dobi
kada izgrauju svoju kronju pa
se ne stvaraju rodni pupovi.
Kasnije, kada se postigne
RAST VOAKA
odgovarajui odnos volumena
korijena i kronje, zapoinje
zametanje rodnih pupova. Ono
se sa starou voke postupno
pojaava dok ne postigne
vrhunac. Poetak zametanja
rodnih pupova oznaava ulazak
voke u doba rodnosti. Nakon
toga ponovo opada jer voka
ulazi u doba opadanja rodnosti,
a zatim u doba starosti nakon
koje slijedi kraj njezina ivotnog
ciklusa. Zbog toga rezidbu
treba prilagoditi starosti voke
kako bi se to vie skratilo
mladenako doba i produilo
doba rodnosti.
Podloga takoer utjee na
zametanje rodnih pupova.
Voke cijepljene na slabo
bujne vegetativne podloge
poinju raati ranije nego one
cijepljene na bujne podloge
izrasle iz sjemena (sjemenjaci).
Rezidba mora biti usklaena i s
podlogom pa je poznavanje
njihovih svojstava rasta nuan
preduvjet za pravilnu rezidbu.
Oteenje listova bolestima
i tetoinama loe utjee na
zametanje rodnih pupovajer
voke gube lie paje
fotosinteza slaba. Suvino je
izvoditi rezidbu ako se ne obavi
zatita od bolesti i tetoina,jer
e rodnost ionako izostati.
Rezidba nije jedina mjera
kojom se postie rodnost
voke, ali je izuzetno vana.
U vruim i sunim ljetima
moe doi do zametanja
rodnih pupova i na mjestima
gdje bi obino bili samo
vegetativni pupovi (slika 27).
Iz takvih se pupova u proljee
razviju cvjetovi.iali se slabije
oplouju i daju plodove loije
kakvoe od onih zametnutih iz
cvjetova koji se nalaze na
tipinim rodnim izbojcima.
31
CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
ZATO VOKE NE RAAJU
Postoje dvije vrste
nerodnosti voaka:
mladenaka ili poetna
nerodnost i nerodnost u dobi
rodnosti.
Mladenaka ne rodnost
uobiajena je pojava kojoj je
uzrok juvenilni stadij voaka
koje su iznikle iz sjemena ili
mladenako doba voaka
razmnoenih vegetativno.
Juvenilni stadij sjemenjaka
traje dulje od mladenakog
doba vegetativno razmnoenih
voaka i u toj fazi voka
jednostavno ne tvori hormone
rasta koji su potrebni da se
pokrene proces zametanja
rodnih pupova.
Voke u mladenakoj dobi
mogu stvarati potrebne
regulatore rasta, ali ipak ne
dolazi do zametanja rodnih
pupovajer voka izgrauje
svoju kronju paje izraen
vegetativni rast. Cijepljenje na
slabo bujne vegetativne
podloge, primjena sintetskih
regula ora rasta, pinciranje i
druge uzgojne mjere mogu
skratiti mladenako doba i
dovesti do ranijeg poetka
rodnosti voke. Nerodnost u
dobi rodnosti izazvana je
poremetnjom uzametanju
rodnih pupova ili problemima
u cvatnji i zametanju ploda
(nedostatkom opraivaa,
uestalim kiama u cvatnji,
nefunkcionalnou tuka i sl.,
oteenjima od mraza,
napadom bolesti itetoina).
amalim okunicama voari
esto zbog nedostatka prostora
posade samo jedno stablo
jabuke, kruke ili neke druge
voke koje redovito cvate, a ne
donosi plodove jer nema
odgovarajueg opra ivaa. Sve
32
su sorte jabuke i kruke
stranooplodne i trebaju biti
opraene polenom druge sorte
da bi donijele plod. eke sorte
jabuke i kruke imaju slabo
klijav polen pa ne mogu biti
dobri opraivai. Od dobrog se
opraivaa trai da ima puno
polena dobre klijavosti, da
cvate u isto vrijeme kada i sorta
koju treba opraiti, da
osigurava dobro zametanje
plodova opraene sorte i da
ima plodove dobre kakvoe.
Problem se nedostatka
opraivaa moe rijeiti tako da
ga se ucijepi u kronju voke
koju treba opraiti kako bi se
osigurao polen za oplodnju.
Ako je susjed posadio drugu
sortu iji polen moe oploditi
nau sortu, problem emo
rijeiti. No, bolje je imati dva ili
tri opraivaa pa u pojedinim
godinama nee doi do
odstupanja u vremenu cvatnje
ili izostanku cvatnje opraivaa
i neemo ostati bez plodova.
Samooplodne se sorte mogu
oploditi svojim polenorn pa ne
trebaju imati opraivaa u
svojoj blizini.
Da bismo dobili ukusne
plodove aktinidije, moramo
imati "ensku" biljku, odnosno
sortu na kojoj e se razviti
plodovi, i "muku" biljku koja
e osigurati polen za opodnju.
U posebnome dijelu knjige
nalaze se podaci o obiljejima
pojedine voke s obzirom na
oplodnju paje prije sadnje
potrebno prouiti taj dio kako
bismo znali moramo li ili ne
osigurati opraivae.
Proljetni mraz moe otetiti
cvjetove ili zametnute plodove
pa voka ostaje bez roda.
eotvoreni su cvjetovi neto
otporniji na mraz, a
najneotporniji su tek zametnuti
plodovi. Ako se nalazimo u
podruju gdje se esto javlja
proljetni mraz, poeljno je ne
saditi voke koje cvatu u to
vrijeme. Dodatnu zatitu od
mraza moe pruiti sadnja uza
zid kue. Manje se voke mogu
prekriti agrilom ili nekim
drugim materijalom kako
bismo ih za titili od mraza.
Bolesti i tetoine takoer
mogu unititi cvjetove ili
plodove u razvoju pa voke
nee roditi. To se esto
dogaa sa ljivama koje
napadne ljivina osica ili
jabukama koje stradaju od
prve generacije jabunog
savijaa. Voke je tada
potrebno pravilno zatititi,
pri emu se ponekad rabe i
kemijska sredstva. O njihovoj
se uporabi treba posavjetovati
sa strunjacima i rabiti ih samo
prema napucima koji su uz
njih priloeni.
estruna rezidba sigurno
dovodi do nerodnosti jer se
odstranjuju rodni pupovi pa
voka ne cvate premda je
zametanje rodnih pupova bilo
dobro. Ako nismo sigurni da
znamo to radimo ili ako
sumnjamo u znanje onoga tko
obavlja rezidbu, bolje je ostaviti
voku neorezanu nego rezidbu
obaviti nestruno pa voku
"obrati" jo prije cvatnje.
Pretjerana gnojidba
duinim gnojivima pojaava
vegetativni rast i smanjuje
tvorbu rodnih pupova paje
rodnost manja. Gnojidba
voaka znatno se razlikuje
od gnojidbe drugih kultura
paje o tome potrebno
potraiti savjet strunjaka ili
pronai naputke u voarskoj
literaturi.

Crte 6. - Prorjeivanjem plodova smanjuje se broj plodova na voki, ali se poveava njihova
TO JE NAIZMJENINA RODNOST
U uzgoju voaka na
okunici esto se dogodi da se
u jednoj godini na voki
zametne velik broj plodova, a
sljedee godine ta voka slabo
rodi ili ak potpuno ostane bez
plodova. Ljudi tada kau da se
voke "odmaraju" od
prevelikog roda u prethodnoj
godini. U sljedeoj godini
ponovo mogu roditi, a zatim
opet slijedi nerodna godina.
Takav slijed e se, vie - manje,
ponavljati ne poduzme li se
to. Voke su zapravo ule u
stanje naizmjenine rodnosti.
U naizmjeninu rodnost mogu
ui i voke u suvremenim
vonjacima gdje o njima brinu
strunjaci jer je ona dijelom i
genetski uvjetovana. Razlikaje
jedino u tome to se li
suvremenim vonjacima
krupnoa pa nema smanjenja priroda.
naizmjenina rodnost nastoji
sprijeiti i prije nego to
se pojavi, a ako se i pojavi,
voari prilagouju tehnologiju
uzgoja kako bi voke to prije
izale iz stanja naizmjenine
rodnosti.
TO UZROKUJE NAIZMJENINU
RODNOST
Da bismo postigli bolju i
redovitu rodnost voaka,
moramo poznavati uzroke
naizmjenine rodnosti. Uzroci
naizmjenine rodnosti dijele se
u tri osnovne skupine.
1. Genetski uzroci
Naizmjeninoj rodnosti
sklonije su starije sorte voaka,
pogotovo kada se uzgajaju na
bujnim podlogama. Bujne
podloge pogoduju pojavi
naizmjenine rodnosti jer
potiu vegetativni rast.
RAST VOAKA
2. Ekoloki uzroci
Pojava mraza ili tue u
vrijeme cvatnje moe izazvati
naizmjeninu rodnost jer
dolazi do oteenja cvjetova ili
unitenja lisne povrine pa
voka ne moe zametnuti
plodove ili rodne pupove .:
Ako se u istoj godini dogode i
mraz u vrijeme cvatnje i tua u
fenofazi zametanja rodnih
pupova, rodnost izostaje i u
tekuoj i u sljedeoj vegetaciji.
Takve e voke biti trajno
ugroene ako ih se pravilno
ne njeguje.
3. Tehnoloki uzroci
Prevelik broj zametnutih
plodova uzima puno hraniva i
asmilata za rast i razvojJ>aih
nema dovoljno za rast mladica i
zametanje rodnih pupova. U
sjemenkama se nalaze biljni
hormoni - giberelini koji tijekom
33
CI]EPLJE~E I REZIDBA VOAKA
razvoja sjemenke i rasta ploda
izlaze u rodne izbojke i ometaju
zametanje rodnih pupova.
Ako voka ima puno plodova,
poveat e e i koncentracija
giberelina pa e voka zametnuti
manje rodnih pupova. Preslab
vegetativni rast ne stvara
dovoljno veliku lisnu povrinu i
pridonosi slabijem zametanju
rodnih pupova. edostatak,
ali i viak, pojedinih biljnih
hraniva moe takoer izazvati
nerodnost. zrok nerodnosti
stranooplodnih voaka moe biti
i nepostojanje odgovarajueg
opraivaa to je opisano ranije.
aizmjeninu rodnost moe
izazvati i napad neke bolesti ili
tetoina koji uniti cvjetove ili
plodove, ili pak toliko oteti
lisnu povrinu da izostaje
zametanje rodnih pupova.
Slika 28. - Izgled zametnutih plodova u gronjijabuke
34
Primjerice, ljiviBistrici u
vrijeme zametanja plodova
ljivina osica uniti velik broj
plodova, a ono to ostane
dokraji virus arke zbog kojeg
opada ju pred samu berbu.
KAKO SMANJITI NAIZMJENINU
RODNOST
Iz prethodnog je teksta
vidljivo da su uzroci
naizmjenine rodnosti
viestruki pa prema tome ni
rjeenje ne moe biti
jednostavno. Na alost, nema
tog arobnog tapia kojim
moemo odstraniti
naizmjeninu rodno t voaka.
U smanjenju naizmjenine
rodnosti treba razmiljati pri
sadnji. Prije sadnje treba
razmisliti o tome koje vrste i
sorte moemo uzgajati s
obzirom na dostupan prostor u
vrtu, a zatim i s obzirom na
obiljeja tla i klime. Pravilnim
uzgojem i njegom postie se
bolja ravnotea rasta i rodnosti
pa e pojava naizmjenine
rodnosti biti manja. Treba
odabrati sorte koje su manje
sklone naizmjeninoj rodnosti.
Suvremene sorte voaka
uglavnom su manje sklone ovoj
pojavi. Kada se biraju podloge,
treba uzeti, ako je mogue,
vegetativno razmnoene slabo
bujne podloge zato to one
dodatno smanjuju pojavu
naizmjenine rodnosti.
Postoji jo jedan zahvat koji
se moe poduzeti kako bi se
smanjila naizrnjenina rodnost.
To je prorjeivanje suvinih
plodova. Amaterskim se
voarima moe preporuiti
prije prorjeivanja.
 RAST VOAKA

runo prorjeivanje plodova plodova jabuka i kruaka treba Na mladim vokama, iju
kao jednostavan i djelotvoran obaviti u roku od mjesec dana kronju tek oblikujemo, mora
nain smanjenja naizmjenine nakon cvatnje. To se radi tako biti manji broj plodova.
rodnosti. Treba naglasiti daje da se karama ili utipavanjem Voke cijepljene na slabo
suvian svaki strah da emo peteljke iz gronje odstrane svi bujnim vegetativnim
odstranjivanjem dijela plodova plodovi osim jednog najveeg podlogama rano poinju
izgubiti na prirodu. Upravo (slike 28 i 29). Naravno, ako je raati, a ponekad se dogodi
suprotno. Ako se prorjeivanje ovaj napadnut nekom boleu da zametnu vie plodova
plodova provede dovoljno ili tetnikom, umjesto njega nego to ih mogu prehraniti.
rano i na odgovarajui nain, odabrat emo drugi najbolji Zato treba procijeniti koliko
dobit e sejednak prirod kao i plod. Ako je cvatnja slabija, plodova moe ostati na voki,
bez prorjeivanja, ali e treba ostaviti i do dva ploda po a da se ne ugrozi vegetativni
plodovi biti krupniji i gronji da se nadomjesti manjak rast koji je u ovom razdoblju
atraktivniji (Crte 6). zbog slabe cvatnje. potreban kako bi se to
Prorjeivanje plodova Prorjeivanje se plodova prije oblikovala kronja.
najee se obavlja na jabukama, bresaka obavlja kada su Bolje je ostaviti manje nego
krukama i breskvama, a rjee plodovi promjera otprilike vie plodova. Postupno emo
na drugim vokama. Meutim, dvadesetak mm. Na jednoj se stei dovoljno iskustva sa
cilj prorjeivanja plodova mjeovitoj rodnoj ibi na svojim vokama kako bismo
bresaka nije smanjenje svakih desetak ili petnaestak tono znali kada treba
naizmjenine rodnosti,jer ova cm ostavlja po jedan plod, a prorijediti plodove i koliko
vrsta nema tih potekoa, nego ostale se otrgne. Kao korisno ih mora ostati na voki
je cilj dobiti bolje i krupnije "mjerilo" za odreivanje da bismo dobili krupne i
plodove. Prorjeivanje plodova potrebnog razmaka moe lijepe plodove na koje emo
drugih voaka obavlja se rjee, posluiti i aka. biti ponosni.
premda e i na njima u
pojedinim situacijama biti
potrebno smanjiti broj
zametnutih plodova ako doe
do znaajne poremetnje rasta i
rodnosti iz bilo kojeg razloga.
Plodovi se prorjeuju kada
ponu rasti. to se prorjeivanje
ranije obavi to e ostavljeni
plodovi biti vei. To je zato to
odstranjivanjem suvinih
plodova ostaje vie asimilata za
ovaj zahtjevan proces u
preostalim plodovima. Osim
toga, i stvaranje hormona
giberelina u sjemenkama
jezgriavih voaka zapoinje
otprilike etrdesetak dana iza
oplodnje pa do tada treba
odstraniti viak zametnutih
plodova kako bi se iskljuio
negativan utjecaj prevelike
koncentracije ovog regulatora
rasta na zametanje rodnih
pupova. Zato prorjeivanje Slika 29. - Nakon prorjeivanja ostaje samo najbolji plod u gronji.

35
 CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

,/

PODLOGE ZA VOCKE
P odloga je dio voke na koji se cijepi plemka kako bi se postigla odgovarajua bujnost i
rodnost. Kod cijepljenih voaka podloga daje korijen ijedan dio debla (crte 7). Ima
primjera kada, uz podlogu i plemku, voku ini i meupodloga koja se cijepi na podlogu
kako bi se odstranila nepodudarnost podloge i plemke (slika 30) ili kako bi se postiglo
uspravno i vrsto deblo. Takva se voka sastoji od triju dijelova. Prema nainu razmnoavanja,
razlikuju se generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge razmnoene su iz
sjemena i imaju neujednaena genetska obiljejajer su nastale oplodnjom. Vegetativne
podloge razmnoavaju se nekim od vegetativnih naina razmnoavanja (nagrtanjem,
poloenicarna i sl., a u novije vrijeme i razmnoavanjem "in vitro") pa imaju ujednaena
genetska obiljeja. Stoga cijepljenje na vegetativno razmnoenu podlogu daje voku s
poznatim obiljejima rasta, rodnosti i kakvoe plodova. Generativne se podloge rabe samo za
one voke za koje se rijetko rabe vegetativne podloge, primjerice za orah.

UPORABA PODLOGA uzgoj ene iz sjemena uzeta vegetativnih podloga za

KROZ POVIJEST ispod stabala koja su rasla u jabuku. Vegetativne podloge za
neposrednoj okolici mjesta ostale voke razvile su se
Vjeruje se daje uporaba gdje se najeravao posaditi uglavnom u posljednjih
podloga u voarstvu stara vonjak. Uglavnom su se za osamdesetak godina.
barem 2000 godina. Postoje pojedine voke rabile podloge literaturi emo pronai
pisani dokazi da su stari Grci koje su botaniki pripadale razna imena podloga koja, u
oko 323. godine prije Krista istome rodu ili vrsti. Tako je usporedbi s imenima sorata,
rabili razliite podloge za uzgoj bilo sve do sredine 19. stoljea nisu odve matovita. esto
voaka. Prve su podloge bile kadaje poela uporaba prvih emo pronai samo oznaku
kao to su, primjerice, MM 106,
PiKu 420A i sl. Radi se o kratici
koja dolazi najee od naziva
instituta gdje je provedena
selekcija, a brojana oznaka
dolazi od ifre koju je ta
podloga nosila u i traivanjima.
aravno, ima i izuzetaka,
kao to u podloge Paradox,
Fereley, Yaspi i sl. To je zbog
toga to je podloga vana za
uzgoj voa, ali ne i za prodaju
plodova. Kupca ne zanima na
kojoj je podlozi cijepljena
odreena orta nego kakve
je kakvoe. injenicaje da
se voe kupuje oima, alije
vano i privlano ime. Zbog
toga davanje takvih imena
Crte 7. - Cijepljena voka sastoji se od podloge, koja daje korijen,
sortama doprinosi njihovoj
malog dijela debla (smee) i plemke, koja izgrauje ostatak debla i
kronju (zeleno). . prodaji na tritu.

36

Slika 30. - Okulirani pup kruke sorte Williams (Viljamovka) na
meupodlozi Beurr Hsrdy (Gelertova) cijepljene na dunji.
ZATO SE RABE PODLOGE
Cijepljenjem na odreenu
podlogu voka ima
odgovarajuu bujnost, rodnost,
prilagodljiva je razliitim
klimatskim uvjetima i vrstama
tla, otporna je na bolesti i
tetoine koji se nalaze u tlu.
Neke se voke teko
ukorjenjuju pa ih se ne moe
uzgajati bez cijepljenja na
neku podlogu. Uporabom
podloge moe se mijenjati
nain uzgoja neke voke.
Lijeska i ribiz prirodno rastu
kao grmovi ako ih se uzgaja na
vlastitom korijenu, no ako se
lijeska cijepi na medvjeu
lijesku, a ribiz na zlatni ribiz,
moe ih se uzgajati u obliku
stabla.
Nema ni jedne podloge
koja bi potpuno zadovoljila sve
zahtjeve koji se pred nju
postavljaju paje to razlog zbog
kojeg postoji vie podloga za
jednu voku. Kada bi postojala
idealna podloga, morala bi
imati sljedea obiljeja:
podudarnost sa svim sortama
slabu bujnost
poticati rani ulazak u rod i
dobru rodnost cijepljene sorte
ne tjeranje izdanaka
dobro ukorjenjivanje
prilagodljivost na razliite
tipove tla
otpornost na bolesti i
tetoine koji se nalaze u tlu.
Premda bi se navedenim
obiljejima moglo pridruiti
PODLOGE ZA VOKE
jo poneko, ova su najvanija.
Oplemenjivaki rad na
stvaranju novih i boljih
podloga ni danas ne prestaje.
Tako je stvoreno vie slabo
bujnih podloga za trenju koje
omoguuju sadnju 1000 i vie
voaka po hektaru, to je do
prije dvadesetak godina bilo
nezamislivo.
o EMU OVISI ODABIR
PODLOGE
Kada imamo vie podloga
za jednu voku, moemo
odabrati onu koja najbolje
odgovara klimatskim uvjetima i
vrsti tla. Tako, primjerice,
vinogradarska breskva moe
biti dobra podloga na tlu
u kojemu nema previe
fizioloki aktivnog vapna,
ali ne i na tlu gdje je njegova
razina visoka.
Drugi vaan im benik pri
izboru podloge jest njezino
djelovanje na bujnost voke.
Ako elimo posaditi nekoliko
voaka na maloj okunici, nije
svejedno koliko e one narasti.
Zbog toga se za sadnju na
malom prostoru odabiru
podloge slabe do srednje
bujnosti, a izbjegavaju bujne
podloge kao to su sjemenjaci.
Izbor podloge treba
uskladiti s razinom znanja i
vremenom koje elimo
posvetiti njezi voaka. Podloga
slabe bujnosti omoguuje
uporabu uzgojnih oblika koji
trae vie njege, ali za uzvrat
prua dobar prirod na maloj
povrini i berbu bez uporabe
ljestava. Bujni sjemenjaci
osiguravaju dobar rast u loijim
uvjetima, a njega se svodi na
prorjeivanje pregustih
dijelova kronje svakih
37
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
nekoliko godina. Loa strana
tog izbora jest sadnja na
velikom razmaku, vea sklonost
voke naizmjeninoj rodnosti,
berba uz pomo ljestava i
slabija mogunost zatite od
bolesti i tetoina. Veje ranije
reeno da idealne podloge
nema, pa zato moramo prvo
dobro promisliti to od voke
elimo dobiti te prema tome
odabrati odgovarajuu
podlogu.
PODUDARNOST
PODLOGE I PLEMKE
Cijepljenje najbolje uspijeva
kada podloga i plemka
pripadaju istoj vrsti. Tako se
bez potekoa moe cijepiti
jedna sorta jabuke na drugu
sortu jabuke, jedna sorta
38
kruke na drugu sortu kruke
itd. Cijepljenje plemke jedne
vrste voke na podlogu druge
vrste ne uspijeva ako meu
njima ne postoji podudarnost.
Podudarnost se, prema tome,
moe opisati kao sposobnost
podloge i plemke da nakon
cijepljenja dobro srastu i tvore
voku koja ima zadovoljavajui
rast i rodnost.
Kada podloga nije
podudarna splemkom,
javljaju se simptomi koji se
razlikuju ovisno o tome koliki
je stupanj nepodudarnosti.
Kada su podloga i plemka
nepodudarne, na mjestu
cijepljenja ne stvaraju se
provodni snopovi, nego
umjesto njih nastaje zrakasto
tkivo koje slabo odrvenjava.
Zbog togaje oteano
Slika 31. - Trolisna narana.
protjecanje vode, mineralnih i
organskih tvari iz podloge u
plemku i obratno pa se plemka
sui. Do nepodudarnosti
najee dolazi kada se
cijepljenjem pokuavaju spojiti
dvije potpuno razliite vrste.
Primjerice, nije mogue
uspjeno cijepiti jabuku na
limun. Meutim, postoje
izuzeci. Dunjaje dobra
podloga za kruku sorte
Beurr Hardy (Gelert), ali
veina ostalih sorata kruke
nije dovoljno podudarna s
dunjom. Meu njima se nalazi
i "kraljica" kruaka, odnosno
sorta Williams (Viljamovka).
Unato slaboj podudarnosti
velikog broja sorata kruke s
dunjom, voari se ne odriu
ove podloge. Problemu
nepodudarnosti doskoili su

uporabom podudarnih sorata
kao posrednika ili
meupodloge koja se umee
izmeu dunje inepodudarne
sorte. eli li se na dunji uzgajati
neka s njome nepodudarna
sorta kruke, prvo se na dunju
mora cijepiti podudarna sorta
(meupodloga) , a zatim na nju
nepodudarna sorta (slika 30).
To je tzv.dvostruko cijepljenje.
Trolisna se narana (slika
31) uspjeno rabi kao podloga
za agrume premda se radi o
listopadnoj vrsti iz drugog
roda, za razliku od agruma koji
su zimzelene voke. Ponekad
nije svejedno koja se vrsta
uzima za podlogu a koja za
plemku. Ranije je spomenuto
da se dunja uspjeno rabi kao
podloga za kruku, ali ako se
na kruku pokua cijepiti
dunja nee biti uspjeha. Sorta
ljive Beauty zadovoljavajue je
podudarna s bademom, ali
sorta Santa Rosa nije. Trenja
nije podudarna podloga za
vinju, ali na vinju se moe
cijepiti trenja. Cijepljenje
kruaka sorata D 'Anjou i
Williams (Viljamovka) na
podlogu Pyrus betulaefolia daje
voku koja dobro raste i raa,
ali plodovi pate od crnjenja
ake pa se ova podloga ne
rabi za te sorte.
Modaje najgora vrsta
nepodudarnosti ona kada se
plemka primi i dobro raste
dugo godina, a zatim iznenada
doe do suenja ili loma na
cijepljenome mjestu. Takva se
pojava zove remanencija ili
podmukla nepodudarnost.
Javlja se, primjerice, kada se
europski orah cijepi na
ameriki crni orah. Takva
voka moe ivjeti i tridesetak
godina, a zatim iznenada doe
Slika 32. - Guka na mjestu
cijepljenja (jabuka na
podlozi Mg) .
do pucanja na spojnome
mjestu podloge i plemke.
Pojedini biljni virusi i
mikoplazme mogu utjecati
na podudarnost podloge i
plemke pa je stoga za
cijepljenje vano rabiti samo
zdrave i provjerene podloge i
plemke. Na alost, voke
zaraene ovim uzronicima
bolesti esto ne pokazuju jasne
simptome pa se bez sloenih
testova ne moe znati je li
voka zdrava ili ne.
Neke podloge pokazuju
blagu nepodudarnost s
pojedinim sortama pa se na
mjestu cijepljenja javlja "guka"
ili zadebljanje (slika 32), ali
nema potekoa s uzgojem.
Zbog blage nepodudarnosti
smanjuje se bujnost, a
poboljava se rodnost i kakvoa
plodova. Takvaje, primjerice,
podloga M9 (ili popularna
devetka) zajabuku. Blaga
nepodudarnost naziva se
hortikulturna nepodudarnost i
zapravo je poeljna.
PODLOGE ZA VOKE
KAKO JE MOGUE
PREPOZNATI
NEPODUDARNOST
PODLOGE I PLEMKE
Postoji vie vanjskih znakova
po kojima se moe prepoznati
nepodudarnost podloge i
plemke. Oit znak
nepodudarnosti jest slab primitak
plemki, a zadovoljeni su svidrugi
uvjeti za cijepljenje. Drugi znak
nepodudarnosti jest pucanje na
mjestu cijepljenja, pri emu je
prijelom relativno gladak i ravan,
a ne grub i isprekidan.
Postoje i drugi znakovi
nepodudarnosti koje je tee sa
sigurnou prepoznati jer se
slini znakovi mogu javiti i zbog
drugih problema u rastu voaka
kao to su nedostatak hraniva ili
napad bolesti itetoina.
Primjerice, moe doi do uenja
i preranog opadanja lia.
Vegetativni rast slabi, mnoge
mladice odumiru, a voka ima
slabu kondiciju. Iz podloge moe
potjerati velik broj korijenovih
izdanaka. Ponekad se kao znak
nepodudarnosti javljaju velike
razlike u rastu podloge ili plemke
(slika 33).
Slika 33. - Velika razlika u rastu
podloge i plemke kao znak
nepodudarnosti i uzrok pucanja
voke na mjestu cijepljenja.
39
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

CIJEPLJENJE
C ijepljenje je postupak spajanja podloge i plemke koje nakon sraivanja tvore jedinstvenu
voku (crte 7, str. 36). Kakoje pojam podloge opisan u prethodnom poglavlju, treba
objasniti pojam plemke. Plemka je onaj dio voke koji se cijepi na podlogu kako bi se iz nje
uzgojila kronja i dobili plodovi. Ovisno o nainu cijepljenja, plemka moe biti dio izbojka ili
samo jedan pup. Cijepljenjem ne dolazi ni do kakvih genetskih promjena podloge ili plemke
paje cijepljenje takoer i nain vegetativnog razmnoavanja voaka kojim se proizvode
sadnice svih voaka koje se ne uzgajaju na vlastitom korijenu iz bilo kojeg razloga.
Cijepljenje je vrlo stara vjetina. Poznavali su gajo tari Kinezi, za to postoje dokazi koji
datiraju iz 1560. godine prije Krista. Aristotel i Teofrastus u svojim djelima iscrpno opisuju
cijepljenje. O cijepljenju se govori i u Bibliji u Poslanici Rimljanima gdje apostol Pavao
spominje cijepljenje "dobre" na "divlju" maslinu. Vjetina cijepljenja pravi procvat
doivljava u renesansi kada su u vrtove europskih vladara dole mnoge egzotine biljke koje
su se morale razmnoavati na ovaj nain. U 18. stoljeu poinje se iscrpnije prouavati
cijepljenje, a Thoun 182l. godine opisuje ak 119 razliitih naina. Zanimjivo je da se
mnogi naini cijepljenja, koji se rabe i danas, nisu puno promijenili u odnosu na to kako ih
je opisivala voarska i vrtlarska literatura od prije stotinjak godina.

ZATO CIJEPITI VOKE
Kada bi se voke uzgajale iz
sjemena, imale bi neujednaena
obiljeja koja se ne bi mogla
predvidjeti. Uz to, potrebno im
je vie vremena da dou u rod
jer svakisjemenjak mora proi
juvenilni stadij.
Da bi se izbjegli navedeni
nedostaci uzgoja voaka iz
sjemena, rabi se cijepljenje
kojim se ~erno prenose
obiljeja roditelja na
potomstvo. Pri tome je roditelj
samo jedan, odnosno ona
voka od koje se uzima
plemka. Cijepljenjem se od
jedne voke moe dobiti velik
broj istovrsnih potomaka
(klonova) . Voke od kojih se
uzimaju plemke stadijski su
zrele pa zato cijepljene voke
ranije prorode od onih koje su
uzgojene iz sjemena. Ranijem
raanju i veoj rodnosti
doprinosi i uporaba podloga
slabije bujnosti, to je jo jedan
od razloga za cijepljenje.
Druge prednosti uporabe
podloga u voarstvu opisane su
u poglavlju o podlogama.
Ponekad se dogodi daje
korijen ili deblo voke
oteeno te je potrebno
popraviti nastalu tetu pri
emu mogu pomoi cijepljenje
na most ili ucjepljivanje
sjemenjaka ili izdanaka
podloge u de blo.
PRIBOR ZA CIJEPLJE [JE
Kao i za rezidbu, i za
cijepljenje vrijedi izreka: Bez
Slika 34. - Cjepljarski no.
alata nema ni zanata! Zbog
toga, uz dobru volju i vjetinu
koja se moe stei jedino
strpljivim vjebanjern, za
cijepljenje je potreban
odgovarajui pribor.
Cjepljarski no (slika 34)
osnovni je pribor za cijepljenje.
e treba aliti novaca za dobar
no s otricom (slika 35)
napravljenom od elika
vrhunske kakvoe koja e
dugo biti otra. Postoji vie
vrsta cjepljarskih noeva.
Razlikuju se u izvedbi jezica
koji slui za odizanje kore s
podloge kako bi se lake
ubacila plemka. eki modeli

40
 CIJEPLJENJE

jer su prekratke i ne mogu

dobro stegnuti cijepljeno
mjesto. Tada za vezivanje slui
buir ili elastina traka koja se
rabi u odjei. Moe se
uporabiti i PVC folija kojom se
u mesnicama omata meso ili
ak ljepljiva izolirajua vrpca
kojom se slue elektriari.
Slika 35. - Otrica cjepljarskog noa. Od svega navedenog buir
je najpogodniji jer se njime
lako radi i vrsto vee
cijepljeno mjesto. Nakon to
se plemka primi i cijepljeno
mjesto sraste, sva se veziva,
osim cjepljarskih gumica,
moraju zarezati i otpustiti
kako ne bi dolo do usijecanja
veziva u tkivo voke.

JE LI SVEJEDNO NA
KOJ OJ SE VISINI CIJEPI
VOKA
Slika 36. - Dvije vrste cjepljarskih noeva: gornji imajeziac
za odizanje kore suprotno od otrice, a donji imajeziac na U poglavlju o podlogama
vrhu otrice. navedeno je da se uporabom
odgovarajue podloge djeluje
imaju jeziac na vrhu otrice, skidati s voke nego same na bujnost voke. Uz podlogu,
a drugi pak imaju poseban otpadnu. Idealne su za na bujnost voke djeluje i
jeziac na kraju drke, okuliranje, ali za cijepljenje visina na koju se cijepi plemka.
nasuprot otrici (slika 36). debljih podloga nisu pogodne to je visina cijepljenja vea, to
Treba napomenuti da su
cjepljarski noevi zbog svoje
otrine opasni pa radei njima
treba biti vrlo oprezan kako ne
bi dolo do ozljede. Takoer ih
treba drati na sigurnome
mjestu dalje od djece.
adalje, za cijepljenje je
potreban pribor za vezanje i
cjepljarski vosak kojim se
cijepljeno mjesto zatiuje od
isuivanja. U prolosti se za
vezivanje rabio prirodan
materijal kao to je rafija, a
danas se uglavnom rabe
razliite vrste cjepljarskih
gumica (slika 37). Njima se
vezivanje obavlja brzo i
jednostavno i ne mora ih se Slika 37. - Cjepljarske gumice.

41
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
je izraenije djelovanje
podloge na bujnost. Zbog toga
se danas uglavnom cijepi na
visini od 25 cm od razine tla
kako bi podloga to jae
utjecala na voku. Ranije se
cijepilo na 10 - 15 cm od
razine tla. Ako se na slabo
bujnu podlogu cijepi plemka
na visini veoj od 25 cm, mogla
bi se smanjiti rodnost zbog
slabog vegetativnog rasta koji
onemoguuje obnovu rodnih
izbojaka.
U Sjedinjenim Amerikim
Dravama znanstvenici su otkrili
da u stabla ljive cijepljena na
podlogu Myrobalana 29C na
visini od 90 cm od razine tla
rjee obolijevala od bakterijskog
raka nego ona cijepljena na 15 i
50 cm. Imala su i vei vegetativni
rast. Iz ovog se primjera vidi da
cijepljenje na veu visinu, uz
djelovanje na bujnost, moe
djelovati na otpornost voke
prema bolestima.
Marelica, primjerice, esto
pati od padavice ili apopleksije,
odnosno iznenadnog suenja i
propadanja stabla. Ovoj se
pojavi jo uvijek ne moe
V potrebno paziti na kakvou
utvrditi toan uzrok, ali iskustva
su pokazala da na njezinu
pojavu takoer utjee vrsta
podloge i visina cijepljenja.
Apopleksija je rjea na stablima
cijepljenima na bijeloljivu na
visini od 80 do 100 cm. elimo
li sami uzgojiti marelicu za
svoju okunicu, moemo
pokuati na navedeni nain.
o EMU OVISI SPJEH
C:gEPLJE [JA
Uspjeh cijepljenja ovisi o
nekoliko uvjeta. Prvi je uvjet za
u pjeno cijepjenje
meusobna podudarnost
42
VANO
Uvjeti za cijepljenje:
podudarnost podloge i
plemke
ist pribor
prikladan nain
cijepljenja
odgovarajue stanje
podloge i plemke
pravilno postavljena
plemka
poklapanje
kambijalnog tkiva
podloge i plemke
odgovarajua
temperatura i vlaga
zatita cijepljenog
mjesta od isuivanja.
podloge i plemke kojaje ranije
iscrpno opisana u poglavlju o
podlogama.
Drugi je uvjet nain
cijepljenja. Sve se voke ne
cijepe na isti nain. J ezgriave
se voke mogu cijepiti
najjednostavnijim nainima.
Za razliku od njih, kotiave
je voke tee cijepiti jer je
izvoenja postupka. adalje,
vanaje i vjetina kojom se
cijepi. Cijepljenje ne polazi
svakome za rukom, i svaki
cjepljar ima neke svoje male
tajne koje nerado dijeli s
drugima. ekome jedan nain
cijepljenja ide bolje od
drugoga pa nije pretjerano
rei da naina cijepljenja ima
onoliko koliko ima i cjepljara.
ovoj e knjizi biti opisani
naini cijepljenja koje e, uz
malo vjebe i volje, moi
svladati svaki amaterski voar.
Sljedei uvjet jest
poklapanje kambijalnog tkiva
podloge i plemke kako bi
sraivanje bilo to potpunije.
To je osobito vano za neke
naine cijepljenja kao to je
englesko spajanje. e pazimo
li na dobro poklapanje
kambijalnog tkiva, ne moemo
oekivati dobar uspjeh.
ita manje nisu bitni ni
istoa i otrina pribora za
cijepljenje. Neist i tup no
e to je glavni razlog
neu pjeha zbog prljanja i
infekcije cijepljenog mjesta
razliitim uzronicima biljnih
bolesti te nagnjeenja tkiva to
dovodi do slabog zaraivanja
cijepa ili njegova propadanja.
porabom zaraenih podloga
ili plemki lako se Viremnogi
uzronici biljnih bolesti pa je
potrebno rabiti samo zdrave
podloge i plemke.
Za sve naine cijepljenja
potrebno je paziti na polaritet
podloge i plemke. Plemka
mora biti postavljena na
podlogu tako daje njezin
gornji kraj postavljen prema
gore, a donji kraj prema
podlozi.
Da bi cijepljenje bilo
uspjeno, potrebno gaje
obavljati u vrijeme kada su
najpovoljniji uvjeti za
sraivanje podloge i plemke.
Za stvaranje kalusnog tkiva
neophodnog za sraivanje
potrebna je odgovarajua
tem peratura zraka i koliina
vode u biljci. Premda se neki
naini cijepljenja mogu
obavljati prije kretanja
vegetacije, bolje je voke
cijepiti u razdoblju vegetacije.
Suvremeni rasadnici imaju
opremu i uvjete za izvoenje
cijepljenja u kontroliran im
uvjetima okoline, znanja i
iskustvo paje njihov izbor
vremena i naina cijepljenja
 CIJEPLJE IJE

iri nego to ga imaju

amaterski voari.
Gubitak vlage i slab kontakt
podloge i plemke takoer su
jedan od razloga neuspjeha
cijepljenja. Mjesto cijepljenja
obvezno se povezuje
cjepljarskom gumicom ili
drugim priborom za vezivanje.
Kod onih naina cijepljenja
gdje se prave vee rane na
podlozi ili plemci, obvezno se
mora rabiti i voarski vosak
kako bi se sprijeilo isuivanje.

PRECJEPLJIVANJE
VOAKA
esto na okunici imamo
voke s kojima nismo
zadovoljni. Ili smo kupili sorte
koje se ne mogu uspjeno
uzgajati u naem klimatu ili,
Crte 8. - Priprema voke za precjepljivanje.
pak, sorte iji nam se plod ne Oznaena su mjesta gdje treba skratiti grane.
svia. Ili imamo voke samo
jedne sorte koje cvatu, ane
rode jer nemaju odgovarajueg
opraivaa. Umjesto krenja
tih voaka i sadnje novih,
moemo uporabiti
precjepljivanje. Budui da se
kronja precijepljenih voaka,
uz pravilnu njegu, brzo
obnavlja, takve se sorte mogu
brzo zamijeniti boljima. Smatra
se da je mogue precjepljivati
voke stare 10 - 20 godina, no
ima primjera kada su uspjeno
precijepljena i starija stabla .
. Precjepljivanje se rabi i u
suvremenim vonjacima kada
odreena sorta izae "iz
mode", odnosno slabo se
prodaje, a pojavi se nova
gospodarski isplativa sorta.
Ako su stabla u dobroj
kondiciji, precjepljivanje je
umnogome jeftiniji nain Crte 9. - Izgled pripremljene voke za precjepljivanje.
zamjene sorte, nego sadnja Tanje grane ostaju kako bi pomogle sraivanju plemki,
novog vonjaka. nakon ega se odstranjuju.

43
 CI]EPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

Voku se prije
precjepljivanja mora pripremiti
tako da joj se sve osnovne
grane skrate za otprilike dvije
treine. Gornje se grane skrate
jae, a donje slabije, kako bi
kronja zadrala stoast oblik
(crtei 8 i 9). Ovakav nain
precjepljivanja primjenjuje
se kada se eli u potpunosti
zamijeniti jednu sortu drugom.
Meutim, ako samo elimo
dodati sortu opraiva, nije
potrebno precjepljivati sve
grane, nego se to moe
uiniti na amo nekoliko
grana u kronji. Rane treba
zagladiti voarskim noem
(hipom) te obaviti cijepljenje
nainom "pod koru" ili nekim
drugim nainom koji je
pogodan za cijepljenje kada
je podloga deblja od plemke.
Tanje se grane mogu
privremeno ostaviti na
kronji kako bi njihovo lie
osiguralo asimilate potrebne
za razvoj mladica iz plemki.
Kada se razviju grane iz
nacijepljenih plemki,
ove se grane iz stare kronje
odstrane.
tijekom uvanja pa, na alost,
nisu za uporabu.
ajbolje vrijeme uzimanja
plemki jest desetak dana nakon
opadanja lia. Vano je da se
plemke uzimaju s potpuno
zdravih stabala odgovarajuih
sorata. Treba uzeti umjereno
bujne izbojke, i to samo njihov
srednji dio koji imajasno vidljive
i dobro razvijene vegetativne
pupove (slika 38) sjune ili
jugozapadne strane zdravih i
rodnih stabala. ajpogodniji su
izbojci debljine od 8 do la mm.
Plemke treba povezati u snop,
jasno oznaiti i zamotati u
vlanu krpu, zatim ih staviti u
crnu polietilensku vreicu koja
se takoer oznai. akon toga
se vreica stavi u hladnjak
(idealno na temperaturu od
nule dojednog stupnja C).
U tim se uvjetima plemke mogu
uvati nekoliko mjeseci, ovi no o
vrsti. Potrebno je stalno
kontrolirati stanje plemki kako
bi se one na kojima se pojavi
plijesan ili im neki pupovi
ponu bubriti odbacile. Ako je
povoljno vrijeme za cijepljenje,
treba ga to prije obaviti jer je
ve i nekoliko krenulih pupova
siguran znak da e ubrzo i ostali
pupovi potjerati pa plemke nee
biti uporabljive. Iznenaujue,
ali pupovi mnogih voaka mogu
potjerati i u hladnjaku. Dovoljno
je da prou razdoblje inaktivnih
tem peratura i spremni su za rast
mladica koji je na ovoj
temperaturi spor, ali dovoljan da
plemku uini neuporabljivom.
Plemke zimzelenih vrsta
uzimaju se u proljee,
neposredno prije cijepljenja i
odstrane im se peteljke listova
kao i za okulaciju.

UZIMANJE I UVANJE
PLEMKI ZA PROLJETNO
CIJEPLJE [JE
Za sve naine cijepljenja
koji se obavljaju u proljee
(cijepljenje pod koru,
cijepljenje na jeziac, postrano
cijepljenje, proljetna okulacija
i proljetna ip - okulacija) ,
plemke se moraju uzeti u
vrijeme mirovanja dok jo u
njima ne kolaju sokovi, ali ne u
vrijeme jakih hladnoa, i uvati
ih dok u podlozi ne krenu
sokovi. Pupovi na plemkama Slika 38. - Izgled plemke za proljetno cijepljenje s dobro
uzetima kasnije mogu potjerati razvijenim vegetativnim pupovima.

44
 CIJEPLJE [JE

Naini cijepljenja
CIJEPLJENJE POD KORU . KAKO SE IZVODI noem (hipom). Zatim se na
Podlogu treba na eljenoj kori podloge napravi uzduni
Cijepljenje pod koru
visini prerezati pilom (slika zarez duine tri - etiri cm, a
primjenjuje se kadaje podloga
39), a ranu zagladiti voarskim kora malo odvoji (slike 40,
deblja od plemke. ain je
relativno jednostavan pa se
preporua za precjepljivanje
voaka ili za cijepljenje debelih
podloga koje nisu pogodne za
okulaciju na spavajui pup.
Mana mu je slabiji primitak
kotiavih voaka koje trae da
podloga i plemka u vrijeme
cijepljenja budu u fazi
mirovanja.
Podloga moe biti razliite
debljine, a uspjeh cijepljenja
je bolji to je podloga mlaa.
Ako je podloga promjera veeg
od dva do tri cm, trebaje
cijepiti tako da se dvije plemke
postave jedna nasuprot drugoj
kako bi rana bre zacijelila.
Najo deblju podlogu treba
staviti etiri plemke u kri, a
Slika 39. - Cijepljenje "pod koru". Priprema podloge.
ako je podloga iznimno debela
kao to su to, primjerice, starija
stabla, treba staviti vie plemki,
odnosno na svakih tri - etiri
cm oboda podloge treba doi
po jedna plemka.
Pravo se vrijeme cijepljenja
odreuje prema podlozi koja
mora biti u "soku", kako bi se
kora mogla odvajati. Ako se kora
na podlozi dobro i lako ne
odvaja, treba priekati s
cijepljenjem. Plemke moraju biti
u stanju mirovanja pa se ubiru i
do cijepljenja uvaju kao to je
ranije opisano. Ovako se moe
precjepljivati i maslina, ali za nju
plemke treba ubrati neposredno
prije cijepljenja, a najbolje je
uzeti dvogodinje izbojke kojima
se odreu plojke listova kako se Slika 40. - Cijepljenje "pod koru". Pravljenje uzdunog zareza na
ne bi isuile. kori podloge.

