Nastavni

plan i program
za osnovnu kolu

Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar
Tekst uredili:
doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
Lektor:
Tomislav Ladan, prof.

Recenzenti:
prof. dr. sc. Izabela Sori, prof. dr. sc. Slavica Bai, doc. dr. sc. Antun Arbuni,
doc. dr. sc. Maja Ljubeti, doc. dr. sc. Igor Radeka
Naslovnica:
Boris Ljubii / STUDIO INTERNATIONAL
Grafika priprema:
SAND, Zagreb
Tisak:
GIPA, Zagreb
Naklada:
10.000
Zagreb, kolovoz 2006.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 371.214(497.5)

NASTAVNI plan i program za osnovnu kolu /

<tekst uredili Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre>.
- Zagreb : Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta, 2006.

ISBN 953-6569-25-6

I. Nastavni planovi -- Osnovno kolstvo -- Hrvatska

300731027

c Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Trg hrvatskih velikana 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: + 385 (0) 1 4569 072
Fax: + 385 (0) 1 4610 490
E-mail: HNOSpotpora@mzos.hr
URL: http://www.mzos.hr

ISBN 953-6569-25-6
 Nastavni
plan i program
za osnovnu kolu

Zagreb, 2006.
 SADRAJ

Predgovor .......................................................................................................................................................................... 7

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU ....................................................................... 8

1. Uvod ........................................................................................................................................................................ 8
2. Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu ................................................................................. 9
3. Ciljevi i zadae odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli ................................................................................... 10
4. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada prema HNOS-u ............................................ 11
5. Nastavni plan za provedbu nastavnoga programa ............................................................................................. 12
6. Odgojno-obrazovni, kolski i nastavni rad ........................................................................................................ 13
7. Odgojno-obrazovni oblici, metode i sredstva izvannastavnoga i izvanuionikog rada ............................... 13
8. Rad s darovitim uenicima ................................................................................................................................. 14
9. Rad s uenicima s posebnim potrebama ............................................................................................................ 15
10. Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u osnovnoj koli .............................................................................. 16
11. Odgojno-obrazovna djelatnost strunih suradnika u osnovnoj koli .............................................................. 17
12. kolska knjinica................................................................................................................................................... 19
13. Integrativni odgojno-obrazovni sadraji za osnovnu kolu .............................................................................. 22

HRVATSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 25

LIKOVNA KULTURA ............................................................................................................................................. 51
GLAZBENA KULTURA.......................................................................................................................................... 66
STRANI JEZICI .......................................................................................................................................................... 79
ENGLESKI JEZIK ....................................................................................................................................................... 81
NJEMAKI JEZIK .................................................................................................................................................... 117
FRANCUSKI JEZIK ................................................................................................................................................ 156
TALIJANSKI JEZIK.................................................................................................................................................. 194
KLASINI JEZICI .................................................................................................................................................... 224
LATINSKI JEZIK ...................................................................................................................................................... 224
GRKI JEZIK ............................................................................................................................................................ 232
MATEMATIKA ......................................................................................................................................................... 238
PRIRODA I DRUTVO ....................................................................................................................................... 253
PRIRODA ................................................................................................................................................................... 261
BIOLOGIJA ................................................................................................................................................................. 266
KEMIJA ......................................................................................................................................................................... 272
FIZIKA .......................................................................................................................................................................... 279
POVIJEST .................................................................................................................................................................... 284
GEOGRAFIJA ............................................................................................................................................................ 292
TEHNIKA KULTURA ....................................................................................................................................... 304
INFORMATIKA ....................................................................................................................................................... 310
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA .................................................................................................. 321
KATOLIKI VJERONAUK ................................................................................................................................. 336

SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU ............ 365

Predgovor

Nastavni plan i program za osnovnu kolu rezultat je rada neposrednih nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u koli - uitelja, pedagoga, psihologa, defektologa, knjiniara te mentora, savjetnika i sveuilinih
nastavnika na poboljanju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli. Poboljanje je usmjereno
na rastereenje gradiva u svim nastavnim predmetima, osuvremenjivanje odgojno-obrazovnih sadraja,
predmetno i meupredmetno povezivanje sadraja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, na uravnoteenu
raspodjelu po razredima, preciznije uoblienje odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaa prema razvojnim razinama
uenika.

Unoenje promjena u opseg, kvalitetu, primjerenost, povezanost i osiguravanje kontinuiteta odgojno-

obrazovnih sadraja svakako nije znak cjelovite preobrazbe i najvie kvalitete rada osnovnokolskoga sustava
odgoja i obrazovanja. S Hrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom (HNOS) uveden je nov
pristup pouavanja u osnovnoj koli, usmjeren na uenika umjesto na sadraj, ostvareno je primjerenije
umijee pouavanja, a istodobno je postignuta ciljna ujednaenost s predkolskom, srednjokolskom i
visokokolskom razinom hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava.

Kako bi se dobile odreenije, jasnije i vre smjernice za provedbu promjena u sustavu odgoja i
obrazovanja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH je izradilo razvojni dokument Plan razvoja
sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., koji je Vlada RH usvojila 9. lipnja 2005., te poduzelo jo
dva znaajna koraka. Prvo, uvelo je Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu kolu
2005./2006., i drugo, po prvi je put primijenilo vanjsko vrjednovanje odgoja i obrazovanja provodei
nacionalne ispite meu uenicima prvih razreda gimnazija. Uinci istraivanja ovih pristupa promjenama
sustava odgoja i obrazovanja posluit e za (re)definiranje odgojno-obrazovnih smjernica u svim sastavnicama
koje ine razinu obveznog osnovnog odgoja i obrazovanja, te odreivanje prioritetnih promjena o kojima e
kole i svi zainteresirani biti obavijeteni i sustavno ukljueni u daljnja poboljanja obveznog odgoja i
obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Okvir promjena u osnovnoj koli za prosvjetnu i iru hrvatsku javnost naznaen je u Vodiu kroz
Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu kolu (2005.), a s primjenom Hrvatskoga
nacionalnoga obrazovnog standarda oivljen je senzibilitet uitelja i drugih prosvjetnih djelatnika za
promiljanjem bolje vlastite prakse i odlunost da se unaprijedi uenje u koli.

Zahvaljujem lanovima svih predmetnih povjerenstava i povjerenstvima drugih odgojno-obrazovnih

podruja, djelatnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, recenzentima, sveuilinim profesorima i drugima koji
su predano radili na poboljanju nastavnih sadraja i koji ustrajavaju na podizanju kvalitete odgojno-
obrazovnoga i nastavnog rada u osnovnoj koli.

Nova hrvatska kola doputa, omoguuje i poziva njezine nositelje da izraze svoju strunost i ostvare
najvia postignua svoga poziva, kako u podruju sveukupnoga kolskog ivota, tako i u prihvaanju provedbe
ovoga nastavnog plana i programa kao kolskoga dokumenta otvorenoga za promjene i daljnja poboljanja.

MINISTAR

prof. dr. sc. Dragan Primorac

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU KOLU

1. UVOD

Saetak
U uvodnom dijelu Nastavnoga plana i programa za osnovnu kolu iznesene su odgojno-obrazovne
vrijednosti i ciljevi, navedene su temeljne odrednice za ostvarenje nastavnoga rada u skladu s odgojno-obrazovnim
promjenama, prikazani su vidovi i oblici kolskoga i nastavnog rada, rada s darovitim uenicima i s uenicima s
tekoama u razvoju, odgojno-obrazovni oblici i metode izvannastavnoga i izvanuionikog rada, odgojno-
obrazovna djelatnost nositelja kolskoga i nastavnog rada. Prikazana je uloga i funkcija neposrednih sudionika
kolskoga i nastavnog rada, te oekivanja glede njihove uloge u promiljanju i ostvarenju aktivnosti za sveukupno
poboljanje odgojno-obrazovnoga rada u koli i izvan kole. Objanjena je svrha knjinice kao sastavnoga dijela
kole.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu (temeljem l. 22. Zakona o osnovnom kolstvu, Narodne novine, broj 59/90.,
26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.) sadrajno donosi:

1. NASTAVNE PLANOVE, i to

E plan nastavnoga rada po predmetima i po razredima - od I. do VIII. razreda, po tjednom i godinjem broju sati, te
ukupnom tjednom i godinjem broju sati
E plan izvannastavnih aktivnosti po razredima, te prema ukupnom tjednom i godinjem broju sati
E plan realizacije posebnih programa uenja stranih i klasinih jezika
E plan dopunskoga i dodatnog rada, te sata razrednika

2. NASTAVNE PROGRAME, i to

E program obveznih nastavnih predmeta strukturno ujednaen za svaki nastavni predmet - s iznesenim ciljevima,
zadaama, odgojno-obrazovnim sadrajima i rezultatima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi
(odgojno-obrazovna postignua)
E program izbornih nastavnih predmeta strukturno ujednaen - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim
sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)
E posebne programe uenja stranih i klasinih jezika - s iznesenim ciljevima, zadaama, odgojno-obrazovnim
sadrajima i ciljevima koje treba postii pouavanjem/uenjem u svakoj temi (odgojno-obrazovna postignua)

Nastavni plan i program nove hrvatske kole pretpostavlja provoenje posebnih programa kao integrativnih sadraja.
Osvrt o integrativnim odgojno-obrazovnim programima i mogunostima njihove realizacije dan je u uvodnom dijelu.

Daljnji rad na osuvremenjivanju odgojno-obrazovnih i nastavnih sadraja, kao i djelotvornosti odgojno-obrazovnoga

nastavnoga i kolskog rada temeljit e se na znanstveno utemeljenim provjerama i njihovoj znanstvenoj provjerenosti.
Izvoenje Eksperimentalnoga nastavnog plana i programa obveznih i izbornih nastavnih predmeta od prvoga do osmoga
razreda osnovne kole prema elementima Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) ostvareno je tijekom
2005./2006. godine u 49 osnovnih kola u Republici Hrvatskoj. Realizacija projekta i vrjednovanje uvoenja HNOS-a
povjereni su znanstvenicima Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar. Rezultati vrjednovanja javnosti su predstavljeni 19.
lipnja 2006., i objavljeni u studiji Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.1

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja obavio je prve nacionalne ispite s uenicima prvih razreda gimnazija.
Rezultati uspjeha uenika na tim ispitima bit e takoer jedan od pokazatelja uinkovitosti rada u osnovnoj koli, odnosno
putokaz za provoenje promjena u sustav osnovnog odgoja i obrazovanja.

1 Vrednovanje eksperimentalne provedbe Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Zagreb: Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, 2006.
2. ODLUKA O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU ZA OSNOVNU KOLU

Na temelju lanka 24. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 26/93., 27/93., 29/94.,
7/96., 59/01., 14/01. i 76/05.), ministar znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske donosi

ODLUKU

o nastavnom planu i programu za osnovnu kolu

I.
Ovom se odlukom donosi Nastavni plan i program za osnovnu kolu u Republici Hrvatskoj.

Nastavni plan i program za osnovnu kolu primjenjuje se od kolske godine 2006./2007.

Dosadanji nastavni plan i program tehnike kulture i izborne nastave informatike (objavljen u Prosvjetnom
vjesniku, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.) ostaje u primjeni za 6., 7. i 8. razred osnovne kole.

II.
Sadraj Nastavnoga plana i programa iz toke I. sastavni je dio ove odluke.

III.

S danom stupanja na snagu ove odluke prestaje vaiti Odluka o nastavnom planu i programu za osnovnu
kolu (Prosvjetni vjesnik, posebno izdanje, broj 2, lipanj 1999.), osim za program tehnike kulture i izborne
nastave informatike iz toke I., stavak 3 ove odluke.

IV.
Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja i objavit e se u Narodnim novinama.

MINISTAR
KLASA: 602-02/06-05/00041
URBROJ: 533-10-06-1
Zagreb, 3. kolovoza 2006.

prof. dr. sc. Dragan Primorac

Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. CILJEVI I ZADAE ODGOJA I
OBRAZOVANJA U OSNOVNOJ KOLI
Osnovna kola predstavlja obveznu razinu odgoja i
obrazovanja, kojoj je funkcija osiguravanje stjecanja
irokog opeg odgoja i obrazovanja. S opim odgojem i
obrazovanjem uenici dobivaju temeljna znanja potrebna
ovjeku za ivot, otvara im se mogunost daljnjega
kolovanja, postie se jednakost odgojno-obrazovnih
mogunosti, a s obvezom polaenja osnovne kole
sprjeava se njihovo odgojno-obrazovno diskriminiranje i
drutveno marginaliziranje.
Osnovna razina odgoja i obrazovanja odnosi se na
pouavanje uenika onim znanjima i na razvijanje onih
kompetencija koje e im biti potrebne za obnaanje
razliitih uloga u odrasloj dobi. Stjecanje znanja u smislu
usvajanja brojnih injenica i generalizacija samo po sebi
nije dostatno ovjeku za ivot, pa ope obrazovanje
podrazumijeva primjenu najdjelotvornijih naina
pouavanja onim odgojno-obrazovnim sadrajima koji su
temelj za razvijanje intelektualnih, drutvenih, estetskih,
stvaralakih, moralnih, tjelesnih i drugih sposobnosti,
praktinih vjetina i odlika osobnosti, kontinuirano
prilagoenih razvojnoj dobi uenika i primjerenih
uenikovim predznanjima i ivotnim iskustvima.
Uenike treba osposobiti za razumijevanje i otkrivanje
svijeta u kojemu ive, razumijevanje prolosti i sadanjosti
u svijetu prirode i drutva, ovjekovom odnosu prema
prirodi i drutvu, ljudskom stvaralatvu, materijalnim i
duhovnim vrjednotama, te meuljudskim odnosima.
Funkcija i uloga kole znaajno je promijenjena i ne
moe se reducirati na drutveno-kulturnu reprodukciju.
Drutveno-politike, gospodarske, radno-tehnoloke,
informacijske i druge promjene, promjene u svijetu rada i
sve dinaminiji razvoj znanosti, nameu koli zahtjev za
uspostavljanjem nove kulture pouavanja i uenja, koja e
pridonijeti razvoju aktivnih i odgovornih pojedinaca,
otvorenih za promjene, motiviranih i osposobljenih za
cjeloivotno uenje. Od kole se oekuje da uenike naui
uiti.
Opredijeljenost za europski suivot znai prihvaanje
novih drutveno-kulturnih vrijednosti, novih standarda u
svim ivotnim podrujima, ali istodobno uvanje vlastitih
kulturnih i povijesnih vrijednosti i nacionalnog identiteta.
Osnovni odgoj i obrazovanje sadri etiku dimenziju
potrebnu za ivot dostojan ovjeka. Zato je razvoj stavova,
miljenja, motivacije i volje sastavni dio pouavanja i
uenja u osnovnoj koli. Osobne i drutvene vrijednosti
ispunjavaju ivot svakoga ovjeka. Uenike valja pouiti
drutveno prihvatljivim vrijednostima. U tom smislu od
kole se oekuje promiljanje o vrijednostima i
dugoronim odgojno-obrazovnim ciljevima te djelovanje
u skladu sa zajedniki usuglaenim drutveno-kulturnim
vrijednostima i odgojno-obrazovnim ciljevima.
2 Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. - 2010., Zagreb:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2005., str. 11.
10
Opredijeljenost Hrvatske jest stvaranje i razvijanje
drutva znanja. Nacionalna odgojno-obrazovna politika
usmjerena je na stvaralatvo, inovativnost, kompetitivnost,
osposobljenost za usavravanje, te potrebu cjeloivotnog
obrazovanja.2 Njima treba teiti na svim razinama
formalnog odgoja i obrazovanja, a obvezni odgoj i
obrazovanje ine njihov temelj.
Ciljevi odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli su:
E osigurati sustavan nain uenja o svijetu, prirodi,
drutvu, ljudskim dostignuima, o drugima i sebi,
E poticati i kontinuirano unaprjeivati intelektualni,
tjelesni, estetski, drutveni, moralni, duhovni razvoj
uenika, u skladu s njegovim sposobnostima i
sklonostima,
E stvoriti mogunosti da svako dijete ui i bude
uspjeno,
E osposobiti uenike za uenje, nauiti ih kako uiti
i pomoi im u uenju,
E pripremiti uenike za mogunosti i iskuenja koja
ih ekaju u ivotu,
E pouiti uenike vrijednostima dostojnih ovjeka.
Suvremeno drutveno-kulturno okruenje pretpostavlja
odgoj i obrazovanje odgovorne, istinoljubive, tolerantne i solidarne
osobe, osobe stvaralakoga duha, s dubokim osjeajem za ouvanje
nacionalne i kulturne batine, te potivanje vrijednosti drugih
kultura i naroda.
S obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve, odgojno-
obrazovni rad u osnovnoj koli valja usmjeriti na cjeloviti
razvoj uenika imajui u vidu drutvene, politike,
gospodarske, informacijsko-tehnoloke, globalizacijske i
druge promjene.
Promjene kolskoga pouavanja/uenja posebice su
usmjerene na uravnoteeno i povezano obrazovno i odgojno
djelovanje. U tom smislu uenike valja pouiti o i osposobiti
za ivljenje prema:
E najsuvremenijim spoznajama iz jezinoga,
matematikoga, prirodoslovnoga, drutvenoga,
tehnolokoga, informacijsko-komunikacijskoga,
umjetnikoga, zdravstveno-tjelesnog podruja i
podruja ope kulture i religije,
E zahtjevima promjenjivoga svijeta, to iziskuje
visoko razvijene spoznajne sposobnosti, sposobnosti
apstraktnoga miljenja, sposobnosti samostalnoga
uenja i samostalnoga rjeavanja problema, trajno
razvijena intelektualna uvstva, te sposobnosti za
ostvarivanja humanih meuljudskih odnosa,
E vrijednostima znanja i uenja kao individualnoga i
drutvenog dobra,
E individualnim i kolektivnim pravima i
odgovornostima,
E graanskom moralu, opim kulturnim i
civilizacijskim vrijednostima koje izviru iz
nacionalne i europske tradicije,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E temeljnim ljudskim pravima i pravima djece,
E sadrajima i naelima zdravoga ivljenja,
E slobodi moralnoga rasuivanja te slobodi miljenja,
svijesti i savijesti
E naelima potivanja razliitosti i interkulturalnog
razumijevanja.
Odlike osobnosti kojima valja teiti u odgoju i
obrazovanju u osnovnoj koli su: samostalnost,
inicijativnost, istraivaki duh, stvaralaki interes,
komunikativnost, potenje, pravednost, samopouzdanje,
potivanje drugoga i briga o drugome, tolerancija i
razumijevanje, samostalno i kritiko miljenje,
miroljubivost, odgovornost, osjeaj za jednakovrijednost i
jednakopravnost svih ljudi, solidarnost, suradniki duh te
samosvjesnost.
4. TEMELJNE ODREDNICE ODGOJNO-
OBRAZOVNOGA I NASTAVNOG
RADA PREMA HNOS-u
Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu
i nastavnu djelatnost u koli odnosi se na usmjerenost
pouavanja na uenika. Ona podrazumijeva:
E prilagoivanje nastavnih oblika, metoda i sredstava
rada pojedinanim potrebama uenika, kako bi se
osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakog
uenika,
E odabir i primjenu nastavnih oblika, metoda i
sredstava koji e poticajno djelovati na razvoj svih
podruja uenikove osobnosti,
E planiranje i pripremu nastavnoga rada u skladu s
postavljenim kratkoronim odgojno-obrazovnim
ciljevima i vrijednostima, tako da je svrha uenja
odreenoga odgojno-obrazovnog sadraja jasna
uitelju, uenicima, ali i roditeljima/skrbnicima,
E uvaavanje uenikovih predznanja i neposrednoga
iskustva,
E uzimanje u obzir utjecaj medija i drugih
pouavatelja u uenikovom okruenju,
E planiranje i pripremu kolskoga i nastavnog rada
prema sposobnostima uenika, stvarajui razlikovne
sadraje, diferencijalne djelatnosti, diferencijalno
ustrojstvo i tempo nastave,
E praenje uenikovih podruja interesa i uvoenje
njemu primjerenih oblika pouavanja i uenja, koji
e omoguiti aktivno, samostalno uenje i
praktino djelovanje uenika,
E uporaba primarnih izvora znanja, nastavnih
sredstava i drugih izvora koji potiu promatranje,
samostalno istraivanje, zakljuivanje, znatielju te
uenje kako uiti,
E stvaranje ugodnoga razrednoga i kolskog ozraja
koje e odraavati interes i motivaciju uenika za
uenje,
E stvaranje kolskoga i razrednog ozraja koje se
temelji na meusobnom potivanju, iskrenosti,
razumijevanju i solidarnosti,
E upuivanje na samostalno uenje kod kue,
upuivanje u tehnike uspjenog uenja i sustavno
praenje izradbe domaih zadaa,
E identificiranje i praenje darovitih uenika i
uenika s tekoama u uenju,
E pruanje pomoi uenicima s tekoama u razvoju
i senzibliziranje ostalih uenika za njihove potrebe,
pomo i suradnju,
E poticanje razvoja darovitih uenika i omoguivanje
njihovoga stvaralatva
E sustavno ocjenjivanje uenika, primjenjivanje
razliitih vrsta ocjenjivanja s obzirom na odgojno-
obrazovne ciljeve, dosljedno pridravanje standarda
ocjenjivanja i redovito, razlono izvjeivanje o
uenikovom napretku o uenju i razvoju,
E redovito praenje te pravodobno, jasno i razvidno,
uoblieno i zbrojno vrjednovanje uenika s
konstruktivnim povratnim informacijama o
uenikovom napredovanju, razvoju i ponaanju, na
nain da uenici i roditelji/skrbnici razumiju
potrebu odgojno-obrazovnoga interveniranja i
nain daljnjega razvoja i poboljanja,
E uvoenje i praenje samovrjednovanja uenika i
meusobnoga vrjednovanja uenika u razredu,
E ocjenjivanje vlastitoga rada (samovrjednovanje)
uitelja glede postavljenih odgojno-obrazovnih
ciljeva, naina njihova postizanja i ishoda
nastavnoga rada te rada i rezultata uenika,
E redovitu i trajnu suradnju s drugim uiteljima u
obliku rasprava o povezanosti i postojanosti
odgojno-obrazovnih sadraja s drugim odgojno-
obrazovnim podrujima i/ili predmetima, razmjene
miljenja o vrsnoi metoda i sredstava pouavanja,
mogunosti organizacije i dr., te poticanje
profesionalnoga entuzijazma,
E redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu
jasno podjeljene odgovornosti glede ostvarivanja
ciljeva odgoja i obrazovanja u koli, odnosno u
nastavi svakoga pojedinog predmeta,
E razumljivu komunikaciju, dogovorena naela rada
u koli, nain praenja uenikova rada kod kue, i
zahtijevanje dosljednosti u njihovu provoenju,
E djelotvornu iskoritenost vremena na nastavnom
satu i u koli.
11
Nastavni plan i program za osnovnu kolu

5. NASTAVNI PLAN ZA PROVEDBU NASTAVNOGA PROGRAMA

NASTAVNI PREDMETI BROJ SATI TJEDNO (NAJMANJE GODINJE) PO RAZREDIMA

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

OBVEZNI PREDMETI

1. HRVATSKI JEZIK 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 5 (175) 4 (140) 4 (140)
2. LIKOVNA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
3. GLAZBENA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
4. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)
5. MATEMATIKA 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140) 4 (140)
6. PRIRODA 1,5 (52,5) 2 (70)
7. BIOLOGIJA 2 (70) 2 (70)
8. KEMIJA 2 (70) 2 (70)
9. FIZIKA 2 (70) 2 (70)
10. PRIRODA I DRUTVO 2 (70) 2 (70) 2 (70) 3 (105)
11. POVIJEST 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
12. GEOGRAFIJA 1,5 (52,5) 2 (70) 2 (70) 2 (70)

13. TEHNIKA KULTURA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

TJELESNA I
14. 3 (105) 3 (105) 3 (105) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
ZDRAVSTVENA KULTURA

UKUPNO OBVEZNI
PREDMETI (REDOVITA 18 (630) 18 (630) 18 (630) 18 (630) 22 (770) 23 (805) 26 (910) 26 (910)
NASTAVA)

IZBORNI PREDMETI

15. VJERONAUK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
16. STRANI JEZIK 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
OSTALI IZBORNI
17. 2 (70) 2 (70) 2 (70) 2 (70)
PREDMETI
UKUPNO IZBORNI
PREDMETI (IZBORNA 2 (70) 2 (70) 2 (70) 4 (140) 6 (210) 6 (210) 6 (210) 6 (210)
NASTAVA)

POSEBNI PROGRAMI KLASINIH JEZIKA

18. LATINSKI JEZIK 3 (105) 3 (105) 3 (105) 3 (105)

19. GRKI JEZIK 3 (105) 3 (105)

UKUPNO POSEBNI
3 (105) 3 (105) 6 (210) 6 (210)
PROGRAMI

OSTALI OBLICI NEPOSREDNOGA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

DOPUNSKA NASTAVA 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1 1+1
20.
I DODATNI RAD (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35) (35+35)
IZVANNASTAVNE
21. 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)
DJELATNOSTI
22. SAT RAZREDNIKA 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35) 1 (35)

