Sveu ilite u Zagrebu

Rudarsko-geoloko-naftni fakultet

TRANSPORT ENERGENATA

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Proizvodnja i pretvorba energije

Mentor: Prof. dr. Miljenko uni
Broj indeksa: N-2585

Borko Mori Milovanovi

Zagreb, lipanj 2007.

 Sadraj:
Popis slika..3
Popis tablica...4
1 OP ENITO O TRANSPORTU NAFTE I PLINA......5
1.1 Povijest razvoja nafte i plina.........5

1.2 Osnovna sredstva za transport nafte i plina...8

1.3 Izbor na ina transporta nafte i plina11
2 PRIRODNI PLIN (LNG i CNG)...15
2.1 Distribucija i transport u Hrvatskoj.16
2.2 Su elje CNG i LNG tehnologija..20
2.3 Osnovne odrednice izbora na ina transporta prirodnog
plina.23
3 PRIJENOS ELEKTRI NE ENERGIJE....25
3.1 Kratki pregled razvoja prijenosne djelatnosti.26
3.2 Prilagodbe u prijenosnoj djelatnosti za rad u uvjetima
deregulacije trita elektri ne energije...30
3.3 Perspektiva prijenosne djelatnosti..31
4 TEHNOLOGIJA PREKRCAJA UGLJENA U PLOMINSKOM
ZALJEVU.39
4.1 Opis sustava39
4.2 Komponente sustava dopreme ugljena...40
4.2.1 Brod...40
4.2.2 Pristan40
4.2.3 Brodoiskrciva ...41
4.2.4 Sustav transportnih traka...41
4.2.5 Odlaganje na deponij.44
4.2.6 Elektroopskrba...44
5 Zaklju ak..45
6 Literatura..46

2
POPIS SLIKA

Slika 1 Prikaz trase Jadranskog naftovoda..6

Slika 2 Shema naftnog i plinovodnog transportnog sustava u Hrvatskoj7
Slika 3 Sustav magistralnih plinovoda i naftovod JANAF raspoloivost prirodnog
plina u Hrvatskoj...17

Slika 4 Omjer podmirenja potreba vlastitom proizvodnjom i potrebe za uvozom

prirodnog plina..18

Slika 5 Osnovna struktura potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 200419

Slika 6 Struktura neposredne potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 2004...19

Slika 7 Prikaz strukture trokova, LNG i CNG.20

Slika 8 Usporedba cijena kotanja transporta prirodnog plina u oblicima (LNG I

CNG).22

Slika 9 Raspodjela kapitalnih trokova za pojedine metode transporta.23

Slika 10 Usporedba isplativosti transporta plina (cjevovod LNG CNG)..24

Slika 11 Karakteristi na razdoblja razvoja prijenosne djelatnosti..26

Slika 12 Tradicionalni i novi poslovi u prijenosnoj djelatnosti30

Slika 13 Shematski prikaz korisnika prijenosne mree33

Slika 14 Hrvatski elektroenergetski sustav37

Slika 15 Tokovi elektri ne energije u 2004. godini.38

Slika 16 Tehnoloka shema sustava dopreme ugljena43

3
POPIS TABLICA

Tablica 1 Priblina bilanca prometa prirodnog plina u Hrvatskoj u milijunima

m3...18

Tablica 2 Osnovna struktura potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 2004. u

milijunima m318

Tablica 3 Struktura neposredne potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 2004. u

milijunima m319

Tablica 4 Glavna obiljeja razvoja prijenosne djelatnosti.28

Tablica 5 Duljina dalekovoda u Hrvatskoj36

4
1 OP ENITO O TRANSPORTU NAFTE I PLINA

1. 1 POVIJEST RAZVOJA TRANSPORTA NAFTE I PLINA

Razvoj transporta nafte i plina usko je povezan s razvojem naftno - plinske

industrije, odnosno, s pronalaskom i razradom novih izdanih naftnih i plinskih
leita.
Prvi magistralni naftovod, duljine 175 km (109 milja) i promjera 152 mm (6
in), izgra en je u SAD (Pennsylvania) 1879.g., a povezivao je Bradford i Allentown.
Zatim je tako er u SAD-u, 1886.g. izgra en prvi magistralni plinovod,
promjera 203 mm (8 in) i duljine 140 km (87 milja), koji povezuje Kane u
Pennsylvaniji i Buffalo u dravi New York. Godine 1891. izgra en je plinovod,
duljine 195 km (121 milju) i promjera 203 mm (8 in), a povezivao je plinsko polje u
Indiani i Chicagu.
Nakon toga, ve 1906. gradi se magistralni cjevovod duljine oko 505 km i
promjera 203 mm (8 in) od Indian Territory u Oklahomi do Port Arthura, u Texasu.
Karakteristi no je za te cjevovode da su se izra ivali i spajali navojem, a tek
1920. uvedeno je u praksu spajanje cijevi oksi-acetilenskim zavarivanjem, da bi se
kasnih 20-tih godina uvelo elektri no zavarivanje. Uvo enje takve tehnologije
spajanja cijevi omogu ilo je kvalitetniju montau cjevovoda ve ih promjera.
Intenzivni razvoj izgradnje magistralnih cjevovoda slijedi nakon 2. svjetskog
rata, kada je u SAD izgra eno preko 6000 km cjevovoda, promjera 610 mm (24 in).
Nakon toga slijedi intenzivna izgradnja i magistralnih naftovoda i magistralnih
plinovoda kako u SAD-u, tako i u Kanadi i Europi.
Prvi magistralni cjevovod u Rusiji, promjera 203 mm i duljine 883 km sa 16
crpnih me upostaja, izgra en je 1906. g., a namijenjen je za transport kerozina od
Bakua do Batumija (na obali Crnog mora). Prvi magistralni plinovod u Rusiji
izgra en je 1941. g. u duljini od 69 km i promjera 300 mm, a povezivao je plinsko
Ieite Rasara do grada Ljvova.
U Hrvatskoj je prvi magistralni plinovod izgra en 1958.g., duljine 98 km i
promjera 168 mm (6 in), a povezuje plinsko polje Janja-Lipa sa Zagrebom.
Prvi magistralni naftovod u Hrvatskoj izgra en je 1960.g. u duljini od oko 14 km i u
promjeru 273 mm (10 in), a povezuje otpremnu postaju Struec s rafinerijom nafte
u Sisku. 1979.g. izgra en je magistralni naftovod, to jest Jadranski naftovod, u

5
ukupnoj duljini kroz Hrvatsku u dva kraka od preko 700 km i u promjeru 914 mm (36
in) x 711 mm (28 in) x 660 mm (26 in), a povezuje naftni terminal u Omilju (Krk) s
rafinerijama u Sisku, Lendavi, Pan evu, te s rafinerijom u Ma arskoj (slika 1.1.).

Slika 1 Prikaz trase Jadranskog naftovoda

Danas je teko procijeniti koliko je magistralnih naftovoda i plinovoda

izgra eno u svijetu, ali je sigurno da su se s razvojem istraivanja, otkrivanja i razrade
naftnih i plinskih leita razvijali i transportni magistralni sustavi koji danas
presijecaju tisu e i tisu e kilometara kako u zapadnoj, tako i u isto noj hemisferi. Da
bismo dobili predodbu o intenzivnosti izgradnje dovoljno je navesti to da se u SAD
samo u razdoblju 1972. - 1981.g.. prema podacima (16), izradilo oko 720.000 km
(448.000 milja) magistralnih cjevovoda (naftovoda i plinovoda).
Kao i u svijetu, tako se i u Hrvatskoj razvoj transportnih sustava za naftu i plin
razvijao u funkciji razvoja i otkrivanja novih nalazita nafte i plina.
Na slici 2 prikazana je shema naftovodnog i plinovodnog transportnog sustava u
Hrvatskoj.