45
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

41 i 42). Plemka se pripremi

tako da se koso preree
suprotno od pupa (slika 43) ..
Iznad tako odrezanog mjesta
trebaju ostati jo tri pupa. a
plemci se s one strane koja
nalijee na koru podloge
odstrani malo kore da se vidi
kam bij (sloj tkiva ispod kore)
(slika 44). Plemka se zatim
koso prerezanim krajem utisne
u napravljeni zarez izmeu
kore i drva podloge tako da
vrsto stoji (slike 45 i 46).
Zakoeni kraj mora viriti dva
do tri mm kako bi se pospjeilo
zaraivanje (slika 47). Kada se
postave sve plemke, cijepljeno
se mjesto mora vrsto povezati,
najbolje buirom. Umjesto
buira, moe se rabiti i
krojaka elastina traka (slika
48) koja se stavlja u odjeu.
Nakon vezivanja treba sve rane
Slika 41. - Cijepljenje "pod koru". Napravljen zarez na kori podloge.
premazati cjepljarskim voskom
(slike 49 i 50) ili drugim
pripravkom za premazivanje
rana. Tijekom cijepljenja
plemke koje jo nisu
uporabljene obvezno se
moraju drati u vlanoj krpi
kako se ne bi posuile.
Ako je cijepljenje uspjelo, iz
plemke e ubrzo poeti tjerati
mladice (slika 51). Potjera li
vie plemki, prve se godine
ostave sve mladice na
plemkama da slobodno rastu.
Druge se godine u proljee
ostave izbojci najednoj plemci,
a na ostalim se plemkama svi
izbojci poviju. Ove e plemke
brzo donijeti rod, i to je
vanije, omoguit e dobro
zaraivanje rane na
precijepljenoj grani.
Cijepljene voke treba
dobro njegovati kako bi se
mladice uspjeno razvijale. Slika 42. - Cijepljenje "pod koru". Lagano podizanje kore na podlozi
Sve mladice koje tjeraju iz jezikom cjepljarskog noa kako bi se lake umetnula plemka.

46
 CIJEPLJENJE

Slika 43. - Cijepljenje "pod koru". Priprema plemke.

Slika 44. - Cijepljenje "pod koru". Uklanjanje tankog sloja kore na strani plemke koja e biti
naslonjena uz koru podloge.

47
CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 45. - Cijepljenje "pod koru". Postavljanje

plemke na podlogu.
Slika 46. - Cijepljenje "pod koru". Umetanje
plemke pod koru podloge.

Slika 47. - Cijepljenje "pod koru". Izgled pravilno

postavljene plemke na podlozi prije vezivanja.
Slika 48. - Cijepljenje "pod koru". Vezivanje
cijepljenog mjesta krojakom elastinom trakom.

Slika 49. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanje Slika 50. - Cijepljenje "pod koru". Premazivanje
cijepljenog mjesta cjepljarskim voskom. vrha plemke cjepljarskim voskom.

48
 CIJEPLJENJE

podloge treba redovito

odstranjivati kako bi se se
omoguio dobar razvoj
mladica iz plemki. Osim toga,
potrebno je pregledavati sloj
cjepljarskog voska na rani.
Ako je sloj oteen, treba ga
obnoviti. To se radi sve dok
rana na grani potpuno ne
zacijeli. Vano je zatititi
mladice od bolesti itetoina,
a osobito od lisnih ui koje ih
rado napadaju. Nakon 6-7
tjedana mora se popustiti
vezivo na cijepljenome mjestu
prije nego se pone urezivati u
tkivo.

PaSTRANO CIJEPLJENJE
Postrano je cijepljenje
pogodno kada je podloga
predebela za cijepljenje na
engleski spoj, a pretanka za
cijepljenje pod koru. Za taj su
nain cijepljenja idealne
podloge debljine oko 2,5 cm.
Kako nije potrebno odvajati
koru podloge, to je cijepljenje
pogodno i za kotiave voke
koje se cijepe kada je podloga
u fazi mirovanja. Jezgriave
voke cijepe se neposredno
prije kretanja vegetacije.
Plemke treba ubrati i uvati do Slika 51. - Poetak rasta mladica iz pupova plemki nakon uspjeno
cijepljenja kao to je opisano obavljenog cijepljenja "pod koru".
ranIJe.

KAKO SE IZVODI

Na podlozi se noem
napravi urez pod kutom od
25 do 30 i duljine oko 2,5 cm
tako da, kada se podloga
lagano savije suprotno od reza,
nastane otvor koji se pri
otputanju podloge potpuno
zatvori (crte 10). Crte lO. - Priprema podloge
Plemka je izbojak debljine za postrano cijepljenje
6 - 8 mm s dva ili tri pupa. pravljenjem ureza pod kutom
Na njezinu donjem kraju od 25 do 30.

49
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

napravi se klin, kako to pokazuje crte Il.

Crte 11. - Priprema plemke za postrano
cijepljenje pravljenjem kosog reza s obje strane
na donjoj strani plemke.
Rez treba napraviti ujednom mahu otrim
cjepljarskim noem kako bi tkivo ostalo
neoteeno, a povrina reza ravna i glatka.
Duljina svake strane klina mora odogovarati
duljini ureza na podlozi.
Plemka se zatim umee u podlogu kako to
pokazuje crte 12. Podloga se lagano savije
suprotno od mjesta reza kako bi se urez otvorio
radi ubacivanja plemke. Plemku treba postaviti
malo ukoso pod odgovarajuim kutom kako
bi se kambijalni slojevi plemke i podloge to
bolje poklopili. Podloga se lagano otputa
i, ako je sve u redu, plemka e vrsto stajati
na mjestu. Cijepljeno se mjesto povee,
a podloga se iznad njega odree otrim
priborom kako ne bi dolo do lomljenja
podloge na cijepljenome mjestu ili nagnjeenja
plemke i njezina ispadanja iz odgovarajueg
poloaja, Cijep se obvezno mora premezati
cjepljarskim voskom da se potpuno zatvore
sva mjesta presjeka, ukljuujui rez na podlozi
i vrh plemke.

Crte 12. - Postrano cijepljenje. Umetanje plemke u podlogu ukoso kako bi se kambijalni
slojevi poklopili (lijevo i u sredini). Nakon cijepljenja podlogu treba prerezati iznad cijepljenog
mjesta (desno), a cijepljeno mjesto vezati i premazati cjepljarskim voskom, ukljuujui i gornji dio
podloge i plemke.

50
 CIJEPLJENJE

CIJEPLJENJE NA JEZIAC
(CIJEPLJENJE NA ENGLESKI
SPOJ)
Cijepljenje na jeziac
moe se obavljati i zimi (tzv.
"cijepljenje u ruci") i u
proljee. Kontakt kambijalnog
tkiva izmeu podloge i plemke
je velik, to je jedan od razloga
njegove uspjenosti. To se
cijepljenje uporabljuje u
rasadnicima pa su konstruirane
i odgovarajue naprave kojima
se znatno olakava i ubrzava
njegovo izvoenje. Obino se
uzimaju podloge i plemke
jednake debljine, mada neki
strunjaci kau da bi podloga
trebala biti malo deblja od
plemke. Cijepljenjem na
jeziac dobivaju se sadnice
oraha tako da se cijepljenje
obavlja "u ruci" prije kretanja
vegetacije, a cijepi se u
podruju korijenova vrata jer
on ima najmanje tanina koji
ometa sraivanje podloge i
Slika 52. - Izgled pravilno spojenog cijepa nakon
plemke. Na isti se nain cijepi i cijepljenja na jeziac.
pitomi kesten. Za druge voke
cijepljenje se obavlja na KAKO SE IZVODI to je i duljina prereza vea.
eljenoj visini. Takoer je vano da prerez
Za uspjeno cijepljenje na
jeziac podloga i plemka plemke i podloge bude izveden
trebale bi biti debljine 6 - 13 tako da se one nakon spajanja
mm. Plemke treba ubrati i potpuno sljube (slika 52).
uvati kao to je opisano ranije. Prije spajanja, malo iznad
Moraju imati dva do tri pupa, a sredine prereza, napravi se
prerez za cijepljenje izvodi se jeziac onako kako to prikazuje
malo ispod najdonjeg pupa. crte 13. Spajanje se izvodi tako
I podloga i plemka koso se da jezici podloge i plemke
prereu pod kutom od 30 tako
0 tijesno uu jedan u drugi kako
da duljina prereza bude oko 2,5 bi nakon spajanja cijep izgledao
- 6 cm. Rez treba napraviti u kao to je prikazano na slici 52.
jednom mahu kako bi bio Dobro izvedeno cijepljenje
potpuno gladak (crte 13). na engleski spoj prepoznaje
to su podloga i plemka deblje, se po tome to su podloga i
plemka vrsto sljubljene
Crte 13. - Cijepljenje najeziac
jedna s drugom i bez vezivanja.
(lijevo: priprema podloge i Na kraju se cijepljeno mjesto
plemke; desno: izgled spojenog povee i premae cjepljarskim
cijepa prije vezivanja) . voskom.

51
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

POSTRANO CIJEPLJENJE
NA JEZIAC (POSTRANO
CIJEPLJENJE NA ENGLESKI
SPOJ)
Podloge mogu biti
ukorijenjene vegetativne ili
generativne podloge, a plemka
je dio izbojka s dva do tri pupa
koja se uzima i uva kao to je
opisano ranije. Ovaj se nain
cijepljenja moe rabiti i za
cijepljenje agruma i drugih
zimzelenih voaka, ali tada se
plemke ubiru neposredno
prije cijepljenja i odstrane im
se plojke listova kako bi se
sprijeilo isuivanje.
Crte 15. - Priprema plemke za
KAKO SE IZVODI pastrana cijepljenje na jeziac
kasim rezom i pravljenjem
a podlozi se kora uzduno jezica u koji e ui jeziac
odree da tono odgovara podloge.
Crte 14. - Priprema podloge
prerezu plemke (crte 14).
za pastrana cijepljenje na
Dubina bi ureza trebala u malo ukoso tako da jezici
jeziac pravljenjem ureza sa
donjem kraju biti do otprilike tijesno ulaze jedan u drugoga i
strane i jezica koji e ui u
jedne etvrtine debljine plemku.
da se kambijalni slojevi to
podloge. Zatim se napravi bolje poklope (crte 16).
tanki jeziac od otprilike jedne se napravi kosi prerez pod Cijepljeno se mjesto povee
treine od vrha prvog ureza do kutom od oko 30, a zatim se i premae cjepljarskim
njegova dna. Ovajjeziac mora uree jeziac koji svojom voskom. Potrebno je priekati
u potpunosti odgovarati jezicu duljinom i debljinom mora u nekoliko tjedana da podloga
na plemci. potpunosti odgovarati jezicu i plemka potpuno srastu, a
Plemka se priprema kao i za napravljenom na podlozi onda se podloga preree
cijepljenje najeziac. I za ovo (crte 15). iznad cijepljenog mjesta
cijepljenje plemkaje zapravo Zatim se plemka umee kako bi pupovi plemke
izbojak s dva do tri pupa. Prvo na pripremljenu podlogu potjerali.

Crte 16. - Pastrana

cijepljenje na jeziac.
Postavljanje plemke
na podlogu mora biti
izvedeno malo ukoso
radi poklapanja
kambijalnih slojeva.

52
 CIJEPLJENJE

OKULIRANJE nema dozrelih plernki (mladice

Okuliranje je esto rabljen
nain cijepljenja u proizvodnji
sadnica zbog jednostavnosti,
uspjenosti i mogunosti
dobivanja velikog broja sadnica.
Dobio je ime po plemci koja je
pup (oko) s komadiem
okolnog tkiva koji se umee
pod koru podloge. Okuliranje
se moe obaviti u rano proljee,
poetkom ljeta ili u kasno ljeto.
Bez obzira na vrijeme
cijepljenja,jednako se izvodi, a
razlikaje u vremenu u kojem se
dobije sadnica i u postupku s
cijepom (okulantom) nakon
nke za cijepljenja. Za okulaciju u rano
eziac proljee prije kretanja
jem vegetacije rabe se pupovi s
iac izbojaka koje smo ubrali i uvali
kao to je opisano ranije. Ovo je
rano proljetno cijepljenje
Cl
manje uspjeno jer se pupovi
goga 1
dobro ne prime i mladice iz
to
okuliranih pupova slabije rastu.
ee U toje vrijeme bolje rabiti
cijepljenje na jeziac, pod koru
ili druge naine cijepljenja.
.ekati
Okuliranje poetkom ljeta
loga
izvodi se od svibnja do
a
najkasnije poetka lipnja, a
kasno ljetno okuliranje od
koje su zavrile s rastom i koje
imaju potpuno razvijene
vegetativne pupove). Ono se
moe izvoditi samo na krajnjem
jugu nae zemlje gdje povoljne
temperature omoguuju dugu
vegetacijsku sezonu potrebnu
za rano dozrijevanje plemki i
potpuno odrvenjavanje
izbojaka izraslih iz okuliranih
pupova.
S okulacijom na spavajui
pup ne smije se zapoeti
prerano da pup ne bi potjerao,
a ni prekasno jer nee biti lijepa
vremena da se pup primi.
Podloge za okulaciju
moraju biti debljine olovke.
Ako su predebele, moe se
dogoditi da okulirani pup biva
izbaen zbog pretjerane tvorbe
kalusnog tkiva. Drugije vaan
uvjet da podloga bude "u soku"
kako bi se kora lako odvajala
od drveta i umetnuti pup lake
srastao. Jednogodinje
vegetativno ili generativno
razmnoene podloge najbolje Slika 53. - Izgled pravilno
su za okulaciju, pa se zato ova pripremljene plemke za
metoda i najee rabi za uzimanje pupova za okulaciju.
proizvodnju sadnica.
Plemke za okulaciju u rano KAKO SE IZVODI

polovice srpnja do poetka
rujna. Prednost je ranog
ljetnog okuliranja to okulirani
pup odmah potjera i ve se u
jesen dobiva gotova sadnica.
Rana proljetna i rana ljetna
okulacija zovu se i "okulacija
na tjerajui pup". Kada se
okulacija obavlja u kasno ljeto,
treba ekati sljedeu vegetaciju
kako bi se iz okuliranog pupa
razvila mladica, stoga se takvo
okuliranje zove "okulacija na
spavajui pup",
U kontinentalnim krajevima
Hrvatske rano ljetno okuliranje
na tjerajui pup ne izvodi se jer
ljeto i onu na spavajui pup jesu
pupovi s komadiem kore i
dijelom peteljke koja nam slui
za pridravanje pupa prilikom
postupka cijepljenja i kasniju
kontrolu primitka. Mladice s
kojih e se uzimati pupovi
moraju biti umjereno bujne i
ubrane neposredno prije
cijepljenja na jugozapadnoj
strani kronje. Odmah nakon
ubiranja treba odstraniti plojke
listova tako da se peteljka
preree na pola (slika 53). Za
okulaciju treba uzeti pupove
samo sa sredine mladice jer su
oni najbolje razvijeni.
Prije izvoenja okulacije
treba provjeriti pogodnost
podloga za cijepljenje. Doe
li do sue, kora se nee lako
odvajati od drveta pa okulacija
nee biti mogua. Zbog toga
je dva do tri tjedna prije
planiranog vremena okulacije
potrebno podloge dobro zaliti
kako bi se pojaalo kolanje
sokova i kora se lake odvajala.
Za okulaciju na tjerajui
pup vano je obaviti okulaciju
tako da ispod okuliranog pupa
ostanu dva do tri lista podloge
kako bi se okulirani pup lake
pnmlO.

53
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
Slika 54. - Cijepljenje okulacijom. Pravljenje
ureza u obliku slova "T" na kori podloge.
Slika 55. - Cijepljenje okulacijom.
Lagano podizanje kore na podlozijezikom
cjepljarskog noa kako bi se lake umetnuo
pup s komadiem kore.
54
Vano je prije okulacije pripremiti podlogu. S
mjesta gdje e se umetnuti pup obriu se istom
krpom ostaci tla ili druga neistoa s kore. Ako
nei toa dospije na ranu, okulirani se pup nee
primiti. a podlozi se zatim napravi urez u obliku
lova 'T". Prvo se zaree vodoravan rez, a zatim,
po njegovoj sredini, okomit rez (slika 54).
Vano je zarezati samo koru. Ako je podloga u
odgovarajuemu stanju, dovoljanje lagani pritisak
da otrica noa prosijee tkivo do odgovarajue
dubine. Uz pomo jezica cjepljarskog noa
razrezana se kora lagano podigne (slika 55) i
pod nju se umetne pup (slika 56) koji je odrezan
onako kako to prikazuje lika 57. Za ljetnu
okulaciju na tjerajui pup vano je da i pod kore
pupa ne ostane nimalo drveta, dok za proljetnu
okulaciju i okulaciju na spavajui pup to nije
bitno. Ako nakon umetanja pupa ostane viak
njegove kore, ona e odree do mjesta
vodoravnog reza kako bi pup potpuno i vrsto
nalegao na svoje mjesto (slika 58). Sada se sve
dobro povee cjepljarskom gurnicom (slika 59).
Vezivanje poinje od gornje strane kako stezanjem
veziva pup ne bi iskoio iz mjesta, a zavrava kada
Slika 56. - Cijepljenje okulacijom. Umetanje
pupa pod koru podloge.
 CIJEPLJENJE

se potpuno prekrije cijepljeno

mjesto. Treba paziti da se
vezivomne prekrije pup jer e
se otetiti i nee moi potjerati,
Veztreba biti vrst i bez
praznina kako u cijepljeno
mjesto ne bi ula voda i kako bi
se ostvario vrst kontakt pupa i
podloge.
Nakon 10 - 14 dana treba
provjeriti je li se pup primio.
Otpadne li peteljka sama ili na
lagani dodir prsta, pup se
primio. Ako i na dodir prsta
peteljka ostane vrsto stajati na
mjestu, pup se nije primio pa
okulaciju treba ponoviti, ako
za to jo ima uvjeta. Kod ljetne
okulacije on se zbog povoljne
temperature zraka primi ve
nakon nekoliko dana, dok za
cijepljenje na spavajui pup
treba vie vremena. Slika 57. - Cijepljenje okulacijom. Skidanje pupa splemke.

Slika 59. - Cijepljenje okulacijom.

Slika 58. - Cijepljenje okulacijom. Izgled Pravilno povezivanje cijepljenog mjesta
pravilno postavljenog pupa. cjepljarskom gumicom.

55
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

IP-OKULACIJA
ip-okulacija se poela
nairoko uvoditi urasadnike
osamdesetih i devedestih
godina prologa stoljea zbog
jednostavnosti, manjih
zahtijeva na stanje podloge i
plemke i bolje kakvoe
sadnica. Moe se obavljati u
vrijeme mirovanja ili u
vegetaciji, kao i obina
okulacija. ip-okulacija
pogodna je za voke koje imaju
tanku koru pa se ne mogu
okulirati klasinim nainom.
Podloge su istovjetne onima
koje se rabe u klasinoj
okulaciji, a plemkaje pup s
dijelom izbojka.

KAKO SE IZVODI

Na podlozi se napravi kosi

usjek pod kutom od 45 do
o

otprilike etvrtine debljine

podloge (slika 60). Zatim se na
udaljenosti od 2,5 cm iznad
prvog reza podloga usijee
kosim rezom do prvog reza
(slika 61) kako bi se napravilo
mjesta za umetanje pupa
(slika 62). S plemke se potom
izree pup s dijelom izbojka Slika 60. - "ip" - okulacija. Priprema podloge prvim
tako da se prvo na udaljenosti poprenim rezom.
od 5 mm napravi kosi urez pod
NJEGA OKULANATA NAKON veziva u ranoj ljetnoj okulaciji
istim kutom kao i na podlozi
CIJEPLJENJA izvodi se desetak dana nakon
(slika 63). Zatim se na na
Prvi korak u njezi okulanata to se pup primi. Tada se
udaljenosti od oko 1,5 cm
jest poputanje veziva ako nisu podloga iznad cijepljenog
iznad pupa napravi drugi rez
uporabljene cjepljarske gumice mjesta zalama u smjeru
kako bi se pup odvojio (slike
64 i 65). Pup se umee na koje same vremenom ispucaju i suprotnome strani na kojoj je
pripremljeno mjesto na otpadnu. Vezivo se cjepljarskim obavljena okulacija. Tako se
podlozi (slika 66), pri emu noem zaree suprotno od zaustavlja njezin rast, a lie
treba paziti da se kambijalni cijepljenog pupa pazei da se proizvodi asimilate vane za brz
slojevi poklapaju, makar na podloga ne oteti. razvoj mladice iz okuliranih
jednoj strani. Umetak treba U ranoj proljetnoj okulaciji, pupova. Kada mladica iz
vrsto povezati plastinom vezivo se otputa dva tjedna okuliranog pppa naraste 20 do
vrpcom jer, za razliku od nakon cijepljenja, u isto vrijeme 30 cm, podloga se preree
uobiajene okulacije, nema kada se podloga pre ree iznad iznad te mladice. Skraivanje
podlogine kore koja bi titila okuliranog pupa kako bi podloga kod cijepljenja na
pup od isuivanja. mogao potjerati. Poputanje spavajui pup obavlja se tek

56
 CIJEPLJE [JE

Slika 63. - "ip" - okulacija. Vaenje pupa

s dijelom izbojka.

-
Slika 61. - "ip" - okulacija. Priprema podloge
drugim uzdunim rezom.

Slika 64. - "ip" - okulacija. Dovretak vaenja

pupa s dijelom izbojka.

Slika 65. - "ip" - okulacija. Izgled izvaenog

Slika 62. - "ip" - okulacija. Izgled pripremljene pupa s dijelom jednogodinjeg izbojka prije
podloge. umetanja na podlogu.

57
CIJEPLJE1'{fE I REZIDBA VOAKA
Slika 66. - "ip" - okulacija. Postavljen pup na
podlogu prije vezivanja.
sljedee proljee prije kretanja
vegetacije, ajedini zahvat na
okulantu jest poputanje veziva
dvadesetak dana nakon
okulacije ako nisu bile rabljene
cjepljarske gumice koje same
ispucaju i otpadnu. Podloga se
skrauje kosim rezom iznad
cijepljenog mjesta (slika 67).
Slika 68. - Poetak tjeranja mladice iz okuliranog pupa.
58
Slika 67. - Izgled okulanta nakon skraivanja
Potrebno je odrezati sve
nove mladice koje izrastaju iz
podloge, a ostaviti samo onu
koja raste iz okuliranog pupa
(slika 68). To treba redovito
obavljati sve dok neeljene
mladice ne prestanu rasti,jer o
tome ovisi kakvoa budue
voke.
podloge.
CIJEPLJENJE NA MOST
Cijepljenje na most rabi se
kadaje potrebno popraviti tetu
koju su voki nanijeli zeevi ili
druge ivotinje zimi. Oni glou
koru na deblu pa stradaju
provodni snopovi koji se nalaze
neposredno ispod nje. Zbog
togaje onemogueno kolanje
sokova iz korijena u nadzemni
dio, i obratno, pa je voka
osuena na propast. Glodavci
najee naprave tetu zimi
kada nemaju dovoljno hrane pa
im je kora voaka i drugog
drvea ~otovo jedini izvor
hrane. Steta se moe sprijeiti
ograivanjem vonjaka i
uporabom sredstava koja
mirisom odbijaju ivotinje.
Ponekad, unato poduzetim
mjerama, ipak dolazi do teta.
Stoga treba uvijek imati
pripremljene plemke kako bi se
moglo obaviti cijepljenje na
most ako doe do tete. To su

jednogodinji izbojci duljine
20 - 25 cm,jer oglodana
povrina kore moe biti velika
pa plemka mora biti dovoljno
duga kako bi mogla "premostiti"
ranu. Po tome je ovaj nain
cijepljenja i dobio naziv.
Cijepljenje na most treba
obaviti u rano proljee im
pone kolanje sokova i kora
se lako odvaja. Voke kojima
je kora potpuno oglodana treba
to prije cijepiti kako bi se
ponovo uspostavila veza korijena
i nadzemnog dijela.
KAKO SE IZVODI
Prije poetka cijepljenja
treba odstraniti koru na
oteenome mjestu sve do
zdravog i neoteenog dijela.
Zatim se na svakih 5 - 8 cm
napravi isjeak s obje strane
rane (one od korijena i one
prema nadzemnome dijelu) te
se ostavijeziac kore koji e se
kasnije uporabiti za preklapanje
plemke. Isjeak kore mora
veliinom odgovarati debljini
plemke (crte 17).
Crte 17. - Priprema oteene voke za cijepljenje na most.
(Lijevo: oteeno mjesto prije obrade rane; u sredini: obraena
rana; desno: cijepljeno mjesto pripremljeno za postavljanje plemki).
--~---------------------------------------------------------------~
CIJEPLJENJE
a plemci se s obje strane
napravi kosi prerez duine
2,5 - 3 cm kako to pokazuje
crte 18. Rez mora biti s iste
strane plemke. Na gornjoj strani
reza napravi se neto manji kosi
rez sa suprotne strane veeg reza
(crte 18). 0Y<!:i e se dio plemke
kasnije podvui pod ostavljeni
mali isjeak kore na deblu (crte
19). Sada se u pripremljeni izrez
postavi plemka tako da njezin
vei rez potpuno nalegne u izrez,
Crte 18. - Priprema plemke za
a ostavljeni dio kore iz izreza
cijepljenje na most.
dobro se preklapa preko manjeg
reza na plemki (crte 19). Mora
se paziti na ispravan polaritet
plemke i okrenuti je tako da je
vrh pupova okrenut prema gore.
Plemka bi se moda i primila ne
uini li se to, ali ne bi dalje rasla
pa bi yoka naposlijetku ipak
propala.
Plemka se prikuca to
tanjim avliima za podlogu
kako bi vrsto nalijegala. Da bi
se osigirao potpuni kontakt
Crte 19. - Cijepljenje na most.
plemke i podloge, plemka
Izgled pravilno postavljenih i
ostaje povijena u blagom luku
avliima prikucanih plernki
(crte 19). Cijepljeno se mjesto prije premazivanja cijepljenog
mjesta voarskim voskom.
dobro premae cjepljarskim
voskom kako bi se zatitilo od
isuivanja i osigurao primitak
plemki. Svi pupovi na plemki
mogu se oruniti kako mladice
koje bi izrasle iz njih ne bi
smetale.
CIJEPLJENJE RADI
POJAAVANJA RASTA
VOKE ILI POPRAVLJANJA
TETE NA KORIJENU OD
VOLUHARICA
Do oteivanja korijenova
sustava voke i smanjenja
njezina rasta moe doi zbog
preduboke obrade tla oko
voke, napada voluharica i sl.
59
CIJEPLJEI\~E I REZIDBA VOAKA

Rast voke moe biti slab zbog Crte 20. - Priprema sjemenjaka
toga to je voka cijepljena na ili novih vegetativnih podloga za
podlogu preslabe bujnosti ili cijepljenje radi pojaanja rasta
podloga ne odgovara vrsti tla. voke duljim zarezom koji
nalijee na voku i nasuprotnim
Takva voka nije izgubljena:
kraim zarezom preko kojeg se
mogue ju je spasiti uzgojivi
preklapa komadi kore voke.
blizu nje nekoliko sjemenjaka
ili vegetativnih podloga UVIJANJE IZBOJAKA RADI
odgovarajue bujnosti te ih UVRIVANJA UZGOJNOG
ucijepiti u deblo voke. OBLIKA VOKE
KAKO SE IZVODI Velikim vokama esto prijeti
opasnost od lomljenja osnovnih
Na strani sjemenjaka ili
grana, pogotovo kada je rodnost
nove vegetativne podloge koja
velika. Da bi se sprijeila teta,
je okrenuta prema deblu voke
dva se izbojka od kojih jedan
napravi se uzduni rez do
pripada osnovnoj grani, a drugi
jedne treine promjera (crte
provodnici ili vioj osnovnoj
20) na visini od nekoliko cm
grani isprepletu. S vremenom
iznad tla, duljine 10 - 15 cm.
srastu i tvore jaku vezu koja
Na suprotnoj se strani treba
uvruje niu granu kako se
napraviti manji kosi rez (crte
ona od prevelike teine ne bi
20). a deblu voke napravi se
odlomila. U ovu se svrhu mogu
izrez kore koji svojom
uporabiti i vodopije koje rastu
duljinom, irinom i visinom
na pogodnome mjestu. Vanoje
potpuno odgovara rezu na
obaviti prepletanje dok su
plemci. a vrhu se izreza ostavi
izbojci u punom soku kako bi se
komadi kore koji se kasnije
lake uvijali. U praksi se ovaj
preklopi preko kraeg reza na
nain naziva "povezivanje ivim
podlozi (crtei 21 i 22). Crte 21. - Priprema voke za
cijepljenje radi pojaavanja rasta vezom" i esto se rabi za
Podloga se zatim prisloni na
voke. Ostavlja se dio kore koji uvrivanje osnovnih grana
napravljeni izrez kore i prikuca
e se kasnije preklopiti preko palmeta, a i drugih uzgojnih
tankim avliima, a ostavljeni
kraeg zareza na sjemenjaku ili oblika gdje moe doi do
se komadi kore preklopi
novoj vegetativnoj podlozi. lomljenja grana.
preko kraeg reza na podlozi
(crte 22). Cijepljeno mjesto
treba dobro premazati
cjepljarskim voskom.
Broj podloga zajednu
voku odreuje se prema
opsegu debla. a svakih 10-
15 cm opsega debla ucijepi se
po jedna podloga. Debljina
podloga treba biti 6 - 12 mm.

Crte 22. - Cijepljenje radi

pojaanja rasta voke (lijevo:
izgled pripremljene voke;
desno: cijepljeno mjesto prije
premazivanja cijepljarskim
voskom.

60

ZATO OREZIVATI
VOKE
Voke rastu i ako se ne
orezuju, a o tome svjedoe
voke na okunicama koje
preivljavaju i daju plodove u
uvietima gdje rezidba obuhvaa
jedino odstranjivanje kakve
oteene grane ili one koja iz
nekog razloga smeta vlasniku.
Prema tome, opravdano je
zapitati se zbog ega je
potrebno orezivati voke?
Prvije razlog za redovitu
rezidbu postizanje pravilnog
omjera izmeu vegetativnih i
rodnih pupova kako bi se
uspostavila ravnotea rasta i
rodnosti. Premda rezidba nije
jedina mjera koja u tome
pomae, ubraja se meu
najvanije. Voke koje se
redovito reu bolje rode, a
takoer tvore dovoljno rodnih
pupova iz kojih e se u sljedeoj
vegetaciji razviti cvjetovi,
Ako se voka redovito ne
ree, postupno dolazi do
premjetanja rasta u vrhove i
obod kronje, a nii dijelovi
odumiru. Voka gubi rodnu
povrinu, slabi rast mladica, a
rodnost jo vie opada jer
nema obnove rodnih izbojaka.
Voka koja se redovito
1 obrezuje ima prozranu i dobro
osvijetljenu kronju, to
povoljno utjee na kakvou
plodova i zdravstveno stanje
voke. Osim toga, s\j etlo je
potrebno i za tvorbu rodnih
pupova. U zgusnutim i
zasjenjenim kronjama predugo
se zadrava vlaga nakon kie i
zato su voke sklone bolestima.
REZIDBA
REZIDBA
Da bi spore mnogih gljiva koje
uzrokuju bolesti mogle
proklijati i izazvati infekciju
voaka, vlaga se na liu mora
dulje zadravati. Orezane se
kronje zbog obilja svjetla i
prozraivanja bre sue i rjee
dolazi do infekcije.
Mada se u suvremenoj
proizvodnji voa o tome ne
vodi rauna, voke koje se
redovito orezuju imaju ljepi
izgled. Prema tome, rezidba
daje i estetsku notu krajoliku
koji izgleda urednije i
dotjeranije. Neki uzgojni oblici
imaju posebno lijep izgled pa
Slika 69. - Sklopiva voarska pila.
znaajno doprinose izgledu
prostora u kojemu se nalaze.
a papiru se ciljevi rezidbe
ine jasni, no nije ih uvijek lako
postii. Zbog toga je rezidba
voaka uvijek kombinacija
znanja, iskustva, ali i umjetnosti.
PRIBOR ZA REZIDBU
Da bi rezidba bila uspjena,
uz dobru volju, znanje i
vjetinu, potreban je i
odgovarajui pribor. Nemamo
li odgovarajui pribor, radit Slika 70. - Voarske kare.
emo sporije i tee, a i voki
moemo nanijeti oteenja
preko kojih e lake ulaziti
bolesti i tetoine. Skratit e se
njezin ivotni vijek i umanjiti
prirod i kakvoa plodova, stoga
je kupnja profesionalnog
pribora za rezidbu opravdana i
za profesionalne voare i za
amaterske voare.
Osnovni pribor za rezidbu
ine voarska pila (slika 69),
voarske kare (slika 70) i
voarski no (slika 71). Slika 71. - Voarski no.
61
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

VOARSKA PILA
Voarska pila moe biti
razliitih dimenzija, no
najboljaje ona koja se moe
sklopiti kada se njome ne radi
kako ne bi dolo do sluajnog
ozljeivanja. List pile mora biti
izraen od elika dobre
kakvoe, kako bi rez bio ist, a
tkivo nenagnjeeno. Zubi pile
moraju dugo biti otri kako se
ne bi gubilo vrijeme na
otrenje. Tupom se pilom
sporije ree i na mjestu reza
nagnjeuje se tkivo voke pa
rana sporo i nepotpuno
zacjeljuje.

VOARSKI NO (HIPA)
Voarski no (hipa) slui za
zaglaivanje rana nastalih
nakon reza debljih grana Slika 73. - Rad s voarskim karama za rezanje debI h grana.
pilom kako bi one bre i bolje
zacjeljivale. Uvijek mora biti Slika 72. - Voarske kare s
otar, to znai da mora biti produen im rukama za
napravljen od elika dobre rezanje debljih grana.
kakvoe da se ne mora esto
brusiti.

KARE ZA REZANJE
DEBLJIH GRANA
Za rezanje debljih grana na
tritu postoje kare s
produen im rukama (slika
72) koje mogu zamijeniti pilu
za rezanje grana srednje
debljine. Rad ovim karama je
brz i vrlo djelotvoran (slika
73). Premdaje cijena ovakvih
kara vie nego dvostruka u
odnosu na cijenu obinih
voarskih kara, njihova je
kupnja opravdana, posebice
ako treba orezati vie voaka.
kare imaju samo jednu
otricu, a druga je strana tupa i
slui za oslonac (slika 74).
Zbog toga dolazi do
nagnjeenja tkiva voke paje
ranu potrebno naknadno
obraditi voarskim noem
(hipom) . U velikim se
plantanim vonjacima to
esto ne ini, no u malim
amaterskim vonjacima
trebalo bi to obvezno initi
radi boljeg zacjeljivanja rana
i odravanja dobrog
zdravstvenog stanja voaka.
Slika 74. - Izgled otrice
voarskih kara za rezanje
debljih grana.
OBiNE VOARSKE KARE
Obine voarske kare
razlikuju se od onih koje slue
za rezidbu vinove loze jer imaju
dvije otrice ~ lika 75). Tako je
mogue rezati granu debljine i
do tri cm, to bi vinogradarskim
karama bilo tee izvedivo.
Osim toga, kare s dvjema
otricama manje gnijee tkivo

62
 REZIDBA

KAnAJE PRAVO VRIJEME Druga se rezidba obavlja u

Slika 75. - Izgled otrica
obinih voarskih kara.
ZAREZIDBU
Ovisno o vremenu kada se
obavlja rezidba, razlikuju se
dvije vrste rezidbe. Prvaje
zimska rezidba ili rezidba "u
suho", koja se obavlja u vrijeme
mirovanja vegetacije. Moe se
obavljati od jeseni do proljea
dok pupovi ne krenu (slika
77). U praksi se najee
obavlja u rano proljee kada
prou jake zimske hladnoe
jer su voke nakon rezidbe
osjetljive na smrzavanje.
razdoblju vegetacije i zove se
ljetna rezidba ili rezidba "u
zeleno". ~ome se popravljaju i
dopunjuju uinci rezidbe u
mirovanju i pojaava
osvijetljenost kronje kako bi se
osigurala kakvoa plodova i
zametanje rodnih pupova za
sljedeu vegetaciju. Zelena
rezidba obveznaje mjera za
uzgojne oblike kao to su
kordonci, vretenasti grm i vitki
vretenasti grm. Obavlja se u vie
navrata. U poetku vegetacije,
odnosno u fazi kada mladice

Slika 76. - Pravilno zatvaranje

otrica obinih voarskih kara.

voke pa je rez gladi i rana bre

zacjeljuje. Obje otrice moraju
biti potpuno ravne, a u
sklopljenom poloaju ne smije
biti nikakvih rupica (slika 76).
Ako se otrice ne naslanjaju
jedna na drugu, mjesto reza
nee biti glatko pa e
zacjeljivanje rane biti sporije i
nepotpunije. Zbog toga treba
paziti da se, reui, sluajno ne
zahvati ica ili kakav drugi
metalni predmet koji bi mogao
otetiti otricu. Ima razliitih
izvedaba voarskih kara, o
kojima ovi . i cijena. Nekima se
otrice prilikom zatvaranja
malo zakreu oko osi, to
olakava rezanje. Uz pomnjivo
rukovanje i dobro odravanje,
jednom kupljene kare trajat e
godinama.
Treba napomenuti daje sav
voarski pribor za rezidbu zbog
svoje otrine iznimno opasan
pa pri njegovoj uporabi treba
biti oprezan i odgovoran. Slika 77. - Fenofaza bubrenja pupova oznaava zavretak razdoblja
Treba ga drati dalje od djece. pogodnog za obavljanje zimske rezidbe.

63
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 78. - Pinciranje mladice.

n aras tu oko 15 cm, obavlja se

pinciranje suvinih mladica
(slike 78 i 79). Tajje zahvat
znaajan za oblikovanje
uzgojnih oblika jer se rast voke
usmjerava od poetka u skladu
sa eljenim uzgojnim oblikom
te voka ne troi snagu rasta na
mladice koje bi se u sljedeoj
godini prilikom rezidbe u
mirovanju odbacile. Pinciraju
se mladice blizu vrha izbojka
koje bi postale konkurencija
produljnici kako bi se sprijeilo
ogolivanje donjih dijelova
grana i poboljala osvijetljenost.
Pinciraju se i sve mladice koje
rastu okomito uvis, osim
produljnice provodnice i
mladica koje se mogu uporabiti
za zamjenu kakve grane.
Druga ljetna rezidba obavlja
se kada mladice zavre
vegetativni rast (slike 80 i 81).
Tada se izbacuju mladice koje
smo propustili pincirati i koje
zasjenuju unutranjost kronje
(slike 82 i 83). Treba paziti da se
sjainom rezidbe ne pretjera
kako se ne bi previe smanjila
lisna povrina. Nepotrebne se
mladice mogu jednostavno
iupati. Prednost je takvog
postupka to se na tome mjestu
vie ne razvijaju nove mladice
koje bi u sljedeoj ljetnoj rezidbi
trebalo odstranjivati.
Polovicom kolovoza obavlja
se jo jedno prorjeivanje
suvinih mladica koje su u
meuvremenu izrasle ili nisu
odstranjene ranije. Sve to
pridonosi boljoj osvijetljenosti
unutranjosti kronje i
obojenosti plodova koji se
tamo nalaze.

Slika 79. - Izgled pincirane

mladice.