12
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. ODGOJNO-OBRAZOVNI, KOLSKI I
NASTAVNI RAD
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli ostvaruje se
redovitom i izbornom nastavom, te dopunskim i dodatnim
radom s uenicima.
Redovita nastava odnosi se na obvezno ukljuivanje
djece starosne dobi od est do petnaest godina u odgojno-
obrazovni rad osnovne kole, koji se u pravilu organizira
kao razredna nastava za uenike od I. do IV. razreda i kao
predmetna nastava za uenike od V. do VIII. razreda.
Redovita nastava ostvaruje se unutar jednoga razrednog
odjela koji se formira od uenika istoga razreda. Izuzetak
ine kombinirani razredni odjeli koji se mogu formirati za
sve uenike od I. do IV. razreda ili za uenike od V. do
VIII. razreda u planinskim i otokim kolama.
Izborna nastava odnosi se na uenikov osobni izbor
odreenoga nastavnog predmeta iz ponude nastavnih
predmeta kao izbornih odgojno-obrazovnih sadraja u
koli. Izborni nastavni predmet postaje obvezni nastavni
predmet u kolskoj godini u kojoj se uenik za njega
opredijelio. O uenikovom izboru i obveznosti pohaanja
izborne nastave potrebno je obavijestiti roditelje/skrbnike.
Svrha organiziranja izborne nastave je omoguivanje
slobode u kreiranju odgojno-obrazovnoga procesa,
proirivanje i produbljivanje znanja i sposobnosti u onom
odgojno-obrazovnom podruju za koje uenik pokazuje
posebne sklonosti i pojaan interes.
Dopunski rad predstavlja posebni odgojno-obrazovni
program koji se odnosi na uenika i/ili skupinu uenika
koji ne prate redoviti nastavni program s oekivanom
razinom uspjeha, pa se privremeno za njega/njih organizira
oblik pomoi u uenju i nadoknaivanju znanja, stjecanju
sposobnosti i vjetina iz odreenih nastavnih podruja ili
vie nastavnih predmeta ili samo jednoga nastavnog
predmeta. Dopunski rad se moe organizirati za sve
nastavne predmete izuzevi likovnu, glazbenu, tehniku i
tjelesnu kulturu i izborne predmete. Ovaj oblik nastave
slui i kao posebna pomo djeci graana Republike
Hrvatske koji se vraaju iz inozemstva. Dopunski rad se
tada organizira radi brega prevladavanja odgojno-
obrazovnih razlika glede razliitih kolskih sustava,
uspjenijega prilagoavanja novom kolskom okruenju, te
kao efikasan nain prevladavanja jezinih prepreka u
sluenju materinjim jezikom.
Dodatni rad oblik je rada u koli koji se organizira za
darovite uenike.
Razina odgojno-obrazovne kolske i nastavne
uinkovitosti ne ovisi samo o kvaliteti i opsegu odgojno-
obrazovnih i nastavnih sadraja, i oblicima nastavnoga
rada, nego i o stupnju osposobljenosti uitelja za primjenu
najadekvatnijih oblika, metoda i sredstava kolskoga,
nastavnoga i izvankolskog rada.
Uitelji trebaju biti osposobljeni za rad u svim oblicima
nastavnoga i kolskog rada, te svim vidovima odgoja i
obrazovanja - frontalnom, skupnom i individualiziranom
13
radu s uenicima. Iako se izbor odreenoga odgojno-
obrazovnog vida prvenstveno temelji na objektivnim
mogunostima kole, esto je zadravanje tradicionalnih
oblika i vidova vezano uz navike u nastavnom radu.
Preporuuje se vie timskoga promiljanja i unoenja
promjena koje e poveati kvalitetu nastavnoga i kolskog
rada.
7. ODGOJNO-OBRAZOVNI OBLICI,
METODE I SREDSTVA
IZVANNASTAVNOGA I
IZVANUIONIKOG RADA
Izvannastavne aktivnosti u osnovnoj koli
podrazumijevaju uiteljevu slobodu kreiranja odgojno-
obrazovnoga rada i smisao za stvaralatvo, a istodobno i
uspjean poticaj za angairanje uenika za rad izvan
redovite nastave.
Izvannastavne aktivnosti obino su povezane s
odreenim nastavnim predmetom ili su interdisciplinarne
naravi. Naini i metode realizacije izvannastavnih
aktivnosti preteito su radionikoga, projektnoga, skupno-
istraivakoga, samoistraivakog tipa odgojno-
obrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih
didaktiko-metodikih pristupa.
Ovaj oblik aktivnosti organizira se za sve uenike -
uenike prosjenih sposobnosti, darovite uenike, uenike
koji zaostaju za oekivanom razinom uenja i uenike s
posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih
aktivnosti pretpostavlja samostalnu ueniku odluku o
ukljuivanju, to odraava i njihovo htijenje za veim
uspjehom, a pokazuje i veu motivaciju za uenjem u
slobodnijim okruenjima pouavanja/uenja.
Sadraji i podruja ostvarenja izvannastavnih aktivnosti
veoma su raznolika. To su:
E literarne, dramske, novinarske, filmske radionice,
likovne radionice, organiziranje kolskog radija i
kolskih novina, projekti - umjetniki stilovi i
razdoblja (odjea, komunikacija, obrasci ponaanja,
prehrana, itd.), glazbeni projekti (prepoznavanje
trajnih vrijednosti i kvaliteta u umjetnikoj glazbi i
ostalim glazbenim pravcima, primjerice, pop, rock,
jazz i dr.), zborsko pjevanje, itd.,
E prirodoslovno-matematiko podruje, koje
omoguuje iskustveno uenje i razmatranje odnosa,
primjerice, ovjek i biljke, ovjek i ivotinje,
pokusi iz kemije, kemija u okoliu, kemija u
svakodnevnom ivotu, meteorologija, istraivanje
uzroka i posljedica prirodnih nepogoda,
kartografija, genetika, astronomija i sl.,
E portsko-zdravstveno-rekreacijsko podruje koje se
odnosi na stjecanje portskih vjetina i sposobnosti
(nogomet, koarka, odbojka, ah...), uenje
drutvenih plesova, folklora, ovladavanje
vjetinama i sposobnostima korektivne gimnastike,
vjebama relaksacije i dr.,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E njegovanje nacionalne i kulturne batine, koje se
odnose na izradbu i realizaciju projekata o
istraivanju zaviaja, etnologije, turistike kulture i
sl.,
E ouvanje prirode i okolia te zdravoga naina ivota
- istraivanje zaviaja i ouvanje njegova okolia,
uenje o ouvanju okolia, stjecanje kulture
ivljenja u zdravom okoliu za zdrav okoli,
E drutveno-humanistiki projekti i radionice
(graanski odgoj i obrazovanje, prava djece i
ljudska prava),
E ueniko zadrugarstvo - seosko gospodarstvo,
domainstvo, pelarstvo, osnovne tehnike
kukianja, vezenja, pletenja, ureenje kolskih
vrtova i sl.,
E tehniko stvaralatvo (tehnike inovacije, tehnike
modeliranja i graenja, maketarstvo, i dr.).
Izvannastavne aktivnosti su najdjelotvorniji nain
sprjeavanja drutveno neprihvatljivoga ponaanja, a
iznimno su poticajne za samoaktualizaciju uenika i
samostalno-istraivako uenje.
Izvanuionika nastava je oblik nastave koji
podrazumijeva ostvarivanje planiranih programskih
sadraja izvan kole. U izvanuioniku nastavu spadaju:
izleti, ekskurzije, odlasci u kina, kazalita, galerije i druge
ustanove, terenska nastava, kola u prirodi i drugi slini
organizirani oblici pouavanja/uenja izvan kole. Cilj
izvanuionike nastave je uenje otkrivanjem u
neposrednoj ivotnoj stvarnosti, u kojemu se uenici
susreu s prirodnom i kulturnom okolinom, ljudima koji u
njoj ive i koji su utjecali na okolinu. Rad izvan kole
potie radost otkrivanja, istraivanja i stvaranja, pogodan je
za timski rad, utjee na stvaranje kvalitetnih odnosa unutar
odgojno-obrazovne skupine te potie intelektualna
uvstva. Pri organizaciji ovoga oblika rada valja voditi
rauna o interesima, mogunostima i sposobnostima
uenika. Izvanuionika nastava treba koristiti mogunost
interdisciplinarnoga povezivanja sadraja razliitih
nastavnih predmeta. Pogodnost ovoga oblika nastave jest
lake i bre uenje. Vano je temeljito planiranje aktivnosti
izvan uionice, s jasno osmiljenim ciljevima i zadaama,
sadrajno i metodiki adekvatno pripremljeno. Najei
oblici izvanuionike nastave su kolski izleti, kolske
ekskurzije te program poznat kao kola u prirodi. Plan i
program ovih aktivnosti utvruje se godinjim planom i
programom rada kole.
kolski izlet je poludnevni ili cjelodnevni zajedniki
odlazak uenika i uitelja u mjestu u kojemu je kola ili
izvan njega, a koji organizira i izvodi kola u svrhu
ispunjavanja odreenih odgojno-obrazovnih ciljeva i
zadaa.
kolska ekskurzija je viednevno putovanje radi
posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, portskim i
tehnikim odreditima izvan sjedita kole, u skladu s
odreenim ciljevima i zadaama kole. kolske ekskurzije
mogu trajati najdulje tjedan dana. Razrednik je duan
14
upoznati roditelje s planom i programom izleta ili
ekskurzije prije poetka provedbe.
kola u prirodi je oblik nastave koji se organizira
viednevno na posebno odabranom prirodnom odreditu s
odgovarajuim uvjetima zatvorenoga i otvorenog prostora
za pouavanje i uenje. Program kola u prirodi temelji se
na godinjem nastavnom planu i programu osnovne kole.
8. RAD S DAROVITIM UENICIMA
Tenja za visokim odgojno-obrazovnim standardima i
postignuima zahtijeva pridavanje veega znaenja
otkrivanju iznadprosjene i darovite djece i stvaranju
mogunosti za razvijanje njihove darovitosti u jednom ili
vie podruja. Zadaa uitelja je zamijeniti uobiajenu
razrednu situaciju u kojoj su se sadraji, metode i oblici
rada prilagoavali prosjenoj veini u razredu. Uoavanje
darovitih uenika i poticanje razvoja njihove darovitosti
izradbom programa u skladu sa sklonostima, interesima,
motivacijom i sposobnostima darovitih uenika je obveza
uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli.
Dva najea pristupa koja se koriste za potrebe darovitih
uenika u osnovnoj koli su:
E izradba i realizacija posebnoga ili obogaenoga
odgojno-obrazovnog programa i
E akceleracija programa.
Primjena izradbe i realizacije posebnoga ili obogaenoga
odgojno-obrazovnog programa za darovitog uenika ili
skupinu darovitih uenika pretpostavlja:
E identificiranje darovitoga uenika, odnosno
dijagnosticiranje darovitosti
E izradbu programa rada za jednog ili skupinu
darovitih uenika,
E formiranje tima strunjaka koji e pratiti
njegov/njihov rad,
E osiguravanje uvjeta za ostvarenje programa (satnica,
nastavna sredstva, literatura, oblici pouavanja,
odnosno uenja),
E vrjednovanje uenikovih rezultata i postignua.
Mogunosti obogaivanja programa za darovitoga
uenika ili uenike su raznovrsne. Program se moe
odnositi na svako odgojno-obrazovno podruje, a pristup
sadraju je dublji, individualno voen, esto povezan s
drugim podrujima, interaktivan, a moe biti pod
vodstvom mentora izvan kole (primjerice, znanstvenika,
umjetnika, i dr.). Kod prakticiranja obogaenog programa
daroviti uenici se ne izdvajaju iz razredne zajednice i
kolskog okruenja, nego individualno rade na zadacima ili
projektima uz struno voenje. Vano je voditi rauna o
individualnim potrebama i sklonostima svakoga darovitog
uenika, a napose o njihovoj motivaciji.
Akceleracija je oblik nastave kojim se ueniku
omoguuje zavravanje osnovne kole u vremenu kraem
od propisanog. Odnosi se na one uenike koji se istiu
izvrsnim postignuima u dijelu ili svim odgojno-
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
obrazovnim predmetima. Takvim uenicima se prua
mogunost svladavanja nastavnih programa iz dva razreda
tijekom jedne kolske godine. Akceleracija moe biti
djelomina - kada daroviti uenik provodi u viem razredu
samo dio kolskoga dana, sluajui jedan ili vie predmeta,
i potpuna - kada uenik u jednoj kolskoj godini zavrava
dva razreda.
Akceleracija je zahtjevniji i osjetljiviji nain ostvarenja
potreba darovitoga uenika. Darovita se djeca istiu
odreenim natprosjenim sposobnostima, to je za uitelja
zahtjevnije u didaktiko-metodikom pristupu. Vano je
pritom uzeti u obzir i razinu emocionalne i socijalne
zrelosti darovitoga uenika prije donoenja odluke o
primjeni akceleracije.
Dodatnim radom esto se potie ukljuivanje uenika za
sudjelovanje na natjecanjima, susretima i smotrama.
Hrvatski kolski sustav omoguuje i trei vid rada s
darovitim uenicima, a to je omoguivanje ukljuivanja u
posebne povremene odgojno-obrazovne programe koji se
organiziraju za skupinu darovite djece unutar same kole,
ili programe kojima se organizira poseban razred za
darovite uenike, a postoje i posebne kole - glazbene,
baletne, likovne, i slini programi koji se povremeno
organiziraju kao tzv. ljetne kole, subotnje kole, programi
specijalizacija i sl.
9. RAD S UENICIMA S POSEBNIM
POTREBAMA
Suvremena hrvatska kola omoguuje i potie
integraciju uenika s lakim tekoama u razvoju u redoviti
kolski sustav, to ovisi o stupnju tekoe i procjeni
posebne odgojno-obrazovne podrke koju uenici s
tekoama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje
prua kola i omoguuje lokalna zajednica.
Prema novim terminologijskim odreenjima uenici s
tekoama u razvoju kategoriziraju se u uenike s
posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti
osnovnokolski sustav podrazumijeva prakticiranje
posebnih sadraja, naina, metoda rada i vrjednovanja
postignua.
Uenici s lakim tekoama u razvoju u pravilu se
ukljuuju u redovite razredne odjele, te svladavaju
redovite nastavne programe uz individualizirane naine
rada s obzirom na strunu procjenu posebnoga odgojno-
obrazovnog djelovanja, o kojemu miljenje i prosudbu
donosi poseban tim strunjaka.
Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne kole
omoguuje dva vida integracije djece s tekoama u
razvoju:
a) potpunu integraciju, i
b) djelominu integraciju.
15
Potpuna integracija podrazumijeva ukljuenost
uenika s tekoama u razvoju u razredni odjel, izradbu i
primjenu posebno prilagoenih programa za uenika s
tekoom ili tekoama u razvoju, koje kreira uitelj u
suradnji s defektologom i drugim strunim suradnicima. S
posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike.
Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama
potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na
nain da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvie tri
uenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o
broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u
osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u
koji je ukljuen jedan uenik s tekoama u razvoju, moe
imati najvie 28 uenika, s dva uenika s tekoama u
razvoju razredni odjel moe imati najvie 26 uenika, a s
tri uenika s tekoama u razvoju razredni odjel moe
imati najvie 24 uenika.
Pravilnikom o osnovnokolskom odgoju i obrazovanju uenika
s tekoama u razvoju (NN, 23/91.) utvreni su primjereni
oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim
potrebama.
Za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima
(vida, sluha, tjelesnih oteenja) koji su potpuno integrirani
u redovite razredne odjele organizira se produeni struni
postupak u skupinama od 6 do 10 uenika nakon nastave.
Djelomina integracija podrazumijeva ukljuenost
uenika s tekoama u razvoju, najee s lakom
mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom
odjelu sa skupinom uenika koji rade prema Nastavnom
planu i programu za osnovnu kolu, a dio programa svladavaju
prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za
uenike s tekoama u razvoju, kojega realizira defektolog u
posebnom razrednom odjelu.
Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih
tekoa u razvoju koluju se u sustavu djelomine
integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima
svladavaju nastavne sadraje hrvatskoga jezika, matematike
i prirode i drutva, dok nastavne sadraje likovne i
glazbene kulture te tehnike i tjelesne i zdravstvene
kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu,
uglavnom po prilagoenom programu.
U odgojno-obrazovnom radu s uenicima s tekoama u
razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe
uenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i
nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrke
primjenom rehabilitacijskih programa, ukljuivanjem
osposobljenih asistenata u nastavi i dr.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s
invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i
Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006. -
2012. predviaju niz mjera u podruju odgojno-
obrazovne integracije djece s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama: struno osposobljavanje i
usavravanje uitelja, meuresornu suradnja i suradnja s
civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i
programa, mobilne slube podrke i dr.
Sustavnim strunim usavravanjem uitelja i strunih
suradnika osigurava se potrebna razina osposobljenosti za
rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama, od prepoznavanja njihovih posebnosti, izbora
najprikladnijih pedagoko-psiholokih i didaktiko-
metodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja
napredovanja i uspjenosti.
Rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada
s uenicima s tekoama u razvoju i njihovoj integraciji u
redoviti nastavni rad u koli ukljuuje intenzivnu suradnju
uitelja, ostalih uenika, strunih suradnika, ravnatelja,
roditelja/skrbnika i lanova obitelji, lokalne zajednice,
udruga.
U radu s uenicima s posebnim potrebama u redovitom
sustavu odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli teite se
stavlja na izradbu posebnih odgojno-obrazovnih i
nastavnih programa. Posebno izraen program
pretpostavlja individualizirani rad, praenje i vrjednovanje
uenikova napredovanja, savjetovanje sa strunim
suradnicima i stalnu suradnju s roditeljima/skrbnicima.
Izradba individualiziranoga odgojno-obrazovnog
programa temelji se na procjeni sposobnosti, interesa i
potreba uenika, te procjeni podruja koja treba razvijati
kod uenika s posebnim potrebama.
Etape izradbe individualiziranoga programa su: inicijalna
procjena, odreivanje nastavnih predmeta i sadraja, razine
usvajanja sadraja, vremenske dimenzije (kratkoroni i
dugoroni ciljevi i zadatci), izbor metoda, postupaka,
sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignua
uenika. Preporuuje se ee praenje uspjenosti
programa zbog eventualne potrebe mijenjanja ili
doraivanja programa.
Ukoliko kola nema zaposlenog strunjaka koji se bavi s
uenicima s tekoama u razvoju, ona je duna osigurati
primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu
suradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovlatenim
institucijama. Svi dokumenti i prilozi praenja uenika
ulau se u mapu uenika.
Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji kole
duni su izraditi pisano izvjee o postignuima, kao i
preporuke za daljnji rad.
Individualizirani odgojno-obrazovni programi izrauju
se za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebama
temeljem Rjeenja Ureda dravne uprave i Odluke
uiteljskog vijea kole.
Nova hrvatska kola predvia mogunost uvoenja
novih, alternativnih oblika rada s uenicima s tekoama u
razvoju, koji obogauju postojee nastavne planove i
programe, a mogu se provoditi kao izvannastavne ili
izvankolske aktivnosti. Jedan od takvih oblika je tzv.
bonus nastava, koji predstavlja ponudu zamjenskih
aktivnosti za one predmete koji zahtijevaju vie kognitivne
razine, a za uenike s tekoama u razvoju predstavljaju
teko dostian ili pak nedostian cilj. Ovaj oblik rada je
posebno koristan za sprjeavanje upuivanja djece u
specijalizirane institucije i izdvajanje djeteta iz bliske
sredine kada to nije nuno. Blok satovi olakavaju
organizaciju bonus nastave.
Ovaj oblik nastave, kao i prikladne sadraje, planira kola
u suradnji s roditeljima, uenikom i strunim suradnicima,
a oni ovise o inicijativnosti, domiljatosti i mogunosti
neposrednih sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti.
10. NOSITELJI ODGOJNO-OBRAZOVNE
DJELATNOSTI U OSNOVNOJ KOLI
Nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli su:
ravnatelj, uitelji i struni suradnici.
Ravnatelj je ovlatena i odgovorna osoba za
funkcioniranje cjelokupnoga odgojno-obrazovnog rada u
koli i koja po funkciji sudjeluje u razvojno-pedagokoj
djelatnosti kole. Odgojno-obrazovna uloga ravnatelja je
stvaranje ozraja za promjene, povezivanje s kolektivom,
poticanje timskoga rada i zajednikoga rjeavanja
problema, stvarati suradniko ozraje, pokazati jasno
namjere, ciljeve i zadae kole, istaknuti doprinose i
zasluge lanova kolektiva, ukljuiti lokalnu zajednicu u rad
i ivot kole, jasno iskazivati prioritete kole, suraivati s
lanovima kolektiva u planiranju, podijeliti zadovoljstvo i
zahvalnosti s drugima, nagraivati napore uitelja i
uenika, nazoiti proslavama, provoditi vrjednovanje i
samovrjednovanje rada ravnatelja, te vrjednovanje i
samovrjednovanje rada uitelja.
Uitelji su struno osposobljeni nositelji odgojno-
obrazovnoga i nastavnog rada u razrednoj i predmetnoj
nastavi prema podrujima nastavne djelatnosti. Oni
ostvaruju odgojno-obrazovnu djelatnost u redovitoj,
izbornoj, dopunskome i dodatnom radu, radu s uenicima
s posebnim potrebama, izvannastavnim i izvanuionikim
aktivnostima.
Razrednik ima ulogu uitelja koja se odnosi na voenje
povjerenoga razrednog odjela te komunikacijsko
posredovanje izmeu neposrednih i posrednih sudionika
odgojno-obrazovne djelatnosti /procesa - uenika,
uitelja, roditelja/skrbnika. Razrednik je voditelj i
odgojitelj odreene skupine uenika koja ini razredno
odjeljenje. On je osoba koja upuuje uenike u kolski i
nastavni rad, hrabri, razumije i usmjerava, pomae im,
potie razvijanje suradnje i prijateljstva meu uenicima te
ih pouava zajednikom ivljenju. Ulazak djeteta u kolu
oznaava susret s novim socijalnim okruenjem, drukijim
16
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
drutvenim odnosima i novim obvezama. Razrednikova je
uloga stvaranje povoljnoga socijalno-psiholokog ozraja i
meusobnoga potovanja. Razrednik prati rast i razvoj
uenika, njihovo ponaanje, otkriva uzroke moguega
neprihvatljivog ponaanja. Razrednik radi u skladu s
odgojno-obrazovnim ciljevima kole i nastave, identificira
probleme uenika, pomae im u rjeavanju problema i
neuspjeha u uenju, te stalno surauje s drugim uiteljima.
Njegova je obveza i stalna suradnja
roditeljima/skrbnicima. Uz poslove voenja i praenja
razvoja uenika, razrednik vodi pedagoke i
administrativne poslove. Na poetku kolske godine
razrednik izrauje program rada svoga odjela.
11. ODGOJNO-OBRAZOVNA
DJELATNOST STRUNIH
SURADNIKA U OSNOVNOJ KOLI
Razvojno-pedagoka i psiholoka djelatnost sastavni je
dio programa rada osnovne kole, ija uloga jest stalno
unaprjeivanje svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada
u koli i nastavi.
Nositelji razvojno-pedagoke djelatnosti su struni
suradnici u koli. To su: pedagog, psiholog, defektolog,
socijalni radnik i knjiniar.
Struni suradnici u koli ostvaruju sljedee zadae:
E potiu usvajanje vrijednosti, stavova i navika koje
omoguavaju cjelovit razvoj osobnosti uenika,
E prate razvoj i odgojno-obrazovna postignua
uenika,
E sudjeluju u provoenju zdravstvene i socijalne skrbi
uenika,
E profesionalno informiraju i usmjeravaju uenike u
skladu s njihovim potrebama, interesima i
sposobnostima,
E pruaju savjetodavnu pomo uenicima,
roditeljima, uiteljima, strunim tijelima i drugim
sudionicima odgojno-obrazovne djelatnosti
/procesa,
E sudjeluju u uvoenju pripravnika u samostalni
odgojno-obrazovni rad,
E sudjeluju u strunom usavravanju odgojno-
obrazovnih djelatnika,
E istrauju potrebe za kvalitetnu organizaciju
odgojno-obrazovnoga rada,
E istrauju i analiziraju pojedine pedagoke /
psiholoke / defektoloke pojavnosti (programa,
akcija, odgojno-obrazovnih postignua, pedago-
kog standarda) i drugih sastavnica odgojno-
obrazovne djelatnosti/procesa,
E rade na povezivanju kole s lokalnom i irom
zajednicom,
E uvode i prate inovacije u svim sastavnicama
odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa,
E prate nove spoznaje iz podruja pedagogije /
psihologije / defektologije i njihovu primjenu u
nastavnom i kolskom radu,
E uspostavljaju i razvijaju sustav informatike i
dokumentacijske djelatnosti radi evidencije i
unaprjeivanja osobnoga rada te rada kole,
E provode vrjednovanje i samovrjednovanje rada
sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa u
koli.
Rad pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnoga
radnika i knjiniara usmjeren je na sva podruja odgojno-
s obrazovne djelatnosti i sudionike koji sudjeluju u
ostvarivanju ciljeva osnovne kole. Ta podruja su:
E pripremanje kolskih odgojno-obrazovnih
programa i njihove realizacije,
E neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom
procesu,
E vrjednovanje odgojno-obrazovnih rezultata,
provoenje studijskih analiza, istraivanja i
projekata,
E stalni struni razvoj nositelja odgojno-obrazovne
djelatnosti u koli,
E biblioteno-informacijska i dokumentacijska
djelatnost.
Pripremanje kolskih odgojno-obrazovnih
programa i njihove realizacije odnosi se na:
E utvrivanje odgojno-obrazovnih potreba uenika,
kole i okruenja - ispitivanje i utvrivanje pojava i
procesa s ciljem operativnih, dijagnostikih,
znanstvenih i drugih uvida; analizu odgojno-
obrazovne situacije i pripremu plana odgojno-
obrazovnoga djelovanja; klasifikaciju, sistematizaciju
i pripremu mjera za raznovrsne potrebe i korisnike;
E organizacijske poslove, planiranje i programiranje
rada kole i nastave - planiranje i programiranje rada
svakoga strunog suradnika; sudjelovanje u
osmiljavanju i kreiranju kratkoronoga i
dugoronog razvoja kole, te izradbu godinjega
plana i programa rada kole; planiranje i
programiranje nastave, izvannastavnih aktivnosti i
rada strunih tijela kole; provedbu kvantitativne i
kvalitativne analize stupnja ostvarenosti ciljeva kole;
praenje razvoja i napredovanja uenika;
profesionalnu orijentaciju; suradnju s roditeljima;
izvannastavne aktivnosti; rad strunih tijela kole;
planiranje provedbe integrativnih nastavnih i
kolskih programa; pripremu individualnih programa
za uvoenje pripravnika u samostalni rad;
sudjelovanje u planiranju i programiranju javne
afirmacije kole;
E ostvarivanje uvjeta za realizaciju plana i programa
kole - praenje cjelokupnoga rada kole i
vrjednovanje kvalitete rada i didaktiko-metodikih
uvjeta rada; osiguravanje nastavne opreme; izradbu
nastavnih sredstava i pomagala; sudjelovanje u
estetsko-ekolokom ureivanju prostora kole;
poticanje uitelja za primjenu audio-vizualnih
sredstava i informatike opreme u nastavi.
17
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom
procesu sastoji se od sljedeih aktivnosti:
E upisi djece u I. razred osnovne kole - utvrivanje
psihofizike sposobnosti djece pri upisu u I. razred,
utvrivanje kriterija za formiranje razrednih odjela;
E unaprjeenje rada kole - sudjelovanje u
suvremenim promjenama rada kole; poticanje
uvoenja i primjene novih metoda i oblika
nastavnoga i kolskog rada; struna pedagoko-
psiholoka i didaktiko-metodika pomo u
ostvarivanju nastavnih planova i programa; praenje
realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih
predmeta, izvannastavnih i izvanuionikih
aktivnosti; identifikacija i praenje rada i uspjeha
darovitih uenika, sudjelovanje u izradbi
individualiziranih programa za darovite uenike i
uenike s tekoama u razvoju, pruanje strune
pomoi uenicima s tekoama u uenju, s loim
obiteljskim prilikama i drugim oteavajuim
okolnostima; provoenje razvojnih i akcijskih
istraivanja i drugih znanstveno-strunih projekata;
vrjednovanje realizacije nastavnih programa i
kolskoga rada, uenika i razrednih odjela;
predlaganje naina za unaprjeivanje kvalitete rada
kole, kulture kole i profesionalne kulture;
sudjelovanje u meukolskim, upanijskim,
regionalnim i meunarodnim projektima;
E razvojni i savjetodavni rad - individualno i skupno
pruanje savjetodavne pomoi uenicima,
roditeljima, uiteljima; razmatranje i predlaganje
odgojno-obrazovnih mjera za sankcioniranje
nepoeljnih ponaanja uenika; individualni i skupni
savjetodavni rad sa strunjacima;
E profesionalno informiranje i usmjeravanje uenika -
ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih
potreba uenika, procjenjivanje njihovih
sposobnosti i motivacije; upoznavanje uenika,
roditelja i uitelja s mogunostima nastavka
kolovanja djece/uenika s obzirom na potrebe
svijeta rada; suradnja sa strunim slubama Zavoda
za zapoljavanje i drugim relevantnim ustanovama;
savjetodavni rad s uenicima s posebnim potrebama;
E zdravstvena i socijalna zatita uenika - sudjelovanje
u provoenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja i
podizanje zdravstvene kulture uenika i drugih
sudionika odgojno-obrazovnoga procesa; pomo
uenicima u ostvarivanju zdravstene i socijalne
zatite; upoznavanje socijalnih prilika uenika i
pomo ueniku u ostvarivanju socijalno-zatitnih
potreba; uvaavanje i zastupanje prava uenika.
Struno usavravanje je obveza neposrednih
sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti u koli i nastavi,
a aktivnosti strunih suradnika povezane su sa stalnim
strunim razvojem, i to na nain:
E planiranja i provedbe obveznoga strunog
usavravanja uitelja i strunih suradnika,
E praenja i pruanja strune pomoi pripravnicima i
uiteljima poetnicima,
18
E suradnje sa strunjacima i ustanovama koje prate
odgojno-obrazovni sustav i onima koji se bave
unaprjeivanjem odgoja i obrazovanja,
E organiziranja i voenja strunih rasprava u koli,
E organiziranja i izvoenja oglednih nastavnih satova,
E angairanja u odgovarajuim strunim
udruenjima,
E praenja znanstvene i strune literature.
Biblioteno-informacijska i dokumentacijska
djelatnost podrazumijeva sljedee aktivnosti:
E nabavku znanstveno-strunih asopisa, knjiga i
druge literature,
E nabavku multimedijskih izvora znanja,
E poticanje uenika, roditelja, uitelja na koritenje
znanstvene i strune literature,
E pruanje strune pomoi ueniku i roditelju u
koritenju literature,
E sudjelovanje u uspostavljanju i razvijanju
informatizacije kole,
E kreiranje i izradba tiskanih materijala za uenike,
uitelje, roditelje, nastavni i kolski rad,
E voenje kolske, pedagoke i nastavne
dokumentacije,
E izradba i uvanje uenike dokumentacije.
Struni suradnici dio poslova rade samostalno, a za dio
poslova neophodan je timski rad.
Pedagog je najire profiliran struni suradnik. Sudjeluje
u svim fazama odgojno-obrazovne djelatnosti, od
planiranja i programiranja do vrjednovanja rezultata. On
surauje sa svim drugim sudionicima odgojno-obrazovne
djelatnosti/procesa u koli. Prati, istrauje i analizira
nastavni rad, te predlae naine i sadraje za unaprjeivanje
i poboljavanje nastave i cjelovitoga odgojno-obrazovnog
rada u koli. Teite rada pedagoga je na pedagoko-
didaktikom podruju kolskoga i nastavnog rada.
Psiholog je strunjak koji primjenjuje znanstvene
spoznaje pedagoke i razvojne psihologije u kolskoj
praksi. Primjenom odgovarajuih psihologijskih
instrumenata i metoda pridonosi unaprjeivanju
psiholokoga aspekta odgojno-obrazovnoga i nastavnog
procesa. Teite njegova rada je individualni i skupni rad s
uenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojno-
obrazovnoga djelovanja je u funkciji njihova
osposobljavanja za bolje razumijevanje uenikovih potreba
i ponaanja, te djelotvorniji rad s njima. Pratei razvoj i
napredovanje uenika, psiholog radi s njima savjetodavno,
a posebice u profesionalnom informiranju i usmjerivanju.
Defektolog radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i
terapiji uenika s tekoama u razvoju i uenju. Utvruje
individualne odgojno-obrazovne sadraje namijenjene
uenicima s tekoama u razvoju i uenju, te odreuje
nastavne oblike i metode rada primjerene sposobnostima
takve djece. Brine o osposobljavanju i strunom
usavravanju uitelja u podruju integracije i brige za
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
razvoj djece s tekoama. U skladu s vrstom i stupnjem
tekoe, utvruje didaktiko-metodike uvjete rada.
Surauje s roditeljima usklaujui odgojno-obrazovne
napore kole i roditeljskoga doma.
Socijalni radnik utvruje socijalni sastav uenika u
koli i pojedinim razrednim odjelima, te analizira i
utvruje odnose i utjecaje izmeu socijalnih imbenika i
uspjeha uenika. Analizom socijalne situacije u koli
utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnih
problema i neuspjeha pojedinih uenika. Upoznaje se s
neposrednim uvjetima socijalne sredine u kojoj odrastaju
djeca s izraenim socijalnim potrebama te predlae
rjeavanje socijalnih problema takvih uenika. Prua
pomo uiteljima i roditeljima u razumijevanju socijalnoga
ambijenta i otklanjanju socijalnih problema.
Knjiniar potie razvoj italake kulture i
osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,
pridonosei razvoju kulture samostalnoga intelektualnog
rada. Osim neposrednoga odgojno-obrazovnog rada s
uenicima i njihova upuivanja u koritenje razliitih
izvora znanja, knjiniar sudjeluje u formiranju
multimedijskoga sredita kole kroz opremanje strunom
literaturom, drugim izvorima znanja i odgovarajuom
odgojno-obrazovnom tehnikom. Knjiniar prati
znanstveno-strunu literaturu, izrauje anotacije i tematske
bibliografije, te potie uenike i uitelje na koritenje
znanstvene i strune literature. S aktualiziranim
promjenama odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli, te
provoenjem projekta Hrvatski nacionalni obrazovni standard
za osnovnu kolu, knjiniari unose kvalitativne promjene u
odgojno-obrazovni rad knjinice donoenjem posebnoga
programa rada Informacijska pismenost i poticanje itanja.
12. KOLSKA KNJINICA
Suvremena kolska knjinica informacijsko je, medijsko
i komunikacijsko sredite kole. Kao izvor informacija i
znanja prvenstveno je namijenjena uenicima i uiteljima
za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim
i izvannastavnim aktivnostima kole, mjesto okupljanja i
provoenja izvannastavnoga i slobodnog vremena.
Nositelj djelatnosti kolske knjinice kolski je knjiniar
od kojeg se oekuje profesionalni pristup u komunikaciji i
radu, sposobnost razumijevanja korisnikih potreba te
informacijske vjetine i znanja o svrsishodnoj i kvalitetnoj
uporabi informacija.
kolska knjinica je prostor prilagoen potrebama
uenika i omoguuje im uenje i samostalno istraivanje.
Zadaa je suvremene kolske knjinice potpora odgojno-
obrazovnim ciljevima i zadatcima nastavnoga plana i
programa kole. Na prvome mjestu treba osigurati pristup
izvorima znanja koji e uenike potaknuti na razliite ideje
u procesu iskustvenoga uenja i omoguiti im stjecanje
stvaralakoga iskustva pri uporabi i kreiranju informacija.
To su i preduvjeti za uspjena postignua u uenju i
razumijevanju, poticanju mate i uivanju u itanju,
promicanju naela da su sloboda miljenja i slobodan
pristup informacijama polazita za uspjeno i odgovorno
sudjelovanje u graanskom demokratskom drutvu. Za
ostvarenje odgojno-obrazovnih ciljeva potrebna je
suradnja s uenicima, nastavnicima, administrativnim
osobljem i roditeljima/skrbnicima.
Djelatnost knjiniara u kolskoj knjinici obuhvaa
neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, struno-
knjininu te kulturnu i javnu djelatnost.
Suvremena djelatnost knjinice usmjerena je na
informacijsku pismenost i poticanje itanja. U dananjem drutvu
informacijska pismenost je jedna od vanih sastavnica
ovjekove pismenosti uope. Ona ukljuuje razumijevanje i
uporabu informacija, ne samo iz klasinih izvora znanja,
nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom.
Upravo u osposobljavanju koritenja tog oblika pismenosti
kolska knjinica dobiva veu ulogu, jer pouava uenike
samostalnom projektno-istraivakom radu, potie ih na
stvaralako i kritiko miljenje pri pronalaenju, selektiranju,
vrjednovanju i primjeni informacija.
kolska knjinica je mjesto gdje se uenik uvodi u svijet
knjige i itanja. itanjem uenik otkriva raznoliki svijet
literature. Pritom tehnike itanja i razumijevanje
proitanoga postaju bitan preduvjet uspjenosti procesa
cjelokupnoga kolskog uenja. Zadaa je kolskoga
knjiniara stvoriti od uenika itatelja koji e s
oduevljenjem i radou osjetiti knjievno djelo.
Samostalnost u uporabi razliitih izvora informacija i
znanja oituje se u snalaenju u svim knjinicama, sluenju
njihovom graom, poznavanju klasifikacijskih naela,
uporabi raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne
zbirke i drugih izvora bez kojih nema suvremenoga i
svrsishodnoga cjeloivotnog uenja te napredovanja u
struci, a ni kvalitetnoga provoenja slobodnoga vremena.
Timskim radom kolskoga knjiniara i uitelja
omoguuje se meupredmetno povezivanje slinih ili
zajednikih nastavnih sadraja iz podruja informacijske i
italake pismenosti, kako pri planiranju tako i u
ostvarivanju, ime se znatno smanjuje optereenost
uenika. Program rada kolske knjinice moe biti
namijenjen uenicima, uiteljima, roditeljima ili svim
korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaama i ciljevima.
Aktivnosti kolske knjinice u korelacijskom pristupu
prema drugim predmetima odnose se na sljedee:
E sudjelovanje u zajednikom planiranju tema,
E realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom,
E izradbu referata ili uradaka na zadanu temu,
E provoenje individualnih i skupnih projekata,
E pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta,
tema ili cjelina,
E organiziranje predavanja i radionica za uenike,
uitelje, strune suradnike, roditelje,
E prezentacije projekata.
19
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Aktivnosti pri realizaciji programa mogu se provoditi u
razliitim oblicima:
E radionica za interesnu skupinu uenika,
E radionica za uenike pojedinih razrednih odjela,
E radionica za uenike s posebnim potrebama,
E nastavni dan u kolskoj knjinici,
E knjievni susreti - predstavljanje knjiga,
E izradba biltena, preporuenih popisa literature,
bibliografija i drugih izvora,
E izlobe (knjiga, slika, fotografija, promotivnih
materijala, audiovizualne grae, uenikih
radova...),
E organiziranje susreta s osobama koje izlau
odreenu temu,
E organiziranje itateljskih klubova,
E pokretanje projekata koji timski okupljaju uenike
i uitelje,
E obiljeavanja obljetnica pisaca, bivih poznatih
uenika kole i dr.
Nezaobilazna je uloga kolske knjinice u promicanju
prava djeteta koja proizlaze iz temeljnoga prava svakoga
ovjeka da se optimalno razvije na osnovi svojih
sposobnosti i intelektualno-emocionalnih potencijala.
Takav e uenik moi dosegnuti optimalni i eljeni stupanj
obrazovanja, pridonijeti svojoj drutvenoj sredini, aktivno
se ukljuiti u cijelo drutvo, znati se oduprijeti ivotnim
nedaama te biti sposoban prihvatiti raznovrsnost kultura i
stilove ivljenja, sa znatieljom usvajati nova znanja
potrebna za prilagoivanje u svim ivotnim situacijama.
Osnovna je zadaa suvremene kole zajedno sa kolskom
knjinicom poticati potrebu za pisanim izvorima i ostalim
vrstama knjinine grae, razvijati italake vjetine i
navike te osnove informacijske pismenosti i informacijske
vjetine koje su preduvjet za uinkovito pronalaenje
informacija. Isticanjem osnovne zadae kolske knjinice,
uenik postaje aktivan sudionik nove hrvatske kole.
Navedeni imbenici omoguit e uenicima da postanu
svjesni vlastitih informacijskih i italakih potreba koje e
im pomoi u aktivnom ukljuivanju u drutvo znanja.
Ciljevi odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj
knjinici su:
E privikavati uenike na knjinini prostor i ozraje,
E utjecati na pozitivna miljenja i stavove o knjizi,
knjinici i njezinoj sveukupnoj grai, te razvijati
naviku koritenja knjinice i mogunosti koritenja,
E razvijati itateljske i druge sposobnosti i vjetine
uenika (komunikacijske, informacijske, istrai-
vake...),
E osposobiti uenike za koritenje izvora znanja i
informacija u kolskoj knjinici,
E odgajati i obrazovati aktivnoga itatelja, motivirati
uenike za izvankolsko itanje,
E upoznati uenike sa svim izvorima informacija i
nauiti ih koristiti usluge kolske i drugih knjinica,
posebice uporabu leksikona, enciklopedija, rjenika
i sl. za istraivake i projektne zadae,
E uputiti uenike na knjige kao stalni izvor
raznovrsnih znanja (informativnih, umjetnikih,
tehnikih, zabavnih), prikazanih vizualnim,
auditivnim i audiovizualnim sredstvima (tekst, slika,
crte, mapa, tonski i videozapis),
E raditi s darovitim uenicima u dodatnom radu, u
slobodnim aktivnostima, te na satovima razredne
zajednice,
E upoznati uenike s primarnim i sekundarnim
izvorima informacija za potrebe cjeloivotnog
uenja,
E pratiti i ispitivati zanimanje uenika za knjigu,
E pouiti uenike o razlikovanju pojmova citat,
citiranje, referenca, biljeka i saetak za potrebe
problemsko-istraivakoga i projektnog rada,
E pouiti uenike o prepoznavanju bibliografskih
podataka o knjinoj grai.
Neposredni odgojno-obrazovni rad s uenicima u kolskoj
knjinici strukturiran je po razredima i sadrajima, te
zadaama odgojno-obrazovnoga rada.
Od I. do IV. razreda osnovne kole razvijaju se vjetine
pisanja i itanja. Prioritet aktivnostima u radu s uenicima
u i sa kolskom knjinicom daje se poticanju itanja kao
jezinoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem
italake pismenosti potie se govorno i pisano izraavanje
uenika, daju im se nova znanja, obogauje se rjenik,
pomae im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju
etikih normi, to su preduvjeti za uspjeno uenje svih
predmeta.
U I. razredu uenike treba upoznati sa kolskim
knjiniarom i knjininim prostorom, nauiti ih
razlikovati knjinicu od knjiare, upoznati ih s izvorima
uenja i znanja i njihovoj svrsi, nauiti ih posuivati, uvati
i vraati knjige na vrijeme, pokazati razlike izmeu knjiga
(slikovnica, rjenik, knjiga), razvijati sposobnost
promatranja, zapaanja i slobodnog iznoenja vlastitoga
miljenja.
U II. razredu uenik treba znati prepoznati i imenovati
djeje asopise (naslovnica), razlikovati djeji tisak od
dnevnoga tiska i asopisa, znati prepoznati rubriku i
odrediti je li ga sadraj pouava ili zabavlja (pouno-zabavni
list), razlikovati asopise prema vremenu izlaenja (tjednik,
mjesenik), stjecati naviku itanja djejih asopisa.
Od uenika se oekuje da se znaju samostalno
orijentirati u knjinici i pronai eljenu knjigu, da znaju
kako je knjiga opremljena (hrbat, korice, knjini blok), da
savladaju osnovnu komunikaciju s knjievno-umjetnikim
tekstovima na razini prepoznavanja, da doivljavaju knjigu
kao motivacijsko sredstvo za razliite aktivnosti prianjem
pria i bajki u knjinici, da naue aktivno sluati, da usvajaju
nove rijei i bogate rjenik.
U III. razredu uenik treba znati imenovati osobe koje
su vane za nastanak knjige (autor, ilustrator, prevoditelj),
te prepoznati dijelove knjige (naslovna stranica, sadraj,
biljeka o piscu, izdanje, nakladnik) i podatke u knjizi.
20
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Uenici trebaju svladati samostalno itanje knjievno-
umjetnikih tekstova i poznavati aktivnosti knjinice radi
poticanja itanja i uporabe knjinice u uenju i kreativnom
koritenju slobodnoga vremena.
U IV. razredu uenici trebaju upoznavati referentnu
zbirku (enciklopedija, leksikon, rjenik, pravopis, atlas) i naine
njezine uporabe u svrhu proirivanja znanja, trebaju znati
prepoznati referentnu zbirku na razliitim medijima, te
znati pronai, izabrati te primijeniti informaciju. Uenici
trebaju nauiti razlikovati knjievno-umjetnika djela,
popularno-znanstvena i strunu literaturu te stjecati naviku
sluenja znanstveno-popularnim tekstom.
Od V. razreda kolska knjinica uvodi uenike u svijet
informacija pouavajui ih samostalnoj uporabi izvora
informacija i znanja. U procesu pouavanja vano je
razvijati sposobnosti procjene vrijednosti svake
informacije. U sreditu su pozornosti, dakle, informacija i
njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne
odgovornosti pri stjecanju vjetina potrebnih za
cjeloivotno uenje.
U V. razredu uenik treba znati uoiti podruja
ljudskoga znanja (struke), prepoznati i imenovati znanosti,
zapaziti njihovo grananje, itati tekst iz asopisa s
razumijevanjem i znati ga prepriati. Oekivanje je da
uenik zna pronai knjigu na polici uz pomo signature,
objasniti kataloni opis i pronai knjigu u knjinici uz
pomo knjininoga kataloga.
U VI. razredu uenik e razumjeti sustav Univerzalne
decimalne klasifikacije (UDK) kojom se klasificiraju
popularno-znanstvena i struna djela te prema njemu znati
pronai knjigu u bilo kojoj knjinici, sluiti se katalozima i
bibliografijama pri pronalaenju informacija za potrebe
problemsko-istraivake i projektne nastave. Uenik treba
samostalno rabiti predmetnicu, izabrati tehnike rada, naine
pretraivanja i izvore informacija za rjeavanje
problemsko-istraivakih zadaa.
U VII. razredu uenik treba znati izabrati i uporabiti
podatke iz razliitih asopisa pri oblikovanju informacija,
treba znati citirati, pronai citat i uporabiti ga, usvojiti
citiranje literature pri izradbi referata i zadaa istraivakoga
tipa, razumjeti vanost i svrhu pravilnoga citiranja literature
u tijeku pisanja samostalnoga rada, te usvojiti pojam
autorstva (potovati intelektualno vlasnitvo u uporabi i
kreiranju informacija). Uenik treba biti osposobljen
pretraivati fondove knjinica putem e-kataloga (on-line
katalozi), znati pronai odgovor na pitanje ima li odreena
knjinica neku jedinicu knjinine grae, koliko ih ima i
koji im je trenutani status, treba samostalno uoiti koje
knjige nekoga autora ima knjinica. Uenik treba znati
razlikovati tiskani i elektroniki asopis.
U VIII. razredu vano je da uenici razumiju sustav
pojedinih vrsta knjinica u Republici Hrvatskoj
(Nacionalna i sveuilina knjinica, narodna, specijalna i
kolska knjinica) i u svijetu; znati samostalno pretraivati
21
fondove knjinica e-katalogom (on-line katalog i on-line
informacija) radi pronalaenja jedinica knjine grae ili
izvora informacija za samostalnu izradbu uenikoga rada.
Oekuje se da uenici steknu znanje o meupredmetnom
povezivanju knjinino-informacijskih znanja s drugim
predmetima, da su osposobljeni itati s razumijevanjem i
prepriavati vlastitim rijeima, raditi biljeke i pisati
saetak, te primijeniti steena znanja i vjetine u
cjeloivotnom uenju.
Realizacija sadraja programa italake pismenosti
i knjinino-informacijskoga podruja kolske
knjinice
Broj i redoslijed odgojno-obrazovnih sadraja vezanih za
rad u kolskoj knjinici nije odreen posebnim brojem
nastavnih sati, vremenom i tempom rada. Za neke sadraje
bit e potrebno vie sati, a neki e se obraditi tijekom
jednog sata. Redoslijed sadraja ne upuuje na strogi
redoslijed obradbe.
Sadraje treba ostvarivati na naine koji aktivno
ukljuuju uenike, potiu njihovu znatielju i kreativnost.
Sadraji programa mogu se izvoditi u kolskoj knjinici,
informatikoj uionici, razredu, vienamjenskom ili
nekom drugom prostoru u koli ili izvan nje.
Budui da kolska knjinica sve uspjenije usklauje
svoje zadae i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim
aktivnostima, teme iz programa mogu se ostvariti
korelacijom s bilo kojim podrujem iz kolskoga
programa, jer svaki sadraj moe biti podloga za
ostvarivanje ciljeva i zadaa italakoga i informacijskog
opismenjivanja.
U svim aktivnostima potrebna je kreativna suradnja,
timski rad uitelja i svih strunih suradnika, meu kojima
je i kolski knjiniar, te korelacijski pristup planiranju i
programiranju rada, jer se samo meupredmetnim
suodnosom, usporedbom sadraja, pokazivanjem slinosti i
razlike unutar odreenoga podruja znanja moe usvojiti
kvalitetno i primjenjivo znanje.
kolska knjinica je prostor za kulturne i javne
djelatnosti kao to su organiziranje, priprema i provedba
kulturnih sadraja - knjievne i filmske tribine, natjecanja
u znanju, knjievni susreti, veeri poezije, predstavljanje
kolskih novina, knjiga, tematske izlobe, filmske
projekcije i videoprojekcije.
Program rada u kolskoj knjinici odnosi se i na suradnju
s ustanovama koje se bave organiziranim radom s djecom
i mladei u slobodno vrijeme.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
13. INTERGRATIVNI ODGOJNO-
OBRAZOVNI SADRAJI ZA
OSNOVNU KOLU
a) ZDRAVSTVENI ODGOJ I OBRAZOVANJE
Planiranje i ostvarenje zdravstvenoga odgoja i
obrazovanja uenika u osnovnoj koli jedan je od
temeljnih ciljeva i zadaa opega odgoja i obrazovanja.
Sadraji zdravstvenoga odgoja odnose se na uenje o
zdravlju i zdravom ivljenju, promociju zdravlja i kulture
zdravoga ivljenja svakoga ovjeka.
Napredak znanosti i intenzivne promjene ekolokih i
globalizacijskih uvjeta ivota nadili su mogunosti
samostalnoga odgoja i obrazovanja o zdravlju kao
vrijednosti koja pridonosi kvaliteti ivota pojedinca i
zajednice.
Zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju se u koli
timskim radom i u suradnji odgojno-obrazovnih i
zdravstvenih djelatnika. Opi cilj interdisciplinarnoga rada
je promicanje zdravlja i zdravoga naina ivota, usvajanje
zdravih ivotnih navika, pravilne prehrane i redovite
tjelesne aktivnosti.
Posebni ciljevi zdravstvenoga odgoja i obrazovanja
usmjereni su na razumijevanje imbenika higijene i
osobnoga ivotnog stila u odgoju i obrazovanju za
zdravlje.
Budui da na zdravlje utjeu okolina i ivotne navike,
potrebno je u provedbu zdravstvenoga odgoja ukljuiti
roditelje i druge strunjake, odnosno istaknute pojedince
koji bi s pozitivnim stavovima, konkretnim ivotnim
navikama i prijedlozima postali saveznici u ostvarivanju
opih i posebnih ciljeva odgoja i obrazovanja za zdravlje.
Zdravlje se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
definira kao fiziko, duevno i socijalno blagostanje, a ne
samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.
U radu s uenicima, preventivni odgojno-obrazovni
program potrebno je temeljiti na viedimenzionalnom
modelu zdravlja koji ukljuuje podruja tjelesnoga,
emocionalnoga, mentalnoga, socijalnoga, osobnoga i
duhovnog zdravlja.
Temeljna pretpostavka suvremenoga pogleda na zdravlje
jest da je pojedinac odgovoran za svoje zdravstveno stanje.
Budui da je zdravlje veoma sloena kvaliteta ivljenja,
pouavanje o zdravlju i zdravom ivljenju treba doticati
sva podruja koja na njega utjeu.
U odgoju i obrazovanju za zdravlje oekivanja su
usmjerena na to da uenici razumiju odnos higijene i
osobnoga ivotnog stila, ime se razvija odgovornost za
vlastito zdravlje i zdravu okolinu. Ako uenici razumiju
odnos izmeu hrane i zdravlja, moi e donositi odluke
koje e poboljavati njihovo zdravlje i sprjeavati bolesti.
22
U sigurnoj i poticajnoj sredini kole i roditeljskoga doma
uenici trebaju nauiti preuzimati odgovornost za vlastito
zdravlje, to podrazumijeva stjecanje znanja o zdravoj
prehrani, uenje o spolno prenosivim bolestima, ouvanju
reprodukcijskoga zdravlja, odgovornom roditeljstvu,
uinkovitom suprotstavljanju uivanju sredstava ovisnosti i
drugim rizinim ponaanjima.
Informacije o zdravlju, zdravstvenoj zatiti, zdravstvenoj
kulturi pojedinca i o prevenciji bolesti, potrebno je
uskladiti s razvojnom dobi uenika, njihovim interesima i
potrebama.
Zdravstveni odgoj i obrazovanje nezaobilazan je sadraj
satova razredne zajednice, koji se odraava na cjelokupni
ivot i aktivnosti razreda. Redovita je tema roditeljskih
sastanaka i okosnica zajednikoga druenja, okupljanja,
provedbe razliitih humanitarnih i drugih aktivnosti.
Nastavne teme o zdravlju mogu biti meupredmetno
povezane s konkretnim nastavnim sadrajima i temama
koje obvezuju uitelje prirode, biologije, tjelesne i
zdravstvene kulture, razrednike i strune suradnike koji
sudjeluju u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ili u
realizaciji drugih planiranih programa i projekata.
Uinkovito odgojno-obrazovno djelovanje podrazu-
mijeva opredjeljenje cijele kole i usklaeno djelovanje
svih imbenika u okolini. U cjelokupnom i cjelovitom
djelovanju kole, zdravstveni odgoj i obrazovanje ostvaruju
svi uitelji, pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni
radnici, rukovodstvo kole i svi zaposlenici kole u suradnji
s roditeljima.
Roditelje je potrebno ukljuiti u odgojno-obrazovni rad
kole kada dijete krene u kolu. S roditeljima je osobito
vano suraivati na promicanju zdrave prehrane,
upozoravati na potrebu redovitoga djejega sna i odmora,
na vanost kretanja i boravka na svjeem zraku, na najee
probleme i poremeaje koji se pojavljuju u odreenoj
razvojnoj dobi, na specifina ponaanja i probleme
odrastanja u pubertetu i adolescenciji, te na rizina
ponaanja.
Odgojno-obrazovno djelovanje kole i roditelja
dopunjuje se u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima,
ovlatenim vanjskim suradnicima, ustanovama i
institucijama.
Promocija zdravlja provodi se u proaktivnom procesu
usvajanja zdravoga naina ivota, posebno s obzirom na
prevenciju najznaajnijih zdravstvenih problema, te
razvoja pozitivnih stajalita i motiva za zdrav i odgovoran
nain ivota. Ishodi provedbe zdravstvenoga odgoja u koli
su razumijevanje zdravlja, shvaanje vrijednosti zdravlja i
sposobnost preuzimanja odgovornosti za sebe i druge.
Svjetska i domaa iskustva rada na tom podruju
pokazuju kako je vanije i uinkovitije promicati zdravlje,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
isticati i podupirati i vjebati pozitivne modele ponaanja
radi usvajanja zdravih navika, nego pozornost i napore
usmjerivati na sprjeavanje bolesti.
Razliite aktivnosti u koli, prmjerice, urednost i istoa
kolskoga prostora, mogunost odravanja potrebne razine
osobne higijene, primjerenost namjetaja i opreme, te
estetsko ureenje kole, vani su imbenici u provedbi i
ostvarenju zdravstvenoga odgoja i obrazovanja.
Provoenje programa zdravstvenoga odgoja i
obrazovanja podrazumijeva primjenu novih komuni-
kacijskih obrazaca koji e pomoi da uenici shvate utjecaj
zdravlja na kvalitetu ivljenja i donoenje kvalitetnih
odluka za vlastito zdravlje i zdravlje drugih. Osim
redovitoga i stalnog rada na provoenju zdravstvenoga
odgoja i obrazovanja korisne su razliite akcije, predavanja,
posjeti, susreti, projekti i drugi oblici organiziranoga
promicanja zdravlja u socijalnoj okolini koja potie
suradnju i samostalnost u primjeni znanja, vjetina, gledita
i vrijednosti.
Pozitivan primjer, koji svojim zdravstvenim ponaanjem
daju uitelji, struni suradnici, ravnatelji i drugi zaposlenici
kole jednako kao i roditelji, zdravstveni djelatnici i
drutveno okruenje u najirem smislu, vaan je za razvoj
sloenih kognitivnih i socijalnih vjetina koji e djeci i
mladima pomoi izgraditi unutarnje vrijednosti i kriterije
zdravoga ponaanja i prihvaanja zdravlja kao istinske
vrijednosti.
Za provedbu zdravstvenoga odgoja i obrazovanja
potrebno je trajno usavravanje uitelja, nastavnika i
strunih suradnika.
b) ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA OKOLI I
ODRIVI RAZVOJ
Pitanje zatite okolia i odrivoga razvoja strateko je
pitanje svake drave. Ono je takoer u sreditu zanimanja
meunarodne zajednice te je predmetom brojnih
deklaracija, konvencija i meudravnih sporazuma. Za
ostvarivanje odrivoga razvoja, koji podrazumijeva
gospodarski i drutveni rast i razvoj, uz istodobno ouvanje
kvalitete okolia i razumno koritenje prirodnih resursa,
obrazovanje ima presudno znaenje. Potrebna je temeljita
promjena stoljeima razvijane kolektivne svijesti o
neiscrpnom kapacitetu okolia, koji e pridonijeti i
nadomjestiti sva naruavanja nastala ljudskim aktivnostima.
Novi narataji moraju izgraditi drukiji odnos spram
okolia, te razviti sposobnosti i vjetine koje e im pomoi
u suoavanju s naslijeenim i novonastalim problemima.
Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj svojim
sadrajima obuhvaa sve to nas okruuje te podrazumijeva
prirodne, socijalne, kulturno-tradicijske i gospodarske
aspekte okolia. Budui da se temelji na izgraivanju
pozitivnoga sustava vrijednosti pojedinca, esto se govori o
unutarnjem okoliu, to se odnosi na potovanje fenomena
23
ivota, suosjeanje i uvaavanje potreba drugih,
zadovoljavanje vlastitih potreba, pri emu se vodi rauna
da se ne dovede u pitanje mogunosti zadovoljavanja
potreba buduih generacija i drugih ivih bia, na
izgraivanje svijesti o vlastitim vrijednostima,
mogunostima i snagama te uspostavljanje kvalitetnih
odnosa s drugim ljudima, prirodom i samim sobom.
U smislu osposobljavanja mladih ljudi za ulogu
aktivnoga graanina potrebna su relevantna znanja,
razvijanje kritikoga miljenja i vjetina vrjednovanja
informacija te vjetina demokratske rasprave u rjeavanju
problema, mirnog rjeavanja sukoba i spremnost za
odgovorno donoenje odluka. Ostvarivanje ovih
kompetencija zahtijeva primjenu odgovarajuih metoda i
oblika rada, koji e u najveoj mjeri aktivirati uenika te
mu omoguiti iskustveno uenje i uenje otkrivanjem,
rjeavanje problema primjerenih razvojnoj dobi te aktivno
sudjelovanje u donoenju odluka.
Zadaa je kole osmiljavati i unositi sadraje za
ostvarivanje odgoja i obrazovanja za okoli i odrivi razvoj.
Osim u postojeim nastavnim predmetima, odgoj i
obrazovanje za okoli i odrivi razvoj moe se ostvarivati u
izvannastavnim aktivnostima te drugim organizacijskim
oblicima rada: integriranom izvankolskom nastavom,
danima integrirane nastave u koli, ostvarivanjem kolskih
projekata za okoli, posebno u suradnji s lokalnom
zajednicom, strunim institucijama, udrugama i
gospodarskim tvrtkama, organiziranjem tribina, te
sudjelovanjem u razliitim regionalnim, nacionalnim i
meunarodnim projektima.
Projekti i programi s temom zatite okolia i odrivoga
razvoja, poput meunarodnih programa GLOBE i
SEMEP, projekta RKO - kole, nacionalnoga programa
Mladih uvara prirode i slino, daju tematski i sadrajni okvir
aktivnostima odgoja i obrazovanja za okoli, omoguuju
umreavanje kola sa slinim interesima te osiguravaju
meusobnu potporu i razmjenu iskustava.
Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj predstavlja
relevantan sadraj cjeloivotnog uenja. U realizaciju
ovoga programa poeljno je ukljuivanje roditelja/
skrbnika, ali i lokalne zajednice.
c) PROMETNA KULTURA
Prometna kultura je dio ope kulture, a odnosi se na
sudionike u prometu. Odgoj i obrazovanje za sudjelovanje
u prometu sastavni su dio plana i programa osnovne kole.
Vrijednost takvoga odgojno-obrazovnog rada jest u
sprjeavanju i smanjenju broja nesrea u kojima stradavaju
djeca i odrasli.
Prometni odgoj poinje ve u roditeljskom domu.
Polaskom u prvi razred uenici trebaju pokazati
djelominu samostalnost u cestovnom prometu i prelasku
eljeznike pruge ako put do kole vodi preko nje. Za
samostalno kretanje uenika do kole i oko kole odgoj i
obrazovanje poinju u koli.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
U I. razredu od uenika se ne oekuje snalaenje u
sloenim prometnim situacijama. U niim razredima
osnovne kole djeca su posebno ugroena u prometnoj
svakidanjici, kako zbog nedovoljno razvijenih osjetila,
tako i zbog skromnoga prometnog znanja i iskustva.
Iako djeca te dobi posjeduju osnovnu sposobnost
snalaenja, zbog niskoga rasta imaju sueno vidno polje i
orijentacija im je znatno oteana na prometnoj ulici. Djeca
te dobi nemaju dovoljno izgraenu odgovornost za opasne
prometne situacije, pa im panja esto skree na druge
sadraje i to ih posebno ugroava.
Nastavnim programom predvieni su sadraji prometne
kulture i prometnog odgoja u sastavu predmeta priroda i
drutvo u razrednoj nastavi te u sklopu predmeta tehnika
kultura u viim razredima osnovne kole. Osim u redovitoj
nastavi sadraji prometne kulture predvieni su u izbornoj
nastavi, uz program tehnike kulture.
Uenici mogu, ako to ele, odabrati jedan od izbornih
modula ve od V. razreda. Izborni programi izvode se
kontinuirano tijekom cijele kolske godine jedan, odnosno
dva kolska sata tjedno, ovisno o programu.
Rad s prometnim jedinicama i prometnim sekcijama
klubova mladih tehniara prua velike mogunosti za
odgojno-obrazovno djelovanje u podruju prometne
kulture i preporuuje se njihovo osnivanje gdje god
postoje mogunosti za njihov rad.
Osim redovitoga i kontinuiranog rada na prometnoj
kulturi uenika korisne su i povremene akcije u suradnji s
prometnom policijom i predstavnicima hrvatskih
eljeznica.
Korisna su natjecanja prometnih jedinica, natjecanja
uenika u poznavanju prometnih propisa, natjecanja u
vjetinama kao to su vonja bicikla, uklanjanje kvarova na
biciklu, natjecanja u vonji biciklom na prometnom
poligonu.
Razvoju prometne kulture pridonose sastanci i razgovori
s roditeljima. Prikladnim predavanjima uz pomo filmova
roditelji mogu pomoi uiteljima u prevenciji stradavanja
djece u prometnim nezgodama.
Prometni odgoj i obrazovanje ne smije se ograniiti
samo na davanje znanja o prometnim pravilima. Pravilan
prometni odgoj i obrazovanje ukljuuje uvjebavanje
ponaanja na ulici i prometnoj stvarnosti kao i simuliranoj
prometnoj situaciji.
Primjer odraslih u pouavanju prometne kulture je
presudan. Dobri primjeri vrijede vie od zapovijedi i
zabrana.
24
d) ODGOJ I ORAZOVANJE ZA LJUDSKA
PRAVA I DEMOKRATSKO GRAANSTVO
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i za demokratsko
graanstvo sustavno je uveden u hrvatski odgojno-
obrazovni sustav 1999. godine odlukom Vlade Republike
Hrvatske, koja se odnosi na primjenu Nacionalnog programa
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.
U njemu su ujedinjena dosadanja iskustva steena
provoenjem takvoga odgoja i obrazovanja u naem
sustavu i iskustva drugih zemalja.
Program obuhvaa:
E odgoj za ljudska prava,
E odgoj za demokratsko graanstvo,
E identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje,
E odgoj za mir i nenasilno rjeavanje sukoba,
E odgoj za odrivi razvoj,
E odgoj za sprjeavanje predrasuda i diskriminacije,
E istraivanje humanitarnog prava i sl.
Ovaj program moe se ostvarivati na nekoliko naina:
E interdisciplinarno, kroz sve predmete koji sadre
programske teme koje su bliske temama ljudskih
prava,
E kao izborni predmet,
E kroz izvannastavne aktivnosti u vidu projekata,
E kroz izvankolske aktivnosti,
E sustavno kroz cjelokupni kolski plan i program.
Odgoj za ljudska prava i demokratski graanski odgoj je
programski ujedinjen od I. do IV. razreda, u podruju
razredne nastave. U predmetnoj nastavi od V. do VIII.
razreda izraena su dva posebna programa: program odgoja
i obrazovanja za ljudska prava i program graanskog
odgoja.
Poeljno je da svi uitelji budu upueni na program
odgoja za ljudska prava i na program graanskoga odgoja
kako bi uinkovitije koristili metodu integracije i
korelacije srodnih odgojno-obrazovnih sadraja.
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko
graanstvo omoguuje primjenu aktivnih metoda uenja i
pouavanja: projektno uenje, suradniko uenje, uenje u
paru, igranje uloga, simulacije, rjeavanje problema,
socijalno uenje koritenjem informacijskih i
komunikacijskih tehnologija i dr.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
HRVATSKI JEZIK
UVOD
Hrvatski jezik najopseniji je predmet osnovnokolskoga
obrazovanja. Nastava hrvatskoga jezika najue je povezana
sa svim ostalim predmetnim podrujima jer se sva nastavna
komunikacija ostvaruje hrvatskim jezikom. Predmet je
zastupljen od prvoga do osmoga razreda, a obuhvaa etiri
predmetne sastavnice: hrvatski jezik, knjievnost, jezino
izraavanje i medijsku kulturu. Prema naelu
unutarpredmetnoga povezivanja zadae i sadraji svih
predmetnih sastavnica meusobno se proimaju i
nadopunjuju, a prema naelu meupredmetnoga
povezivanja funkcionalno se povezuju s ostalim nastavnim
podrujima.
CILJ
Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti
uenike za jezinu komunikaciju koja im omoguuje
ovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta i
ukljuivanje u cjeloivotno uenje.
Ostvarivanje svrhe i zadaa nastave hrvatskoga jezika
ukljuuje ovladavanje standardnim jezikom, a pridonosi:
E razvoju jezino-komunikacijskih sposobnosti pri
govornoj i pisanoj uporabi jezika u svim
funkcionalnim stilovima;
E razvoju literarnih sposobnosti, itateljskih interesa i
kulture;
E stvaranju zanimanja i potrebe za sadrajima medijske
kulture; osvjeivanju vanosti znanja hrvatskoga
jezika;
E razvijanju potovanja prema jeziku hrvatskoga
naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi.
Nastava hrvatskoga jezika omoguuje uenicima
stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti, stajalita, vrijednosti
i navika koje pridonose njihovu osobnomu razvoju i
omoguuje im aktivno sudjelovanje u drutvu. S obzirom
na sloenu strukturu nastavnoga predmeta, potrebno je
navesti kako svaka od predmetnih sastavnica pridonosi
ostvarenju temeljnoga nastavnoga cilja: osposobljivanje
uenika za jezinu komunikaciju u svim priopajnim
situacijama u kojima se moe zatei uenik osnovne kole.
Komunikacija ili sporazumijevanje ostvaruje se
razmjenjivanjem poruka: primanjem i odailjanjem.
Primanje ili recepcija pretpostavlja razumijevanje jezine
poruke, a odailjanje pretpostavlja jezinu proizvodnju ili
oblikovanje zvune i pismovne poruke.
Strukturalna i sadrajna sloenost jezinih poruka kojima
su izloeni uenici osnovne kole mora biti primjerena
zateenoj razini njihovih jezino-komunikacijskih
sposobnosti. Jezine sposobnosti ostvaruju se jezinim
djelatnostima i misaonom obradbom. Primanje poruka
ukljuuje sluanje i itanje te misaonu obradbu jezinoga
25
Hrvatski jezik
sadraja. Odailjanje poruka ili jezina proizvodnja
ostvaruje se misaonom obradbom sadraja i njegovim
jezinim oblikovanjem govorenjem ili pisanjem.
ZADAE
Zadae svih sastavnica nastavnoga predmeta odreene su
s obzirom na to kako pojedina sastavnica pridonosi
ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja.
Zadae nastavnoga podruja hrvatski jezik:
E osposobljivanje uenika za uspjeno snalaenje u
svakodnevnim priopajnim situacijama;
E ovladavanje jezinim sredstvima potrebnim za
uspjenu komunikaciju;
E osvjeivanje potrebe za jezinim znanjem;
E suzbijanje straha od jezika;
E osvjeivanje razlika izmeu standardnoga jezika i
zaviajnih idioma;
E postupno usvajanje hrvatskoga jezinog standarda.
Radi usklaivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima
jezino-intelektualnoga razvoja, znatno je svrhovitije
uenika od prvoga do etvrtoga razreda osposobljivati za
praktino sluenje hrvatskim jezikom, posebno jezinim
normama, nego ga uiti jezikoslovnim pojmovima te
normama i pravilima na teorijskoj razini.
Zadae nastavnoga podruja jezino izraavanje:
E razvoj sposobnosti izraavanja doivljaja, osjeaja,
misli i stavova;
E stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih)
i pravopisnih (ortografskih) norma;
E ostvarivanje uspjene usmene i pisane komunikacije.
Zadae nastavnoga podruja knjievnost:
E spoznavanje i doivljavanje, tj. primanje (recepcija)
knjievnih djela;
E razvijanje osjetljivosti za knjievnu rije;
E razvijanje itateljskih potreba;
E stvaranje itateljskih navika;
E osposobljivanje za samostalno itanje i primanje
(recepciju) knjievnih djela.
Zadae nastavnoga podruja medijska kultura:
E osposobljivanje za komunikaciju s medijima:
kazalitem, filmom, radijem, tiskom, stripom,
raunalom;
E primanje (recepcija) kazaline predstave, filma,
radijske i televizijske emisije;
E osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i
televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
RAZREDNA NASTAVA
1. RAZRED
Poetno itanje i pisanje osobitost je prvoga razreda i
provodi se cijele kolske godine.
NASTAVNO PODRUJE:
POETNO ITANJE I PISANJE
TEME
1. Priprema za poetno itanje i pisanje
Kljuni pojmovi: rije.
Obrazovna postignua: globalno itanje i
zapamivanje slike rijei; globalno itanje i otkrivanje
smisla proitanih skupova rijei i reenica;
zamjeivanje glasova na poetku, u sredini i na kraju
rijei; stvaranje rima na zadani poticaj; rastavljanje
reenica na rijei.
2. Svladavanje glasova i slova
Kljuni pojmovi: slovo, itanje.
Obrazovna postignua: prepoznavanje tiskanih slova
(grafema) i povezivanje s glasom (fonemom);
povezivanje glasova i slova u cjelovitu rije;
otkrivanje znaenja rijei.
3. Poetno itanje
Kljuni pojmovi: globalno itanje, analitiko-
sintetiko itanje.
Obrazovna postignua: globalno itanje rijei;
glasovna analiza i sinteza rijei; analitiko - sintetiko
itanje kraih reenica i tekstova.
4. Poetno pisanje tiskanih slova (latinino
pismo)
Kljuni pojmovi: veliko i malo tiskano slovo; napisana
rije i reenica; abeceda tiskanih slova; glasovna
abeceda.
Obrazovna postignua: pisanje slova, rijei i reenica
velikim tiskanim slovima.
5. Poetno pisanje pisanih slova (latinino
pismo)
Kljuni pojmovi: veliko i malo pisano slovo, abeceda
pisanih slova.
Obrazovna postignua: pravilno pisanje slova; rijei i
reenica pisanim slovima.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Glas, slovo, rije
Kljuni pojmovi: glas, slovo, rije.
Obrazovna postignua: razumjeti i razlikovati
pojmove glas, slovo, rije.
26
Hrvatski jezik
2. Izgovor i pisanje glasova
Kljuni pojmovi i nazivi: glas.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i zapisivati
sve glasove u rijeima, s osobitom pozornou na one
koje veina uenika tee zamjeuje i razlikuje (, ,
d, , lj, nj, potom ije/je).
3. Reenica
Kljuni pojmovi: reenica.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam reenica u
komunikacijskim situacijama; samostalno izgovarati i
napisati reenicu; prepoznati prema intonaciji i
interpunkciji te samostalno upotrebljavati izjavnu,
upitnu i usklinu reenicu.
4. Interpunkcija
Kljuni pojmovi: kraj reenice, toka, upitnik,
usklinik.
Obrazovna postignua: oznaiti kraj izjavne reenice
tokom; rabiti upitnik na kraju jednostavne upitne i
usklinik na kraju jednostavne uskline reenice.
5. Veliko poetno slovo
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo, malo poetno
slovo.
Obrazovna postignua: znati da se velikim poetnim
slovom uvijek pie poetna rije u reenici i sva
imena; primjenjivati pravilo o pisanju velikoga
poetnoga slova na poetku reenice, u imenima i
prezimenima ljudi, te u imenu mjesta u kojem uenik
ivi.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVNJE
TEME
1. Sluanje i govorenje
Kljuni pojmovi: sluanje i govorenje.
Obrazovna postignua: sluati sugovornika; govoriti,
primiti krau slunu poruku; sasluati i primiti dulju
slunu poruku (prie, interpretativno itanje
knjievnih tekstova).
2. Postavljanje pitanja i davanje odgovora
(razgovor)
Kljuni pojmovi: razgovor, pitanje, odgovor.
Obrazovna postignua: potivati pravila pristojnoga
razgovaranja (komuniciranja); znati oblikovati pitanje
i oblikovati odgovor.
3. Stvaranje nizova rijei
Kljuni pojmovi: niz rijei.
Obrazovna postignua: pridruiti nekoj rijei druge
rijei na temelju zadanoga poticaja (rijei kojima
imenujemo odjeu, kojima naglaavamo kakva je
odjea, rijei kojima moemo rei da sunce jako grije
itd.).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Sastavljanje reenica od zadanih nizova
rijei
Kljuni pojmovi: niz rijei, reenica.
Obrazovna postignua: sastavljati reenicu od
zadanoga niza rijei.
5. Dopunjavanje reenica
Kljuni pojmovi: dopunjavanje reenica.
Obrazovna postignua: dopuniti reenicu rijeju koja
nedostaje na razliitim sintaktikim mjestima.
6. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi: pripovijedanje.
Obrazovna postignua: samostalno pripovijedati
prema poticaju slike ili niza slika, vlastita iskustva ili
zamiljanja.
7. itanje
Kljuni pojmovi: tekst, itanje.
Obrazovna postignua: itati i otkriti poruku u
proitanome tekstu; itati glasno s tonom
intonacijom izgovornih cjelina i reenice; usavravati
vjetinu itanja.
8. Pisanje
Kljuni pojmovi: pisanje.
Obrazovna postignua: samostalno oblikovati krau
pisanu poruku.
9. Pisanje - potivanje pravopisne norme
Kljuni pojmovi: veliko slovo na poetku reenice,
toka, upitnik, usklinik.
Obrazovna postignua: sluanjem odreivati
reenine granice i pisati ih u skladu s pravopisnom
normom; uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u
kojima se pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema
popisu rijei.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Pria
Kljuni pojmovi: pria.
Obrazovna postignua: ostvariti vezu (komunikaciju)
s kratkim proznim djelima potaknutu pitanjima
zatvorenoga i otvorenoga tipa; spoznati, doivjeti i
iskazati doivljaj kratke prie stilski i sadrajno
primjerene ueniku.
2. Pjesma
Kljuni pojmovi: pjesma.
Obrazovna postignua: spoznati, doivjeti i iskazati
doivljaj kratke pjesme, stilski i sadrajno primjerene
ueniku; po obliku razlikovati pjesmu od proznoga
teksta.
27
Hrvatski jezik
3. Lik
Kljuni pojmovi: lik
Obrazovna postignua: zamijetiti i meusobno
razlikovati likove u prii; zapaziti osnovne etike
osobine: dobar-lo.
4. Lutkarski igrokaz
Kljuni pojmovi: igrokaz, pozornica, gledalite.
Obrazovna postignua: spoznati i doivjeti
(recepcija) krae igrokaze, stilski i sadrajno
primjerene djetetu; razlikovati igrokaz kao tekst
namijenjen izvoenju na pozornici.
5. Slikovnica
Kljuni pojmovi: slikovnica, slika, tekst.
Obrazovna postignua: spoznati i doivjeti
(recepcija) kratke slikovnice, stilski i sadrajno
primjerene djetetu; razlikovati slikovnicu od drugih
knjiga zbog povezanosti slike i teksta.
Popis lektire: (izabrati 4 djela, obavezno prvo)
1. Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (izbor)
2. Zvonimir Balog: Male prie o velikim slovima
3. Grigor Vitez: A zato ne bi
4. Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara
5. Sunana krinjari: Kako sanjaju stvari ili Plesna
haljina utog maslaka
6. Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu
7. Ewa Janikovszky: Ba se veselim ili Zna li i ti ili Da
sam odrastao ili Kako da odgovorim
8. eljka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed
ili Slikoprie ili Letei glasovir ili Petra ui plivati
9. Sonja Zubovi: Kako se gleda abeceda
10. Ivanka Borovac: ivotinjska abeceda
11. Stanislav Femeni: Idi pa vidi
12. Svjetlan Junakovi: Dome, slatki dome
13. Jean-Baptiste Baronian: Figaro, maak koji je hrkao
14. Ana oki-Pongrai: Nema pojma, Grizlijane
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Animirani film
Kljuni pojmovi: lutkarski film, crtani film.
Obrazovna postignua: primanje kratkih lutkarskih i
crtanih filmova stilski sadrajno primjerenih djetetu;
razlikovati lutkarski i crtani film.
2. Lutkarska predstava
Kljuni pojmovi: lutka, lutkarska predstava.
Obrazovna postignua: doivjeti lutkarsku predstavu;
navesti glavne likove; oiviti scensku lutku; izvesti
krai ulomak igrokaza.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Knjinica
Kljuni pojmovi: kolska knjinica, mjesna knjinica,
knjiniar.
Obrazovna postignua: upoznati kolsku i mjesnu
knjinicu; nauiti posuivati, uvati i vraati knjige;
razlikovati knjinicu od knjiare.
Popis filmova:
1. B. Kolar: Vau-vau
2. M. Jovi i S. Fabrio: Pale sam na svijetu
3. N. Kostelac: Crvenkapica
4. B. Ranitovi: Srce u snijegu
5. N. Park: Krive hlae
6. B. Dovnikovi i A. Marks: Tvrdoglavo mae ili Bijela
pria ili Tko je Videku napravio kouljicu
7. Filmovi iz serije kratkih animiranih i kominih
filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu
Mouseu, Profesoru Baltazaru i Ch. Chaplinu
2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Imenice
Kljuni pojmovi: imenice.
Obrazovna postignua: razumjeti imenice kao rijei
kojima imenujemo sve to nas okruuje; razlikovati
imenice meu drugim rijeima u govornoj i pisanoj
komunikaciji.
2. Veliko poetno slovo
Kljuni pojmovi: imena, veliko poetno slovo.
Obrazovna postignua: nauiti pisati veliko poetno
slovo u imenima s kojima uenik dolazi u doticaj
(jednolanima i vielanima), imenima ulica i trgova
te naseljenih mjesta.
3. Reenice
Kljuni pojmovi: izjavna reenica, upitna reenica,
usklina reenica, jesna reenica, nijena reenica.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
izjavnu, upitnu i usklinu reenicu; prepoznati i
razlikovati jesnu (potvrdnu) i nijenu (negiranu)
reenicu.
4. Red rijei u reenici
Kljuni pojmovi: reenica, red rijei.
Obrazovna postignua: povezivati rijei u smislenu,
jasnu i razumljivu cjelinu.
5. Otvornici, zatvornici, slog
Kljuni pojmovi: otvornici, zatvornici, slog.
Obrazovna postignua: razlikovati otvornike i
zatvornike; rastavljati rijei na slogove; odrediti broj
slogova u rijei prema broju otvornika.
28
Hrvatski jezik
6. Rastavljanje rijei na kraju retka, spojnica
Kljuni pojmovi: spojnica.
Obrazovna postignua: pravilno rastavljati rijei na
kraju retka; nauiti pravopisni znak spojnicu i rabiti ju.
7. Skupovi ije/je/e/i
Kljuni pojmovi: ije, je, rije.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati
skupove ije/je/e/i u ee rabljenim rijeima.
8. Pisanje nijenica
Kljuni pojmovi: nijenice, ne i ni.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati
nijenice (rijece ne i ni) u nijenim izjavnim
reenicama.
9. Pisanje rijece li
Kljuni pojmovi: rijeca li.
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati
rijecu li u upitnim reenicama.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Sluanje sugovornika i govorenje -
telefonski razgovor
Kljuni pojmovi: govornik, sugovornik.
Obrazovna postignua: uljudno razgovarati i sluati
sugovornika u telefonskome razgovoru; razlikovati
razgovor i telefonski razgovor; postavljati pitanja i
odgovarati na pitanja.
2. Pripovijedanje prema poticaju
Kljuni pojmovi: pripovijedanje.
Obrazovna postignua: oblikovati i ispriati kratku
priu prema poticaju; uoavati nejezine sastavnice u
komunikaciji.
3. Opisivanje
Kljuni pojmovi: opisivanje, opis.
Obrazovna postignua: zapaati pojedinosti u
promatranju (primjerice predmeta, lika cvijeta...),
opisati lik prema planu opisa; opisati predmet prema
planu opisa.
4. Obavijest
Kljuni pojmovi: obavijest.
Obrazovna postignua: ovladati pojmom obavijesti;
oblikovati usmenu i pisanu obavijest.
5. Izvjeivanje o prolome dogaaju
Kljuni pojmovi: usmeno izvjeivanje, proli dogaaj.
Obrazovna postignua: usmeno izvjetavati o
prolome dogaaju bez suvinih pojedinosti.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Izvjeivanje o obavljenome zadatku
Kljuni pojmovi: izvjeivanje.
Obrazovna postignua: izvjetavati o zadatku,
obavljenome ili onome koji e se tek obaviti, drei
se kronolokoga slijeda dogaaja.
7. Izraajno itanje (interpretativno)
Kljuni pojmovi: izraajno itanje.
Obrazovna postignua: glasno itati ulomke svakoga
obraenoga knjievnoumjetnikoga teksta; obratiti
potrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika.
8. Pisanje estitke i razglednice
Kljuni pojmovi: estitka, razglednica.
Obrazovna postignua: oblikovati pisanu poruku koja
se uobiajeno upuuje primatelju kao razglednica i
estitka; potivati pravopisnu normu.
9. Stvaralako pisanje - sastavak
Kljuni pojmovi: sastavak.
Obrazovna postignua: samostalno pisati krae vezane
tekstove - sastavke prema zadanome poticaju.
10. Pisanje - potivanje pravopisne norme
Kljuni pojmovi: veliko slovo - vielana vlastita
imena, nijenice, toka, upitnik, usklinik.
Obrazovna postignua: osvjeivati i primjenjivati
prethodna znanja i vjetine; pisati vielana vlastita
imena, nijenicu u skladu s pravopisnom normom;
uvjebati pisanje i izgovor najeih rijei u kojima se
pojavljuju glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Dijelovi pjesme
Kljuni pojmovi: pjesma, kitica, stih, pjesnika slika.
Obrazovna postignua: razlikovati dijelove pjesme:
kiticu i stih; primati (recepcija) pjesme i pojedine
pjesnike slike stilski i sadrajno primjerene ueniku.
2. Redoslijed dogaaja u prii
Kljuni pojmovi: redoslijed dogaaja.
Obrazovna postignua: zamijetiti uzrono-
posljedinu i vremensku povezanost dogaaja u prii;
primiri tekstove s jasnim fabulativnim tijekom stilski i
sadrajno primjerene ueniku.
3. Glavni i sporedni likovi
Kljuni pojmovi: glavni lik, sporedni lik.
Obrazovna postignua: razlikovati glavne i sporedne
likove; zamijetiti vane pojedinosti o likovima:
osnovne etike osobine (npr. hrabar-kukavica,
marljiv-lijen).
4. Bajka
Kljuni pojmovi: bajka.
Obrazovna postignua: razlikovati bajku meu drugim
djelima kao priu o udesnim dogaajima i likovima.
29
Hrvatski jezik
5. Igrokaz
Kljuni pojmovi: igrokaz, glumac, uloga, gluma.
Obrazovna postignua: ostvarivanje igrokaza
primjerenih ueniku; u izvedenome igrokazu
razlikovati glumca, ulogu i glumu.
Popis lektire: (izabrati 5 djela, obavezno prvo)
1. Hans Christian Andersen: Bajke (izbor)
2. Ratko Zvrko: Grga varak
3. Karel apek: Potarska bajka
4. Carlo Collodi: Pinokio
5. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh
6. Dubravko Horvati: Stanari u slonu
7. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada
8. Nada Ivelji: Nebeske barke ili Pronaeno blago ili
Boina bajka
9. elimir Hercigonja: Potar zeko Brzonogi ili
Pranjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak i stara
kruka
10. Andrea Peterlik-Huseinovi: Plavo nebo ili Ciconia
ciconia
11. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i arobnica Lili
12. Ela Peroci: Djeco, laku no (izbor)
13. Ivica Bednjanec: Male ljubavi
14. Mila eljeznjak: Sretne prie
15. Boidar Prosenjak: Mi
16. Hrvoje Kovaevi: General Kiro mi
17. Larisa Mravunac: Djeak u zvjezdanim izmama
18. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, Kraljevi uperak,
Maak u izmama Pepeljuga, ili Ljepotica i zvijer Mme
Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod
Perraultovim imenom.)
19. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrak
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Filmska pria
Kljuni pojmovi: filmska pria, slijed dogaaja, lik u
filmu.
Obrazovna postignua: primati (recepcija) primjerene
djeje filmove; zamijetiti i odrediti slijed dogaaja u
filmu; ispriati filmsku priu kratkoga crtanoga filma;
razlikovati glavne i sporedne likove u filmu.
2. Kazalite
Kljuni pojmovi: kazalina predstava, pozornica,
gledalite.
Obrazovna postignua: primati (recepcija) nekoliko
primjerenih kazalinih predstava (prema mogunosti);
razlikovati kazalinu predstavu od filma; razlikovati
pozornicu od gledalita.
3. Televizija
Kljuni pojmovi: televizija, televizijski program,
televizijska emisija.
Obrazovna postignua: izdvojiti iz televizijskoga
programa najdrau emisiju, pogledati ju i razgovarati
o njoj.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Djeji asopisi
Kljuni pojmovi: djeji asopisi, strip.
Obrazovna postignua: upoznavati neke djeje
asopise i stripove u njima, itati ih, razlikovati ih od
ostaloga tiska.
Popis filmova:
1. Vrbani: Svi crtei grada
2. D. Vukoti: Kauboj Jimmy
3. Z. Grgi: Posjet iz Svemira
4. A. Marks: Kako je Ana kupila kruh
5. M. Lovri: Putovanje plavog lonca
6. M. Lovri: Runo pae
7. Lj. Joji: Svinjar
8. Lj. Joji: Kraljevna na zrnu graka
9. K. Golik: Glia, Raka i Njaka
10. M. Jovi I S. Fabrio: Metla i Metlenko
11. W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio
12. Filmovi iz serije kratkih animiranih i kominih
filmova o Loleku i Boleku, Tomu i Jerryju,
Mickeyu Mouseu, profesoru Baltazaru, Ch.
Chaplinu
13. Televizijske emisije s tematikom doma, kole i
zaviaja
3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Imenice
Kljuni pojmovi: vrste rijei, ope imenice, vlastite
imenice, jednina/mnoina.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam imenice kao
vrste rijei; razlikovati ope i vlastite imenice;
razlikovati jedninu i mnoinu imenica.
2. Veliko poetno slovo
Kljuni pojmovi: imenica, veliko poetno slovo.
Obrazovna postignua: primjenjivati pravilo o pisanju
vielanih vlastitih imenica u pisanju imena voda i
gora u zaviaju, nebeskih tijela, naseljenih mjesta koja
uenik poznaje, nazivima ustanova i poduzea, kola,
kazalita.
3. Umanjenice i uveanice
Kljuni pojmovi: umanjenice, uveanice.
Obrazovna postignua: prepoznati umanjenice i
uveanice kao vrste imenica.
4. Izgovor i pisanje i u umanjenicama i
uveanicama
Kljuni pojmovi: glas , glas .
Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati i
u umanjenicama na -i, -i, -ica, u uveanicama na -
ina.
30
Hrvatski jezik
5. Skupovi ije/je/e/i u umanjenicama i
uveanicama
Kljuni pojmovi: 0.
Obrazovna postignua: pravilan izgovor i pisanje
ije/je/e/i u ee rabljenim umanjenicama i
uveanicama.
6. Glagoli
Kljuni pojmovi: glagoli.
Obrazovna postignua: razlikovati glagole kao rijei
kojima izriemo to tko radi ili to se dogaa;
prepoznati glagol u reenici prema pitanjima to
netko radi, to se dogaa.
7. Pridjevi
Kljuna pojmovi: pridjevi.
Obrazovna postignua: razlikovati pridjeve kao rijei
koje opisuju imenicu i odgovaraju na pitanje - kakvo
je to, ije je to.
8. Dvotoje i zarez u nabrajanju
Kljuni pojmovi: nabrajanje, dvotoje, zarez.
Obrazovna postignua: upoznati dvotoje i zarez kao
interpunkcijske znakove, pravilno ih rabiti u
nabrajanju.
9. Kratice
Kljuni pojmovi: kratice.
Obrazovna postignua: pravilno pisati ope kratice:
r., u., itd., npr., te ee oznake za mjere.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Sluanje i govorenje
Kljuni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor.
Obrazovna postignua: razlikovati samostalni govorni
nastup (monolog) od razgovora (dijaloga); uljudno i
prikladno sudjelovati u svakodnevnim razliitim
dijalokim komunikacijskim situacijama; ostvariti
krai samostalni govorni nastup; zamijetiti ulogu
neverbalne komunikacije.
2. Sporazumijevanje hrvatskim knjievnim
jezikom
Kljuni pojmovi: sporazumijevanje, razgovor,
samostalni govor poruka.
Obrazovna postignua: ovladati pojmovima
govornik, sugovornik, sluatelj, poruka.
3. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi: stvarni dogaaj, nestvarni dogaaj.
Obrazovna postignua: razlikovati zamiljeni dogaaj
od stvarnoga; pripovijedati o stvarnome i
zamiljenome dogaaju.
4. Stvaranje zajednike prie prema poticaju
Kljuni pojmovi i nazivi: zajednika pria prema
poticaju.
Obrazovna postignua: sudjelovati u stvaranju
zajednike prie prema zadanome poticaju oblikujui
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
jedan ili nekoliko dogaaja, potujui uzrono-
posljedine veze.
5. Obavijest
Kljuni pojmovi: obavijest.
Obrazovna postignua: razlikovati obavijest kao vrstu
teksta ije su sastavnice provjerljive i istoznane za sve
primatelje - ovladati pojmom; oblikovati krau
obavijest.
6. Izvjeivanje o obavljenome zadatku
Kljuni pojmovi: izvjeivanje.
Obrazovna postignua: izvjetavati o obavljenome
zadatku drei se kronolokoga slijeda dogaaja.
7. Stvaralako pisanje - oblikovanje kraega
sastavka
Kljuni pojmovi: uvod, glavni dio, zakljuak u
sastavku.
Obrazovna postignua: oblikovati i pisati sastavak uz
poticaj i bez njega.
8. itanje po ulogama
Kljuni pojmovi: itanje po ulogama.
Obrazovna postignua: izraajno glasno itati dramski
tekst (igrokaz) potujui vrjednote govorenoga jezika;
sudjelovati u dramskim improvizacijama.
9. Rasprava
Kljuni pojmovi: rasprava, raspravljanje.
Obrazovna postignua: sudjelovati u raspravi
potujui uljudbena pravila; pridravati se teme,
potujui tue i iznosei vlastito miljenje.
10. Pisanje - potivanje pravopisne norme
Kljuni pojmovi: veliko slovo (vielana vlastita imena
voda, gora, naseljenih mjesta u zaviaju poznatih
ueniku), skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i
uveanicama, i u umanjenicama i uveanicama,
kratice.
Obrazovna postignua: osvjeivati i primjenjivati
prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo
vielanih vlastitih imena voda i gora, naseljenih
mjesta u zaviaju poznatih ueniku u skladu s
pravopisnom normom; uvjebati pisanje i izgovor
najeih rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , ,
d, ije/je prema popisu rijei.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Tema u poeziji i prozi
Kljuni pojmovi: tema.
Obrazovna postignua: zamjeivanje i izdvajanje
teme u proznome i poetskome tekstu.
31
Hrvatski jezik
2. Ponavljanja u stihu, kitici i pjesmi
Kljuni pojmovi: ritam, srok/rima.
Obrazovna postignua: zamijetiti ponavljanja u stihu,
kitici i pjesmi radi isticanja i naglaavanja neke ideje
ili zvunoga doivljaja pjesme; sluno i vidno
zamjeivanje sroka.
3. aljiva pjesma
Kljuni pojmovi: aljiva pjesma.
Obrazovna postignua: primati aljive pjesme
(recepcija); razlikovati aljivu pjesmu meu drugim
pjesmama.
4. Povezanost dogaaja s vremenom,
mjestom i likom
Kljuni pojmovi: dogaaj, lik, vrijeme radnje, mjesto
radnje.
Obrazovna postignua: povezati dogaaje i likove
proznoga teksta s vremenom radnje i mjestom.
5. Izgled i ponaanje lika
Kljuni pojmovi: obiljeja lika.
Obrazovna postignua: odrediti osnovna obiljeja lika
prema izgledu, ponaanju i govoru.
6. Usporedba
Kljuni pojmovi i nazivi: usporedba.
Obrazovna postignua: uoiti usporeivanje dvaju
pojmova po slinosti.
7. Pripovijetka
Kljuni pojmovi i nazivi: pripovijetka.
Obrazovna postignua: razlikovati pripovijetku od
bajke u stvarnim dogaajima i likovima nasuprot
nestvarnima.
8. Basna
Kljuni pojmovi: basna, pouka.
Obrazovna postignua: primati basnu (recepcija);
zamijetiti osobine likova; uopiti zakljuak basne u
obliku pouke; zamijetiti pripisivanje ljudskih osobina
drugim ivim biima i stvarima.
9. Djeji roman
Kljuni pojmovi: djeji roman.
Obrazovna postignua: prepoznati djeji roman kao
opirniji prozni tekst o djeci i njihovim
pustolovinama.
Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)
1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu
2. Ivana Brli-Maurani: udnovate zgode egrta Hlapia
3. Luko Paljetak: Mievi i make naglavake
4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen
5. Dubravko Horvati: Griki top
6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik
Pauline P.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatski jezik