6
Slika 2 Shema naftnog i plinovodnog transportnog sustava u Hrvatskoj

Kako se vidi na slici, gotovo su sva naftna polja povezana magistralnim

cjevovodima s rafinerijom u Sisku.
Izuzetak su slavonska polja s kojih se nafta otprema naftovodima do Ru ice
(na rijeci Savi), a potom tankerima rijekom Savom do rafinerije Sisak.
Plinska mrea pokriva, uglavnom, sjeverni dio Hrvatske snabdijevaju i gotovo sve
ve e potroa ke centre, pri emu se upravljanje i nadziranje obavlja iz dispe erskog
centra koji je smjeten u Zagrebu.
Treba naglasiti da danas u svijetu uz magistrate naftovode i plinovode, postoje
brojni magistralni cjevovodi za transport razli itih medija kao to su;
cjevovodi za transport naftnih produkata,
cjevovodi za transport ukapljenih naftnih i prirodnih plinova,
cjevovodi za transport ugljik dioksida (CO2),
cjevovodi za transport smjese ugljena i vode itd.

7
1.2 OSNOVNA SREDSTVA ZA TRANSPORT NAFTE I PLINA

U na elu, postoje etiri na ina transporta nafte, naftnih derivata i plina na ve e

udaljenosti, i to:
1) vodenim tokovima,
2) eljezni kim cisternama,
3} automobilskim cisternama,
4) magistralnim cjevovodima.

Pri tome treba napomenuti da se plin, ako nije ukapljen, transportira samo
cjevovodima.

Transport vodenim tokovima obavlja se tankerima specijalno konstruiranim za

tu svrhu, a pogodni su za transport nafte, naftnih derivata, ukapljenih prirodnih
plinova (UPP) i ukapljenih naftnih plinova (UNP). Za transport rije nim tokovima
koriste se tankeri manjih razmjera, dok se za transport oceanima njihovi razmjeri,
odnosno nosivosti kre u i preko 500 000 tona.

Pri transportu nafte tankerima treba razlikovati ove pojmove:

a) ukupna masa tankera (gross tons), izraena u tonama, obuhva a plovno

korito i nadgradnju;
b) neto masa (net tons) ini raspoloivi prostor za teret (cargo), a dobije se
ako se prostor koji zauzimaju pogonski agregati, skladini prostori i prostor
za posadu oduzmu od ukupne mase;
c) istisnuta koli ina (displacement) jest masa (teina) vode u tonama koja se
istisne uranjanjem tankera u vodu.

Ako je prazan, u masu se ubrajaju samo tanker i pogonski agregati, odnosno, ako je
pun (optere en), istisnuta koli ina odgovara masi broda, pogonskih agregata,
skladinom prostoru i teretu (nafti);
d) mrtvo optere enje ili bruto nosivost (dead weight tons) ini razliku izme u
istisnute koli ine pri optere enju, tj. pri punom, odnosno pri praznom
tankeru, izraeno u tonama;

8
 e) kapacitet tankera (capacity) odnosi se na obujam odnosno koli inu nafte
koja se moe utovariti u tanker.

Tijelo tankera obi no je podijeljeno u tri dijela, i to:

- krmilni
- srednji
- upravlja ki (kormilarni) dio.

Sredinji dio je izoliran i osiguran vatrozatitnim ure ajima, a zbog transporta

i sigurnosti podijeljen je u odgovaraju e odjeljke (komore) popre nim nepropusnim
pregradama u koje se ulijeva nafta. Za utovar i istovar nafte slue crpke koje su
sastavni dio tankera, odgovaraju eg kapaciteta (i do 2000 m3 /h, odnosno 48 000
m3/d, i visine dizanja do 100 m), te razvodni cjevovodni sustav kojim se omogu uje
dovod i utovar odnosno istovar nafte.
U na elu, tankere dijelimo prema bruto nosivosti (dead weight) kako slijedi:
a) do 25 000 t - male nosivosti;
b) 25 000 t do 150 000 t - srednje nosivosti;
c) 150 000 t do 300 000 t - velike nosivosti;
d) preko 300 000 t - vrlo velike nosivosti (ultra - tankeri ili super - tankeri).

Ultra - tankeri dostiu duljinu preko 350 m, irinu preko 60 m i visinu preko 35 m.

eljezni ki transport nafte i naftnih derivata tako er je rairen i uglavnom se

obavlja u vagon cisternama razli itog obujma (kapaciteta), i to od 15 m3 do 120 m3.
Naj e e su u upotrebi tj. oko 90 %, cisterne obujma 30, 45, 50 i 60 m3. Suvremene
vagon cisterne opremljene su univerzalnim ure ajima i cjevovodnim sustavom
(promjera 200 mm) za punjenje i pranjenje cisterni.
Radi zatite od pretlaka cisterne se u na elu opremaju sigurnosnim ventilom.
Za prijevoz nafte visokog stinita cisterne su opskrbljene i odgovaraju im grija ima, a
po potrebi se oblau izolacijskim materijalom za sprje avanje gubitka topline.
Op enito, cisterne se pune kroz otvor na vrhu, a prazne kroz otvor na dnu. S obzirom
na napon para nafte ili naftnih derivata odre uju se i vrste cisterni. One su
klasificirane po unutarnjem tlaku na one za 7, 14, 21, 28, 35 i 41 bar. Na primjer: za

9
ukapljeni naftni plin (UNP), s naponom pare od 14 bar, pri temperaturi 41 C,
potrebno je odabrati cisternu za unutarnji tlak od 21 bar.
Konstrukcija cisterni podlijee strogim sigurnosnim pravilima koja su
karakteristi na i utvr ena zakonima svake zemlje.

Transport nafte i naftnih derivata automobilskim cisternama tako er spada u

dosta rairen na in, i on dostie do 25% od ukupnih oblika transporta.
Ovisno o vrsti medija za transport, automobilske cisterne moemo svrstati u
razli ite kategorije:
1) cisterne za op u namjenu, koje slue za transport zapaljivih
kapljevina. One se izra uju od elika, legiranog elika i od aluminija,
uglavnom za unutarnji tlak jednak atmosferskom;
2) cisterne za korozivne kapljevine, koje slue za prijevoz kiselina i bazi nih
tvari, a grade se za pretlak od 3 bar i vie;
3) cisterne za stla ene plinove, koje su namijenjene za prijevoz
ukapljenih plinova, butana, amonijaka, sumpornog dioksida i dr; a konstruiraju
se za unutarnji tlak 7 do 35 bar.
4) sanitarne cisterne za prijevoz mlijeka, teku eg e era, vina, alkohola, octa i dr;
5) suhe cisterne za prijevoz prakastih, plasti nih i drugih tvari;
6) nisko temperaturne ili kriogeni ke (cryogenic) cisterne, koje slue za
prijevoz ukapljenih naftnih plinova, etilena, ugljik dioksida, kisika i dr;
7) cisterne za prijevoz asfaltoznih tvari.

Obujam cisterni ovisi o vie imbenika, kao to su:

odredite i udaljenost odredita;
vrsta medija za prijevoz;
vrsta cisterne;
konkurentski aspekt;
cijena registracije, takse i dr.

Obujam se moe kretati od 20 do 50 m3, naj e i je od oko 25 m3.

10
1.3 IZBOR NA INA TRANSPORTA NAFTE I PLINA

Izbor na ina transporta ovisi o vie imbenika, kao to su: vrsta i koli ina
fluida za transport; njegova fizikalno-kemijska svojstva; udaljenosti za transport;
trokovi transporta itd. Trokovi transporta su bitan imbenik koji utje e na izbor
na ina transporta. Analiza trokova moe se postaviti jednadbom (33):

Eu = Et + N - J

pri emu su:

Eu - ukupni godinji trokovi koji se odnose na vrste transporta;

Et - proizvodni trokovi, odnosno trokovi iskoritavanja (odravanja)
transportnog sustava;
N - normativni koeficijent djelotvornosti kapitalnih ulaganja; za magistralni
cjevovod on se uzima N = 1/t; t - normativna dob iskoritavanja magistralnog
cjevovoda (t = 20-40 god.);
J - kapitalno (investicijsko) ulaganje.

Trokove iskoritavanja magistralnog transportnog sustava fluida moemo

izraziti kako slijedi:

Et = c m L
pri emu su:
c - cijena prijevoznog sredstva;
m - masa fluida koji se transportira;
L - udaljenost odredinog mjesta transporta.