64

Slika 80. - Zavretak rasta mladice jezgriavih
voaka prepoznaje se po oblikovanju gornjeg
pupa.
Dakle, za rezidbu i nema tono odreenog
roka, ona se obavlja cijele godine u skladu s
rastom voke i ciljem kojeg voar eli postii.
KAKVE VRSTE REZIDBE POSTOJE
Postoji vie razliitih podjela rezidbe, no za
amaterske voare najvanijaje podjela u skladu
s glavnim ciljem koji se njome eli postii. To je
podjela na rezidbu "na oblik" koja se obavlja s
namjerom stvaranja unaprijed odabranog
uzgojnoga oblika kronje, i na rezidbu na rod
koja se obavlja kako bi se odravala ravnotea
rasta i rodnosti. Rezidba na oblik obavlja se u
Slika 82. - Odstranjivanje mladica okomitog
rasta u ljetnoj rezidbi.
REZIDBA
Slika 81. - Zavretak rasta mladice kotiavih
voaka prepoznaje se po odbacivanju vrha
mladice, a ulogu gornjeg pupa preuzima prvi
boni pup ispod vrha.
prvim godinama nakon sadnje i njome se eli
uzgojiti kronja s dobrim rasporedom grana
koje e moi nositi puno plodova kada voka
ue u punu rodnost.
Rezidba na rod obavlja se kada voka pone
donositi prve plodove i njome se eli odravati
redovita i velika rodnost. Danas za veinu
voaka postoje podloge slabije bujnosti koje
omoguuju rano ulaenje voke u rod pa se
stoga rezidba na oblik kombinira s rezidbom
na rod kako bi se to ranije dobili plodovi uz
brzo oblikovanje uzgojnog oblika odgovarajue
vrstoe i veliine za redovit i visok prirod
plodova dobre kakvoe.
Slika 83. - Izgled grane nakon uklanjanja
okomite mladice iz njezina vrha.
65
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
TO REZIDBOM NA
VOKITREBA
ODSTRANITI
Kao i za odreivanje jaine
rezidbe, i za odreivanje
izbojaka ili grana koje treba
odstraniti, moramo se prije
svega voditi ciljem koji elimo
postii. U prvim godinama
treba oblikovati kronju, stoga
treba slijediti upute za
oblikovanje odgovarajueg
uzgojnog oblika. Kada voka
pone davati prve plodove,
treba nauiti raspoznavati
rodne izbojke (to je opisano u
posebnome dijelu knjige) i
rezidbu obavljati radi
odravanja rodnosti i
odabranog uzgojnog oblika,
pazei da ostavljeni izbojci
imaju dobro osvjetljenje i da su
pravilno rasporeeni.
Postoji neto na vokama
to nije teko prepoznati i to mladica, povijanje, izolaciju
treba uvijek odstraniti. To u
stare, oteene, polomljene
grane ili one koje su otetili
bolesti i tetoine. Ranije je
napomenuto da rezidba
pridonosi odravanju dobrog
zdravstvenog stanja voke, zato
se u rezidbi ne smiju zaboraviti
odstraniti nevedene grane.
Da ne odstranimo nita drugo,
nego da samo uklonimo grane
koje su izvor bolesti itetoina
za ostale zdrave grane, za
voku smo dosta uinili.
Ako pri tome odstranirno i
grane koje se m'eusobno
zasjenjuju ili ometaju prodor
vjetla u unutranjost kronje,
obavili smo djelominu
rezidbu voke. Ona e biti
zavrena kada prorijedimo
suvine rodne izbojke kako
bi mo u postavili ravnoteu
rasta i rodnosti.
66
KAKO ODREDITI JAiNU zadovoljavajuom ravnoteorn
REZIDBE vegetativnog rasta i rodnosti
treba reza ti umjereno, pazei
Jainu rezidbe ini koliina
na obnovu rodnih izbojaka za
odstranjenih izbojaka s voke.
sljedeu vegetaciju i
Da bismo tono odgovorili na
prorjeivanje suvinih rodnih
pitanje koja je jaina rezidbe
izbojaka za tekuu vegetaciju.
potrebna odreenoj voki,
Kada doe do opadanja
prvo treba odrediti zato voku
rodnosti i slabljenja
rezati i, nakon toga, to treba
vegetativnog rasta, rezidbu
odstraniti. Kada se dobije
treba postupno pojaavati, no
odgovor na prva dva pitanja,
u tome se ne smije pretjerivati.
odgovor o jaini rezidbe
Jaom rezidbom potie se bolja
namee se sam po sebi.
obnova rodnih izbojaka i
Mlade voke treba rezati to
poboljava vegetativni rast.
manje Jer imaju IZraen
Kada ni to vie ne bude
vegetativni rast pa bi gajaka
dovoljno, voar e morati
rezidba jo pojaala i odgodila
donijeti odluku o tome hoe li
ulazak u rod. Ipak, u prvim
obaviti rezidbu "na
godinama nakon sadnje
pomlaivanje" ili e voku
potrebno je obaviti rezidbu "na
iskri ti i zamijenitije novom.
oblik". Kako bi ta rezidba bila
Pri tome treba uzeti u obzir
to manja, potrebno se osloniti
vie imbenika koji e biti
na zahvate u vrijeme vegetacije
opisani kasnije.
(odstranjivanje pupova,
pinciranje nepotrebnih
KOJIM REDOSLIJEDOM
vrhova), a za rezidbu u vrijeme OBAVLJATI REZIDBU
mirovanja, ostaviti samo ono
Prije rezidbe n-eba dobro
to u vegetaciji nije uinjeno.
Tako e se vegetativni rast pregledati voku sa svih strana.
a umu n-eba imati cilj rezidbe
usmjeriti u mladice koje su
te s njime usporediti stanje voke.
potrebne za oblikovanje
Vanoje uoiti osnovne
odabranog uzgojnog oblika te
elemente uzgojnog oblika, ako se
voka nee troiti asirnilate i
radi o voki kojaje tako uzgajana.
hraniva na rast suvinih
Za voke koje su uzgajane
izbojaka koje bi trebalo
slobodno, bez odreenog
odbaciti rezidbom u vrijeme
uzgojnog oblika, vrijedi isto
mirovanja.
Kako voka stari, snaga pravilo, no pregled mora biti
vegetativnog rasta opada te pomniji. Treba prouiti strukturu
doe vrijeme kada voka vie kronje, odnosno broj i raspored
nema dovoljan vegetativni rast glavnih grana, zatim odrediti
za obnovu rodnih izbojaka. mjesta gdje dolazi do
Rodnost postupno opada dok zasjenjivanja, ima li polomljenih,
voka ne zavri svoj ivotni oteenih ili bolesnih grana koje
ciklus. Da bi se opadanje bi rezidbom trebalo odstraniti.
rodnosti to je mogue vie Po trebn o je odrediti snagu
odgodilo, rezidbu treba vegetativnog rasta na temelju
usklaivati s ciljevima i starou prosjene duljine idebljine
voke. Voke koje ulaze u jednogodinjih izbojaka, a zatim
punu rodnost i one sa procijeniti brojnost i kakvou

Crte 23. - Grana voke prije rezidbe.
Crte 24. - Grana voke nakon rezidbe s
izoliranim vrhom i rasporedom razgranjenja po
naelu "riblje kosti".
rodnih izbojaka. Tako emo imati sve potrebne
elemente za procjenu vrste ijaine rezidbe.
Rezidbu treba zapoeti od vrha kronje
prema osnovi. Tako se neemo izgubiti u
mnotvu izbojaka i grana jer emo imati dobar
pregled onoga to smo odstranili i onoga to
REZIDBA
treba uiniti. Pojedine se grane takoer reu od
vrha prema osnovi. Sve okomite izbojke na njoj
treba odstraniti u potpunosti da grana ima
izgled "riblje kosti" (crtei 23 i 24).
Prije orezivanja grane treba odabrati njezinu
produljnicu i osloboditi je suparnikih izbojaka,
ako ih ima. To je postupak izloacije vrhova
koji treba obaviti i na provodnici i na svim
produljnicama grana. Tako se omoguuje bolja
osvijetljenost i razgranjavanje niih dijelova
grane kako bi se sprijeilo ogolivanje. akon
rezidbe vrha grane obavlja se rezidba donjeg
dijela grane i prorjeuju suvini rodni izbojci
i odstranjuju vodopije.
esto e na starijim vokama biti potrebno
izduene osnovne grane skratiti svoenjem na
neku niu granu kako bi se kronja "otvorila". Na
isti se nain smanjuje i visina voke. Pogreno je
samo skratiti sve grane na eljenoj visini jer to
izaziva tjeranje velikog broja vodopija koje
dovode do zasjenjivanja ijo veeg izduivanja
kronje uz ogolivanje niih dijelova kronje.
Povremeno je potrebno prekinuti rad i ponovo
promotriti voku sa svih strana kako bi se vidjelo
to je uinjeno, a to jo treba uiniti. S vremenom
e voar stei potrebno iskustvo te e mu rezidba
ii bre i s manje napora. Greke koje se pri tome
uine nee voki nanijeti veliko zlo, osim gubitka
odreene koliine priroda. Narodna poslovica s
pravom kae:" a grekama se ui." To se odnosi i
na rezidbu,jer se i iskusnijim voarima lako moe
dogoditi da ponekad odstrane krivu granu ili
izbojak. Zato je vano pomno pratiti kako je voka
reagirala na rezidbu i prema tome obaviti rezidbu
sljedee godine. Tako emo najbolje svladati
vjetinu i umjetnost rezidbe.
VANO
Faze rezidbe:
odrediti cilj
pregledati voku
odstraniti polomljene grane, grane
napadnute od bolesti i tetoina i one
koje zasjenjuju unutranjost kronje
odstraniti vodopije
obaviti izolaciju vrhova
prorijediti rodne izbojke ovisno o stanju
voke.
67
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
NEKI DODATNI
POSTUPCI U REZIDBI
VOAKA
U ovom e dijelu knjige biti
opisani neki dodatni postupci
koji se primjenjuju prilikom
rezidbe voaka. Svakoje
skraivanje ili odstranjivanje
mladice ilijednogodinjeg
izbojka svojevrstan korak
unazad jer se voki oduzima
ono to je stvorila fotosintezom
pa ona to mora nadoknaditi.
Stoga se nastoji na vrijeme
usmjeriti snagu rasta voke u
skladu s odabranim uzgojnim
oblikom kako ne bi bilo
nepotrebnih gubitaka. Postupci
kao to su povijanje irovaenje
mogu imati i znaajniju ulogu u
postizanju ravnotee rasta i
rodnosti voke. Vjet e voar
istodobno skraivati i
prorjeivati mladice i izbojke,
Crte 25. - Djelovanje povijanja
na vegetativni rast (zeleno) i
rodnost (crveno).
68
Crte 26. - Grane koje rastu pod uskim kutom sklone su
odlamanju pod vlastitom teinom zbog kore koja se usijeca
duboko u tkivo i ometa dobro sraivanje grane.
ali ih i povijati, rovaiti pupove i pojedine mladice ili izbojka.
sl. kako bi postigao eljeni cilj. Kada izbojak s provodnicom
zatvara kut od 45 do 50, na
POVIJANJE ILI REZIDBA BEZ njemu se stvara povoljna
KARA ravnotea rasta i rodnosti.
Zbog toga se na mnogim
Ako je poloaj mladice uzgojnim oblicima osnovne
uspravniji, ona jae raste u grane razvode pod ovim
visinu i slabije se razgranjava. kutom. Vokama ije osnovne
to je poloaj izbojka blii kutu grane imaju uske kutove
od 90 u odnosu na grananja prijeti opasnost od
provodnicu, to je rast u duinu odlamanja grane jer se s gornje
slabiji a pojaava se strane grane, tijekom njezina
razgranjavanje po itavoj rasta u debljinu, kora "usijeca"
duljini izbojka. U skladu s u tkivo a zbog optereenja
time djeluje se i na rodnost. lako puca (crte 26). Kut
Izbojci koji rastu uspravno rasta od 90 dobar je za rodne
imaju slabu rodnost jer je izbojke koji se, nakon to
izraen vegetativni rast, a donesu rod, rezidbom
potisnuto je zametanje rodnih potpuno odbacuju da bi ih
pupova. Izbojci koji rastu zamijenili novi. Tako se
vodoravno imaju izraenu usklauje snaga rasta voke i
rodnost jer im je vegetativni izbjegava se pretjerana rezidba
rast smanjen, pa obilno te voka ranije i bolje rodi.
zameu rodne pupove. Izbojci Ako se mladica ili izbojak
povijeni pod kutom veim od poviju pod kutom veim od
900 u odnosu na provodnicu 90 u odnosu na provodnicu,
imaju obilnu rodnost ali brzo vegetativni e se rast gotovo
odu miru jer je vegetativni rast zaustaviti, a njihovo lie
preslab. To prikazuje crte 25. stvoriti viak asimilata koji se
Ova se spoznaja moe mogu uporabiti u drugim
uporabiti kada se eli dijelovima kronje. Ovakav se
promijeniti snaga rasta nain povijanja primjenjuje u
 REZIDBA

oblikovanju kronje za mladice

koje nisu potrebne, a svojim
liem mogu osigurati dodatne
asimilate za rast voke.
Znalakim i pravodobnim
povijanjem mladica u
razdoblju oblikovanja kronje,
uz pravodobno pinciranje
suparnikih mladica u
vrhovima grana, smanjuje se
potreba za rezidbom u
razdoblju mirovanja te se ona
svodi na prorjeivanje i
odstranjivanje povinutih
suvinih izbojaka, a esto
se i potpuno izostavlja.
Slika 84. - Povijanje mladica uz pomo kvaica za rublje. Povijanje mladica najlake
se obavlja uz pomo kvaica
za rublje, kako to prikazuje
slika 84. Postave se dvije
kvaice, od kojih jedna
pridrava mladicu u eljenu
poloaju, a druga se objesi za
njezin vrh, pazei da ga kvaica
ne utipne, kako bi mladica
zadrala vodoravni smjer
rasta. Kako se mladica razvija,
tako se pomie kvaica ili
dodaje nova na vrh kako
bi se zadrao smjer rasta
mladice. Nakon to mladica
odrveni, kvaice se skidaju i
mladica ostaje u eljenom
poloaju.
Za povijanje jednogodinjih
izbojaka ili debljih grana
Slika 85. - Povijanje izbojaka uz pomo betonskih utega. mogu se rabiti i mali utezi
napravljeni od betona koji
se ulije u plastine aice
razliitih veliina (slika 85).
Tako se dobiju utezi razliite
mase koji se objese na
odgovarajue mjesto kako
bi svojom masom obavili
pOVlJanJe.
Postoje i posebne naprave
od eline ice (slike 86 i 87)
koje se mogu uporabiti
umjesto utega za tanje
Slika 86. - iana naprava za povijanje. jednogodinje izbojke.

69
crJEPLJEt\~E I REZIDBA VOAKA

Slika 87. - Povijanje izbojaka ianom napravom.

POVIJANJE DEBLJIH nekoliko ureza do jedne premazati cjepljarskim vo kom

GRANA
Ponekad se iz razliitih
razloga propusti oblikovati
kronju s dovoljno irokim
kutovima grananja. Ako grane
nisu predebele (ne deblje od 5
cm), mogu se poviti tako da se
voarskorn pilom zaree
treine promjera grane (slika kako bi ga se zatitilo od vlage i
88). Zatim se grana povije tako napada bolesti itetoina.
da se na mjestima reza tkivo Nakon nekog vremena rana
potpuno spoji (slika 89). zacijeli te e i ne vidi daje
Kako bi grana ostala u grana bila povijena. Povijanje
odgovarajuem poloaju, debljih grana mora se obaviti
njezin se vrh privee za drugu kada pone kolanje okova jer
vr tu granu ili koli zaboden se tada grane lake savijaju, a
u zemlju. Mjesto reza mora se rane bre zacjeljuju.

Slika 88. - Povijanje deblje grane pomou Slika 89. - Povijanje deblje grane pomou rezova
rezova s donje strane. Piljenje ureza s donje strane. Izgled povijene grane sa spojenim
s donje strane. tkivom na mjestu reza.

70

ZAREZIVANJEM KORE
MOE SE MNOGO POSTII
UZ rezidbu postoje jo neki
postupci kojima se potie razvoj
pupova koji inae ne bi
potjerali ili, pak, usporava
prejak rast mladica. esto se
dogaa da u mladih voaka
pojedini pupovi ne potjeraju
upravo na mjestima gdje bi
morale izrasti dobre mladice.
To se najee dogaa s
pupovima koji se nalaze na
donjem dijelu izbojaka, a razlog
tomuje dominacija vrha.
Pupove je mogue
potaknuti na rast jednostavnim
postupkom rovaenja (slike 90
i 91). Postupak se sastoji u
tome da se u proljee, u
samom poetku kretanja
vegetacije, voarskim noem
zaree kora u obliku obrnutog
slova ''V'' iznad samog pupa
pazei da ga se pri tome ne
oteti. Tako e oslabiti
REZIDBA
pritjecanje regulatora rasta iz
gornjih pupova, a iz pupa
iznad kojeg je zarezana kora,
razvit e se dobra mladica.
Postupno e zarezano mjesto
zacijeljeti pa rez nee biti
vidljiv. Rovaenje se ee
primjenjuje zajabuke i kruke,
jer one bolje reagiraju na ovaj
postupak i lake ga podnose u
odnosu na ostale voke. Ako je
voka napadnuta bolestima i
tetoinama ili raste u
neodgovarajuem tlu i klimi,
rovaenje ima slabiji uinak,
stoga nije preporuljivo.
Voke koje se uzgajaju na
vrlo bujnim podlogama kasnije
ulaze u rod od onih koje su
cijepljene na podlogama
slabije bujnosti. Razdoblje do
poetka rodnosti moe se
skratiti uzdunim zarezivanjem
kore debla voarskim noem
tako da rez bude pod kutom Slika 91. - Zavretak rovaenja
od oko 30 Ovisno o promjeru
0
pupa.
Slika 90. - Poetak rovaenja pupa.
71
CIJEPLJE GE I REZIDBA VOAKA

debla, napravi se nekoliko

zareza, razmaknutih 15-20 cm
jedan od drugog. Postupak
treba obaviti krajem lipnja ili
poetkom srpnja, odnosno
prije poetka zametanja rodnih
pupova. Uzduno zarezivanje
kore moe se primijeniti za
poticanje ulaska u rod oraha
uzgojenog iz sjemena. Ovaj
postupak nema smisla obavljati
prije sedme ili osme godine
nakon sadnje, i to samo ako je
stablo dobro razvijeno jer nee
biti eljena uinka.

POLUPRSTENOVANJEI
PRSTENOVANJ E Slika 92. - Poetak prstenovanja grane.
a pojedinim granama
na kojima se eli oslabiti
vegetativni rast i pojaati
zametanje rodnih pupova,
moe se prstenovati kora. Taj
se postupak obavlja tako da se
voar kim noem izree prsten
kore (slika 92). Rez mora
prodrijeti kroz koru do
kambija, a irina poluprstena
mora biti 5 - 10 mm, ovisno o
debljini grane. Tanje se grane
zarezuju tanjim zarezom, a
deblje grane debljim. Zarezanu Slika 93. - Prstenovanje grane. Izgled napravljenog prstena s
koru treba izvaditi (slika 93), a izvaenom korom.
mjesto zarezivanja lagano
oblijepiti ljepljivom trakom
kakvu uporabljuju elektriari
(slika 94), kako ne bi dolo do
isuivanja rane i prodiranja
uzronika bolesti. akon
zacjeljivanja rane, ljepljiva se
traka skida kako se ne bi
usjekla u koru. Prilikom
lijepljenja trake mora se paziti
da ona samo lagano pokrije
ranu (slika 95) kako ne bismo
ugrozili zacjeljivanje.
Prstenovanje se najee
rabi najabukama i krukama,
dok kotiave voke nije Slika 94. - Prstenovanje grane. Pokrivanje prstena elektriarskom
preporuljivo podvrgavati ljepljivom trakom.

72

Slika 95. - Prstenovanje grane. Izgled prstenovanog
postavljenom zatitom.
Slika 96. - Pogrena rezidba vrha kronje radi smanjivanja
visine voke.
REZIDBA
ovom postupku jer im rane
slabo zacjeljuju i lako ih
napadnu bolesti itetoine.
Najpogodnije je vrijeme za
prstenovanje proljee kada
pone kolanje sokova.
IZOLACIJA VRHA RADI
OBUZDAVANJA NJEGOVE
DOMINACIJE
Dominacija vrhova moe
se dodatno potaknuti
nestrunom rezidbom.
mjesta s
Na alost, na mnogim se
okunicama mogu vidjeti
loe orezane voke na ijim je
gornjim dijelovima kronje
obavljeno prejako skraivanje
jednogodinjih izbojaka, pa
ak i debljih grana sa eljom
da se smanji visina voke
(slika 96). Voki su time
nanesene velike rane koje
ona nastoji to prije zacijeliti
stvarajui kalusno tkivo
bogato regulatorima rasta
(auksinima), koji potiu rast
u vrhovima, a koe rast svih
pupova i izbojaka koji se
nalaze ispod njih. Zbog toga
voka stvara puno jakih
uspravnih izbojaka (vodopija)
(slike 97 i 98) koje dodatno
zasjenjuju nie dijelove
kronje, pa na njima postupno
obamire rast novih mladica i
kronje ogolivaju. a kraju
je voka via nego prije,
rodnost joj je manja i izgleda
neuredno. Dakle, dobiveno
je suprotno od onoga to se
htjelo postii.
Slika 97. - Izbijanje vodopija
nakon jakog skraivanja debljih
grana neposredno na mjestu
reza.
73
CIJEPLJEJ'ITE I REZIDBA VOAKA

Slika 98. - Izgled kronje s velikim brojem vodopija izbilih nakon jakog skraivanja osnovnih grana.

Ako se dominacija vrha eljenim kutom, ime se potie

spoji s otrim kutovima
grananja (slika 99), dobit e se
kronja koja u donjem dijelu
nema razgranjenja (slika 100).
Zbog toga treba na vrijeme
poviti mladice i izbojke pod
ravnomjerna obraslost kronje.
To je vano napraviti kada se
oblikuje kronja jer svako
kanjenje odgaa poetak
rodnosti te kvari izgled
kronje. Na zaputenim

Slika 99. - Dominacija vrha

grane sjakim izbojcima koji
rastu pod otrim kutom kao
glavni uzrok ogolivanja donjeg Slika 100. - Ogolivanje donjeg dijela kronje zbog izraene
dijela grane. dominacije vrhova grana.

74

vokama mogu se poviti i
deblje grane kao to je ranije
opisano.
Izolacijavrha obavlja se tako
da se u fenofazi bubrenja
pupova na vrhu izbojka ostavi
jedan do dva pupa, a svi ostali u
duljini od 20 do 25 cm se
odstrane (slika 101). Dva se
pupa na vrhu ostavljaju da se ne
dogodi da jedan pup ne potjera
ili mladicu otete bolesti i
tetoine. Ako se iz obaju
pupova razviju zdrave mladice,
ostavise bolja a loija se
odstrani.
Uinak izolacije vrha jest u
tome da se nie ostavljeni
pupovi razviju u lijepe mladice
kako bi itava grana bila
obrasla. Ovajje postupak
osobito pogodan za
ravnomjerno obrastanje
provodnice izbojcima
povoljnih kutova grananja.
esto e pravi kut grananja biti
Slika 101. - Izolacija vrha
odstranjivanjem postranih
pupova u fenofazi bubrenja.
Slika 102. - Izgled neizoliranog
vrha provodnice s velikim
brojem mladica koje rastu pod
otrim kutom.
postignut, a da se mladice i ne
povijaju, pa je ovaj jednostavan
postupak izuzetno pogodan.
Ako se izolacija vrha ne
obavi u fenofazi bubrenja
pupova, moe se obaviti i kada
mladice narastu 10-15 cm.
Potrebno je ostaviti najbolju
mladicu (to ne mora uvijek biti
najvia), a sve ostale otro
pincirati najedan do dva lista
ili odstraniti (slike 102 i 103).
Kasnija se izolacija vrha moe
pokazati i boljom jer se
produljnica nee izgubiti zbog
loma ili napada bolesti i
tetoina. Uvijek e biti vie volumen kronje (razliiti
mladica pa se moe izabrati
bolja. Ako se radi o produljnici
posu-ane grane, najbolje je
izabrati onu koja raste
umjereno bujno i koja ima
poloen smjer rasta. I za
produljnicu provodnice
takoer vrijedi isto pravilo,
samo to mladica mora imati
uspravan rast sve dok se ne
postigne odgovarajua visina
voke. Provodnica se nakon
toga rezidbom u mirovanju
REZIDBA
Slika 103. - Vrh provodnice
nakon obavljene izolacije
vrha u poetku rasta
mladica.
svodi na neku umjereno bujnu
postranu granu ili se odrava
na zadanoj visini svoenjem na
nii jednogodinji umjereno
bujni izbojak.
LORETIRANJE
Loretiranjem se stvaraju
povoljni uvjeti zametanja
rodnih pupova za sljedeu
godinu. Kako je za loretiranje
potrebno dosta vremena, ono
se obavlja uglavnom na
uzgojnim oblicima kod kojih
se mora odravati malen
ukrasni uzgojni oblici i i
kordonci). Loretiranjem se
stvara mnotvo rodnih vorova
i oslabljuje vegetativni rast
voke. Tako se kronja voke
odrava u strogo odreenom
eljenom obliku.
Na ostalim se uzgojnim
oblicima rodnost postie, prije
svega, cijepljenjem na podloge
slabije bujnosti, pravilnom
rezidbom, povijanjem izbojaka
i dobrom zatitom od bolesti i
75
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

tetoina. Ako je potrebno, izbojke, njihovo se se na voki stvara rana kojoj

moe se obaviti prstenovanje
pojedine grane eli li se
oslabiti njezin vegetativni rast.
o, ni to nee biti potrebno
ako su obavljeni ranije
navedeni postupci.
ZALAMANJE IZBOJAKA I
VODOPIJA
Zalamanjem izbojaka
zaustavlja se vegetativni rast
previe bujnih izbojaka na
jezgriavim vokama.
Zalamanje je pogodno za
vodopije koje se ele pretvoriti
u rodne grane, umjesto da ih
e rezidbom potpuno odstrani.
Zalamanje treba obaviti
polovicom lipnja, odnosno
prije faze zametanja rodnih
pupova kako bi se zaustavio
vegetativni rast i asirnilati
usmjerili u pupove gdje e doi
do njihove preobrazbe iz
vegetativnih u rodne pupove.
odstranjivanje obavlja u dva
koraka. Prvo se rezidbom u
razdoblju mirovanja potpuno
ukloni polovica vodopija tako
da se na svakih tridesetak cm
ostavi po jedna vodopija
skraena za dvije treine
duljine. Na ostavljenim se
vodopijama razvija vei broj
mladica koje e sprijeiti
pojavu novih vodopija.
Polovicom kolovoza i ove se
vodopije potpuno odstrane.
ODSTRANJIVANJE DEBLJIH
GRANA
Prilikom rezidbe radi
pomlaivanja ili rekonstrukcije
kronje potrebno je odstraniti i
poneku deblju granu. Treba
imati na um u da se ovim
postupkom umnogome
smanjuje lisna povrina voke,
remeti ravnotea izmeu rasta
korijena i nadzemnog dijela te
treba vremena za zacjeljivanje.
U praksi se taj postupak esto
pravilno ne obavlja pa, na
alost, nastaju velike rane koje
teko zacjeljuju i omoguavaju
ulaz uzronicima bolesti i
tetoinama. esto se ostavlja
batrljak koji sprjeava
zacjeljivanje rane (slika 104), a,
ako se piljenje obavi tupom
pilom, stvaraju se nagnjeenja
tkiva koja jo vie oteavaju
zacjeljivanje.
Da se sprijee ove neeljene
posljedice, odstranjivanje
deblje grane mora se pravilno
obaviti, a nastalu ranu treba
pravilno obraditi i zatititi.
ain rezidbe ovisi o debljini
grane. Grane debljine do tri
cm lako se mogu odstraniti
voarskim karama tako da se
jednom rukom dre kare i
ree, a drugom se rukom
pridrava grana, istodobno

o DSTRANJ IVANJ E
VODOPIJA
Vodopije su jaki izbojci
uspravna rasta koji zasjenjuju
kronju i troe puno asirnilata i
hraniva koji bi inae mogli biti
uporabljeni za zametanje
rodnih pupova i rast plodova.
ajee se javljaju ako je
rezidba bila prejaka (slike 97,
str. 73 i 98, str. 74) ili ako se
odstrani velik broj debljih
grana. Njihovoj pojavi
doprinosi i pretjerana gnojidba
duinim gnojivima. Stoga
treba nastojati da se ne
pretjera sjainom rezidbe i
gnojidbom kako bi vodopija
bilo to manje. Ako se, unato
tome, razvije velik broj
vodopija koje se zalamanjem Slika 104. - Loe obavljeno odstranjivanje deblje grane s
ne mogu pretvoriti u rodne ostavljenim batrljkom koji nije zarastao i napadnut je trulei.

76

Slika 105. - Uklanjanje deblje grane obinim voarskim karama.
Slika 106. - Uklanjanje deblje grane piljenjem:
prvi rez s donje strane.
potiskujui u smjeru reza (slika 105). Ranu nee
biti potrebno obraditi voarskim noem niti je
premazati cjepljarskim voskom jer voarske
kare rade gladak rez i promjer rane nije velik
paje zacjeljivanje dobro. Ako je promjer grane
tri do pet cm, mogu se uporabiti velike kare te
se rana zagladi voarskim noem. Za deblje se
grane rabi voarska pila.
REZIDBA
Slika 107. - Uklanjanje deblje grane piljenjem:
drugi rez s gornje strane dvadesetak cm dalje od
prvog reza.
Odstranjivanje deblje grane uz pomo
voarske pile mora se obaviti u tri koraka. Prvi
se rez obavlja s donje strane (slika 106) 20 - 30
cm od osnove grane, te se pilom zaree grana
do jedne treine njezine debljine. Petnaestak
cm dalje od prvog reza pili se grana s gornje
strane (slika 107). Grana se tako nee
nekontrolirano odlomiti pod vlastitom teinom,
77
p

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 108. - Uklanjanje debi je grane piljenjem:

prelamanje grane izmeu dvaju rezova.

Slika 111. - Dobro zarasla rana nakon piljenja

deblje grane zbog ostavljenog "prstena" grane.

Slika 109. - Uklanjanje deblje grane piljenjem:

uklanjanje batrljka.

Slika 112. - Nepotpuno zarasla rana nakon

piljenja deblje grane.

Slika 110. - Uklanjanje deblje grane piljenjem:

izgled rane nakon piljenja.

nego e puknuti izmeu dvaju rezova (slika

108). Takoer nee nastati ni velika rana.
Prilikom piljenjajako debelih grana bilo bi
dobro imati pomagaa koji e pridravati granu
da se ne odlomi i padne na nas.
Kadaje grana otpiljena na opisani nain,
odstranjuje se batrljak kojije ostao nakon piljenja
Slika 113. - Uklanjanje deblje grane piljenjem:
(slika 109). Treba sauvati "prsten grane" jer e zaglaivanje rane voarskim noem.
tako rana bre zacijeliti (slike 110, 111 i 112).
Ranu treba zagladiti voarskim noem (slika 113) pripravkom za premazivanje rana kako bismo je
i premazati voarskim voskom ili drugim zatitili od vlage i napada bolesti itetoina.

78
 UZGOJNI OBLICI VOAKA

UZGOJNI OBLICI ,/

VOCAKA
U zgojni oblik voke nainje na koji se oblikuje kronja. Dobar bi se uzgojni oblik trebao
lako i brzo oblikovati, imati veliku rodnu povrinu, dobru vrstou osnovnih grana,
nesmetan pristup svim dijelovima kronje. Nema nijednog uzgojnog oblika koji moe
posve zadovoljiti postavljene uvjete. Stoga su se razvili mnogobrojni uzgojni oblici koji
odgovaraju pojedinim vokama ili uvjetima uzgoja. Vrtlari francuskog kralja Luja XIV.
zasluni su za mnogobrojne ukrasne uzgojne oblike i slobodno se moe rei da vjetinu
oblikovanja i uzgoja voaka dobrim dijelom dugujemo njima, naravno uz razvoj suvremene
voarske znanosti koja je objasnila i upotpunila iskustva steena u prolim vremenima.
Ipak, u razvoju voarstva postojala su i razdoblja kada se sve pokuavalo pojednostaviti, a
osobito uzgojni oblici. To se posebice odnosi na uporabu razliitih vrsta palmeta koja je
obiljeila europsko voarstvo u pedesetim godinama prologa stoljea. U njihovu se irenju
esto pretjerivalo pa su se preporuivale i za one voke ija obiljeja rasta nisu u skladu s
naelima oblikovanja ovih uzgojnih oblika. U praksi se ubrzo pokazalo da palmete i nisu
tako dobro rjeenje kako se mislilo pa su se sve vie naputale.Jo uvijek se, ipak, u nekim
breskvicima moe nai palmeta, a na mnogim se okunicama esto mogu vidjeti palmete i
za druge voke. Na alost, na okunicama uzgojene palmete ne izgledaju uvijek najbolje, a
ni rodnost im nije zadovoljavajua. injenica je da palmete lijepo izgledaju i daju dobar
prirod samo ako se pravilno odravaju. Pri tome se misli na pravilno obavljenu zimsku i
ljetnu rezidbu. Nemamo li dosta vremena za njihovo oblikovanje i odravanje, bolje je
odabrati neki drugi uzgojni oblik.
Razliiti kordonci, vretenasti grm i vitki vretenasti grm odlikuju se malim dimenzijama
pa su prikladni za uzgoj na malim okunicama. Osnovni uvjet za njihovo uspjeno
oblikovanje jest odabiranje voki cijepljenih na slabo bujnim podlogama. Uz to e esto
biti potrebna armatura od stupova i ice paje potrebno izdvojiti neto vie novaca za takav
vonjak. Ipak, lijep izgled tih uzgojnih oblika opravdava ulaganje, pogotovo ako se svi
uzgojni zahvati obave pravodobno i pravilno. Vretenasti grm i vitki vretenasti grm esti su
u suvremenim vonjacima zbog dobre rodnosti i lako e oblikovanja i odravanja. Kordonci,
pogotovo viestruki kordonci, zahtijevaju vie posla pa nisu prihvatljivi za suvremene
vonjake, ali veina amaterskih voara uiva u svakom trenutku provedenom s vokama pa
ta zamjerka postaje zapravo njihova prednost. Kada se tome doda lijep izgled voaka
uzgojenih u obliku kordonaca koji prua osjeaj zadovoljstva i ponosa vlasniku, nema.
razloga da se oni ne rabe za uzgoj voaka na okunici.
U knjizi e biti opisani osnovni uzgojni oblici koji se mogu uporabiti za uzgoj voaka na
okunici. eki trae manje truda i znanja, a neke treba uzgajati s malo vie brige. Stoga e
svakiamaterski voar moi pronai ono to mu u skladu s raspoloivim prostorom vrta,
razinom znanja i vokama koje eli uzgajati najbolje odgovara.

79
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
OBI A PIRAMIDA
Obina piramida ima tri do
etiri osnovne grane ijednu
provodnicu (crte 27). Zbog
postizanja vrstoe kronje, za
osnovne grane odabiru se
izbojci koji su razrnaknuti
dvadesetak cm jedan od
drugoga. Osnovne grane s
provodnicom moraju zatvarati
kut od 45 jer se tako postie
o
dobra ravnotea rasta i
rodnosti.
U obliku piramide uzgajaju
se voke cijepljene na bujnim
podlogama, avisinaje debla
50 - 80 cm, esto i vea.
Obina se piramida relativno
jednostavno oblikuje, ali
kasnije moe doi do
meusobnog zasjenjivanja
grana pa donji dijelovi kronje
ogolivaju. Zbog toga je
potrebna redovita i znalaka
rezidba kako bi se odravala
dobra osvijetljenost svih
dijelova kronje. Zbog velike
bujnosti obina je piramida
pogodna samo kada na
raspolaganju ima dovoljno
Crte 27. - Oblikovanje obine piramide (lijevo: rezidba u
razdoblju mirovanja u drugoj godini nakon sadnje; u sredini:
rezidba u razdoblju mirovanja u treoj godini nakon sadnje; desno:
rezidba u razdoblju mirovanja u etvrtoj godini nakon sadnje).
80
prostora, ali rezidba i berba ne
mogu se obaviti bez uporabe
ljestava. Ovaj je uzgojni oblik
pogodan za uzgoj bujnih
voaka kao to su orah i
kesten.
REZIDBA U PRVOJ GODINI
Nakon sadnje, a prije
poetka vegetacije, sadnice se
skrauju na eljenu visinu debla
kojoj se dodaju jo i etiri do
pet dobro rasporeenih pupova
iz kojih e se razviti u-i- etiri
osnovne grane i provodnica
koja se uzgaja iz najvieg pupa.
Pupovi meusobno moraju biti
razmaknuti dvadesetak cm
kako bi grane kronje bile
vrste. Sve mladice koje rastu iz
ostavljenih pupova treba pustiti
da slobodno rastu do kraja
lipnja. Tada se uvine mladice
poviju otro prema dolje ili se
pinciraju na dva lista im
narastu 10-15 cm. Tijekom
vegetativnog rasta mladice
potrebno je ponoviti
pinciranje jer e se nakon
prvog pinciran ja iz pazuaca
listova pincirane mladice
razviti nove mladice. I njihove
vrhove treba pincirati kako bi
se snaga rasta voke mogla
usmjeriti na mladice koje e se
razviti u osnovne grane.
epoeljne suparnike
mladice koje se razviju blizu
provodnice najbolje je odmah
odstraniti ili otro pincirati
kako bi se provodnici
omoguio neometan rast.
Pinciranje je potrebno
ponoviti kada se iz pazuca
listova pinciranih mladica
razviju nove mladice kako bi se
snaga rasta voke mogla
usmjeriti na ostavljene
mladice. Ako se odluimo za
etiri osnovne grane, one bi u
odnosu na strane svijeta
morale biti rasporeene:
prva i najnia osnovna grana
mora rasti prema jugozapadu
kako bi kasnije titila deblo
od oeglina i m razopuca;
druga o novna grana mora se
pruati prema jugoistoku
kako ne bi zajenjivala prvu
osnovnu granu;
trea osnovna grana mora se
pruati prema sjeverozapadu
kako ne bi zajenjivala ostale
grane a imat e dovoljno
svjetla jer je smjetena blizu
vrha kronje;
etvrta osnovna grana mora
se pruati prema
sjeveroi toku kako ne bi
zasjenjivala ostale grane a
imat e dovoljno svjetla jer je
smjetena u vrhu kronje.
Odluimo li e za inaicu s
trima osnovnim granama
najbolje ih je rasporediti tako
da meusobno zatvaraju kut
od 120". Gledano odozgo,
takva bi kronja trebala
izgledati kao Mercedesov znak

(crte 28). Prva i najnia
grana mora se pruati prema
jugozapadu, ona iznad nje
prema jugoistoku, a najvia
prema sjeverozapadu, pazei
0
da se odrava kut od 120 kako
bi bilo dovoljno mjesta za
sekundarna razgranjenja i
dovoljno svjetla. Ako neka
mladica i nema eljeni smjer
rasta, onda ju se povijanjem
moe ispraviti da raste u
eljenome smjeru. Jedino je
vano da raste blizu potrebnog
mjesta na voki i da se
povijanjem ne pravi velik luk.
Kada ostavljene mladice
narastu 40-50 cm, potrebno ih
je poviti tako da zatvaraju kut
od oko 45 u odnosu na
o
provodnicu. To se moe uiniti
uz pomo bambusovih tapova
ili nekog drugog potpornja
koji se zabode u tlo pod kutom
Crte 28. - Raspored osnovnih i sekundarnih grana obine
piramide (gledano odozgo).
Slika 114. - Povijanje izbojaka uz pomo malih betonskih utega.
od 45 i vrsto privee za kolac
o mladica prejako ne stegne kako
koji je postavljen uz voku, a
zatim se za tap privee
mladica. Treba paziti da se
UZGOJ I OBLICI VOAKA
se vezivo ne bi usjeklo u nju.
Drugije nain uvrivanja
mladice uz pomo tapova
koji se privrste u kronju
kako bi drali potreban
razmak. Sve nepotrebne
mladice treba pinciranjem
zaustavljati u rastu ili otro
poviti prema dolje.
Ako mladice za osnovne
grane slabo rastu, privremeno
ih se moe ostaviti u
uspravnome poloaju kako bi
ojaale, a povijanje pod
eljenim kutom ostavi se za
drugu vegetaciju nakon sadnje.
Izbojci se mogu poviti u
odgovarajui poloaj uz pomo
malih betonskih utega (slika
114).
REZIDBA U DRUGOJ GODINI
U drugoj se godini nastavlja
oblikovanje kronje.
Provodnicu prije kretanja
vegetacije treba skratiti, ovisno
o voki i bujnosti podloge,
na 75 -120 cm od visine
posljednje osnovne grane kako
81
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
bi se potaknulo razgranjavanje.
Provodnica se oraha skrati na
veu visinu jer je potreban vei
razmak izmeu pojedinih
grana, dok se na jabukama,
kruakama i ljivama, posebice
ako su cijepljene na manje
bujnim podlogama, skrauje
na manju visinu (75-90 cm
od visine posljednje osnovne
grane). Ako provodnica ne
postigne tu visinu, ostavi se
neskraena te se izolira
njezin vrh. Svrha navedenog
postupka jest razvoj jo jedne
do dvije grane na provodnici
koje se pruaju, gledano
odozgo, u smjeru izmeu
osnovnih grana. Ta bi
razgranjenja morala biti
kraa od osnovnih grana,
stoga im se pravodobnim
povijanjem mora ograniiti
rast. Ako ostanu uspravne,
osnovne grane krljaju i kvari
se uzgojni oblik.
Osnovne se grane takoer
skrauju na navedenu duljinu,
ali im visina mora biti manja
od visine provodnice kako bi
voka zadrala piramidalan
oblik. Prva e sekundarna
grana nalazi na 20 - 30 cm od
mjesta izrastanja osnovne
grane, druga sekundarna
grana na 60 - 80 cm od prve
grane, ali na suprotnoj strani.
Trea sekundarna grana
trebala bi biti na istome
razmaku i suprotno od druge.
U drugoj e se godini
vjerojatno uzgojiti samo jedna
do dvije sekundarne grane na
svakoj osnovnoj grani. Povijeni
se izbojci iz prve godine ne
diraju, o im ako nisu pregusti.
No, tada se suvini rezidbom
odbacuju, a ostali pomau
razvoju kronje svojim liem,
a mogu donijeti i rod.
82
Sve mladice koje na
osnovnim granama izrastaju
okomito i prema unutranjosti
kronje treba pinciranjem, dok
nisu dulje od 10 do 15 cm,
ograniiti u rastu i pokuati
pretvoriti u rodne grane ili ih
potpuno odstraniti.
REZIDBA U TREOJ GODINI
I SLJEDEIM GODINAMA
treoj se godini
kombinacijom rezidbe u
razdoblju mirovanja i one u
vegetaciji nastavlja oblikovanje
uzgojnog oblika na slian
nain kao i u drugoj godini.
Bitno je odabrati dobru
produljnicu provodnice i ne
dopustiti da razgranjenja du
provodnice prebujno narastu
kako ne bi dolo do
zasjenjivanja. Redovita rezidba
na rod poinje kada se
zametnu prvi rodni pupovi, to
najabukama na sjemenjaku
moe biti i u petoj godini
nakon sadnje, a na onima
cijepljenima na vegetativne
podloge srednje bujnosti prvi
rod moe biti ranije. Rezidba
na rod obavlja se u skladu sa
zahtjevima pojedine voke, to
je opisano u posebnome dijelu
knjige. Potrebno je paziti da se
ne ostavi prevelik broj plodova
pa suvine treba prorijediti
kako bi se rodnost uskladila s
razvijenou voke.
POPRAVLJENA PIRAMIDA
Popravljena pramida
ujedinjuje obiljeja obine
piramide i vaze (crte 29).
Oblikuje se na slian nain kao
i obina piramida. No, umjesto
tri do etiri osnovne grane,
oblikuje se 5 - 7 osnovnih
grana du provodnice koje su
Crte 29. - Oblikovana
popravljena piramida.
spiralno rasporeene kako ne
bi dolo do meusobnog
zasjenjivanja. Razmak od prve
do zadnje osnovne grane,
ovisno o bujnosti voke,je
1,5 - 3 m, raunajui od prve
do zadnje osnovne grane. Kada
voka ue u punu rodnost,
provodnica se skrati do zadnje
osnovne grane ime se
osigurava bolje osvjetljenje
kronje. Stogaje popravljena
piramidajednostavnija za
odravanje od obine
piramide, a esto i rodnija te se
vie uporabljuje.
REZIDBA U PRVOJ GODINI
Rezidba se obavlja kao i za
obinu piramidu, jedino se za
osnovne grane u ovoj godini
odabiru samo dvije nasuprotno
smjetene mladice i ne povijaju
se. Vano je da mladice koje su
ostavljene za osnovne grane
imaju ujednaen rast. Stoga se,
ako je potrebno, to postie
privremenim uspravljanjem
slabije mladice kako bi ona
dostigla jau kao i kod obine
piramide.
 UZGOJNI OBLICI VOAKA

REZIDBA U DRUGOJ GODINI

Rezidba u drugoj godini
obavlja se slino kao i u prvoj
godini,jedino se izbojci
ostavljeni za osnovne grane
skrauju na duljinu one kojaje
slabija, a provodnica se
skrauje na visinu dvostrukog
razmaka izmeu osnovnih
grana. Potrebno je odabrati
dvije nove osnovne grane koje
se pruaju, gledano odozgo, u
0
smjeru 90 u odnosu na prve
dvije osnovne grane. Ove etiri
osnovne grane u odnosu na
strane svijeta moraju biti
usmjerene kao kod obine
piramide.

REZIDBA U TREOJ GODINI

I SLJEDEIM GODINAMA
U treoj se godini oblikuje
novi kat osnovnih grana kao i
u drugoj godini. Na bujnijim
vokama moe se odabrati jo
jedna mladica za osnovnu
granu. Treba paziti da se ne
razviju suparniki izbojci
provodnice ili produljnica
osnovnih grana. Kada je
oblikovanje kronje zavreno, a
vokaje postigla punu rodnost,
provodnica se odstrani sve do
najgornje osnovne grane.
Redovita rezidba na rod
obavlja se prema zahtjevima
pojedine voke, to je opisano
u posebnome dijelu knjige.
ETA A PIRAMIDA
Etana piramida dobilaje
naziv po karakteristinom
razmjetaju osnovnih grana.
One su, naime, razmjetene po
provodnici u tri do etiri kata
(etae). Na svakoj se etai
nalazi tri do pet zrakasto
rasporeenih osnovnih grana.
U odnosu na provodnicu
Slika 115. - Etana piramida.
osnovne grane rastu pod ega opada rodnost i kakvoa
kutom od 45 kako bi se
o plodova. Stoga se potencijalna
postigla ravnotea rasta i rodna povrina etane
rodnosti. Na njima se po piramide ne moe potpuno
naelu "riblje kosti" dalje iskoristiti.
razvode sekundarne i
tercijarne grane. Etanu POSTUPAK OBLIKOVANJA
piramidu prirodno oblikuje Postupak oblikovanja
trenja (slika 115). Prednost je etane piramide je slian
ovog uzgojnog oblika velika oblikovanju obine piramide,
rodna povrina, anedostatak jedino se izboru mladica za
slaba vrstoa. Osnovne su osnovne grane mora posvetiti
grane preblizu jedna drugoj te vea pozornost. Odabiru se
pod teretom roda lako pucaju. samo dobro rasporeene
Takoer je jedan od mladice koje rastu blizu u
nedostataka velika zasjenjenost odgovarajuim smjerovima
sredinjeg dijela kronje zbog kako bi raspored katova bio

83
CIJEPLJE ITEI REZIDBA VOAKA

pravilan. Razmak izmeu

prvog i drugog kata grana
mora biti vei od razmaka
izmeu drugog i treeg, a ovaj
je opet neto vei nego razmak
izmeu treeg i etvrtog.
Razmak ovisi o bujnosti voke.
Za voke cijepljene na slabo
bujnim podlogama razmak
izmeu pvog i drugog kata
granaje 60 - 80 cm, za one na
srednje bujnim podlogama 80
-100 cm, a za one na bujnim
podlogama 100 -120 cm.
Razmak izmeu drugog i
treeg kata osnovnih grana
smanjuje se za dvadesetak cm,
a razmak izmeu treeg i
etvrtog kata grana smanjujemo
zajo 5 -10 cm u odnosu na
prethodni. Duljina se grana od
osnove kronje do vrha
postupno smanjuje kako bi
kronja imala oblik stoca.
VAZA
Vaza (slika 116) se razlikuje
od obine i popravljene
piramide jer nema provodnicu,
nego najee tri, a ponekad i
etiri osnovne grane koje rastu
pod kutom od 45 u odnosu
na zamiljenu provodnicu te su
meusobno razmaknute pod
kutom od 120" kada ih ima tri,
odnosno 90 kad se oblikuje
vaza s etirima osnovnim
granama. Razmak osnovnih
grana po visini mora biti
dvadesetak cm jer se tako
postie bolja vrstoa voke
pa se grana pod svojom
teinom i teinom plodova
nee lako odlomiti. Visina
debla obino je nia nego na
piramidi i popravljenoj
piramidi (50 - 70 cm) mada
nema zapreka da se, prema
elji, vaza oblikuje i s veim
Slika 116. - Breskva uzgojena u obliku vaze.
deblom. Postoji i inaica vaze
gdje je deblo visoko svega
tridesetak cm kako bi se
kronja voke to vie spustila
i tako se olakala zatita od
bolesti i tetoina, te
omoguilo obavljanje rezidbe i
berbe bez uporabe ljestava.
REZIDBA U PRVOJ GODINI
U prvoj godini nakon
sadnje sadnica se skrauje prije
poetka vegetacije na visinu
debla kojoj se dodaje jo tri ili
etiri pupa iz kojih e se razviti
osnovne grane. eki voari
ostavljaju jedan dodatni pup iz
kojeg privremeno uzgajaju
"provodnicu" koja prisiljava
mladice odabrane za osnovne
r-~------------L-------
grane da rastu pod
odgovarajuim kutom. Svi se
Crte 30. - Postupak
pupovi koji se nalaze ispod
oblikovanja popravljene vaze
zone gdje e se uzgojiti
(lijevo: skraivanje sadnice prije
osnovne grane orune ili se prve vegetacije; desno: povijanje
mladice koje se iz njih razviju suvinih mladica sredinom
otro pinciraju ili poviju prema vegetacije uz ostavljanje mladica
dolje kada narastu 15 - 20 cm. za osnovne grane).