7. Sanja Pili: Nemam vremena ili E ba mi nije ao ili Hou 4. RAZRED

i ja
8. Stanislav Femeni: Ludi kamen
9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu NASTAVNO PODRUJE:
10. Nada Ivelji: estinski kiobran ili uvarice novih JEZIK
krovova TEME
11. Boidar Prosenjak: Sija sree 1. Imenice
12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili ipolino Kljuni pojmovi: vrste rijei, muki rod, enski rod,
13. Hrvatske narodne bajke srednji rod.
14. James M. Barrie: Petar Pan Obrazovna postignua: odrediti imenice kao vrstu
15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru rijei; razlikovati muki, enski i srednji rod, jedninu
16. Frank Lyman Baum: arobnjak iz Oza i mnoinu imenica.
17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vjetica
18. Elwyn Brooks White: Paukova mrea 2. Glagoli
19. Dragutin Horki: aave zgode Kljuni pojmovi: glagoli.
20. Basne (izbor) Obrazovna postignua: razlikovati glagole od drugih
rijei u govorenju i pisanju, odrediti ih kao vrstu
NASTAVNO PODRUJE: rijei; znati da glagolima iskazujemo tko radi, to radi
MEDIJSKA KULTURA ili to se dogaa.
TEME
3. Izricanje prolosti, sadanjosti i budunosti
1. Djeji film
Kljuni pojmovi: prolost, sadanjost, budunost.
Kljuni pojmovi i nazivi: djeji film, glumac.
Obrazovna postignua: prepoznati prolu, sadanju i
Obrazovna postignua: primati primjerene djeje
buduu glagolsku radnju.
filmove (recepcija); razlikovati igrani film za djecu od
animiranoga filma; ispriati filmsku priu. 4. Pridjevi
Kljuni pojmovi: opisni pridjevi, posvojni pridjevi.
2. Radijska emisija Obrazovna postignua: razlikovati pridjeve kao vrstu
Kljuni pojmovi: radijska emisija za djecu. rijei; meusobno razlikovati opisne i posvojne
Obrazovna postigna: primati radijsku emisiju za pridjeve.
djecu (recepcija); raspravljati o njoj; zamijetiti zvuna
izraajna sredstva. 5. Upravni i neupravni govor
Kljuni pojmovi: upravni i neupravni govor.
3. Knjinica - koritenje enciklopedije Obrazovna postignua: razlikovati upravni od
Kljuni pojmovi: djeja enciklopedija, sadraj/kazalo, neupravnog govora; sluiti se upravnim i neupravnim
abecedni red. govorom u govorenju i pisanju.
Obrazovna postignua: pronai traenu obavijest u
djejoj enciklopediji sluei se kazalom i abecednim 6. Veliko poetno slovo
redom. Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo, naziv.
Obrazovna postignua: primjenjivati pravila o pisanju
Popis filmova: velikoga poetnoga slova u vielanim nazivima.
1. Z. Grgi, A. Zaninovi, B. Kolar: Izbor filmova o
profesoru Baltazaru
2. M. Blaekovi: Pali 7. Kratice
3. D. Vunak: Mali vlak Kljuni pojmovi: kratice.
4. B. Dovnikovi, A. Marks: Dva mia Obrazovna postignua: pravilno pisati kratice
5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i mi poznatijih vielanih naziva.
6. M. Blaekovi: udnovate zgode egrta Hlapia
7. M. Relja: Vlak u snijegu 8. Izgovor i pisanje , , d, , lj, nj, ije/je/e/i
8. V. Fleming: arobnjak iz Oza Kljuni pojmovi: izgovor glasa, pisanje glasa.
9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek
10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga Obrazovna postignua: pravilno izgovarati i pisati , ,
d, , lj i nj, ije/je/e/i u ee rabljenim rijeima.

9. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od

vlastitih imena
Kljuni pojmovi: pridjevi izvedeni od vlastitih imena.
Obrazovna postignua: primjenjivati pravila o pisanju
velikoga i maloga poetnoga slova u pridjevima
izvedenim od vlastitih imena.

32
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
10. Knjievni jezik i zaviajni govor
Kljuni pojmovi: knjievni jezik, zaviajni govor,
narjeje.
Obrazovna postignua: razlikovati knjievni jezik od
zaviajnoga govora; odrediti svoj zaviajni govor u
odnosu na jedno od tri narjeja hrvatskoga jezika;
usmeno i pisano komunicirati na svome zaviajnome
govoru.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Pripovijedanje
Kljuni pojmovi i nazivi: pripovijedanje.
Obrazovna postignua: teno i samostalno
pripovijedati o stvarnome i zamiljenome buduem
dogaaju.
2. Saimanje pripovjednih tekstova
Kljuni pojmovi: dogaaj, saimanje, saetak.
Obrazovna postignua: zamjeivati i izdvajati dogaaj
u pripovjednome tekstu i vane pojedinosti u
dogaaju; saeto prepriavati dogaaj ukljuujui
bitne pojedinosti za razumijevanje teksta; samostalno
oblikovati saetak.
3. Samostalno stvaranje prie
Kljuni pojmovi: sastavak, dogaaj, likovi.
Obrazovna postignua: samostalno stvarati priu
prema ponuenomu saetku; samostalno pisati
sastavak (stvaralako pisanje).
4. Opisivanje
Kljuni pojmovi: stvaran opis, slikovit opis.
Obrazovna postignua: razlikovati stvaran i slikovit
opis; opisivati prema planu (usmeno i pisano).
5. Sporazumijevanje
Kljuni pojmovi: govorno i negovorno
sporazumijevanje.
Obrazovna postignua: razumjeti govorenu i
negovorenu poruku; samostalno oblikovati govornu i
negovorenu poruku; uoiti i prepoznati vrjednote
govorenoga jezika; uoiti i prepoznati nejezine
elemente u sporazumijevanju (pokreti).
6. Pisanje - pismo
Kljuni pojmovi: pismo.
Obrazovna posignua: pisati pismo potujui
uljudbena pravila i formu.
7. Izraajno itanje
Kljuni pojmovi: reenina intonacija, reenini
naglasak.
Obrazovna postignua: izraajno itati i razumjeti
proitano; glasno itati potujui reenini naglasak i
intonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika.
33
Hrvatski jezik
8. Rasprava
Kljuni pojmovi: raspravljanje, rasprava.
Obrazovna posignua: sudjelovati u raspravi potujui
uljudbena pravila; pridravati se teme izraavajui
svoje osjeaje i raspoloenje.
9. Pisanje - potivanje pravopisne norme
Kljuni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi od
vlastitih imena na -ov, -ev, -in); kratice poznatijih
vielanih naziva.
Obrazovna posignua: pisati osvjeivati i
primjenjivati prethodna znanja i vjetine; pisati veliko
slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov, -ev, -
in) u skladu s pravopisnom normom; uvjebati pisanje
i izgovor najeih rijei u kojima se pojavljuju
glasovi , , , d, ije/je prema popisu rijei; pisati
kratice poznatijih vielanih naziva.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Odreivanje teme u poeziji i prozi
Kljuni pojmovi: tema.
Obrazovna postignua: primati tekstove primjerene
ueniku (recepcija); zamijetiti i odrediti temu;
odreivati pojedinosti u tematsko - sadrajnome
sloju.
2. Vidni i sluni doivljaj
Kljuni pojmovi: vidni i sluni doivljaj.
Obrazovna postignua: primati (recepcija) prozne i
poetske tekstove u cjelini i pojedine pjesnike slike
primjerene ueniku; zamijetiti i izdvojiti vidne i
slune pjesnike slike.
3. Ritam u pjesmi
Kljuni pojmovi: srok, ritam, slog, stih.
Obrazovna postignua: primati primjerene lirske
pjesme (recepcija); zamjeivati pojedinosti zvunoga
sloja pjesme (duljinu stiha prema broju slogova, srok).
4. Uvod, rasplet i zaplet u prii
Kljuni pojmovi: uvod, rasplet i zaplet.
Obrazovna postignua: primati primjerene
fabulativne tekstove (recepcija); zamijetiti i razlikovati
dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet).
5. Odnosi meu likovima
Kljuni pojmovi: lik, govor lika, ponaanje lika.
Obrazovna postignua: primati primjerene prozne
tekstove (recepcija); oblikovati i izraziti sud o
likovima prema njihovu ponaanju (govor i postupci);
pratiti odnose meu likovima i raspravljati o njima.
6. Personifikacija
Kljuni pojmovi: personifikacija (poosobljenje).
Obrazovna postignua: upoznati personifikaciju kao
pjesniku sliku; stvarati personifikacije na zadani
poticaj.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
7. Dijelovi teksta
Kljuni pojmovi: dijalog, monolog, opis,
pripovijedanje.
Obrazovna postignua: zamjeivati i razlikovati ulogu
dijelova proznoga teksta.
8. Knjievne vrste
Kljuni pojmovi: pjesma, bajka, pripovijetka, djeji
roman, igrokaz.
Obrazovna postignua: imenovati i razlikovati
osnovna obiljeja pjesme, basne, bajke, pripovijetke,
djejeg romana i igrokaza.
Popis lektire: (izabrati 7 djela, obavezna prva dva)
1. Ivana Brli-Maurani: Rego i uma Striborova
2. Mato Lovrak: Druba Pere Kvrice
3. Anto Garda: Duh u movari ili Ljubiasti planet ili
Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petar ili Tajna
zelene peine ili Igrake gospoe Nadine
4. Erich Kstner: Emil i detektivi ili Tonek i Tokica ili
Letei razred ili Blizanke
5. Hrvoje Kovaevi: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna maje
ape ili Tajna Tunog psa ili Tajna graditelja straha ili
Tajna zlatnog zuba
6. Slavko Mihali: Petrica Kerempuh
7. Felix Salten: Bambi
8. Rudyard Kipling: Knjiga o dungli
9. Nikola Puli: Kljui oko vrata
10. Matko Marui: Snijeg u Splitu
11. Johanna Spyri: Heidi
12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci
13. Zlata Kolari-Kiur: Moja zlatna dolina
14. Maja Gluevi: Bijeg u koari ili Klopka za
medvjedia
15. Nada Mihokovi-Kumri: Tko vjeruje u rode jo
16. Silvija esto: Bum Tomica ili Bum Tomica 2
17. Zoran Pongrai: Mama je kriva za sve
18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko
19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi
20. Sanja Lovreni: Esperel, grad malih uda
21. Astrid Lindgren: Pipi Duga arapa ili Ronja
razbojnika ki ili Razmo u skitnji
22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili
Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci
23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Velianstveni
24. Anton van de Velde: Neobini doivljaji ptia Sovia
25. euk, uni-Bandov, Horvat-Vukelja, Kolari-
Kiur: Igrokazi
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Dokumentarni film
Kljuni pojmovi: dokumentarni film.
Obrazovna postignua: primanje primjerenih
dokumentarnih filmova (ekolokoga sadraja,
zaviajna tematika) primjerenih ueniku; zamijetiti
osnovna obiljeja dokumentarnoga filma.
34
Hrvatski jezik
2. Usporedba filma s knjievnim djelom
Kljuni pojmovi: knjiga, film.
Obrazovna postignua: primati nekoliko djejih
filmova nastalih na knjievnome predloku
(recepcija); iskazivati vlastiti doivljaj knjievnog djela
i filma; zamijetiti slinosti i razlike izmeu filma i
knjievnog djela prema kojemu je snimljen.
3. Raunalo
Kljuni pojmovi: raunalo, mrea (internet).
Obrazovna postignua: razlikovati obavijesne i
zabavne mogunosti raunala.
4. Knjinica - sluenje rjenikom i kolskim
pravopisom
Kljuni pojmovi: rjenik, pravopis.
Obrazovna postignua: pronai traenu obavijest u
kolskome rjeniku ili pravopisu sluei se kazalom i
abecednim redom.
Popis filmova:
1. D. Vukoti: Krava na Mjesecu
2. B. Dovnikovi: Znatielja
3. D. Vukoti: Piccolo
4. M. Blaekovi: udesna uma
5. V. Tadej: Druba Pere Kvrice
6. O. Gluevi: Vuk
7. B. Marjanovi: Mala uda velike prirode (izbor)
8. T. Burto: Batman
9. R. Donner: Superman
PREDMETNA NASTAVA
5. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
JEZIK
TEME
1. Jednoznanost i vieznanost rijei
Kljuni pojmovi: osnovno znaenje rijei, preneseno
znaenje rijei, jednoznanost i vieznanost rijei.
Obrazovna postignua: razlikovati osnovno znaenje
rijei i preneseno znaenje poznatih rijei; oprimjeriti
nekoliko vieznanih rijei; prikladno primjenjivati
vieznane rijei u jezinim djelatnostima (sluanju,
itanju, govoru, razgovoru i pisanju).
2. Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei
Kljuni pojmovi: promjenjive i nepromjenjive rijei,
osnova rijei, nastavak.
Obrazovna postignua: razumijevati temeljnu ulogu
promjenjivih i nepromjenjivih rijei u hrvatskome
jeziku; zapaati, imenovati i razlikovati poznate
promjenjive i nepromjenjive rijei; dijeliti rijei na
osnovu i nastavak u primjerima bez glasovnih
promjena i umetaka.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Glagoli
Kljuni pojmovi: glagolska osoba i broj; glagoli
kretanja, govorenja.
Obrazovna postignua: prepoznavati glagolsku osobu
i glagolski broj u reenici; uoavati i rabiti glagole
kretanja i govorenja u svim jezinim djelatnostima.
4. Sklonidba imenica
Kljuni pojmovi: sklonidba (deklinacija), nazivi
padea, padena pitanja.
Obrazovna postignua: razumijevati temeljnu ulogu
padea u hrvatskome jeziku; znati padene nazive:
nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ,
instrumental, vokativ; u reenici prepoznavati padee
u temeljnim znaenjskim ulogama; u odreivanju
padee sluiti se proirenim padenim pitanjima (tj.
cijelom reenicom s upitnom zamjenicom i
glagolom); u govoru i pismu rabiti padene oblike (s
provedenim glasovnim promjenama) u skladu s
normom; ovladati uporabom padea uz pojedine
prijedloge u skladu s normom; prepoznati jednake
oblike rijei u razliitim padeima.
5. Odreeni i neodreeni oblik pridjeva
Kljuni pojmovi: odreeni i neodreeni oblik pridjeva
u nominativu.
Obrazovna postignua: prepoznati odreeni i
neodreeni oblik pridjeva u nominativu; samostalno
pronalaziti primjere odreenih i neodreenih oblika
pridjeva u reenici i tekstu; pravilno rabiti neodreeni
oblik pridjeva.
6. Sklonidba pridjeva
Kljuni pojmovi: sklonidba pridjeva, padei.
Obrazovna postignua: prepoznavati padee
pridjevskih oblika s pomou proirenoga padanoga
pitanja i imenice s kojom se pridjev slae; rabiti
padene nastavke odeenih i neodreenih pridjeva;
uoiti jednak glasovni sastav razliitih oblika.
7. Stupnjevanje pridjeva
Kljuni pojmovi: stupnjevanje i stupnjevi (pozitiv,
komparativ, superlativ).
Obrazovna postignua: imenovati i prepoznati
pozitiv, komparativ i superlativ u govorenju i pisanju;
prepoznati i razumjeti njihove odnose u stupnjevanju;
pravilno rabiti komparativ i superlativ najeih
pridjeva; moi tvoriti komparative i superlative
plodnim nainima (sufiksom -iji i prefiksom naj-).
8. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni i redni brojevi, sklonidba
rednih brojeva.
Obrazovna postignua: prepoznavati glavne i redne
brojeve u reenici; uoavati razliite oblike rednih
brojeva u reenici; pisati brojeve u skladu s
pravopisom.
35
Hrvatski jezik
9. Zamjenice
Kljuni pojmovi: govornik, sugovornik, negovornik.
Obrazovna postignua: prepoznavanje zamjenice u
tekstu; razumijevanje pojma zamjenice kao rijei za
zamjenjivanje govornika, sugovornika i negovornika;
zamjenjivanje imenica, pridjeva i brojeva.
10. Nepromjenjive vrste rijei: prilozi,
prijedlozi, veznici, estice, usklici
Kljuni pojmovi: pojam priloga (prilozi mjesta,
vremena, naina), prijedloga, veznici, estice, usklici.
Obrazovna postignua: prepoznati priloge, este
prijedloge, veznike, estice da, ne, li i usklike u
reenici; pravilno rabiti prijedloge s(a), k(a), pravilno
rabiti priloge gdje, kamo, kuda, pravilno rabiti veznike,
estice, usklike u govorenju i pisanju.
11. Predikat
Kljuni pojmovi: predikat.
Obrazovna postignua: prepoznati glagolski predikat
kao temeljni dio reenice; prepoznati glagolski
predikat u reenici u svim glagolskim vremenima;
prepoznati i rabiti glagolski predikat.
12. Subjekt
Kljuni pojmovi: subjekt, vie subjekata, neizreeni
subjekt.
Obrazovna postignua: samostalno imenovati subjekt
izreen glagolskim oblikom; prepoznavati reenice s
vie subjekata kao proirene reenice s vie istovrsnih
dijelova; prepoznavati reenice s neizreenim
subjektom.
13. Veliko poetno slovo u nazivima
kontinenata, drava, zemalja, naroda i
naseljenih mjesta
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u nazivima
kontinenata, drava, zemalja, naroda i naseljenih
mjesta.
Obrazovna postignua: primijeniti pravila o pisanju
velikoga poetnoga slova u nazivima kontinenata,
drava, zemalja, naroda i naseljenih mjesta na
prikladnim primjerima u skladu s pravopisom
14. Hrvatski jezik - prolost i sadanjost
Kljuni pojmovi: hrvatski knjievni jezik, uloga
knjievnoga jezika u nacionalnoj kulturi i javnoj
djelatnosti.
Obrazovna postignua: razlikovati zaviajne idiome i
knjievni jezik; osvijestiti postojanje razliitih
narodnih govora i potrebu njihova njegovanja;
razvijati svijest o vanosti pravilnoga pisanja i
govorenja hrvatskim knjievnim jezikom.
15. Hrvatski jezik i dvojezinost
Kljuni pojmovi: materinski jezik, drugi jezik,
dvojezinost, slubeni jezik, manjinski jezik.
Obrazovna postignua: razlikovati materinski i drugi
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
jezik; razumjeti razliku izmeu jednojezinoga i
dvojezinoga ovladavanja hrvatskim jezikom;
razumjeti ulogu slubenoga jezika; razumjeti ulogu
manjinskoga jezika.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Subjektivno i objektivno iznoenje
dogaaja
Kljuni pojmovi: subjektivno i objektivno
pripovijedanje.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
subjektivno i objektivno pripovijedanje; subjektivno i
objektivno iznositi dogaaje (usmeno i pisano).
2. Subjektivno i objektivno opisivanje osobe
Kljuni pojmovi: opis, subjektivni opis osobe.
Obrazovna postignua: razlikovati subjektivni od
objektivnoga opisa osobe; stvarati subjektivni opis
osobe (usmeni i pisani).
3. Pripovijedanje u prvoj i treoj osobi
Kljuni pojmovi: pripovijedanje u prvoj osobi,
pripovijedanje u treoj osobi.
Obrazovna postignua: razlikovati pripovijedanje u
prvoj i treoj osobi prema sudjelovanju u dogaaju;
pripovijedati o nekome dogaaju kao sudionik (prva
osoba) i nesudionik (trea osoba).
4. Stvaralako prepriavanje
Kljuni pojmovi: prepriavanje, uvoenje novih
elemenata u pripovijedanje (dogaaj, lik).
Obrazovna postignua: prepriavati izmijenjene ili
dopunjene prie uvodei novi dogaaj i likove.
5. Pisanje i izgovor prijedloga, priloga,
veznika i estica
Kljuni pojmovi: prijedlozi k(a), s(a); prijedlozi na, o,
pri, u uz lokativ i akuzativ; prilozi gdje, kamo, kuda;
estica put.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti prijedloge k/ka
ispred rijei koje poinju sa k i g ili suglasnikim
skupom koji zavrava sa k i g (ka koli, ka zgradi), s(a)
(sa mnom) u govoru i pismu; prepoznavati i
razlikovati akuzativ i lokativ (na, o, pri, u); pravilno
rabiti i razlikovati priloge gdje, kamo, kuda u govoru i
pismu; pisati esticu put uz redne brojeve.
6. Izgovor i pisanje rijei s glasovima ije, je
(umanjenice i komparativi)
Kljuni pojmovi: glasovi ije, je.
Obrazovna postignua: sluno razlikovati, pravilno
izgovarati i pisati umanjenice i komparative s obzirom
na glasove ije/je; sluiti se pravopisom.
36
Hrvatski jezik
7. Pisanje velikoga poetnoga slova
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u nazivima
planeta, kontinenata, oceana, drava, zemalja, naroda
i naseljenih mjesta (zaviaj).
Obrazovna postignua: primjenjivati pravopisnu
normu u pisanju velikoga poetnoga slova u nazivima
planeta, kontinenata, oceana, drava, zemalja, naroda
i zaviajnih mjesta s obzirom na zaviajnu pripadnost
i najeih primjera.
8. Reenini znakovi
Kljuni pojmovi: zarez ispred veznika a i ali; zarez iza
usklika i rijei u vokativu.
Obrazovna postignua: pisati veznike a i ali u
reenicama u skladu s pravopisom; pisati zarez iza
usklika na poetku reenice; pisati zarez iza rijei u
vokativu.
9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei s
provedenim glasovnim promjenama
Kljuni pojmovi: rije, glasovne promjene, pravopis.
Obrazovna postignua: sluno razlikovati, pravilno
izgovarati i pisati rijei u kojima su provedene
glasovne promjene; sluiti se pravopisom.
10. Sluanje i interpretativno itanje
knjievnih tekstova
Kljuni pojmovi: interpretativno itanje lirskih,
pripovjednih i dramskih tekstova.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u
doivljaju knjievnoumjetnikoga djela s obzirom na
razliite govorne interpretacije; izraziti doivljaj djela
prikladnim interpretativnim itanjem (sluei se
vrjednotama govorenoga jezika).
11. Sluanje knjievnih i neknjievnih tekstova
Kljuni pojmovi: knjievni i neknjievni tekstovi.
Obrazovna postignua: razlikovati knjievne i
neknjievne tekstove na temelju slunoga primanja
(recepcije); zamjeivati ulogu pridjeva i imenica te
slikovitih izraza u tekstu.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Knjievnost
Kljuni pojmovi: knjievnost, knjievni rod (lirika,
epika, drama), knjievna vrsta.
Obrazovna postignua: razlikovati knjievne rodove s
obzirom na vanjski oblik (proza, lirika, drama).
2. Obiljeja pripovjednoga teksta
Kljuni pojmovi: pripovijedanje, dogaaj ili radnja,
osnovna misao, proza.
Obrazovna postignua: uoiti da pripovjedni tekst
pripovijeda o radnji; uoiti osnovnu misao
pripovjednoga teksta.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatski jezik

3. Fabula i dijelovi fabule 11. Dramski tekstovi

Kljuni pojmovi: fabula, dijelovi fabule, poglavlje.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati
dijelove fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet radnje);
uoiti poglavlje u djejem romanu.
4. Naini pripovijedanja
Kljuni pojmovi: pripovjeda u 1. i 3. osobi,
pripovijedanje, opisivanje, dijalog.
Obrazovna postignua: razlikovati pripovijedanje u 1.
i 3. osobi; uoiti odnos pripovjedaa u 1. i 3. osobi
prema pripovijedanome - oprimjeriti ga navodima iz
teksta; razlikovati dijelove teksta koji iznose tijek
radnje, opisivanje i dijalog.
5. Lik u knjievnome djelu
Kljuni pojmovi: karakterizacija lika govorom i
postupcima.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati
osobine lika u proznome i dramskome djelu;
oprimjeriti govornu i etiku karakterizaciju navodima
iz teksta.
6. Pustolovni roman
Kljuni pojmovi: pustolovni roman.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja pustolovnoga 3. Animirani film
romana; odrediti dijelove fabule; okarakterizirati lik
(etiki, govorno) i odnose meu likovima.
7. Preneseno znaenje u knjievnome djelu
Kljuni pojmovi: preneseno znaenje, pjesnika slika,
poslovica, zagonetka.
Obrazovna postignua: zamijetiti preneseno znaenje
iskazano personifikacijom i pjesnikom slikom u
knjievnim djelima.
Kljuni pojmovi: tekst za izvoenje na pozornici,
dijalog, monolog, didaskalije.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja teksta
namijenjena izvoenju na pozornici; razlikovati
dijalog od monologa.
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Mediji
Kljuni pojmovi: medij - prijenosnik poruke, vrste
medija.
Obrazovna postignua: osvijestiti postojanje razliitih
vrsta medija; navesti primjer za priopajni proces
(poiljatelj - poruka - medij - primatelj
sporazumijevanje) u jednome od medija.
2. Filmski rodovi
Kljuni pojmovi: dokumentarni film, animirani film,
igrani film.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
filmske rodove.
Kljuni pojmovi: crte ili predmet u pokretu.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovna obiljeja
animiranoga filma; razlikovati crtani film od
lutkarskoga filma.
4. Tisak
Kljuni pojmovi: vrste tiska.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati vrste
tiska.

8. Lirsko pjesnitvo 5. Kazalite

Kljuni pojmovi: lirska pjesma, motiv, vezani i
slobodni stih, naziv stiha prema broju slogova.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja lirske pjesme;
prepoznati i imenovati motive i temu; prepoznati i
razlikovati vezani od slobodnoga stiha; imenovati
vezani stih prema broju slogova; uoiti ritam u
vezanome i slobodnome stihu.
9. Stilska izraajna sredstva
Kljuni pojmovi: onomatopeja, kontrast, epitet.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati stilska
sredstva u poetskome i pripovjednome tekstu;
razlikovati epitet od pridjeva.
10. Tematska i vrstovna podjela lirskih
pjesama
Kljuni pojmovi: domoljubna, pejsana i ljubavna
pjesma, himna, haiku.
Obrazovna postignua: razlikovati domoljubnu,
pejsanu i ljubavnu pjesmu s obzirom na temu i
glavnu misao pjesme; hrvatska himna; uoiti obiljeja
himne, uoiti obiljeja haiku pjesme.
Kljuni pojmovi: kazalina izraajna sredstva: govor,
gluma, scenografija, kostimografija.
Obrazovna postignua: uoiti suprotstavljene likove,
prepoznati kazalina izraajna sredstva u predstavi:
scenografiju, kostimografiju, rasvjetu.
IZBORNI SADRAJI
Duga i kratka mnoina
Zbirne imenice (tvorba, znaenje, slaganje s predikatom)
Imenice koje imaju samo mnoinu/jedninu
Imenice koje mnoinu zamjenjuju zbirnim imenicama
Imenice koje mnoinu tvore zamjenskim (supletivnim)
osnovama (ovjek-ljudi)
Nazivi drava i sklonidba
Brojevne imenice
Akuzativ i genitiv uz glagol nemati
Navezak
Sibilarizacija
Palatalizacija
Jotacija
Nepostojano a, e
Pravilna uporaba prijedloga uz pojedine padee

37
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatski jezik

Prijedlozi i padei u medijima (dobri i pogrjeni primjeri) 16. Tito Bilopavlovi: Pauna
Jednostavni i sloeni prijedlozi 17. Aleksandar Pukin: Bajka o ribaru i ribici
Prilozi i prijedlozi - pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) 18. Basne (izbor)
Prilozi ovdje, tu, ondje; ovako, tako... 19. Branka Primorac: Ljubavni sluaj maka Joje
Prilog ili prijedlog?
20. Roald Dahl: Charlie i tvornica okolade
Prilog ili pridjev?
Uporaba evo, eto, eno
21 Michael Ende: Jim Gumb i strojovoa Lucas
Hrvatski govori: ikavski, ekavski (i)jekavski 22. Ivan Cankar: Istina i ljubav
itanje s razumijevanjem (knjievnih i neknjievnih 23. Henry Winterfeld: Timpetill (Grad bez roditelja)
tekstova) 24. Hrvoje Hitrec: Matko na takama
Opseno prepriavanje 25. Anto Garda: Miron u kripcu ili Filip djeak bez imena
Subjektivno i objektivno izvjeivanje 26. Selma Lagerf: Legende o Kristu
Osnovno i preneseno znaenje
Osobno intimno pismo Popis filmova:
Razgovor Navedeni su ponajprije animirani filmovi jer se oni
obrauju u tom razredu.
U zaviaju hrvatske himne miruje prolost i zrcali se 1. to je film: Uvod u filmske vrste
budunost moje zemlje 2. B. Dovnikovi: Znatielja
Postanak i razvoj himne od antike do suvremenoga doba 3. D.Vukoti:1001 crte, Igra
Usmene lirske pjesme o Boiu 4. W. Fin, J. Sanford: Pobuna na farmi
Pripovijedanje zanimljivoga dogaaja jezikom moje bake 5. W. Disney: po izboru
i jezikom moje generacije
6. C. Wedge, C. Saldanha: Ledeno doba
Pria nastala iz onomatopeje (ueniki ostvaraji)
7. Suvremeni animirani filmovi po izboru.
Lirske pjesme na zaviajnome narjeju
Motiv u likovnoj i knjievnoj umjetnosti
Znanstvena fantastika, pustolovni i bajkoviti elementi u
djejim romanima odabranoga knjievnika
6. RAZRED
Pejsa u djelima zaviajnih pisaca
NASTAVNO PODRUJE:
Pokretna slika na filmu, televiziji i raunalu
Zvuk u filmu JEZIK
Kazalini plakat kao medij TEME
1. Vrste zamjenica
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) Kljuni pojmovi: vrste zamjenica: osobne, posvojne,
1. Ivan Kuan: Uzbuna na Zelenom Vrhu ili Koko i duhovi povratna, povratno-posvojna, pokazne.
ili Zagonetni djeak ili Koko u Parizu ili Lae, Melita Obrazovna postignua: prepoznavati i pravilno rabiti
ili Domaa zadaa posvojne, povratne, povratno-posvojne i pokazne
2. aljive narodne prie zamjenice u svim oblicima; sklanjati osobne zamjenice.
3. Ferenc Molnar: Junaci Pavlove ulice
2. Glagoli po predmetu radnje
4. Milivoj Matoec: Strah u Ulici lipa ili Tiki trai Kljuni pojmovi: prijelazni i neprijelazni glagoli,
neznanca ili Posada oklopnog vlaka ili Suvian u Svemiru povratni glagoli.
5. Grigor Vitez: Pjesme Obrazovna postignua: prepoznavati glagole po
6. Sempe/Goscinny: Nikica predmetu radnje (tj. po imenskoj rijei u akuzativu);
7. Miro Gavran: Sretni dani ili Kako je tata osvojio mamu razlikovati prijelazne i neprijelazne glagole;
ili Zaljubljen do uiju ili Svata u mojoj glavi prepoznavati povratne glagole; rabiti glagole po
8. Zlatko Krili: Poetak plovidbe ili udnovata istina ili predmetu radnje u skladu s normom.
Zabranjena vrata ili Veliki zavodnik ili aljive prie i prie
bez ale 3. Glagoli po vidu
9. Sanja Pili: Mrvice iz dnevnog boravka Kljuni pojmovi: glagolski vid, svreni i nesvreni
10. Pavao Pavlii: Zeleni tigar ili Petlja ili Trojica u Trnju glagoli.
11. Michael Coleman: Zov labirinta ili Mrea je baena ili Obrazovna postignua: razlikovati svrene i nesvrene
glagole; uoavati i razlikovati najee vidske parove.
Bijeg s Mree
12. Tihomir Horvat: Tajna Gornjega grada ili Frka u 4. Infinitiv
itarjevu ili Muki Kljuni pojmovi: infinitiv, infinitivna osnova i
13. Mark Twain: Doivljaji Toma Sawyera ili Doivljaji zavretci.
Huckleberryja Finna Obrazovna postignua: prepoznati infinitiv i njegove
14. Jules Verne: Put u sredite zemlje ili Put oko svijeta za zavretke; razumjeti ulogu infinitiva u tvorbi
80 dana ili 20000 milja pod morem glagolskih oblika; razumjeti ulogu infinitiva u dopuni
15. Maja Brajko-Livakovi: Finka Fi glagola.

38
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. Glagolski pridjevi i glagolska imenica
Kljuni pojmovi: glagolski pridjev: glagolski pridjev
radni, glagolski pridjev trpni, glagolska imenica.
Obrazovna postignua: prepoznavati i tvoriti
glagolske pridjeve; razlikovati i pravilno rabiti radni i
trpni pridjev; prepoznavati glagolske imenice sa
zavretkom -nje; razlikovati i pravilno rabiti infinitiv i
glagolsku imenicu.
6. Izricanje sadanjosti prezentom
Kljuni pojmovi: prezent, sprezanje (konjugacija),
prezent pomonih glagola.
Obrazovna postignua: prepoznati prezent, razumjeti
njegovo osnovno znaenje; sprezati glagole u
prezentu prema morfolokim obiljejima (osoba i
broj); usvojiti prezent pomonih glagola; prikladno
rabiti prezent u govorenju i pisanju.
7. Izricanje prolosti perfektom
Kljuni pojmovi: perfekt, krnji perfekt.
Obrazovna postignua: prepoznati perfekt, razumjeti
njegovo osnovno znaenje, vladati oblicima perfekta
pomonih glagola; prikladno rabiti perfekt u
govorenju i pisanju; razlikovati prezent i perfekt u
govorenju i pisanju.
8. Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i
pluskvamperfektom
Kljuni pojmovi: aorist, imperfekt, pluskvamperfekt.
Obrazovna postignua: prepoznavati aorist i
imperfekt kao jednostavne glagolske oblike;
prepoznati pluskvamperfekt kao sloeni glagolski
oblik; razumjeti njihovo osnovno znaenje; usvojiti
aorist i imperfekt pomonoga glagola biti;
prepoznavati aorist i imperfekt pomonoga glagola
htjeti; moi zamjenjivati aorist, imperfekt i
pluskvamperfekt perfektom; moi proizvoditi oblike
glagola koji se u aoristu, imperfektu i
pluskvamperfektu najee rabe.
9. Izricanje budunosti futurom
Kljuni pojmovi: futur prvi, futur drugi.
Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati,
pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi;
razumijevati njihova znaenja i tvorbe; samostalno
sprezati glagole u futuru prvome; zamjenjivati futur
drugi svrenim prezentom; preoblikovati prezent u
oba futura.
10. Izricanje zapovijedi i molbe imperativom
Kljuni pojmovi: glagolski nain, imperativ.
Obrazovna postignua: prepoznati imperativ kao
glagolski nain, razumjeti njegovo znaenje,
razumjeti njegovu tvorbu; iskazivati zapovijed i
molbu imperativom; prepoznati imperativ u reenici;
razlikovati istooblinice imperativa i prezenta u
reenici.
39
Hrvatski jezik
11. Izricanje elje kondicionalom
Kljuni pojmovi: kondicional prvi, kondicional drugi.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu; pravilno
rabiti kondicional prvi u govorenju i pisanju za
izricanje elje i molbe.
12. Vrste predikata
Kljuni pojmovi: glagolski i imenski predikat.
Obrazovna postignua: prepoznati imenski predikat;
prepoznati imenski predikat u razliitim glagolskim
oblicima; razlikovati imenski od glagolskoga
predikata.
13. Reenini i pravopisni znakovi: trotoje,
izostavnik, crtica, zagrada
Kljuni pojmovi: trotoje, izostavnik, crtica, zagrada.
Obrazovna postignua: prepoznati trotoje, zagrade u
tekstu kao reenine znakove i crticu kao pravopisni
znak; razumjeti njihovu uporabu; pravilno pisati
trotoje, izostavnik, crticu, zagrade i znati ih ostvariti
u itanju; pravilno pisati veliko i malo slovo iza
razgodaka.
14. Veliko poetno slovo u imenima pokrajina
i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica
Kljuni pojmovi: vielani nazivi pokrajina i krajeva,
dijelova naselja, ulica i trgova.
Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno
slovo u vielanim imenima pokrajina i krajeva te
dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela, trgova,
ulice, parkovi...); samostalno se koristiti pravopisom u
pisanju velikoga poetnoga slova.
15. Poetci hrvatske pismenosti
Kljuni pojmovi: hrvatska pisma: latinica, glagoljica,
irilica; Baanska ploa, prvotisak.
Obrazovna postignua: razlikovati latinicu, glagoljicu,
irilicu i znati osnovne podatke o njima; prepoznati
pismo kojim je pisan tekst; znati ime i osnovne
podatke o Baanskoj ploi, prvoj hrvatskoj tiskanoj
knjizi i jednome spomeniku na svakome pismu;
imenovati i prepoznati najvanije o spomenike u
svojemu zaviaju, znati vane povijesne podatke o
njima.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Stvaralako prepriavanje s promjenom
gledita
Kljuni pojmovi: gledite, prepriavanje s promjenom
gledita.
Obrazovna postignua: prepriavati tekst usmeno i
pisano mijenjajui gledite.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Saeto prepriavanje
Kljuni pojmovi: saeto prepriavanje, saimanje,
saetak.
Obrazovna postignua: saimati tekst; saeto
prepriavati glavne dogaaje i bitne pojedinosti;
samostalno oblikovati saetak (usmeno i pisano).
3. Razgovor
Kljuni pojmovi: slubeni razgovor, privatni
razgovor.
Obrazovna postignua: razlikovati slubeni od
privatnoga razgovora; sudjelovati u dramskim
improvizacijama slubenoga i privatnoga razgovora
potujui osobitosti svakoga od njih.
4. Interpretativno itanje i krasnoslov
Kljuni pojmovi: interpretativno itanje, krasnoslov.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike u
doivljaju knjievnoumjetnikoga teksta s obzirom na
razliite govorne interpretacije; izraziti doivljaj
knjievnoumjetnikoga teksta prikladnim interpreta-
tivnim itanjem; krasnosloviti.
5. Portret
Kljuni pojmovi: vanjski i unutarnji opis lika, plan
opisa.
Obrazovna postignua: razlikovati vanjski od
unutarnjega opisa lika; portretirati lik na temelju
prethodno stvorenoga plana.
6. Opis otvorenoga i zatvorenoga prostora
Kljuni pojmovi: pejsa, otvoreni prostor, zatvoreni
prostor, plan opisa.
Obrazovna postignua: opisivati pejsa, otvoreni i
zatvoreni prostor na temelju prethodno stvorenoga
plana opisa.
7. Stvaralako pisanje i interpretativno
kazivanje viceva i anegdota
Kljuni pojmovi: stvaralako pisanje (anegdote iz
kolskoga ivota), govorenje anegdota i viceva.
Obrazovna postignua: stvaralaki pisati na zadani
poticaj (voeno i samostalno); sluati i sluno
doivljavati interpretaciju anegdote i vica;
interpretativno kazivati anegdotu i vic.
8. Dramatizacija pripovjednoga teksta
Kljuni pojmovi: dramatizacija, uloga, dijalog,
monolog, didaskalije.
Obrazovna postignua: preoblikovati pripovjedni
tekst u dramski; uprizoriti dramatizirani tekst.
9. Sluanje, izgovor i pisanje rijei s lirske pjesme na temelju oprjeke dogaaja ili
provedenim glasovnim promjenama
Kljuni pojmovi: rijei u kojima su provedene
glasovne promjene.
Obrazovna postignua: sluno razlikovati, pravilno
izgovarati i pisati rijei u kojima su provedene
glasovne promjene; sluiti se pravopisom.
40
Hrvatski jezik
10. Pisanje i izgovor infinitiva i glagolskoga
pridjeva radnoga
Kljuni pojmovi: pisanje infinitiva i glagolskoga
pridjeva radnoga(m. r. jd.).
Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti
infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje; pravilno pisati
glagolski pridjev radni u m. r. jd. kojemu osnova
zavrava na je- (htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti...).
11. Pisanje, izgovor i itanje glagolskih oblika
Kljuni pojmovi: pisanje i izgovor aorista glagola biti;
nijenica uz glagolske oblike.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti aorist glagola
biti u govoru i pismu; pravilno pisati nijenicu uz
glagolske oblike.
12. Pisanje zamjenica
Kljuni pojmovi: pisanje zamjenice sebe, se;
razlikovanje posvojne zamjenice i povratno-posvojne
zamjenice u govoru i pismu.
Obrazovna postignua: pravilno pisati i govoriti
povratne glagole (smijati se, aliti se).
13. itanje i pisanje trotoja, izostavnika,
crtice i zagrade
Kljuni pojmovi: reenini i pravopisni znakovi.
Obrazovna postignua: pravilno rabiti trotoje:
izostavljanje rijei/skupa rijei/ u reenici, na kraju
prekinutoga teksta koji se nastavlja, na mjestu prekida
nabrajanja; pravilno rabiti crticu kao reenini znak:
izraavanje jae stanke nego to je izraena zarezom;
pravilno pisati i rabiti crticu kao pravopisni znak:
zamjena prijedloga do (80 - 90 km, 1852. - 1881.),
udaljenost izmeu dvaju (ili vie) mjesta, smjer;
prepoznati, pravilno pisati i govoriti izostavnik i
zagradu.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Odnos teme i motiva u knjievnome djelu
Kljuni pojmovi: tema motiv.
Obrazovna postignua: zamijetiti i izdvojiti motive
(najmanji dio teme, poticaj doivljaju, dogaaju,
sukobu) u tematskome kontekstu.
2. Usmena (narodna) knjievnost
Kljuni pojmovi: usmena knjievnost, stalni epitet,
epski deseterac, epska i lirska pjesma.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja epske i lirske
narodne pjesme; uoiti stalni epitet i deseterac kao
obiljeja usmenoga stvaralatva; razlikovati epsku od
doivljaja.
3. Pripovjedne vrste: crtica, anegdota, vic
Kljuni pojmovi: crtica, anegdota, vic.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja crtice,
anegdote, vica.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Povjestica
Kljuni pojmovi: povjestica, lirsko-epsko djelo,
kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja povjestice kao
djela koje ima elemente pjesnikoga i pripovjednoga
izraavanja; razlikovati povjesticu od lirske pjesme.
5. Povijesni i znanstveno-fantastini roman
Kljuni pojmovi: povijesni roman, znanstveno-
fantastini roman.
Obrazovna postignua: razlikovati romane prema
tematsko-motivskomu sloju; prepoznati naine
pripovijedanja.
6. Pjesnike slike
Kljuni pojmovi: pjesnika slika.
Obrazovna postignua: spoznati pjesniku sliku kao
slikovni izraz doivljen osjetilom vida, sluha, njuha,
okusa i dodira; uoiti motive u pjesnikim slikama i
povezati ih s osjetilima kojima su zamijeeni.
7. Stilska izraajna sredstva
Kljuni pojmovi: ponavljanje, asonanca, aliteracija.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati stilska
sredstva u poetskome i proznome tekstu, uoiti ulogu
ponavljanja istih glasova, rijei, izraza, reenica u
ostvarivanju ritma.
8. Dijalektno pjesnitvo
Kljuni pojmovi: su zaviajni motivi; akavsko,
kajkavsko i tokavsko pjesnitvo.
Obrazovna postignua: prepoznati suodnos
zaviajnoga govora (narjeja ili dijalekta) i zaviajnih
tema i motiva; uoiti ritminost u pjesmama na
narjejima.
9. Vrste kitica (strofa)
Kljuni pojmovi: vrste kitica (strofa) prema broju
stihova, vrste ritma.
Obrazovna postignua: odrediti i imenovati kiticu
(strofu) prema broju stihova; dvostih, trostih,
etverostih; prepoznati vrste rime: parna, obgrljena,
ukrtena.
10. Dramski tekst
Kljuni pojmovi: drama, dijelovi dramskoga teksta.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja i dijelove
dramskoga teksta: dramski sukob, dramski likovi,
dramska situacija, in: prepoznati dramski sukob kao
temelj dramskoj radnji.
41
Hrvatski jezik
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Filmska izraajna sredstva
Kljuni pojmovi: kadar, plan, kut snimanja.
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva
u filmu; razlikovati vrste kadrova, planova i kuta
snimanja.
2. Mrea (internet)
Kljuni pojmovi: mrene stranice, hrvatski jezik i
knjievnost na mrei.
Obrazovna postignua: pronai nekoliko mrenih
stranica o temama iz hrvatskoga jezika i knjievnosti.
3. Strip
Kljuni pojmovi: zraajna sredstva stripa: crte,
kvadrat, fabula prikazana kvadratima.
Obrazovna postignua: prepoznati izraajna sredstva
stripa; uoiti slinost i razliku izmeu filmskoga kadra
i kvadrata stripa (plan i kut gledanja).
IZBORNI SADRAJI
Glagoli po znaenju
Povratni glagoli: pravi, nepravi, uzajamno povratni
Nesvreni glagoli: trajni i uestali
Dvovidni glagoli
Prava i prenesena sadanjost
Gnomski prezent, aorist
Futurski perfekt, aorist
Pripovjedni i svevremenski imperativ
Izricanje stroge zapovijedi i zabrane
Prezent ili aorist
Imperfekt - zaboravljeno glagolsko vrijeme
Aorist i imperfekt u sms-porukama
Inaice futura (razgovorne, meujezine, dijalektne)
Glasovne promjene u sprezanju
Jotacija ili palatalizacija u prezentu
Glasovne promjene u gl. pridjevu radnom: vokalizacija i
promjena je > i ispred o
Glagoljske knjige; glagoljine i latinine inkunabule
Povijesni spomenici na otoku Krku (Jurandvor) i u Istri
(Aleja glagoljaa)
Pisanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima
Sronost posvojne zamjenice i imenica
Naglaeni i nenaglaeni oblici povratne zamjenice
Sklanjanje povratno-posvojne i pokaznih zamjenica
Stvaralako pisanje (dnevnik)
Obavijest - vijest
Javni govor
Izraajno itanje dijalektnih tekstova (zaviajni idiom)
Scenske improvizacije
Izlet u zaviaj duha (Josip Bratuli), kola glagoljice, Aleja
glagoljaa od Roa do Huma; Baanska ploa (Krk),
Valunska ploa (Cres) itd.
Poetci hrvatske pismenosti i knjievnoga stvaralatva
Hrvatski epski junaci usmene knjievnosti
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatski jezik