Kapitalno ulaganje (J) ovisi o vrsti transporta i ono se moe izraziti kako slijedi:

11
a) Za transport cjevovodima

J= Jc+ Jcp

gdje su:
Jc - kapitalno ulaganje u cjevovod;
Jcp - kapitalno ulaganje u crpnu postaju.

Kapitalno ulaganje u cjevovod bit e:

Jc = Jc' Lc

Jc' - specifi no ulaganje u cjevovod svedeno na 1 km duljine;

Lc - duljina cjevovoda.

Kapitalno ulaganje u crpnu postaju bit e:

Jcp = Jcp' * ncp
Jcp. - specifi no kapitalno ulaganje u jednu crpnu postaju,
ncp -.broj crpnih postaja.

b) Za transport eljeznicom

J = cv * nv + cc

J - kapitalno ulaganje u eljezni ki transportni sustav;

cv - cijena kompozicija;
nv - broj vlakova;
cc - cijena jedne eljezni ke cisterne;
nc- broj eljezni kih cisterni.

12
c) Za transport vodenim tokovima kapitalno ulaganje sadri:

J v = Jt + J r + J o
pri emu su:

Jv - ukupno kapitalno ulaganje u vodeni transportni sustav;

Jt - kapitalno ulaganje u tankere

Jt = ct- nt

c, - cijena jednog tankera;

nt - broj tankera;
Jr - kapitalno ulaganje u vu ni brod - teglja (remorker):

Jr = cb- nb

cb - cijena jednog teglja a (bare);

nb - broj teglja a;
Js - kapitalno ulaganje u skladita (instalacije) na obali

Js = cs * Vs

cs - cijena jedini nog obujma spremnika;

vs - ukupni obujam skladinog prostora.

Najracionalniji i najekonomi niji na in transporta relativno velikih koli ina,

bilo nafte bilo plina, omogu uje se magistralnim cjevovodima. Prednosti transporta
nafte i plina cjevovodima su:

a) polaganje cjevovoda izvodi se najkra im putem izme u po etne i

kona ne to ke;
b) proces transporta moe se odvijati u kontinuitetu;
c) gubici fluida u transportu su minimalni;
d) rukovanje transportnim sustavom jednostavno je;

13
e) cjelovit transportni sustav cjevovodima moe se regulirati i automatizirati;
f) ivotni vijek, uz dobro odravanje, relativno je dugotrajan.

14
2 PRIRODNI PLIN (LNG i CNG)

Par rije i o prirodnom plinu:

Globalno gledaju i mjesta proizvodnje i mjesta potronje nalaze na razli itim
lokalitetima
Postoje rezerve prirodnog plina udaljene od izgra enih plinovodnih pravaca, a
gradnja istih bi iziskivala visoka ulaganja
Postoje rezerve prirodnog plina, koje su jo uvijek zna ajne, ali zbog slabog
energetskog potencijala leita ne mogu izravno u i u postoje e, izgra ene,
plinsko transportne sustave, a gradnja kompresorskih stanica bi iziskivala
visoka ulaganja
Cijena energenata diktirana cijenom nafte na svjetskom tritu, a ista je sada
visoka i omogu uje ulaganja ili u usvojene stare tehnologije ili u razvoj novih
tehnologija.
Name e se logi an zaklju ak:
isporuku prirodnog i naftnog plina potrebno je dovesti to blie i to izravnije
do potroa a (kupaca), pa je iste potrebno prilagoditi druga ijim oblicima
transporta, u odnosu na transport cjevovodima (brodovi, eljeznica,
autotransport)
da bi ti druga iji oblici transporta bili konkurentni transportu cjevovodima,
potrebno je saimati obujam energenta na manji volumen (LNG, CNG, LPG),
to je ne samo preduvjet da se takav na in transporta uop e ostvari, ve bitno
utje e na pove anje ekonomi nosti koja se iskazuje u ve oj energetskoj
vrijednosti po jedinici volumena
Sukladno tome prirodni plin u praksi se modificira na dva na ina:
pothla ivanjem i ukapljivanjem (LNG)
stla ivanjem (komprimiranjem (CNG)
a naftni plin kupcima se isporu uje u obliku ukapljenih naftnih plinova koji se dobiju
kao produkti prerade sirove nafte ili sirovog plina
frakcijskom destilacijom, koja uklju uje pothla ivanje i ukapljivanje (LPG)

15
2.1 Distribucija i transport u Hrvatskoj
U Hrvatskoj postoji 36 trgova kih drutava koja se bave distribucijom prirodnog
plina, a ukupna duljina distribucijske plinske mree iznosi 15 980 km. Uz to su
organizirana i dva trgova ka drutva za distribuciju gradskog i mijeanog plina, s
ukupnom duljinom plinske mree od 239 km. Sveukupna duljina distribucijske
plinske mree iznosi 16 219 km.
Transport prirodnog plina je osnovna djelatnost trgova kog drutva PLINACRO
d.o.o. koje je u cijelosti u vlasnitvu Republike Hrvatske. Ukupna duljina
transportnog sustava plinovoda obuhva a 1 657 km iji se promjeri kre u od DN 80
do DN 700. Cijeli je sustav projektiran na radni tlak od 50 bara i dijelom na radni tlak
od 75 bara. Transport prirodnog plina u vrnoj potronji iznosi u prosjeku oko 510
000 m3/h, dok je maksimalna ostvarena isporuka plina potroa ima 620 000 m3/h.
Ukupan teoretski kapacitet transportnog sustava plinovoda iznosi
2 000 000 m3/h. U sklopu transportnog sustava nalazi se 142 mjerno redukcijske
stanice (MRS) s 210 mjernih mjesta. Tehnoloki plinovodi nisu dio transportnog
sustava plinovoda.
Krajem 2005 izgra eni su plinovodi Ivana K-Pula Karlovac ime je plin s plinskih
polja sjevernog Jadrana uklju en u postoje i transportni sustav.

16
 PLOMIN

PULA

Budu i planovi i predvi anja:

- Magistralni plinovod za junu Dalmaciju (prva faza Bosiljevo Split)
- LNG terminal (Omialj ili Plomin) i spoj na plinovod Pula .- Karlovac

Slika 3 Sustav magistralnih plinovoda i naftovod JANAF raspoloivost

prirodnog plina u Hrvatskoj

Daljnji planovi (Slika 3)

Gradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo Split i dalje prema jugu Hrvatske
Gradnja LNG terminala na Krku (Omialj) ili u Istri (Plomin) i spajanje istog
sa spomenutim plinovodom Pula Karlovac

17
Tablica 1 Priblina bilanca prometa prirodnog plina u Hrvatskoj u milijunima
m3

1 Proizvodnja 2198
2 Uvoz 1054
3 Izvoz 348
4 Skladite (saldo) 105
1+2+4-3 Potronja 3009

Uvoz
1054x106
m3
Proizvodnja
32%
2198x106
m3
68%

Slika 4 Omjer podmirenja potreba vlastitom proizvodnjom i potrebe za

uvozom prirodnog plina

Tablica 2 Osnovna struktura potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 2004. u

milijunima m3

Potronja za pogon 70
Energetske transformacije 1207
Neenergetska potronja 484
Neposredna potronja 1173
Gubici 75
Ukupno 3009

18
 Gubici Potronja
75x106 m3 za pogon
2% 70x106 m3
2% Energetske
Neposredna transformac
potronja; 1207x106
1173; 39% m3
41%
Neenergets
ka potronja
484x106 m3
16%

Slika 5 Osnovna struktura potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 2004.

Tablica 3 Struktura neposredne potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 2004. u

milijunima m3

Industrija, poljoprivreda, usluge 543

Ku anstva 630
Ukupno 1173

Industrija,po
ljoprivreda,
usluge
Ku anstva 543x106 m3
630x106 m3 46%
54%

Slika 6 Struktura neposredne potronje prirodnog plina u Hrvatskoj 2004.