84
Ako se obavlja pinciranje, u
vegetativnom rastu pincirane
mladice potrebno je ponoviti
pinciranjejer e se nakon
prvog pinciranja iz pazuca
listovapincirane mladice
razvitinove mladice. Stogaje
potrebno i njihove vrhove
pincirati kako bi se snaga rasta
voke mogla usmjeriti na
mladice koje e se razviti u
osnovne grane.
Kada se iz ostavljenih
pupova razviju mladice
tridesetak cm, usmjeravaju se u
eljenom pravcu (Crte 31).
Odluimo li se za vazu s trima
osnovnim granama, mladice se
moraju razmaknuti pod kutom
od 120', a u odnosu na
Crte 31. - Usmjeravanje osnovnih grana za oblikovanje
popravljene vaze uz pomo trski ili bam busovih tapova.
zamiljenu provodnicu trebale
bi zatvarati kut od 45. elimo
li uzgajati vazu s etirima
osnovnim granama, mladice se
moraju razmaknuti pod kutom
od 90', a kut u odnosu na
zamiljenu provodnicu ostaje
isti. Kao potporanj mogu se
uporabiti bam busovi tapovi ili
trska jer su lagani i mogu se
privrstiti za voku bez straha
da e izazvati oteenja.
Odluimo li se za inaicu kada
se privremeno zadrava
"provodnica" nakon
razvoenja osnovnih grana i
njihova povezivanja,
privremenu provodnicu treba
odstraniti do visine najvie
osnovne grane.
Ponekad e se ostavljene
mladice za osnovne grane
razvijati nejednakom brzinom.
To je potrebno ispraviti
privremenim uspravljanjem
slabije mladice da ojaa, dok
one bujnije ostaju poloene.
Kada se snaga rasta uspravljenih
mladica izjednai s onima
poloenih mladica, mogu se
vratiti u prvotan poloaj.
Breskva e u povoljnim
uvjetima jo u prvoj godini
nakon sadnje potjerati
prijevremene mladice iz
pupova smjetenih u
pazucima listova. Kada te
mladice postignu duljinu od
desetak cm, odabiru se
mladice za prve sekundarne
grane, a sve se ostale mladice
pinciraju ili odstrane. Razmak
izmeu prve sekundarne grane
od poetka osnovne grane ovisi
o bujnosti voke, a detalji
njegova odabira e, radi
preglednosti, biti opisani u
uzgoju u drugoj godini nakon
sadnje. Tek tada se kod veine
drugih voaka mogu dobiti
dobre mladice iz kojih e se
uzgojiti sekundarne grane.
REZIDBA U DRUGOJ GODINI
Kao to je ve spomenuto,
jedino se na breskvi u
povoljnim uvjetima rasta ve
u prvoj vegetaciji mogu
uzgojiti sekundarne grane iz
prijevremenih mladica. a
veini drugih voaka taj se
posao obavlja u drugoj godini
(slika 117).
Razgranjavanje se postie
izolacijom vrha u fazi bubrenja
pupova i pinciranjem
nepotrebnih mladica koje
treba ponoviti kada se na
pinciranim mladicama obnovi
vegetativni rast. Treba
85
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

prevelik broj plodova, a ako su

voke slabije razvijene, najbolje
je odstraniti sve cvjetove ili tek
zametnute plodove. Rod se
moe ostaviti pri osnovi
osnovnih grana, i to svega
nekoliko plodova da se voka
ne bi previe iscrpila. Pogrena
je elja amaterskih voara da
to prije dobiju puno plodova
pri emu ne znaju da mogu
pokvariti uzgojni oblik, oslabiti
voku i skratiti joj ivotni vijek.
Posebice treba osloboditi roda
izbojke na vrhovima primarnih
i sekundarnih granajer su oni
potrebni za daljnje oblikovanje
uzgojnog oblika. S njih se
skidaju svi cvjetovi ili tek
zametnuti plodovi kako bi
izbojci mogli dobro rasti.

REZIDBA U TREOJ GODINI

Slika 117. - Kesten u drugoj godini nakon sadnje uzgoj en u obliku
vaze s trima dobro oblikovananima osnovnim granama prije
U treoj se godini dovrava
poetka oblikovanja sekundarnih razgranjenja. uzgojni oblik i odabire trea
sekundarna grana. Ona je
izbjegavati suvino skraivanje bujnost voke ovisi prije svega o razmaknuta od druge
grana i obavljati ga samo ako podlozi na koju je cijepljena sekundarne grane oko
voke bujno rastu te se sorta, a zatim i o bujnosti sorte ezdesetak cm na srednje
razgranjavanje ne moe koja se uzgaja. Takoer su vani bujnim vokama, uz napomenu
drukije postii. klima i tlo, stoga u skladu s time da razmak na bujnijim vokama
Razgranjavanje osnovnih grana treba odabrati odgovarajui treba poveati za desetak cm, a
u sekundarne grane treba razmak razgranjenja. na slabo bujnim smanjiti za
obavljati po naelu "riblje Druga sekundarna grana desetak cm.
kosti", odnosno tako da se oblikuje se na udaljenosti od Na prvoj i drugoj
zadravaju samo one mladice osamdesetak cm od prve, ali sekundarnoj grani breskve
koje se razvijaju sa strane, a sve mora rasti suprotno od smjera stvorilo se dovoljno rodnih
se ostale pinciraju ili potpuno rasta prve sekundarne grane. izbojaka te voka zamee vie
odstranjuju. Takoer je vano Dakle, ako je prva sekundarna plodova nego u drugoj godini.
slijediti isti smjer odabira grana rasla udesno, druga Rodne izbojke treba prorijediti
sekundarnih grana. Na svakoj sekundarna grana mora rasti po naelu "riblje kosti" s
osnovnoj grani treba uzgojiti ulijevo. Razmak izmeu prve i razmakom od tridesetak cm.
tri sekundarne grane iji druge sekundarne grane treba Na vrhu osnovne grane i dalje
razmak ovisi o bujnosti voke. prilagoditi bujnosti voke. Stoga se obavlja rezidba na oblik
Prvo bi razgranjenje trebalo se on smanjuje ili poveava za kako bi se dobila trea
biti na pedesetak cm od dvadesetak cm, ovisno o ranije sekundarna grana. Na tom
osnovne grane. Taje udaljenost navedenim imbenicima. dijelu treba odstraniti sve
neto vea na bujnijim Postoji mogunost da voke zametnute plodove, ako ih
vokama, i neto manja na u drugoj godini zametnu neto ima, kako bi voka imala dobar
manje bujnim. Prisjetimo se da plodova. e smije se ostaviti vegetativni rast.

86

REZIDBA U ETVRTOJ
GODINI I REDOVITA
REZIDBA NA ROD
Kakoje oblikovanje vaze na
breskviuglavnom zavreno u
treoj godini, u etvrtoj godini
poinje redovita rezidba na rod
(slike 118 i 119). Na veini
drugih voaka, koje sporije
rastu, u ovoj se godini
oblikovanje vaze zavrava ili e
zavritido pete godine. Vano
je vrhove grana odravati s
jednom produljnicom i
odstranjivati mladice koje rastu
okomito i u unutranjost
kronje. Te je mladice nabolje
odstraniti do polovice ili kraja
svibnja kako ne bi nepotrebno
uzimale hranu i zasjenjivale
kronju. Prednost vaze u
.
t
Slika 118. - Breskva uzgojena u obliku vaze prije
rezidbe u razdoblju mirovanja.
odnosu na ostale uzgojne
oblike jest velika osvijetljenost
kronje pa kada navedeni
zahvat ne bismo provodili, brzo
bi se naruio uzgojni oblik i
smanjila kakvoa plodova.
PALMETA S KOSIM
GRANAMA
Palmeta s kosim granama
ima provodnicu i tri do etiri
kata osnovnih grana koje u
odnosu na provodnicu rastu
pod kutom od 45 Ovisno o
o.
rasporedu osnovnih grana,
razlikuje se pravilna i
nepravilna palmeta. Pravilna
palmeta ima osnovne grane
koje iz provodnice izrastaju na
istoj visini, anepravilna
Slika 119. - Breskva uzgojena u obliku vaze
nakon rezidbe u razdoblju mirovanja.
UZGOJNI OBLICI VOAKA
palmeta ima grane koje
izrastaju na nejednakoj visini.
Nepravilnuje palmetu zbog
toga lake oblikovati jer ne
treba paziti da se osnovna
grana uzgoji na odreenome
mjestu.
REZIDBA U PRVOJ GODINI
U proljee prije kretanja
vegetacije sadnica se skrauje
na visinu od sedamdesetak cm
(crte 32).Jedan se pup ostavi
neposredno ispod mjesta reza,
dok se na duljini od dvadesetak
cm svi pupovi u fazi bubrenja
orune. Iz pupa na vrhu izbojka
razvit e se jedna jaka mladica
za provodnicu, a ispod
odstranjenih pupova odaberu
se dvije mladice koje rastu u
87
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Crte 32. - Oblikovanje pravilne palmete s kosim granama (lijevo: skraivanje sadnice prije prve
vegetacije; u sredini: povijanje suvinih mladica sredinom vegetacije uz ostavljanje mladica za osnovne
grane; desno: izgled voke u drugoj godini sa zapoetim oblikovanjem drugog kata osnovnih grana).

smjeru reda za prvi kat
osnovnih grana. Za pravilnu
palmetu mladice bi trebale biti
razmaknute oko deset cm, a za
nepraviinu palmetu razmak
nije vaan. ak je i bolje ako se
odaberu mladice razmaknute
dvadesetak cm jer e tako
voka biti vra. Odabir pomo armature od
mladica se obavlja kada narastu
od petnaestak do dvadesetak
cm jer se tada vidi njihova
kakvoa. Ako nema dviju
podjednako bujnih mladica,
odaberu se dvije najbolje, te se
slabija privremeno uspravi
kako bi u rastu dostigla bujniju
mladicu. Sve se druge mladice
otro pinciraju ili poviju prema
tlu. Bitno je ograniiti rast
mladica koje izrastaju od
razine tla do prve osnovne
grane. ~ihje najbolje otrim
pinciranjem zaustaviti u rastu
im narastu desetak cm ili ih
odstraniti u samom poetku
vegetacije. Pinciranje treba
ponoviti nakon to se na
pinciranim mladicama obnovi
vegetativni rast.
Kada mladice za prve
osnovne grane narastu
tridesetak cm, poviju se uz
prvog razmaknut 50-70 cm,
bam busovih tapova ili trski
pod kutom od 45 i lagano
priveu. Provodnicu treba
drati uspravno i paziti da se
ne slomi.
U vege taci]i je potrebno
redovito privezivati odabrane
mladice za postavljenu
armaturu i sprjeavati
nepoeljan rast ostalih mladica
povijanjem ili otrim
pinciranjem ako rastu
uspravno. Ako rastu vodoravno
i nisu prebujne, ne trebaju se
povijati. Lie ovih mladica
pridonosi fotosintezi voke te
se ona bre razvija, nego kada
se nepotrebne mladice odmah
odstrane.
REZIDBA U DRUGOJ GODINI
U drugoj godini nakon
sadnje oblikuje se drugi kat
osnovnih grana koji je od
ovisno o bujnosti. Prije
poetka vegetacije odstrane
se samo prebujni izbojci
koji su u prvoj godini bili
povijeni. Oni manje bujni
ostavljaju se, a rast se mladica
na njima ograniava
pinciranjem i povijanjem
kako je ve opisano. Tako
voka dobiva lisnu masu
koja pridonosi boljem rastu
i brem oblikovanju uzgojnog
oblika.
Ako je voka dostigla visinu
drugog kata osnovnih grana,
skrauje se provodnica i

88

orunjuju pupovi u fazi
bubrenja, kao to je opisano
za uzgoj u prvoj godini.
Akovoka nije narasla do
visinedrugog kata, odabir
drugog kata osnovnih grana
obavljase u sljedeoj godini,
a u ovoj se godini provodnici
izolira vrh kako bi to bolje
rasla.
Oblikovanje drugog kata
osnovnih grana obavlja se kao
toje opisano za oblikovanje
prvog kata grana.
Na izbojcima odabranima
za prvi kat osnovnih grana
obavlja se takoer izolacija
vrha tako da se u fazi kad
mladice narastu 10 - 15 cm
odabere najbolja mladica na
vrhu za produljnicu osnovne
grane, a ostale se mladice u
duljini od oko pedlja ispod nje
Crte 33. - Oblikovana pravilna palmeta s kosim granama s
povezivanjem osnovnih grana "ivim vezom".
otro pinciraju ili odstrane. To
potie rast mladica na niim
dijelovima osnovne grane
meu kojima se odaberu dvije
do tri rasporeene lijevo i
desno po naelu "riblje kosti".
Sve mladice koje rastu okomito
otro se pinciraju ili potpuno
odstrane. Treba ostaviti samo
jednu uspravnu mladicu iz
srednjeg dijela osnovne grane
za uvrivanje uz pomo ivog ostavlja se za sljedeu godinu.
veza (crte 33) na nain kako
je opisano u nainima
cijepljenja.
Pri oblikovanju palmete
esto je neujednaen razvoj
osnovnih grana. Dogodi li se
to, treba podstaknuti rast
slabije grane privremenim
uspravljanjem slabijeg izbojka
ili grane kako bi se pojaao
vegetativni rast.
UZGOJ I OBLICI VOAKA
REZIDBA U TREOJ GODINI
U treoj godini nakon
sadnje obavlja se oblikovanje
treeg kata osnovnih grana.
On je od drugog kata
razmaknut 40-60 cm ovisno o
bujnosti. Ako je rast voaka u
prethodnom razdoblju bio
slabiji, u ovoj se godini jo
oblikuje drugi kat grana, a
oblikovanje treeg kata grana
Postupak je istovjetan
opisanome.
U ovoj godini voke
cijepljene na slabo i srednje
bujnim podlogama mogu
zametnuti vei broj plodova
pa e ih trebati prorijediti.
Ti e plodovi, uglavnom,
biti na ograncima na prvom i,
manje, na drugom katu
osnovnih grana.
Vanoje pravodobnom
rezidbom u vegetaciji odstraniti
sve mladice koje rastu uspravno.
Ako pojedini dijelovi kronje
slabije rastu, privremenim
uspravljanjem izbojaka ili grana
treba poticati njihov vegetativni
rast kako je to opisano za uzgoj
u drugoj godini.
Ne smije se zaboraviti
izolacija vrha provodnice i
produljnica osnovnih grana, a
postrana se razgranjenja
oblikuju po naelu "riblje kosti".
REZIDBA U ETVRTOJ
GODINI I REDOVNA
REZIDBA NA ROD
Kod voaka koje brzo rastu,
kao to je breskva, oblikovanje
palmete je zavreno do etvrte
godine nakon sadnje (crte 33).
Kod ostalih voaka, zbog
sporijeg rasta i naina na koji
oblikuju rodne izbojke,
oblikovanje palmete produljava
se i na etvrtu, a po potrebi, i
89
CIJEPLJE [JE I REZIDBA VOAKA
na petu godinu. U etvrtoj se
godini dovrava uzgojni oblik,
voke ulaze u puni rod pa se
rezidba sve vie obavlja radi
odravanja rodnosti, a ne
oblikovanja uzgojnog oblika.
Neki se zahvati ipak ne
mijenjaju, prije svega pravilno
odravanje vrhova i pravodobno
odstranjivanje svih okomitih
mladica kako bi se sprijeilo
zasjenjivanje i premjetanje
rodnosti u gornje dijelove
kronje.
Visina voaka se odrava na
2,5 - 3,5 m jer je to visina s koje
se moe, uz pomo manjih
ljestava, obaviti rezidba i berba.
PALMETAS
VODORAVNIM GRANAMA
Palmeta s vodoravnim
granama slina je palmeti s
kosim granama, a razlikuju se
po tome to su osnovne grane
povijene pod kutom od 90" u
odnosu na provodnicu (slika
120). Takav kut grananja
90
potie rodnost, a smanjuje
vegetativni rast (crte 25). Iz
oblika s vodoravnim osnovnim
granama razvile su se mnoge
inaice ovog uzgojnog oblika
koje su uglavnom imale
ukrasnu vrijednost. Slobodno
se moe rei da je ukrasna
vrijednost gotovo jedino zbog
ega bi se amaterski voar
odluio za neku od njih. Teko
je odravati ravnomjernu
obraslost osnovnih grana po
itavoj duljini, a osobito na
donjim dijelovima kronje
zbog dominacije vrha voke
koji raste pojaano u odnosu
na donji dio kronje.
Oblikovanje je slino
oblikovanju palmete s kosim
granama pa e biti navedene
samo osnovne razlike.
Kao to je na poetku
napIsano, osnovne se grane
povijaju pod kutom od 90 u
odnosu na provodnicu, zbog
egaje i armatura koja se rabi
za privrivanje izbojaka i
mladica sloenija. Oblikovanje
je sporije od palmete s kosim
granama. Povijanje osnovnih
grana prvog i drugog kata
obavlja se u proljee prije
kretanja sljedee vegetacije.
Za trei i, mogui, etvrti kat
grana povijanje se moe obaviti
ranije (u isto vrijeme kao i kod
palmete s kosim granama) jer
je potrebno zaustaviti rast
gornjih dijelova kronje, gdje i
prijeti najvea opasnost od
prekomjernog vegetativnog
rasta koji dovodi do
zasjenjivanja i ogolivanja niih
dijelova kronje. Sekundama
razgranjenja takoer se
oblikuju po naelu "riblje
kosti", no zbog vodoravnog
smjera rasta osnovnih grana
treba poticati razgranjavanja
na eljenome mjestu
rovaenjem.
DRAPO-MARCHAND
(ZASTAVA)
Uzgojni oblik Drapo-
Marchand dolazi iz Francuske i
njegovaje posebnost sadnja
voaka pod kutom od 45 u
odnosu na razinu tla (crte 34).
Treba ga pomnjivo oblikovati,
jer pogreke napravljene u
prve dvije godine mogu
upropastiti uzgojni oblik i
umanjiti rodnost. Ipak, ako se
oblikovanje i kasnije odravanje
pravilno provedu, moe se
ostvariti dobra rodnost i lijep
izgled voaka. Zbog sadnje pod
kutom od 45 i uporabe slabo
bujne podloge voke imaju
najbolje preduvjete za ranu
rodnost. Od svih uzgojnih
zahvata najvanije je
Slika 120. - Palmeta s
vodoravnim granama nakon
rezidbe u razdoblju mirovanja.

Crte 34. - Uzgojni oblik Drepo - Marchand (lijevo sadnja pod
kutom od 45 o u odnosu na razinu tla; desno: oblikovana voka).
pravodobno povijanje pod
odgovarajuim kutom, a pri
rezidbi treba ostavljati manje
bujne izbojke. Tako se uspjeno
kontrolira vegetativni rast,
smanjuje potreba za jakom
rezidbom i omoguuje rana
rodnost.
Vano je da se red voaka
prua u smjeru sjever-jug jer
se tako postie najbolje
osvietljenje i ostvaruje najbolji
dobra rodnost i kakvoa
plodova. Na okunici ga je
dobro postaviti uza zid kue ili
rub vrta. Tako moe posluiti i
kao ograda koja uz to daje i
ukusne plodove. Razmak
izmeu voaka ovisi o bujnosti
i mora biti 1,2 - 1,5 m u redu,
a razmak izmeu redova mora
biti oko tri metra.
Armatura mora biti
nainjena od stupova i ice.
Potrebna su najmanje etiri
reda pocinane ice debljine
dva mm razape ta izmeu
betonskih stupova razmaknutih
5 - 8 m,ovisno o tipu tla. ice
se postave u razmaku od
tridesetak cm, a stupovi se
ukopaju u tlo do dubine 80 cm
za krajnje stupove i 50 - 60 cm
za stupove unutar reda. Stup
na poetku i na kraju reda
mora biti neto deblji od
stupova unutar reda. Najbolji
su betonski stupovi, ali za
manji broj voaka mogu
posluiti i stupovi napravljeni
od drugog materijala. Vano je
da nosivost armature bude
dovoljno dobra kako bi mogla
podnijeti optereenje voaka.
REZIDBA U PRVOJ GODINI
U prvoj godini nakon sadnje
vano je uzgojiti dobru mladicu
na visini 30-40 cm od razine tla,
kojaje okomita u odnosu na
sadnicu (odnosno ima kut od
45 u odnosu na razinu tla).
o sputanjem na niu granu i
Ne smije biti prebujna, ani
preslaba. Takoer se potie rast
istovrsnih mladica na svakih
tridesetak cm od prve. U tu se
svrhu rabi rovaenje. Sve ostale
, mladice koje izrastaju na
neodgovarajuim mjestima
treba odstraniti ili otro
pincirati na dva - tri lista u
poetku rasta. Na vrhu sadnice
treba odabrati samo jednu
mladicu za produljnicu
provodnice, a ostale mladice u
duljini od dvadesetak cm treba
odstraniti.
REZIDBA U DRUGOJ GODINI
U drugoj se godini nastavlja
oblikovanje na slian nain
kao i u prvoj godini. Vano je
da se za sva razgranjenja
odabiru umjereno bujni izbojci
UZGOJNI OBLICI VOAKA
kako bi se odravala ravnotea
rasta i rodnosti. U kasnijim
godinama prednost treba dati
rezidbi u vegetaciji. Potrebno
je obavljati pravodobno
pinciranje postranih mladica
kako bi se ograniio vegetativni
rast i pospjeila tvorba rodnih
pupova. Obvezno se mora
obaviti izolacija vrhova da se
pospjei ravnomjerno
obrastanje grana. Rezidba u
razdoblju mirovanja obuhvaa
samo ispravke rezidbe u
vegetaciji. Nije dobro u prvim
godinama voke previe
opteretiti plodovima jer se to
loe odraava na rodnost i
dugovjenost vonjaka.
REZIDBA U TREOJ GODINI
U treoj se godini dovrava
oblikovanje uzgojnog oblika, a
voke ulaze u punu rodnost.
Visinu voke treba odravati na
zadanoj visini (40-50 cm) iznad
zadnje ice izolacijom vrhova,
pinciranjem. U odravanju
umjerenog rasta voke pomau
i plodovi koji potronjom
asirnilata ograniavaju
vegetativni rast. Kao i u
prethodnim godinama, treba
slijediti pravilo da se ostavljaju
samo umjereno bujni izbojci.
Prednost se daje rezidbi u
vegetaciji. U treoj godini, i
kasnijim godinama, jaina je
rezidbe manja nego u prve
dvije godine jer je uzgojni oblik
dovren, a rezidbom je
potrebno odravati rodnost i
skladnost vegetativnog rasta.
KORDa Cl
Ukrasna vrijednost voke u
prolosti je imala prednost u
odnosu na rodnost, pa su se
91
CIJEPLJE ~E T REZIDBA VOAKA
voari natjecali tko e uzgojiti
voku to neobinijeg izgleda.
Tako su nastali razliiti tipovi
kordanaca poput onih u obliku
svijenjaka ili razliitih
glazbenih instrumenata.
Moemo slobodno rei da
dananje spoznaje o rezidbi
voaka potjeu od razvoja
kordanaca. Oni su vaj procvat
doivjeli u vrtovima Luja XIV.
ijije glavni vrtlar La Quintinye
zbog svoje vjetine zasluio
spomenik u nekadanjem
kraljevskom, a dananjem vrtu
Vie hortikulturne kole u
Versaillesu. Kordanci se i danas
mogu uzgajati na okunicama
jer privlae pozornost svojim
lijepim i neobinim izgledom.
Uzgoj voke u obliku
kordanca iziskuje puno rada i
strpljenja. Za kordonce su
pogodne uglavnom jabuke i
kruke, a moe se uzgojiti i
crveni ribiz. Druge su voke
manje pogodne zbog osjetljivosti
na jaku rezidbu koja se na
kordancima mora redovito
primjenjivati, ijo vie zbog
nepostojanja odgovarajuih
slabo bujnih podloga kojima bi
se postigla potrebna kontrola
vegetativnog rasta.
Crte 35. - Oblikovanjejednostrukog kosog kordonca (lijevo i u sredini: rezidba u vegetaciji
postupkom loretiranja; desno: oblikovan i kordonac s kratkim rodnim vorovima).
92
TO JE VANO PRI IZBORU
KORDONACA
Prije svega treba uzeti u
obzir veliinu okunice. Za
manje e okunice biti bolji
manji, jednostavni okorniti ili
vodoravni kordonci kojima ne
treba puno mjesta, a mogu
posluiti za ograde pojedinih
gredica ili dijelova vrta.
Taveim se okunicama
moe uzgojiti viestruki
kordonac u obliku svijenjaka,
koji izgleda privlana, ali trai i
vie mjesta, strpljenja i ~etine
za oblikovanje i odravanje. Za
sloene kordance treba uzeti
voke koje u cijepljene na
srednje bujnim podlogama.
Uzgajaju li se kordanci uz
neki zid, voke se moraju
posaditi najmanje 20-25 cm od
zida kako bi imale dovoljno
zraka i svjetla sa svih strana.
VRSTE KORDONACA
Postoji mnogo razliitih
vrsta i izvedaba kordonaca. Svi
se mogu podijeliti na
jednostruke i viestruke, a
drugaje mogua podjela na
okomite, kose i vodoravne. U
knjizi e biti opisano nekoliko
osnovnih vrsta kordonaca, a
sloeniji se oblici postiu
njihovim kombiniranjem.
Prednost je data kordoncima
koji se jednostavnije oblikuju,
zbog ega su primjereni za
amaterske voare.
JEDNOSTRUKI OKOMI TI ILI
KOSI KORDONAC
Jednostruki okorniti ili kosi
kordonac (crte 35) osnovnije
oblik kordonca iz kojeg su se
razvili sloeniji oblici
kordonaca. Za njegovo su
oblikovanje pogodne
razgranate jednogodinje
sadnice kakve se danas sve vie
proizvode i u rasadnicima u
Hrvatskoj. Za podloge se
uzimaju slabo bujne vegetativne
podloge jer su one, uz redovitu
rezidbu u vrijeme mirovanja i
onu u vrijeme vegetacije,
osnovni nain odravanja
kordonca. Za sveje vrste
kordonaca obvezno loretiranje
koje je opisano u poglavlju o
rezidbi (str. 75). Takoer je
potrebno postaviti armaturu od
tupova i dva reda ice debljine
dva mm, uzjojedan bambu ov
tap neposredno uz sadnicu
kako bi joj bio potpora. Prva se
ica razvodi 30 cm od tla, a
 UZGOJNI OBLICI VOAKA

druga 2,5 - 3 m od tla. Za loretiranje na svim dijelovima mirovanja skrauju na dva do

gornju se icu uvruje i sadnice, osim produljnice tri pupa, a krai se ostavljaju.
bambusov tap. Bambusov tap provodnice. Tako se s vremenom Kada mladice ponu rasti,
ostaje trajno na svome mjestu i, oblikuje niz rodnih vorova du nastavlja se s izolacijom vrha i
oteti li se, treba ga zamijeniti. glavne osi (crte 35). Rodne loretiranjem kao to je opisano
vorove treba redovitom za prvu godinu. Isti se postupak
REZIDBA U PRVOJ GODINI rezidbom u mirovanju i u nastavlja i u sljedeim godinama.
Pri uzgoju kosog kordonca vegetaciji odravati kako uzgojni Kada voka postigne svoju
sadnicu treba posaditi ukoso oblik ne bi "pobjegao", odnosno konanu visinu u razini gornje
pod kutom 45-50, a cijepljeno kako bi imao umjeren ice, obavlja se skraivanje
mjesto mora ostati 10 - 15 cm vegetativni rast nuan za dobar provodnice na neki umjereno
iznad razine tla. Usupromome izgled i rodnost kordonca. bujni izbojak vodoravnog rasta.
bi voka prela na vlastiti Sve se mladice na ovom izbojku
korijen pa bi joj se vegetativni REZIDBA U DRUGOJ GODINI otro pinciraju kada narastu
rast naglo poveao i kordonac I SLJEDEIM GODINAMA 10 - 15 cm kako bi se ograniio
se ne bi mogao uzgojiti. Za U drugoj se godini ponavlja njihov rast.
okorniti se kordonac sadnja postupak oblikovanja rodnih Redovito loretiranje na
obavlja na uobiajen nain. vorova na produljnici rodnim vorovima postupno
Prije prve vegetacije svi se provodnice i nastavlja dovodi do stvaranja
izbojci dulji od 15 do 20 cm odravanje ve stvorenih rodnih pekomjernog broja kratkih
skrate najedan do dva pupa, a vorova na niim dijelovima rodnih izbojaka. Zato e se s
oni se krai ostave. Produljnica voke. Izbojci dulji od 25 cm vremenom morati obaviti
provodnice takoer se ostavi na produljnici provodnice njihovo prorjeivanje kako to
neskraena ako nije dulja od rezidbom se u vrijeme pokazuje slika 121.
50 cm, u suprotnome se skrati
na tu duljinu.
Kada mladice izrastu 10 - 15
cm, obavi se izolacija vrha
sadnice tako da se sve mladice u
duljini 15 - 20 cm ispod one
koja izrasta iz najvieg pupa
otro pinciraju najedan ili dva
dobro razvijena lista. Tako e
razgranjavanje na niim
dijelovima provodnice biti bolje
i pojaat e se rast mladica iz
skraenih jednogodinjih
izbojaka na donjem dijelu
sadnice. Takoer treba
odstraniti sve mladice koje rastu
u od razine tla do visine prve
ice, odnosno do visine prvog
razgranjenja. Ako u donjem
dijelu sadnice nema dovoljno
razgranjenja, tehnikom
rovaenja potakne se vegetativni
pup na eljenom mjestu da se iz
njega razvije mladica.
Kada mladice ponu Slika121. - Prorjeivanje rodnih pupova na rodnom voru
odrvenjivati, treba obaviti kordonca jabuke.

93
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
DVOSTRUKIOKOMITI
KORDONAC
Dvostruki okorniti kordonac
sastoji se od dviju okomitih osi
koje se nalaze na zajednikom
niskom deblu od dvadesetak
cm (crte 36). Svaka se os s
deblom spaja krakom duljine
20 - 30 cm. Zbog odravanja
vegetativnog rasta bolje je te
krakove usmjeriti pod kutom
od 45 do 50 u odnosu na
razinu tla.
REZIDBA U PRVOJ GODINI
Za uzgoj dvostrukog
kordonca bolja je nerazgranata
sadnica. Prije poetka
vegetacije sadnica se skrati na
dva dobro razvijena vegetativna
pupa koja se nalaze na
dvadesetak cm od razine tla. Iz
njih e se razviti mladice iz
kojih e se oblikovati osi
kordonca. Kada pone rast
mladica ostave se samo ove
dvije mladice, a ostale se otro
pinciraju vie puta kako bi se
Crte 36. - Oblikovanje dvostrukog kosog kordonca (lijevo: skraivanje sadnice prije poetka prve
vegetacije; u sredini: usmjeravanje dviju mladica iz kojih e se uzgojiti krakovi kordonca;
desno: oblikovanje rodnih vorova na krakovima kordonca).
94
sprijeio njihov rast. Kada
pone njihovo odrvenjivanje,
poviju se pod kutom od 45-50
svaka na svoju stranu, a zatim
se nakon 20 - 30 cm ponovo
uspravljaju. To treba pomnjivo
uiniti uz uporabu
odgovarajue armature od
bambusovih tapova. Ako se
odabrane mladice slabo
razvijaju, povijanje treba
odgoditi za sljedeu godinu.
REZIDBA U DRUGOJ GODINI
U drugoj godini obino nije
potrebna rezidba u razdoblju
mirovanja. Kada pupovi ponu
bubriti, vidjet e se je li dolo
do buenja pupova na niim
dijelovima okomitih osi gdje su
potrebne mladice iz kojih e se
oblikovati rodni vorovi. U
suprotnome, rovaenjem iznad
odabranih pupova treba
potaknuti razvoj mladica na
odgovarajuim mjestima. Kada
se mladice ponu razvijati,
pinciranjem nepotrebnih
mladica treba osloboditi
vrhove okomitih osi kako bi se
mogle razviti jake produljnice
kojima se dovrava oblikovanje
kao i na jednostrukom
kordoncu.
Ako su se mladice prebujno
razvile, treba zapoeti s
postupkom loretiranja, a u
suprotnome se ne diraju do
sljedee vegetacije.
REZIDBA U TREOJ GODINI
I REZIDBA NA ROD
Prije poetka tree vegetacije
skrauju se izbojci du osi
kordonca na dva - tri pupa kako
bi se potaknulo njihovo
razgranjavanje. Kada mladice
narastu 10 - 15 cm, obavlja se
izolacija vrha svake od dviju osi
otrim pinciranjem nepotrebnih
mladica. Oblikovanje rodnih
vorova nastavlja se loretiranjem
i u sljedeim se godinama
dovrava oblikovanje kordonca
kao to je opisano zajednostruki
kordonac.

ETVEROSTRUK/ OKOM/TI
KOROONAC
etverostruki kordonac
razlikuje se od dvostrukog po
tome to mu se osnovni
krakovi granaju na jo dva
kraka, pa umjesto dvije ima
etiri okomite osi. Njegovo
oblikovanje traje dulje jer su
potrebna dva skraivanja kako
bi se dobila potrebna
razgranjenja.
Poetak oblikovanja isti je
kao i na dvostrukom
kordoncu.Jedino se u drugoj
godini jo jednom skrauju
okomite osi kako bi nastale
dvijejake mladice iz kojih e se
oblikovati po dvije okomite osi
Slika 122. - Vretenasti grm jabuke nakon rezidbe
u razdoblju mirovanja.
na svakom od dvaju osnovnih
krakova. Postupak oblikovanja
rodnih vorova na okomitim
osima istovjetan je dvostrukom
kordoncu.
VRETENASTI GRM /
NJEGOVE /NA/CE
Vretenasti grm est je
uzgojni oblik za voke
cijepljene na slabo do srednje
bujnim podlogama i posaene
u gustom sklopu (odnosno u
malim razmacima sadnje).
U svom se osnovnom obliku
sastoji od sredinje osi
(provodnice) i spiralno
rasporeenih osnovnih grana
koje se dalje razgranjavaju,
Slika 123. - Idealan stoasti oblik kronje na
vretenastom grmu trenje za postizanje najbolje
UZGOjNI OBLICI VOAKA
ovisno o vrsti voke, na grane
drugog, treeg ili etvrtog reda
(slika 122). Od osnove kronje
prema vrhu duljina se
osnovnih grana postupno
smanjuje tako da dobro
oblikovan vretenasti grm ima
stoast izgled kronje kojije
slian boinom drvcu (slika
123). Tako je kronja bolje
osvijetljena, osobito u niem
dijelu gdje je opasnost od
zasjenjivanja najvea.
Poboljana inaica ovog
uzgojnog oblika ima rodne
izbojke oblikovane izravno na
provodnici kako bi se postigla
to ranija rodnost. Tako je
nastao "vitkivretenasti grm" ili
osvijetljenosti.
95
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
popularno "vitko vreteno"
(slika 124). On omoguuje
sadnju voaka na manje
razmake to ubrzava ulazak u
punu rodnost. Prvobitna
inaica vitkog vretenastog grma
nije imala osnovnih grana, ali se
ubrzo vidjelo da je dominacija
vrha voke prevelika i da donji
dijelovi kronje ogolivaju. Zbog
toga se danas najee uzgaja
Slika 124. - Vitki vretenasti grm jabuke.
96
modificirani vitki vretenasti grm
koji ima tri ili etiri osnovne
grane u donjem dijelu kronje,
a ostatak se oblikuje po
pravilima za vitki vretenasti
grm.
Zbog malih dimenzija
kronje, lakoe oblikovanja (uz
uvjet da se poznaju osnovne
zakonitosti rasta i rodnosti) ,
ranog ulaska u rod, mogunosti
obavljanja rezidbe i berbe sa
zemlje bez uporabe ljestava, vitki
vretenasti grm (crte 5, str. 29)
preporuljiv je i za okunice.
Dobro uzgojene voke u obliku
vitkog vretenastog grma su
dekorativne pa je to jo jedan
razlog vie za njegovu uporabu.
Kako bi se u potpunosti
iskoristile prednosti
vretenastog grma i njegovih
inaica, moraju se uporabiti
najbolje sadnice. Stoga ih treba
kupovati iskljuivo od
ovlatenih rasadnika koji jame
podrijetlo, zdravstveno stanje i
sortnu istou kupljenih
sadnica. Poeljno je nabaviti
sadnice s dobro razvijenim
prijevremenim izbojcima jer je
tada oblikovanje kronje lake
i bre. Treba ih saditi ujesen,
jer im je rast bolji zbog boljeg
rasta korijena. Uz svaku
sadnicu treba postaviti kolac
kako bi se izbjegla oteenja
voaka i mogle vezivati
povijene mladice i izbojci.
REZIDBA U PRVOJ GODINI
Nerazgranate jednogodinje
sadnice u proljee prije
kretanja vegetacije skrauju se
na visinu od osamdesetak cm.
Na razgranatim se sadnicama
provodnica skrauje na
50 - 70 cm iznad najvieg
prijevremenog izbojka. Ako
je provodnica manja od
navedene visine, ne skrauje
se. Prijevremeni se izbojci
takoer ne skrauju, a samo se
na breskvi skrauju na dva ili
tri pupa da voka ne bi
prerano donijela rod koji bi
ugrozio vegetativni rast
potreban u prvoj godini.
U fenofazi bubrenja pupova
ili kada mladice izrastu 10- 15
cm, izolira se vrh provodnice

Slikal25. - Vrh provodnice prije izolacije u
poetku oblikovanja vretenastoga grma.
(slike 125 i 126) ali i svaki od prijevremenih
izbojaka iz kojih e se uzgojiti osnovne grane.
Tako e ostavljene mladice rasti pod
odgovarajuim kutom u odnosu na provodnicu
(idealno je 90) paje povijanje nepotrebno
(slika 127). Ako je kut izrastanja mladica, i uz
provedenu izolaciju vrha, nepovoljan, moe se
uporabiti kvaica za rublje kojom se lako postie
Slika 127. - iroki kutovi grananja mladica kao
rezultat pravodobne izolacije vrha sadnice.
UZGOjNI OBLICI VOAKA
Slika 126. - Vrh provodnice nakon izolacije u
poetku oblikovanja vretenastog grma.
pravi kut grananja (slika 128). Na prijevremenim
izbojcima ostavljaju se samo mladice koje izrastaju
bono, slabije bujne mladice koje imaju smjer
rasta prema dolje ijedna mladica na vrhu koja e
biti produljnica. Tako oblikovana osnovna grana
ima oblik "riblje kosti" (slike 129 i 130).
Slika 128. - Izolacija vrha sadnice uz obavljeno
povijanje niih mladica uz pomo kvaica za rublje.
97
CIJEPLJE~ I REZIDBA VOAKA

Slika 129. - Uklanjanje suparnike mladice produljnice grane.

Slika 130. - Vrh grane nakon uklanjanja suparnike mladice produljnice.

Vidljiv je raspored mladica po naelu "riblje kosti".

9S
 UZGOJNI OBLICI VOAKA

Ponekad se jo u prvoj godini na voki mogu treba ih to prije prorijediti da se ne bi usporio

pojavitijedna ili vie bujnih mladica. Njih treba
odstraniti ili otro pincirati kako bi im se na
vrijeme zaustavio rast. Ostave li se, preuzet e
glavnu ulogu i pokvariti uzgojni oblik. Na voki
smiju ostati samo slabo do srednje bujne
mladice poloenog smjera rasta ijedna uspravna
mladica za produetak provodnice. Provodnicu
treba privezati za kolac, a ostale mladice poviti
akoje potrebno.
Prijevremeni izbojci ili mladice iz kojih e se
uzgojiti osnovne grane za donji dio kronje treba
povitipod kutom 45 - 65 kako bi imali povoljniji
o
vegetativni rast i oslabili dominaciju vrha kronje.
Preostale se mladice mogu poviti pod kutom od
90 jer im je tako oslabljen rast, apoveana
0
rodnost (crte 25). Takvim se pristupom
uravnoteuje kronja voke i smanjuje ogolivanje
donjeg dijela kronje. Povijanje se moe odgoditi
dok mladice ne dostignu duljinu od tridesetak
cm, ali ih treba poviti prije njihova odrvenjavanja
kako bi zadrale eljeni kut grananja.
rast voke. Ako se plodovi nalaze na izbojcima
koji e biti osnovne grane, izbojke obvezno
treba privezati za kolac ili icu kako se pod
teretom plodova ne bi previe povili i prestali
rasti.
REZIDBA U TREOJ GODINI I REZIDBA
NAROD
U treoj je godini uglavnom zavreno
oblikovanje vretenastoga grma, osobito na
vokama koje brzo rastu kao to je breskva
(slika 131). U razdoblju mirovanja vegetacije
rezidba se obavlja kako bi se popravili propusti
napravljeni u drugoj vegetaciji i prorijedili
suvini rodni izbojci na razgranjenjima. Duljina
grana od osnove prema vrhu kronje postupno
se skrauje kako bi se odrao njezin stoast oblik
i sprijeilo zasjenjivanje. Konana visina voke

REZIDBA U DRUGOJ GODINI

U drugoj godini ponovo treba obaviti
izolaciju vrhova provodnice i svih postranih
izbojaka. Rezidbom u vrijeme mirovanja
odstranjuju se samo prebujni uspravni izbojci,
ako ih ima. Provodnica se skrauje na 70 - 80
cm samo ako je narasla vie od 80 do 90 cm.
U fenofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka
ostavi se jedan pup ili dva pupa, a ostali se u
duljini od dvadesetak cm odstrane rukom.
Sveizbojke na provodnici iznad osnovnih
grana povijenih pod kutom od 45 do 65 treba
o

poviti pod kutom od 90 u odnosu na provodnicu

0

kako bi im se ograniio rast, ako to nije uinjeno u

prvoj godini. Ovi izbojci moraju biti spiralno
rasporeeni tako da se sprijei zasjenjivanje, a
razmak meu njima ne smije biti manji od 25 cm
kako bi imali dosta mjesta za rast.
Na osnovnim se granama sada stvaraju
razgranjenja drugog reda. Suvine se mladice
pinciraju ili odstrane uz obveznu izolaciju
vrhova izbojaka (slike 129 i 130) kao toje
opisano za prvu godinu. Sva razgranjenja
moraju biti rasporeena po naelu "riblje kosti"
kako bi se sprijeilo meusobno zasjenjivanje.
U drugoj godini neke voke mogu donijeti Slika 131. - Vretenasti grm breskve nakon
prve plodove. Zametne li se previe plodova, rezidbe u razdoblju mirovanja.

99
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
Slika 132. - Svoenje vrha vretenastog grma na postranu granu poloenog smjera rasta nakon
ne bi smjela prelaziti 2,5 m.
Sade li se voke u vie redova,
treba uskladiti meuredni
razmak s visinom voke kako bi
se izbjeglo zasjenjivanje od
susjednog reda. Vrh voke
odrava se povijanjem
provodnice ili se svodi na nii
umjereno bujni izbojak ili
granu (slika 132). Povija li se
provodnica, povijanje treba
pomnjivo obaviti prije kretanja
vegetacije. U poetku
vegetacije treba odstraniti sve
mladice koje bujno rastu u
blizini mjesta povijanja ili na
samoj provodnici kako
100
postizanja konane visine voke.
ravnotea rasta voke ne bi bila
poremeena.
Potrebno je prorijediti
plodove u skladu s kondicijom
voke i uvjetima uzgoja.
Rezidbom u vegetaciji treba
odstraniti sve mladice koje
rastu okomito i zasjenjuju
unutranjost kronje.
Posebnu pozornost treba
posvetiti debljini provodnice i
postranih grana. Kada je grana
deblja od dvije treine debljine
provodnice ili druge grane iz
koje izrasta, mora se zamijeniti,
odnosno skratiti do prvog
slabijeg izbojka ili tanje grane.
Ako su pojedine grane
predebele i prijete prebujnim
rastom, u zelenoj se rezidbi
ostavlja mladica izrasla iz
povoljnog mjesta uz osnovu
grane. U razdoblju mirovanja
vegetacije obavlja se skraivanje
predebele grane do ove
mladice i tako odstranjuje
opasnost da ona preuzme
dominantnu ulogu u kronji.
To je vano za kotiave voke
koje mogu obnoviti izgubljene
dijelove kronje uglavnom
samo iz adventivnih pupova pa
je svaka takva mladica
dragocjena. Kod jabuke i
 UZGOjNI OBLICI VOAKA

Slika 133. - Izbijanje mladice na donjem dijelu rodnog vora nakon rezidbe na "ep".

kruke nove mladice nastaju razgranjenja ine rodni Na svakom se rodnom voru
i iz latentnih pupova paje i vorovi. Radi se zapravo o istodobno nalaze rodni izbojci
obnova laka. Dovoljno je rezidbi na ep opisanoj ranije koji u ovoj godini nose rod i
skraivanjegrane na "ep" kojom se ostvaruje stalna mladice za rod u sljedeoj
duljine 5 - 1O cm s kosim obnova rodnih izbojaka. godini.
rezom. Iz tog se epa s donje
strane razvija mladica koja e
zamijeniti prebujnu granu (slika
133). Ona zadrava vodoravan
smjer rasta i bez povijanja (slika
134) to pogoduje zametanju
rodnih pupova.

VITKI VRETENASTI GRM

Vitki vretenasti grm
oblikuje se slino kao i
vretenasti grm. On u donjem
dijelu kronje ima tri do etiri
osnovne grane, dok sva ostala

Slika 134. - Obnova rodnih

vorova rezidbom na "ep".
Vidljivi su izbojci s donje strane
"epa" poloenog smjera rasta
postignutog bez povijanja.