Slike i zvukovi lirske pjesme u epitetu i usporedbi 7. RAZRED

Anegdote i vicevi na zaviajnome narjeju
Crtice o ivotu u koli, obitelji i zaviaju
Dramski tekstovi zaviajnih pukih pisaca NASTAVNO PODRUJE:
Zaviajne narodne poslovice i poruke u njima JEZIK
TEME
Vrste stripa po temi
Uporaba rijei u stripu
1. Objekt
Raunalne igre Kljuni pojmovi: objekt, izravni objekt i neizravni
objekt.
Obrazovna postignua: uoiti i prepoznati objekt u
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) reenici; razlikovati izravni i neizravni objekt.
1. Ivana Brli-Maurani: Prie iz davnine (osim ume
Striborove i Regoa koji su u etvrtome razredu) 2. Prilone oznake
2. Stjepan Toma: Mali ratni dnevnik Kljuni pojmovi: prilone oznake, prilona oznaka
3. August enoa: Povjestice mjesta, vremena, naina.
4. Blanka Dovjak-Matkovi: Zagrebaka pria Obrazovna postignua: uoiti prilone oznake u
5. Mark Twain: Kraljevi i prosjak reenici; razlikovati prilone oznake mjesta, vremena,
6. Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praumu naina.
7. Ivona ajatovi: Tajna ogrlice sa sedam rubina 3. Imeniki dodatci: atribut i apozicija
8. Snjeana Grkovi-Janovi: Velebitske vilin staze Kljuni pojmovi: atribut: pridjevni i imeniki,
9. Josip Cveni: vrsto dri joy-stick atributni skup, apozicija, apozicijski skup.
10. Jadranko Bitenc: Twist na bazenu Obrazovna postignua: prepoznavati atribut i
11. ime Stori: Poljubit u je uskoro, moda atributni skup; apoziciju i apozicijski skup; razlikovati
12. Christine Nstlinger: Konrad, djeak iz limenke ili pridjevni i imeniki atribut; prikladno rabiti atribut i
Olfi meu enama apoziciju u govorenju i pisanju; pravilno pisati zarez
13. Vlatko ari: Rogan ili Miko kod apozicije i apozicijskoga skupa u
14. Vladimir Nazor: Veli Joe poslijeimeninome poloaju.
15. Milutin Majer: Dolazak Hrvata
4. Zamjenice i njihova uloga u reenici
16. Melita Rundek: Psima ulaz zabranjen
Kljuni pojmovi: upitne, odnosne i neodreene
17. Dubravko Horvati: Junaina Mijat Tomi
zamjenice.
18. Jonathann Swift: Gulliverova putovanja Obrazovna postignua: pravilno rabiti padene oblike
19. Alfonse Daudet: Pisma iz moga mlina upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u
20. Joa Horvat: Waitapu ili Operacija Stonoga govorenju i pisanju; razumjeti uloge povratne i
21. Frances Hodgson Burnett: Mali lord povratno-posvojne zamjenice u reenici.
21. Pajo Kaniaj: Triave pjesme
22. Danijel Dragojevi: Bajka o vratima 5. Jednostavna reenica
23. elimir Hercigonja: Tajni leksikon Kljuni pojmovi: jednostavna reenica, neproirena
24. C. S. Lewis: Kronike iz Narnije (izbor) reenica, proirena reenica; neoglagoljena reenica,
25. Oscar Wilde: Sretni kraljevi besubjektna reenica.
26. Nikola Puli: Maksimirci Obrazovna postignua: upoznati strukturu
neproirene reenice; prepoznati slaganje subjekta i
predikata u reenici; prikladno slagati subjekt i
Popis filmova:
predikat; upoznati strukturu proirene reenice;
Trebalo bi birati filmove (od najstarijih do najnovijih)
prepoznati predikat i rijei koje ga dopunjuju u
koji e uenicima najbolje pokazati pojedina filmska
proirenoj reenici; prepoznati subjekt i rijei koje ga
izraajna sredstva.
dopunjuju u proirenoj reenici; prepoznati i
1. to je film: Filmska izraajna sredstva
imenovati neoglagoljenu reenicu; prepoznati i
2. Kazalite: Sve je to kazalite, Guva na pozornici imenovati besubjektnu reenicu.
3. Braa Lumiere, G. Melies
4. P. Krelja: Povratak 6. Sloena reenica
5. R. Zemeckis: Forrest Gump Kljuni pojmovi: nizanje, povezivanje i uvrtavanje
6. S. Raimi: Spiderman 2 reenica, veznika sredstva.
7. G. Lucas: Zvjezdani ratovi (serijal) Obrazovna postignua: udruivati jednostavne
8. W. Wyler: Ben Hur reenice u sloenu; razumjeti naine sklapanja
jednostavnih reenica u sloenu; prepoznavati
veznika sredstva: veznike, veznike skupove, priloge
i zamjenice kao veznike rijei.

42
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
7. Nezavisno sloena reenica
Kljuni pojmovi: veznike i neveznike reenice
(reenini niz), sureenice.
Obrazovna postignua: udruivati jednostavne
reenice u sloenu nizanjem i povezivanjem;
razlikovati vrste veznika u nezavisno sloenim
reenicama.
8. Vrste nezavisno sloenih reenica
Kljuni pojmovi: nezavisno sloena reenica: sastavna,
rastavna i suprotna reenica, iskljuna i zakljuna
reenica.
Obrazovna postignua: razumjeti znaenje razliitih
vrsta nezavisno sloenih reenica; prepoznavati vrste
nezavisno sloenih reenica; nauiti tipine veznike;
pravilno pisati zarez u svim nezavisno sloenim
reenicama.
9. Zavisno sloena reenica
Kljuni pojmovi: zavisno sloena reenica, glavna i
zavisna sureenica, inverzija, umetnuta reenica.
Obrazovna postignua: uvrtavati jednostavne
reenice u sloenu; prepoznati zavisno sloenu
reenicu, u zavisno sloenoj reenici raspoznavati
glavne i zavisne sureenice, inverziju, zavisne
umetnute sureenice i vezna sredstva.
10. Izricanje predikata, subjekta, objekta i
atributa reenicom
Kljuni pojmovi: predikatna reenica, subjektna
reenica, objektna reenica, atributna reenica.
Obrazovna postignua: razumjeti znaenje predikatne
reenice, subjektne reenice, objektne reenice,
atributne reenice; prepoznavati ih; u jednostavnijim
primjerima zamjenjivati imenski predikat
predikatnom reenicom, subjekt subjektnom
reenicom, objekt objektnom reenicom, atribut
atributnom reenicom.
11. Vrste prilonih reenica
Kljuni pojmovi: prilona reenica; vrste prilonih
reenica: mjesna, vremenska, nainska.
Obrazovna postignua: zamjenjivati prilone oznake
mjesta, vremena i naina zavisnim sureenicama;
prepoznavati prilone reenice i razumjeti njihovo
znaenje; znati pisati zarez u zavisnim reenicama.
12. Naglasak
Kljuni pojmovi: vrste naglasaka u hrvatskome jeziku,
mjesto naglaska u naglaenoj rijei.
Obrazovna postignua: prepoznati i prema uzoru
pravilno rabiti naglaske u govorenju i itanju;
postupno odreivati naglasna obiljeja: mjesto,
duinu i ton u tipinim rijeima; pravilno itati
naglasno oznaene rijei; osvijestiti razliku izmeu
vlastitoga i knjievnoga naglasnoga sustava.
43
Hrvatski jezik
13. Samoznane i suznane rijei
Kljuni pojmovi: samoznane i suznane rijei,
naglasnice, nenaglasnice, prednaglasnice,
zanaglasnice.
Obrazovna postignua: razlikovati samoznane
(leksike) rijei i suznane (gramatike) rijei;
razlikovati naglasnice i nenaglasnice: prednaglasnice i
zanaglasnice (tipini primjeri); pravilno rabiti
prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju;
prepoznavati naglasne cjeline; prepoznavati i pravilno
izgovarati naglaene i nenaglaene rijei.
14. Veliko poetno slovo u imenima drutava,
organizacija, udruga, pokreta i javnih
skupova
Kljuni pojmovi: veliko poetno slovo u imenima
drutava, organizacija, udruga, pokreta i javnih
skupova.
Obrazovna postignua: pravilno pisati veliko poetno
slovo u najeim primjerima.
15. Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika
Kljuni pojmovi: prvi tiskani rjenik i prva tiskana
slovnica (gramatika); Gajeva reforma, gajica,
zajedniki jezik svih Hrvata.
Obrazovna postignua: znati imena i osnovne
podatke o prvome tiskanome rjeniku i prvoj tiskanoj
slovnici hrvatskoga jezika (Faust Vrani, 1595.;
Bartol Kai, 1604.); razumjeti ulogu i vanosti
pojave tiskanih rjenika i slovnice u razvoju
hrvatskoga jezika; razumjeti razloge koji su doveli do
Gajeve reforme i njezine uinke.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE I STVARANJE
TEME
1. Pripovijedanje (usmeno i pisano)
Kljuni pojmovi: elementi fabule, dijalog u
pripovjednome tekstu.
Obrazovna postignua: razlikovati i izdvajati dijelove
fabule u govorenju i pisanju; pripovijedati na temelju
zadanih dijelova fabule; djelotvorno se koristiti
dijalogom u pripovijedanju.
2. Uloga opisa u pripovijedanju
Kljuni pojmovi: opis, statian i dinamian opis,
usporavanje radnje.
Obrazovna postignua: prepoznati ulogu opisa u
pripovijedanju (statian i dinamian opis, usporavanje
radnje); djelotvorno se koristiti opisom u
pripovijedanju.
3. Natuknica i biljeka
Kljuni pojmovi: natuknica i biljeka.
Obrazovna postignua: izdvajati kljune pojmove iz
vezanoga teksta; djelotvorno se sluiti biljekama i
natuknicama u pripremi izvjea, komentara, rasprave
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Biografija i autobiografija
Kljuni pojmovi: biografija i autobiografija.
Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije podatke iz
autobiografije; stvarati natuknice za pisanje biografije.
5. Vijest, novinska vijest
Kljuni pojmovi: vijest.
Obrazovna postignua: sluati, itati i razumjeti vijest;
samostalno oblikovati vijest u govoru i pismu.
6. Komentar
Kljuni pojmovi: komentar.
Obrazovna postignua: prepoznati komentar i
razlikovati ga od vijesti; sluati i razumjeti komentar;
stvarati komentar u govoru i pismu.
7. Izraavanje pjesnikim slikama
Kljuni pojmovi: stilska izraajna sredstva.
Obrazovna postignua: samostalno stvarati pjesnike
slike prema razliitim osjetilnim poticajima;
samostalno stvarati onomatopejske rijei i izraze u
jezinim poetskim igrama; samostalno stvarati
usporedbu, personifakciju, metaforu, hiperbolu i
gradaciju u jezinim poetskim igrama; rabiti stvorene
izraze u pri stvaralakome pisanju.
8. Odnosi meu rijeima
Kljuni pojmovi: istoznanice, bliskoznanice,
suprotnice.
Obrazovna postignua: uoavati razliite znaenjske
odnose meu rijeima; preoblikovati tekst
zamjenjujui pojedine rijei znaenjski srodnima;
prevoditi zaviajne sinonime na standardni jezik;
zapaati uloge istoznanih i bliskoznanih rijei u
knjievnome tekstu.
9. Naini sporazumijevanja
Kljuni pojmovi: sporazumijevanje, vrjednote
govorenoga jezika, nejezina sredstva
sporazumijevanja.
Obrazovna postignua: upoznati vrjednote
govorenoga jezika i nejezinih sredstava
sporazumijevanja te zamjeivati njihovu obavijesnu
funkciju; primjereno se sluiti vrjednotama
govorenoga jezika; djelotvorno se sluiti nejezinim
sredstvima u uljuenoj govornoj komunikaciji.
10. Izraajno itanje
Kljuni pojmovi: izraajno itanje.
Obrazovna postignua: sluati izraajno itanje;
izraajno itati poznate tekstove; zamjeivati ulogu
reeninih znakova i njihovu vezu s govornim
vrjednotama jezika.
11. Zarez u sloenoj reenici
Kljuni pojmovi: reenini niz, inverzija, umetnuta
reenica, vezna sredstva.
Obrazovna postignua: rabiti zarez u sloenoj reenici
u skladu s pravopisom (reenini niz, inverzija,
umetnuta reenica, vezna srodstva).
44
Hrvatski jezik
12. Upravni govor
Kljuni pojmovi: upravni i neupravni govor u pisanju,
navoenje i objanjenje.
Obrazovna postignua: pisati upravni govor u
reenicama s razliitim odnosima navoenja i
objanjenja; pisati upravni govor u skladu s
pravopisom; pravilno preoblikovati upravni u
neupravni govor i obratno.
13. Pisanje neodreenih zamjenica
Kljuni pojmovi: pisanje neodreenih zamjenica i
prijedloga, zamjenica i estice god.
Obrazovna postignua: pravilno pisati neodreene
zamjenice s prijedlogom; pravilno pisati i razumjeti
razliku u znaenju izmeu sloene zamjenice s
esticom god i rastavljenoga pisanja estice god uz
zamjenicu.
14. Pisanje - potivanje pravopisne norme
Kljuni pojmovi: veliko slovo; reenini i pravopisni
znakovi; pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je;
pisanje najeih kratica (prema popisu).
Obrazovna postignua: osvjeivati i primjenjivati
prethodna znanja i vjetine; pisati veliko slovo u
skladu s pravopisom; uvjebati pisanje i izgovor rijei
u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je (prema
popisu rijei); pisati kratice u skladu s pravopisom;
sluiti se pravopisom.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Ideja u knjievnome djelu
Kljuni pojmovi: ideja.
Obrazovna postignua: uoiti ideju u knjievnom
djelu; razlikovati ideju od pouke.
2. Slijed dogaaja u pripovjednome djelu
Kljuni pojmovi: kompozicija, kronoloki slijed,
retrospekcija.
Obrazovna postignua: uoiti kompoziciju u
pripovjednome djelu; prepoznati kronoloki slijed;
prepoznati retrospekciju.
3. Mit i legenda
Kljuni pojmovi: mit, legenda, tematika mitova i
legenda, likovi u mitu i legendi.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja mita i legende;
razlikovati mit i legendu; uoiti znaajke lika u mitu
i legendi.
4. Biografija, autobiografija
Kljuni pojmovi: biografija, autobiografija.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja biografije i
autobiografije.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatski jezik

5. Socijalna tematika u pjesnitvu i prozi NASTAVNO PODRUJE:

Kljuni pojmovi: socijalni roman, socijalna MEDIJSKA KULTURA
pripovijetka, socijalna pjesma.
TEME
Obrazovna postignua: uoiti socijalne motive i teme
u pjesnikim i pripovjednim tekstovima.
1. Igrani film
Kljuni pojmovi: igrani film, vrste igranoga filma.
Obrazovna postignua: prepoznati i objasniti obiljeja
6. Kriminalistika pripovijetka i
igranoga filma i filmske prie; uoiti ideju te odnose
kriminalistiki roman meu likovima i izraajna sredstva; razlikovati vrste
Kljuni pojmovi: kriminalistika pripovijetka i igranoga filma; usporediti film i knjievno djelo.
kriminalistiki roman.
Obrazovna postignua: uoiti motive, teme i 2. Televizijske emisije
znaajke likova u pripovjednim djelima Kljuni pojmovi: vrste televizijskih emisija.
kriminalistike tematike. Obrazovna postignua: razlikovati vrste televizijskih
emisija s obzirom na njihovu namjenu.
7. Lik u knjievnome djelu
Kljuni pojmovi: etika karakterizacija, psiholoka 3. Radio
karakterizacija, socijalna karakterizacija, portret; Kljuni pojmovi: zvuk - radijsko izraajno sredstvo,
motiviranost postupaka lika. vrste radijskih emisija.
Obrazovna postignua: uoiti znaajke lika u Obrazovna postignua: prepoznati radijska izraajna
knjievnome djelu; prepoznavati naine sredstva; razlikovati vrste radijskih emisija; osvijestiti
karakterizacije lika u knjievnome djelu; odrediti obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija.
portret lika u knjievnome djelu; uoiti motiviranost
postupaka likova i njihove meuodnose. 4. Knjinica
Kljuni pojmovi: knjina graa.
8. Stilska izraajna sredstva: metafora, Obrazovna postignua: samostalno se sluiti
hiperbola, gradacija referentnom zbirkom: rjenikom, enciklopedijom i
Kljuni pojmovi: metafora, hiperbola, gradacija. pravopisom.
Obrazovna postignua: prepoznati i objasniti
metaforu; prepoznati i imenovati hiperbolu i IZBORNI SADRAJI
gradaciju u knjievnom tekstu. Prijedloni objekt
Glagoli koji otvaraju mjesto razliitim vrstama objekta
9. Sonet (gl. rekcija)
Kljuni pojmovi: sonet. Prijedloni atribut
Obrazovna postignua: prepoznavanje, razotkrivanje. Glagolski pridjevi u funkciji atributa
Apozicije koje se ne slau s imenicom u rodu i broju
10. Balada Neimenske rijei u imenskome predikatu
Kljuni pojmovi: balada. Infinitiv kao subjekt
Obrazovna postignua: uoiti lirsko-epska obiljeja Prilone oznake sredstva, koliine, drutva
balade; primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj i Prilona oznaka mjesta u znaenju mjesta radnje, cilja
epskom u pjesmi te stilskim sredstvima pri radnje i tijeka radnje
interpretaciji balade. Preoblika upravnoga govora u neupravni objektnom
reenicom i obratno
11. Teme lirskih pjesama Primjeri sloenih reenica s veznikom a kojima se ne
izraava suprotnost
Kljuni pojmovi: misaona (refleksivna) i duhovna
Mjesto odnosne zamjenice u sloenoj reenici
(religiozna) pjesma.
Tvorba neodreenih zamjenica i njihovo razlikovanje od
Obrazovna postignua: uoiti teme i motive u
pridjeva
misaonim i duhovnim pjesmama.
Razlikovanje neodreenih zamjenica i brojeva
12. Dramske vrste Glasovne promjene: rijei u kojima je provedeno vie
Kljuni pojmovi: komedija, tragedija, drama u uem glasovnih promjena
smislu rijei; dramski prizor. Antonimi, djelomina i viestruka antonimija
Obrazovna postignua: razlikovati komediju, Oblini i leksiki homonimi, homonimija, homonimski
tragediju i dramu u uem smislu rijei; uoiti dramski parovi, homografi
prizor. Pisanje razliitih vrsta kratica
Najstariji hrvatski rjenici (Jakov Mikalja, Juraj Habdeli,
Ivan Belostenec)
Stare hrvatske tiskane knjige (Lekcionar Bernardina
Splianina)
Razgovor u razliitim komunikacijskim situacijama

45
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatski jezik

Okrugli stol (rasprava o aktualnim temama) Popis filmova:

Mitski likovi U prvom su planu igrani filmovi:
Prijevod dijalektnih tekstova 1. to je film: Igrani film
Pisanje pjesme 2. to je film: Gluma u filmu
3. Filmovi Ch. Chaplina
Od hrvatskih petrarkista do Matoa (sonet u hrvatskoj 4. K. Golik: Tko pjeva, zlo ne misli
knjievnosti) 5. S. Daldry: Billy Elliot (ili neki drugi suvremeni film
Lirsko-epske knjievne vrste: romanca i poema po izboru koji je dobio dobre kritike ili znaajne
enoino doba nagrade)
Autobiografije ljudi koji osvjetlae svijet 6. TV-serija Smogovci (ili neka druga aktualna i
Razvoj hrvatskoga putopisa kvalitetna serija po izboru)
Zaviajne legende
Trivijalna knjievnost
Etika karakterizacija likova u djelima odabranoga
knjievnika
8. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Maska, scenografija i kostimografija u filmu
JEZIK
Film i kazalite
Kazalini ivot u Hrvatskoj TEME
Televizijska i radijska vijest 1. Nastajanje rijei
Kljuni pojmovi: proirivanje znaenja, posuivanje
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) rijei, tvorenje rijei.
1. Boidar Prosenjak: Divlji konj Obrazovna postignua: osvijestiti naine nastajanja
2. Hrvoje Hitrec: Smogovci novih rijei (proirivanjem znaenja, promjenom
3. Vladimir Nazor: Pripovijetke oblika, promjenom vrste, posuivanjem); moi
4. Dobria Cesari: Pjesme stvarati nove rijei proirivanjem znaenja i
5. Damir Milo: Bijeli klaun promjenom oblika.
6. Zoran Pongrai: Gumi-gumi 2. Podrijetlo rijei
7. Branka Primorac: Maturalac Kljuni pojmovi: podrijetlo rijei, knjievne rijei,
8. Dubravko Jelai-Buimski: Sportski ivot Leteeg dijalektne rijei.
Martina ili Balkanska mafija ili Martin protiv CIA-e i Obrazovna postignua: razlikovati domae (knjievne
KGB-a i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijei;
9. Charles Dickens: Oliver Twist osvijestiti potrebu za njegovanim hrvatskim jezikom;
10. Ian Ramljak: Povratnik ili San bez uzglavlja razumjeti tetnost pretjerane uporabe (nepotrebnih)
11. August enoa: uvaj se senjske ruke stranih rijei u hrvatskome jeziku.
12. Dinko imunovi: Duga
3. Rijei jednaka oblika, a razliita znaenja
13. Pero Zlatar: Otkljuani globus
Kljuni pojmovi: istozvunice, istopisnice,
14. Zvonko Todorovski: Prozor zelenog bljeska ili
istooblinice.
Mirakul od mora Obrazovna postignua: prepoznati najee
15. Branka Kalauz: uj, Pigi, zaljubila sam se istozvune i istopisne rijei vladati primjerima;
16. Jadranka Klepac: Miris knjige razlikovati znaenja rijei jednaka oblika, a razliita
17. Bernard Jan: Potrai me ispod duge znaenja u pisanju i govorenju.
18. Daniel Defoe: Robinson Crusoe
19. Pavao Pavlii: Dobri duh Zagreba 4. Frazemi
20. Vjekoslav Majer: Dnevnik malog Perice Kljuni pojmovi: frazem.
21. Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea ili Novi Obrazovna postignua: prepoznati frazem; poznavati
osnovna obiljeja frazema, tumaiti poznate frazeme;
jadi Adriana Molea
prikladno rabiti ee frazeme, osobito zaviajne.
22. Vjenceslav Novak: Iz velegradskog podzemlja
23. Scott ODell: Otok plavih dupina ili Caru carevo 5. Glasovi
24. Gustav Schwab: Najljepe prie klasine starine Kljuni pojmovi: glas, otvornici, zatvornici, zvuni i
25. Nada Ivelji: eli li vidjeti bijele labudove ili Bijeli bezvuni glasovi.
patuljak ili Lutke s duom Obrazovna postignua: znati kako nastaje glas; znati
26. Deborah Ellis: Djevojica iz Afganistana podjelu glasova na otvornike i zatvornike; znati
27. Nada Mihokovi-Kumri: Lastin rep podjelu glasova po zvunosti; poznavati podjelu
28. C. S. Lewis: Kronike iz Narnije glasova po mjestu tvorbe; razumjeti razliku izmeu
29. Izbor proze i poezije o domovinskome ratu naina nastajanja glasa i njegove uloge u slogu (r kao
zatvornik, najee suglasnik, katkad samoglasnik).

46
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Glasovne promjene
Kljuni pojmovi: glasovna promjena u govorenju i
pisanju.
Obrazovna postignua: uoiti i prepoznati glasovne
promjene na jednostavnim primjerima (sibilarizaciju,
palatalizaciju, jotaciju, nepostojano a, jednaenje po
zvunosti, jednaenje po mjestu tvorbe, ispadanje
suglasnika), provoditi ih u govorenju i pisanju.
7. Rijei u kojima se smjenjuju glasovi
ije/je/e/i
Kljuni pojmovi: dvoglasnik ie, staroslavenski glas jat,
kratki i dugi jat, pisani i govoreni oblik rijei.
Obrazovna postignua: glasovno i pisano razlikovati
oblike s dvoglasnikom i zamjenskim glasovima;
izgovarati i pisati rijei u kojima se smjenjuju
ije/je/e/i u skladu s normom; prepoznavati srodne
rijei s razliitim refleksom u govornika razliitih
hrvatskih narjeja; razlikovati troslov od slijeda triju
slova.
8. Zamjenjivanje zavisnih reenica
glagolskim prilozima
Kljuni pojmovi: glagolski prilozi; zamjenjivanje
zavisnih reenica glagolskim prilozima.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
glagolski prilog sadanji i glagolski prilog proli,
razumjeti njihovo znaenje i slubu u reenici;
pravilno rabiti glagolske priloge; preoblikovati zavisne
reenice glagolskim prilozima.
9. Izricanje istovremenosti i prijevremenosti
u sloenoj reenici
Kljuni pojmovi: istovremenost i prijevremenost.
Obrazovna postignua: prepoznati vremenske odnose
iskazane razliitim glagolskim oblicima u reenicama
i razumjeti njihova znaenja; znati slagati futur prvi i
futur drugi u zavisno sloenim reenicama.
10. Izricanje pogodbe, mogunosti i elje
sloenim reenicama
Kljuni pojmovi: izricanje pogodbe, mogunosti i
elje.
Obrazovna postignua: prepoznati i razumjeti
pogodbu, mogunost i elju izreene kondicionalima;
izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom
reenicom.
11. Viestruko sloena reenica
Kljuni pojmovi: viestruko sloena reenica.
Obrazovna postignua: prepoznati obiljeja
viestruko sloenih reenica; ralanjivati viestruko
sloene reenice na ishodine reenice i odrediti
njihov meusobni odnos; pravilno sastavljati
viestruko sloene reenice u pisanju i govorenju.
12. Osnovna obiljeja hrvatskih narjeja
Kljuni pojmovi: hrvatska narjeja, tokavsko narjeje
i hrvatski knjievni jezik, hrvatski standardni jezik.
47
Hrvatski jezik
Obrazovna postignua: razlikovati najvanija
obiljeja svakoga hrvatskoga narjeja i glavne
prostore gdje se govore; razlikovati tokavsko
narjeje od hrvatskoga knjievnoga jezika; razumjeti
odnos naziva hrvatski knjievni jezik i hrvatski
standardni jezik, razlikovati ih.
13. Zaviajni govor i narjeje prema
knjievnome jeziku
Kljuni pojmovi: zaviajni govor i hrvatski knjievni
jezik.
Obrazovna postignua: razlikovati zaviajni govor i
narjeje od knjievnoga jezika; razumjeti odnos i
ulogu zaviajnoga govora i narjeja prema
hrvatskome knjievnome jeziku; zamjenjivati rijei,
izraze i reenice zaviajnoga govora hrvatskim
knjievnim jezikom i obratno.
14. Pisanje vielanih imena
Kljuni pojmovi: pisanje velikoga slova u vielanim
imenima.
Obrazovna postignua: poznavati i primjenjivati
pravopisna naela o pisanju velikoga slova u
vielanim imenima.
15. Povijest hrvatskoga jezika od 20. stoljea
Kljuni pojmovi: Novosadski dogovor, Deklaracija o
nazivu i poloaju hrvatskoga jezika.
Obrazovna postignua: poznavati temeljne podatke o
hrvatskome jeziku u 20. i 21. stoljeu; razumjeti
vanost povijesnih dogaaja u razvoju hrvatskoga
jezika.
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
TEME
1. Razliitost stilova
Kljuni pojmovi: stil, vrste stilova.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
knjievnoumjetniki, znanstveni, novinarski,
administrativno-poslovni i razgovorni stil; razumjeti
potrebu za razliitim stilovima izraavanja.
2. Razgovorni stil
Kljuni pojmovi: razgovorni stil, posuenice,
argonizmi, dijalektizmi, lokalizmi.
Obrazovna postignua: zamjeivati obiljeja
razgovornoga stila; izdvajati iz razgovora posuenice,
argonizme, lokalizme i dijalektizme; zamjeivati
njihovu stilsku i obavijesnu vrijednost; zamjenjivati ih
stilski neutralnim rijeima i izrazima; primjereno se
sluiti razgovornim stilom i neverbalnim sredstvima u
razliitim komunikacijskim situacijama.
3. Rasprava
Kljuni pojmovi: raspravljanje, rasprava (diskusija),
dokazivanje (argumentiranje), dokaz (argument).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Obrazovna postignua: sluati i primjereno nastupiti u
raspravi; osvijestiti vanost dokazivanja (argumen-
tiranja) u komunikaciji; jasno iznositi svoje dokaze
(argumente) izraavajui misli i stavove u pisanoj i
govornoj komunikaciji.
4. Problemski lanak
Kljuni pojmovi: problemski lanak, kritika,
suprotstavljanje miljenja.
Obrazovna postignua: razlikovati problemski lanak
i kritiku od drugih tekstova; pisati kritiku ili
problemski lanak.
5. Novinarski stil
Kljuni pojmovi: novinarski stil, objektivni pristup,
saetost, aktualnost, intervju.
Obrazovna postignua: itati i razumjeti primjerene
tekstove pisane novinarskim stilom; zamjeivati
obiljeja novinarskoga stila; izdvajati najvanije
obavijesti iz novinskoga lanka; pisati novinarskim
stilom; upoznati intervju kao oblik razgovora.
6. Administrativno-poslovni stil
Kljuni pojmovi: administrativno-poslovni stil,
administrativni obrasci, zapisnik, zahtjev, prijava.
Obrazovna postignua: itati i razumjeti primjerene
tekstove pisane administrativno-poslovnim stilom;
upoznati stilska obiljeja zapisnika, zahtjeva i prijave;
znati ispuniti uobiajene administrativne obrasce
(brzojav, pretplatni listi, anketu, prijavnicu).
7. ivotopis
Kljuni pojmovi: ivotopis, molba, dopis.
Obrazovna postignua: upoznati ivotopis kao
poseban tekst pisan administrativno-poslovnim
stilom; pisati vlastiti ivotopis kao prilog nekomu
drugomu poslovno-administrativnomu tekstu, npr.
dopisu ili molbi; upoznati obiljeja dopisa i molbe.
8. Osvrt ili prikaz
Kljuni pojmovi: osvrt ili prikaz.
Obrazovna postignua: upoznati obiljeja osvrta ili
prikaza; pisati osvrt ili prikaz o odabranoj temi sluei
se biljekama ili natuknicama.
9. Pismo
Kljuni pojmovi: osobno i otvoreno pismo.
Obrazovna postignua: upoznati obiljeja osobnoga i
otvorenoga pisma; napisati otvoreno pismo potujuu
uljudbena pravila i formu pisma; razlikovati stilska
obiljeja otvorenoga i osobnoga pisma u odnosu na
slubeni dopis.
10. Red rijei u reenici
Kljuni pojmovi: red rijei u reenici, stilski
neobiljeen red rijei, stilski obiljeen red rijei.
Obrazovna postignua: razlikovati obini,
neobiljeeni red rijei od obiljeenoga; razumjeti
48
Hrvatski jezik
ulogu razliitoga poretka rijei u reenici; pravilno
rabiti nenaglasnice u reenici.
11. Slinosti i razlike meu rijeima
Kljuni pojmovi: istozvunice, istopisnice i
istooblinice.
Obrazovna postignua: razlikovati istozvunice,
istopisnice i istooblinice u govoru i pismu.
12. Sluanje i itanje, govorenje i pisanje
dijalektnih tekstova
Kljuni pojmovi: standardni jezik, zaviajni govor,
materinski jezik, manjinski jezik.
Obrazovna postignua: zamjeivati razlike izmeu
standardnoga i zaviajnoga govora, materinskoga i
manjinskoga jezika; sluati, itati i razumjeti zaviajna
knjievna djela; govoriti i pisati zaviajnim idiomom.
13. Pisanje - potivanje pravopisne norme
Kljuni pojmovi: veliko slovo, reenini i pravopisni
znakovi, pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je,
pisanje najeih kratica (prema popisu).
Obrazovna postignua: osvjeivati, primjenjivati i
usustaviti prethodna znanja i vjetine; pisati veliko
slovo u skladu s pravopisom; uvjebati pisanje i
izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d,
ije, je (prema popisu rijei); pisati kratice u skladu s
pravopisom; pisanje upravnoga i neupravnoga govora
u skladu s pravopisom; sluiti se pravopisom.
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
TEME
1. Pristup temi u knjievnome djelu: humor,
ironija, satira
Kljuni pojmovi: humor, ironija, satira.
Obrazovna postignua: uoiti odnos pripovjedaa,
pjesnika i dramskoga pisca prema temi.
2. Putopis
Kljuni pojmovi: putopis, opis putovanja, asocijacija.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja putopisa;
uoiti asocijativnost kao vaan postupak u nastajanju
putopisa.
3. Novela
Kljuni pojmovi: novela, psiholoko i emotivno
prikazivanje lika.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja novela;
uoavati odnose meu likovima u noveli.
4. Moderna bajka
Kljuni pojmovi: klasina bajka, moderna bajka.
Obrazovna postignua: razlikovati modernu bajku od
klasine.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. Ep
Kljuni pojmovi: ep, epski junak, pjevanje.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja epa i njegove
dijelove (pjevanja); uoiti znaajke epskoga junaka.
6. Stilska izraajna sredstva: simbol, alegorija
Kljuni pojmovi: simbol, alegorija.
Obrazovna postignua: prepoznati simbol; prepoznati
i objasniti alegoriju; prepoznati i objasniti alegoriju u
pripovijetki (alegorijska pripovijetka) i pjesmi
(alegorijska pjesma).
7. Kompozicija lirske pjesme
Kljuni pojmovi: suodnos teme i motiva, pjesma u
prozi.
Obrazovna postignua: uoiti povezanost teme i
motiva u lirskoj pjesmi; uoiti obiljeja pjesme u
prozi.
8. Ritam u lirskoj pjesmi
Kljuni pojmovi: elipsa, inverzija, opkoraenje,
stanka, prebacivanje.
Obrazovna postignua: uoiti elipsu, inverziju,
opkoraenje, prebacivanje i stanku kao ritmotvorne
elemente u lirskoj pjesmi.
9. Dramske vrste
Kljuni pojmovi: monodrama, protagonist,
antagonist, unutarnji monolog.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja monodrame;
razlikovati protagonista i antagonista u dramskome
tekstu; uoiti obiljeja unutarnjega monologa.
10. Knjievnost - umjetnost rijei
Kljuni pojmovi: pisac i pripovjeda, lirski subjekt.
Obrazovna postignua: razlikovati pisca od
pripovjedaa ili lirskoga subjekta; uoavati kako se ista
tema ostvaruje u razliitim knjievnim rodovima i
vrstama; usustaviti temeljna knjievna znanja.
11. Knjievna batina
Kljuni pojmovi: Marko Maruli - otac hrvatske
knjievnosti; stari pisci hrvatski prema naelu
zaviajnosti.
Obrazovna postignua: znati ulogu Marka Marulia u
hrvatskoj knjievnosti; imenovati jednoga
knjievnika starije hrvatske knjievnosti iz svoga
zaviaja.
NASTAVNO PODRUJE:
MEDIJSKA KULTURA
TEME
1. Scenarij, knjiga snimanja
Kljuni pojmovi: scenarij, knjiga snimanja, redatelj.
Obrazovna postignua: razlikovati scenarij i knjigu
snimanja; uoiti ulogu redatelja.
49
Hrvatski jezik
2. Dokumentarni film
Kljuni pojmovi: dokumentarni film: obiljeja i vrste
dokumentarnoga filma.
Obrazovna postignua: razlikovati dokumentarni film
od ostalih filmskih rodova; razlikovati vrste
dokumentarnih filmova; uoiti filmska izraajna
sredstva u dokumentarnome filmu.
3. Zagrebaka kola crtanoga filma
Kljuni pojmovi: Zagrebaka kola crtanoga filma.
Obrazovna postignua: uoiti obiljeja Zagrebake
kole crtanoga filma; navesti imena najznaajnijih
autora.
4. U potrazi za knjigom
Kljuni pojmovi: kataloko i raunalno pretraivanje.
Obrazovna postignua: samostalno ili uz pomo
knjiniara pronai podatke o odreenome
knjinome naslovu katalokim i raunalnim
pretraivanjem.
IZBORNI SADRAJI
Popridjevljeni glagolski prilozi
Tvorba rijei - osnovni pojmovi i tvorbeni naini
Tvorenje novih rijei prijenosom znaenja
Tvorenje novih rijei preobrazbom
Novotvorenice
Rijei iz stranih jezika
Ne mogu se sve strane rijei prevesti na hrvatski. Ili ipak
mogu?
Obiljeen red rijei i govorna sredstva
Prilone oznake uzroka i namjere
Uzrona i namjerna reenica
Slinosti i razlike izmeu reenica s veznicima da i kako
Netipini veznici
Biljeenje naglasaka na jednostavnim i estim primjerima
Najvanije gramatike, pravopisi, rjenici i asopisi;
filoloke kole
tokavsko, kajkavsko i akavsko narjeje
Prouavanje govora materinskoga narjeja i dijalekta
Knjievnoumjetniki stil
Znanstveni stil
Popularno-znanstveni stil
Vrste intervjua
Moj prvi intervju
Humoristiko pripovijedanje
Pisanje putopisa
Pisanje scenarija i knjige snimanja
Stoji grad (poezija i proza inspirirana domovinskim ratom)
Vukovarske ratne slike Sinie Glavaevia
Duhovne teme u ivotu petnaestogodinjaka (Ivan Pavao
II., B. Duda, Golub, S. Lice)
Osvrt (esej)
Nacionalni i umjetniki epovi
Stilska izraajna sredstva: dostojanstvo sinestezije
umore ume, zlate se ita i miruje more... duom zemlje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Hrvatski jezik

Hrvatske (individualno stvaralatvo) 18. Vladan Desnica: Pravda

Stari pisci hrvatski prema naelu zaviajnosti 19. Mate Balota: Tijesna zemlja
Alegorija u likovnoj i knjievnoj umjetnosti 20. Eugen Kumii: Sirota ili Zaueni svatovi
Portret najbliskijeg knjievnog lika 21. Tomislav Milohani: Detini i znamenje
Slika uenikog zaviaja u djelima putopisaca, npr. Matka
22. Miroslav Krlea: Djetinjstvo
Peia
23. Ivan Goran Kovai: Pripovijetke
Povijest filma 24. Karl Bruckner: Sadako hoe ivjeti
Filmski trik 25. Josip Laa: Grand hotel
Filmska montaa 26. Goran Tribuson: Legija stranaca ili Rani dani ili Ne
dao Bog veeg zla
Popis lektire: (izabrati 9 djela, obvezatna prva tri) 27. Zlatko Krili: Krik
1. Dinko imunovi: Alkar 28. Milena Mandi: Pokajnik
2. Slavko Kolar: Breza 29. Antoine de Saint Exupery: Mali princ
3. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale 30. Richard Bach: Galeb Jonathan Livingston
4. Ernest Hemingwey: Starac i more 31. Nancy Farmer: Kua korpiona
5. August enoa: Prosjak Luka ili Branka 32. Nick Hornby: Sve zbog jednog djeaka
6. Dnevnik Ane Frank 33. Michael Ende: Momo ili Beskrajna pria
7. Ephraim Kishon: Kod kue je najgore
8. Vinja Stahuljak: Don od Tromee ili Zlatna vuga Popis filmova:
9. Marija Juri Zagorka: Ki Lotraka U prvom su planu dokumentarni filmovi:
10. Sunana krinjari: Ulica predaka ili arobni prosjak 1. to je film: Filmska montaa
11. uro Sudeta: Mor 2. Zagrebaka kola crtanoga filma (Bourek, Grgi,
12. William Shakespeare: Romeo i Julija Vukoti, Dovnikovi i dr.)
13. Pero Budak: Meava 3. R. Sremec: Zelena ljubav
14. Silvija esto: Debela ili Vanda ili Tko je ubio Pateticu 4. I. krabalo: Slamarke divojke
15. Nada Miheli: Biljeke jedne gimnazijalke 5. Z. Tadi: Druge
16. Maja Brajko Livakovi: Kad pobijedi ljubav 6. A. Babaja: Breza, Romeo i Julija
17. Sanja Pili: O mamama sve najbolje ili Sasvim sam 7. R. Benigni: ivot je lijep
popubertetio

50
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Likovna kultura

LIKOVNA KULTURA
UVOD
Program likovne kulture u osnovnoj koli temelji se na
procesu istraivakoga uenja i stvaranja. Struktura
programa uvaava i prati razvojne faze uenikova
likovnoga izraavanja i stvaranja, a od uitelja zahtjeva
kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju
likovne problematike kao i likovnog i psihofizikog
razvitka djece.
Obiljeja djejeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su
spontanost, ekspresija, skladnost, ritminost te stapanje
realnog i fantastinog.
Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaaju brojne
elemente, od poticanja psihomotorinoga razvitka, preko
mate, intelektualnoga razvitka do estetike osjetljivosti i
emocija.
Likovnom izobrazbom uenici stjeu trajna i uporabljiva
postignua, likovnoumjetnika djela) omoguuju
recikliranje dosadanjih nastavnih sadraja na nain
primjeren ritmu i tijeku pouavanja.
Specifinosti nastavnoga predmeta likovne kulture oituju
se i u tome da:
E spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj koli temelji se
na praktinom rjeavanju likovnoga problema,
E nastava razvija ope sposobnosti u likovnoj
umjetnosti, stvaralake sposobnosti, odgaja estetsku
osjetljivost na primjerima umjetnikih likovnih djela i
izraavanju uenika, to je mjerljivo,
E HNOS sadri elemente razlikovanja, pa je nuno
uoiti kompetencije na vie razina zahtjevnosti, ispod
i iznad normalnog standarda,
E svaki uenik moe u potpunosti izraziti sebe, stei

znanja i vjetine u svrhu likovnog izraavanja, odnosno znanje i proiriti kompetencije vizualno-likovnoga
vizualne komunikacije. miljenja, to zahtijeva realizaciju nastave unutar
Analitiko-misaoni procesi potiu kod uenika aktivan i blok- sata.
stvaralaki odnos prema okolini, razvijaju vizualnu
Nastavni predmet likovna kultura obuhvaa sljedea
percepciju te proiruju kompetencije vizualnoga miljenja.
podruja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje
Rjeavanjem likovnih problema uenici razvijaju
te dizajn, povezujui funkcionalno sadraje svih navedenih
sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih
podruja. U skladu s tim podrujima organizirane su
prosudba i odluka i na taj nain oblikuju likovni govor.
obvezne i izborne nastavne teme: Toka i crta, Ploha, Boja,
Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom
Povrina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajednike za sve
opaaju, istraivanju neposredne okoline i umjetnikoga
razrede. Takvom se podjelom odreuje je li rije o
djela, stvaralakoj preradi informacija, poticanju
oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika),
spoznajnih procesa, istraivanju i vrjednovanju.
prostornom oblikovanju (modeliranje i graenje), liniji
Likovni se govor razvija preustrojem unutranjih veza
(plona) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za
meu vizualnim znakovima i znaenjima u osobnom
svaku nastavnu temu navedeni su kljuni pojmovi (likovni
iskustvu stvaralakih procesa. Oblikuje se promatranjem,
problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrauju u
istraivanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o
nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadri dvije ili vie
vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima.
nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku
Programski sadraji potiu vizualnu znatielju,
potrebno kako bi obradio navedene kljune pojmove.
otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za
Nazivi nastavnih tema upueni su uiteljima, kljuni
probleme te originalnost u njihovu rjeavanju likovno-
pojmovi uenicima. Redoslijed je predloen, a ne
tehnikim sredstvima. Takoer potiu razvoj svih
obvezujui. Uz teme su navedena i obrazovna postignua
stupnjeva divergentnoga miljenja na podruju vizualno-
za uenike, po emu se uenik razlikuje prije i poslije
likovnoga odgoja i obrazovanja.
uenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od
Umjetnika djela uenike uvode u svjetove razliitih
postignua za uenike i zadaa koje uitelj mora ispuniti, a
kultura i prirodnog okolia, nadahnjuju ih i otvaraju
koje su navedene u napomenama. Na svakom se
mogunost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti
nastavnom satu treba pokazati odgovarajue
za sebe. Sadrajem i oblikom program je prilagoen
likovnoumjetniko djelo. Umjetniko djelo nije u funkciji
potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga
ilustracije motiva, ve je ono konkretna ilustracija
izraavanja i stvaralatva poetkom 21. stoljea. Na ve
likovnoga problema koji e uenici rjeavati; treba
postojee nastavne sadraje, a u svezi s eksplozijom vizualnih
sadrajem, a ne temom odgovarati likovnom podruju.
obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafiki dizajn,
Slino vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim
video i kompjutorsku sliku u podruju plonoga
predmetima. Iako se tematska korelacija najee ostvaruje
oblikovanja; umjetniku instalaciju, umjetniko oblikovanje
traenjem zajednikoga motiva, korisnija je strukturalna
svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju
korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini
te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i
zajednikih pojmova to se usvajaju. Na odgojnoj razini
urbanizam u primijenjenom oblikovanju.
uenik tako stjee nazore i uvjerenja o unutarnjem
Sadraji i metode buduih kurikuluma kako su definirani
ureenju (strukturi) svijeta u kojem ivi. Na taj se nain
sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda -
znakovno neoiglednim poveznicama proiruje na
HNOS-a (nastavne teme, kljuni pojmovi, obrazovna
znaenjsko i spoznajno.