19
2.2 Su elje CNG i LNG tehnologija

Za usporedbu CNG-a sa LNG-om uzima se volumni kapacitet istog broda. Za istu

zapreminu broda LNG transportira 60 milijuna m3 prirodnog plina prema
maksimalnom volumenu od 35 milijuna m3 transportiranom kao CNG . Osim razlike
u standardnim volumenima, za dobru usporedbu treba uzeti u obzir i razliku izme u
dviju tehnologija tj. trokove.
Da bi neki LNG projekt bio ekonomski prihvatljiv potrebna je proizvodnja prirodnog
plina od 15 do 30 milijuna m3/dan. LNG projekti dizajniraju se na minimalno 20
godina pa to pretpostavlja ogromne rezerve plina. CNG projekti s druge strane ne
trebaju tolike rezerve za istu dobavu. Polja sa skromnim rezervama podravaju CNG
projekte.
Za LNG projekte pogon za ukapljivanje iziskuje najve a kapitalna ulaganja. Na njih
otpada gotovo 50% svih investicija u LNG projekt. Uzevi u obzir industrijsku
procjenu trokova proizvodnje prosje an LNG projekt od 3.8 milijuna tona LNG-a
godinje zahtijeva investiciju od oko 750 milijuna dolara.
CNG pogon sa postrojenjima za punjenje uklju uju i kompresore, cjevovode i pluta e
kota izme u 30 i 40 milijuna dolara.
Manja ulaganja i lako a koritenja pomau bre planiranje i putanje CNG projekta u
uporabu.
Za CNG najve a kapitalna investicija je transport stla enog plina brodom. Brodovi
kotaju otprilike 230 milijuna dolara dok za LNG kotaju otprilike 160 milijuna
dolara.

ST RUKTURA T ROKOVA- LNG ST RUKT URA T ROKOVA- CNG

Flota brodova Ukapljivanje i ponovno uplinjavanje Flota brodova Terminali i kompresorska postrojenja

Slika 7 Prikaz strukture trokova, LNG i CNG, izvor [2]

20
Isporuka (istovar) CNG-a zahtijeva posebna postrojenja, odnosno terminale za
uplinjavanje. Ta postrojenja kotaju izme u 500 i 550 milijuna ovisno o kapacitetu
terminala. Postrojenja za istovar CNG-a sadre separatore , trlja e (riba e) i grija e
koji kotaju od 16 do 20 milijuna dolara.
Dakle ukupna investicija za CNG iznosi od 1-2 milijarde dolara ovisno o broju
potrebnih brodova.
Jedna od glavnih prednosti CNG-a je u tome to je ve ina investicija sadrana u
pokretninama, dok kod LNG-a u nekretninama. Propast investicije nema prevelik
utjecaj na CNG tj. Kod CNG-a postoji mogu nost spaavanja ve ine investicija i
njihovo upoljavanje na drugim projektima.
Sljede i korak je procjena i usporedba jedini ne cijene plina dostavljenog kao CNG ili
LNG. Tipi na vrijednost lanca LNG-a iznosi: eksploatacija i proizvodnja 0.5-1.0
$/MMBTU, ukapljivanje 0.8-1.2 $/MMBTU, uplinjavanje i skladitenje 0.3-
0.5$/MMBTU.
Prijevoz LNG-a brodom je funkcija udaljenosti i diskontnog faktora. Pod
pretpostavkom da su LNG brodovi novi, jedini na cijena prijevoza brodom iznosi od
0.4-1.5 $/MMBTU na udaljenosti od 500 do 5000 milja. Uzevi u obzir ukupne
trokove proizvodnje i transporta, LNG a cijena za iste udaljenosti iznosi od 2-4.2
$/MMBTU.
Za CNG uz iste jedini ne cijene eksploatacije i proizvodnje: 0.5-1.0 $/MMBTU,
obrade i transporta.0.88-3.82 $/MMBTU za udaljenosti od 500 do 5000 milja. To se
pretvara u jedini nu cijenu od 1.38-4.82 $ po MMBTU.
Slika prikazuje graf usporedbe jedini ne cijene plina dostavljenog kao CNG ili LNG.
S pove anjem udaljenosti cijena plina dostavljenog kao CNG postaje jednaka ili
prelazi cijenu LNG-a. Glavni razlog rasta cijene CNG-a na ve im udaljenostima
proizlazi iz potrebe za proirenjem flote, tj. ve im rojem brodova.
Jedan od faktora pri odabiru izme u CNG-a i LNG-a je trajanje izrada projekta.
Uobi ajeni LNG projekti trebaju od 4 do 5 godina od faze planiranja do prve dostave.
CNG projekti zahtijevaju od 30 do 36 mjeseci od izrade projekta, planiranja, izrade
prate e infrastrukture i prve dostave. O ito je da je tehnologija poput CNG-a vana za
brzu primjenu i iskoritavanje rezervi manjih volumena te neatraktivnih opcija LNG-a
i cjevovoda.
Jasno je da je CNG konkurentan LNG-u za odre ene slu ajeve. Iako LNG ima jaku
to ku u sposobnosti prijevoza velikih koli ina plina pri svakom putu, CNG je

21
atraktivan u slu aju manjih rezervi i manjih korisnika. LNG je prikladniji za transport
plina na velike udaljenosti.

Udaljenost u miljama
Slika 8 Usporedba cijena kotanja transporta prirodnog plina u oblicima
(LNG I CNG)

22
2.3 Osnovne odrednice izbora na ina transporta prirodnog plina

imbenici odabira odre ene varijante transporta- cjevovod- LNG- CNG:

- Udaljenost na koju se transportira
- Prolazi li ruta transporta kopnom ili morem
- Trokovi istraivanja i proizvodnje plina
- Cijena i koli ina transportiranog plina
- Veli ina projekta- zahtijevani kapacitet
- Investicije i ekonomska isplativost.
Razvitak globalne trgovine plinom zahtijeva i velike investicije. Sa aspekta
investiranja, ne smije se zaboraviti da svi projekti koji se odnose na prirodni plin
imaju duge razvojne cikluse.

Slika 9 Raspodjela kapitalnih trokova za pojedine metode transporta, izvor 7

23
 Cjevovodi
Koli ina, 109 m3 / god

Udaljeni lokaliteti

Udaljenost u tisu ama milja

Slika 10 Usporedba isplativosti transporta plina (cjevovod LNG CNG)

24
3 Prijenos elektri ne energije

Prijenosna mrea predstavlja jednu od glavnih sastavnica elektroenergetskog sustava

(EES) u tehnoloki i funkcionalno povezanom lancu proizvodnja-prijenos-
distribucija elektri ne energije. Osnovna zada a prijenosne mree, koju ine
visokonaponski vodovi, rasklopna postrojenja i transformatorske stanice 400-110/x
kV, je povezivanje mjesta proizvodnje (izvori) i mjesta potronje (izravni potroa i,
distribucija) elektri ne energije te povezivanje sa susjednim prijenosnim mreama
me udravnim interkonekcijskim vezama.
Tijekom vremena mijenjali su se organizacijski oblici, tehnoloke generacije opreme
i ure aja i ljudi koji obnaaju poslove u prijenosnoj djelatnosti, ali je temeljna uloga
prijenosne mree u elektroenergetskom sustavu, dakako, ostala nepromijenjena.
Do nedavno, elektroprivredna je djelatnost imala sva obiljeja monopola. Krajem
prolog stolje a u Europi je zapo eo postupak liberalizacije trita elektri ne
energije, koji prema Direktivi 96/92 EC Europske unije od 1997. godine, postupno
uvodi konkurenciju na strani proizvodnje i potronje elektri ne energije, dok
prijenosna mrea kao prirodni monopol ima obiljeja regulirane djelatnosti. Ona
svim sudionicima na tritu treba omogu iti otvoreni pristup prijenosnoj mrei i
njezino koritenje pod unaprijed poznatim tehni kim i ekonomskim uvjetima.
Po etkom reforme energetskog sektora u Republici Hrvatskoj moe se smatrati
Program reforme energetskog sektora od srpnja 2000. godine te donoenje Zakona o
tritu elektri ne energije u srpnju 2001. godine.
U tijeku je postupak tranzicije okomito integriranog elektroprivrednog poduze a u
vodoravno integrirano poduze e (HEP.- grupa, koju ine vode e drutvo i ovisna
drutva tvrtke k erke) te priprema za po etak postupnog otvaranja trita.
U novom okruenju deregulacije trita elektri ne energije, prijenosna mrea - a time
i prijenosna djelatnost - zadrat e dalje svoje mjesto i ulogu u tehnolokom procesu
isporuke elektri ne energije kupcima, kao poveznica proizvodnje i potronje
elektri ne energije, ali u novim reguliranim uvjetima poslovanja.