101
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

REZIDBA U IZNIMNIM
SITUACIJAMA
R ezidba uglavnom mora ispuniti dva zadatka: oblikovanje kronje i odravanje rodnosti.
Tijekom ivota voka moe pretrpjeti razliita oteenja izazvana napadom bolesti i
tetoina ili vremenskim neprilikama kao to su hladnoa, jak vjetar i slino. Tadajoj treba
pomoi prikladnom rezidbom. Nakon odreenog razdoblja voka ulazi u doba starosti i
rodnost joj opada. Ponekad se zbog razliitih razloga redovita rezidba proputa, paje
kronja zaputena i slabo osvijetljena, to takoer dovodi do opadanja rodnosti. Za svaku
od navedenih situacija postupak pravilne rezidbe nije isti, pa e stoga biti posebno opisan.

REZIDBA VOAKA smrzavanja na tome mjestu. S mladice. Sigurno e biti dosta

STRADALIH OD ZIMSKE utvrivanjem oteenja od izbojaka iji su vegetativni
hladnoe i rezidbom ne treba pupovi stradali jer su oni
HLADNOE
uriti nego priekati poetak manje otporni od debljih
Veina listopadnih voaka u kretanja vegetacije da se vidi grana. Tada mladice rastu iz
razdoblju dubokog zimskog odakle e voka poeti tjerati adventivnih i latentnih pupova
mirovanja moe podnijeti
temperature oko 20 C ispod
nule. Ponekad se ipak dogodi da
voke jako stradaju od zimske
hladnoe kao to je to bilo,
primjerice, 1985. godine kadaje
hladan val zahvatio itavu
Europu. a vokama koje su
prevjele hladnou ostala su
manja ili vea oteenja, ovisno
o vrsti voke, njezinoj kondiciji,
poloaju i drugim imbenicima
o kojima inae ovisi otpornost
voke na smrzavanje.
Kako pomoi vokama
stradalima od hladnoe? Prvo
se mora utvrditi koji su dijelovi
kronje stradali i kolika je
teta. Na tanjim se granama na
vie mjesta voarskim noem
zaree kora (slika 135), i ako je
tkivo ispod kore uobiajene
boje i izgleda (slika 136),
moemo biti sigurni daje
voka ostala neoteena. Ako
je tkivo ispod kore smee boje Slika 135. - Zarezivanje kore grane radi provjere nastanka tete od
i izgleda suho, dolo je do zimske hladnoe.

102

Slika 136. - Izgled zdravog tkiva ispod kore.
na starijim granama i iz
vegetativnih pupova
jednogodinjih izbojaka koji
nisu stradali od hladnoe.
Grane na kojima nema ni
jedne mladice mogu se
odstraniti do mjesta odakle
izrastaju nove mladice. Ne
treba paziti na uzgojni oblik
niti na lijep izgled jer se
rezidbom mora spasiti voka.
Nakon toga treba pomnjivo
pratiti rast voke i provjeravati
postoje li mladice koje znatno
zaostaju u rastu i izgledaju
uvenulo. Primijete li se takve
grane, treba ih odstraniti sve
do mjesta gdje se zarezivanjem
kore utvrdi da je tkivo ispod
nje zdravo. Mladice e se na
oteenim mjestima sigurno
osuitijer ne dobivaju
potrebne hranive tvari iz
korijena. Ponekad hladnoa
znatno uniti voku paje
jedino rjeenje njezino krenje
i sadnja nove voke.
Sve mladice treba ostaviti
da slobodno rastu kako bi se
kronja to prije obnovila.
U sljedee dvije do tri godine
postupnim se izborom
najpovoljnijih grana i
umjerenim prorjeivanjem
grana obnavlja kronja.
Kasnije se rezidba obavlja
na uobiajen nain.
Ako je voka manje
oteena, obnavlja se samo
manji dio kronje ili pojedini
dijelovi grana. Rezidba se
tada gotovo ne razlikuje od
uobiajene. Obnavljaju se
samo stradali dijelovi kronje,
REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA
ana neoteenim dijelovima
obavlja se uobiajena rezidba.
REZIDBA RADI
OBNAVLJANJA KRONJE
Starenje i opadanje rodnosti
posljednjaje faza ivota svake
voke. Ovisno o vrsti, podlozi,
mjetima uzgoja ono nastupa
prije ili kasnije, alije neizbjeno.
No, mogue je rezidborn
odgoditi kraj ivota voke.
Tada govorimo o rezidbi radi
obnavljanja kronje.
KOJE SE VOKE MOGU
OBNOVITI
Sve voke nisu jednako
pogodne za obnavljanje.
Kotiave voke tee se
pomlauju od jezgriavih jer
103
CUEPLJENJE J REZIDBA VOAKA
im bre odumiru latentni
pupovi pa je obnova kronje
mogua uglavnom iz
adventivnih pupova.
Jedna od najdugovjenijih
voakajest maslina. Upravo
zbog svoje dugovjenosti,
obnavljanje kronje masline je
u potpunosti opravdano.
Obnovljena kronja za svega
nekoliko godina daje puni
prirod, dok je iznova
posaenoj maslini za to
potrebno dulje vrijeme.
Ako u voku jako napale
bolesti ili tetoine, slabe je
kondicije, bolje ju je zamijeniti
novom vokom jer se tako
odstranjuje i izvor zaraze.
Voke cijepljene na slabo
bujnim podlogama bolje je
zamijeniti novimajer daju puni
prirod za gotovo jednako
vrijeme koliko je potrebno za
obnavljanje kronje. Ako se
odluimo za sadnju nove
voke, moi emo nabaviti
novu sortu koju do tada nismo
uzgajali, a eljeli bismo je imati
u svome vrtu.
Iz svega navedenog proizlazi
da se za obnavljanje kronje
voke treba odluiti uglavnom
ako se radi o nekoj staroj sorti
koja se ne moe kupiti u
rasadniku. ak i tada vrijedi
razmotriti mogunost njezina
cijepljenja na neku podlogu i
uzgoj nove voke. Obnavljanje
kronje velikih stabala
cijepljenih na sjemenjaku traje
nekoliko godina, a za to se
vrijeme moe uzgojiti nova
voka cijepljena na slabo
bujnoj podlozi.
KAKO SE OBNAVLJA
KRONJA VOKE
Obnavljanje kronje obavlja
se postupno u nekoliko godina.
104
Tako se uva kontinuitet
rodnosti i naglo se ne smanjuje
lisna povrina to bi moglo
poremetiti ravnoteu izmeu
korijena i nadzemnoga dijela.
Glavni dio pomlaivanja obavlja
se u proljee prije kretanja
vegetacije, a dopunjava se, po
potrebi, zelenom rezidbom.
Prilikom pomlaivanja obavlja
se skraivanje veeg broja
debljih grana.
Kronju voke najboljeje
podijeliti na tri dijela, tako da
se svake godine postupno
pomlauje jedna treina grana. korijenovih izdanaka koji
U prvoj se godini na jednoj
treini grana obavlja jaka
rezidba tako da se u razdoblju
mirovanja skrate za treinu do
polovinu duljine pazei da se
sauva pravilan raspored
osnovnih i sekundarnih grana.
Gornje grane treba jae skratiti,
a donje slabije kako bi se
osigurala ravnomjerna
osvijetljenost kronje. Kada u
proljee iz skraenih grana
potjeraju mladice iz latentnih ili
adventivnih pupova, ostave se
one koje izra taju na povoljnim
mjestima i koje e posluiti za
obnovu grana, a ostale se
pinciranjem zaustave u rastu.
Nije dobro sasvim odstraniti
nepoeljne mladice jer je svaki
list potreban kako bi osigurao
to vie asimilata za brzu
obnovu odstranjenih dijelova
kronje. a ostale dvije treine
kronje obavlja se uobiajena
rezidba na rod.
U drugoj se godini ponovi
zahvat iz prve godine, ali na
drugoj treini kronje. U toj
godini prvu treinu grana koja
je obnavljana u prvoj godini
nastavlja se rezati radi obnove
uzgojnog oblika i stvaranja
rodnih izbojaka.
U treoj godini obnavlja se
posljednja treina grana. Za to
se vrijeme nastavlja obnavljanje
grana na drugoj treini grana,
dok je na dijelu kronje iz prve
treine grana rezidba radi
obnavljanja gotovo zavrena i
poinje redovita rezidba na
rod. Kasnije se dovrava
obnova posljednje treine
grana i poinje uobiajena
rezidba na rod na itavoj
kronji.
Neke voke, primjerice
lijeska, tjeraju velik broj
oteavaju uzgoj, ali su pogodni
za obnavljanje grma. Postupno
se odstranjuju izroeni dijelovi
grma i zamjenjuju se novima,
uzgojenim iz ostavljenih
korijenovih izdanaka.
REZIDBA ZAPUTE IH
VOAKA
Kronje voaka koje se
r dovito ne orezuju imaju
karakteristian izgled (slika
137). Obiluju kratkim
razgranatim izbojcima na
rubnom dijelu dokle dopire
dovoljno svjetlosti, a donji dio i
unutranjost su ogoljeni.
Izostaje obnova rodnih
izbojaka paje ukupna rodna
povrina znatno smanjena.
Takve voke slabo i neredovito
raaju, bre stare i propadaju.
To se dogaa s vokama na
okunicama jer se uzgajaju
uglavnom bez nekog
odreenog uzgojnog oblika
uz povremeno odstranjivanje
debljih grana koje, iz nekog
razloga, smetaju vlasniku.
Kod takvih je voaka teko
brzo uspostaviti ravnoteu
rasta i rodnosti pa se rezidba
obavlja postupno u nekoliko

godina. Zasigurno emo biti
ogranieni nainom na koji
je voka oblikovala kronju.
Osnovnije cilj rezidbe
postizanje dobrog osvjetljenja
kronje bez obzira na lijep
izgledili oblikovanje dreenog
uzgojnog oblika jer je to
nemogue postii.
Ako su voke isprva bile
uzgajane u odreenom
uzgojnom obliku, a zatim
zaputene, bit e mogue
rekonstruirati uzgojni oblik.
No, za to je vano da kronja
nije bila predugo zaputena i
da su voke mlade. Ako je
voka dulje zaputena, onaje
ve prirodno oblikovala
kronju paje rekonstrukcija
uzgojnog oblika znatno
oteana, ako ne i nemogua.
Svrha rezidbe zaputene
vokejest popraviti
osvijetljenost kronje, osobito
njezine unutranjosti gdje
zbog zasjenjenosti nema
vegetativnog rasta, a stoga ni
rodnosti. Kao i kod rezidbe
radi obnavljanja kronje,
uspjeh nije mogue odmah
postii, nego je potrebno
nekoliko godina kako bi voka
postigla dobru ravnoteu rasta
i rodnosti.
U prvoj se godini rezidbom
u razdoblju mirovanja
odstranjuju samo pojedine
deblje grane koje smetaju
prodiranju svjetlosti u
unutranjost kronje. Ovisno one koje e posluiti za nova
o veliini kronje, uvjetima
uzgoja i kondiciji voke,
ne bi trebalo odbaciti vie od
jedne treine debljih grana, i
to onih koje najvie smetaju
prodiranju svjetlosti. One se
moraju pomnjivo odstraniti
kako se ne bi odlomile i
otetile kronju.
Ako u unuranjosti kronje
ima vodopija, koje bi se mogle
uporabiti za nova razgranjenja
radi obnove rodne povrine,
obvezno se moraju sauvati.
Na preostalim se granama
REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA
odstranjuju samo slomljeni
izbojci i oni koje su napale
bolesti itetoine.
Kada krene vegetacija,
zbog prodora sejetlostiu
unutranjost kronje i
odstranjivanja dijela debljih
grana koje su bile velik potroa,
u kronji e se poeti razvijati
mladice iz latentnih ili
adventivnih pupova. Kada
narastu 15 - 20 cm, ostave se
razgranjenja, a ostale se redovito
pinciraju ili odstrane, ako ih ima
previe. Pincirane se mladice
krajem ljeta mogu potpuno
odstraniti jer je voka obnovila
dovoljno lisne povrine i gubitak
tih, ionako suvinih, mladica
nee joj smetati.
Ako je potrebno, u drugoj
se godini moe odstraniti jo
pokoja deblja grana. To e
zasigurno biti potrebno na
velikim kronjama voaka
cijepljenih na bujnim
podlogama. U drugoj se
godini rezidbom oblikuju
sekundarne grane u donjem
dijelu osnovnih grana, ana
ostalom se dijelu kronje
obavlja rezidba na rod.
U treoj se godini na
vokama cijepljenim na slabo
do srednje bujnim podlogama
obavlja redovita rezidba na
rod obnovljene kronje. Na
vokama cijepljenim na
bujnim podlogama obnovu
kronje treba nastaviti u
etvrtoj godini, do kada bi
obnavljanje zaputene kronje
trebalo zavriti.
Slika 137. -Izgled kronje
zaputene voke s ogoljelim
donjim dijelom i mnotvom
kratkih izbojaka na rubnim
dijelovima.
105
POSEBNI DIO
CIJEPLJE UE I REZIDBA VOAKA

JABUKA
P ostoje 24 divlje vrste jabuka koje su
rairene u Europi, Aziji i Sjevernoj
Americi. Jabuka kakva se danas uzgaja
(slika 138) potjee iz sredinje Azije,
tonije Kazahstana odakle je preko
Perzije prenesena u Europu. Premda ima
tragova da su se plodovi divljih srodnika
dananje jabuke uporabljivali za hranu
jo u mlaem kamenom dobu, jabuka iz
svoje pradomovine dolazi vjerojatno u
10. stoljeu prije Kristajer se spominje
u biblijskoj Pjesmi nad pjesmama
kojaje nastala otprilike u to vrijeme.
Stari je Egipani nisu poznavali sve do
grko - rimskih vremena. Postoji preko Slika 138. - Plodjabuke.
10 000 sorata u uzgoju. Stranooplodna je
voka pa treba posaditi vie sorata istodobne cvatnje i dobre meusobne sposobnosti
oplodnje. Triplodne sorte, kao to je primjericejonagold, imaju slabo klijav polen i ne
mogu se uporabiti kao opraivai. Zanimljivo je da je velik plod jabuke nastao moda kao
rezultat prirodne selekcije zbog medvjeda koji su ivjeli na podruju Kazahstana i hranili se
velikom koliinom plodova. Medvjedi zbog svog naina ivota trebaju velik prostor pa su
irili sjemenke na velike udaljenosti. Sjemenke su u medvjeem izmetu imale izvrsnu
klijavost, to je vjerojatno pogodovalo irenju jabuke prirodnim putem.

PODLOGE ZAJABUKU
Zajabuku se danas najee
rabe vegetativne podloge
slabije bujnosti. Meu njima se
istie podloga M9 od kojeje
dobiveno vie selekcija i
klonova. Mnogi su od njih
osloboeni virusa te se
nairoko rabe za suvremen
uzgojjabuka. Podloga M26
je bujnija od M9, ali bolje
podnosi zimsku hladnou i
prilagodljivijaje razliitim
tlima. Vegetativna podloga
MMl06 ima veu bujnost i
dobro se prilagoava razliitim
vrstama tla. Za razliku od M9 i
M26 nije joj potrebna
armatura, to moe biti
prednost na okunici.
Podloga M27 je najslabije
bujnosti i moe se uporabiti
za uzgoj u loncu. Cijepi li se
na nju vie sorata razliita
vremena dozrijevanja, berba
e trajati dugo i imat emo
na istom stablu raznolike
plodove.
Za uzgoj na okunici mogu
se uporabiti i sjemenjaci divlje
ili umske jabuke. Ova
generativna podloga daje
bujna i dugovjena stabla. o,
zbog velike visine rezidba,
zatita i berba se ne mogu
obavljati bez uporabe ljestava.
Stoga se divljajabuka kao
podloga preporua za one koji
ele imati veliko stablo bez
puno njege. To, naravno, ima
svoju cijenu: neredovitu
rodnost i sitnije plodove.
UZGOJNI OBLICI ZA
JABUKU
Jabuka se moe uzgajati u
mnogo razliitih uzgojnih
oblika. a slabo bujnim
vegetativnim podlogama za
okunice uporabljivi su svi
oblici palmeta, kordonaca,
vretenasti grm i vitki vretenasti

108
 JABUKA

grm (slika 139). Zahvalnaje za oblikovanje

ukrasnih oblika palmeta ili drugih ukrasnih
oblika. Za kordonce su pogodne sorte slabog
rasta, tzv.spur tipovi (slika 140) jer u
kombinaciji sa slabo bujnom podlogom daju
potrebnu kontrolu vegetativnog rasta. Mogu se
uporabiti i sorte iz prve i druge skupine. Ostale
je sorte tee odravati u obliku kordonacajer je
potrebno vie rezidbe u vegetaciji kako bi se
obuzdao vegetativni rast i odravao mali
volumen kronje. Ako se uzgaja na sjemenjaku,
moe se uzgajati u obliku piramide, popravljene
piramide i vaze.

RODNI IZBOJCIJABUKE
Rodni pupovi jabuke uglavnom se nalaze na
vrhu izbojka. Iznimno se na nekim sortama
mogu nalaziti postrance na gornjem dijelu
izbojka. Rodni je pup jabuke mjeoviti pup. Iz
njega se razvija kratka prljenasta mladica koja
na vrhu ima cvat (gronju) od 8 do 12 cvjetova
(slika 141). Prvi se otvara cvijet na vrhu gronje
(slika 142) i iz njega se zamee plod najbolje
kakvoe. Kod jabuke se razlikuju sljedee vrste
Slika 139. - Jabuka uzgojena u obliku vitkog
rodnih izbojaka:
vretena u drugoj godini nakon sadnje i rezidbe
u mirovanju.

Slika 141. - Gronjajabuke pred otvaranje

Slika 140. - Sorta jabuke iz skupine "spur" tipova. gornjeg cvijeta.

109
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 142. - Otvoreni gornji cvijet gronje jabuke.

a) trljak
trljak (slike 143 i 144) -je rodni izbojak
najbolje kakvoe. Ima duljinu 2 - 5 cm i na vrhu
nosi mjeoviti pup koji izrasta iz postranih pupova
dugih jednogodinjih izbojaka. Strljak brzo
zavrava vegetativni rast (slika 145) pa mu ostane Slika 143. - Rodni trljakjabuke u fenofazi
dovoljno vremena za zametanje rodnog pupa. bubrenja pupova.

Slika 144. - Rodni trljcijabuke razmjeteni bono na dvogodinjoj grani na ijem se vrhu nalazi
dugi jednogodinji izbojak. Ovo je rodna grana najbolje kakvoe.

110
 JABUKA

Slika 145. - Zavretak rasta trljkajabuke

prepoznaje se po oblikovan u pupu na vrhu.
Vidljive su peteljke listova u prijenu ispod pupa.

b) stapka
Stapka (slika 146) - je kratakjednogodinji
izbojak duljine od nekoliko cm do dvadesetak i
vie cm. Na vrhu nosi mjeoviti pup, apostrani
su pupovi vegetativni. Neke sorte daju vei dio
priroda upravo na stapkama. Meu njimaje i
poznata sorta Golden Delicious (Zlatni delies).
Plodove na stapkama moe otetiti vietar koji ih
lako zanjie pa udaraju o druge plodove ili o
susjedne grane.

e) plodnjak
Plodnjak (slika 147) - se razvija iz tkiva izbojka
koji se nalazi neposredno uz peteljku ploda.
Zbog velikog priliva hraniva u plod dolazi do
naglog dijeljenja stanica i tvorbe pupova kojih
moe biti jedan ili vie. Plod iz plodnjaka obino
je loije kakvoe od plodova sa trljka i stapke.

Slika 146. - Rodna stapka jabuke s mjeovitim

pupom na vrhu i vegetativnim bonim pupovima. Slika 147. - Plodnjakjabuke.

111
CUEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

d) prljenasto rodno drvo

Prljenasto radno drvo (slika 148) - oblikuje
se kroz nekoliko godina razgranjavanjem stapki,
neradnih trljaka i plodnjaka. Moe se nai na
zaputenim vokama koje imaju slab vegetativni
rast pa ne stvaraju trljke i stapke. a
kordoncima se ovaj tip radnih izbojaka
namjerno oblikuje rezidbom.

Slika 148. - PrIjenasto rodno drvo jabuke.

e) dugi jednogodinji izbojak

Dugi jednogodinji izbojak - moe biti rodan
na nekim sortama (Jonathan, Rome Beauty,
Golden Delicious). Rodni su postrani pupovi u
gornjem dijelu izbojka. Dugijednogodinji
rodni izbojak moe se nai i na ostalim sortama
doe li do suna i vrua ljeta (slika 149).
Mjeoviti pupovi se tada zameu gotovo po
cijeloj duljini izbojka. Cvjetovi na takvim
izbojcima slabije zameu plodove, a ako se plod
i zametne sitniji je i loije kakvoe. Doe li do
jaeg zametanja radnih pupova na dugim
jednogodinjim izbojcima koji su potrebni za
oblikovanje kronje, obvezno ih treba skratiti do Slika 149. - Zametanje mjeovitih pupova bono
prvog vegetativnog pupa koji se nalazi ispod po cijeloj duljini jednogodinjeg izbojka zbog
zadnjeg mjeovitog pupa. suna i vrua ljeta.

112

PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Prilikom oblikovanja kronje treba paziti na
kutove grananja. Ako su preuski, mladice i
izbojci moraju se povijati kako bi kronja imala
vie svjetla i bila razgranatija. Sorta koja ima ue
kutove grananjajest Granny Smith, dokje
Golden Delicious sorta koja se odlikuje srednje
irokim kutovima grananja. iroke kutove
grananja ima sorta Idared.
Jabuka ima izraenu dominaciju vrha pa se
najjae razvija mladica iz gornjeg pupa i
nekoliko mladica koje izrastaju iz pupova
neposredno ispod njega. Mladice iz niih
pupova razvijaju se slabije. Gornje mladice
imaju i ue kutove grananja dok nie mladice
imaju ire kutove grananja. Zbog takva naina
rasta ponekad je potrebno rovaiti pupove kako
bi se potaknuo rast mladice na eljenom mjestu.
Rana izolacija vrha omoguuje bolje
razgranjavanje i ire kutove grananja pajuje
potrebno obavljati na svim uzgojnim oblicima.
REZIDBA NA ROD
Prema nainu rasta sorte jabuka dijele se na
etiri skupine (crte 37). Svaka se skupina mora
drukije orezivati kako bi se ostvarila povoljna
ravnotea rasta i rodnosti.
Prva se skupina (crte 37a) slabo razgranjava
i veina se plodova nalazi na trljcima i
prljenastom rodnom drvu najednogodinjim
ili viegodinjim granama. Stapka ima malo, a
vegetativni rast je slab. Predstavnik ove skupine
jest sorta Starcrimson i sorte koje se ubrajaju u
tzv.spur tipove. Pogodne su za kordonce i
razliite ukrasne uzgojne oblike.
a) b)
Crte 37. - etiri skupine soratajabuke prema nainu rasta i mjestima gdje donose rod.
JABUKA
Druga skupina (crte 37b) takoer stvara
puno kratkih rodnih izbojaka, i to uglavnom
na granama starima od dvije do etiri godine.
Stapka ima malo, a rodnost se polako pomie
prema vrhovima pri emu se ne mijenja poloaj
osnovnih grana. Grananje takoer nije izraeno.
Skupinu ine sorte iz skupine renela i njima
srodne sorte.
Trea skupina (crte 37c) oblikuje kratke rodne
izbojke na granama starima od jedne do tri godine,
ali se na njima nalazi i znatan dio dugih rodnih
izbojaka. U odnosu na sorte iz prvih dviju skupina
grananje je bolje. Rodnost se brzo premjeta
prema vrhovima osnovnih grana pa se moraju
odstranjivati suvine grane i pravodobno izolirati
vrhovi da ne doe do zasjenjivanja. Zamjenom
izroenih grana postie se stvaranje novih rodnih
izbojaka i dobra rodnost. Predstavnik ove skupine
sorata jest Golden Delicious.
etvrta skupina (crte 37d) ima kratke rodne
izbojke na vrhu dvogodinjih grana. Mogu biti i na
bonim granicama koje su se povile pod teretom
plodova u prijanjoj vegetaciji. Vegetativni rast
odvija se uglavnom na bujnim izbojcima koji rastu
na vrhovima lukova povijenih grana. Sorte iz ove
skupine takoer se slabo razgranjavaju.
Skraivanje povijenih grana i njihovo svoenje na
grane s povoljnijim kutom gran anja jest osnovni
nain rezidbe. Predstavnik je sorta Granny Smith.
Na starijim stablima cijepljenim na
sjemenjaku, posebice ako im kronja nije bila
redovito orezivana, postupno dolazi do stvaranja
prljenastog rodnog drva na kojem pomnjivom
rezidbom treba prorijediti suvine rodne
pupove i pojaati vegetativni rast kako bi se
omoguilo stvaranje boljih rodnih izbojaka
(trljaka i stapki).
c)
113
CIJEPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

KRUSKA
K ruka (slika 150) potjee iz Europe i Azije.
Dugo vremena nije bilo vie od nekoliko
desetaka sorata. Tek ih je u ranom srednjem
vijeku nastalo vie od 200. Radom francuskih i
belgijskih oplemenjivaa i uzgajivaa u 18.
stoljeu poznato ihje vie od 800, a i danas
se puno radi na oplemenjivanju, tako da se
broj sorata i dalje poveava. No unato tome
vieje soratajabuka nego sorata kruaka.
Iz Azije su tek u prolom stoljeu dole
japansko-kineske (nashi) sorte (slika 151)
koje su nastale iz azijskih vrsta. Sve su sorte
europske kruke stranooplodne pa su
potrebne najmanje dvije sorte koje se
meusobno mogu oplodi ti da bi dobro
raale. Triplodne sorte kao to je, primjerice,
Poire de Cure, (Pastorica) stvaraju polen slabe
klijavostii ne mogu se uporabiti kao
opraivai. Neke sorte mogu zametnuti manji
broj plodova partenokarpijom, dakle bez
oplodnje, ali ti su plodovi slabije kakvoe i
promijenjena oblika pa nemaju vee znaenje.
Nashi sorte takoer su stranooplodne, ali
postoji ijedan dio sorata koje se meusobno Slika 150. - Plod europske sorte kruke.

ne mogu oplodi ti zbog genetske

Slika 151. - Plod "nashi" sorte kruke u rastu.
nepodudarnosti. Partenokarpno zametanje
plodova nije zabiljeeno na ovim sortama.
U posljednje vrijeme kruki u Hrvatskoj
prijeti opasna bakterijska pale Erwinia
amylovora koja se, na alost, proirila u
nekim podrujima. Tamo gdje je jo nema
obvezno treba poduzimati preventivne
mjere. To znai da, izmeu ostaloga, treba
rabiti samo sadnice iz ovlatenih rasadnika
koji se nalaze pod strunom kontrolom.
Prilikom cijepljenja treba rabiti podloge i
plemke iz provjerenih izvora. Treba raditi
samo s istim i dezinficiranim priborom, a
svako sumnjivo stablo prijaviti strunoj
savjetodavno] slubi i odmah postupiti
prema njihovim uputama.

114

PODLOGE ZA KRUKU
Od vegetativnih podloga
najee se rabi dunja zato to
daje manje bujna stabla koja
ranije raaju. U uporabi se
nalaze tri podloge iz
istraivake stanice East
Malling u Engleskoj: dunja
MA, MB i MC i podloga
BA 29 iz instituta INRA u
Francuskoj. a alost, dunjaje
nepodudarna s veinom sorata
kruke. Sorte kruaka koje su
nepodudarne s dunjom su
Williams (Viljamovka), Red
Bartlet (Crvena Viljamovka),
Starcrimson (Starkrimson),
Cosciaprecoce (Koia rana),
Clappis Favourite (Klapov
ljubimac) Beurre Bose (Boskova
boica), Beurre Clairgeau
(KleTo), Beurre Giffard
(ifarova), Precoce de Treuoux
(Trevuka) i dr. Sorte koje
imaju dobru podudarnost s
dunjom su Poire de Cure
(Pastorica), Jakovka, President
Drouard (Druardova), Beurre
Hardy (Hardijeva, Gelertova).
Da bi se na dunju mogla
cijepiti nepodudarna sorta,
prvo se mora cijepiti
podudarna sorta, a zatim
na nju nepodudarna sorta
(slika 30, str. 37).
Druga slaba strana
uporabe dunje kao podloge
jest njezina osjetljivost na
fizioloki aktivno vapno.
Sve "nashi" sorte imaju slabu
podudarnost s dunjom.
Za te sorte kao podloge mogu
se rabiti sjemenjaci Pyrus
serotina, Pyrus betulaefolia i
Pyrus ussuriensis. Podloga
BA 29 otpornija je na fizioloki
aktivno vapno od ostalih
podloga dunje, ali ipak ne
znaajno.
Zbog navedenih
nedostataka dunje,
oplemenjivakim su radom
nastale i druge podloge za
kruku. Meu njima se istiu
podloge iz serije OHF (krianci
sorata kruke Old Home i
Farmingdale) nastale u
Sjedinjenim Amerikim
Dravama, a u Europi se javlja
podloga Pyrodwarf Na alost, u
Hrvatskoj nema dovoljno
iskustava s uporabom tih
podloga. Postoji nekoliko
vonjaka kruaka na
podlogama iz serije OHF, ali su
oni relativno mladi pa je teko
dati ocjenu.
Za uzgoj na okunici mogu
se uporabiti i sjemenjaci divlje
kruke. Ova generativna
podloga daje bujna i
dugmjena stabla. Zbog
velike visine rezidba, zatita
i berba ne mogu se obavljati
bez uporabe ljestava. Stoga
se divlja kruka kao podloga
preporua za one koji ele
imati veliko stablo bez puno
njege.
Slika 152. - Gronja kruke s otvorenim donjim cvijetom.
KRUKA
UZGOJNI OBLICI ZA
KRUKU
Kruka se, kao ijabuka,
moe uzgajati u mnogo
razliitih uzgojnih oblika. Na
slabo bujnim vegetativnim
podlogama za okunice mogu
se uporabiti svi oblici palmeta,
kordonaca, vretenasti grm i vitki
vretenasti grm. Zahvalnaje za
oblikovanje ukrasnih oblika
palmeta ili drugih ukrasnih
oblika. Cijepljena na
sjemenjaku moe se uzgajati u
obliku piramide i popravljene
piramide. Prirodno je sklona
oblikovanju etane piramide
koja je preporuljiva eli li se
kruka uzgajati to lake.
RODNI IZBOJCI KRUKE
Rodni su pupovi kruke
prema smjetaju istovjetni
rodnim pupovimajabuke. No,
na gronji kruke prvi se otvara
najdonji cvijet (slika 152), dok
je na gronji jabuke obratno.
Kruka ima iste vrste rodnih
115
CIJEPLJE iJE I REZIDBA VOAKA

Slika 153. - Rodni trljci kruke razmjeteni

bono na dvogodinjoj grani.

Slika 155. - Plodnjak kruke.

Slika 156. - PrIjenasto rodno drvo kruke.

izbojaka kao ijabuka: trljak (slika 153), stapka

(slika 154), plodnjak (slika 155) ,jednogodinji
rodni izbojak i prljenasto rodno drvo (slika 156)
Slika 154. - Rodna stapka kruke s mjeovitim koji su opisani zajabuku. Treba napomenuti da
pupom na vrhu i vegetativnim bonim pupovima. dugi jednogodinji izbojci mogu biti rodni na

116

nekim sortama kao to je Williams (Viljamovka).
Kodjapansko - kineskih sorata nash i kruaka
rodni se pupovi redovito nalaze i na dugim
jednogodinjim izbojcima. eke sorte iz ove
skupine ak i zameu rodne pupove gotovo
iskljuivona dugim jednogodinjim izbojcima
pa na to treba obratiti pozornost prilikom
rezidbe.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
U odnosu najabuku kruka se odlikuje uim
kutovima grananja i uspravnijirn rastom mladica
pajuje potrebno vie povijati, osobito u prvim
godinama nakon sadnje kako bi se kronja
oblikovala u skladu sa eljenim uzgojnim
oblikom. Aktivira vei broj pupova pa je
prosjena duljina mladica manja. Meu sortama
se mogu uoiti i odreene razlike, pa se mogu
podijeliti na tri skupine. U skupinu sorata koje
tjeraju velik broj pupova i imaju krae izbojke
ubrajaju se sorte kao to su Passe Crassane
(Krasanlw), Clarigeau (Klero), Doyenne du
Comice (Drutvenlw) i dr. U skupinu sorata s
umjerenim tjeranjem pupova i neto veom
prosjenom duljinom izbojaka ubraja se
Williams (Viljamovka), Clapp s Favourite (Klapov
ljubimac) ijo neke druge sorte, dok najmanji
broj pupova tjeraju sorte, kao to su Beurre d'
Bose (Boskova boica). Kao i jabuka, kruka
dobro reagira na ranu izolaciju vrhova radi
postizanja boljeg razgranjavanja i irih kutova
grananja.
eke europske sorte i sve nashi sorte zameu
rodne pupove na dugim jednogodinjim
izbojcima. Dogodi li se to na izbojcima za
oblikovanje osnovnih ili sekundarnih grana,
moraju se skratiti do prvog vegetativnog pupa
koji se nalazi ispod najnieg rodnog pupa.
REZIDBA NA ROD
Kruka ima rast slian jabuci, pa je i rezidba
slina. Potrebno je poznavati nain rasta
pojedinih sorata. Prema tome na kojoj vrsti
rodnih izbojaka donose vei dio priroda sorte
kruke dijele se na tri glavne skupine.
U prvu skupinu sorata ubrajaju se sorte koje
uglavnom raaju na trljcima koji se nalaze na
KRUI<A
dvogodinjim granama. Takav tip raanja imaju
Williams (Viljamovka), Precoce de Treooux
(Trevuka), Clapps Favourite (Klapov ljubimac),
Poire de Cure (Pastorica), Butirra Precoce
Morettini (Rana Moretinijeva) itd. Imaju izraen
rast mladica iz pupova na vrhu, ali i postranih
pupova. Vegetativni se rast brzo premjeta u
gornje dijelove kronje. Zbog takva naina rasta
rezidbom se oslobaaju vrhovi grana od
prekomjernih izbojaka i obnavljaju rodni
izbojci. Ostavljaju se samo umjereno bujni
jednogodinji izbojci na kojima e izrasti trljci
za rod u sljedeoj vegetaciji. Posebnu pozornost
treba posvetiti sprjeavanju negativnog
djelovanja dominacije vrha njegovom pravilnom
izolacijom.
U drugoj skupini sorata nalaze se one koje
imaju umjeren rast gornjih izbojaka, ali slabo
razgranjavanje. Veina se plodova nalazi na
prljenastom rodnom drvu. Predstavnici su sorte
Clairgeau (Klero) i Bella di Guigno (Srpanjska
ljepotica). Rezidba obuhvaa redovitu obnovu
rodnih izbojaka tako da se prekobrojni rodni
pupovi odstrane, a da se, to je mogue vie,
potakne razgranjavanje. Treba iskoristiti
postojee vegetativne pupove, no ako ih nema
dovoljno, potrebno je skratiti ak i starije grane
kako bi se potaknuo vegetativni rast. Uz to je
potrebno dodati umjerenu koliinu dunih
gnojiva.
U treu skupinu sorata ubrajaju se one koje
se odlikuju jakim razgranjavanjem i obrastanjem
s velikim brojem rodnih pupova. esto se i na
gornjoj polovici duljih jednogodinjih izbojaka
mogu nai rodni pupovi. Predstavnici ove
skupine sorata su Passe Crassane (Krasanka)
iDoyenn du Commice (Drutvenka).
Rezidbom se prorjeuju suvini rodnih pupovi,
a obnova rodnih izbojaka postie se relativno
jednostavno. Veje i samo prorjeivanje
dovoljno za odravanje odgovarajue ravnotee
rasta i rodnosti. Bitno je da se na voki ostavi
samo onoliko rodnih pupova koliko ih ona
u skladu s kondicijom i starou moe
podnijeti kako se ne bi smanjila veliina i
kakvoa plodova zbog prevelike rodnosti.
Takoer se zbog prevelike rodnosti moe
. smanjiti vegetativni rast i doi do naizmjenine
rodnosti. Zbog toga je poeljno redovito
prorjeivati plodove.
117
CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MUSMULA
M umula (slika 157) potjee s Kavkaza,
odakle je prenesena u Grku i sjeverni
Iran. Na podruju Sjeverne Amerike
takoer se mogu nai stabla mumule u
divljem stanju. Njezinje uzgoj bio poznat
starim Grcima jo 300 godina prije Krista
dok su stari Rimljani poznavali tri sorte.
Mumulaje samooplodna pa je dovoljno
imati samo jedno stablo koje e donijeti
plodove. Cvate kasno pa izbjegava proljetne
mrazove. Postoje sorte sa sjemenom i bez
sjemena, a prema obliku dijele se na
mumule jabuastog i krukolikog oblika Slika 157. - Plod mumule.
ploda. Neko vrijeme nakon berbe plodovi
moraju odstajati kako bi meso omekalo i izgubilo trpkost. Osim toga, mumula ima i
ukrasnu vrijednost zbog lijepih cvjetova i plodova te crvene jesenske boje lia. Bila je
popularna u srednjem vijeku, a zanimljivo je daje poznati knjievnik William Shakespeare
esto spominje u svojim djelima.

PODLOGE ZA MUMULU RODNI IZBOJCI MUMULE

Mumula se moe cijepiti na vegetativne Rodni su pupovi mumule smjeteni na vrhu
podloge dunje MA i BA 29 koje se rabe i za jednogodinjih izbojaka (slika 158) koji rastu iz
kruku. Mumula s njima ima dobru
podudarnost i slabu bujnost pa je prikladna za
uzgoj na manjim okunicama. Na dunji se moe
uzgajati samo na dobrim tlima koja nemaju
puno fizioloki aktivnog vapna. Sorta
Monstreusse d 'Holande ima slabu podudarnost s
dunjom MA pa se mora cijepiti preko domae
mumule kao posrednika.
Ako se mumula eli uzgajati na suhom i
kamenitom tlu, za podlogu se moe uporabiti
sjemenjak bijeloga gloga s kojim ova voka ima
dobru podudarnost i ivotni vijek dulji od 50
godina. Sorte mumule Monstreusse d 'Holande,
Royal, Nottingam Medlar i neke druge nemaju
dobru podudarnost s bijelim glogom pa ih treba
cijepiti preko domae mumule kao posrednika.

UZGOJNI OBLICI ZA MUMULU

Mumula se moe uzgajati u obliku obine ili Slika 158. - Mjeoviti rodni pup mumule na
popravljene piramide. vrhu jednogodinjeg izbojka.

llS

Slika 159. - Mjeoviti rodni pup mumule sa
strane jednogodinjeg izbojka.
dvogodinjih ili starijih grana. Takoer mogu biti
rodni i postrani pupovi na duljim jednogodinjim
izbojcima (slika 159). Rodni pup je mjeoviti pup
iz kojeg se razvija kraa mladica koja na vrhu ima
jedan cvijet (slike 160 i 161).
Slika 161. - Cvijet mumule.
MUMUIA
Slika 160. - Rodna mladica mumule s cvijetom
na vrhu pred otvaranje.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Mumula obino poinje raati u treoj
godini nakon sadnje. Do tada se rezidbom
nastoji to bre oblikovati kronju. Vano je
odravati skladan rast osnovnih grana, pa se
one koje prejako rastu jae skrate rezidbom u
mirovanju. Joje bolje tijekom rasta mladice
po potrebi poviti ili uspraviti kako bi im se
ujednaila brzina rasta. Tako se izbjegava
potreba za jaom rezidbom i ubrzava rodnost.
REZIDBA NA ROD
Rezidbom se odrava uzgojni oblik i
prorjeuju suvini izbojci i grane koje zasjenjuju
kronju. Takoer se izbacuju bolesne i oteene
grane. Kronja mumule raste u irinu, a starije
se grane mogu objesiti pa rezidbom treba
odravati kronju u eljenim dimenzijama i
odstraniti izroene objeene grane kako bi se
potaknuo vegetativni rast i poboljao izgled
kronje. Uglavnom je dovoljna rezidba u
. .
mIrovanJu.
119
CIJEPLJEl\!JE I REZIDBA VOAKA

OSKORUSA
O skorua ima stablo dekorativne kore
(slika 162) i potjee iz Male Azije.
Danas se, na alost, rijetko uzgaja. Plodovi
(slike 163 i 164) nakon berbe moraju
odstajati da bi bili dobri za jelo.
Samooplodnaje pa ne treba opraivae.
~ezino se drvo odlikuje crvenom bojom i
velikom tvrdoom, zbog ega ima veliku
tehniku vrijednost. Odlino podnosi
gradski smog paje cijenjena parkovska
biljka koja proiuje zrak. Osim oskorua s
okruglastim plodovima (slika 163) postoje i
one s krukolikim plodovima (slika 164).
Postoje brojne ukrasne vrste koje su
uglavnom dole iz Kine. Cvjetovi, listovi
(slika 165) i plodovi su dekorativni pa
oskorua lijepo izgleda u vegetaciji.

Slika 162. - Kora stabla oskorue.

Slika 164. - Oskorua s krukolikim plodovima.

Slika 165. - Listovi oskorue Slika 163. - Oskorua s okruglastim plodovima.

120

PODLOGE ZA OSKORUU
Kao podloge za oskoruu mogu posluiti
sjemenjaci oskorue ili izdanci bijeloga gloga. Bijeli
glog pogodan je za skoro sve tipove tla, a oskorua
na njemu ranije ulazi u rod i ima vei prirod. Moe
se cijepiti na sjemenjak mumule ako se eli dobiti
stablo manje bujnosti i vee rodnosti.
Cijepljenje oskorue na vegetativne podloge
dunje ne preporua se zbog slabe podudarnosti
ovih dviju vrsta.
UZGOJNI OBLICI ZA OSKORUU
Oskorua se najee uzgaja u obliku obine ili
popravljene piramide koje ne iziskuju previe
vremena za oblikovanje kronje i njezino
odravanje. Od ostalih uzgojnih oblika pogodna je
popravljena vaza ili palmeta s kosim granama koje
su zahtjevnije za oblikovanje i odravanje. Oskorua
uzgojena u obliku vaze ima bolju osvijetljenost
kronje u odnosu na onu uzgojenu u obliku
piramide pa bi plodovi trebali biti bolje kakvoe.
RODNI IZBOJCI OSKORUE
Rodni izbojci oskorue slini su onima na
mumuli (slika 166), a mogu se nai i rodni
Slika 166. - Mjeoviti rodni pup oskorue na vrhu
jednogodinjeg izbojka.
OSKORUA
trljci (slika 167). Rodni pupje mjeoviti, a na
vrhu rodne mladice oskorue nalazi se vie
cvjetova skupljenih u titast cvat.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Oskorua se odlikuje jakim vegetativnim
rastom u prvim godinama nakon sadnje.
Rezidbom u ovom razdoblju treba oblikovati
vrstu kronju s dobro rasporeenim osnovnim
granama koje su obrasle sekundarnim granama
po cijeloj duljini. Kako dominacija vrha moe
biti problem, vrhovi grana moraju se na vrijeme
osloboditi suparnikih izbojaka. Treba
izbjegavati prejako skraivanje izbojaka, i
umjesto toga ih povijati kako bi se ubrzao ulazak
u rod.
REZIDBA NA ROD
Oskorua poinje raati u etvrtoj godini ako
je cijepljena, a ako se uzgaja iz sjemena, ne raa
prije desete godine. Treba uklanjati izroene
grane koje ometaju prodor svjetla u unutranjost
kronje, a takoer treba redovito obnavljati
rodne izbojke. Uglavnom je dovoljna rezidba u
mirovanju.
Slika 167. - Rodni trljak oskorue.
] 2]
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

DUNJA
D unja (slika 168) je poznata ve 4000 godina i potjee s Kavkaza, odakleje prenesena
u Perziju. U staroj Grkoj postojao je obiaj da mladenci na dan svadbe jedu dunju
kako bi imali dug i sretan ivot. U starom Egiptu i Rimu smatrali suje ljekovitom, a to je
danas potvreno u mnogobrojnim istraivanjima. U Francusku dolazi u 9. stoljeu, odakle
se iri u druge zemlje. a podruje Sjeverne Amerike dolazi u 17. stoljeu, a ubrzo zatim
i u Australiju. Cvjetovi (slika 169) i plodovi su dekorativni, paje to, uz ljekovitost,
jo jedan razlog da se dunja uzgaja svuda gdje za nju postoje pogodni uvjeti. Postoje
samooplodne, djelomino samooplodne i stranooplodne sorte paje nabavljajui sadnice
vano znati sortu kako se ne bi dogodilo da stablo obilno cvate, ali slabo raa ili da plodova
uope nema.

Slika 168. - Plod dunje. Slika 169. - Cvijet dunje.