51
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
CILJ
Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i
uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vjetina u
likovnom izraavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji.
Likovnom izobrazbom uenici razvijaju svoju vizualnu
percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno
stvaralatvo, proiruju kompetencije vizualnoga miljenja.
Rjeavanjem likovnih problema uenici razvijaju
sposobnosti praktinoga oblikovanja i donoenja estetskih
prosudba i odluka te na taj nain oblikuju likovni govor.
ZADAE
Cilj se nastave likovne kulture razlae u tri temeljne
zadae. Te zadae odreuju kljuni oblici likovne
pismenosti uenika i upuuju na povezanost vizualne
percepcije, likovnog stvaralatva i uenja.
Uenik treba stei i razvijati sljedee sposobnosti, znanja
i stavove:
Sposobnosti
E usmjereno likovno opaanje
E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i
sredstava
E samostalni i suradniki, praktini i stvaralaki rad
E vizualno, kritiko i stvaralako miljenje
E likovna/vizualna komunikacija
E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne
kulture sa sadrajima drugih nastavnih predmeta
E estetska prosudba likovnoga rada, umjetnikoga
djela i okoline
Znanja
E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i
sadraja iz nastavnih tema
E poznavanje i razumijevanje umjetnikih podruja
slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene
umjetnosti i dizajna te novih medija
E poznavanje kulturne batine (svjetska, nacionalna,
etno umjetnost)
Stavove
E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima
likovnoga rada (osobnoga i drugih uenika),
umjetnikoga djela te radnog i ivotnog okruenja
E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu
batinu
NAPOMENA
Nastavne su teme u programu likovna kultura: a)
obvezne i b) izborne, a izvode se u blok-satu u satnici od
35 sati godinje. Nastavne cjeline i teme upuuju uenike
na to: to se ui, kako se ui, kada se ui i gdje se ui.
Hrvatski nacionalni obrazovni standard i program likovne
kulture djelomino se preklapaju, a djelomino su
komplementarni. HNOS likovne kulture sluio je kao
podloga za izradbu programa. Sredinji dio programa
nastavne su teme koje se odnose na konceptualizaciju
nastavnoga procesa uz pomo kljunih pojmova i
obrazovnih postignua koja uenik/uenica treba postii.
Svaka nastavna tema ima specifini cilj i zadatke koje treba
ostvariti. Artikulacija nastavnoga sata poiva na sljedeim
52
Likovna kultura
procesima: uoavanje, istraivanje, izraavanje/ stvaranje,
vrjednovanje i spoznavanje.
E Konkretna ilustracija odnosi se na likovno umjetniko
djelo ili odgovarajui vizualni poticaj koji je prikazan
i pojanjava odreeni likovni problem. Svojim
razliitim razinama iitavanja konkretna ilustracija
nudi uenicima i vii stupanj oblikovnoga miljenja
svjesnim iitavanjem likovnih struktura, omoguuje
i interdisciplinarni pristup, suodnos sa sadrajima
drugih nastavnih predmeta i sudjeluje u motivaciji
uenika.
E Dodatna ilustracija odnosi se na likovnoumjetniko
djelo ili odgovarajui vizualni poticaj koji odabire
uitelji po slobodnom izboru.
E Kljuni pojmovi su temeljni pojmovi koje uenici
usvajaju promatranjem, usmjerivanjem i zadrava-
njem pozornosti te praktinim radom. Uenici
trebaju na svakom satu osjetiti, prepoznati, likovno
izraziti, upoznati, imenovati.
E Obrazovna postignua vezana su na specifinost
usvajanja znanja koja nakon svake teme i razradbe
kljunih pojmova uenik mora ponijeti sa sobom
kroz ivot kao trajno postignue.
E Izborni sadraji ukljuuju terensku nastavu (muzeji,
galerije, radionice...).
E Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama obuhvaaju na razliitim
razinama praktini rad u nastavi likovne kulture, to
ukljuuje rad u timu strunjaka uitelja likovne
kulture, psihologa, likovnih terapeuta i defektologa.
Likovna kultura pouava samodisciplini, jaa
samopouzdanje, potie sposobnosti miljenja, poduava
vanost timskoga rada i suradnje. Ona upuuje na
neposrednu vezu izmeu uenja, radnoga zadatka,
fizikoga rada i najviih razina postignua.
Likovna kultura pridonosi razvoju zornoga i apstraktnog
naina miljenja prodirui matom u znanost i razumom u
stvaralatvo.
Likovna je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga ivota
osobe. Ona pomae uenicima da razviju nazore, karakter
i spoznajnu integraciju s drugima, omoguuje zajednice
razliitosti koje su temelj drutva pluralizma i demokracije.
Specifinosti likovne kulture:
1. Poticati mehanizme kreativnoga razmiljanja i
izraavanja u korelaciji s nastavnim sadrajima drugih
predmeta.
2. Omoguiti individualno istraivanje odnosa likovnih
/ vizualnih elemenata na briljivo odabranim
primjerima hrvatske i svjetske likovne batine te u
samostalnom likovnom izraavanju.
3. Razvijati individualni pristup uitelja svakom
ueniku kao samostalnoj i neovisnoj osobnosti.
4. Utjecati posebnou nastavnih sadraja, nastavnih
sredstava i situacija na razvoj opaanja, oblikovnoga
miljenja i stvaralakoga ponaanja uenika.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Likovna kultura

RAZREDNA NASTAVA Obrazovna postignua: opaziti, razlikovati i

imenovati tijela; stvarati geometrijskim tijelima u
prostoru.
1. RAZRED IZBORNE TEME

NASTAVNO PODRUJE: NASTAVNO PODRUJE:

Oblikovanje na plohi - crtanje Primijenjeno oblikovanje - dizajn
TEMA TEME
1. TOKA I CRTA - Crte po toku i 1. CRTA - Crta kao likovni element pisma
karakteru Kljuni pojmovi: znak, pismo.
Kljuni pojmovi: toka, crta (razliite crte), crtanje, Obrazovna postignua: uoiti i razlikovati crte kao
crte, skupljeno/raspreno, niz. gradbene elemente pisma.
Obrazovna postignua: vizualno opaziti i istraiti
2. PLOHA - Likovi i slika u pokretu
doivljaj crta; izraavati se i stvarati tokama i crtama;
Kljuni pojmovi: crtani film, TV slika.
razlikovati crte (vrsta, smjer, niz).
Obrazovna postignua: prepoznati animirani film kao
NASTAVNO PODRUJE: niz slika u pokretu.
Oblikovanje na plohi - slikanje
TEME 3. BOJA - Ilustracija
1. BOJA - Imena boja, osnovne i izvedene Kljuni pojmovi: slikovnica.
boje Obrazovna postignua: likovno izraziti doivljaj
Kljuni pojmovi: boja, slika, slikanje, slikar, osnovne prie.
boje, izvedene boje.
4. POVRINA - Vizualna komunikacija
Obrazovna postignua: vizualno razlikovati,
Kljuni pojmovi: reklama, poruka.
imenovati i izraavati se razliitim bojama;
Obrazovna postignua: uoiti da se vizualnim
mijeanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu.
elementima mogu prenositi poruke.
2. BOJA - Tonovi boje 5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Kljuni pojmovi: svjetlina boje, mijeanje boja, mrlja, Dizajn
potez. Kljuni pojmovi: oblik i namjena.
Obrazovna postignua: vizualno razlikovati i rabiti Obrazovna postignua: povezati izgled oblika kojima
tonove boja; mijeanjem s bijelom i crnom dobiti se svakodnevno slui s njihovom namjenom.
svjetliju i tamniju boju.
PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA
3. PLOHA - Geometrijski i slobodni likovi Oblikovanje na plohi - crtanje
Kljuni pojmovi: geometrijski lik, slobodni lik. 1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i pero
Obrazovna postignua: vizualno opaziti i izraavati se 2. Miroslav Kraljevi: Prizor iz ruskog baleta, 1912., tu i pero
geometrijskim i slobodnim likovima. 3. Hrvoje ercar: Riba sa zlatnim nogama, 1993., tu i pero
Oblikovanje na plohi - slikanje
4. PLOHA - Ritam likova 1. Vasilly Kandinsky: uto-crveno-plavo, 1925., ulje na platnu
Kljuni pojmovi: ritam, lik. 2. Piet Mondrian: Kompozicija, 1921., ulje na platnu
Obrazovna postignua: opaziti i izraziti ritam kao 3. Vjenceslav Richter: SIS 4, Sistemsko slikarstvo, 1975., ulje
ponavljanje boja i likova. na platnu
4. Juraj Dobrovi: Polja, 1969., ulje na platnu
NASTAVNO PODRUJE: 5. August Macke: Kairouan, akvarel, na papiru, 1914.
6. Victor Vasarely: Folk-Lor, 1973., sitotisak
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
Oblikovanje na plohi - grafika
TEME
1. Katchushika Hokusai: Val, 1823.-1829., drvorez u boji
1. POVRINA - Plastike teksture Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
Kljuni pojmovi: glatka i hrapava povrina, 1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533., mramor
modeliranje, graenje, razliite povrine. 2. Duan Damonja: Metalna skulptura 86, 1975., eljezo
Obrazovna postignua: uoiti i spontano izraziti 3. Georges Vantongerloo: Zajednitvo volumena, kamen
razliite plastike teksture. 4. Hans Steinbrenner: Gredna konstrukcija 3, 1962., drvo
5. Miroslav utej: Veliko jaje, 1968., drvo i plastika
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU - Primijenjeno oblikovanje - dizajn
Geometrijska i slobodna tijela 1. Iktin, Kalikrat, Karpion: Partenon, 432. g. p. n. e., kamen
Kljuni pojmovi: kip, kipar, geometrijsko tijelo, oblo 2. Knjiga Lindisfarne, Irska, 698. g.
i uglato tijelo.