25
3.1 Kratki pregled razvoja prijenosne djelatnosti

Prijenosna mrea u Republici Hrvatskoj vremenom je slijedila razvoj EES-a i

tradicionalno je predstavljala njegov napredniji dio. Osiguranje plasmana proizvodnih
objekata, pravodobno pra enje pove anja potronje elektri ne energije i osiguranje
pouzdanog i sigurnog pogona EES-a, predstavljali su glavne odrednice razvoja
prijenosne mree.

Razvoj prijenosne djelatnosti promatramo kroz karakteristi na razdoblja u posljednjih

60 godina: Formiranje prijenosne mree 110 kV (1943-1962.), izgradnja prijenosne
mree 110 i 220 kV (1962-1973.), izgradnja prijenosne mree 110 i 400 kV (1974-
1989.), prijenosna mrea u EES-u Republike Hrvatske (1990-2002.). To je prikazano
na slici 11.

Slika 11 Karakteristi na razdoblja razvoja prijenosne djelatnosti

26
Glavna obiljeja karakteristi nih razdoblja razvoja prijenosne djelatnosti ukratko su
opisana u tablici 4, gdje su navedeni vaniji doga aji iz povijesti prijenosne
djelatnosti, glavne zna ajke dalekovoda i transformatorskih stanica te organizacijski
status prijenosne djelatnosti.

Prva konfiguracija vodova 110 kV, koja se u pravom smislu rije i moe nazvati
mreom, formirana je 1954. godine u zapadnoj Hrvatskoj (potez Matulji-Vinodol-
Rakitje-Varadin), a prvi sinkroni rad zapadnog i sredinjeg sustava uspostavljen je
putanjem u pogon DV 110 kV Zagreb-Jajce 1957. godine. Izgradnja novih izvora,
porast potronje elektri ne energije i potreba prijenosa velikih snaga na velike
udaljenosti, glavni su razlog nastavka irenja mree 110 kV i uvo enja vie naponske
razine od 220 kV u EES. Tako je razdoblje 1962-1973. godine obiljeeno izgradnjom
superponirane mree 220 kV, koje je zapo elo putanjem u pogon DV 220 kV
Zagreb-Split. Na kraju tog razdoblja do svih regionalnih centara u Hrvatskoj
dovedena je prijenosna mrea 220 kV, te osigurana transformacija 220/110 kV.

27
Tablica 4 Glavna obiljeja razvoja prijenosne djelatnosti

28
Sljede e razdoblje u razvoju prijenosne djelatnosti karakterizira po etak izgradnje
superponirane mree 400 kV te daljnje irenje mree 110 kV. Do kraja 1984. godine,
prijenosna mrea 400 kV dovedena je do svih regionalnih centara u Hrvatskoj s
ukupnom instaliranom snagom transformacije 400/110 kV, odnosno 400/220 kV od
2800 MVA, dok je ukupna duljina prijenosne mree 400, 220 i 110 kV iznosila 5180
km. Uz skoro najve e irenje prijenosne mree 110 kV u njezinoj povijesti, ovo
razdoblje obiljeava osuvremenjivanje postoje ih transformatorskih stanica, uvo enje
objekata u sustav daljinskog vo enja, primjena novih generacija primarne i
sekundarne opreme u tipskim TS 110/x kV modularne izvedbe te putanje u pogon
kabelske veze 110 kV i GIS postrojenja 110/10(20) kV Trpimirova u Zagrebu 1987.
godine.
Ubrzo nakon osnivanja Javnog poduze a Hrvatska elektroprivreda (1990.) i
uspostavljanja samostalne Republike Hrvatske, zapo eo je Domovinski rat u
Republici Hrvatskoj, u kojem je EES - pa tako i prijenosna mrea - pretrpio teka
ratna unitenja i ote enja. Ukupna izravna ratna teta na objektima prijenosne mree
u razdoblju 1990- 1995. godine procijenjena je na 170 milijuna dolara. Zahvaljuju i
brzim pogonskim privremenim rjeenjima i postupnoj sanaciji ratnih teta, prijenosna
mrea je zna ajno doprinijela urednom funkcioniranju EES-a tijekom Domovinskog
rata. Razdoblje 1990-1998. godine jama no je vrijeme najve e stagnacije prirodnog
razvoja prijenosne mree, u kojem se zbog golemih ulaganja u sanacije ratnih teta
akumulirao veliki zaostatak u izgradnji novih kapitalnih objekata i obnovi postoje ih
objekata, od kojih su neki ve bili stariji od 40 godina.
Posebno treba napomenuti privremeno i radijalno napajanje Slavonije iz prijenosne
mree preko DV 400 kV Tumbri-Ernestinovo pod naponom 220 kV iz TS 220/110
kV Mraclin, koje je naalost potrajalo cijelo desetlje e. Izgradnja i putanje u pogon
predugo vremena neopravdano osporavanog interkonekcijskog dalekovoda 2x400 kV
Tumbri (erjavinec)-Heviz krajem 1999. godine, pokazali su velike u inke ve u
prvoj godini pogona, iskazane kroz visoka optere enja dalekovoda (500-1000 MW) i
bitnu komponentu pogona EES-a. Zavretak tzv. "0"-te etape sanacije prijenosne
mree Slavonije 2001. godine, predstavljalo je dobar uvod u novi investicijski ciklus
realizacije Programa obnove TS 400/110 kV Ernestinovo i Programa izgradnje TS
400/220/110 kV erjavinec (obje s pripadaju im dalekovodima), Programa Split i
Programa Rijeka (GIS postrojenja 110 kV s kabelskim raspletom 110 kV) pribline

29
vrijednosti 100 milijuna dolara, s rokom izgradnje do kraja 2003. godine, to
predstavlja najve i iskorak u razvoju prijenosne mree u posljednjih 20 godina.

3.2 Prilagodbe u prijenosnoj djelatnosti za rad u uvjetima

deregulacije trita elektri ne energije

Prijenosna djelatnost je zbog brojnih posebnosti tradicionalno vrlo dobro ure ena, pa
se takav njezin status o ekuje i u budu nosti. Nakon preuzimanja svih normativnih
akata HEP-a d.d., prijenosna je djelatnost od 1. srpnja 2002. godine organizirana kao
ovisno drutvo HEP-Prijenos d.o.o. unutar HEP-grupe, prema ranijoj organizacijskoj
shemi. S obzirom na ranije spomenuti racionalan ustroj, koji e se nastojati u velikoj
mjeri zadrati, ne o ekuju se ve e promjene u organizaciji tvrtke. Zbog prilagodbe
zahtjevima iz Zakona o tritu elektri ne energije i o ekivanim zahtjevima u pogledu
rada u uvjetima dereguliranog trita elektri ne energije, koji prijenosnu djelatnost
definiraju kao reguliranu djelatnost, javljaju se potpuno novi poslovi na razini ovisnog
drutva (slika 12).