PODLOGE ZA DUNJU UZGOJNI OBLICI ZA DUNJU

Dunja se moe cijepiti na sve tipove dunja koje
se inae rabe kao vegetativne podloge i za kruku.
Vee znaenje imaju tipovi dunja MA, MB, MC i
BA 29. S njima dunja ima izvrsnu podudarnost,
no moe se uzgajati samo na dobrim tlima koja
nemaju puno fizioloki aktivnog vapna.
Na suhim i pjeskovitim tlima s puno vapna
mogu se rabiti sjemenjaci bijeloga gloga jer dunja
s njime ima dobru podudarnost i ivotni vijek
dulji od 50 godina.
Za dunju se preporua obina ili popravljena
piramida, palmeta s kosim granama, pa ak i
vretenasti grm.
RODNI IZBOJCI DUNJE
Dunja raa na kratkim jednogodinjim
izbojcima (slika 170) koji rastu na dvogodinjim
ili starijim granama, slino kao mumula i
oskorua. Rodni pup je mjeoviti pup iz kojeg se

122

Slika 170. - Rodni izbojak dunje.
jedan cvijet (slika 171).
Slika 171. - Rodna mladica dunje s cvijetom na
vrhu pred otvaranje.
DUNJA
razvija mladica koja na vrhu najee ima samo
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Dunja esto poinje raati ve u drugoj
godini nakon sadnje, zbog ega se izbjegava
svako nepotrebno skraivanje izbojaka. Ima
izraenu dominaciju vrha pa je rana izolacija
vrhova izbojaka obvezna ako elimo imati lijepo
oblikovanu i dobro obraslu kronju.
REZIDBA NA ROD
Uglavnom e rezidba u razdoblju mirovanja
biti dovoljna. Rezidba u rodu obuhvaa
odravanje uzgojnog oblika i prorjeivanje
suvinih izbojaka i grana koje zasjenjuju kronju.
Takoer se izbacuju bolesne ili na drugi nain
oteene grane. Rezidbom se mora odravati
kronja u eljenim dimenzijama. Stoga treba
odstraniti izroene objeene grane kako bi se
kronja prorijedila i osvijetlila njezina
unutranjost.
123
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

SLJIVA
P ostoje dvije velike skupine sorata ljiva:
ljive europskog podrijetla i ljive
japansko-kineskog podrijetla. Izvorne vrste
ovih dviju skupina sorata su potpuno
razliite. Europska ljiva (slika 172) potjee
s Kavkaza i zapadne Azije. Odatle je prvo
dospjela u Grku, a zatim se proirila diljem
veeg dijela umjerene zone. Ula. stoljeu
dospijeva u vedsku, a u 14. stoljeu u
Norveku. Stotinjak godina kasnije dolazi u
Finsku te se dalje iri prema Rusiji. U
Sjevernu Ameriku donose je prvi europski
kolonizatori poetkom 17. stoljea. Meu
europskim sortama ima stranooplodnih,
djelomino samooplodnih isamooplodnih
sorata. Japansko-kineske sorte vode
podrijetlo od jedne vrste divlje ljive koja
raste u Kini. Njihov je uzgoj bio poznat oko
300. godine prije Krista. Cvatu ranije od
europskih, ai osjetljivije su na hladnou pa Slika 172. _ Plodovi ljive.
se mogu uzgajati samo u mediteranskom
podruju. Japansko-kineske sorte su stranooplodne, a meu njima postoje i sorte koje se ne
mogu meusobno oploditi.

PODLOGE ZA LJIVU
Kao generativna podloga za ljivu u Hrvatskoj
se esto rabi danarika (slika 173). Odlikuje se
velikom genetskom raznolikou, tako da se u
literaturi navodi da postoji vie od 300 tipova.
Temadobru podudarnost sa sortama Ruth
Gersteuer, Californian Blue, Stanley i dr. pa ih ne
bi trebalo cijepiti na danariku. Slabo podnosi
teka i vlana tla i ima veliku bujnost pa nije za
manje okunice. Opasan virus arke ljive,koji
je gotovo unitio mnoge ljivikeu Hrvatskoj, ne
prenosi se sjemenom pa se generativne podloge
mogu, bez vee opasnosti, uporabljivati, pazei Slika 173. - Plodovi danarike.
da nakon nicanja sjemenjaka ne doe do
napada lisnih ui koje prenose virus s oboljelih podudarna s velikim brojem europskih i
stabala. japansko-kineskih sorata ljivai prilagodljivaje
Od bujnijih vegetativnih podloga razliitim tipovima tla. Srednju bujnost imaju
preporuljivaje INRA Marianna 8.1 kojaje podloge GF 43, INRAJulijana CF 655-2, i St.

124
 LJIVA

Julien A. Na alost, dvije posljednje podloge

geraju korijenove izdanke, a St. Julien A ne
podnosi veu koliinu fizioloki aktivnog vapna.
U novije se vrijeme javljaju podloge Jaspi, Fereley
i dr. o kojima je teko davati preporuke jer nisu
dovoljno istraene u ekolokim uvjetima
Hrvatske.

UZGOJNI OBLICI ZA LJIVU

Za ljivuje pogodan uzgojni oblik piramide
ili popravljene piramide koji ne iziskuju previe
vremena za oblikovanje kronje i njezino
odravanje. Od ostalih uzgojnih oblika
preporuljivaje popravljena vaza i vretenasti
grm koji su zahtjevniji za oblikovanje i
odravanje. Ako se planira uzgoj u obliku
vretenastog grma, treba uzeti slabije bujnu
podlogu kako bi se volumen kronje zadrao u
eljenoj veliini.

ROD I IZBOJCI LJIVE

Slika 175. - Kratka rodna iba ljive pred
ljiva raa na kratkim i dugim otvaranje cvjetova.
jednogodinjim izbojcima. Rodni pupovi
smjeteni su postrance dok se na vrhu uvijek
nalazi vegetativni pup. Iz jednog rodnog pupa
uglavnom izrasta vie cvjetova (cvatni pup)
premda se mogu nai i cvjetni pupovi. Postoje
dvije vrste kratkih izbojaka: kratke rodne ibe
(slike 174i 175) isvibanjskekitice (slike 176).
Kratke rodne ibe imaju duljinu od nekoliko do
otprilike desetak cm dok su svibanjske kitice vrlo

Slika 174. - Kratka rodna iba ljive u razdoblju Slika 176. - Svibanjska kitica ljive u razdoblju
mirovanja. mirovanja.

125
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
Slika 177. - Svibanjska kitica ljive u fenofazi
poetka cvatnje.
Slika 179. - Razmjetaj rodnih pupova lijevo i desno
od vegetativnog pupa na dugoj mjeovitoj rodnoj
ibi ljive (snimljeno u razdoblju mirovanja).
Slika 180. - Mjeovita rodna iba ljive pred
poetak cvatnje.
126
Slika 178. - Dvogodinja grana ljive s kratkim
rodnim ibama pred otvaranje cvjetova.
kratki rodni izbojci koji na vrhu imaju samo
jedan vegetativni pup i ispod njega poredane,
u vrlo kratkom razmaku, rodne pupove
(slika 177). Najrodnije kratke rodne ibe
nalaze se na dvogodinjim granama (slika 178).
Neke amerike sorte i one iz skupine
japansko-kineskih sorata raaju i na dugim
jednogodinjim ibama (mjeovitim rodnim
ibama) koje imaju postrano rasporeene rodne
i vegetativne pupove (slike 179 i 180), a na vrhu
se uvijek nalazi vegetativni pup.
PREPORUKE ZA REZIDBU
RELIOBA NA OBLIK
Sve su kotiave voke osjetljive na rezidbu
pa treba izbjegavati rezidbu debljih grana kako
se ne bi napravile velike rane koje teko
zajeljuju. Umjesto toga, bolje je na vrijeme
odstraniti jednogodinji izbojak ili ga poviti u
odgovarajuem smjeru i tako izbjei suvinu
uporabu kara. Koliko god je mogue,
pinciranjem mladica u fazi intenzivnog rasta
ili orunjivanjem pupova u poetku kretanja
vegetacije treba na vrijeme usmjeriti rast voke
u eljene mladice. ljiva se odlikuje dobrim
poetnim vegetativnim rastom (slika 181) koji
omoguuje brzo oblikovanje kronje. Ne smije
se zarezivati kora ili rovaiti jer rane teko
zacjeljuju i kroz njih lako uu mnoge bolesti i
tetoine.

Slika 181. - Dobar vegetativni rast ljive u prvoj
godini nakon sadnje.
Meu sortama ljive postoji razlika u kutovima
grananja pa u sorata koje imaju ue kutove
grananja (Prune d' Agen (Aenka), Bistrica i sl.)
treba pravodobno poviti mladice i izbojke. Neke
sorte iz skupine Ringlo i sorta Stanley imaju ire
kutove grananja i slabo obrasle donje dijelove.
U njih je potrebno jaim skraivanjem i ranom
izolacijom vrhova poboljati razgranjavanje.
Ponekad e radi postizanja boljeg vegetativnog
rasta biti potrebno poneku granu ili vie njih
privremeno uspraviti kako bi se poboljao
vegetativni rast. Ako su osigurani povoljni uvjeti
za rast, mogu izrasti vodopije koje obvezno treba
odstraniti ili zalomiti kako bi ih se pretvorilo u
rodne izbojke.
REZIDBA NA ROD
Sve se sorte ljive uglavnom mogu podijeliti
na tri skupine. U prvu se skupinu ubrajaju neke
amerike sorte i sorte japansko-kineskog
podrijetla. One uglavnom raaju na dugim
LJIVA
mjeovitim jednogodinjim ibama pa je za
dobru rodnost potrebna redovita rezidba kako
bi se svake godine stvorio dovoljan broj izbojaka.
U drugoj se godini iz postranih vegetativnih
pupova, smjetenih u donjem i srednjem dijelu
dugih jednogodinjih izbojaka, oblikuju kratke
rodne ibe i svibanjske kitice. Kratke rodne ibe
i svibanjske kitice u navedenih sorata nisu dobra
osnova za rod zbog premale lisne povrine koja
nije u stanju dobro prehraniti plodove. Zbog
toga se rezidbom na rod izroeni dugi
jednogodinji izbojci odstranjuju.
Druga skupina sorata (sorte iz skupine Ringlo,
Stanley, Ruth Gestetter) uglavnom raa na kratkim
rodnim ibama koje izrastaju iz postranih pupova
duljih jednogodinjih izbojaka. Razgranjavanje
ove skupine sorataje slabo pa su kronje
prozrane i relativno dobro osvijetljene. Rodne
izbojke uglavnom ine svibanjske kitice koje se
same obnavljaju iz gornjeg vegetativnog pupa pa
traju vie godina. Ako rezidba ovih sorata nije
redovita, postupno dolazi do izduivanja grana i
nestanka kratkih obrastajuih izbojaka na njihovu
donjem dijelu. Rodnost se premjeta na vanjski
dio kronje i gubi se rodna povrina. Zbog toga
redovitom rezidbom treba sprjeavati izduivanje
grana uz pomo skraivanja i svoenja grane na
nii izbojak ili granu.
Trea skupina sorata, u koju se ubraja
hrvatska sorta Bistrica, odlikuje se uskim
kutovima grananja i uspravnim rastom koji
dovodi do stvaranja kronje u iju unutranjost
ne prodire dovoljno svjetla, ljiva ima izraenu
dominaciju vrhova pa na njima esto raste
nekoliko duljih mladica. Zbog toga su nii
dijelovi grana zasjenjeni. Rast i rodnost
premjetaju se u vrhove grana koje se pod
teretom plodova povijaju te jo jae zasjenjuju
donje dijelove kronje. Sorte iz tree skupine
sklone su naizmjeninoj rodnosti pa se u
godinama s obilnim rodom grane lome zbog
previe plodova. Rezidba obuhvaa ranu
izolaciju vrhova i obnovu rodnih izbojaka.
To se postie svoenjem grana na nii
poloeni jednogodinji izbojak umjerene
bujnosti i skraivanjem jednog dijela kratkih
jednogodinjih izbojaka na najnii vegetativni
pup kako bi se iz njega razvio dui jednogodinji
izbojak koji e u sljedeoj vegetaciji, iz svojih
postranih pupova, oblikovati kratke rodne ibe.
127
CIJEPLJE ITEI REZIDBA VOAKA

BRESKVA I NEKTARINA
B reskva (slika 182) potjee iz Kine gdjeje udomaenajo prije 2500 do 3000 godina.
Kineski pisani izvori spominju njezin uzgoj jo u 10. stoljeu prije Krista. Postoji velik broj
sorata koje se razlikuju u nainu rasta i obiljejima plodova. Breskva iz Kine poznatim Putem
svile dolazi prvo u Perziju, a zatim u Grku, te u Rim gdje Plinije spominje njezin uvoz iz
Grke. panjolski konkvistadori donose je u Sjevernu Ameriku gdje se izvrsno prilagodila pa
se moe nai u divljem stanju. Do 19. stoljea breskvaje proirena i u veem dijelu June
Amerike. ektarina (slike 183 i 184) se prvi put spominje u ranom 16. stoljeu, premda se
navodi da su je Kinezi uzgajali prije 2000 godina. Zbog sitnog ploda i slabe mogunosti
uvanja nema vee znaenje sve do polovice 20. stoljea kada zbog stvaranja sorata visoke
kakvoe doivljava procvat u Sjedinjenim Amerikim Dravama odakle se iri diljem svijeta.
Veina sorata breskve i nektarine su samooplodne. No, postoje i neke stranooplodne
sorte (npr. breskvaJ. H. Hale). Treba poznavati zahtjeve sorata prema sumi inaktivnih
temperatura kako se ne bi dogodilo da doe do jaeg osipanja cvjetova, pogotovo ako se
planira uzgoj u podruju s blagim zimama.

Slika 183. - Plod nektarine.

128 ..
 BRESKVA I NEKTARINA

PODLOGE ZA BRESKVU I EKTARINU

Najea generativna podloga za breskvu i
nektarinu jest sjemenjak vinogradarske breskve na
kojem se ove voke mogu uspjeno uzgajati na
laganim i propusnim dima u kojima koncen tracija
fizioloki aktivnog vapna ne prelazi nekoliko
postotaka. U Francuskoj je iz populacije
vinogradarske breskve izdvojena generativna
podloga GF305 kojaje otpornija na fizioloki
aktivno vapno. Bujnijaje paje treba saditi u neto
veem razmaku. a teim i vlanim tlima breskva
se moe uzgajati na generativnoj podlozi St.Julien
krianac 2. Od vegetativnih je podloga Slika 185. - Mjeovita rodna iba breskve.
preporuljiva podloga krianca badema i breskve
GF 677 koja podnosi veu koliinu fizioloki
aktivnog vapna u du, ali je dosta bujna pa stablima
cijepljenim na ovoj podlozi treba osigurati vie
prostora. Podloga Julijana GF 655-2 je za
20 - 30 % manje bujna. Postoje nove podloge
Jaspi i Fereley ali su one u Hrvatskoj slabo istraene.

UZGOJNI OBLICI ZA BRESKVU I

EKTARINU
Breskva i nektarina se mogu uzgajati u mnotvu
uzgojnih oblika, ali se najee susreu vaza,
palmeta, i vretenasti grm. Vaza pridonosi
Slika 186. - Razmjetaj rodnih pupova lijevo i
osvijedjenosti plodova koje je vano za stvaranje desno od vegetativnog pupa na mjeovitoj
ujeclnaene crvene boje. No, potrebno jojje dosta rodnoj ibi breskve (snimljeno u fenofazi
prostora pa nije za male okunice. Palmeta s kosim bubrenja pupova).
granama djeluje dekorativno, ali se tee odrava.

RODNI IZBOJCI BRESKVE I NEKTARINE

Glavni rodni izbojci breskve i nektarine su
mjeovite rodne ibe (slika 185). To su dugi
jeclnogodinji izbojci koji na vrhu imaju
vegetativni pup, apostrance vegetativne i cvjetne
pupove (slika 186 i 187). Meu pojedinim sortama
postoje razlike u smjetaju cvjetnih pupova, pa
neke imaju vie cvjetnih pupova pri vrhu izbojaka,
neke u njegovu srednjem dijelu, a neke u donjem
dijelu izbojaka. Velik broj vegetativnih i rodnih
pupova na mjeovitoj rodnoj ibi omoguuje
dobru rodnost i veliku lisnu povrinu potrebnu za
dobar rast plodova. Najei raspored pupova na
koljencu je dva cvjerna pupa koji se nalaze po Slika 187. - Razmjetaj rodnih pupova lijevo i
jedan sa svake strane vegetativnog pupa (slika desno od vegetativnog pupa na mjeovitoj rodnoj
187). Mjeovi,te rodne ibe trebaju imati duljinu ibi breskve (snimljeno u fenofazi pune cvatnje).

]29
CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

najmanje 30 - 40 cm pa ih redovitom rezidbom i

gnojidbom treba odravati to duljima. Vano je
ne pretjerivati, jer e u suprotnome voke
prebujno rasti te e imati vie prijevremenih
izbojaka, to smanjuje rodnost.
Osim mjeovitih rodnih iba, breskva i
nektarina imaju i kratke rodne ibe (slika 188) i
svibanjske kitice (slike 189 i 190) koje imaju vie
cvjetnih pupova nego vegetativnih pa ne mogu
dati plodove dobre kakvoe.

PREPORUKE ZA REZIDBU

Slika 188. - Kratka rodna iba breskve u fenofazi
bubrenja pupova.
REZIDBA NA OBLIK
Breskva i nektarina odlikuju se jakim
poetnim vegetativnim rastom pa e eljeni
uzgojni oblik brzo oblikuje. esto se dogodi da
se na mladicama,jo za vrijeme rasta, probude
vegetativni pupovi u pazucima listova koji se
razvijaju u prijevremene mladice.
abavimo li dobre sadnice s prijevremenim
izbojcima i uzgajamo li ih u povoljnim uvjetima, za
oblikovanje vretenastog grma prije poetka prve
vegetacije dovoljno je skratiti sve prijevremene
izbojke na dva vegetativna pupa. Sadnica se ne
skrauje pa se kronja brzo oblikuje i ranije ulazi u
rod. Meutim, ovo se moe savjetovati samo
iskusnijim voarima koji su sadili u jesen, a oni s
manje iskustva neka radije vretenasti grm oblikuju
na uobiajen nain uz skraivanje sadnice kako je
objanjeno u njegovu opisu. Ve u drugoj godini
nakon sadnje breskva i nektarina donose prve
plodove pa se prorjeivanjem ostavlja samo
onoliko plodova koliko ih voka moe bez
pote koa prehraniti.

Slika 189. - Svibanjska kitica breskve u fenofazi
bubrenja pupova.
REZIDBA NA ROD
Breskvi i nektarini potrebnaje redovita
rezidbajer raaju na dugim jednogodinjim
mjeovitim rodnim ibama. Rezidbom u
mirovanju potrebno je prorijediti mjeovite
rodne ibe, odstraniti sve preslabe i one koje
imaju puno prijevremenih izbojaka. Zatim se
preostale mjeovite rodne ibe prorijede prema
kondiciji i bujnosti voke. Sve e kratke rodne
ibe i svibanjske kitice rezidbom odstranjuju jer
ne daju plodove dobre kakvoe. U
kontinentalnim podrujima cvjetovi ee
stradaju od proljetnog mraza pa je rezidbu

130

Slika 190. - Svibanjska kitica breskve pred poetak cvatnje.
preporuljivo obavljati u fazi bubrenja pupova, a
u iznimno hladnim godinama i pred cvatnju
kako bi sejaina rezidbe mogla uskladiti sa
tetom od mraza. Sreom, gubitak cvietnih
pupova od 50 % bitno ne utjee na rodnost,
nego, upravo suprotno, prorjeuje cvjetove pa su
plodovi krupniji. Ako mraz uniti vie od 50 %
cvietova,potrebno je ostaviti vei broj mjeovitih
rodnih iba kako bi se nadoknadio gubitak.
U povoljnim uvjetima vegetativni rast breskve
i nektarine moe se odvijati u dva ili ak tri
navrata u vegetaciji paje potrebna zelena
rezidba kojom se odbacuju sve mladice koje
rastu uspravno ili prema unutranjosti kronje
BRESKVA I NEKTARINA
kako bi se smanjilo zasjenjivanje. Pravilo je da
grana ima oblik "riblje kosti". Tako svjetlo
dopire u unutranjost kronje, plodovi dobivaju
boju i kakvou i smanjenaje pojava bolesti.
Preporuljivo je odmah nakon berbe kasnih
sorata odstraniti sve izbojke koji su donijeli rod
kako bi se asirnilati usmjerili u mladice koje e
donijeti rod u sljedeoj vegetaciji. Stabla na
kojima je provedena redovita ljetna rezidba
treba manje rezati u mirovanju. Reu li se deblje
grane, rane se obvezno moraju zatititi
voarskim voskom ili drugim pripravkom za
premazivanje rana kako bi se sprijeila pojava
smolotoine i trulei.
131
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MARELICA
M arelica (slika 191) se uzgajala u Kini
jo prije 4000 godina. U
Turkmenistanu, Manduriji i Kini jo i
danas se moe nai u divljem stanju.
Aleksandar Veliki naao je marelice u
Armeniji, odakle ih prvo donosi u Grku
pod nazivom armenske jabuke. Poetkom
razdoblja nakon Krista marelica iz Grke
dolazi u Rim odakle se iri u druge dijelove
Europe. U pradomovini marelice
prirodnom je selekcijom nastao velik broj
sorata, od onih koje se odlikuju velikom
koliinom eera pogodnih za suenje pa do Slika 191. _ Plodovi marelice.
onih iz ijih se sjemenaka izdvajalo ulje. Za
uzgoj marelice treba pomnjivo birati tlo i klimu. U kontinentalnimjuje krajevima dobro
posaditi uza zid ili kuu koji e je tititi od sjevernih vjetrova. Vano je da u rano proljee
nema velikih promjena temperature zraka koja, na alost, moe poveati mogunost pojave
apopleksije ili padavice. Bolest poinje naglim su enjern jedne ili vie grana, da bi na kraju
propalo itavo stablo. Postoje samooplodne i stranooplodne sorte marelice pa je za
stranooplodne potreban odgovarajui opraiva.

PODLOGE ZA MARELICU
Jo uvijek nema zadovoljavajue podloge za
marelicu, to dovodi do tekoa u uzgoju i irenju
ove atraktivne voke. Hrvatskoj se rnarelica
jo uvijek najvie cijepi na sjemenjak danarike.
Ta e podloga odlikuje velikom genetskom
raznovrsnou i nije dovoljno podudarna s
marelicorn koja zbog toga esto strada od
padavice. Stoga ju je bolje cijepiti na ~emenjake
ljiva bijelogploda na veoj visini od tla (80 do ak
100 cm) jer se pokazalo da manje strada od
padavice (slika 192). Sjernenjak badema takoer se
moe rabiti za suna tla bogata fizioloki aktivnim
vapnom, no zbog slabije podudarnosti marelice i
badema obvezno se mora rabiti sorta rnarelice
Luizet kao meu podloga. U Francuskoj se za
marelicu rabe sjemenjaci sorte ljive Zeleni Ringlo,
no ima potekoa s podudarnou, Zanimljiva
podloga je INRA Marianna 8.1. Sjedinjenim
Amerikim Dravama marelica se dosta cijepi i
na vinogradarsku breskuu, ali s njome sve sorte Slika 192. - Visoko cijepljene sadnice marelice li
marelice nisu podudarne. trapu.

132
 MARELICA

UZGOJNI OBLICI ZA MARELICU

Za dobijanje aromatinih plodova dobre
kakvoepotrebno je to bolje osvjetljenje
kronje paje vaza dobar izbor na veim
okunicama. Za manje okunice preporuljiv je
vretenasti grm.

RODNI IZBOJCI MARELICE

Rodni izbojci marelice slini su rodnim
izbojcima ljive, breskve i nektarine. o, svi dulji
jednogodinji izbojci (mjeovite rodne ibe)
nisu uvijek rodni (slike 193 i 194) kao na breskvi
i nektarini, nego jedan dio njih ima samo
vegetativne pupove. Na mjeovitim se rodnim
ibama prvo otvaraju cvjetovi iz pupova
smjetenih na donjem dijelu izbojka, a zatim oni
iz srednjeg i gornjeg dijela. Zbog toga je bolje
Slika 194. - Cvjetni i vegetativni pupovi na
mjeovitoj rodnoj ibi marelice.
da voka ima dulje mjeovite rodne ibe jer e
cvatnja dulje trajati i kasnije zavriti paje vea
vierojatnost da e neki cvjetovi izbjei proljetni
mraz. Marelica stvara i dosta kratkih rodnih iba
(slika 19S), a mogu se nai i svibanjske kitice
(slika 196) koje nisu dugovjene kao na trenji.

Slika 193. - Mjeovite rodne ibe marelice.

133
CIJEPLJE!\~E I REZIDBA VOAKA
Slika 195. - Kratka rodna iba marelice.
Slika 196. - Svibanjska kitica marelice u punoj cvatnji.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Marelica se ne odlikuje
brzim poetnim rastom kao
breskva. Pravodobnim
povijanjem mladica treba
izbjei otre kutove grananja
kako se u ravama grana ne bi
zadravala voda i stvarala
trule. iri kutovi grananja
omoguuju bolju osvijetljenost
kronje, a i pridonose dobroj
134
kakvoi plodova. Rezidbu treba
obavljati to kasnije u proljee
kako bi se odgodilo kretanje
vegetacije i smanjila opasnost
od pojave padavice. Pinciranju
mladica u poetku rasta radi
izolacije vrhova i zaustavljanja
rasta nepoeljnih mladica u
prvim godinama treba dati
prednost u odnosu na rezidbu
koja ima samo dopunsku
ulogu. estaje pojava jakih
vodopija koje treba odstraniti u
poetku rasta. Ponekad se one
mogu uporabiti za
popunjavanje praznih dijelova
kronje ako se na vrijeme
poviju. Koliko god je mogue,
kronje treba oblikovati
povijanjem i pinciranjem
mladica u vegetaciji kako bi se
smanjila opasnost od padavice.
REZIDBA NA ROD
Rezidba marelice u rodu
mora se redovito obavljati
elimo li dobiti vie plodova
dobre kakvoe. Takoer je
vano potaknuti dobar
vegetativni rast kako bi voka
stvorila to vie duljih mjeovitih
rodnih iba koje imaju dulje
razdoblje cvatnje pa lake
izbjegavaju proljetne mrazove.
Ako nema dovoljno mjeovitih
rodnih iba, rezidbom u
mirovanju za rod ostavlja se
jedan dio kratkih rodnih iba,
premda su plodovi koji se
zameu iz njihovih cvjetova
sitniji i loije kakvoe. Svibanjske
kitice imaju najslabiju rodnost
pa se mogu odstraniti. Sve vee
rane obvezno treba zatititi
voarskim voskom ili drugim
pripravkom za premazivanje
rana kako bi se sprijeila pojava
smolotoine i trulei te smanjila
mogunost pojave padavice. U
vegetaciji, (obino u svibnju)
ljetnom rezidbom treba
odstraniti sve vodopije, a osobito
one koje izrastaju na vrhovima
grana. Ljetnu rezidbu treba
ponoviti jo koji put u vegetaciji
na bujnim stablima koja rastu na
plodnom tlu i imaju dovoljno
vode kako bi voka zametnula
vie cvietnih pupova. Tako e
rezidba u mirovanju izostati, to
je i najbolje rjeenje zbog
opasnosti od padavice.
 TRENJA

TRESN]A
T renja (slika 197) je rasprostranjena u
listopadnim umama zapadne Azije i
srednje ijune Europe. Teofrast ostavlja
prve zapise o njezinu uzgoju, a Plinije stariji
u starom Rimu opisuje deset sorata.
Meutim, i znatno prije, ovjek je
uporabljivao njezine plodove. Tako su u
iskopinama naselja iz mlaeg kamenog
doba u vicarskoj i Italiji pronaene kotice
trenje. U 17. stoljeu dospijeva u Sjevernu
Ameriku. Izuzetno je prilagodljiva, pa je
nalazimo ak na 61. stupnju zemljopisne
irine. Drvo trenje je cijenjeno u drvnoj
industriji zbog lijepe teksture pa se
uporabljuje za izradu fina namjetaja.
Dugo su za trenju postojale samo bujne
vegetativne podloge to je ograniavalo
suvremen uzgoj, a uzgoj na malim
okunicama inilo nemoguim. Sreom,
danas se, zbog stvaranja slabo bujnih Slika 197. - Plodovi trenje.
podloga, trenja moe uzgajati i na maloj
okunici u obliku vretenastoga grma. Zajedno sa selekcijom podloga, stvarane su i sve bolje
sorte, pa ih ima i samooplodnih. Produena im je i sezona dozrijevanja, to je sve zajedno
donijelo pravu revoluciju u uzgoju trenje. Za uzgoj stranooplodnih sorata potrebnaje
sorta opraiva koja mora biti pomnjivo oodabranajer je oplodnja mogua samo izmeu
tono odabranih sora ta. Premda se neke sorte (Compact Stella ) smatraju univerzalnim
opraivaima, mogu se uporabiti samo za sorte koje istodobno cvatu.

PODLOGE ZA TRENjU vie vegetativnih podloga za trenju od kojih se

Do prije dvadesetak godina za trenju nije
biloveegizbora podloga. ajee se cijepila
na sjemenjak divlje trenje, a na suhim tlima s
dostafiziolokiaktivnog vapna uporabljivala se
raeljka. Od raeljke je oplemenjivakim radom
stvorenapodloga St. Lucia. U istraivakoj
staniciEast Malling u Engleskoj 1940. godine od
sjemenjaka divlje trenje izdvojenaje vegetativna
podloga F 12/1. Godine 1977. nastaje podloga
Colt kojaje meuvrsni krianac trenje i Prunus
pseudocerasus. Kako su obje podloge jo uvijek
prebujne za sadnju na manje razmake,
oplemenjivakirad je nastavljen. Danas postoji
istiu slabo bujna Giesela 5, Ma X Ma 14 i druge.
UZGOjNI OBLICI ZA TRENjU
Trenja prirodno oblikuje etanu piramidu
paje ovaj uzgojni oblik najpogodniji kada se
trenja uzgaja na bujnim podlogama. eli li se
izbjeijae zasjenjivanje donjih dijelova kronje,
etana se piramida moe zamijeniti
popravljenom piramidom.
Zbog slabo bujnih podloga za trenju, kao to
je podloga Giesela 5, i na manjoj se okunici moe
uzgajativiesorata. Najpogodniji uzgojni oblikjest
vretenasti grm. Postoje i neki sloenijiuzgojni

135
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 198. - Svibanjska kitica

trenje u fenofazi bubrenja
pupova.

oblici za koje je obvezna

arma tura od stupova i ice te
nisu pogodni za uzgoj na
okunici.

RODNI IZBOJCI TRENJE

Trenja ima samo dvije vrste
rodnih izbojaka: svibanjske
kitice (slike 198 i 199) i
jednogodinje rodne izbojke
(slike 200 i 201). Glavnin u
rodnih izbojaka ine svibanjske
kitice. To su kratki izbojci na
ijem se vrhu nalazi jedan
vegetativni pup iz kojeg se
oblikuje svibanjska kitica za
sljedeu vegetaciju. Ispod
vegetativnoga pupa nalazi se
vijenac od tri do 8 cvatnih
pupova, ovisno o kondiciji
voke i uvjetima uzgoja.
Svibanjska kitica trenje ivi i
do dvanaest godina. Cvatni
pupovi nalaze se i na donjem
dijelu duih jednogodinjih
izbojaka, ali na njima se nalazi
manji dio priroda.

PREPORUKE ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK
Trenja se odlikuje
izraenom dominacijom vrha pa
se nakon skraivanja sadnice
razvije nekoliko jakih izbojaka
na vrhu sadnice, a oni ispod
ostaju kratki. U drugoj godini iz
njihovih vegetativnih pupova
izrastu jae mladice. Zbog toga
treba izolirati vrh sadnice, a u
kasnijim godinama i vrhove
osnovnih grana kako bi se voke

Slika 199. - Svibanjska kitica

trenje u punoj cvatnji.

136
 TRENJA

Slika 200. - Rodni pupovi trenje u osnovi

izbojaka (fenofaza bubrenja pupova).

Slika 201. (sredina) - Rodni pupovi trenje u

osnovi izbojaka (fenofaza pune cvatnje).

dobro razgranale. Trenja, kao ni druge kotiave

voke, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa
se ona odgaa do fenofaze bubrenja pupova ili do
pred cvatnju kako bi nastale rane to prije
zacijelile. Nakon rezidbe obvezno treba premazati
rane voarskim voskom ili drugim pripravkom za
premazivanje rana. Rezidba se veim dijelom
obavlja u vegetaciji kada se u poetku rasta
pinciraju ili potpuno uklanjanju nepoeljne
mladice. To se posebice odnosi na one koje rastu
okomito du osnovnih grana i one koje rastu
prema unutranjosti kronje jer je jako zasjenjuju.
Za oblikovanje vretenastoga grma vano je
pravodobno poviti mladice koje e kasnije biti
osnovne grane (slika 202). Pinciranje je bolje,
nego odstranjivanje mladica,jer se na pinciranim
mladicama zameu rodni pupovi iji e cvjetovi u
sljedeoj godini donijeti prve plodove. To je
posebice izraeno na nekim slabo bujnim
podlogama kao to je Giesela 5 pa e u drugoj
godini obvezno trebati odstraniti znatan dio
cvjetova kako bi voka zadrala potreban
vegetativni rast za oblikovanje kronje.

REZIDBA NA ROD
Kad trenja postigne punu rodnost, njezina
se vegetativna aktivnost smanji paje potrebna
slabija rezidba. Svibanjske kitice traju i do
dvanaest godina i same se obnavaljaju zbog
velike lisne povrine. Zato je rezidba treanja u
punom rodu relativno jednostavna i obuhvaa
izolaciju vrhova i odstranjivanje grana koje
zasjenjuju kronju. Ako se voke uzgajaju na
bujnim podlogama u obliku etane ili
popravljene piramide, redovita rezidba u rodu
nije potrebna. Povremeno treba odstraniti
granu koja uzrokuje prejako zasjenjivanje.
Vretenasti grmovi na slabo bujnim podlogama
trae redovitu rezidbu kako bi zadrali pravilan
oblik kronje i dobru kakvou plodova.

Slika 202. - Izolacija produljnice provodnice i

povijanje mladica uz pomo kvaica za rublje
radi oblikovanja vretenastoga grma trenje.

137
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

VISNJA
P rvi su zapisi o uzgoju vianja stari oko
4000 godina i potjeu iz Kine. Meutim,
to su bile druge vrste vianja. Plinije Stariji
navodi daje Lucije Luculus donio vinju
(slika 203) iz crnomorskog podruja u Rim
69. godine prije Krista. Latinski naziv vrste
potjee od luke Cerasos (dananji Giresun u
Turskoj). Vinja se iz starog Rima iri u
druge dijelove Europe, ali se u srednjem
vijeku uzgoj gasi. Ponovo oivljava u 16.
stoljeu, paje stotinjak godina kasnije
opisano dvadesetak sorata. Znatnije
obogaivanje sortimenta dogaa se u 18. i
19. stoljeu. Za razliku od trenje, vinja se
uzgaja uglavnom za preradu u kompote,
likere i druge preraevine. U Hrvatskoj se Slika 203. _ Plodovi vinje.
uzgaja posebna vrsta vinje - vinja maraska
oko koje jo traju rasprave o tome radi li se o posebnoj vrsti ili samo podvrsti obine vinje.
No,jedno je sigurno: kakvoa njezina plodaje izuzetna, a liker Marascino, koji se pravi od
njezina ploda, nadaleko je poznat. Gotovo su sve sorte vinje samooplodne pa e dobro
roditi posadi li se jedno stablo. Sorta Montmorency je stranooplodna, a sorta Meteor rani
djelomino samooplodna pa obje trebaju opraivae da bi dale dobar prirod.

PODLOGE ZA VINJU UZGOjNI OBLICI ZA VI ITU

Trenja nije dobra podloga za vinju zbog
slabe podudarnosti. Zanimljivoje da se na vinju
bez veih potekoa moe cijepiti trenja. Za
suha je tla pogodna generativna podloga
raeljka, ali sorta Ostheimer s njome nema
dovoljno dobru podudarnost. Za uzgoj na teim
tlima vinja se moe cijepiti na sjemenjake
plemenitih sorata vinje.
Od vegetativnihje podloga pogodna
St. Lucia 64 kojaje izdvojena iz populacije
raeljke. U tijeku su pokusi s drugim
vegetativnim podlogama koje se inae rabe
za trenju.Jedna od njihje i slabo bujna
podloga Giesela 5 na kojoj vinja postie
veliinu stabla prikladnu za uzgoj u obliku
vretenastoga grma na manjoj okunici. Ne
postoje pouzdana dugogodinja iskustvas tim
podlogama za vinju pa je teko dati ocjenu
prikladnosti za uzgoj.
Vinju se moe uzgajati u obliku popravljene
piramide i vaze. a slabo bujnoj podlozi
moe se uzgajati i u obliku vretenastog pa
ak i vitkog vretenastog grma. Ovajje uzgojni
oblik prihvatljiv za ambicioznije amaterske
voare koji su svladalivjetinu njegova
odravanja.
RODNI IZBOjCI VINJE
Rodni su izbojci vinjejednogodinji
izbojci umjerene duljine (20 - 30 cm)
(slika 204) i svibanjske kitice (slika 205).
ajednogodinjim izbojcima gotovo su svi
postrani pupovi rodni (cvatni pupovi), ana
vrhu se nalazi vegetativni pup. Svibanjske
su kitice istovjetne trenjinima. Dulji su
jednogodinji izbojci nerodni ili zameu
manji broj cvatnih pupova.

138
 VINJA

PREPORUKE ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK
Snagaje vegetativnog rasta vinje u prvim
godinama nakon sadnje dobra. Zbog toga se
uzgojni oblik relativno brzo oblikuje. Vano je
osigurati to povoljnije uvjete za vegetativni rast
da se se postrani pupovi jednogodinjih izbojaka
ne bi pretvorili u cvatne, to dovodi do
prevelikog izduivanja i ogolivanja grana.
Dominacija vrhaje izraena paje pravodobna
izolacija vrhova vana za dobro obrastanje grana
i sprjeavanje zasjenivanja. Prednost treba dati
rezidbi u vegetaciji. To posebice vrijedi za uzgoj
u obliku vretenastoga grma.

Slika 204. - Rodni izbojak vinje u poetku REZIDBA NA ROD

vegetacije s cvatnim pupovima sa strane i samo Sorte Montmorency i Richmorensy uglavnom
jednim vegetativnim pupom na vrhu. raaju na svibanjskim kiticama. Kod njih se
rezidba svodi na prorjeivanje suvinih izbojaka
i skraivanje izroenih grana na mladicu koja
raste blie osnovi kako bi se rodnost zadrala po
itavom volumenu kronje. Ipak, veina sorata
vianja uglavnom raa na umjereno bujnim
jednogodinjim izbojcima gdje su gotovo svi
postrani pupovi rodni. Ovi se izbojci objese pod
teinom ploda pa itava voka poprima izgled
"alosne vrbe" (slika 206). Stoga nakon berbe
treba odstraniti izroene izbojke do prve
umjereno bujne mladice koja se nalazi ispod
njih. Tako e u unutranjost kronje doprijeti
vie svjetla, to poboljava zametanje rodnih
pupova i sprjeava izduivanje grana izvan
zadanog volumena kronje.

Slika 206. - Izduivanje i ogolivanje grana vinje

Slika205. - Svibanjska kitica vinje u poetku zbog nepostojanja vegetativnih pupova na niim
vegetacije. dijelovima izbojka.

139
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MALINA
P rvi dokazi o uporabi maline (slika 207)
za hranu potjeu jo iz kamenog i
bronanog doba. U 1. stoljeu nakon Krista
Plinije je opisao postojanje maline u
planinama Ida u srednjoj Aziji, pa otuda
potjee i njezin botaniki naziv. U staroj
Grkoj i Rimu malina se rabila kao ljekovita
biljka. U zapadnoj Europi poinje se
uzgajati tek u 16. stoljeu, stotinjak godina
kasnije dolazi u Sjevernu Ameriku, a tek se
u 19. stoljeu uzgoj maline iri u Rusiji,
vjerojatno zato to se mogla nai u velikoj
koliini u prirodi. Europska malina moe se
nai u divljem stanju sve do Skandinavije na
70. stupnju sjeverne zemljopisne irine.
Slika 207. - Plodovi maline.
Krajem 18. i poetkom 19. stoljea opisan je
vei broj sorata. Premdaje malina samooplodna, bolje raa ako se oprauje polenom druge
sorte. Da bi plodovi bili krupni, neophodno je opraivanje pelama.

PODLOGE ZA MALINU
Malina se uzgaja na vlastitom korijenu pa
podloge ne postoje.

UZGOJ I OBLICI ZA MALI U

Malinaje polugrm i jednostavno se uzgaja.
Prije sadnje postavlja se armatura od stupova i
ice na koju e se privezati jednogodinji izbojci
koji donose rod. Umjesto stupova i ice mogue
je i vie izbojaka privezati zajedan kolac, ali to
nije praktino jer je teko brati plodove i zatititi
biljke od bolesti itetoina.

RODNI IZBOJCI MALI E

Postoje dvije skupine sorata: ljetne sorte i
jesenske sorte. Ljetne sorte nazivaju se i
jednorodnimajer raaju na mladicama izraslim iz
mjeovitih rodnih pupova mjetenih postrance
najednogodinjim ibama (slike 208 i 209). im
plodovi dozriju, izbojak na kojem su se nalazili
poinje se suiti. Rod u sljedeoj godini donijet e
novi jednogodinji izbojci koji rastu iz tla.
Slika 208. - Mjeoviti rodni pupovi maline.
Jesenske sorte (Autumn Bliss i sl.) esto se
nazivaju stalnoraajuimajer imaju plodove
cijelo ljeto. Prvi se plodovi zameu na vrhu
mladica koje izrastaju iz tla, a dozrijevaju u

140

kasno ljeto. U sljedeoj godini
jednogodinji izbojci ve
poetkom ljeta ponovo donose
rod na mladicama koje su
izrasle iz mjeovitih pupova
kao i na ljetnim sortama, a
zatim se osue. Zbog toga se
jesenske sorte nazivaju i
dvorodnim sortama.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
U proljee prije kretanja
vegetacije treba skratiti sadnice
na tri do etiri pupa iznad
razine tla i pustiti da se
razvijaju sve mladice.
REZIDBA NA ROD
Rezidba maline na rod
poinje u drugoj godini i
jednostavna je. U ljetnih sorata
sve izbojke na kojima su bili
plodovi treba odstraniti do
razine tla odmah nakon berbe.
U proljee prije kretanja
vege tacije jednogodinje izbojke
treba prorijediti, ovisno o
bujnosti sorte i uvjetima uzgoja,
tako da na jedan metar duljine
reda ostane 6 - 8 izbojaka.
MALINA
Slika 209. - Rodni izbojak
maline.
Jednogodinje izbojke treba
skratiti na visinu 80 - 120 cm,
ovisno o plodonosti tla i
mogunosti natapanja. Ako se
izbojci jae skrate, plodovi e biti
krupniji, ali prirod se moe
smanjiti. Kod slabijeg skraivanja
rodnost se biljke poveava, a
krupnoa se plodova smanjuje.
U jesenskih sorata nakon
berbe prvih plodova treba
odstraniti dio mladice koji je
donio rod, a dogodine
odstraniti cijeli izbojak nakon
berbe kao i u ljetnih sorata.
Ako je potrebno,jednogodinji
izbojci se prorjeuju.
141
CI]EPLJE ~E I REZIDBA VOAKA

KUPINA
K ao i malina, kupina (slika 210) se
znaajnije poinje iriti u Europi od
16. stoljea. U Sjedinjenim Amerikim
Dravama razvio se uzgoj kupine krajem
19. stoljea. Uz izvornu vrstu R. fruticosus,
u stvaranju dananjih sorata kupine
sudjelovale su mnoge druge vrste, tako da
su one veinom meuvrsni krianci. Danas
postoje sorte bez trnja paje berba znatno
olakana. Meu sortama kupine ima
samooplodnih, djelomino samooplodnih, i
stranooplodnih. Sorte koje se mogu nai u
Slika 210. - Plodovi kupine.
Hrvatskoj uglavnom su samooplodne.
Meutim, i njihovaje rodnost i krupno a plodova bolja ako se opraivanje obavi polenom
neke druge sorte.

PODLOGE ZA KUPI U
Kupina se uzgaja na vlastitom korijenu pa
podloge ne postoje.

UZGOJNI OBLICI ZAKUPINU

Kupina se uzgaja uz armaturu od stupova i
ice kao malina. Vanoje da su izbojci dobro
rasporeeni kako bi lie imalo dovoljno svjetla,
a plodovi imali dobar okus.

ROD I IZBOJCI KUPINE

Kupina raa jednako kao i ljetne sorte
malina, jedino se njezine mladice razgranjavaju
u prvoj godini, pa se rodni pupovi nalaze
postrance na prijevremenim izbojcima (slika
211). Rodni pup je mjeovit i iz njega izrasta
mladica koja na vrhu nosi cvat (slika 212).
Nakon to plodovi dozru, cijeli se izbojak osui.

PREPORUKE ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK
Slika 211. - Rodni izbojci kupine s
Prijevremene se mladice skrauju na dva do prijevremenim izbojcima skraenim na
etiri lista kada narastu 30 - 40 cm (slika 211). dvadesetak cm.

142
 KUPINA

Slika 212. - Cvat kupine.

Po potrebi se ovaj postupak

ponavlja vie puta. Kada glavna
mladica preraste visinu
armature, skrati se do visine
zadnje ice. Prijevremeni
izbojci mogu se skratiti i u
proljee ako to nije
napravljeno u vegetaciji. U
drugoj godini treba ostaviti
samo tri najjaa dobro
razgranata izbojka, a ostale
odstraniti da biljka ojaa.
Rodne izbojke treba privezati
za armaturu kako se ne bi
slomili, a takoer i mladice
tijekom rasta.