53
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Julije Klovi: Iluminacija iz misala Jurja Topuskoga, 1526.,
riznica Zagrebake katedrale
4. Keramike posude iz Vuedola, 3000. g. pr. Kr.
5. Duan Vukoti: Surogat, 1961., animirani film
6. Osvaldo Cavandoli: La Linea, animirani film
2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje
TEME
1. TOKA I CRTA - Gradbene (strukturne)
i obrisne (konturne) crte
Kljuni pojmovi: gradbena crta, obrisna crta, otvorena
crta, zatvorena crta.
Obrazovna postignua: stvarati gradbenim i obrisnim
crtama; razlikovati gradbene i obrisne crte.
2. TOKA I CRTA - Kontrast crta po
karakteru
Kljuni pojmovi: suprotnost (kontrast) crta, meka
crta, tvrda crta, debela crta, tanka crta, isprekidana
crta.
Obrazovna postignua: izraziti kontrast crta razliitim
likovnotehnikim sredstvima.
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje
TEME
1. BOJA - istoa boje
Kljuni pojmovi: istoa boje, jarke i zagasite boje.
Obrazovna postignua: vizualno razlikovati, stvarati i
imenovati jarke i zagasite boje.
2. BOJA - Kontrast svjetlo - tamno
Kljuni pojmovi: kontrast, suprotnost svjetlo - tamno,
ton.
Obrazovna postignua: promatrati, usporeivati i
izraavati kontraste svijetlih i tamnih tonova boje.
3. BOJA - Kontrast toplo - hladno
Kljuni pojmovi: tople i hladne boje, kontrast toplo -
hladno.
Obrazovna postignua: uoiti i izraavati kontraste
toplih i hladnih boja.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
TEME
1. POVRINA - Kontrast povrina
Kljuni pojmovi: kontrast povrine.
Obrazovna postignua: uoiti, usporeivati
razlikovati razliite vrste tekstura.
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Omjeri veliina masa
Kljuni pojmovi: masa, veliine masa.
Likovna kultura
Obrazovna postignua: uoiti i izraavati odnose
razliitih veliina masa.
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Graevine i tijela u prostoru
Kljuni pojmovi: unutarnji i izvanjski prostor,
graevina, ulica, trg.
Obrazovna postignua: snalaziti se u prostoru,
razlikovati i odreivati poloaj (smjer) u prostoru.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
TEME
1. TOKA I CRTA - Grafiki dizajn
Kljuni pojmovi: dizajn, vizualni znak.
Obrazovna postignua: objasniti dizajn kao
oblikovanje uporabnih predmeta u neposrednom
okruju.
2. PLOHA - Fotografija
Kljuni pojmovi: fotografija, fotograf.
Obrazovna postignua: uoiti i razlikovati uporabu
fotografije.
3. POVRINA - Odnos slike i teksta
Kljuni pojmovi: reklama (promidba), poruka.
Obrazovna postignua: uoiti veliinu i oblik slike u
odnosu na veliinu i oblik teksta na reklami.
PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA
Oblikovanje na plohi - crtanje
1. Michelangelo Buonarroti: Majka i dijete, 1525.,
olovka, srebrenka i tinta
2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., tu i trska
3. Henry Matisse: Crte, 1908., tu i pero
Oblikovanje na plohi - slikanje
1. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
2. Paul Gauguin: Trnica (Ta matete), 1892., ulje na
platnu
3. Pablo Picasso: Guernica, 1937., ulje na platnu
4. Rembrandt van Rijn: S. Petar porie poznanstvo s
Gospodinom, 1660., ulje na platnu
5. Joan Gris: Zdjela s voem, staklo i limun (mrtva
priroda s novinama), 1916., ulje na platnu
6. Raoul Haussman: Tatljin kod kue, 1920.,
fotomontaa
7. Ren Magritte: Neodlunost (Ovo nije lula, 1929.,
ulje na platnu
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. Alexander Archipenko: ena koja se elja, 1915., bronca
2. Henry Moore: Leea figura, 1938., drvo
i Primijenjeno oblikovanje - dizajn
1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen
2. Paul Klee: Izranjanje iz sivila noi..., 1918., tu, pero,
akvarel
3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koa,
krzno, vuna
54
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Suneva ploa - Asteki kalendar (1300.-1525.), kamen
5. Kreimir Tadi: Svjetovi, 1966., fotografija
6. Henri Cartier Bresson: Atena, 1953., fotografija
7. Dubrovnik, fotografija odozgo i urbanistiki plan
grada
8. Norman Mc Laren: Begone Dull Care, 1949., runo
bojani celuloid, animirani film
3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje
TEME
1. TOKA I CRTA - Ornament, narodni
ukras, simetrija
Kljuni pojmovi: niz, smjer, ritam, preplet, ornament
(narodni ukras).
Obrazovna postignua: postignua: uoiti, prepoznati
i izraziti ornament (narodni ukras).
2. TOKA I CRTA - Crtaka tekstura
Kljuni pojmovi: crtaka tekstura, skupljeno-
raspreno.
Obrazovna postignua: uoiti, prepoznati i izraavati
crtake teksture.
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje
TEME
1. BOJA - Kontrast kromatsko-akromatsko
Kljuni pojmovi: kontrast kromatskih i akromatskih
boja, arene i nearene boje.
Obrazovna postignua: uoiti, prepoznati i izraavati
kontraste boja i neboja (arenih i nearenih boja).
2. BOJA - Komplementarni kontrast
Kljuni pojmovi: komplementarni kontrasti.
Obrazovna postignua: uoiti, prepoznati i izraavati
komplementarne odnose i kontraste boja.
3. PLOHA - Modelacija i modulacija
Kljuni pojmovi: ploha, tonsko i koloristiko slikanje.
Obrazovna postignua: vizualno opaziti i izraziti
plohu; uoavati, razlikovati i izraavati se tonskim i
koloristikim slikanjem.
4. POVRINA - Slikarska tekstura
Kljuni pojmovi: slikarska tekstura.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati slikarske
teksture bojom, potezom i mrljom kao sastavnim
dijelovima povrine.
55
Likovna kultura
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - grafika
TEMA
1. PLOHA - Ritam, omjeri veliina likova
Kljuni pojmovi: grafika, monotipija.
Obrazovna postignua: upoznati osnovne pojmove
vezane uz grafike tehnike.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
TEME
1. POVRINA - Plastika tekstura
Kljuni pojmovi: plastina tekstura, povrina.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati plastine
teksture kao sastavne dijelove povrine.
2. POVRINA - Visoki, niski i udubljeni
reljef
Kljuni pojmovi: niski, visoki, udubljeni reljef,
udubljeno/ispupeno.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati doivljaj
mase i prostora u niskom, visokom i udubljenom
reljefu.
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Kontrast punoga i praznoga prostora
Kljuni pojmovi: kiparstvo, proupljena masa,
udubljeno-ispupena masa u prostoru.
Obrazovna postignua: uoavati, razlikovati i
izraavati suprotnosti punoga i praznoga prostora.
4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Plono istanjena masa, ravnotea
Kljuni pojmovi: puna plastika, mobil, ravnotea.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati ravnoteu
u prostoru.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
TEME
1. TOKA I CRTA - Kadar, odnos slike i
teksta
Kljuni pojmovi: slika, kadar, strip, tekst.
Obrazovna postignua: prepoznati i izraavati kadar
kao isjeak cjeline i kadrove u nizu u stripu, filmu i
animiranom filmu.
2. PLOHA - Ritam i niz likova
Kljuni pojmovi: ritam likova, lik u pokretu.
Obrazovna postignua: uoiti i izraziti lik u pokretu,
plohu u prostoru.
3. BOJA - Kadar, simbolika boja
Kljuni pojmovi: film, animirani film.
Obrazovna postignua: izraziti pokret i simboliku
boja u kadru.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. POVRINA - Scenografija
Kljuni pojmovi: scena, scenografija, materijali.
Obrazovna postignua: upoznati, istraivati i
izraavati oblike u prostoru uporabom razliitih
materijala u oblikovanju scene.
5. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Udubljeno - izboena masa
Kljuni pojmovi: scenska lutka.
Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i
izraavati razliite tipove lutaka i njihovih oblika koji
proizlaze iz naina njihova pokretanja.
PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA
Oblikovanje na plohi - crtanje
1. Michelangelo Buonarroti: Studije figura, 1495., tu i
pero
2. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., trska i tinta
Oblikovanje na plohi - slikanje
1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na
platnu
2. Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889., ulje na platnu
3. Albert Kinert: Male radosti, 1956., ulje na platnu
4. Marino Tartaglia: Autoportret, 1917., ulje na platnu
5. Majstor iz Flmallea: Roenje, 1420., ulje na drvenoj
ploi
6. Marcel Duchamp: Akt silazi niz stepenice br. 2, 1912.,
ulje na platnu
7. Edgar Degas: Dokeji prije trke, 1872., ulje i pastel na
papiru
Oblikovanje na plohi - grafika
1. Hosoda Eishi: Kurtizana Nagakawa s dvjema slubenicama,
1796., drvorez u boji
2. Karl Schmidt-Rottluff: Make II, 1914., drvorez
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. Michelangelo Buonarroti: Rob (probueni), 1533.,
mramor
2. Miron: Diskobol (baca diska), 5. st. pr. Kr., mramor
3. Alexander Calder: Mali pauk, 1940., lim i ica
4. Alberto Giacometti: Palaa u 4h ujutro, 1933., drvo,
staklo, ica i niti
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
1. Sv. Donat, Zadar, 9. st., kamen, arhitektura i tlocrt
2. Gerrit Rietveld: Stolac, 1917., drvo
3. Maska iz Saibaija, Nova Gvineja, Afrika, drvo, koa,
krzno, vuna
4. Norman McLaren: Pas de Deux, 1968.,
eksperimentalni film
5. Borivoj Dovnikovi: Uzbudljiva ljubavna pria, 1989.,
animirani film
56
Likovna kultura
4. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - crtanje
TEME
1. TOKA I CRTA - Kompozicija (smjetaj
u formatu)
Kljuni pojmovi: kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti i opisati smjetaj toaka
i crta u formatu papira; prepoznati elemente
kompozicije.
2. TOKA I CRTA - Crte prema znaenju
Kljuni pojmovi: gibanje crta, mirovanje crta.
Obrazovna postignua: istraivati i uoavati razlike
izmeu stanja mirovanja i pokrenutosti crta; uoiti i
izraziti vizualni kompozicijski naglasak (dominaciju).
NASTAVNO PODRUJE:
Oblikovanje na plohi - slikanje
TEME
1. BOJA - Kompozicija i nijanse boja
Kljuni pojmovi: kompozicija boja, nijanse boja.
Obrazovna postignua: istraivati nijansiranje boje
mijeanjem (vrsta, ton, istoa).
2. POVRINA - Teksture, optiko mijeanje
Kljuni pojmovi: mrlja, potez, raster, optiko
mijeanje boja.
Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i
izraavati optiko mijeanje boja tokama osnovnih
boja.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
TEME
1. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Kompozicija oblika
Kljuni pojmovi: odnosi veliina, kompozicija
volumena i masa u prostora.
Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i
izraavati raspored i odnose veliina razliitih oblika.
2. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Linijski istanjena masa
Kljuni pojmovi: crta u prostoru, prostorni crte.
Obrazovna postignua: istraivati, uoavati i
izraavati linijski istanjene mase kao crte u prostoru.
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Tlocrt
Kljuni pojmovi: tlocrt, zid, stup, krov.
Obrazovna postignua: upoznati tlocrte jednostav-
nijih graevina.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Arhitektura i urbanizam
Kljuni pojmovi: arhitektura, gradogradnja.
Obrazovna postignua: upoznati obiljeja naselja
razliitih krajeva.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
TEME
1. PLOHA - Jedinstvo boja, oblika, veliina...
(harmonija)
Kljuni pojmovi: primijenjena umjetnost, jedinstvo
boja, oblika i veliina.
Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i
izraavati pojedine odnose (boja, oblika, veliina) u
cjelini i njihovo jedinstvo uporabom zajednikih
mjera i naela; upoznati razliku izmeu umjetnosti i
primijenjene umjetnosti.
2. POVRINA - Kompozicija, rekompozicija
Kljuni pojmovi: fotomontaa, rekompozicija.
Obrazovna postignua: uoavati, istraivati i
izraavati rekompoziciju elemenata odreene
kompozicije fotomontaom.
3. VOLUMENI I MASA U PROSTORU -
Oblici i funkcije
Kljuni pojmovi: industrijski dizajn, ovisnost oblika i
funkcije.
Obrazovna postignua: uoavati i izraavati
uvjetovanost oblika predmeta njegovom namjenom;
razlikovati razliite vrste dizajna.
4. BOJA - Kontrast i dominacija boja, oblika,
veliina...
Kljuni pojmovi: plakat, grafiki dizajn, kompjutorska
grafika.
Obrazovna postignua: uoavati kontraste i
dominacije boja, oblika, veliina... na plakatu,
reklami, televizijskoj poruci, povezivati vizualne i
verbalne poruke.
PREDLOENA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA
Oblikovanje na plohi - crtanje
1. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., trska i
tinta
2. Albrecht Drer: Rinoceros (Nosorog), 1515., tu i
pero ili drvorez
Oblikovanje na plohi - slikanje
1. Leonardo da Vinci: Bogorodica sa Sv. Anom, 1510.,
ulje na drvenoj ploi
2. Giuseppe Archimboldo: Ljeto, 1573., ulje na platnu
3. Raphael: Atenska kola, 1511., freska
4. Paul Klee: Vrt rua, 1920., ulje i tu na papiru
5. Georges Seurat: Lijepa ena se pudra, 1888., ulje na
platnu
57
Likovna kultura
6. Vincent Van Gogh: Zvjezdana no, 1889., ulje na
platnu
7. Joan Gris: Zdjela s voem, staklo i limun, 1916., ulje
na platnu
8. Nikola Koydl: Feelings, 1999., ulje na platnu
Oblikovanje na plohi - grafika
1. Karl Schmidt-Rottluff: Make II, 1914., drvorez
2. Boidar Jakac: Koncert, 1921., drvorez
Prostorno oblikovanje - modeliranje i graenje
1. Ivan Picelj: Connexion 51. S., 1982., drvo
2. Vojin Baki: Razvijene povrine III, 1960., metalna
ploa
3. Sinia Majkus: Benin, 1996., ica
4. Michelangelo Buonarroti: Piet, 16. st., mramor
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
1. Gustave Eiffel: Eiffelov toranj, Pariz, 1889., elik
2. Zvonimir Lonari: 4. Animafest, 1980., sitotisak,
plakat
3. Henri de Toulouse-Lautrec: Moulin Rouge - La
Goulue, 1891., litografija, plakat
4. Vilko iljak: V6b/4F-B-GE-FE-CMY-SI-SH,
1975./1996., kompjuterska grafika
5. Vuedolska golubica/jarebica, 3000. g. pr. Kr.,
keramika
PREDMETNA NASTAVA
5. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Toka i crta - Obrisne crte, tok i karakter
crta
Kljuni pojmovi: Obris/kontura, tok crte, karakter
crte, graenje crtom, smjer.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti i spoznati
ekspresivne vrijednosti toka i karaktera obrisnih crta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Raoul Dufy,
Svira, crte perom, oko polovice 20. st.; Paul Klee,
Tanz Entzetzen (Plesa), tu i pero, 1931.;
Michelangelo Buonarroti, Majka i dijete, crvena i crna
olovka, srebrenka i tinta, 1525.; Mihajlo Arsovski,
More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar ITD
Pablo Picasso: Mlada djevojka, crte perom, 1948.
2. Toka i crta - Strukturne toke i crte
Kljuni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,
toka.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati razliitost gustoa gradbenih
crta i toaka u promjeni smjera, duine i gustoe u
sloenim strukturama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Klee,
Izraajna lira; Kthe Kollwitz, Bijeda, litografija,
1893.-1901.; Naum Gabo, Linearna konstrukcija br.4,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
aluminij, nehrajui elik,1957., Oton Gliha, crte,
flomaster 1968.
3. Boja - iste boje, kontrast toplo-hladno
Kljuni pojmovi: spektralni krug boja, tople i hladne
boje, kromatski intenziteti dinamika boje,
daltonizam.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati kromatske intenzitete i
dinamiku toplih i hladnih boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Roul Dufy,
Barke, ulje na platnu, 1907.; Menci Klement Crni,
Bonaca, ulje na platnu, po. 20. st.; Paul Gaugin, ena
sa cvijetom, ulje na platnu,1891.; Paul Gauguin,
Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.
4. Boja - Komplementarni kontrast
Kljuni pojmovi: komplementarni kontrast (suprotne
boje koje se nadopunjavaju), likovni elementi.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati komplementarni kontrast boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Miroslav utej,
Ultra ab, serigrafija, 1967.; Henri Matisse, Portret
gospoe Matisse, ulje na platnu,1905.; Jerolim Mie,
Borovi u Supetru, ulje na platnu, prva polovica 20. st.
5. Ploha - Likovi na plohi
Kljuni pojmovi: lik, ploha, dvodimenzionalno,
simetrija-asimetrija.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati primjenu lika na plohi u
simetrinim i asimetrinim kompozicijama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Piet Mondrian,
Kompozicija s crvenim, crnim, plavim, utim i sivim, ulje
na platnu, 1920.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na
platnu,1929.; Vasilij Kandinski, uto-crveno-plavo, ulje
na platnu, 1925.
6. Povrina - Slikarske teksture
Kljuni pojmovi: slikarske teksture, karakter povrine.
Obrazovna postignua: uoiti i istraiti slikarske
teksture u likovnoumjetnikom djelu te izraziti,
vrjednovati i spoznati slikarske teksture u vlastitom
uratku.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Van Gogh, Soba u
Arlesu, ulje na platnu, 1889.; Marino Tartaglia,
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Vincent van Gogh,
Vrt, ulje na platnu, 1890.
7. Ploha - Statine i dinamine plohe
Kljuni pojmovi: statino/dinamino, grafika,
kartonski tisak, visoki tisak, matrica, otisak, grafiki list.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati odnos statinih i dinaminih
ploha, pozitivnoga i negativnoga prostora grafikoga
lista.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Henri Matisse,
Les Codomas, kola/sitotisak, 1947; M. C. Pravilna
podjela plohe 1 drvorez, 1957.; Karl Schmidt-Rotluff,
Make, drvorez, 1914.; Glava ene, 1919.
58
Likovna kultura
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEME
1. Povrina - Ritam oblika i tekstura
Kljuni pojmovi: reljef, jednostavni ritam, tekstura,
kiparski materijal.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u
niskom i visokom reljefu.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ploe oltarne
pregrade iz Sv. Nedjeljice u Zadru (plitki reljef), kamen,
kraj 11. st.; Andrija Buvina, Drvene vratnice katedrale,
1214., Split.
2. Masa/volumen i prostor - Osnovni
trodimenzionalni oblici
Kljuni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor-
masa/volumen.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati odnos mase/volumena i prostora
u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i
likovnoumjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ivan Metrovi,
Zdenac ivota, bronca, 1905.; Vuedolska golubica,
glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, uplji
oblik s bijelom unutranjosti, drvo, 1963.; Georges
Vantongerloo, Zajednitvo volumena, kamen.
3. Masa/volumen - Sloene prostorne
strukture i konstrukcije
Kljuni pojmovi: struktura, nosive strukture,
funkcionalnost prostora, prohodnost, tlocrt.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati nosive strukture i funkcio-
nalnost prostora na temelju tlocrta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Crkva sv. Kria,
11. st., Nin; Katedrala sv. Jakova, ibenik, 15. st.;
Iktinus i Kalikrates, Partenon, Atena, 5. st. pr. Kr.; Sv.
Donat, Zadar, 9. st.; Eero Saarinen, TWA - Trans
World Airlines, Kennedy aerodrom, New York, 1956.
- 1961.; Jon Utzon, Opera, Sidney, 1959. - 1973.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Toka i crta - Strukturne crte
Kljuni pojmovi: ornament, kulturna batina, niz,
polje.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi
ornamenata u vlastitom radu i u likovno-
umjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Tapiserija iz
Bayeuxa, Engleska, kraj 11. st.; Vunena torba iz Segeta
kraj Trogira, Etnografski muzej, Zagreb.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Ploha - Redefinicija plohe
Kljuni pojmovi: ritam, dinamika, rekomponiranje,
plakat, vizualne komunikacije.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati ulogu ritma i dinamike plohe
pri rekomponiranju likovnoumjetnikoga djela u
slubi vizualnih komunikacija.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Henri Matisse,
Kauboj, ilustracija za knjigu Jazz, kola/otisak, 1947.,
MOMA, NY; Boris Buan, kazalini plakat ar
ptica, sitotisak, 1982., HNK; Mihajlo Arsovski,
More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar
ITD.
3. Boja - Svjetlosne vrijednosti istih boja
Kljuni pojmovi: kromatska ljestvica, svjetlina boje,
iste boje.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati svjetlosne vrijednosti istih boja
unutar kruga boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Jan Vermeer,
Sluavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.;
Vjenceslav Richter, Sis 4, ulje na platnu, 1975.
4. Povrina - Grafika modelacija
Kljuni pojmovi: skupljeno-raspreno, grafika
modelacija, strukturne linije.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati razliite osobine povrine u
neposrednoj okolini i umjetnikom djelu te ih izraziti
crtama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Klee,
Prijetea glava, grafika (radirung), 1905.; Michelangelo
Buonarroti, Studije figura, tu i pero, 1495.; Ante
Kuduz, Zagorski pejsa, tu i pero 1982.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEMA
1. Masa/volumen i crta - Proporcije
trodimenzionalnih oblika (tijela) u
prostoru
Kljuni pojmovi: proporcije, omjer i razmjer cjeline i
dijelova, figura.
Obrazovna postignua: postignua: istraiti i izraziti
omjer i razmjer cjelina i dijelova razliitih oblika masa
u prostoru.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Kopljonoa (prema
Polikletu), mramor, 5. st. pr. Kr.; Alberto
Giacometti, ovjek koji pokazuje prstom, bronca,
1947.; Rimska keramika aa, itarjevo - Velika
Gorica, 1.-2. st. pr. Kr.; Miron, Diskobol (baca diska,
mramor), 5. st. pr. Kr.; Ivan Koari, Prizemljeno
sunce, bronca, 1971.; Henry Moore, Leee figure,
bronca, 1934., Petar Barii, Umjetnost gaanja iz luka,
bronca 1992.
59
Likovna kultura
REPREZENTATIVNI PRIMJERI
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEMA
1. Toka i crta - strukture toke i crte
Kljuni pojmovi: struktura/graa, gradbene crte,
toka
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati razliitost gustoa gradbenih
crta i toaka u promjeni smjera, duine i gustoe u
sloenim strukturama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Klee,
Izraajna lira, olovka; Kthe Kollwitz, Bijeda,
litografija, 1893. - 1901.; Naum Gabo, Linearna
konstrukcija br.4 aluminij, nehrajui elik, 1957.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEMA
1. Masa/volumen i prostor - Osnovni
trodimenzionalni oblici
Kljuni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor -
masa/volumen.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti, izraziti,
vrjednovati i spoznati odnos mase/ volumena i
prostora u neposrednoj okolini, vlastitom uratku i
likovnoumjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ivan Metrovi,
Zdenac ivota, bronca, 1905.; Vuedolska golubica,
glina, oko 2000. g. pr. Kr.; Barbara Hepworth, uplji
oblik s bijelom unutranjosti, drvo, 1963.; Georges
Vantongerloo, Zajednitvo volumena, kamen.
6. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Toka i crta -Teksturne crte
Kljuni pojmovi: teksturne crte.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite vrste teksturnih vrijednosti povrine
te shvatiti kontraste tekstura kao svojstva povrine.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Albrecht Drer,
Kuni, crte, 1502.; Ivan Lovreni, Dvorci Hrvatskog
zagorja, sitotisak, 1994.; Hrvoje ercar, Riba sa zlatnim
nogama, tu i pero, 1993., Pablo Picasso, Golub,
litografija, 1950.
2. Toka i crta - Teksturne i strukturne crte
Kljuni pojmovi: strukturne crte.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati slinosti i razlike izmeu teksturne i
strukturne crte.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ingres, Autoportret,
olovka, 19. st.; Pablo Picasso, impanza, akvatinta,
1936.; Lepoglavska i paka ipka, Etnografski muzej;
Paul Klee, Velika kupola, tu, pero, 1927.
3. Boja - Lokalna boja, tonsko stupnjevanje
boje
Kljuni pojmovi: lokalna boja, harmonija (sklad boja),
tonska gradacija.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite lokalne boje te njihove tonske
stupnjeve u tonskoj gradaciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vjekoslav Karas,
Rimljanka s lutnjom, ulje na platnu, 1847.; Milan
Steiner, Na kii, ulje na platnu, 1918.; Leo Junek,
Autoportret, ulje na platnu, 1925.; Victor Vasarely:
LA-MI, serigrafija, 1973.; Juraj Dobrovi, Polja 2,
ulje na platnu, 1969.
4. Boja - Optiko mijeanje boja
Kljuni pojmovi: mehaniko i optiko mijeanje boja.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razlike izmeu mehanikoga i optikoga
mijeanja boja u kompoziciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Georges Seurat,
Cirkus, ulje na platnu, 1890.; Sjedei model u profilu,
ulje na platnu, 1887.
5. Ploha - Simetrija i asimetrija plonih
oblika u kompoziciji
Kljuni pojmovi: simetrija (zrcalna), kompozicija,
geometrijski i slobodni likovi, detalj i cjelina.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati simetriju i asimetriju plonih oblika u
kompoziciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Nikola Koydl:
Feelings, 1999., ulje na platnu; Ivan Picelj,
Kompozicija, ulje na platnu, 1951.; Vjekoslav Karas,
Ana Krei, ulje na platnu, 1856.; Matisse,
Kompozicija s maskama, kola, 1953.; Matisse, Morska
udovita, kola, 1950.; Hundertwasser, Stanovnici
stabla ne spavaju, kombinirana tehnika, 1973.; Juraj
Dobrovi: Polja, ulje na platnu, 1969.
6. Povrina - Slikarske teksture i fakture
Kljuni pojmovi: tekstura, faktura, potez - slikarski
rukopis, slikarske tehnike.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite slikarske teksture i fakture u
vlastitom radu i likovno - umjetnikim djelima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Van Gogh,
Zvjezdana no, ulje na platnu, 1889.; Oton Gliha,
Gromae, suhozid s otoka Krka, ulje na platnu, 1963.;
Mark Rothko, Ljubiasto, bijelo i crveno, ulje na platnu,
1953.; J. Pollock, Jedan, ulje na platnu, 1950.; G.
Klimt, Poljubac, ulje na platnu, 1907./1908.; Ivo
Duli, Maestral i kupai, ulje na platnu, 1954.; Edo
Murti, uta staza II, akrilik na platnu, 1998.; David
Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu, 1980.
60
Likovna kultura
7. Ploha - Pozitivni i negativni prostor plohe
Kljuni pojmovi: pozitivni i negativni prostor plohe,
grafika - visoki tisak.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati ulogu pozitivnoga i negativnoga prostora
plohe u visokom tisku.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Emil Nolde,
Prorok, drvorez, 1912.; JIN-JANG, 3000. g. pr. Kr.;
Julije Knifer, Meandar, ulje na platnu, 1963.; Aubrey
Vincent Beardsley, Saloma, crte perom, 1892.; Ernst
Ludwig Kirchner, Portret Jeana Arpa, drvorez, 1933.;
Henri Matisse, Oblici, bijeli i plavi torso (Jazz),
kola/otisak, 1944.; M. C. Escher, Dan i no, drvorez,
1938.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEME
1. Povrina - Plastika tekstura
Kljuni pojmovi: kiparska obradba, visoki, plitki i
uleknuti reljef.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati visoki, plitki i uleknuti reljef u razliitim
izraajnim mogunostima plastinih tekstura povrine
te imenovanje vrsta reljefa obzirom na stupanj
izboenosti plohe u prostoru.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Crkva sv.
Nedjeljice u Zadru kamen, 11. st.; Duan Damonja,
Skulptura ALP-II, aluminij i poliester, 1973.; Duan
Damonja, Projekt spomenika rtvama u Dachauu
(model), eljezo, 1965.; Duan Damonja, eljezna
tapiserija - MX, eljezo, 1978.; Majstor Radovan,
Portal katedrale u Trogiru, kamen, 1240.; Glava djevojke,
Solin, mramor, kraj 2. st.; Michelangelo Buonarroti:
Rob (probueni), mramor, 1533.; M. Oppenheim,
Predmet, 1936.; Vjenceslav Richter, Reljefometar,
aluminij, 1967.
2. Masa/volumen i prostor - Odnos
mase/volumena i prostora
Kljuni pojmovi: puna plastika, plono istanjena masa.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati odnos mase/volumena i prostora te spoznati
i izraziti razliku izmeu reljefa i pune plastike u
razliitim kompozicijskim odnosima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vojin Baki,
Razvijene povrine III, metalne ploe, 1960.;
Alexander Calder, Kopljonoa, obojeni metal, 1971.;
Constantin Brancusi: Poetak svijeta, polirana bronca,
1924.; Robert Frange Mihanovi, Kralj Tomislav,
bronca, 1931., Petar Barii, Prostorno pruanje,
pozlaeno drvo 1999.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Masa/volumen i prostor - Linijski istanjena
masa
Kljuni pojmovi: linijski istanjena masa,
materijalizacija crta.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati dinamiku linijski istanjene mase u
kompozicijskim odnosima s prostorom.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Alberto
Giacometti, ovjek koji pokazuje prstom, bronca,
1947.; Sol Lewitt, Zidna struktura pet modela s jednom
kockom, lakirani elik 1965.; Naum Gabo, Linearna
konstrukcija br. 4, aluminij, nehrajui elik, 1957.;
Ivan Koari, Kupa, bronca, 1955., Slavomir
Drinkovi, Koplje sv. Juraja, kromirani elik i granit,
1991.
IZBORNA NASTAVA
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Toka i crta - Ploni rasteri
Kljuni pojmovi: raster toaka, raster crta.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati ploni raster kao nezavisni element u
razliitim kompozicijskim odnosima naizmjeninih
rastera toaka i rastera crta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Tvrava - grad
Karlovac, plan iz 1646. Ivan Picelj, Conexion 1-5,
serigrafija, 1978.; Albrecht Drer, Rinoceros, drvorez,
1515.; Duan Damonja, Crte BX-I, tu, lavirani tu,
valjak, pero, 1993.
2. Ploha - Rekompozicija oblika, boja i crta
Kljuni pojmovi: modni dizajn, tekstilni dizajn,
kostimografija, scenografija.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati izraajne mogunosti rekompozicije oblika,
boja i crta u modnom dizajnu, kostimografiji i
scenografiji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Ante Kuduz,
Kruna kompozicija, serigrafija, 1967.; Ji Kol,
Nasmijeeni pejza, kola, 1967.; Rene Magritte, Le
Blank Cheque, ulje na platnu, 1965.; Gustav Klimt,
Portret Adele, ulje i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci
za friz u palai Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i
boja bronce, kreda, olovka na papiru,1905. - 1906.
3. Ploha - Privid (iluzija) volumena na plohi
Kljuni pojmovi: privid (iluzija) volumena na plohi,
kadar, grafika i tonska modelacija.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati privid, iluziju mase/volumena na plohi
grafikom ili tonskom modelacijom u razliitim
likovnim tehnikama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: V. Vasarely, Pal-
Ket, akrilik, 1973. - 1974.; Domenico Ghirlandaio,
Roenje Bogorodice, freska; Vermeer van Delft, ena i
dva ovjeka, oko 1659. - 1660.; Leo Junek: Autoportret,
61
Likovna kultura
ulje na platnu, 1925.; Nives Kavuri-Kurtovi,
Rastoeno jedinstvo, olovka, olovke u boji, 1986.
4. Boja - Simbolika i asocijativna uloga boje
Kljuni pojmovi: mimikrija, maskirne boje,
simbolika, asocijacija.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati veze izmeu pojmova i boja te izraziti i
spoznati simboliko i asocijativno znaenje boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Boris Ljubii,
Krvatska, plakat, 1991.; Zvonimir Lonari, plakat za
4. Animafest, sitotisak, 1980.; Mark Chagall, Selo i ja,
ulje na platnu, 1911.; Joan Mir, Osobe i pas pod
suncem, tempera na platnu, 1949.
NASTAVNO PODRUJE:
Primijenjeno oblikovanje - dizajn
TEMA
1. Masa/ volumen i prostor - Odnos oblika,
materijala i funkcije
Kljuni pojmovi: meuprostor, prohodnost,
funkcionalnost, sklad oblika/forme, materijala i
funkcije.
Obrazovna postignua: uoiti i spoznati
trodimenzionalni prostor u njegovoj prohodnosti,
funkcionalnosti te skladu materijala i funkcije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Rietveld, Stolica,
drvo, 1917. g.; Fotografija francuskoga vrta.
7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Toka i crta - Linearna perspektiva
Kljuni pojmovi: linearna perspektiva, stajalite,
oite, horizont, kut gledanja, vidno polje.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati primjenu linearne perspektive ovisno o visini
horizonta i oita te kutu gledanja promatranoga
prostora u umjetnikim djelima i vlastitom likovnom
radu.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Leonardo da
Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,
1482.; Paolo Uccello, udo hostije, tempera na dasci,
1467. - 1468.; Piero della Francesca, Bievanja Krista,
tempera na drvenoj ploi, oko 1455., Luciano
Laurana/Lucijan Vranjanin (?), Idealni grad, tempera
na dasci, oko 1470.; Pavo Urban, Posljednje slike, II,
dijapozitiv u boji, Dubrovnik 1991.
2. Toka i crta - Proporcije (odnos vie
veliina)
Kljuni pojmovi: omjer, razmjer, kanon, proporcija,
zlatni rez.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite veliine i odnose na plohama i tijelima
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
i uoiti zakonitosti zlatnoga reza i razliitih kanona.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Leonardo da
Vinci, Studija po Vitruviju, 1492. Poliklet (prema
Polikletu): Doriforos, mramor, 5. st. pr. Kr.
3. Povrina - Izraajnost crta - sloene
strukture
Kljuni pojmovi: gustoa crte, struktura crtama.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati gustou i izraajnost crte kao elementa
sloenih struktura.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Michelangelo
Buonarroti, Studije figura, tu i pero, 1495.; Eduardo
Paolozzi, Crte glave, 1954.
4. Boja - Tonska modelacija
Kljuni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija,
privid zaobljenosti.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, primijeniti,
vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u
funkciji privida zaobljenosti.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Josip Rai,
Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino
Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer,
ipkarica, ulje na platnu, 1669. - 1670.; uro Tiljak,
Park, ulje na platnu, 1925.; Leo Junek, Autoportret,
ulje na platnu, 1925.; Miljenko Stani, U spomen
Karasu, ulje na platnu, 1953.
5. Boja - Koloristika modulacija
Kljuni pojmovi: koloristika modulacija, izraajnost
(ekspresija), figurativna likovna kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti i spoznati
razliku izmeu tonske modelacije kojom izraavamo
privid volumena na plohi i koloristike modulacije te
izraziti koloristikom modulacijom dinamiku likovne
kompozicije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Marino Tartaglia,
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; Henri Matisse,
Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.; Zlatko
Prica, Aglomeracija uto zeleno plavo, ulje na platnu,
1969.
6. Povrina - Linearna perspektiva, privid
(iluzija) volumena na plohi
Kljuni pojmovi: kadar, ablja, ptija, linearna ili
geometrijska perspektiva.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite vrste prikazivanja volumena na plohi
i u kadru.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Raffaelo, Atenska
kola, freska, 1511; Piero della Francesca, Perspektiva
idealnoga grada, tempera na drvenoj ploi, 1470.; M.
C. Escher, Drugi svijet II, drvorez, 1947.; Piero della
Francesca, Bievanje Krista, tempera na drvu, 1455.,
Antonello da Messina, Sv. Sebastijan, tempera na
drvenoj ploi, 1476.; Andrea Mantegna, Mrtvi Krist,
tempera, 1506.; M. C. Esher, Gore - dolje, crtei,
1947.
62
Likovna kultura
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D - dizajn
TEMA
1. Ploha - Ravnotea i ritam u kompoziciji
Kljuni pojmovi: sklad, znak, znaenje, itljivost
vizualne poruke, grafiki dizajn.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati itljivost vizualne poruke kroz izraajnost,
znaenje i jasnou znaka.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Mihajlo Arsovski,
More, plakat kazaline predstave, sitotisak, Teatar
ITD.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEME
1. Masa/volumen i prostor - Ritam plono
istanjenih masa
Kljuni pojmovi: usijecanje, rotacija, plono istanjena
masa.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati
usijecanje, rotaciju i ritam plono istanjenih masa.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vojin Baki,
Razvijene povrine III, metalna ploa, 1960.; Alexander
Calder, Obus, obojeni elik, 1976., Washington, DC;
Antoine Pevsner, Konstruirana glava II, celuloid, 1916.
2. Masa/volumen i prostor - Proporcija
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjer).
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati odnos veliina prema zakonitostima zlatnoga
reza na primjeru likovno-umjetnikoga djela i
vlastitoga likovnoga rada.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Miron, Diskobol
(baca diska), mramor, 5. st. pr. Kr.; Poliklet, Doriforos,
mramor, 5. st. pr. Kr.; Slavomir Drinkovi, Izmeu
neba i zemlje, kamen, 1993; Le Corbusier, Modulor,
oko 1946.
3. Masa/volumen i prostor - Ravnotea
Kljuni pojmovi: simetrija (zrcaljenje)/asimetrija,
statika, ravnotea.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati dinamiku odnosno statiku kroz simetriju
odnosno asimetriju.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Asteka dvoglava
zmija, drvo s mozaikom od tirkiza, 15. st.; Zvonimir
Lonari, Pjeak na konju, poliester, metal,1986.;
Artisti, poliester, metal, 1997.; Lipovac, Biciklist;
Plutej iz Biskupije kraj Knina, kamen, 9. st.; Marija
Ujevi, Trka, bronca, Savska aleja skulptura, Zagreb,
1995.; Marija Ujevi, enoa, bronca, 1988./1989.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
IZBORNA NASTAVA
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Toka i crta - Linearna perspektiva s dva
oita
Kljuni pojmovi: linearna perspektiva s dvaju oita,
optika iluzija, prostorni planovi, projekcija.
Obrazovna postignua: istraiti, izraziti i spoznati na
temelju projekcije i kuta gledanja te prostornih
planova linearnu perspektivu s dvaju oita.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Leonardo da
Vinci, Perspektivna studija za poklonjenje mudraca,
1482.; Caillebotte, Parika ulica - kini dan, ulje na
platnu, 1876. - 1877.; Nasta Rojc, Popov toranj, ulje
na platnu, 1938.; Edward Rusha, Dvostruki standard,
sitotisak u boji na papiru, 1969.
2. Ploha - Ritmovi: dominacija, alternacija,
varijacija, gradacija, radijacija
Kljuni pojmovi: dominacija, alternacija, varijacija,
gradacija, radijacija.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati na umjetnikom djelu i vlastitom radu
dominaciju, alternaciju, varijaciju ploha.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Victor Vasarely,
Vega 200, akril na platnu, 1957.; Marc Chagall, Zeleni
gusla, ulje na platnu, 1923.; Zlatko Prica, Crveni grm,
ulje na platnu, 1957.; Zlatko Prica, Aglomeracija uto
zeleno plavo, ulje na platnu, 1969.
3. Boja - Koloristika perspektiva
Kljuni pojmovi: koloristika perspektiva, jarkost
boje, dinamika boja.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati jarkost boja te njihovu dinamiku u
prostornim planovima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Maurice de
Vlaminck: Bougival, ulje na platnu, 1905.; Andr
Derain, Most Charing Cross, ulje na platnu, 1906.
4. Povrina - Materijalizacija teksture
povrine
Kljuni pojmovi: varijacija, gradacija.
Obrazovna postignua: istraiti i primijeniti razliite
teksture u likovnom izrazu.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Lucio Fontana,
Prostorni koncept, ulje na platnu, 1962.; Lucio Fontana,
Prostorni koncept: Vjenanje u Veneciji, ulje na platnu,
1960.-1961.; Alberto Burri, Juta i crveno, grubo
platno, ljepilo i vinil na platnu, 1954.; Antoni Tpies,
Sivo Oker, LXX, mijeana tehnika: uljana boja, lateks
i mramorna praina na platnu, 1958.
63
Likovna kultura
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEMA
1. Masa/volumen i prostor - Ritam
Kljuni pojmovi: alternacija, interval.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati
alternaciju mase/volumena u razliitim intervalima.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Asteki kalendar,
kamen, 16. st.; Raoul Goldoni, Kompozicija (Torzo
III) iridirano staklo, 1975.; Ron Arad, Izlobeni sistem,
2005.
REPREZENTATIVNI PRIMJERI
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Boja - Koloristika modulacija
Kljuni pojmovi: koloristika modulacija, izraajnost
(ekspresija), figurativna likovna kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti, istraiti i spoznati
razliku izmeu tonske modelacije kojom se izraava
privid volumena na plohi i koloristike modulacije te
izraziti koloristikom modulacijom dinamiku likovne
kompozicije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Marino Tartaglia,
Autoportret, ulje na platnu, 1917.; H. Henri Matisse,
Portret gospoe Matisse, ulje na platnu, 1905.
2. Boja - Tonska modelacija
Kljuni pojmovi: svjetlo, ton, tonska modelacija,
privid zaobljenosti.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, primijeniti,
vrjednovati tonsku modelaciju svjetlom i tonom u
funkciji privida zaobljenosti.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Josip Rai,
Majka s djetetom, ulje na platnu, 1908.; Marino
Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.; Jan Vermeer,
Sluavka nalijeva mlijeko, ulje na platnu, oko 1660.
8. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Crta kao dominanta
Kljuni pojmovi: dominanta, dominacija, suprot-
stavljanje.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati crtu kao dominantan element kompozicije.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Piet Mondrian,
Drvo jabuke u cvatu, ulje na platnu, 1912.; Piet
Mondrian, More, ulje na platnu, 1912.; Paul Klee,
Starac koji rauna, bakropis, 1929.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Sklad likova
Kljuni pojmovi: horizontalna, vertikalna,
dijagonalna, kruna/ovalna, piramidalna kompozicija.
Obrazovna postignua: uoiti izraziti, vrjednovati i
spoznati sklad i harmoniju likova u razliitim
kompozicijama.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Vasilij Kandinski,
Skica I za Kompoziciju VII, ulje na platnu, 1913.;
Frans Hals, Portret W. van Heythusena, ulje na platnu,
17. st. (za dijagonalnu kompoziciju); Leonardo da
Vinci, Bogorodica sa Sv. Anom, ulje na drvenoj ploi,
1510. ( za piramidalnu kompoziciju); Paka ipka, niti
agave, Etnografski muzej (za krunu); Henry Matisse,
Ples, ulje na platnu, 1910. (za ovalnu); Pierre
Bonnard, ene u vrtu 1 - 4, tempera na papiru, 1891.;
Charles R. Sheeler, Prozori, ulje na platnu, 1965., El
Greco, Krist na Maslinskoj gori (vertikalna
kompozicija); Boris Buan, Nedjelja na selu, ugljen,
pastel, votane krede na papiru, 1985.-1986.; Paul
Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.;
Vincent iz Kastva, Ples mrtvaca, freska, 1474., Crkva
sv. Marije na krilinah, Beram (horizontalna
kompozicija); Giovanni Bellini, Bogorodica i pejza
(Madona na livadi), ulje na dasci, oko 1505. (za
piramidalnu ili trokutastu kompoziciju).
3. Kompozicija linearnih tekstura
Kljuni pojmovi: crtake teksture, grafika modelacija.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite kompozicije linearnih tekstura.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Albrecht Drer,
Rinoceros, drvorez, 1515.; Albrecht Drer, Pasija
(Kristove muke), drvorez, 15. st.; Albrecht Drer, Borba
Sv. Mihaela sa zmajem, drvorez, 1498.; Duan
Damonja, Crte BX- 1, tu, lavirani tu, pero, valjak,
1993.; Ante Kuduz, Zagorski pejza 10, tu i pero,
1982.; Michelangelo, Studija figure, tu i pero, 1495.
4. Izraajnost boje
Kljuni pojmovi: izraajnost boja, asocijativnost boja,
simbolika.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati izraajnost i simboliku boja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Franz Marc,
Veliki plavi konji, ulje na platnu, 1911.; Eduard
Munch, Krik, 1893.; Vincent van Gogh, Kavana nou,
1888.; Paul Gauguin, Trnica (Ta matete), ulje na
platnu, 1892.; Paul Gauguin, Odakle dolazimo? Tko
smo? Kuda idemo?, ulje na platnu, 1897.; Slavonski
ponjavac, Etnografski muzej; Moreka, maskirani
pantomimiki ples, koji se plee u Koruli,
panjolskog podrijetla iz 15. st.; Joan Mird, Osobe i
pas pred suncem, tempera na platnu,1949.
5. Prostorno djelovanje boje
Kljuni pojmovi: dinamika boja, planovi prostora.
Obrazovna postignua: izmjenom kontrasta toplih i
hladnih boja uoiti, izraziti, vrjednovati i spoznati
prostorno djelovanje boje.
64
Likovna kultura
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Paul Gauguin,
Trnica (Ta matete), ulje na platnu, 1892.; Mark
Rhotko, Crveno, crno, bijelo na utom, ulje na platnu,
1955.; Piet Mondrian, Kompozicija, ulje na platnu,
1925.; Auguste Macke, Gospoa u zelenom haljetku,
ulje na platnu, 1913.
6. Rekompozicija, fotomontaa
Kljuni pojmovi: rekompozicija, fotomontaa.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite mogunosti rekomponiranja.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Robert
Rauschenberg, Buffallo II, 1964.; Raoul Hausmann,
Tatlin kod kue, fotomontaa, 1920.; Max Ernst,
Autoportret, fotomontaa, 1920. Ji Kol, Nasmijeeni
pejza, kola, 1967.; Boris Buan, Plakat za predstavu
Roko i Cicibela, serigrafija, 1983.; David Hockney,
Terasa sa sjenama, fotografski kola, 1985.
7. Kontrast - ritam suprotnosti
Kljuni pojmovi: dinamino, statino.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati uz pomo kontrasta ploha statini i
dinamini ritam.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: David Hockney,
Terasa sa sjenama, fotografski kola, 1985.; David
Hockney, Mulholland Drive, akrilik na platnu,1980.;
Boris Demur, Spira Mirabilis (udesna spirala), grafika
(suha igla i akvatinta), iz mape grafika Spira mirabilis,
2002.
8. Ritam i simetrija likova
Kljuni pojmovi: alternacija, repeticija, ornament,
simetrija, ritam ploha.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati kroz ornament alternaciju, repeticiju i
simetriju likova.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: hrvatska kulturna
batina - Ponjavac iz okolice Slavonskoga Broda,
Etnografski muzej, akovo; Victor Vasarely, Vega,
sitotisak, 1957.; Etnografski muzej, Zagreb; oha iz
Velike Gorice, 19. st., Etnografski muzej, Zagreb.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEME
1. Kontrast
Kljuni pojmovi: kontrast, (suprotnost), puno -
prazno.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati razliite stupnjeve kontrasta masa u prostoru
te osvijestiti izraajnost kompozicije masa kao cjeline.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Alesandar,
Atenodor, Polidor, Laokont i sinovi, mramor, II. st. pr.
Kr.; Henry Moore, Leea figura, kamen, 1938., Tate
Gallery, London.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Kompozicija
Kljuni pojmovi: kompozicija: piramidalna,
dijagonalna, vertikalna, horizontalna, kruna.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati kontrast mase i prostora u odabranoj
kompoziciji.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Stonehenge,
kamen, 2200. - 1300. g. pr. K.; Constantin Brancusi,
Ptica u prostoru, bronca,1928.; Rozeta s katedrale u
Rabu; Amfiteatar u Puli, 1. st.; Michelangelo, Piet
(Oplakivanje), mramor, kapela Medici, Firenza,
1555.; Brancusi, Beskrajni stup, lijevano eljezo,
1937.; ime Vulas, Jedra, braki kamen, spomenik
pomorcima na Silbi, 2000.
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEME
1. Odnos slike i teksta
Kljuni pojmovi: kadar, kadrirati, strip.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati odnos slike i teksta te izraziti vlastitu ideju
tokom i crtom kroz nekoliko kadrova stripa.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Andrija
Maurovi, Sedma rtva, tu, pero, kist, lavirani tu,
1936.; Majstor iz Flmallea, Roenje, ulje na drvenoj
ploi, 1420.; Dubravko Gjivan, Konj (strip), pero,
kist, tinta tu, tu u boji, olovka, 1974.; Roy
Lichtenstein, Whaam!, ulje na platnu, 1963.; Andy
Warhol, Velika poderana limenka Campbell juhe, akrilik
na platnu, 1962.; Keith Haring, Bez naslova, vinil-tu
na gumiranom platnu, 1982.; Jean-Michel Basquiat,
Zydeco, akrili ulje na platnu u 3 dijela, 1984.
2. Ploha - Ritam
Kljuni pojmovi: video, film, digitalna slika, svjetlost,
kompozicija u filmu, kadriranje, svjetlo, sjena i
kontrast u filmu, vrijeme i pokret u filmu.
Obrazovna postignua: uoiti, vrjednovati i spoznati
znaenje kompozicije, kadriranja, crta, boja, svjetla,
sjena i kontrasta te vremena i pokreta u stvaranju filma.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Norman Mc
Laren, Begone Dull Care, runo bojani celuloid, 1949.;
Duan Vukoti, Surogat, animirani film, 1961.;
Borivoj Dovnikovi, Uzbudljiva ljubavna pria,
animirani film, 1989.; Goran Petercol, Sjene,
instalacija na podu i zidovima prostora: tri
naizmjenina osvjetljenja, aluminijski elementi, 1994.
3. Boja - Oblik i boja
Kljuni pojmovi: industrijski dizajn, funkcija,
asocijativnost, primijenjena umjetnost.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati znaenje boje i oblika u funkciji
industrijskoga dizajna.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Gerrit Rietveld,
Stolac, 1917., drvo; Boris Ljubii, Prijedlozi novog
dizajna hrvatskih nacionalnih simbola, oko 1990.;
Sonia Delaunay, Nacrt za odjeu i namjetaj, 1924.;
Ron Arad, Stolac za ljuljanje, APOC, 2003.
65
Likovna kultura
IZBORNE TEME
NASTAVNO PODRUJE:
Plono oblikovanje / 2D
TEMA
1. Harmonija, ritam, kontrast tekstura
Kljuni pojmovi: kostimografija, modni dizajn,
harmonija.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati raznovrsna znaenja i vrste povrina u
ostvarenju skladnosti oblika.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Issey Miyake,
Modeli iz kolekcije Pleats Please, 1988.; Modeli s
likovne izlobe Issey Miyake Making Art, Centar
Cartier fondacije, Pariz, 1998. - 1999.; Gustav Klimt,
Portret Emilie Floge, ulje na platnu, 1907.; Alan
Hranitelj, Izloba kostima (elava pjevaica, Mala
trgovina uasa, Pigmalion...), Galerija
Meunarodnoga grafikog likovnog centra,
Ljubljana, 2006. - 2007., G. Klimt, Portret Adele, ulje
i zlatna boja na platnu, 1907.; Uzorci za friz u palai
Stoclet, tempera, zlatna, srebrna, bijela i boja bronce,
kreda, olovka na papiru, 1905./1906.
NASTAVNO PODRUJE:
Prostorno oblikovanje / 3D
TEMA
1. Oblikovanje prostornih povrina
Kljuni pojmovi: umjetnika instalacija, urbanizam,
nacionalna batina, engleski park / francuski park,
perfomance i land art.
Obrazovna postignua: uoiti, izraziti, vrjednovati i
spoznati mogunosti oblikovanja prostornih povrina
i umjetnikih instalacija kroz primjere urbanizma,
graditeljstva, nacionalne batine, englesko
/francuskoga parka, perfomansa i land arta.
Primjeri likovno-umjetnikih djela: Robert
Smithson, Spiral Jetty, nasip zemlje, 1970., Great Salt
Lake, Utah; Zelena (Lenuzzijeva) potkova, 1860. -
1980.; Bunja ili kaun, kamen, narodno graditeljstvo,
Dalmacija; Drvena kurija, Lomnica kod Velike
Gorice, autohtona arhitektura Turopolja i Posavine;
Kapela sv. Barbare, Velika Mlaka pokraj Zagreba,
drvo, oko 1867.; Maksimir, pejzani perivoj, engleski
tip parka, Zagreb, kraj 18. st.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GLAZBENA KULTURA
UVOD
Kako je glazba vrlo znaajan dio ljudske kulture, ona
mora imati svoje mjesto u opem odgoju i obrazovanju.
Nastavu glazbene kulture proimaju dva temeljna naela:
jedno je psiholoko, a drugo kulturno-estetsko. Psiholoko
naelo uzima u obzir injenicu da uenici u pravilu vole
glazbu i da se njome ele i aktivno baviti (pjevati, svirati).
Koliko je to mogue, toj elji uenika treba izlaziti ususret,
jer njihova dob, pa zatim i kola, nisu samo vrijeme i
mjesto pripreme za ivot, nego su i ivot sam. S druge
strane, kulturno-estetsko naelo polazi od toga da nastava
glazbe mora uenika i pripremati za ivot, tj.
osposobljavati ga da ve za vrijeme, ali i nakon kole, bude
kompetentan korisnik glazbene kulture. U dananjoj
poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno vano.
Glazba je u niim razredima osnovne kole idealno
podruje za snano poticanje pozitivnih emocija, osjeaja
pripadnosti, zajednitva i snoljivosti. Ona moe dati
snaan doprinos rastuoj potrebi poticanja i izgradnje
kulture nenasilja meu kolskom djecom. Djeca u
razrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluaju odabranu
glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajui uitelja,
pleu, kreu se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.).
Nepotrebno je uvoenje notnoga pisma i drugih
glazbenoteorijskih sadraja. Isto tako, uenicima su
nepotrebni udbenici i radne biljenice. Sav tekstovni
nastavni materijal moe stajati u koli i nije potrebno da ga
djeca nose kui.
Predmetna nastava glazbene kulture moe zapoeti u 4.
razredu.
Nastava glazbene kulture nuno u sredite pozornosti
stavlja uenikovu glazbenu aktivnost. U inu pjevanja, sviranja
(bilo koje dobre i primjerene pjesme) i sluanja (bilo koje
dobre i primjerene skladbe), na samome mjestu, doivljava
se i ui glazba, obogauje se uenikov osjeajni svijet i