Slika 12 Tradicionalni i novi poslovi u prijenosnoj djelatnosti

30
Temeljem sadanjih procjena, realna je pretpostavka da e se ve ina novih poslova
obavljati unutar tehni ke potpore na razini ovisnog drutva, uz manje organizacijske i
kadrovske promjene u odnosu na postoje u organizacijsku shemu.
Prilagodba prijenosne djelatnosti za rad u reguliranim uvjetima ukratko se moe svesti
na sljede e:

- definiranje svih poslovnih i tehni kih odnosa unutar HEP-grupe, koje se

odnose na prijenosnu djelatnost
- uspostavljanje organizacije i sistematizacije poslova za podru je
odgovornosti prijenosne djelatnosti
- postupno pribliavanje europskim standardima kvalitete usluge prijenosa
elektri ne energije
- utvr ivanje metodologije izra una naknade za koritenje prijenosne mree
prema na elima razvidnosti i otvorenosti
- implementacija dominantne odrednice poslovanja: "kvalitetno obavljanje
usluge prijenosa elektri ne energije uz minimalne trokove i propisanu
zatitu okolia"

3.3 Perspektiva prijenosne djelatnosti

Perspektivu prijenosne djelatnosti moemo sagledati kroz nekoliko scenarija, koji

proizlaze iz odabira modela restrukturiranja i preoblikovanja HEP-a d.d., odnosno
modela trita elektri ne energije u Hrvatskoj.
U odnosu na model iz Zakona o tritu elektri ne energije i primjenu modela ISMO,
perspektivu prijenosne djelatnosti procjenjujemo prema sljede im elementima:

- osiguranje tehni kih pretpostavki za kvalitetnu uslugu prijenosa elektri ne

energije (realizacija Programa izgradnje interkonekcijske mree 400 kV i
Programa napajanja velikih gradova elektri nom energijom)

31
 - osiguranje naknade za koritenje prijenosne mree, koja e omogu iti
standarde usluge kvalitete prijenosa
- kontinuirani proces obnavljanja postoje ih postrojenja i poboljanja svih
tehni kih i ekonomskih pokazatelja poslovanja.

Utemeljenje za perspektivu prijenosne djelatnosti je sigurno naknada za koritenje

prijenosne mree.

Metodologija za izra un naknade za koritenje prijenosne mree, koju je na preporuku

Ministarstva gospodarstva putem asocijacije USAID predloila specijalizirana tvrtka
Nexant Inc., sadri elemente kako slijedi.

- Pregled naknada za koritenje prijenosne mree u Europi (benchmarking).

- Identifikacija vrijednosti imovine za koju je ovlatena prijenosna
djelatnost.
- Definiranje klasa kupaca po naponskim razinama.
- Identifikacija primijenjenog modela trita elektri ne energije.
- Identifikacija usluga i kvalitete usluga prijenosa elektri ne energije.
- Ocjena metode utvr ivanja gubitaka u prijenosnoj mrei.
- Predvi anje potronje elektri ne energije.
- Identifikacija usluga tranzita elektri ne energije.
- Ocjena potrebnih investicija za postizanje standarda kvalitete usluga
prijenosne djelatnosti.
- Definiranje po etka primjene naknade za koritenje prijenosne mree.
- Postavljanje temelja financijskog poslovanja.
- Predvi anje godinjeg prihoda.
- Modeliranje i izra un prijedloga naknade za koritenje prijenosne mree.
- Prijedlog pokazatelja i standarda poslovanja u prijenosnoj djelatnosti.
- Priprema dijagrama potronje i trokova za 2003. godinu.
- Zavrno izvje e.

Prema navedenoj metodologiji, izra en je Program rada koji sadri iscrpan opseg
poslova i zadataka po svakom elementu te rokove izvrenja do kraja 2002. godine, a

32
Program provodi ekspertna skupina stru njaka HEP-a d.d., Energetskog instituta
"Hrvoje Poar", Vije a za regulaciju i USAID-a. Naknada za koritenje prijenosne
mree, prema na elu "potanske marke", bit e jednaka na cijelom podru ju
Republike Hrvatske.
U pripremi za prilagodbu prijenosne djelatnosti prema Zakonu o tritu elektri ne
energije, u sije nju 2002. godine postavljen je preliminarni model za izra un naknade
za koritenje prijenosne mree. Utemeljen je na trokovima prijenosne djelatnosti u
2001. godini te projiciranim trokovima poslovanja, uklju ivo i investicije u kapitalne
objekte prijenosne mree za razdoblje 2002-2006. godine svedene na prosjek za jednu
godinu, pri emu tako er vrijedi na elo "potanske marke".

Slika 13 Shematski prikaz korisnika prijenosne mree

33
Naknada za prijenos elektri ne energije sadri sljede e komponente izra una:

C kpm = t pm / Wk (kn / kWh)

gdje su:

tpm trokovi prijenosne mree (kn)

Wk elektri na energija isporu ena kupcima (kwh)

Pritom, trokovi prijenosne mree sadre sljede e elemente:

ta trokovi amortizacije
tpo trokovi pogona i odravanja
to trokovi osoblja
tj trokovi proizvodnje dijela jalove energije
tg trokovi gubitaka u prijenosnoj mrei
tzf trokovi sustava i zajedni kih funkcija
tr trokovi razvoja prijenosne mree

Zna i, vrijedi izraz:

tpm = ta + tpo + to + tj + tg + tzf + tr (kn)

Elektri na energija isporu ena kupcima sadri sljede e elemente:

Wdm - elektri na energija isporu ena distribucijskoj mrei

Wiz - elektri na energija isporu ena izravnim kupcima
Wpk - elektri na energija isporu ena povlatenim kupcima

34
Zna i, vrijedi izraz:

Wk = Wdm + Wiz + Wpk (kwh)

Preliminarni model za izra un naknade za koritenje prijenosne mree, s obzirom na

primijenjeni model trita ISMO, ne sadri: trokove usluga EES-a (regulacija
frekvencije i snage, regulacija napona i jalove snage, pokrivanje doputenih
odstupanja od planiranog rada elektrana, vo enje EES-a, spremnost za crni start i
drugo), trokove Operatora sustava i trita, trokove Vije a za regulaciju, trokove
namirenja teta zbog neisporu ene elektri ne energije i naslije ene trokove, kao niti
trokove tranzita elektri ne energije. Naime, u vrijeme izra una trokovi se nisu, sa
sigurno u, mogli adresirati pripadaju em energetskom subjektu. Usporedbom
preporu ene Metodologije i preliminarnog modela izra una naknade za koritenje
prijenosne mree, vidljivo je da sadre skoro jednake komponente, uz navedenu
razliku u tretiranju tranzita elektri ne energije.
Pritom, iznos naknade za tranzit elektri ne energije u kona nom algoritmu treba
uskladiti s cijenom u regionalnom, odnosno irem europskom okruenju, a prihod od
toga usmjeriti na osuvremenjivanje prijenosne mree. Usporedo s izradom
metodologije za izra un naknade za koritenje prijenosne mree, u tijeku je
definiranje metodologije za prora un i primjenu cijena internih u inaka
elektroprivrednih djelatnosti u HEP-grupi. Prema toj metodologiji, kao to je slu aj i u
preliminarnom modelu, dio cijene za pokri e trokova prijenosa elektri ne energije
izra unava se tako da se prora unati trokovi kapaciteta, trokovi gubitaka u mrei i
pripadaju i trokovi potpore podijele s koli inama planiranog prijenosa elektri ne
energije iz elektroenergetske bilance (planirana predaja na mreu distribucije uve ana
za isporuku elektri ne energije izravnim kupcima i ostaloj potronji na prijenosnoj
mrei).
Kona no utvr ivanje prijedloga naknade za koritenje prijenosne mree pretpostavlja
prihva anje metodologije izra una, koja e uzeti u obzir elemente sva tri razmatrana
modela te primjenu to nih ulaznih podataka. Naknadu za koritenje prijenosne mree
pla at e kupci - korisnici prijenosne mree
prema slici 13:
- tarifni kupci (kupci priklju eni na distribucijsku mreu) kroz udjel
prijenosne djelatnosti u cijeni isporu ene elektri ne energije

35
 - ostali kupci kroz poznatu naknadu za koritenje prijenosne mree (izravni
kupci, povlateni kupci)
- korisnici tranzita pla at e posebno odre enu naknadu za tranzit.