REZIDBA NA ROD
Rezidba na rod ne razlikuje
se od rezidbe na oblik, samo
to se ostavlja i do 6 izbojaka
po jednom metru duljine reda.
Broj ostavljenih izbojaka ovisi o
kondiciji biljke i uvjetima rasta
(slika 213), pa ih u loim
uvjetima moe biti manje, a u
povoljnim vie. Vano je da svi
ostavljeni izbojci imaju
dovoljno mjesta na armaturi, a
predvidjeti treba mjesto za
nove mladice koje izrastaju iz
tla jer e one nositi rod u
sljedeoj vegetaciji.

Slika 213. - Uzgoj kupine.

143
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

CRNI I CRVENI RIBIZ

C rni i crveni ribiz rastu samoniklo u Europi te sjevernoj i srednjoj Aziji. Plodovi se crnog
ribiza (slika 214) zbog posebnog mirisa manje troe svjei. Uglavnom se od njih spravljaju
izvrsne preraevine. Sadre mnogo vitamina C i drugih vrijednih tvari. Crveni ribiz (slika
215) nema neugodan miris pa sejede svje i ima izvrstan osvieujui okus jer sadri mnogo
vonih kiselina. Plodove mogu jesti i dijabetiari, to ribiz ini cijenjenim voem. Poetkom
16. stoljea opisuje se njegova ljekovitost, a tek se kasnije o njemu govori kao ovou.
Ozbiljniji oplemenjivaki rad zapoinje tek u 19. stoljeu, a uzgoj na veim povrinama tek
poetkom prolog stoljea. Velik broj sorata crnog ribizaje samooplodan, premdaje prirod i
kakvoa plodova bolja ako polen donesu pele s drugih sorata. Crveni ribiz je samooplodan.
Klimatski uvjeti mogu utjecati na stupanj samooplodnje paje bolje posaditi barem dvije sorte
koje istodobno cvatu kako bi sigurnije dolo do zametanja plodova.

Slika 214. - Plodovi crnog ribiza.

Slika 215. - Plodovi crvenog ribiza.

Crte 38. - Uzgoj ribiza u obliku grma.

PODLOGE ZA RIBIZ
Ribizi se uglavnom uzgajaju na vlastitom
korijenu. Kako bi se olakala berba i poboljala
ukrasna vrijednost, mogu se cijepiti na zlatni
ribi: i uzgojiti kao stabalce. Cijepljeni ribiz ivi
krae i slabije raa od onog uzgojenog na
vlastitom korijenu.
UZGOJNI OBLICI ZA RIBIZ
Ribiz se najee uzgaja kao grm na vlastitom
korijenu (slika 216, crte 38). eli li se poboljati
njegova ukrasna vrijednost i ujedno olakati
berba, moe se cijepiti na zlatni ribiz na visinu
od 30 do 120 cm i uzgojiti kao stabalce s
kronjom od etiri do 5 dvogodinjih i
trogodinjih grana, uz dva jednogodinja izbojka
za zamjenu izraenih etverogodinjih grana.

144

Kod uzgoja u obliku stabalca vano je biljku
poduprijeti vrstim kolcem kako se na
cijepljenom mjestu ne bi slomila.
Crvene je ribize mogue uzgojiti u obliku
kordonaca, ali onda trae vie njege.
ROD I IZBOJCI RIBI ZA
Crniribiz raa na dugim jednogodinjim
izbojcima koji izrastaju iz dvogodinjih ili starijih
grana. Rodni su ak i jednogodinji izbojci koji
izrastaju iz korijenova vrata. Rodni su pupovi
mjeoviti i nalaze se na gornjem dijelu izbojka.
Jednogodinji izbojci izrasli iz grana starijih od
tri godine su manje rodni.
Za razliku od crnog ribiza, crveni ribiz raa na
kraimjednogodinjim izbojcima koji izrastaju iz
dvogodinjih i trogodinjih grana. Dulji
jednogodinji izbojci koji rastu iz korijenova vrata
imaju malo plodova ili su potpuno nerodni.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Kod uzgoja na vlastitom korijenu nakon sadnje
skrauju se sviizbojci na dva - tri pupa kako bi se
potaknuo rast jakih mladica koje e biti osnova
grma. Ribiz rano kree s vegetacijom pa je rezidba
u mirovanju ranija nego na drugim vokama.
Dobro oblikovan grm treba imati od 8 do 10
dobro razvijenih dvogodinjih i trogodinjih
CRNI I CRVENI RIBlZ
Slika 216. - Grmovi crvenog ribiza.
grana. Takoer treba uzgojiti i tri do etiri dulja
jednogodinja izbojka izrasla iz korijenova vrata za
zamjenu izroenih starijih grana.
Uzgoj u obliku stabla ne razlikuje se bitno od
uzgoja u obliku grma, jedino je rast stablaice
slabiji pa je ponekad potrebna jaa rezidba,
osobito za crni ribiz. Vano je napomenuti da se za
uzgoj u obliku stabla u kronji ostavlja najvie 5 - 6
grana uz dvajednogodinja izbojka za zamjenu.
Na kordoncima crvenog ribiza, uz rezidbu u
mirovanju, poevi od tree vegetacije, treba
primjenjivati i redovitu ljetnu rezidbu kojom se
odrava uzgojni oblik i stvaraju rodni vorovi.
Ako voke nisu dovoljno razvijene, ljetna se
rezidba odgaa za sljedeu godinu. Svi se izbojci
iz sredinje osi krodonca u proljee skrauju do
polovice. Kada iz njih izrastu mladice, u fazi
kada imaju oko 8 dobro razvijenih listova
skrauju se na 5 listova. Zatim se obavlja
redovito pinciranje izraslih mladica. U sljedeoj
godini nakon berbe odstranjuju se svi izbojci
koji su donijeli rod. a rodnom se voru
ostavljaju samo umjereno bujnijednogodinji
izbojci, jai se odstranjuju. Nakon nekog
vremena treba obnoviti rodni vor.
REZIDBA NA ROD
Rezidba ribiza uzgojenog u obliku grma
obuhvaa redovito odstranjivanje etverogodinjih
ili starijih grana u razdoblju mirovanja. Nakon
berbe mogu se odstraniti i trogodinje grane, to
je bolje, jer mladi izbojci imaju vie svietlosti i
hraniva. Istodobno se mogu odstraniti i
prekomjerne mladice koje ne trebaju za zamjenu
izroenih grana. Tada rezidba u mirovanju gotovo
da i nije potrebna ili e ona biti minimalna. Vano
je otvoriti sredinu grma kako bi u njegovu
unutranjost prodrlo to vie svjetla.
Rezidba stablaice ne razlikuje se bitno od
rezidbe grma,jedino se novi izbojci za obnovu
kronje uzgajaju iz osnove kronje umjesto iz
korijen ova vrata.
Kod kordonaca crvenog ribiza obavlja se
redovita rezidba u mirovanju i u vegetaciji kao
to je to opisano za rezidbu na oblik. Postupno
e doi do prevelikog razgranjavanja rodnih
vorova pa ih rezidbom u razdoblju mirovanja
treba prorijediti kako bi se obnovili.
145
CIJEPLJE [JE I REZIDBA

OGROZD
zgojogrozda (crte 39) zabiljeen je tek u Il.stoljeu u Rusiji,
U a kasnije se iri u zapadnu Europu. U 16. se stoljeu uzgaja u
mnogobrojnim samostanima, a u Sjevernu Ameriku dolazi tek u 17.
stoljeu. Njegovo znaajnije irenje poinje tek u 19. stoljeu kada
nastaju mnogobrojne sorte. U Velikojje Britaniji uzgoj ogrozda u to
vrijeme bio iznimno popularan te su postojali mnogi klubovi iji su
lanovi prireivali natjecanja u veliini plodova koji su ponekad
dosezali veliinu jajeta. Zbog mogunosti da se od plodova napravi
vono vino, ogrozd se nazivao i "vinovom lozom sjeverne Europe".
Samooplodan je pa je dovoljno imati samo jednu biljku na kojoj se
moe dobiti mnotvo ukusnih plodova.
a alost, ogrozd stradava od amerike pepelnice koja je
unesena iz Sjedinjenih Amerikih Drava poetkom prolog
stoljea. Amerike vrste i sorte dobivene od njih su otporne, no
europske sorte stradavaju pa ih treba pravodobno zatititi, a
zraene mladice odstraniti im se uoi pepaljasta prevlaka. Bolest
napada i plodove koji se raspuknu i propadnu.
Crte 39. - Rod~i izboj~k ogrozda s plodovima.

PODLOGE ZA OGROZD PREPORUKE ZA REZIDBU

Jednako kao i ribizi i ogrozd se moe cijepiti
na zlatni ribiz ako se eli uzgojiti stabalce. Ipak,
zbog boljeg rasta i rodnosti bolje ga je uzgajati u
obliku grma na vlastitom korijenu.
Rezidba se ogrozda bitno ne razlikuje od
rezidbe crnog ribiza, premda postoje neke
posebnosti kojih se treba pridravati.
REZIDBA NA OBLIK

UZGOJNI OBLICI ZA OGROZD Za uzgoj u obliku grma prilikom sadnje treba

Ogrozd se moe uzgajati u obliku grma na
vlastitom korijenu kao i ribiz (crte 38, str. 144),
"te u obliku stabalca cijepljen na podlogu zlatnog
ribiza. Tada ga je mogue oblikovati i u razliite
tipove kordonaca. Cijepljeni ogrozd treba
privezati uz vrst kolac kako ne bi dolo do
lomljenja na cijepljenom mjestu.
RODNI IZBOJCI OGROZDA
Ogrozd najvie raa na dugim
jednogodinjim izbojcima koji izrastaju iz
korijenova vrata ili se nalaze na dvogodinjim i
starijim granama. Rodne su i krae ibe na
viegodinjim granama. Rodni su pupovi
smjeteni postrance na rodnom izbojku.
skratiti sve izbojke na tri ili etiri pupa kako bi
se potaknuo rast jakih mladica. Zbog jaeg rasta
grm ogrozda moe imati i do 9 osnovnih grana
uz najmanje dva do tri jednogodinja izbojka
koji e posluiti za zamjenu izroenih
etverogodinjih grana.
REZIDBA NA ROD
Razgranjavanje ogrozdaje jae od
razgranjavanja ribiza paje potrebno vie
pozornosti posvetiti rezidbi i pravodobnom
uklanjanju izroenih etverogodinjih i
petogodinjih grana kako bi grm imao vie
svjetlosti. Ako je grm pregust, treba neke
trogodinje grane skratiti na nii jednogodinji
izbojak, bez obzira na smanjenje rodnosti.

146
 BOROVNlCA

BOROVNICA
P ostoji vie vrsta borovnica, a najvanije su
obina ili europska borovnica, pitoma ili
amerika borovnica i zeja borovnica. Obina
borovnica raste u veem dijelu Europe u
divljem stanju. Bilaje cijenjeno samoniklo
voe koje se skupljalo i bilo hrana i izvor
prihoda mnogim obiteljima. Pitoma ili
amerika borovnica podrijetlom je iz Sjeverne
Amerike, a od nje potjee veina kulturnih
sorata (slika 217). Redovito konzumiranje
plodova borovnice sniava kolesterol u krvi i
smanjuje rizik od tumora.
Postoje i krianci sa zejom borovnicom
koji podnose vei pH i manjak vode u tlu.
Plodovi su slabije kakvoe. Amerika
borovnica dobro raste i raa samo na kiselu
tlu koje ima pH vrijednost do 5. Ako takvo
tlo nije u vrtu, sadnu jamu treba ispuniti
gotovom mjeavinom tla za azaleje i
rododendrone koja e biljci omoguiti rast. Slika 217. - Plodovi amerike borovnice.
Grmove treba redovito zalijevati mekom
vodom ili kinicom kako bi se odrala potrebna kiselost tla. Kako ptice oboavaju njihove
plodove, treba ih u vrijeme dozrijevanja zatititi mreom. Premda su sorte borovnice
samooplodne, bolji se prirod i kakvoa plodova dobije ako se posade dvije sorte koje
istodobno cvatu.

PODLOGE ZA BOROVNICU
Borovnica se razmnoava zrelim ili zelenim
reznicama pa podloge nisu potrebne jer se
uzgajana vlastitom korijenu.

UZGOJNI OBLICI ZA BOROVNICU

Borovnicese uzgajaju u obliku grma (slika 218)
u kojemse redovito odstranjuju sve grane koje su
starijeod etiri godine jer im opada rodnost.

ROD I IZBOJCI BOROVNICE

Borovnica stvara dvije vrste rodnih izbojaka.
Glavnirodni izbojci su dulji jednogodinji izbojci Slika 218. - Grm amerike borovnice u
kojina vrhu nose rodne pupove. Rodni su pupovi poetku vegetacije.

147
CIJEPLJEl\~E I REZIDBA VOAKA

Slika 219. - Cvat amerike borovnice.

cvatni i iz njih se razvija cvat s 5 - 8 zvonolikih
cvietova (slika 219). Cvatni su pupovi znatno vei
i imaju zaobljen vrh, za razliku od vegetativnih
pupova. Rodni mogu biti i krai jednogodinji
izbojci, ali su njihovi plodovi slabije kakvoe.
tri godine ne smije se ostaviti vie od jednog
ili dva grozda plodova kako bi to prije
dole u puni rod. Rezidba mora biti umjerena
kako bi se biljka to bolje razvila i pripremila
za rod.

PREPORUKE ZA REZIDBU REZIDBA NA ROD

REZIDBA NA OBLIK
U prvih nekoliko godina nakon sadnje vano
je uzgojiti vrst i dobro razgranat grm ija
sredina nee biti zaguena suvinim mladicama.
Rezidba se obavlja u proljee prije kretanja
vegetacije. Sve slabe izbojke treba odstraniti ili
ih skratiti najedan dobro razvijen vegetativni
pup kako bi se razvili u jake mladice koje e dati
rod u sljedeoj godini. Na biljkama mlaim od
Rezidba na rod poinje u etvrtoj godini.
Potrebno je odstraniti nekoliko najstarijih
grana, posebice u sreditu grma kako bi njegova
unutranjost bila bolje osvijetljena. Takoer je
potrebno odstraniti najslabije izbojke, ali se u
tome ne smije pretjerati.
Nakon osme godine grmovi slabije rode.
Kada se to primijeti, potrebno je postupno
obnoviti grm tako da se svake godine skrati
nekoliko grana na 30 cm od razine tla.

148
 CRNABAZGA

CRNABAZGA
I me
roda Sambucus, kojemu pripada crna
bazga, potjee od naziva harfe koja se u
staroj Grkoj radila od njezina drveta. U
srednjem su je vijeku povezivali sa Sotonom
pa nije bila ba popularna. Smatralo se da je
i Isusov kri bio napravljen od njezina
drveta. U posljednje je vrijeme znanost
otkrila mnoga korisna svojstva bazginih
plodova (slika 220), ali i drugih dijelova
koja bi se moda mogla uporabiti u lijeenju
najopakijih bolesti dananjice kao to su
tumori i AIDS. Plodovi se stavljaju u mnoge
ajeve,kozmetike pripravke, ali i prerauju
u vino i druge proizvode. Zeleni plodovi
sadre otrovni alkaloid sambunigrin pa
treba paziti da se rabe samo potpuno zreli Slika 220. _ Plodovi crne bazge.
plodovi kako ne bi dolo do trovanja. Bazgino
se drvo odlikuje izuzetnom kakvoom paje cijenjeno u drvodjeljstvu.
Napadaje malo bolesti i tetoina i lako se uzgaja. Danas postoje rodne sorte s krupnim
plodovima. Kod nekih cvjetovi postiu promjer vei od 20 cm. Djelomino su samooplodne
paje potrebno uzgajati vie sorata koje istodobno cvatu kako bi prirod bio dobar. Premda se
bazga ne smatra vrijednom ukrasnom biljkom, postoje brojne ukrasne vrste bazge, pa ak i
one patuljastog rasta i one s gotovo crnom bojom lia. Korisna je za ptice pa se sve vie sadi u .
gradskim parkovima i vrtovima kako bi se odrala raznolikost ptijeg svijeta u gradovima.

PODLOGE ZA BAZGU
Bazgase najee uzgaja na vlastitom
korijenu. Samo za sorte koje nemaju vrst i
uspravanrast, kada se uzgajaju u obliku stabla,
rabise sorta Prengarten kao podloga. Cijepi se
na visinina kojoj se eli oblikovati kronja.

UZGOJNI OBLICI ZA BAZGU

Bazgase moe uzgajatiu obliku grma (slika
221) ilistabla.Za uzgoj u obliku grma treba
izbojkeprivezatiza kolac ili icu razapetu izmeu
stupova.U suprotnome bi se pod teretom plodova
savilido razine tla pa bi se plodovi uprljali, berba
bibilaoteana, a biljke bi izgledaleneuredno. Za
uzgoju obliku stabla kronja se oblikuje na visini
Slika 221. - Grm crne bazge u cvatnji.

149
CIJEPLJE [JE I REZIDBA VOAKA

od 120 do 150 cm pa savijeni izbojci ne dou do

tla. Stablo daje vei prirod nego grm.

RODNI IZBOJCI BAZGE

Bazga raa na dugim jednogodinjim
izbojcima koji se nalaze na dvogodinjim ili
starijim granama (Slika 222). Rodni su pupovi
mjeoviti i smjeteni postrance na sredinjem i
gornjem dijelu izbojka. Iz njih se razvijaju mladice
duljine 15 - 20 cm koji na vrhu nose cvat (titac)
(slika 223). Dvogodinje su grane 'takoer rodne,
ali ne tako kao dugi jednogodinji izbojci pa se
rezidbom odstranjuju. Mogu se ostaviti samo ako
nema dovoljno dugih jednogodinjih izbojaka.

PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Za uzgoj u obliku grma treba u prvoj godini
skratiti sadnicu na tri do etiri pupa kako bi se
potaknuo rast jakih mladica koje ve u drugoj
godini mogu dati plod. Takoer e se potaknuti
i rast novih mladica iz korijenova vrata koje e
initi osnovu grma (slika 224). Prvih nekoliko
godina treba ograniiti broj novih mladica kako
bi biljka ojaala, a kasnije ih se moe ostaviti
vie, ovisno o kondiciji biljke i uvjetima uzgoja.
Slika 223. - Cvat bazge.
Kada se bazga uzgaja u obliku stabla, u prvim je
godinama vano oblikovati vrsto i uspravno deblo
visine 120 - 150 cm. Na biljci se ostavijedna jaka
mladica koja se u proljee sljedee godine skrati
na visinu debla, a ostale se pinciraju. Ako je voka
slabija, odabrani se izbojak skrati na onoj visini
dokle je postigao odgovarajuu debljinu, a
konana se visina debla postie u sljedeoj godini.
Kronju u potpuno razvijene biljke ini 10 - 15
dugih jednogodinjih rodnih izbojaka koji se
razvijaju iz 5 - 6 ravnomjerno rasporeenih kraih
rodnih vorova.

REZIDBA NA ROD
Rezidba na rod je jednostavna. Na grmu je
potrebno u proljee odstraniti sve izbojke koji
su donijeli rod, a ostaviti dovoljno dugih
jednogodinjih izbojaka koji e donijeti rod.
Rezidbom se u vegetaciji mogu prorijediti
mladice koje rastu iz osnove grma kada narastu
15 - 20 cm kako bi biljka imala dovoljno svjetla.
a stablu se obavlja istovjetan postupak u
kronji, a sve mladice koje rastu iz debla ili
Slika 224. - Crna baz ga u prvoj vegetaciji s
bujnim mladicama koje rastu nakon jakog
skraivanja sadnice.
korijenova vrata odstranjuju se ljetnom
rezidbom kada narastu 15 - 20 cm kako se
uzgojni oblik ne bi unitio.

150
 LIJESKA

LI]ESKA
L ijeska (slika 225) je, prema pronaenim
ostacima, postojala jo prije 8000 do
5500 godina prije Krista. Rasprostranjenaje
svedo 65 sjeverne zemljopisne irine, a
o

najviese ljenjaka proizvodi u Turskoj (oko

70 % ukupne svjetske proizvodnje). Lijeska
je podrijetlom iz Male Azije gdje se nalaze
vrsteiz kojih je nastala veina sorata. U
istonojse Aziji nalaze i druge vrste koje su
sudjelovaleu stvaranju dananjih sorata.
Lijeskaima odovojene muke i enske
C\jetovei oprauje se vjetrom. Cvate rano,
prije listanja. Temperatura zraka jako utjee
na vrijeme cvatnje mukih i enskih cvjetova
pa se esto dogaa da ne cvatu istodobno.
Veinasorata nije samooplodna pa treba
imati barem dvije sorte iji muki i enski Slika 225. - Ljenjaci pred poetak zriobe,
c\jetovi istodobno cvatu kako bi se dobio
dobar prirod. Cvjetovi su skupljeni u cvatovima, a do oplodnje dolazi nekoliko mjeseci
nakon opraivanja kad plodnica dozreo Plod, ljenjak, bogat je uljem, bjelanevinama i
mineralima. Nezaobilazanje sastojak mnogih slastica i krema, a uporabljuje se i u
kozmetikoj i farmaceutskoj industriji.

PODLOGE ZA LIJESKU
Lijeskase najee uzg~a kao grm na
vlastitomkorijenu (slika 226). Toje njezin
prirodni uzgojni oblik, pa ju je u obliku grma
najlakeuzgajati.Jedini je problem to tjera
mnotvokorijenovih izdanaka (slika 227) koji se
morajuredovito odstranjivati. Ako se cijepi na
medvjedu lijesku (slika 228) i uzgaja u obliku
stabla,korijenovih izdanakaje manje. Ponekad i
na ovojpodlozi nije mogue u potpunosti
zaustavititjeranje korijenovih izdanaka. Lijeska
je na ovojpodlozi 30 % bujnija nego kada se
uzgajana vlastitom korijenu. Cijepljenje se
obavljana visini na kojoj se eli oblikovati
kronja (obino 80 ili 100 cm).

Slika 226. - Grm lijeske.

151
CIJEPLJE!\1JE I REZIDBA VOAKA
Slika 227. - Korijenovi izdanci lijeske.
Slika 228. - Plodovi medvjee lijeske u rastu.
152
UZGOJNI OBLICI ZA LIJESKU
Za uzgoj na vlastitom korijenu najprihvatljiviji
je uzgojni oblik grma s tri - etiri osnovne grane
(slika 226). Grm se moe oblikovati i od tri do
etiri sadnice posaene u trokut ili etverokut
na razmaku 40 - 50 cm, ili se moe oblikovati iz
samo jedne sadnice na kojoj se uzgoje jo dvije
do tri grane iz korijenovih izdanaka. Za lijeskuje
pogodna i grmolika vaza s niskim deblom (do
30 cm) i tri osnovne grane.
Lijeska cijepljena na medvjedoj lijeski moe se
oblikovati u vazu s tri - etiri osnovne grane na
povienu deblu (80 - 100 cm).
RODNI IZBOJCI LIJESKE
enski i muki cvjetovi lijeske smjeteni su
postrance najednogodinjim izbojcima.
Cvjetovi su skupljeni u cvatovima. enski su
cvatovi (slika 229) smjeteni pri vrhu i u
sredinjem dijelu jednogodinjih izbojaka,
mada ima sorata u kojih se enski cvatovi nalaze
u donjem dijelu izbojka, a mogu biti i na osnovi
stapke mukih cvatova (slika 230). Muki cvatovi
(rese) (slika 231) nalaze se na istim izbojcima
kao i enski cvatovi ijavljaju se najee u
skupinama od dvije ili tri rese, premda ih u
nekih sora ta moe biti i vie.
Slika 229. - enski cvat lijeske s vidljivim
njukama tuka prilagoenim za opraivanje
uz pomo vjetra,

Slika 230. - enski cvat lijeske u osnovi stapke
mukih cvatova (resa).
Slika 231. - Muki cvatovi lijeske (rese).
Broj enskih cvatova ovisi o duljini
jednogodinjih izbojaka. Jednogodinji izbojci
krai od 15 cm imaju slabu rodnost jer se na
njima stvara vie mukih cvatova.
LIJESKA
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Za uzgoj u obliku grma sadnicu treba u
proljee nakon sadnje skratiti na tri - etiri
pupa da biljka ojaa i da se potakne razvoj
korijen ovih izdanaka koji e se uporabiti za
oblikovanje jo dvije ili tri osnovne grane koje
nedostaju. U sljedee dvije godine izjednog
korijen ovog izdanka uzgoji se jo jedna osnovna
grana, a ostali se izdanci odstranjuju im narastu
15 - 20 cm. Ako je porast biljaka jak, mogu se
ostaviti dva korijenova izdanka da se oblikovanje
grma prije dovri. Sve mladice koje rastu
okomito i one koje rastu prema unutranjosti
grma treba odstraniti kada narastu 10 - 15 cm
kako bi se sprijeilo zasjenjivanje. Razgranjenja
treba oblikovati po naelu "riblje kosti". Vano
je pravodobno izolirati vrhove grana kako bi se
osnovne grane lijepo razgranale.
Oblikovanje vaze, bez obzira na to radi li se o
grmolikoj vazi na vlastitom korijenu ili vazi
uzgojenoj na medvjedaj lijesci oblikuje se kao to
je opisano u opem dijelu knjige.
REZIDBA NA ROD
Rezidba na rod treba biti minimalna.
Odstranjuju se samo korijenovi izdanci
im se pojave. Lijeska esto stvara bujne
izbojke koji rastu okomito iz adventivnih
pupova du osnovnih grana. Najee imaju
samo muke cvatove, zasjenjuju kronju i troe
velike koliine hraniva. Stoga se zalamaju
sredinom ljeta kako bi im se zaustavio
vegetativni rast, aasimilati koje stvara njihovo
lie preusmjerili u druge umjereno bujne
izbojke koji, osim mukih, nose i enske cvatove.
Zalomljeni se izbojci rezidbom u mirovanju
uklanjaju ili skrauju na dva ili tri pupa, ako
treba zamijeniti izroenu granu. Kako lijeska
voli puno svjetla, rezidbom treba osigurati to
bolju osvijetljenost lisne povrine.
akon 15 - 20 godina lijesku treba obnoviti
skraivanjem osnovnih grana za dvije treine.
Zatim je treba dobro pognojiti i redovito
odstranjivati korijenove izdanke. Dvije - tri
godine nakon pomlaivanja prorjeuju se
suvini izbojci i grane kako bi se obnovila rodna
povrina.
153
CIJEPLJE !JE I REZIDBA VOAKA

ORAH
D omovinaje oraha (slika 232) sredinja i
zapadna Azija, odnosno podruje
dananjeg Irana (Perzije). Otuda potjee
naziv perzijski orah. Pronaeni su fosilni
ostaci listova i plodova koji potjeu iz doba
krede i tercijara na temelju kojih se moe
zakljuiti da je orah prije ledenog doba
rastao na podrujima koja se nalaze
sjevernije od njegove dananje granice
uzgoja. U Europi ne prelazi granicu od 52
sjeverne zemljopisne irine. Iz svoje
pradomovine orah je prvo doao u staru
Grku, a zatim ga rimske legije ire dalje u
svojim mnogobrojnim osvajanjima. U Slika 232. - Plodovi oraha u rastu.
rimsko doba bio je posveen boguJupiteru, a
pridavali su mu obiljeja lijeka za bolesti glave, vjerojatno zbog 'nabora jezgre koji su slini
naborima mozga. ~egovi su plodovi bili nezaobilazna pratnja vojske na dugim osvajanjima
zbog lakog uvanja i visoke hranjive i energetske vrijednosti. Plod je cijenjen zbog velike
koliine ulja koje se nekada rabilo za tamnjenje kose, ali i drugih sastojaka. U antiko su ga
doba davali iznemoglima i slabima, a bio je posluivan kao poslastica. Ima veu koliinu
bjelanevina koje mogu dobrim dijelom zamijeniti bjelanevine ivotinjskog podrijetla.
Lie i zeleni omota plodova rabili su se za dobivanje smee boje, a drvo ima veliku
uporabnu vrijednost. Cijenjeno je za izradu finih komada namjetaja i u industriji oruja
gdje je zbog tvrdoe i lijepe teksture nezaobilazno za izradu kundaka puaka. Drvo s puno
izoblienja koja mu daju proaranost postie veliku cijenu. Otuda izreka "Kada djedovi sade
orahe, unuci slave!" Zbog postizanja izoblienja godova stabla oraha su se u prolosti ak i
tukla. Premda je veina sorata samooplodna, dobro je posaditi barem dvije sorte koje e se
meusobno oploditi jer u veine muki i enski cvatovi ne cvatu istodobno.

PODLOGE ZA ORAH ometa pravilno sraivanje podloge i plemke.

Orah se cijepi na sjemenjak obinog oraha na
kojem postie jak vegetativni rast i daje drvo
dobre kakvoe. U Sjedinjenim Amerikim
Dravama esto se rabi i crni orah, ali neke sorte
nisu dovoljno podudarne s tom podlogom.
Stabla cijepljena na crnom orahu imaju 50 %
manju bujnost i ranije raaju, ali i krae ive.
Nakon dvadesetak ili vie godina moe doi do
loma na cijepljenom mjestu zbog kasne
nepodudarnosti crnog i obinog oraha
(remanencije). Cijepljenje je manje uspjeno
zbog velike koliine tanina u njegovu tkivu koji
U korijenovu vratu ima manje tanina pa se na
tome mjestu i obavlja cijepljenje, najee na
engleski spoj. akon cijepljenja cijepovi se dre
u toplim prostorijama u sanducima s vlanom
piljevinom kako bi dobro kalusirali. Potom se
sade na otvoreno polje.
UZGOJNI OBLICI ZA ORAH
Orah se najee uzgaja u obliku popravljene
piramide ili vaze. Visina stabla ne bi smjela
prelaziti 100 - 150 cmjer stabla s viim deblom
kasnije ulaze u rod. No, ako se orah uzgaja i

154

zbogdrva, onda deblo treba
bitivie kako bi se zadovoljili
standardi za drvnu industriju.
RODNI IZBOJCI ORAHA
Orah, kao i lijeska, ima
odvojene enske (slika 233)
i muke cvietove. enski se
c\jetovi razvijaju na vrhu
mladice koja izrasta iz
mjeovitoga pupa na vrhu
jednogodinjeg izbojka (slika
234), dok su muki cvjetovi
skupljeni u cvat (resa) (slika
235) koji raste iz postranih
Slika 233. - enski cvjetovi oraha na vrhu mladice.
pupova koji se nalaze ispod
najvieg pupa. Pupovi iz kojih
e se razviti muki cvatovi
razlikuju se po mnogobrojnim
ljuskicama koje su vidljive
golim okom (slika 236).
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Planira li se na okunici
posaditi stablo oraha, mora mu
se osigurati dovoljno mjesta jer
odraslo stablo zahtijeva puno
prostora. Poetni rast
ORAH
nadzemnog dijela u prvim je
godinama slab jer se jako razvija
korijenov sustav. Kada korijen
ojaa, orah poinje jae rasti.
Nerijetko pojedini izbojci
dosegnu i dva metra
u jednoj vegetaciji. Rezidbu
oraha bolje je obaviti u poetku
vegetacije osljepljivanjem
pupova. Jednogodinji izbojci
imaju uplju sriku i teko
zacjeljuju pa je poeljno
izbjegavati rezidbu prije
kretanja vegetacije. Izuzetak je
skraivanje sadnice na visinu
debla prije prve vegetacije.
155
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 234. - Rodni izbojak oraha s mjeovitim rodnim pupom na vrhu i pupovima s ljuskastom
povrinom ispod njega iz kojih e se razviti muki cvatovi (rese).

Neke sorte (Franquette) imaju otrije kutove
grananja pa im se mladice moraju poviti kako bi
kronja bila otvorenija.
REZIDBA NA ROD
Rezidba na rod obuhvaa odstranjivanje
grana koje ometaju prodor svjetlosti u
unutranjost kronje. Rezidba debljih grana
obavlja se dok ne pone kolanje sokova.
U suprotnome iz rane curi biljni sok pa teko
zacjeljuje i napadaje trule. Sve se rane moraju
premazati voarskim voskom ili drugim
pripravkom za premazivanje rana.

Slika 236. - Pupovi oraha s ljuskastom povrinom

Slika 235. - Muki cvatovi oraha (rese). iz kojih e se razviti rese.

156
 BADEM

BADEM
S matra se da badem (slika 237) potjee iz
podruja sredinje Azije i Male Azije.
Postoje dokazi o njegovu uzgoju u zapadnoj
Azijii Grkoj prije vie od 4000 godina. Iz
Grke se iri u druga podruja, obino u
pratnji masline i smokve. Veina je sorata
stranooplodna pa trebaju opraivae. Postoje
ineke samooplodne sorte, ali i one bolje
rode ako imaju opraivae. Cvate rano pa, na
alost, strada od proljetnih mrazova. Zbog
togaje uzgoj badema ogranien na podruja
s blagom klimom. Otporan je na suu, stoga
nosi naziv "kralj sunih predjela". Plod je
cijenjena sirovina u industriji slatkia,
kozmetikoj i farmaceutskoj industriji. Slika 237. - Plodovi badema u rastu.

PODLOGE ZA BADEM razliku od breskve i nektarine, badem dobro

Od generativnih se podloga rabe sjemenjaci
gorkogi obinog badema. Gorki badem podnosi
suu i veliku koliinu fizioloki aktivnog vapna u
tlu pa je pogodan za tla kakva prevladavaju u
naem priobalju. Teko podnosi presaivanje pa
se podloga sije na stalno mjesto kako se ne bi
trebao presaivati. Gorki badem je otporniji na
napad ilogriza od slatkog badema.
Od vegetativnih podloga pogodan je
krianac badema i breskve GF 677 koji podnosi
veu koliinu fizioloki aktivnog vapna u tlu. Na
teimje tlima pogodna Marianna 2624 koja je
otporna na nematode i rak korijena, ali, na
alost, sve sorte s njome nemaju dobru
podudarnost.
UZGOJNI OBLICI ZA BADEM
Za badem su pogodni uzgojni oblici obine i
popravljene piramide te vaze.
RODNI IZBOJCI BADEMA
Rodni su izbojci badema istovjetni rodnim
izbojcima breskve: svibanjske kitice, kratke
rodne ibe i duge mjeovite rodne ibe. Za
raa na svibanjskim kiticama koje, uz duge
rodne ibe, ine osnovu njegove rodnosti.
Kratke rodne ibe imaju samo jedan vegetativni
pup na vrhu, a ostali su pupovi cvjetni pa se
zbog nepovoljnog odnosa list - plod odstranjuju
rezidbom.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Pravodobnim pinciranjem i povijanjem
mladica uz uobiajenu izolaciju vrhova izbjei
e se rezidba u razdoblju mirovanja. Badem
tee podnosi rezidbu, posebice ako se uzgaja
u manje povoljnim uvjetima. Tada se javlja
smolotoina.
REZIDBA NA ROD
Rezidba na rod obuhvaa prorjeivanje
suvinih izbojaka i onih koji zasjenjuju
kronju. Rezidba debljih grana stvara rane
koje teko zacjeljuju i pogoduju pojavi
smolotoine. Odstranjuje li se deblja grana,
ranu treba obvezno premazati voarskim
voskom ili drugim pripravkom za premazivanje
rana.

157
 CijEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

AGRUMI
A grumi su naziv dobili prema latinskoj
rijei acrum to znai otro ili ljuto. Za
razliku od veine drugih voaka koje su
listopadne, agrumi su zimzelene voke.
Trolisna narana (slika 238) koja se rabi kao
podloga je listopadna. Agrumi najbolje
uspijevaju u suptropskim podrujima
izmeu 20 i 400 sjeverne i june zemljopisne
irine koja se i nazivaju "pojas agruma". U
Hrvatskoj mandarinka unshiu (slika 239)
cijepljena na trolisnoj narani uspjeno se
uzgaja u podruju doline rijeke Neretve.
Odatle se izvozi u susjedne zemlje. Druge se
vrste agruma zbog velike osjetljivosti na
hladnou mogu uzgojiti u loncu pa hladan
Slika 238. - Plodovi trolisne narane u zriobi.
dio godine provedu u zatienom prostoru.
Takve su vrste, primjerice, kumkvat (slika
240) koji ima sitan plod koji se jede zajedno
s korom.
Agrumi potjeu iz Kine ijugoistone
Azije od kuda su se irili prema Indiji,
Arabiji i sredozemnim podrujima. U
Sredozemlje meu prvima stie etrun koji
opisuje Teofrast u staroj Grkoj. Stari ga
Rimljani poznaju pod nazivom malum
citreum. U 10. stoljeu Arapi donose limun i
gorku naranu, a tek u 16. stoljeu preko

Slika 239. - Plod mandarinke unshiu.

Slika 240. - Plodovi kumkvata. Slika 241. - Plod narane.

158
 AGRUMI

portugalskih pomoraca Europljani se

upoznaju sa slatkom naranom (slika 241)
izjune Kine. Kolumbo i drugi pomorci
donose agrume na podruje Kube ijune
Amerike. Najkasnije od svih vrsta dola je
mandarinka i to tek u 19. stoljeu. Agrume
su uzgajali u Francuskoj i Engleskoj plemii
u grijanim staklenicima izgraenim
posebno za ove voke (tzv. oranerijama).
Toje bilo pitanje prestia.
Osvjeavajui okus, obilje vitamina i
eterino ulje ugodna mirisa ine ih
privlanima i traenima, a svojim lijepim
izgledom krase vrt ili kuu (slika 242).
Agrumi su uglavnom samooplodni pa dobro
zameu plodove i kada se posadi samo jedno
stablo, premda postoje i stranoplodne sorte.
Mandarinka unshiu ima sterilan polen i
zamee plodove bez oplodnje.
Slika 242. - Stablo mandarinke unshiu
u vrijeme zriobe plodova.

PODLOGE ZA AGRUME
Trolisna narana dobra je generativna
podloga kada se agrumi uzgajaju u hladnijim
podrujima jer podnose za stupanj ili dva niu
temperaturu zraka, nego kada se uzgajaju na
drugim podlogama. Zbog toga je trolisna
narana u Hrvatskoj jo uvijekjedina podloga za
uzgojna otvorenome. Ima manju bujnost u
odnosu na ostale podloge pa se esto moe
vidjetidaje plemka tanja od podloge (slika
243). Na alost, trolisna narana osjetljivaje na
zaslanjenost tla i viak fizioloki aktivnog vapna.
Cijepe li se agrumi na gorku naranu, plodovi
imajuvie eera i bolji okus u odnosu na druge
podloge. Takoer, ova podloga podnosi veu
koliinu fizioloki aktivnog vapna od trolisne
narane, a dobro uspijeva i na teim tlima. No, Slika 243. - Nesrazmjer u rastu podloge (trolisna
osjetljivaje na neke virusne i druge bolesti te je narana) i plemke (mandarinka unshiu).
slabijeotporna na hladnou.
RODNI IZBOjCI AGRUMA
UZGOjNI OBLICI ZA AGRU ME
Postoji vie vrsta rodnih izbojaka agruma, ali
Za uzgoj agruma pogodnaje vaza ili za rodnost su najznaajniji izbojci koji zameu
popravljena piramida. Drugi uzgojni oblici nisu cvjetni pup na vrhu (slika 244) i oni koji zameu
raireni. cvjetne pupove postrance (slika 245), a imali su

159
CIJEPLJE !JE I REZIDBA VOAKA

Slika 244. - Kratki rodni

izbojak mandarinke unshiu
koji na vrhu nosi plod.

dva razdoblja rasta u

prethodnoj godini (proljetni i
ljetni). Nerodni se izbojci
prepoznaju po trokutastom
presjeku.

PREPORUKE ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK
Svakajaa rezidba odgaa
ulazak u rod. Boljeje povijati
mladice i izolacijom vrhova
usmjeravati snagu rasta u one
dijelove kronje koji su potrebni.
Skraivanjem izbojaka u proljee
prije nego pone vegetativni rast
potie se razgranjavanje.
Sadnice se skrauju prije
poetka vegetativnog rasta na
visinu od ezdesetak cm za
uzgoj u loncu ili 1-1,5 metar
za uzgoj na otvorenome kako bi
se potaknuo razvoj mladica iz
kojih e se oblikovati osnovne
grane. Sve mladice koje su
potjerale iz podloge treba
odstraniti to prije. Drugese
suvine mladice pinciraju.

REZIDBA NA ROD
Rezidba u ovom razdoblju
mora osigurati osvijetljenost
svih dijelova kronje. Vano je
u poetku vegetacije skratiti
predugake prologodinje
izbojke kako se pod teretom
plodova ne bi savili i z.asjenili
nie dijelove kronje. Dugaki
izbojci koji rastu na niim
dijelovima kronje pod

Slika 245. - Dugi rodni izbojak

mandarinke unshiu s plodovima
smjetenim postrance.

160

teretom plodova poviju se do tla pa uzrokuju
zasjenjivanje, plodovi se prljaju te se lako ire
mnogi uzronici bolesti (slika 246). Iz skraen og
seizbojka razvije nekoliko mladica (slika 247)
pa u sljedeoj godini ima vie plodova. Sve
Slika 246. - Plodovi mandarinke unshiu
zaprljani zemljom zbog neskraenih dugih
rodnih izbojaka koji su se pod teinom plodova
povili do samog tla.
Slika 247. - Razvoj novih rodnih mladica nakon
prikraivanja dugih izbojaka.
AGRU MI
mladice koje potjeraju iz podloge treba to prije
odstraniti (slika 248).
Rezidba ne smije biti pretjerana. U jednoj se
godini ne bi smjelo odstraniti vie od 15 %
izbojaka.
Slika 248. - Pojava mladica iz podloge koje
treba redovito odstranjivati.
161
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

AKTINIDIJA (KIVI)
A ktinidija (slika 249) je uJapanu i Kini
dugo vr~mena bila poznata, a tek se
poetkom 20. stoljea poinje uzgajati na
Novom Zelandu gdje su uzgajivai bili
prisiljeni traiti novu kulturu za trite
prezasieno rajicama. Biljke iz ovog roda
potjeu izjugozapadne Azije i to od otoka Jave
na jugu pa do otoka Sahalina na sjeveru.
Pojedine vrste nalazimo i na Himalaji sve do
visine oko 2000 m. Stara kineska legenda kae
daje kineski mandarin Yangjednoga dana
otiao bogu Tau moliti za ozdravljenje Slika 249. - Plod aktinidije.

zarunice. Tao mu je rekao neka na rubu

ume potrai biljku s runim dlakavim
plodovima (slika 250), ali ukusnim mesom i
neka njome lijei zarunicu. Kada je
mandarin oguli o nekoliko plodova i dao ih
svojoj zarunici, ona nije samo ozdravila nego
i postala jo ljepom. Od ove legende potjee
kineski naziv aktinidije (Yang - Tao) ,
a spominje ga ijedna kineska enciklopedija iz
6. stoljea prije Krista. U kineskoj mitologiji
aktinidiju zovu voem ljubavi i vjene
mladosti. Sadri vie vitamina C nego agrumi. Slika 250. - Plodovi aktinidije u rastu.
Aktinidija je dvodomna biljka pa postoje
muke biljke iji cvjetovi imaju zakrljali tuak,
a dobro razvijene pranike. Nasuprot njima,
cvietovi enskih biljaka (slika 251) imaju
dobro razvijen tuak, a zakrljale pranike.
elimo li brati plodove, uz 5 - 6 "enskih"
biljaka treba posaditi ijednu "muku" biljku,
iji e cvjetovi dati polen za oplodnju. Danas
su oplemenjivai razvili i neke samooplodne
sorte, ali se one jo nisu rairile. Aktinidija je
listopadna voka koja u razdoblju zimskog
mirovanja izdri hladnou i od _15 C, ali za
0

razvoj plodova treba dosta topline pa dobro

uspijeva u jadranskome podruju. No, moe
se uzgajati i u kontinentalnome podruju, ali
se mora posaditi uza zid kue koji e ga tititi
od hladnih sjevernih \jetrova i istodobno biti
"akumulator" topline za dozrijevanje plodova.
Slika 251. - Funkcionalno enski cvijet aktinidije
sa zakrljalim pranicima i dobro razvijenim
tukom u sredini.

162
 AKTINIDIJA (KJVI)

PODLOGE ZA AKTI IDIJU RODNI IZBOJCI AKTINIDIJE

Aktinidija se najee razmnoava zrelim ili
zelenim reznicama. Rijetko se cijepi na
sjemenjake nekih sorata (npr. one dobivene od
sorteBruno) okulacijom na spavajui pup. ele
lise uzgojiti sadnice aktinidije cijepljenjem,
podloga mora biti stara dvije godine a,
cijepljeno mjesto mora biti to blie razini tla.
Aktinidija rodi na mladicama koje se razvijaju
iz mjeovitih pupova smjetenih postrance na
jednogodinjim izbojcima (slika 252). Samo su
prvih 7 - 8 pupova, raunajui od osnove
izbojka, mjeoviti pupovi, a ostali su vegetativni
pupovi iz kojih rastu mladice koje ne nose
cvjetove.

UZGOJ I OBLICI ZAAKTINIDIJU PREPORUKE ZA REZIDBU

Aktinidijaje penjaica i mora se obvezno REZIDBA NA OBLIK

uzgajatina vrstoj armaturi od stupova i ice. U
uporabije vie razliitih sustava uzgoja, a dobrim
sepokazala dvojna pergola u obliku slova ''T'' i
krovna pergola. Ti su uzgojni oblici prihvatljivi i
za okunice jer se lako uklope u svaki vrt ili se od
njih moe izraditi prikladan tunel. Aktinidija se
moe uzgojiti i u obliku palira (crte 40) s dvije
ilitri etae na icama razmaknutim 40 - 60 cm
jedna od druge. Postoji vie vrsta palira, od onih
kojiimaju samo jedno glavno deblo do onih gdje
svakaetaa ima svoje deblo koje izrasta iz
zajednike osnove smjeetene u razini tla.
U prvim je godinama vano dobiti vrstu
osnovu biljke koja e moi nositi plodove. To je
posebice vano za pergole. Zbog togaje vano
uzgojiti vrsto uspravno deblo koje se na
odgovarajuoj visini (obino oko 180 - 200 cm)
razgranjava. Potrebnu je visinu teko postii u
jednoj vegetaciji. Potrebno je i nekoliko godina
da biljka dovoljno naraste. a poetku prve
vegetacije sadnica se skrati na dva ili tri pupa te se
odabere jedna jaka mladica uspravna rasta, a sve
se ostale pinciraju. Kada biljka dostigne visinu
ararnature, oblikuju se razgranjenja tako da se

a) b)

c) d)

Crte 40. - Oblikovanje palira s tri etae a) skraivanje izbojaka prije poetka druge vegetacije,
b) oblikovanje etaa, c) izgled biljke nakon rezidbe u razdoblju mirovanja, d) oblikovan palir s
naznaen im rodnim izbojcima).

163
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
Slika 252. - Mjeoviti rodni pupovi na izbojku aktinidije.
odaberu mladice na odgovarajuim mjestima,
ovisno o uzgojnom obliku. Na razgranjenjima se
dalje uzgajaju nova razgranjenja po naelu "riblje
~~sti", a odstranjuju se mladice koje rastu
okomito prema gore ili prema dolje. Ostavljaju se
samo one koje su usmjerene lijevo i desno
postrance od glavne grane.
REZIDBA NA ROD
Aktinidija poinje raati u treoj ili etvrtoj
godini nakon sadnje. Mladice na razgranjenjima
koje e dati rod u sljedeoj godini skrate se
krajem lipnja i poetkom srpnja najedan metar.
Tako se zaustavlja vegetativni rast i bolje se
zameu rodni pupovi smjeteni pri osnovi
mladica. U proljee prije kretanja vegetacije
jednogodinji se izbojci ponovo skrate na 8-10
]64
dobro razvijenih pupova. Kada se iz ovih pupova
razviju rodne mladice, ponovo se krajem lipnja i
poetkom srpnja skrate na 8-10 listova,
raunajui od zadnjeg zametnutog ploda.
Postupak se ponavlja na rodnom voru i u
sljedee dvije - tri godine ili dok ne doe do
smanjenja rodnosti. Tada treba iz adventivnih
pupova uzgojiti novu mladicu za zamjenu
rodnog vora.
Rezidba mukih biljakaje drukija. akon
cvatnje odstranjuju se sve mladice na kojima su
se nalazili cvjetovi. Time se potie rast mnotva
novih mladica koje e u sljedeoj vegetaciji dati
cvjetove. One se u srpnju skrauju na 50 cm, a
zatim ponovo u kolovozu na 80 cm od mjesta
izrastanja. Rezidba mukih biljaka u razdoblju
mirovanja nije potrebna.
 IPAK (NAR)

SIPAK (NAR)
v

S ipak (slika 253) potjee izjugozapadne

Azije, tonije Irana gdje je autohtona
biljka. Bio je poznat davno prije Krista. Iz
svojese pradomovine trgovakim putevima
proirio po junom Sredozemlju, a zatim po
ostalim zemljama. Poznat je bio ak i u
krajevima gdje nije bilo prirodnih uvjeta za
njegov uzgoj jer se plodovi mogu uvati a da
ne izgube previe na kakvoi. Stari su ga
Rimljani donijeli iz Punske zemlje (Kartage)
odakle mu i naziv Malum punicum koji se i
danas zadrao u latinskom imenu roda
(Punica). Arapi ga prenose u panjolsku,
Slika 253. - Plodovi ipka.
odnosno u podruje Granade. Antikimje
putevima vjerojatno donesen i u nae krajeve tako da ga se u divljem stanju moe nai
gotovo posvuda u podrujima sredozemne klime. Plod sadri mnoge korisne tvari i ima
osvieavajui okus. Uz ukusne plodove i drugi dijelovi biljke imaju veliku vrijednost.
Kora sadri alkaloid peletijerin koji je osnovni sastojak mnogih lijekova protiv crijevnih
parazita. Kora plodova se zbog velikog sadraja tanina rabila za tavljenje koe, a cvjetovi
su sluili za izradu tinte crvene boje. Uz uporabnu vrijednost, ova voka ima i ukrasnu
vrijednost pa e uljepati svaki vrt ako ima uvjeta za njezin uzgoj. Dovoljno je posaditi
samo jednu sadnicu jer je ipak samooplodan, premda bolje raa ako se posadi vie sorata
koje istodobno cvatu.

PODLOGE ZA IPAK
ipak se lako razmnoava zrelim reznicama i
uzgajana vlastitom korijenu pa podloge nisu
poznate.

UZGOJ I OBLICI ZA IPAK

Postoji vie uzgojnih oblika, no najpogodnija
je grmolika vaza s niskim deblom visine
20 - 30 cm koja ima etiri do 5 ravnomjerno
rasporeenih osnovnih grana. Po elji deblo
moe biti i neto vie. Moe se uzgajati i u
obliku grma (slika 254).

Slika 254. - Grmoliki uzgoj ipka.

165
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

Slika 255. - Rodna mladica ipka s cvjetovima na vrhu.

RODNI IZBOJCI IPKA inae kronja brzo postaje pregusta i smanjuje se

rodnost. U toplim junim podrujima namjerno
ipak raa na vrhu kratkih mladica (slika se ostavljaju gue kronje kako bi se smanjila
255). Cvjetovi mogu biti pojedinani ili u pojava oeglina na plodovima (slika 256).
skupinama od dva ili tri.

PREPORUKE ZA REZIDBU

REZIDBA NA OBLIK
U prvih nekoliko godina nakon sadnje treba
oblikovati vrstu kronju s dovoljno irokim
kutovima grananja osnovnih grana kako bi bila
dobro osvijetljena. Sekundarne grane trebaju
poinjati na 60 cm poevi od mjesta izrastanja
osnovne grane. Sekundarne grane moraju biti
rasporeene po naelu "riblje kosti".

REZIDBA NA ROD
Rezidbom se uklanjaju stare izroene grane
te se zamjenjuju novima. Vano je odstraniti
vodopije kao i sve mladice koje rastu prema
unutranjosti kronje kako bi se sprijeilo Slika 256. - Uzgoj ipka u obliku stabla s guom
zasjenivanje. To se mora obavljati od sadnje jer kronjom koja titi plodove od sunca.

166
 SMOKVA

SMOKVA
S mokva (slika 257) je jedna od najstarijih
voaka. Prema najnovijim fosilnim
dokazima, smokva je bila jedna od prvih
uzgojenih biljaka i uzgajala se jo prije
11400- 11200 godina, to je 1000 godina
ranije od prvih itarica. Domovinajojje
podruje Sirije i Irana, odakle se irila u
ostale zemlje. U Starom Egiptu postoje
mnogi spomenici koji svjedoe o njezinu
uzgoju i uporabi. U nae je krajeve prvo
dola fenikim trgovakim putevima prije
otprilike 3000 godina, a zatim je ire stari
Grci i Rimljani.
U mitologiji ovih naroda smokva ima
veliko znaenje. Oduvijek su je povezivali s
mukou, snagom i plodonou. Bilaje
posveena bogu Dioniziju. Prema drugoj
starogrkoj legendi, boica Demetraje, u znak Slika 257. - Plodovi smokve.
zahvalnosti to su je primili u svoju kuu,
smrtnicima darovala smokvu. Postoji i druga pria iz starogrke mitologije prema kojoj je
Gea svoga sina Sykeusa pretvorila u smokvino stablo kako bi ga spasila od Zeusova bijesa.
Grad Sykea na Sicilijije vjerojatno prema tom dogaaju i dobio svoje ime.
Drugi su je narodi oduvijek smatrali simbolom plodnosti i znakom svjetlosti. Vjerovali su
da posjeduje unutarnju snagu kojom moe proistiti i prosvijetliti sve to je dotakne.
~ezini listovi sadre alkaloid psomlen i bergapten koji su osnovni sastojci za izradu lijekova
protiv konih bolesti. Plod sadri mnoge vrijedne sastojke i bio jevisokoenergetska hrana
sportaa koji su se natjecali na Olimpijskim igrama u staroj Grkoj. Oduvijek se rabio i za
lijeenje bolesti eluca, slabokrvnosti, reguliranje probave i oporavak organizma nakon
bolesti ili kirurkih zahvata. Odlikuje se velikim sadrajem vitamina iz B skupine i minerala.
Osuen plod slian je po sastavu peninom kruhu pa je smokva, uz maslinu, od davnina
bila hraniteljica naroda koji su ivjeli na podrujima njezina uzgoja. Prerauje se u mnoge
preraevine i stavlja u kolae i druge slastice. Smokva ima i veliku ukrasnu vrijednost.
Premda uspijeva i raa u mediteranskom podruju, ponegdje moe preivjeti i u
kontinentalnom podruju jer je listopadna biljka ija starija stabla mogu u vrijeme zimskog
mirovanja podnijeti i hladnou od -15 C. Da bi se smanjila opasnost od smrzavanja, mora
0

se posaditi uza zid koji e je zaitititi od hladnih sjevernih vjetrova. U toplijim godinama i u
kontinentalnoj klimi moe donijeti pokoji zreli plod, premda se on po kakvoi ne moe
mjeriti s onima koji su uzgojeni u obalnom podruju. Ako i doe do pozebe nadzemnog
dijela, smokva se lako obnavlja izdancima koji izrastaju iz debla i korijenova vrata.

167
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
PODLOGE ZA SMOKVU
Smokva se lako razmnoava iz zrelih reznica i
uzgaja na vlastitom korijenu pa podloge ne
postoje.
UZGOJNI OBLICI ZA SMOKVU
U mediteranskom je dijelu smokvu najbolje
uzgajati u obliku popravljene vaze s deblom
visine 60 - 80 cm jer trai puno svjetlosti, a vaza
omoguuje dobru osvijetljenost svih dijelova
kronje.
RODNI IZBOJCI SMOKVE
Cvietovi smokve zatvoreni su u posebnim
cvatitima koja se nazivaju sikoniji. Postoje dvije
vrste cvatova: proljetni i ljetni. Obje vrste cvatova
pitome smokve nemaju muke cvjetove dok ih
ima u cvatovima divlje smokve. Proljetni se
cvatovi nalaze na gornjim dijelovima
jednogodinjih izbojaka (slika 258). U sorata
jednorotki proljetni cvjetovi otpadnu, a plodovi
se zameu iz ljetnih cvatova koji se nalaze u
pazucima listova na mladicama (slika 259).
Ljetni cvatovi u nekih sorata moraju biti
oploeni polenom divlje smokve da bi se iz njih
razvio plod. Polen iz mukih cvjetova divlje
smokve prenosi osica Blastophaga grossorum koja
ivi samo u cvatovima divlje smokve. Proljetni
cvatovi sorata dvorotki ne otpadaju, nego se iz
Slika 258. - Proljetni cvat smokve na
jednogodinjem izbojku.
168
njih bez oplodnje zameu plodovi koji
dozrijevaju ranije pa se tako s istog stabla
plodovi beru dva puta godinje, po emu su ove
sorte i dobile ime.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Smokvaje osjetljiva na rezidbu i rane na
debljim granama teko zacjeljuju. Zbog toga se
samo skrauju sadnice (i to akoje nuno), a
potrebna se razgranjenja dobiju tako to se
ostave samo oni pupovi iz kojih se ele dobiti
mladice, a ostale se oslijepi. U svibnju treba
obaviti i rezidbu u vegetaciji kojom se
odstranjuju nepotrebne mladice koje rastu
prema unutranjosti kronje i vodopije koje
naruavaju uzgojni oblik i zasjenjuju kronju.
REZIDBA NA ROD
Rezidba je u razdoblju rodnosti neznatna. Bolje
je ljetnom rezidbom odstraniti nepotrebne
mladice nego kasnije uklanjati deblje grane koje
ostavljaju velike rane. Redovita je rezidba
pogodnija za sorte dvorotke, ali, na alost, postoje
velike razlike meu sortama. Rezidbu teko
podnosi sorta Zimica, a sorta Bruetka tee podnosi
odstranjivanje debljih granajerjoj rane iznimno
sporo zacjeljuju. Za dobar prirod, rezidbom, ali i
drugim mjerama treba postii duljinu
jednogodinjih izbojaka od barem dvadesetak cm.
Slika 259. - Ljetni plod smokve u pazucu lista
mladice.
 KAKI

KAKI
aki (slika 260) potjee iz Kine. Plodovi mu ostaju na
K stablu i kad otpadne lie. U Europu je doao krajem
19. stoljea. U posljednje vrijeme kakiju raste popularnost
zbog kakvoe plodova novostvorenih sorata i injenice da
ga rijetko napadaju bolesti i tetoine. Manji broj sorata
ima plodove jestive odmah nakon berbe, a veini plodovi
moraju odstajati da bi omekali i izgubili trpkou. Kaki
ima odvojene muke i enske cvjetove koji mogu biti na
istom stablu ili pak odvojeno. Ako se uzgaja iz sjemena,
najee ima samo muke cvjetove pa, na alost, ne moe
donijeti rod. Stoga treba uzgajati samo provjerene sorte.
Postoje sorte koje zameu plodove bez oplodnje pa ne
Slika 260. - Plod kakija.
trebaju opraivae. U nekih sorata dolazi do promjene
boje mesa ili pojave trpkoe ako zametnu plodove oplodnjom.

PODLOGE ZA KARI treba ih odstraniti s mladica dok su jo

mali kako ih zbog svoje teine ne bi povili.
Kao podloge pogodni su sjemenjaci vrsta Kaki ima dosta lomljive grane pa treba uskladiti
Diospyroslotus i Diospyros virginiana. Prva je vrsta broj plodova i nosivost pojedinih grana kako
otpornija na suu, ali neke sorte s njom nisu ne bi dolo do tete. Vano je na vrijeme
podudarne. D. virginiana, osim to trai plodnija tla, poviti mladice kako bi se dobili iri kutovi
gera i korijenove izdan ake koje treba odstranjivati. .grananja koji daju bolju nosivost kronje i
Kao podloge mogu se uporabiti i sjemenjaci ujedno omoguuju bolji prodor svjetlosti u
obinog kakija koji se uzgoje iz sjemenaka izvaenih nju. Za potpuno oblikovanje kronje moe
iz plodova nastalih oplodnjom. biti potrebno i do pet godina.

UZGOJNI OBLICI ZA KARI REZIDBA NA ROD

Kako za dozrijevanje plodova treba puno S\jetla
i topline, najpovoljniji uzgojni oblik jest vaza. Moe
se uzgajati i u obliku popravljene piramide.
RODNI IZBOJCI KARIJA
Kaki raa na mladicama koje izrastaju iz
jednogodinjih izbojaka. Prema tome, rodni
pupovi su mjeoviti i nalaze se na gornjem dijelu
jednogodinjih izbojaka.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
Ako se plodovi zametnu na mladicama koje
su potrebne za oblikovanje uzgojnog oblika,
S rezidbom se ne smije pretjerati kako se
jednogodinji izbojci ne bi previe izduili i
slomili pod teretom plodova. Osim toga, to
pogoduje zasjenjivanju, to nepovoljno djeluje
na zametanje rodnih pupova i dozrijevanje
plodova. Sve nerodne mladice koje rastu
okomito prema gore i one koje rastu prema
unutranjosti kronje treba odstraniti u
poetku rasta kako bi se sprijeilo zasjenjivanje.
Rezidbom u razdoblju mirovanja treba sve
izbojke koji su donijeli rod, a nalaze se na
povoljnome mjestu, skratiti na dva pupa
kako bi se iz njih razvili dugi jednogodinji
izbojci koji e u drugoj godini dati rodne
mladice. Tako e se sprijeiti bjeanje rodne
povrine na vanjski dio kronje.

169
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

MASLINA
aslina (slika 261) jejedna od od
M najee spominjanih biljaka u Bibliji.
Potjee s Bliskog istoka odakle se proirila u
sve zemlje mediteranskog podruja gdje se i
danas proizvodi oko 98 % ukupne svjetske
proizvodnje. Uzgaja se od biblijskih
vremena i oduvijek je imala veliko znaenje
u gospodarstvu, religiji i kulturi mnogih
starih naroda. Prema Homeru, Kekrops -
osniva Atene donosi maslinu u staru
Grku. Grci suje donijeli i u nae krajeve, a
u iskopinama rimske Salone naen je mlin
za masline koji datira iz 1. ili 2. stoljea Slika 261. - Plodovi masline.
nakon Krista. Maslinovo ulje bilo je jedan
od temelja gospodarstva u Grkoj i starom
Rimu. Maslinaje simbol mira pa njezine
granice ine dio grba Ujedinjenih naroda,
a ulje ima mnogobrojna obiljeja zbog kojih
se preporua u prehrani kao prevencija
mnogih bolesti. Maslinaje, uz smokvu, bila
jedna od hraniteljica ljudi Sredozemlja pa je
opjevana u njihovim pjesmama i duboko
ukorijenjena u njihovoj tradiciji.
Nezaobilazanje dio mediteranskog pejsaa
(slika 262) pa, uz gospodarsku vrijednost,
ima i veliku ukrasnu vrijednost. Ima veliku
sposobnost obnavljanja jer tjera mnotvo Slika 262. - Maslina u mediteranskom pejsau.

novih mladica iz korijenova vrata i debljih

ila. Maslina koja raste u Nacionalnom
parku Brijuni (slika 263) ima vie od 1600
godina i najstarijaje u Hrvatskoj. Postoje
samooplodne, djelomino samooplodne i
stranooplodne sorte. Prirod samooplodnih
sorata je bolji i sigurniji ako se posadi vie
sorata.

PODLOGE ZA MASLINU
Maslina se razmnoava ukorjenjivanjem
reznica i uglavnom se uzgaja na vlastitom
korijenu. Samo se ponekad cijepi na sjemenjake Slika 263. - Deblo masline stare 1600 godina u
Nacionalnom parku Brijuni.
divlje masline ili nekih plemenitih sorata.

170
 MASLINA

UZGOJNI OBLICI ZA MASLINU

Postoji vie uzgojnih oblika za maslinu,
a najbolji su oni koji omoguuju dobru
osvijetljenost kronje jer maslina treba puno
svjetla. Zbog toga su najbolji uzgojni oblici
razliiti tipovi vaza, kao to je polikonina
vaza (crte 41) koja bi se mogla opisati kao
svojevrsna kombinacija vretenastog grma i
klasine vaze. Osnovu takvog uzgojnog oblika
ine tri - etiri osnovne grane koje imaju
uspravniji rast u odnosu na klasinu vazu, a
sekundarne se grane oblikuju spiralno kao na
vretenastom grmu.
Uzgojni oblik koji ima kronju sa samo dvije
osnovne grane postavljene u obliku slova "Y"
pogodan je za stolne sorte. U uporabi su i
grmoliki uzgojni oblici (slika 264) koji se sastoje
od tri ili etiri osnovne grane koje izrastaju
izravno iz tla. Takav je uzgoj pogodan za masline
koje se obnavljaju nakon poara ili zaputenosti. Crte 4l. - Polikonina vaza masline.

Slika 264. - Grmoliki uzgoj masline.

171
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
Slika 265. - Rodni izbojak masline s plodovima.
RODNI IZBOJCI MASLINE
Maslinaje zimzelena voka koja starenjem
grane postupno odbacuje lie. Raa na
prologodinjim mladicama (slika 265). Rodni
su pupovi cvatni i nalaze se u pazucima listova.
Ako je rast mladica bolji, zametnut e se vie
rodnih pupova. ajbolju rodnost imaju mladice
umjerene bujnosti jer one preslabe nemaju
dovoljno lisne povrine, a prebujne imaju jak
rast i previe preuranjenih mladica. Zato bi
duljina mladica masline morala biti 20 - 30 cm.
PREPORUKE ZA REZIDBU
REZIDBA NA OBLIK
U razdoblju oblikovanja rezidbom treba
oblikovati vrste osnovne grane irih kutova
grananja kako bi kronja bila to bolje
osvijetljena. Glavna rezidba je prije kretanja
172
vegetacije u proljee koja se dopunjava
rezidbom u vegetaciji. Maslina sporo ulazi u
rod pa, umjesto jake rezidbe, treba povijati
mladice, a odstranjivati samo one koje rastu na
neodgovarajuem mjestu jer se u suprotnome
ulazak u rod jo vie odgaa.
REZIDBA NA ROD
Rezidba u razdoblju rodnosti mora biti
redovita kako bi se postigao dobar vegetativni
rast koji ini osnovu redovite rodnosti masline.
Ipak, u tome se ne smije pretjerati jer u toplijim
podrujima prejako ljetno sunce lako moe
otetiti ogoljele grane, a prejako orezana stabla i
slabije raaju. Vano je odstraniti izroene i
stare grane koje treba zamijeniti novima.
Strana iskustva pokazuju daje rezidbu masline
dovoljno obaviti svake druge ili ak tree
godine jer plodovi nisu slabije kakvoe niti
ihje manje.
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
A borovnica, rodni izbojci 147,
adventivni pup 19, 20, 21
agrumi, oplodnja 159
agrumi, podloge 159
agrumi, podrijetlo 158
agrumi, rezidba na oblik 160
agrumi, rezidba na rod 160,
161
agrumi, rodni izbojci 159, 160
agrumi, uzgojni oblici 159
akrotonija 29
aktinidija, oplodnja 32, 162
aktinidija, podloge 163
aktinidija, podrijetlo 162
aktinidija, rezidba na oblik
163, 164
aktinidija, rezidba na rod 164
aktinidija, rodni izbojci 163
aktinidija, uzgojni oblici 163
amerika borovnica 147
apopleksija 42
auksini 73
B
badem, oplodnja 157
badem, podloge 157
badem, podrijetlo 157
badem, rezidba na oblik 157
badem, rezidba na rod 157
badem, rodni izbojci 157
badem, uzgojni oblici 157
bakterijska pale 114, 173
batrljak 76, 78
bijeli glog 118,121,122
Blastophaga grossorum 168
bolesti, utjecaj na rodnost 22,
31,32,34,35
bolesti, utjecaj na vegetativni
rast 28
bolesti, utjecaj na zametanje
rodnih pupova 31
borovnica, oplodnja 147
borovnica, podloge 147
borovnica, podrijetlo 147
borovnica, rezidba na oblik 148
borovnica, rezidba na rod 148
174
KAZALO POJMOVA
148
borovnica, tlo za uzgoj 147
borovnica, uzgojni oblici 147
borovnica, zalijevanje 147
breskva, oplodnja 128
breskva, podloge 129
breskva, podrijetlo 128
breskva, prorjeivanje plodova
35
breskva, rezidba na oblik 130
breskva, rezidba na rod 130, 131
breskva, rodni izbojci 129, 130
breskva, rodnost, inaktivna
temperatura 27, 128
breskva, rodnost, uloga
hladnoe 27, 128
breskva, uzgojni oblici 129
broj listova, utjecaj na
zametanje rodnih pupova
31,34
broj plodova, utjecaj na
zametanje rodnih pupova
31,33,34
buir 41
c crveni ribiz, rodni izbojci 145
cijepljenje 40
cijepljenje na engleski spoj 51
cijepljenje najeziac 51
cijepljenje na most 58,59
cijepljenje pod koru 45, 46, 47
cijepljenje radi pojaavanja
rasta 59, 60
cijepljenje radi popravljanja
tete od voluharica 59, 60
cijepljenje zimzelenih voaka 52
cijepljenje, dvostruko 39
cijepljenje, svrha 40
cijepljenje, mjeri 42, 43
citokinin 14
cjepljarske gumice 41, 43, 54,
56,58
cjepljarski no 40
cjepljarski vosak 41,43,46,48,
49,50,51,52,59,60
Colt 135
crna bazga, oplodnja 149
crna bazga, podloge 149
crna bazga, podrijetlo 149
crna bazga, rezidba na oblik
150
crna bazga, rezidba na rod 150
crna bazga, rodni izbojci 150
crna bazga, uzgojni oblici 149,
150
crni orah 39, 154
crni ribiz, oplodnja 144
crni ribiz, podloge 144
crni ribiz, podrijetlo 144
crni ribiz, rezidba na oblik 145
crni ribiz, rezidba na rod 145
crni ribiz, rodni izbojci 145
crni ribiz, uzgojni oblici 144,
145
crveni ribiz, oplodnja 144
crveni ribiz, podloge 144
crveni ribiz, podrijetlo 144
crveni ribiz, rezidba na oblik
145
crveni ribiz, rezidba na rod
145
crveni ribiz, uzgojni oblici 144,
145
cvatni pup 19
cvatnja, vrijeme 30
cvjetni pup 19
etrun 158
etverostruki okomiti
kordonac 95
ip-okulacija 56
D
deblo, utjecaj visine 16
Diospyros lotus 169
Diospyros virginiana 169
dominacija vrha 29, 73, 74
Drapo - Marchand 90, 91

drvni pup 19, 22
dunja BA 29 115, 118, 122
dunja MA 115, 118, 122
dunja MB 115, 122
dunja MC 115, 122
dunja, oplodnja 122
dunja, podloge 122
dunja, podrijetlo 122
dunja, rezidba na oblik 123
dunja, rezidba na rod 123
dunja, rodni izbojci 122, 123
dunja, uzgojni oblici 122
dvostruki okomiti kordonac 94
D 95,108,109,112,113,115,
danarika 124
E kordonci, pogodne vrste
Erwinia amylovora 114, 173
F 137, 139, 157, 160
fenofaza 25,26,30,31,33
Fereley 125, 129
fotosinteza 14,18,23,25,30,31
G
generativnirast25,26,29,30
GF 305129
GF 43124
GF 655-2124, 129
GF 677 129,157
giberelini 31, 33, 34, 35
giberelini, utjecaj na
naizmjeninu rodnost 33, 34
giberelini, utjecaj na zametanje
rodnih pu pova 31
giberelini, vrijeme tvorbe 35
Giesela 5 135, 137, 138
gnojidba, utjecaj na vegetativni
rast 32
gnojidba, utjecaj na zametanje
rodnih pupova 31,32,34
gnojidba, utjecaj na
zasjenjivanje 31
godinji ciklus 25
gorka narana 159
gorki badem 157
gornji pup 21
grane drugog reda 17
grane treeg reda, 17
grm 12
gronja 19, 35,109,115
H kivi, oplodnja 32, 162
hipa 62
hipokotil16
hladnoa, otpornost 26
hladnoa, teta 26, 102
hladnoa, teta, znakovi 102
hladnoa, zatita 27
I 145, 146
inaktivna temperatura 26, 27,
44, 128
izolacija vrha 17, 66, 67, 73, 75,
82,85,89,91,93,94,96,97,
99,113,117,123,127,134,
izolacija vrha, postupak 75
J korijen, rast, temperatura 25
jabuka, oplodnja 108
jabuka, podloge 108
jabuka, podrijetlo 108
jabuka, prorjeivanje plodova 35
jabuka, rezidba na oblik 113
jabuka, rezidba na rod 113
jabuka, rodni izbojci 109, 110,
111,112
jabuka, uzgojni oblici 108, 109
japansko-kineske sorte kruke
114
japansko-kineske sorte ljive,
podrijetlo 124
Jaspi 125, 129
jednogodinji rodni izbojak
112,116
jednostruki kosi kordon ac 92
jednostruki okomiti kordonac
92
K
kaki, oplodnja 169
kaki, podloge 169
KAZALO POJMOVA
kaki, podrijetlo 169
kaki, rezidba na oblik, 169
kaki, rezidba na rod 169
kaki, rodni izbojci 169
kaki, uzgojni oblici 169
kesten, cijepljenje 51
kivi, podloge 163
kivi, podrijetlo 162
kivi, rezidba na oblik 163, 164
kivi, rezidba na rod 164
kivi, rodni izbojci 163
kivi, uzgojni oblici 163
kordonci 75,79,91,92,93,94,
kordonci, izbor 92
kordonci, loretiranje 92, 93, 94
voaka za uzgoj 92
kordonci, rovaenje 93, 94
kordonci, vrste 92
korijen, izgled, utjecaj vrste tla
15
korijen, rast 25
korijen, rast, utjecaj bolesti i
tetoina 25
korijen, rast, utjecaj rezidbe 25
korijen, rast, utjecaj tla 25
korijen, razmnoavanje 14
korijen, uloga 14
korijenovvrat, dubina sadnje 16
korijenov vrat, lani 16
korijenov vrat, pravi 16
korijenove dlaice 15
korijenje, obrastajue 15
korijenje, vlasasto 15
kratka rodna iba 125, 126,
127, 130, 133, 134, 157
kronja 17
kronja, oblik, utjecaj na
fotosintezu 18, 23
kronja, obnavljanje 103, 104
kruka Celert, podudarnost s
dunjom 38
kruka Vilijamovka,
nepodudarnost s dunjom 38
kruka Williams,
nepodudarnost s dunjom 38
175
CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA
kruka, Beurre Hardy,
podudarnost s dunjom 38
kruka, japansko-kineske sorte,
podloge 114
kruka, japansko-kineske sorte,
podloge 115
kruka, japansko-kineske sorte,
rodni izbojci 117
kruka, oplodnja 114
kruka, podloge 115
kruka, podrijetlo 114
kruka, prorjeivanje plodova 35
kruka, rezidba na oblik 117
kruka, rezidba na rod 117
kruka, rodni izbojci 115, 116,
117
kruka, uzgojni oblici 115
kumkvat 158
kupina, oplodnja 142
kupina, podloge 142
kupina, podrijetlo 142
kupina, rezidba na oblik 142,
143
kupina, rezidba na rod 143
kupina, rodni izbojci 142
kupina, uzgojni oblici 142
kut grananja 68, 70, 74
kvaice za povijanje 69, 97
L naizmjenina rodnost, utjecaj
latentni pup 19, 20
lateraIni pup 21
lijeska, oplodnja 151
lijeska, podloge 151
lijeska, podrijetlo 151
lijeska, rezidba na oblik 153
lijeska, rezidba na rod 153
lijeska, rodni izbojci 152
lijeska, rodnost, inaktivna
temperatura 27
lijeska, rodnost, uloga
hladnoe 27
lijeska, uzgojni oblici 152
ljetna rezidba 63, 64
loretiranje 75, 92, 93, 94
M
Ma X Ma 14135
176
malina,jesenske sorte, rezidba
na rod 141
malina,jesenske sorte, rodni
izbojci 140, 141
malina, ljetne sorte, rezidba na
rod 141
malina, ljetne sorte, rodni
izbojci 140
malina, oplodnja 140
malina, podloge 140
malina, podrijetlo 140
malina, rezidba na oblik 141
malina, rezidba na rod 141
malina, rodni izbojci 140, 141
malina, uzgojni oblici 140
mandarinka unshiu 158, 159
maraska 138
marelica, oplodnja 132
marelica, podloge 132
marelica, podrijetlo 132
marelica, rezidba na oblik 134
marelica, rezidba na rod 134
marelica, rodni izbojci 133
marelica, uzgojni oblici 133
Marianna 2624 157
Marianna 8.1 124, 132
maslina, cijepljenje 45
maslina, dugovjenost 25
maslina, oplodnja 170
maslina, podloge 170
maslina, podrijetlo 170
maslina, rezidba na oblik 172
maslina, rezidba na rod 172
maslina, rodni izbojci 172
maslina, rodnost, uloga
temperature 27
maslina, uzgojni oblici 171
medvjeda lijeska 151, 152, 153
meupodloga 36, 39
mikoriza 14
mikrofenofaze 26
mirovanje 25,26,27,44,45,
49,56
mirovanje, duboko 26
mirovanje, ekoloko 26
mirovanje, prisilno 26
mjeovita rodna iba 35, 126,
127, 129, 130, 131, 133, 134,
157
mjeoviti pup 19
mladica, rast 27
mraz 16,27,32,33
mraz, utjecaj na rodnost 32, 33
mraz, zatita 32
mrazopuc 26, 27
mumula, oplodnja 118
mumula, podloge 118
mumula, podrijetlo 118
mumula, rezidba na oblik 119
mumula, rezidba na rod 119
mumula, rodni izbojci 118,
119
mumula, uzgojni oblici 118
N
naizmjenina rodnost 33, 34,
35,38
naizmjenina rodnost,
smanjivanje 34, 35
naizmjenina rodnost, utjecaj
bolesti 34
naizmjenina rodnost, utjecaj
broja plodova 34, 35
naizmjenina rodnost, utjeca]
mraza 33
naizmjenina rodnost, utjecaj
podloge 33, 34
naizmjenina rodnost, utjecaj
sorte 34
tetoina 34
naizmjenina rodnost, uzroci 33
nar, oplodnja 165
nar, podloge 165
nar, podrijetlo 165
nar, rezidba na oblik 166
nar, rezidba na rod 166
nar, rodni izbojci 166
nar, uzgojni oblici 165
narana 159
nashi sorte kruke 114
nashi sorte kruke, podloge
115
nashi sorte kruke, rodni
izbojci 117
nektarina, oplodnja 128
nektarina, podloge 129
nektarina, podrijetlo 128
nektarina, rezidba na oblik 130

nektarina, rezidba na rod 130,
131
nektarina, rodni izbojci 129,
130
nektarina, rodnost, inaktivna
temperatura 128
nektarina, uzgojni oblici 129
nepodudarnost podloge i
plemke 36,37,38,39
nepodudarnost podloge i
plemke, blaga 39
nepodudarnost podloge i
plemke, znakovi 38
nepodudarnost, hortikulturna
39
nepodudarnost, podmukla 39
nerodnost 32
nerodnost, mladenaka 32
nerodnost, u dobi rodnosti 32
nepola, oplodnja 173
nepola, podloge 173
nepola, podrijetlo 173
nepola, rezidba na oblik 173
nepola, rezidba na rod 173
nepola, rodni izbojci 173
nepola, uzgojni oblici 173
niskostablaica 16
o 90
obina borovnica 147
ogolivanje kronje 17, 64, 67,
73,74,80,90,96,99,104,
139,173
ogrozd, oplodnja 146
ogrozd, podloge 146
ogrozd, podrijetlo 146
ogrozd, rezidba na oblik 146
ogrozd, rezidba na rod 146
ogrozd, rodni izbojci 146
ogrozd, uzgojni oblici 146
okulacija na spavajui pup 53
okulacija na tjerajui pup 53
okulant 53, 56, 58
okulanti, njega 56, 58
okuliranje 41,53
opraiva, nedostatak 32, 34,
43
opraiva, svojstva. 32
opraivanje 32
orah, cijepljenje 51
orah, nepodudarnost 39
orah, oplodnja 154
orah, podloge 154
orah, podrijetlo 154
orah, rast korijena 25
orah, rezidba na oblik 155, 156
orah, rezidba na rod 156
orah, rodni izbojci 155
orah, ubrzanje ulaska u rod 72
orah, uzgoj visokostablaice 16
orah, uzgojni oblici 154, 155
oskorua, oplodnja 120
oskorua, podloge 121
oskorua, podrijetlo 120
oskorua, rezidba na oblik 121
oskorua, rezidba na rod 121
oskorua, rodni izbojci 121
oskorua, uzgojni oblici 121
osnovne grane 17
otpornost na hladnou 26
p podloga M27 108
padavica 42, 132, 134
palmeta 79, 108, 115, 129
palmeta s kosim granama 87,
88,89,90,121,122,129
palmeta s vodoravnim granama
palmeta s vodoravnim
granama, poticanje rasta
rovaenjem 90
palmeta, nepravilna 87
palmeta, pravilna 87
palmeta, uvrivanje ivim
vezom 89
piljenje debljih grana 76, 77, 78
pinciranje 64, 75, 80, 81, 82,
84,85,86,88,89,91,93,94,
99, 104, 105, 126, 134, 137,
145, 150, 157, 160, 163
piramida, etana 83,84, 135,
137
piramida, etana, oblikovanje
83,84
piramida, obina 80,81,82, 109,
115,118,121,122,125,157
piramida, obina, oblikovanje
80,81,82
KAZALO POJMOVA
piramida, popravljena 82, 83,
109, 115, 118, 121, 122, 125,
135, 137, 138, 154, 157, 159,
169
piramida, popravljena,
oblikovanje 82, 83
piramida, raspored osnovnih
grana 80
plemka 13, 36, 38, 39, 40, 41,
42,43,44,45,46,49,50,51,
52,53,56,58,59
plemka, uvanje za proljetno
cijepljenje 44
plemka, uzimanje za proljetno
cijepljenje 44
plemka, uzimanje za zimzelene
vrste 44,52
plodnjak 111, 112, 116
podloga 12, 13, 14, 15, 16,29,
36,37,38,39
podloga F 12/1 135
podloga M26 108
podloga M9 14, 39,108
podloga M9, blaga
nepodudarnost 39
podloga M9, blaga
nepodudarnost, guka na
cijepljenom mjestu 39
podlogaM9, prevrtanje 14
podloga MM 106 108
podloga, generativna 36
podloga, obiljeja 37
podloga, odabir 37
podloga, uporaba 37
podloga, utjecaj na rodnost 31
podloga, vegetativna 36
podloge O HF 115
podudarnost podloge i plemke
38
pojas agruma 158
polaritet 42, 59
polugrm 12
poluprstenovanje 72
postrani pup 21
postrano cijepljenje 49
postrano cijepljenje na
engleski spoj 52
postrano cijepljenje na jeziac
52
]77
 CIJEPLJE [JE I REZIDBA VOAKA
povijanje 68, 81
povijanje debljih grana 70
povijanje napravom od ice 69
povijanje pomou kvaice za
rublje 69, 97
povijanje pomou utega 69,81
povijanje provodnice 100
precjepljivanje 43, 44
precjepljivanje, priprema 44
prijevremene mladice 18, 28
produljnica 17
proljetno cijepljenje, uvanje
plemki 44
proljetno cijepljenje, uzimanje
plemki 44
prorjeivanje plodova 35
prorjeivanje plodova, vrijeme
35
provodnica 17, 60, 64, 67, 68,
75,80,81,82,83,87,88,89,
90,91,93,95,96,97,99,
100,173
provodnica, privremena 84,85
prsten grane 78
prstenovanje 72
prljenasto rodno drvo 112,
113, 116, 117
Prunus pseudocerasus 135
pup, smjetaj, utjecaj na
rodnost 21
Pyrus betulaefolia 39, 115
Pyrus serotina 115
Pyrus ussuriensis 115
R T
raspored u obliku riblje kosti
67,83,86,89,90,97,99,
131, 153, 164, 166
raeljka 135, 138
remanencija 39
resa 152, 155
respiracija 23
rezidba na ep 101
rezidba na oblik 65
rezidba na rod 65
rezidba nakon tete od zimske
hladnoe 102, 103
rezidba radi obnavljanja
kronje 103, 104
178
rezidba zaputenih voaka 104,
105
rezidba, jaina 66
rezidba, pribor 61,62,63
rezidba, redoslijed 66, 67
rezidba, svrha 61
rezidba, utjecaj na rodnost 32
rezidba, utjecaj podloge 31
rezidba, utjecaj starosti voke 31
rezidba, vrijeme 63, 64
rodnipup 14, 17, 19,21,22,
26,27,30,31,68
rodni pup, oblik 22
rodni pup, uloga hladnoe 26,
27
rodni pup, zametanje 30, 31
rodni pup, zametanje,
imbenici 30, 31
rodnost, utjecaj poloaja
izbojka 68
rovaenje 71, 90, 91, 93, 94,
113, 126
s ljiva, rodni izbojci 125, 126
smokva, oplodnja 168
smokva, podloge 168
smokva, podrijetlo 167
smokva, rast korijena 25
smokva, rezidba na oblik 168
smokva, rezidba na rod 168
smokva, rodni izbojci 168
smokva, uzgojni oblici 168
spur tipovi 109, 113
srednjestablaica 16
St. Julien A 124, 125
St. Julien krianac 2129
St. Lucia 135
St. Lucia 64 138
stapka (dio rese) 152
stapka (rodni izbojak) 111,
112, 113, 116
starost voke, utjecaj na
zametanje rodnih pupova 31
suparniki izbojak 17
sua, utjecaj na zametanje
rodnih pupova 31
svibanjska kitica 125,127,130,
133, 134, 136, 137, 138, 139,
157
svjetlost, utjecaj na zametanje
rodnih pupova 18, 30
arka ljive 34, 124
ipak, oplodnja 165
ipak, podloge 165
ipak, podrijetlo 165
ipak, rezidba na oblik 166
ipak, rezidba na rod 166
ipak, rodni izbojci 166
ipak, uzgojni oblici 165
kare s produenim rukama
62
kare za rezanje debljih grana 62
ljiva, japansko - kineske sorte,
oplodnja 124
ljiva, japansko - kineske sorte,
rodni izbojci 126
ljiva, oplodnja 124
ljiva, podloge 124, 125
ljiva, podrijetlo 124
ljiva, rezidba na oblik 126, 127
ljiva, rezidba na rod 127
ljiva, uzgojni oblici 125
tetoine, utjecaj na rodnost
22,31,32,34
tetoine, utjecaj na vegetativni
rast 28
tetoine, utjecaj na zametanje
rodnih pupova 31
trljak 110, 111, 112, 113, 115,
116, 117, 121
terrninalni pup 21
trenja, oplodnja 135
trenja, podloge 135
trenja, podrijetlo 135
trenja, rezidba na oblik 136,
137
trenja, rezidba na rod 137
trenja, rodni izbojci 136
trenja, uzgojni oblici 135, 136
trolisna narana 39, 158, 159
u
uspravljanje radi poboljanja
rasta 81,82,85,88,89

utezi za povijanje 69, 81
uvijanje izbojaka 60
uzgojni oblik 79
uzgojni oblik zastava 90, 91
v rezidbom 67
vaza 84,85,86,87, 109, 121,
125, 129, 133, 138, 152, 153,
154, 157, 159, 165, 168, 169,
171,173
vaza, usmjeravanje mladica 85
vegetacija 25
vegetativni pup 19
vegetativni rast 25, 27, 28, 29,
30,68
vegetativni rast, imbenici 28
vegetativni rast, pravila 29
vegetativni rast, utjecaj na
zametanje rodnih popova 30
vegetativni rast, utjecaj
poloaja izbojka 68
vezivo, otputanje 41
vinogradarska breskva 37, 129,
132
visina cijepljenja, djelovanje na
apopleksiju 42
visina cijepljenja, djelovanje na
bakterijski rak marelice, 42
visina cijepljenja, djelovanje na
bujnost 41,42
visina cijepljenja, djelovanje na
padavicu 42
visina voke, smanjenje
visina voke, zasjenjivanje 29, 100
visokostablaica 16
vinja, oplodnja 138
vinja, podloge 138
vinja, podrijetlo 138
vinja, rezidba na oblik 139
vinja, rezidba na rod 139
vinja, rodni izbojci 138
vinja, uzgojni oblici 138
vitki vretenasti grm 79, 95, 96,
101,108,115,138
vitki vretenasti grm, razlozi za
uporabu 96
voarska pila 62
voarske kare 62
voarski no 62
voka stablaica, graa 12, 13
vodopija 20,60,67, 73, 76,
105, 127, 134, 166, 168
vodopije, odstranjivanje 67, 76
vretenasti grm 79,95,99, 108,
115,122,125,129,130,133,
135,137,138,139,171
KAZALO POJMOVA
vretenasti grm, oblikovanje s
nerazgranatim sadnicama 96
vretenasti grm, oblikovanje s
razgranatim sadnicama 96
vruina, utjecaj na zametanje
rodnih pupova 31
z
zalamanje izbojaka 76, 153
zalamanje okulanata 56
zarezivanje kore 71, 72
zasjenjivanje, gnojidba 31
zasjenjivanje, redova 28, 100
zeja borovnica 147
zimska rezidba 63
zlatni ribiz 144, 146
iana naprava za povijanje 69
ila sranica 14
ivi vez 60, 89
ivotne faze 24
ivotni ciklus 25
ivotni vijek, utjecaj rodnosti
24
179
 CIJEPLJENJE I REZIDBA VOAKA

IZVORI ILUSTRACIJA
Fotografije:
Sve fotografije izradio je autor osim sljedeih fotografija:
slike 14, 21, 261, 262, 263, 264 i 265 - Zoran indrak
slike 140 i 192 - Goran Fruk
slike 150, 162, 163 i 164 - Damir Drvodeli
slike 193 i 196 - Ingrid Ivani
slike 207, 210, 213, 214, 215 i 216 - Nenad Magazin
slike 217, 218, 219 - Zvonimir Savi, Zavod za voarstvo, fotografije snimljene na plantai
tvrtke ukleus d.o.o. u Donjoj Bistri
slike 241 i 249 - Martina Rebi (Reba)
slike 254 i 256 - Itzhak Kosto.

Crtei:
Sv~crtee izradila je Maja Devaj.

180