Budu e poslovanje u prijenosnoj djelatnosti u reguliranim uvjetima pretpostavlja

unaprijed poznatu naknadu za koritenje prijenosne mree, odnosno tranzita elektri ne
energije - koju odobrava Vije e za regulaciju - uredno ostvarivanje prihoda, nadzor i
kontrolu trokova, davanje usluge prema standardima kvalitete prijenosa elektri ne
energije, kontinuirani razvoj prijenosne djelatnosti u vodoravno integriranoj tvrtki
(HEP-grupa) i uklju ivanje u europske asocijacije prijenosne djelatnosti (ETSO), to
predstavlja i perspektivu prijenosne djelatnosti.

Tablica 5 Duljina dalekovoda u Hrvatskoj

36
Slika 14 Hrvatski elektroenergetski sustav

37
Slika 15 Tokovi elektri ne energije u 2004. godini

38
4 TEHNOLOGIJA PREKRCAJA UGLJENA U PLOMINSKOM
ZALJEVU

4.1 Opis sustava

T
RA
NSPO
R
TE
NER
G
EN
AT
A
Prikaz transportnih putova sa karakteristikama dan je na slici 16. Brod bi u plominski
zaljev uplovljavao i pristajao uz pomo etiriju teglja a. Nakon okretanja ispred
svjetionika, koji treba postaviti na rtu Manjak, brod bi bio tegljen u zaljev krmom.
Pri isplovljivanju nakon iskrcaja, bila bi dovoljna dva teglja a.
Pristan za prihvat brodova izgradit e se na junoj obali plominskog zaljeva, oko 1.5
NM od ulaza u njega. Izvedba pristana bit e armirano betonska konstrukcija na
betonskim stupovima, a dimenzije maksimalno 210 x 20 m, vanjski rub biti e udaljen
od obale najvie 50 m. Veza s kopnom uspostavit e se armiranobetonskim mostom.
Na pristanu je smjeten brodoiskrciva zatvorenog tipa, tzv. vij ani brodoiskrciva
koji se kre e po svojim tra nicama du pristana. Karakteristika ovog brodoiskrciva a
je kontinuiran rad te potpuno zatvoren tok materijala od grotla broda do pristanske
trake, bez klasi nih presipa i rasipanja ugljene praine.
Pristanski transporter s gumenom trakom u zatvorenoj izvedbi prima ugljen od
brodoiskrciva a te ga transportira do presipnog tornja gdje se nalazi tra na vaga i
magnetski separator. Popre nim gumenim transporterom ugljen se transportira do
presipnog tornja na obali gdje se nalazi sakuplja uzoraka i sito. Ovaj je presipni
toranj ujedno i po etna to ka tzv. "cijevnog" transporter, tj. posebne gumene trake
koja je na po etnoj i krajnjoj to ki vrlo sli na klasi noj gumenoj transportnoj traci,
dok je du itave trase uz pomo posebnog sustava potpornih valjaka zatvorena u
obliku cijevi s odre enim preklopom. Ovakva transportna traka moe vijugati u
horizontalnoj i vertikalnoj ravnini prema potrebama konfiguracije terena. Zatvoreni
oblik trake osigurava nepropusnost za prainu du itave trase.
Trasa cijevnog transporter poloena je du pristupne ceste sve do presipnog tornja na
jugoisto noj strani deponija. Tu se tok materijala ra va prema odlaga u/oduzima u na
deponiju kapaciteta 1200 t/h ili se dio toka (350 t/h) preusmjerava prema postoje em
odlaga u (rotobageru), a dio toka (850 t/h) odlaze se preko novog
odlaga a/oduzima a.
Odlaga /oduzima ugljena je kombinirani ure aj koji moe odlagati ugljen na
deponiji ili ga pomo u vjedri astog kotaca (rotobager) oduzimati s njega i preko

39
gumenih transportnih traka transportirati u bunkere TE Plomin. Upravljanje sustavom
za transport ugljena potpuno je automatsko i obavljat e se iz postoje e centralne
komande dopreme ugljena. Za pravilno vo enje brine se kompjutorizirani sustav s
vizualizacijom na ekranima.

4.2 Komponente sustava dopreme ugljena

4.2.1 Brod
Ugljen e se dopremati prekooceanskim brodovima nosivosti do 60 000 DWT, tipa
PANAMAX koji su duga ki 225 m i iroki 32,35 m te imaju tipi no 7 brodskih
spremita za rasuti teret. Gaz broda iznosi 13,2 m dok je potrebna dubina mora na
mjestu pristajanja najmanje 15m.

4.2.2 Pristan
Brodovi e pristajati uz pristan armiranobetonske konstrukcije, izvedenog kao
armiranobetonska plo a s rotiljnim sustavom oja anja koja se oslanja na pravilan
raster pilota. Dimenzije pristana su 210x20 m, a operativna povrina pristana je na
visini od 3,5 m iznad povrine mora.
Konstrukcija pristana je zbog temperaturnog djelovanja razdvojena u dvije neovisne
cjeline. Vertikalne se sile prenose sustavom greda i pilota na stijensku masu podloge.
Dubina mora na mjestu postavljanja prvog (vanjskog) reda pilota iznosit e 17 m.
Horizontalne se sile prenose eli nim cijevima koje su pri vr ene na zadebljanja
iznad pilota s jedne strane i na masivne utvrdice na obali s druge strane. Uzdune
horizontalne sile prenose se kosim, a popre ne sile svim cijevima.
Pristan je opremljen s dvije privezne utvrdice koje su smjetene s jedne i druge strane
na udaljenosti od 35 m od zadnjeg reda pilota. Na samoj armiranobetonskoj plo i
pristana nalaze se elijasti gumeni odbojnici te kuke za privez broda nosivosti 1500
kN te poleri nosivosti 1000 kN.
Dno plominskog zaljeva pokriveno je debelim slojem nanosnog mulja koji je tijekom
posljednjih 60-tak godina nanesen za vrijeme jakih kia potokom Boljuncica koji se u
plominskom zaljevu ulijeva u more. Za potrebe sigurnog pristajanja broda, potrebno
je odstraniti mulj do dubine najmanje 15 m u irem podru ju oko pristana pa sve dok

40
se u smjeru otvorenog mora ne dostigne prirodna dubina ve a od 15 m. Predvi a se
odstranjivanje mulja u koli ini od oko 300 000 m3.

4.2.3 Brodoiskrciva
Ure aj za iskrcaj broda je tzv. vij ani tip brodoiskrciva a kod kojega je transportni
put ugljena od ulaznog otvora kroz koji uzima ugljen iz brodskog skladita pa do
presipa na transportnu traku potpuno zatvoren i bez opasnosti od prosipanja u okoli.
Osnovni tehni ki podaci brodoiskrciva a su:
Iskrcajni kapacitet 1200 t/h
Hod 175m
Duina tra nica 203 m
Razmak tra nica 16 m

Vij ani brodoiskrciva oduzima ugljen izravno iz brodskog skladita pomo u

vertikalnog vij anog transportera na ijem je kraju posebna dozirna glava koja se
okre e u suprotnom smjeru od vij anog transportera. Ugljen se u zatvorenom toku
prebacuje do horizontalnog vij anog transportera koji se nalazi u horizontalnoj luci
iskrciva a. U ovom vij anom transporteru biva preba en do vertikalne presipne cijevi
koja ugljen vodi do transportne trake CV1 na pristanu. Presip na pristansku traku
potpuno je zatvoren posebnim ure ajem koji je sastavni dio transportne trake na
pristanu.

4.2.4 Sustav transportnih traka

Sustav transporta ugljena zapo inje tra nim transporterom CV1 irine trake 1200 mm
koji se nalazi na pristanu i proteze se itavom njegovom duinom, a slui za
preuzimanje ugljena od vij anog brodoiskrciva a. Ovaj tra ni transporter je po itavoj
duini pokriven posebnim ure ajem koji u svakom trenutku i svakom poloaju
brodocskrciva a osigurava pokrivenost trake i sprje ava rasipanje ugljena u okoli.
Traka CV1 zavrava u presipnom tornju T1 u kojemu se nalazi tra na vaga i
magnetski separator.
Kosa transportna traka CV2 irine trake 1200 mm vodi iz presipnog tornja T1 do
presipnog tornja T2 na obali. Primijenjena je standardna gumena traka s limenim
poklopcima koji ne doputaju rasipanje ugljene praine u okoli.

41
U tornju T2 nalazi se automatski sakuplja uzoraka i sito koje odvaja ve e komade
koji mogu biti sadrani u ugljenu.
Iz tornja T2 pa do presipnog tornja T3 koji se nalazi na samom deponiju ugljena vodi
posebna transportna traka CV3 koja se jo naziva i "cijevni transporter". Radi se o
posebnoj gumenoj traci koja je na svom po etku i kraju obi na gumena traka dok se
du svoje trase zatvara u obliku gumene cijevi promjera 500 mm s odgovaraju im
preklopom. Ovako oblikovana kao cijev, traka je du svoje trase poduprta i vodena
valjcima postavljenim u obliku esterokuta. Ugljen koji se nalazi unutar "cijevi"
siguran je od prosipanja u okoli.
Tehni ki podaci za CVS su:
Transportni kapacitet 1200 t/h
irina trake 1900 mm
Promjer cijevi 500 mm
Osno rastojanje cca 1750 m
Visinska razlika cca 13 m
Brzina trake 3,0 m/s
Transportna traka u obliku cijevi ne mora imati pravocrtnu trasu ve moe biti
zakrivljena u sve tri dimenzije s radijusom ve im od 150 m. To svojstvo omogu ava
da se izvede duga ka traka koja slijedi konfiguraciju terena, a da se ne izvode
mnogobrojni presipi.
Zbog velike duine i relativno velikih sila, "cijevni" transporter mora imati posebni
ure aj za zatezanje trake koji moe pratiti dinami ka istezanja trake. Ure aj za
zatezanje izveden je s elektri nim vitlom koje osigurava automatsko zatezanje trake u
svim radnim uvjetima.
Na kraju "cijevnog" transportera nalazi se presipni toranj T3 u kojemu se tok ugljena
grana prema postoje em sustavu transporta na deponiju (traka CV 4 irine 800 mm i
kapaciteta 350 t/h do presipnog tornja T4 koja ima u sebi i tehnoloku tra nu vagu) i
prema novom kombiniranom odlaga u/uzima u ST/R (traka CV 5 irine 1200 mm).
Traka CV4 potpuno je zatvorena transportna traka dok je traka CV5 otvorena zbog
toga jer prolazi kroz ure aj za odlaganje/uzimanje ST/R.
Na kraju trake CVS nalazi se presipni toranj T5 koji spaja traku CV5 i produenu
postoje u traku CV6 irine 800 mm i kapaciteta 350 t/h koja vodi prema bunkerskom
prostoru. Ovaj spoj je izveden za slu aj kada ure aj za odlaganje/uzimanje radi kao
uzima i alje ugljen prema zajedni kom bunkerskom prostoru TE Plomin 1 i 2.

42
Svi su presipni tornjevi (T1 - T5) opremljeni sustavom za sprje avanje praenja koji
radi na principu fine vodene magle koja vezuje estice praine i zadrava ih unutar
presipnog ure aja.
Transportne trake se sastoje od sljede ih cjelina:
pogonska stanica
zatezna stanica
- vertikalna zatezna stanica s balastom
- horizontalna zatezna stanica s balastom
- horizontalna zatezna stanica s vitlom
zaokretna stanica
nosiva konstrukcija
stanica nosivih kotura
gumena traka
ulazni lijeb
ure aj za i enje
presipni lijeb
zatitni i sigurnosni ure aji

Slika 16 Tehnoloka shema sustava dopreme ugljena

43
4.2.5 Odlaganje na deponij

Ure aj za odlaganje/uzimanje ST/R kombinirani je ure aj koji odlae ugljen na

deponij i uzima ga s njega pomo u vjedri astog kota a.
Odlaga /uzima se kre e po tra nicama du deponija, a opremljen je i zakretno-
podiznom rukom pri emu odlaganje i uzimanje moe oblikovati deponij.
Glavni elementi odlaga a su:
- kota s lopaticama
- kota na ruka
- sprava za dizanje
- sprava za okretanje
- podnoje
- sustavni trap i portal trapa
- kontinuirana tra na kolica
- kontinuirana traka
- ostala oprema

Osnovni tehni ki podaci:

Prosje ni kapacitet odlaganja 1200t/h
Najve i kapacitet odlaganja 1350 t/h
Prosje ni kapacitet oduzimanja 350 t/h
Promjer kotaca s lopaticama 5,0 m
Duljina ruke 45 m
Kut zakretanja ruke +/-100 stup.

4.2.6 Elektroopskrba
Napajanje elektri nih potroa a sustava dopreme ugljena predvi eno je iz glavnog
razvoda 6.3 kV op e potronje bloka 2. Kabelom se napaja podrazvod 6.3 kV na
deponiju ugljena s potrebnim elijama s vakuumskim prekida ima.
U stanicama podrazvoda SS1 i SS2 predvi eni su transformatori od oko 1000 kVA
6.3/0.4 kV za potroa e 0.4 kV (trake, magnetski odvaja , tra na vaga, sito, uzima
uzoraka i dr.).
Brodoiskrciva se priklju uje na pristanu na stanici SS2 na 6.3 kV napon.
Uzemljenje se izvodi kao jedinstveni uzemljiva termoelektrane.

44
 5 ZAKLJU AK

Osnovna zada a transporta energenata je povezati mjesta proizvodnje i mjesta

potronje energije. Transport ovisi o vie imbenika, kao to su: vrsta i koli ina
energenta za transport, njegova fizikalno-kemijska svojstva, udaljenosti, trokovi
transporta itd. Trokovi transporta bitan su imbenik, pri emu stalna potreba za
smanjivanjem cijene transporta znatno pridonosi razvoju novih tehnologija i na ina
transporta energenata. Me utim, napredak je spor, usto, novih i revolucionarnih
otkri a kod transporta nafte, plina i ugljena nema, ve postoje samo modifikacije i
unapre enja postoje ih tehnologija.
Svijetla to ka se nazire kod prijenosa elektri ne energije. Otkri e bei nog prijenosa
elektri ne energije nagovjetava nam mnoge uzbudljive promjene u skoroj budu nost
i otvara vrata novim tehnologijama. Potpunom realizacijom i komercijalizacijom tog
zna ajnog projekta transport energenata bi mogao zauvijek biti promijenjen.
Elektri na energija bi postala najprihvatljiviji i najjeftiniji oblik energije. Mjesto
proizvodnje nafte, plina, ugljena bi postalo i mjesto pretvorbe tih energenata u
elektri nu energiju koja bi se bei no transportirala do mjesta potronje. Realno je
pretpostaviti da zna ajnija revolucija transportnog sustava energenata nije u tako
dalekoj budu nosti.

45
6 LITERATURA

1) Mirko Zeli : Tehnologija sabiranja i pripreme nafte i plina za transport, INA-

Naftaplin, Zagreb, 1987.
2) Mirko Zeli : Suvremene tehnologije proirit e prostore i smanjiti rizik
istraivanja, ubrzati razradu novootkrivenih leita i pove ati kona an
iscrpak, Zbornik radova me unarodnog znanstveno stru nog skupa o
naftnom gospodarstvu, Zadar, 4. do 7. listopada 2005.
3) Prikaz planiranog sustava dopreme ugljena morem za potrebe termoelektrana
Plomin 1 i 2, asopis Energetika, gospodarstvo, ekologija, etika, 4/97
4) Prijenosna djelatnost u uvjetima deregulacije trita elektri ne energije, Mr.
sc. Ivica Toljan i Miroslav Mesi , dipl.ing.el., Hrvatska elektroprivreda d.d.
5) Vladislav Brki , Sonja Radionov: Gas To Liquids tehnologija, Zbornik
radova me unarodnog znanstveno stru nog skupa o naftnom gospodarstvu,
Zadar, 4. do 7. listopada 2005.
6) Bruno Bronzan: LNG, Energetika marketing, Zagreb, 1999
7) Ministarstvo gospodarstva: Energija u Hrvatskoj 2004. godinji pregled
8) www.hep.hr

46