izotruje njegov umjetniki senzibilitet. Uinak toga
procesa nije mogue izravno koliinski odrediti. Ta se
injenica izravno odraava i na ocjenjivanje utoliko to
uitelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u
obzir i skrivene uinke (nastave) glazbe (npr. promijenjeni odnos
prema predmetu, odnosno glazbi), kao to mora voditi rauna o
pojedinanim glazbenim sposobnostima uenika. Stoga se
nastavna podruja izvoenja glazbe, pjevanje i sviranje, u
pravilu ne ocjenjuju. Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih
postignua kod nastavnih tema upoznavanja glazbe te
uoavanja glazbenih sastavnica (glazbala, pjevaki glasovi,
glazbeni oblici i vrste, glazbeno-stilska razdoblja i sl.).
Program je nastave glazbene kulture otvoren, to znai
da daje slobodu uitelju da, uz obvezatne sadraje, sam
uobliuje dobar dio nastave uzimajui u obzir i elje i
mogunosti uenika. Obvezni dio nastavnoga sadraja
mora biti sluanje i upoznavanje svih pojavnih oblika
glazbe: od tzv. umjetnike glazbe, preko narodne (domae
66
Glazbena kultura
i strane), do jazza i popularnih anrova svih vrsta. Uitelj
je slobodan u izboru naina aktivnoga muziciranja - po
naelu realne ostvarivosti i mogunostima glazbeno
relevantnoga dosega.
I popise pjesama u nastavnom podruju pjevanje treba
shvaati kao preporuku. Uz slobodu njihova izbora s
predloenoga popisa i/ili izvan njega, uitelja obvezuje
samo naznaena koliina pjesama.
Uitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za
odreenu nastavnu jedinicu i u podrujima, cjelinama i
temama u kojima se nastavni rad temelji na sluanju glazbe,
a to su folklorna glazba, glazbala, pjevaki glasovi, oblikovanje
glazbenoga djela, glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja.
Otvorenost programa ogleda se i u obradbi podruja
glazbenoga opismenjivanja. Ono je svedeno na najmanju
moguu mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafikih
znakova. Glazbeno e se pismo upoznavati samo kao
fenomen osobito u vezi sa sviranjem. Operativnu razinu
glazbene pismenosti u osnovnoj koli nije mogue postii,
pa se na tome ne smije inzistirati. Uitelj e sam odluiti
koliko e vremena posvetiti tomu podruju. Kako je svaki
uinak u razredu relativan, uspjeh uenika u tom podruju
ne moe utjecati na njegov konaan uspjeh u predmetu.
Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno,
izvan tablica po razredima. U odgovarajuim razredima
naznaeno je samo koliko takvih cjelina treba obraditi.
Uitelju je preputen izbor redoslijeda obradbe kako bi se
moglo potovati naelo zaviajnosti.
Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj
koli ukljuuje izbornu nastavu, izvannastavne aktivnosti
(zbor, instrumentalne i vokalne skupine, folklor, ples,
glazbenu sluaonicu, raznovrsne glazbene projekte) te
nastavu izvan uionice, u prvom redu posjete glazbenim
priredbama (Hrvatska glazbena mlade i dr.). Posebnu
pozornost zasluuju ansambli: zbor i mogui orkestri. Oni
su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga
muziciranja.
Nuno je da se nastava glazbe odrava svakoga tjedna.
Blok-satovi ne odgovaraju prirodi predmeta.
Specijalizirana uionica je conditio sine qua non uspjele
nastave glazbe.
CILJ
Cilj nastave glazbe u opeobrazovnoj koli uvoenje je
uenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnih
elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene
kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila
za (kritiko i estetsko) procjenjivanje glazbe.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ZADAE
Uenike treba:
E upoznati (metodiki voenim sluanjem) s
razliitim glazbenim djelima,
E upoznati s osnovnim elementima glazbenoga
jezika,
E poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje,
sviranje).
S Zadaa pjevanja pjesama u prvom je redu
pjevanje kao takvo a ne (samo) uenje pjesme.
S Zadaa sviranja jest sviranje kao takvo a ne
(samo) uenje konkretnoga glazbenog komada.
S Zadaa sluanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i
upoznavanje konkretnih glazbenih djela i
odlomaka.
S Zadaa glazbenoga opismenjivanja je stjecanje
samo osnovnih obavijesti o notnom pismu.
S Zadaa obradbe glazbenih vrsta i oblika u
prvom je redu aktivno sluanje glazbe. Sami su
oblici i vrste pritom u drugome planu i
verbalno znanje o njima u naelu ne ide dalje
od onoga to se moe sluhom otkriti na
glazbenom primjeru.
NAPOMENA
Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozraju
lienom svake napetosti. Ako je to ikako mogue, treba
napustiti uobiajeni raspored sjedenja u dvoredovima kako
bi se uionica doivjela kao slobodan prostor u kojem
uenici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se vie
ili manje stilizirano (plesati, koraati). Temeljna metoda
rada mora biti razgovor uitelja s uenicima - pa i razgovor
izmeu samih uenika. Sve to je vano znati, ui se tu, na
samome mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vjebanjem
(pjevanje, eventualno sviranje), koncentriranim sluanjem
glazbe. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna aktivnost
koja niim ne optereuje uenike. Kod njih treba stvarati
dojam kako je dovoljno da budu oputeni da se prepuste
djelovanju glazbe i da o tome slobodno razgovaraju s
uiteljem kao partnerom.
Pjesme se ue po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti
za (retrogradno) uvjebavanje intonacije dura i mola -
pjevanjem solmizacijom - sve shvaati kao neobveznu igru.
Nauene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi
povezivanja notne slike s kretanjem melodije. Mogu se
pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru uitelja ako
odgovaraju dobi, glazbenim mogunostima djece i svrsi
predmeta.
Treba postii lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i
razumijevanje, teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu
interpretaciju.
Skladbe se sluaju postupkom aktivnoga sluanja u kojem
uenici prate oblikovne elemente, kretanje teme
(melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene
znaajke.
Intonacijske i ritamske pojave osvjeuju se na nauenim
pjesmama po sluhu - bez ulaenja u teoriju i bez
uvjebavanja.
67
Glazbena kultura
Zbog posebnosti ove teme, svaki je rezultat u razredu relativan.
Stoga uspjeh uenika u toj temi ne moe utjecati na njegov
konaan uspjeh u predmetu.
Glazbala se upoznaju na temelju sluanja odgovarajuih
glazbenih primjera. Kako bi se osvijetlile sve znaajke zvuka
pojedinoga glazbala, potrebno je za svakoga od njih imati
vie glazbenih primjera:
Primjeri su ilustracijski i ne moraju se sluati u cjelini, ali se
sluanje u cjelini preporuuje ako to raspoloivo vrijeme
doputa. Tada je to aktivno sluanje s aktivnim praenjem
glazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa.
Cjelinu Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na
glazbu, ples, sviranje uitelj organizira i ostvaruje potpuno
slobodno, vodei rauna samo o njenoj glazbenoj
relevantnosti. U ovim aktivnostima vaniji je proces od
ishoda. Samim sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod
uenika se izotravaju pojedine glazbene sposobnosti
(intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu.
Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan uinak na uenike.
Glazbeni se oblici upoznaju na temelju sluanja i aktivnoga
praenja predloenih glazbenih primjera. Uenici sami
izvode zakljuke. Temeljna metoda: razgovor (nakon
sluanja). Primjeri nisu ilustracijski. Izabrani primjeri sluaju
se viekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici prepoznaju na
glazbenim primjerima. Ne ue se definicije.
Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu
upoznaju po dva do tri stavka (broja) - ve prema
raspoloivom vremenu. Verbalne obavijesti svode se na
odreenje vrste, na glavne znaajke, glavne skladatelje
(informativno). Temeljna metoda: razgovor (nakon
sluanja). Primjeri nisu ilustracijski nego se sluaju
viekratno i u cjelini. Ne ue se verbalne definicije.
Napomena za teme iz folklorne glazbe
Svi se pojmovi izvode iz sluanja glazbenih primjera po
sljedeem naelu: najprije se slua glazbeni primjer, a zatim
se - razgovorom - iz glazbe izvode zakljuci. Gdje god i
kad god je to mogue, treba se posluiti i video
komponentom, te uvesti i ostale folklorne elemente:
obiaje, nonje. Samo se po sebi razumije da e se pjevati
pjesme s obraivanih folklornih podruja.
Uenici moraju znati prepoznati glazbu prema
folklornoj pripadnosti, na glazbenom primjeru opisati
znaajke, te prepoznati glazbala po zvuku i opisati ih
prema slici. Znanje uenika provjeravati iskljuivo uz
upotrebu glazbenih primjera!
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
RAZREDNA NASTAVA
Program nastave glazbene kulture, u prva tri razreda
osnovne kole, temelji se na glazbenim podrujima
pjevanja, sviranja, sluanja glazbe i glazbene kreativnosti.
Nastavno podruje pjevanja razvija osjeaj tone
intonacije i ritma, glazbeno pamenje i samopouzdanje.
Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvoenje pjesama
bez obvezatnoga zapamivanja teksta.
Nastavno podruje sviranja razvija osjeaj ritma, metra,
precizne koordinacije i suradnje.
Nastavno podruje sluanja glazbe razvija sposobnost
slune koncentracije, specifikacije sluha (mogunost
prepoznavanja zvukova i boja razliitih glasova i glazbala),
analize odsluanog djela i uspostavlja osnovne estetske
kriterije vrjednovanja glazbe.
Nastavno podruje glazbene kreativnosti izotrava
pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija
senzibilitet za glazbu, potie matovitost glazbenoga izraza
i samopouzdanje pri iznoenju novih ideja.
Sve kljune pojmove potrebno je rabiti na razini
prepoznavanja, a ne njihovoga definiranja i teorijskoga
obrazlaganja.
Praenje i vrjednovanje nuno je prilagoditi
individualnom razvoju glazbenih sposobnosti, nakon
utvrenoga inicijalnog stanja na poetku te zavrnoga, na
kraju kolske godine.
Uenici tijekom prva tri razreda trebaju:
E uoiti i sluno razlikovati visinu tona / vii i nii
ton/ i trajanje tona /dui i krai ton
E sluno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe /
tiho, glasno/ i odrediti tempo skladbe / polagano,
umjereno, brzo
E razvijati intonativne i ritamske sposobnosti
E razvijati glazbeno pamenje
E prepoznati i sluno razlikovati vokalnu,
instrumentalnu i vokalnoinstrumentalnu glazbu
E prepoznati i sluno razlikovati izvodilaki sastav
skladbe / zvuk pojedinanih glazbala na razini
prepoznavanja
E razvijati glazbeni izriaj
E razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu
kreativnosti
E obogaivati emocionalni svijet i izotravati
umjetniki senzibilitet
E razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih
kriterija za kritiko i estetski utemeljeno
procjenjivanje glazbe
68
Glazbena kultura
1. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Ljiljana Goran: Semafor; Vera Gerik: Kiica; Hristo
Nedjalkov: Jesen; Janez Bitenc: Mlinar Mio; Vladimir
Tomerlin: Zdruena slova; Zlatko poljar: Veseljak;
Dragutin Basrak: Padaj, padaj snjeiu; Janez Bitenc:
Tika-taka; Primo Ramov: Dijete pjeva; Stjepan
Mikac: Prvokolci; Makso Pirnik: Zvoni u proljee;
Milan Majer: Ale, bale, biri; Josip Kaplan: estitka
majici; Josip Kaplan: Zeko plee.
Narodne:
I, i, i, ja sam mali mi; En ten tini; Tee, tee, bistra
voda; Moj dom; Djeja poskoica; Sveti Niko svijetom eta;
Spavaj mali Boiu; Djeca i maca; Kad si sretan; Mi smo
djeca vesela; Pliva riba; Kako se to radi.
Kljuni pojmovi: brojalica, glazbena igra, djeja
pjesma (umjetnika, narodna), solopjeva.
Obrazovna postignua: izraajno pjevati i jasno
izgovarati tekst obraenih pjesama; percipirati i
izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, visinu
tona (vii i nii ton), pratiti smjer kretanja melodije
(uzlazno, silazno).
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
uitelja potujui naelo zaviajnosti, ako odgovaraju dobi
i glazbenim mogunostima djece. Obraditi najmanje 15
pjesama.
2. SVIRANJE
E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
brojalicama i pjesmama
E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
obraenim brojalicama i pjesmama
Kljuni pojmovi: brojalica, ritam, dobe, nazivi
ritamskih udaraljki kojima sviramo.
Obrazovna postignua: izvoditi ritam i dobe
jednostavnih pjesama i brojalica.
3. SLUANJE GLAZBE
Skladbe:
Antun Mihanovi - Josip Runjanin: Lijepa naa
domovino; Ludwig van Beethoven: Ptija tuga; Jean -
Baptiste Lully: Dok mjesec sja (djeji zbor); Robert
Schumann: Divlji jaha (iz Albuma za mlade, op. 68.);
Robert Schumann: Radostan seljak (iz Albuma za
mlade, op.68.); Dmitrij ostakovi: Koranica;
Miroslav Mileti: Bubnjar; Modest Petrovi
Musorgski: Ples pilia (iz ciklusa Slike s izlobe);
Camille Saint-Sans: Pijetao i kokoi (iz ciklusa
Karneval ivotinja); Ludwig van Beethoven: Za Elizu
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
(samo tema); Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za
klavir u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca); Sergej
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (Klasina), op. 25:
3. stavak Gavota; Pero Gotovac: En, ten, tini; Boris
Krnic: Medo plee; Bela Bartok: Igra.
Narodna: Narodi nam se.
Kljuni pojmovi: skladba, pjevanje (pjeva, zbor),
sviranje (pojedina glazbala, orkestar), himna.
Obrazovna postignua: sluno percipirati glazbeno
izraajne sastavnice skladbe (percipirati izvodilaki
sastav, tempo, dinamiku, ugoaj).
NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini
prepoznavanja, prema pojednanim sposobnostima
uenika. Po izboru uitelja, a prema raspoloivu vremenu,
sluati i upoznati jo pokoju skladbu.
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI
Improvizacija ritma
E izmiljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih
neutralnim slogom, govorom, spontano
izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama
E slobodna zvukovna improvizacija rukama,
nogama, glazbalima kojima uenici raspolau
E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i
glasom
Improvizacija melodije
E slobodni improvizirani dijalozi glasom
Improvizacija pokretom
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz
pokret
Tonsko slikanje
E obiljeavanje pojedinih rijei ili fraza zvukom
nekih glazbala prema izboru uenika
E oponaanje zvukova neposrednog okolia
spontanom ili dogovorenom improvizacijom
Kljuni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.
Obrazovna postignua: izmiljati male ritamske /
melodijske cjeline, realizirati ih glasom, udaraljkama i
pokretom; obiljeavati pojedine rijei i fraze zvukom
nekih glazbala prema izboru uenika.
2. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
V. Stojanov: Jesenska pjesma; Zlatko poljar: Proljetna
pjesma; Mario Bogliuni: Snjegovi; Lazarova-Ruml -
Jerabkova: Ruke; Zlatko Grgoevi: Cin, cin, cin;
Zlatko Grgoevi: Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin:
Izgubljeno pile, Brzojav; Jakov Gotovac: Dom; Josip
Kaplan: Pred majinom slikom; Marija Matanovi:
69
Glazbena kultura
Molba gljive muhare; Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih
znao; Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak
uti; Josip Luli: Moj djed; Ukolu je sestrica; Maria
Cukierwna: Tramvaj - auto - vlak; Emil Cossetto:
Doo, doo, Juro je.
Narodne:
Pljesnimo svi zajedno; Pliva riba; Blistaj, blistaj, zvijezdo
mala; Pjevala je ptica kos; Junak Janko; Proljetna pjesma;
Ja posijah lan; Jedna vrana gakala; Radujte se narodi; Mi
mi je polje popasel; Muzika; Mali ples.
Kljuni pojmovi: ton.
Obrazovna postignua: izraajno pjevati i jasno
izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati i
izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, sluno
razlikovati pjesme razliitog tempa i dinamike,
percipirati visine i trajanja tonova.
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
uitelja potujui naelo zaviajnosti, ako odgovaraju dobi
i glazbenim mogunostima djece. Obraditi najmanje 15
pjesama.
2. SVIRANJE
E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
brojalicama i pjesmama
E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
obraenim brojalicama i pjesmama
Kljuni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima
sviramo.
Obrazovna postignua: svirati i razlikovati ritam i
dobe obraenih bojalica i pjesama.
3. SLUANJE GLAZBE
Skladbe:
Antun Mihanovi - Josip Runjanin: Lijepa naa
domovino; Robert Schumann: Vojnika koranica
(Album za mlade, op. 68); Franz Schubert: Uspavanka
(djeji zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski: Stari
dubrovaki plesovi; Josip Magdi: Mali zoo (Leptir,
Muha, Pauk); Antonio Vivaldi: Zima; Camille Saint-
Sans: Klokani, Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karneval
ivotinja); Nikolaj Rimski-Korsakov: Bumbarov let
(Pria o caru Saltanu); Leopold Mozart: Djeja simfonija
(svi stavci, ali pojedinano); Wolfgang Amadeus
Mozart: Menuet (3. stavak, Mala nona muzika KV
525); Aram Haaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta
Gajane); Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj
cvjetak uti (djeji zbor); xxxx: Radujte se narodi; xxxx:
Svim na zemlji mir, veselje; Robert Schumann: Proljee;
Johann Strauss: Jelai koranica; Branimir Saka:
Instrument arobnjak.
Kljuni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent,
skladatelj.
Obrazovna postignua: sluno percipirati glazbeno
izraajne sastavnice skladbe (izvodilaki sastav, tempo,
dinamika, ugoaj).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi /na razini
prepoznavanja, prema individualnim sposobnostima
uenika, te po izboru uitelja. Prema raspoloivom
vremenu sluati i upoznati jo pokoju skladbu.
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI
Improvizacija ritma
E izmiljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina
ostvarenih neutralnim slogom, govorom,
spontano izgovorenim skupinama glasova,
udaraljkama
E slobodna zvukovna improvizacija rukama,
nogama, instrumentima kojima uenici raspolau,
E slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i
glasom
Improvizacija melodije
E slobodni improvizirani dijalozi glasom
Improvizacija meloritamskih cjelina
E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po
dogovorenom predloku
Improvizacija pokretom
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz
pokret
Tonsko slikanje
E obiljeavanje pojedinih rijei ili fraza zvukom
nekih glazbala prema izboru uenika
E oponaanje zvukova neposrednog okolia
spontanom ili dogovorenom improvizacijom
Kljuni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamske
cijeline.
Obrazovna postignua: improvizirati i izvoditi male
ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,
udaraljkama i pokretom; oponaati zvukove
slobodnom improvizacijom.
3. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Antun Mihanovi-Josip Runjanin: Lijepa naa
domovino; Arsen Dedi: Sretna Nova godina; Branko
Starc: Zvonii-i; Nika Njiri: Godinja doba; Rajko
Eimovi: Saonice male Sanje; Lovro upanovi:
Zapjevajmo slono svi; Branimir Mihaljevi: Zeko i
potoi; Marija Matanovi: Proljee u srcu; M. Braja
Raan: Moja majka; Ljudevit Gaj: Oj, Hrvatska, oj;
Andr-Ernest-Modeste Grtry: Magarac i kukavica;
xxxx: Bumbari i pele; Vatroslav Kolander: Jesenska.
Narodne:
Nesla dekla v melin; Pjesma u kolu; Krii, krii, tiek;
Plei, plei poskoi; Prijateljstvo pravo; Mali ples; U to
vrijeme godita; U kolu; Na kamen sjela Ljubica; Sunce
70
Glazbena kultura
sije, kia e; Cin can cvrgudan; Jednu sem ruu mel; Ftiek
veli; Proljetno kolo; Sadila sam bosiljak; Kia pada; Raca
plava po Dravi; Ode zima.
Kljuni pojmovi: domoljubna pjesma.
Obrazovna postignua: izraajno pjevati i jasno
izgovarati tekst obraenih pjesama, percipirati,
izvoditi i sluno razlikovati pjesme u razliitom tempu
i dinamici, percipirati visine i trajanja tonova.
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru
uitelja potujui naelo zaviajnosti, ako odgovaraju dobi
i glazbenim mogunostima djece. Obraditi najmanje 15
pjesama.
2. SVIRANJE
E sviranje ritma - ritamska pratnja obraenim
brojalicama i pjesmama
E sviranje doba - sviranje doba kao pratnja
obraenim brojalicama i pjesmama
Kljuni pojmovi: ritam, dobe.
Obrazovna postignua: izvoditi ritam i dobe nauenih
pjesama; razlikovati ritam i dobe.
3. SLUANJE GLAZBE
Skladbe:
Antun Mihanovi - Josip Runjanin: Lijepa naa
domovino; Wolfgang Amadeus Mozart. enja za
proljeem (djeji zbor); Wolfgang Amadeus Mozart:
Das klinget so herrlich das klinget so schn - zbor sa
zvoniima (iz opere arobna frula: Finale 1. ina);
Andr-Ernest-Modeste Grtry: Magarac i kukavica
(djeji zbor); Emil Cossetto: Moja diridika (zbor i
tamb. ork.); Fortunat Pintari: Duda; Rudolf Matz:
Stara ura igra polku; Rudolf Matz: Elegija i humoreska;
Antonin Dvok: Humoreska; Camille Saint-Sans:
Labud (iz ciklusa Karneval ivotinja); Camille Saint-
Sans: Pijanisti (iz ciklusa Karneval ivotinja); Camille
Saint-Sans: Slon (iz ciklusa Karneval ivotinja);
Camille Saint-Sans: Zavrna koranica (iz ciklusa
Karneval ivotinja); Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo
horvatsko; Sergej Prokofjev: Pea i vuk; Luigi
Boccherini: Menuet; Petar Ilji ajkovski: Ples eerne
vile.
Kljuni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna
pjesma, solopjesma strofnog oblika).
Obrazovna postignua: sluno percipirati glazbeno
izraajne sastavnice skladbe (izvodilaki sastav, tempo,
dinamika, ugoaj i glazbeni oblik).
NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 - 10 novih skladbi / na razini
prepoznavanja, prema pojedinanim sposobnostima
uenika, te po izboru uitelja. Prema raspoloivom
vremenu, sluanje i upoznavanje jo pokoje skladbe.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI
Improvizacija ritma
E izmiljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih
govorom, spontano izgovorenim skupinama
glasova, udaraljkama
E slobodna zvukovna improvizacija rukama,
nogama, glazbalima kojima uenici raspolau,
E slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i
glasom
Improvizacija melodije
E slobodni improvizirani dijalozi glasom
E improvizacija meloritamskih cjelina
Improvizacija meloritamskih cijelina
E slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po
dogovorenom predloku
Improvizacija pokretom
E male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz
pokret
Tonsko slikanje
E obiljeavanje pojedinih rijei ili fraza zvukom
nekih glazbala prema izboru uenika
E oponaanje zvukova neposrednog okolia
spontanom ili dogovorenom improvizacijom
Kljuni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.
Obrazovna postignua: improvizirati i izvoditi male
ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,
udaraljkama i pokretom; obiljeavati pojedine rijei i
fraze zvukom nekih glazbala prema izboru uenika;
oponaati zvukove slobodnom improvizacijom.
PREDMETNA NASTAVA
4. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
W. A. Mozart: enja za proljeem; F. Schubert:
Snivaj, spavaj; S. Mikac: Sve bih dao kad bih znao; Z.
Grgoevi: Sunece zahaja; Gle ide je; R. Rogers:
DO, RE, MI; M. Milankovi: Maestral; A. Dedi:
Himna zadrugara; J. Kaplan: estitka majici; Mjeseev
pjesnik; J. Gotovac: Dom; N. Njiri: Vjetar.
uk sedi; Evo san ti doa; Vrbnie nad morem; Dva i dva
su etiri; Po kopinom; Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevaj
sokole; Tri su ptice; Ja posijah lan; Veselo mi plovimo; Oj
Jelo, Jelice; Tee, tee bistra voda; iro; Farandine moj;
Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena; U livadi pod
jasenom; Staro sito i korito; Lepa Mara kolo vodi; Sadila
sam rogozek; Jelica kolce vodila; Majka Mari kose plela.
71
Glazbena kultura
Kljuni pojmovi: pjesme kao takve.
Obrazovna postignua: poznavanje 15 pjesama;
lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i
razumijevanje teksta; u pjesmama razlikovati
melodiju, metar, ritam, tempo, dinamiku.
2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
Skladbe:
P. I. ajkovski: Zima (djeji zbor); F. Chopin: Valcer
u Ges-duru, op. 70, br. 1; J. Haydn: Koncert za trubu u
Es-duru, 1. stavak; M. P. Musorgski: Slike s izlobe
(Promenada, Ples pilia Tuilleries); F. Schubert:
Impromptu, As-dur, op. 142, br. 2; F. Mendelssohn:
Svadbena koranica op. 61/9 iz glazbe za
Shakespeareovu komediju San Ivanjske noi; W. A.
Mozart: Mala nona muzika KV 525: Menuet (3.
stavak); R. Schumann: Divlji jaha iz Albuma za mlade,
op. 68.; A. Vivaldi: 4 godinja doba, Koncert br. 4 u f-
molu (Zima) - 2. stavak Largo; G. Verdi: Zbor Cigana
iz opere Trubadur; B. Bjelinski: Kapljice (djeji zbor);
B. Papandopulo: Osam studija za klavir - br. 1;
Sinfonietta za gudae, 3. stavak Perpetuum mobile; B.
Kunc: Mlado lie: Draga pria: Tri prizora iz crtanog
filma; I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi.
Kljuni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignua: poznavanje 5-10 novih
skladbi; prepoznavanje skladbi (prema individualnim
sposobnostima uenika); znati ime skladatelja i
skladbe; prepoznati glazbala. Glazbeni se pojmovi
izvode iz prirode glazbenoga djela (nazivi izvoakih
sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo,
dinamiku i slino) - na razini prepoznavanja.
3. IZVOENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO
Slika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija.
Dvodobna, trodobna i etverodobna mjera;
jednostavne ritamske pojave (figure).
Ritamske i metarske oznake iz nauenih pjesama;
temeljne oznake tempa.
Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje
nota; abecedom i solmizacijom, bez ikakva
teoretiziranja; pjevanje pjesama po sluhu uz
gledanje u note radi uoavanja podudarnosti kretanja
melodije s njenim grafikim prikazom. Iz pjevanja
pjesama osvijestiti mjeru, ritam, solmizaciju, abecedu.
Upoznavanje pojava bez uvjebavanja.
Kljuni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, doba
crtovlje, klju.
Obrazovna postignua: pjevanje ljestvice solmiza-
cijom i abecedom; trajanja nota = razina prepozna-
vanja; elementarno (verbalno) poznavanje (slike)
notnoga pisma na razini prepoznavanja; izvoenje
jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem,
izgovaranjem neutralnim slogom.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. GLAZBENE IGRE
Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru uitelja:
slobodno ritmiziranje oponaanjem uitelja, slobodno
i stilizirano kretanje na sluanu glazbu, sviranje (bez
velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.
Kljuni pojmovi: 0.
Obrazovna postignua: vana je aktivnost; kompe-
tencije su relativne i individualno razliite.
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta, u
nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali
postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima
pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.
NASTAVNO PODRUJE:
SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
TEME
Folklorna glazba*
1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje
Primjeri za izbor: okako kolo; Svatovac; Tri jetrve ito
ele; Slavonsko kolo; Kabanica od seksera; Svatovski
drme; Samica; Diva Marica ito doela; Kolo iz
Duboevice.
Kljuni pojmovi: folklorna glazba, gajde, tambura
samica, pjevanje uz tambure, pjevanje a cappella,
pjevanje uz ples, slavonsko kolo, okako kolo,
bearac, radne pjesme.
Obrazovna postignua: poznavanje zvunih,
glazbenih znaajki folklorne glazbe Slavonije i
Baranje; barem neki od pojmova na razini izravnog
prepoznavanja na glazbenom primjeru.
2. Folklorna glazba Podravine i Posavine
Primjeri za izbor:
Pa poljka; Sejali smo bauljka; Stara polka; Zbira junak
deklice; Drme; Kozatu; Tri djevojke jeam ele; Ples z
ropecom; Oj Ivane Ivaniu; Lepi Juro kres nalae;
Turopoljski drme; I ovo se klajna zeleni Juraj, kirales;
Glasnice; Drme; Volim eti i kopati; Ja posijah repu.
Kljuni pojmovi: citura (citra) tamburaki sastav,
cimbal, dvojnice gudaki sastavi; grupno (najee
ensko) pjevanje.
Obrazovna postignua: poznavanje zvunih,
glazbenih znaajki folklorne glazbe Podravine i
Posavine; barem neki od pojmova na razini izravnog
prepoznavanja na glazbenom primjeru.
* Teme iz folklorne glazbe obrauju se, od 5. razreda nadalje, slobodnim
redoslijedom po razredima po naelu zaviajnosti.
72
Glazbena kultura
3. Folklorna glazba Hrvatskog Zagorja i
Meimurja
Primjeri za izbor:
Cveti mi fijolica; Tica vuga lepo speva; Meimurski lepi
deki; Barui; Barica; Polka; arda; Dobar veer dobri
ljudi; rote; Zagorski ples; Polegla trava detela; Janki
dojahal; Igrajte nam muikai; Grad se beli preko Balatina.
Kljuni pojmovi: violina, cimbal, u novije vrijeme i
harmonika, solo enski glas, enske pjevake skupine,
muke pjevake skupine, vrste pjesama: rugalice,
ljubavne, radne, plesne.
Obrazovna postignua: poznavanje zvunih,
glazbenih karakteristika folklorne glazbe Hrvatskog
Zagorja i Meimurja; barem neki od pojmova na
razini izravnog prepoznavanja na glazbenom primjeru.
4. Folklorna glazba Banovine i Like
Primjeri za izbor:
Glasnice, Volim eti i kopati; Titrala se lepa Mara;
Svadbene pjesme; Pastirska; Oj meni vele udaj se mala;
Lik;, Oj odi brate da ga zapivamo; Sva su sela prominila
boju; Nema pisme nit ima pivanja; Oj stani mala na
opanke moje; Viknu vila s Prologa planine.
Kljuni pojmovi: enske skupine a cappella, mukarci
(solo), ene (solo), radne pjesme, dijaloke pjesme,
pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene
pjesme, dvojnice (diple), ojkanje, rozganje,
netemperirano pjevanje.
Obrazovna postignua: poznavanje zvunih,
glazbenih znaajki folklorne glazbe Banovine i Like;
barem neki od pojmova na razini izravnog
prepoznavanja na glazbenom primjeru.
5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka,
Dubrovnika i dalmatinske obale
Primjeri za izbor:
Roene smo u Betini selu; U Betini ponajbolje jesu; Na
dobro vam novi dan svanija; Mljetska poskoica; Lino;
Svet Ivane o moga Trogira; Cvit mi je u gori; Da si od
srebra, da si od zlata; Splitski plesovi; Jematvanski zvuci.
Kljuni pojmovi: a cappella pjevanje mukih i enskih
skupina, jednostavna melodika malog opsega,
netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica,
mandoline, poskoica, lino.
Obrazovna postignua: poznavanje zvunih,
glazbenih znaajki folklorne glazbe dalmatinskih
otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale; barem neki
od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na
glazbenom primjeru.
6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera
Primjeri za izbor:
Potancu; Meni te je majka obeala; Pojila je nevjestica;
Labinski tanac; Oj ribare ribariu; Divojka je i od sebe lipa;
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Balun; Vidja san je na tacjunu; Potpuhnul je tihi vitar;
N. Devi: Istarska suita (Poskoica).
Kljuni pojmovi: sopele, mih, urla, ples, aljive
pjesme, netemperirano pjevanje, istarski idiom,
pjevanje solistiko, u parovima, grupe, dvoglasno.
Obrazovna postignua: poznavanje zvunih,
glazbenih znaajki folklorne glazbe Istre i Kvarnera;
barem neki od pojmova na razini izravnog
prepoznavanja na glazbenom primjeru.
5. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Slobodan izbor uitelja i uenika.
Kljuni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignua: poznavanje 15 pjesama; lijepo,
izraajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje teksta.
Glazbeni se pojmovi izvode iz znaajki same pjesme
(tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.).
2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
Skladbe:
W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. stavak
samo tema); V. ganec: Vehni, vehni fijolica; R. Matz:
Elegija i humoreska; R. Wagner: Zbor prelja iz opere
Ukleti Holandez; J. Strauss: Pizzicato polka; N.
Paganini: Capriccio u a molu, op. 1, br. 24; H. Villa-
Lobos: Preludij br. 3; C. M. von Weber: Zbor lovaca iz
opere Strijelac vilenjak; F. Liszt: Ljubavni san; W. A.
Mozart: Divertimento u D-duru; J. S. Bach: Seljaka
kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
Kljuni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignua: prepoznavanje skladbi (prema
osobnim sposobnostima uenika); znati ime
skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala; capriccio,
elegija, humoreska, preludij, nazivi izvoakih
sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo,
dinamiku i slino - na razini prepoznavanja na
konkretnim glazbenim primjerima.
TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Dvodijelna pjesma, reenica, period, trodijelna
pjesma, fraza, motiv.
Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na
temelju sluanja predloenih glazbenih primjera.
Uenici sami izvode zakljuke.
Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisu
ilustracijski. Sluaju se viekratno i u cjelini.
Primjeri:
Oj Jelena Jelena, Hrvatska himna; J. B. Lully: Dok mjesec
sja; G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvjetak uti; W. A.
73
Glazbena kultura
Mozart: enja za proljeem; F. Schubert: Uspavanka;
R. Schumann: Divlji jaha; Radostan seljak; L. van
Beethoven: Ptija tuga; Tema Ode radosti iz 9. simf.;
xxxx: Ptice se vraaju; J. Haydn: Kaiserquartett, 2. stavak
(samo tema); P. I. ajkovski: Slatko sanjarenje; R.
Schumann: Pjesmica; G. Bizet: Votre toast je peu vous le
rendre(Pjesma Toreadora iz opere Carmen).
Kljuni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignua: poznavanje glazbenih
primjera; dvodijelna pjesma, reenica, period,
trodijelna pjesma - prepoznavanje na konkretnom
glazbenom primjeru. Ne ue se definicije.
2. Gudaa glazbala
Primjeri:
Violina: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20; N.
Paganini: Capriccio u a-molu op.1, br. 24.; Viola: W.
A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i
orkestar u Es-duruKV 364; Violonelo: C. Saint Sans:
Karneval ivotinja: Le cygne (labud); R. Matz: Elegija i
humoreska; Kontrabas: C. Saint-Sans: Karneval
ivotinja - Slon; Primjer iz jazz glazbe - po volji (npr.
Jacques Loussier: The Bach Book osobito 1. stavak
Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054).
Za ilustraciju skupnoga zvuka gudaa
B. Papandopulo: Sinfonietta za gudae, 1. stavak Intrada
i/li 3. stavak Perpetuum mobile; J. Strauss: Pizzicato
polka; B. Britten: Simple Symphony - 3. stavak: Playful
Pizzicato.
Kljuni pojmovi: violina, viola, violonelo, kontrabas.
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog gudaega glazbala - na glazbenom
primjeru i na slici. Ne ue se definicije.
Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti:
Nastavne teme iz folklorne glazbe!
3. IZVOENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO
Kljuni pojmovi: tonalitet, dur, mol, temeljne oznake
tempa i dinamike.
Obrazovna postignua: informativno poznavanje
temeljnih znakova notnoga pisma - na razini
prepoznavanja.
4. SLOBODNO, IMPROVIZIRANO
RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,
PLES I SVIRANJE
Uitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovog
nastavnog podruja, vodei rauna o njihovoj
glazbenoj vanosti i kvaliteti.
Kljuni pojmovi: 0 - vana je aktivnost.
Obrazovna postignua: vana je aktivnost; muzikalno
izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,
plesa, sviranja; sposobnosti su relativne i individualno
razliite.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog posebnosti predmeta, u
nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme, ali
postoji velika mogunost izbornih sadraja u podrujima
pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju glazbenih igara.
6. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Slobodan izbor uitelja i uenika.
Kljuni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignua: poznavanje 15 novih pjesama;
lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i
razumijevanje teksta; iz pjesme se izvode glazbene
znaajke (tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni
oblik i dr.).
2. IZVOENJE GLAZBE I GLAZBENO PISMO
Kljuni pojmovi: slobodno - prema nahoenju
uitelja.
Obrazovna postignua: informativno poznavanje
temeljnih znakova notnoga pisma - na razini
prepoznavanja.
3. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Sloena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama;
Rondo.
Primjeri:
W. A. Mozart: Mala nona muzika KV 525: Menuet
(3. stavak); Boccherini, L. Menuet iz Kvinteta u E-
duru, op. 13, br. 5; P. I. ajkovski: elkunik: Valcer
cvijea; A. Dvok: Slavenski ples, op 72, br. 2; W.
A. Mozart: 12 varijacija in C na francusku pjesmu Ah
vous dirai-je maman, KV 265; N. Paganini: Capriccio
u a-molu, op. 1, br. 24.; L. van Beethoven: Za Elizu;
Sonata u c-molu, op. 13 - 2. stavak Adagio cantabile;
Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija Orfeja Che far
senza Euridice; I. M. Jarnovi: Koncert za violinu i
orkestar u A-duru, 3. stavak (Rondo).
Kljuni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignua: poznavanje konkretnih
glazbenih djela: po dva primjera za svaki od oblika -
na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne
definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; prepoznati
oblik na glazbenom primjeru; sloena trodijelna
pjesma, tema s varijacijama, rondo - prepoznavanje na
konkretnim glazbenim primjerima.
2. Pjevaki glasovi
Vrste pjevakih glasova, vrste zborova.
Glasovi se upoznaju na temelju sluanja
74
Glazbena kultura
odgovarajuih glazbenih primjera. Kako bi se
osvijetlile sve znaajke pojedinog pjevakog glasa,
potrebno je za svakoga od njih imati vie glazbenih
primjera.
Primjeri:
W. A. Mozart: arobna frula: arija Kraljice noi Der
Hlle Rache: arija Sarastra O Isis und Osiris; G. Rossini:
Seviljski brija: arija Figara Largo al factotum; G.
Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma; G.
Verdi: Rigoletto: arija Gilde Caro nome; Trubadur: arija
Azucene Stride la vampa; Traviata: arija Germonta Di
Provenza il mar il sol; I. Zajc: Nikola ubi Zrinjski:
Pjesma Jelene; J. Hatze: Serenada, Majka; B. Bersa: Seh
du dan; G. Bizet: Carmen: arija Carmen (Habanera); I.
Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar; B. Bjelinski:
Kapljice.
Nekoliko primjera pjevaa popularne glazbe. U
razgovoru s uenicima odrediti vrstu glasa. Zborske
skladbe po izboru. Voditi rauna o kakvoi i
primjerenosti! Primjeri su ilustracijski i ne moraju se
sluati u cjelini, ali se sluanje u cjelini preporua ako to
raspoloivo vrijeme doputa. Tada je to aktivno sluanje
s aktivnim praenjem teksta i/ili glazbenih sastavnica:
melodije, ritma, tempa dinamike, oblika.
Kljuni pojmovi: sopran, mezzosopran, alt, tenor,
bariton, bas, zborovi: mjeoviti, muki, enski, djeji.
Obrazovna postignua: prepoznavanje pjevakih
glasova na glazbenim primjerima.
3. Glazbala
a) Glazbala s tipkama
Primjeri:
Klavir/embalo: J. S. Bach: Das wohltemperierte
Klavier, I. sv.: br. 1: Preludiji fuga u C-duru BWV 846
(preludij); embalo: J. Ph. Rameau: La Poule
(Koko); Orgulje: J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu,
BWV 565; G. Faure: Requiem: In paradisum deducant;
T. Albinoni/R.Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i
gudai); Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili neto
drugo); Harmonika: A. Piazzolla: Adios nonino (ili
neto drugo to se nae pri ruci); elesta: P. I.
ajkovski: elkunik: Ples eerne vile; B. Bartk:
Glazba za gudae, udaraljke i elestu - 1. stavak: nakon
zavretka fuge.
Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego
samo karakteristini dijelovi.
Kljuni pojmovi: klavir (glasovir), embalo, orgulje,
harmonika, elesta.
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
primjeru i na slici; ne ue se definicije.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
b) Trzalaka glazbala
Primjeri:
Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz
filma Zabranjene igre); F. Tarnga: Sjeanje na Alhambru;
J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak: Adagio
i/ili, 3. stavak: Allegro gentile; Primjeri iz jazz glazbe po
volji i dostupnosti; Rock i pop glazba: od J.
Hendricksa do E. Claptona, od Beatlesa do Rolling
Stonesa - bit e dobro sve gdje se dobro uje gitara;
Harfa: P. I. ajkovski: Valcer cvijea iz baleta elkunik
- Uvod; Mandolina: W. A. Mozart: Don Giovanni:
Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2.
ina.
Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego
samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako
ima dosta vremena, neke je primjere preporuljivo
sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje
glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i
skladatelj piu na plou.
Kljuni pojmovi: harfa, gitara, mandolina, lutnja.
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog instrumlazbala - na glazbenom
primjeru i na slici. Ne ue se definicije.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)
4. SLOBODNO IMPROVIZIRANO
RITMIZIRANJE, KRETANJE NA GLAZBU,
PLES I SVIRANJE
Uitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme,
vodei rauna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i
kvaliteti.
Kljuni pojmovi: 0 - vana je aktivnost.
Obrazovna postignua: vana je aktivnost; glazbeno
izvoenje ritamskih aktivnosti: kretanja na glazbu,
plesa, sviranja; kompetencije su relativne i
individualno razliite.
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta,
u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme,
ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u
podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju
glazbenih igara.
75
Glazbena kultura
7. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Slobodan izbor uitelja i uenika.
Kljuni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignua: 15-20 novih pjesama; lijepo,
izraajno pjevanje, jasan izgovor razumijevanje teksta.
2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Sonatni oblik
Primjeri:
W. A. Mozart: Mala nona muzika K. V. 525, I. stavak
Allegro; W. A. Mozart: Simfonija u g-molu br. 40. K. V.
550, I. stavak Molto allegro; L. van Beethoven: 5.
simfonija u c-molu, op. 67, I. stavak Allegro con brio; S.
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru (Klasina), op. 25,
I. stavak Allegro.
Primjeri nisu ilustracijski. Sluaju se viekratno i u
cjelini. Glazbeni se oblik konstatira na glazbenim
primjerima. Ne ue se definicije.
Kljuni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignua: poznavanje konkretnih
glazbenih djela: dva do tri primjera na razini
prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije;
cilj je glazba, oblik je sredstvo; sonatni oblik
(ekspozicija, provedba, repriza) - prepoznati na
primjeru.
2. Glazbala
a) Drvena puhaa glazbala
Primjeri:
Flauta: W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u D-
duru (ili G-duru); A. Dvok: Simfonija u e-molu, br. 9
(Iz Novoga svijeta) 1. stavak 3. tema; B. Smetana :
Vltava, poetak; J. S. Bach: Badinerie, 7. stavak iz 2.
suite u h-molu; C. Debussy: Syrinx - flauta solo
Prlude laprs-midi dun faune; S. Prokofjev: Sonata u
D-duru, br. 2 op. 94 (bis); N. Rimski-Korsakov:
eherezada simfonijska suita op. 35, 2. stavak Pria
carevia Kalendera; Mala flauta: G. Bizet: Carmen,
Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante;
Oboa: B. Bersa: Sunana polja, 2. i 3. tema; V.
Lisinski: Veer; P. I. ajkovski: Labue jezero (br. 10,
poetak 2. ina,); B. Bjelinski: Koncert za obou i gudae;
Engleski rog: A. Dvok: 9. simfonija u e-molu, 2. st.;
G. Rossini: Wilhelm Tell - uvertira, trei odsjeak
(dobro i za flautu); Joaquin Rodrigo: Concierto de
Aranjuez, 2. stavak Adagio; Klarinet: W. A. Mozart:
Koncert za klarinet i orkestar; C. M. von Weber: Koncert
za klarinet i orkestar - u f molu, op. 73 i/ili u Es-duru,
op. 74; G. Gershwin: Rapsody in Blue; B.
Papandopulo: Kvintet za gudaki kvartet i klarinet - 3.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
st.; Fagot: P. Dukas: arobnjakov uenik - glavna tema;
N. Njiri: Scherzo i tarantela - za fagot i klavir; W. A.
Mozart: Koncert za fagot u B-duru KV 191; C. M. von
Weber: Koncert za fagot i orkestar u F-duru op. 75.; P.
I. ajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64.; I.
Stravinski: Posveenje proljea - poetak.; S. Prokofjev:
Klasina simfonija u D-duru, op. 25 - 1. st.; Saksafon:
M. Ravel: Bolero; A. Haaturjan: Gajane: Ples sa
sabljama.
Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego
samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako
ima dosta vremena, neke je (krae) primjere
preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno
uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov
skladbe i skladatelj piu na plou.
Kljuni pojmovi: flauta, mala flauta, oboa, engleski
rog, klarinet, fagot, saksofon.
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
primjeru i na slici. Ne ue se definicije.
b) Limena puhaa glazbala
Primjeri:
Puhai kao grupa: A. Copland: Fanfare za obinog
ovjeka; Truba: Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es
duru, 1. stavak; G. Verdi: Aida, 2. in Marccia trionfale;
M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s
izlobe; P. I. ajkovski: Talijanski capriccio; L.
Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W. Marsalis;
Mala truba: G. F. Hndel: Music for the Roya
Fireworks: Uvertira ili La Rejouissance; J. S. Bach:
Brandenburki koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Rog:
W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru
KV 412, 2. stavak Rondo-Allegro; R. Strauss: Koncert
za rog i orkestar u Es-duru, op. 11; R. Strauss: Till
Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28.; P. I. ajkovski: 5.
simfonija u e-molu, 2. st.; Trombon: W. A. Mozart:
Tuba mirum, Rekvijem; M. Ravel: Bolero; R. Wagner:
Preludij 3. inu opere Lohengrin; S. ulek: Vox Gabrieli
(trombon); Tuba: I. Josipovi: Tuba ludens;
Musorgski-Ravel: Slike s izlobe, Bydlo; I. Stravinski:
Petruka, 4. slika Seljak s medvjedom; B. Britten: The
Young Persons Guide to the Orchestra (Vodi kroz
orkestar za mlade), op 4.
Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego
samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako
ima dosta vremena, neke je primjere preporuljivo
sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno uz praenje
glazbenih parametara i tada se naslov skladbe i
skladatelj piu na plou.
Kljuni pojmovi: truba, rog, trombon, tuba.
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
primjeru i na slici. Ne ue se definicije.
76
Glazbena kultura
c) Udaraljke
Primjeri:
Timpani: R. Strauss: Also sprach Zaratustra, simfonijska
pjesma, op. 30.; Veliki bubanj: G. Rossini: Seviljski
brija: arija don Basilija La calunnia e un venticello; Mali
bubanj: M. Ravel: Bolro; I. Kuljeri: Koncert za
marimbu i orkestar; A. Markovi: Ugoaj za marimbu i
orkestar; Kastanjete: G. Bizet: Carmen, 2. in: Chanson
Amoureuse ce nest pas une raison; P. I. ajkovski:
panjolski ples iz baleta Labue jezero; Tamtam (gong):
M. P. Musorgski: No na pustoj gori; D. otakovi: 8.
simfonija u c-molu, op. 45, (kraj 2. stavka); Ksilofon: C.
Saint Sans: Karneval ivotinja: Fosili; Zvona: P. I.
ajkovski: Sveana uvertira 1812, op. 49 - zavretak; M.
P. Musorgski: Boris Godunov - kraj 2. prologa; G.
Puccini: Tosca - 1. in, zavretak scene u crkvi; H.
Berlioz: Fantastina simfonija, 5. st.; Zvonii: W. A.
Mozart: arobna frula, finale 1. ina Das klinget so
herrlich das klinget so schn: Arija Papagena: Ein Mdchen
oder Weibchen wnscht Papageno sich.
Primjeri su ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego
samo karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena
skladatelja i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Ako
ima dosta vremena, neke je (krae) primjere
preporuljivo sluati u cjelini. Tada je sluanje aktivno
uz praenje glazbenih parametara i tada se naslov
skladbe i skladatelj piu na plou.
Kljuni pojmovi: timpani, veliki bubanj, mali bubanj,
konge, bongos, tamburin, inele, gong, trokuti,
marimba(fon), vibrafon, zvona, zvonii, ksilofon,
kastanjete, woodblocks).
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
primjeru i na slici. Ne ue se definicije.
3. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog
orkestra
Sonata, suita, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Primjeri:
L. van Beethoven: Sonata u c-molu (Patetina), op. 13,
br. 8, 2 stavak: Sonata u cis-molu (Mondscheinsonata)
1. st.; F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op.
35, 3. stavak Marche funebre; J. S. Bach: Air, 2. stavak
iz 3. suite u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavak
iz 2. suite u h-molu, BWV 1067; E. Grieg: Peer Gynt:
1. suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: Pjesma
Solveige; L. van Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5,
op. 67, 1. stavak: Allegro con brio; W. A. Mozart:
Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto
allegro; S. Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25
(Klasina) 3. stavak: Gavota; J. Haydn: Koncert za
trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka; P.
I. ajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op.
23, 1. st.; B. Bersa: Sunana polja - simfonijska pjesma;
B. Smetana: Vltava - simfonijska pjesma; Paul Dukas:
arobnjakov uenik - simfonijska pjesma.
Primjeri nisu ilustracijski. Sluaju se viekratno i u
cjelini. Ne ue se definicije.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Kljuni pojmovi: skladbe kao takve.
Obrazovna postignua: poznavanje konkretnih
glazbenih djela: po dva primjera za svaku vrstu - na
razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne
definicije; cilj je glazba, oblici su sredstvo; znati
slobodno odrediti vrstu: sonata, suita, koncert,
simfonija, simfonijski orkestar, simfonijska pjesma,
programna glazba - prema konkretnom glazbenom
primjeru.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)
3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALATVO,
RAUNALO (MIDI-oprema) - po izboru
Uitelj slobodno kreira aktivnosti iz ove teme, vodei
rauna o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.
Kljuni pojmovi: prema nahoenju uitelja i
konkretnim mogunostima.
Obrazovna postignua: vana je aktivnost; obrazovna
postignua prema konkretnim mogunostima, dakle,
sasvim relativna.
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog specifinosti predmeta,
u nastavi glazbe ne pojavljuju se izborne teme kao teme,
ali postoji velika mogunost izbornih sadraja u
podrujima pjevanja, sluanja glazbe, te u podruju
glazbenih igara.
8. RAZRED
NASTAVNO PODRUJE:
1. PJEVANJE
Pjesme:
Slobodan izbor uitelja i uenika.
Kljuni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignua: lijepo, izraajno pjevanje,
jasan izgovor razumijevanje teksta.
2. SLUANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
TEME
1. Glazbeno-scenske vrste
Opera, opereta, musical, balet
Primjeri:
W. A. Mozart: Arija Kraljice noi Der Hlle
Rache(arobna frula); G. Puccini: Nessun dorma, arija
Kalafa iz opere Turandot; V. Lisinski: Zorko moja, arija
Porina iz opere Porin; G. Bize: Habanera, arija Carmen
iz istoimene opere; G. Rossini: Largo al factotum, arija
Figara iz opere Seviljski brija; G. Gershwin:
Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess; J.
Gotovac: Ero s onoga svijeta (zavrno kolo); V. Lisinski:
Porin - uvertira; I. Zajc: Nikola ubi Zrinjski: - U boj,
u boj; J. Bock-J. Stein: Gusla na krovu: If I Were a
Rich Man; I. Tijardovi: Mala Floramye: tropjev jor
77
Glazbena kultura
Bepo: arija Floramye iz 2. ina; J. Strauss: Mein Herr
Marquise arija Adele iz 2. ina operete imi; J.
Offenbach: Can-can s kraja uvertire ili iz 2. ina
operete Orfej u podzemnom svijetu; A. Ll. Webber: Jesus
Christ Superstar: Hosanna; I dont know how to love him;
A. Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj
svijet); L. Delibes: Coppelia (Valcer); I. Stravinski:
Ruski ples (Petruka); P. I. ajkovski: Valcer cvijea
(elkunik); A. Haaturjan: Ples sa sabljama (Gajane);
K. Baranovi: Licitarsko srce; F. Lhotka: avo u selu.
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluati
viekratno i u cjelini radi upoznavanja i zapamivanja.
Kljuni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignua: poznavati temeljne znaajke
konkretne glazbene vrste (dijelovi/uvertira, inovi,
slike, arija, duet, tercet kvartet, zborski, baletni
odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvoai /orkestar,
glumci-pjevai/, karakter, glavni skladatelji.);
poznavati barem po dva cijela glazbena primjera
(arije, uvertire, brojevi)na razini prepoznavanja; ne
treba pamtiti verbalne definicije nego znati svojim
rijeima odrediti vrstu: opera, opereta, musical, balet;
cilj je glazba.
2. Vokalno-instrumentalne vrste
Oratorij i kantata
Primjeri:
G. F. Hndel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is
Born, He Shall Feed His Flock; C. Orff: Carmina
Burana: O fortuna, Olim lacus colueram; J. S. Bach:
Seljaka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih sluati viekratno,
u cjelini radi upoznavanja i zapamivanja.
Kljuni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi.
Obrazovna postignua: poznavati barem po dva cijela
glazbena primjera (arije, uvertire, brojevi) na razini
prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije
nego znati svojim rijeima odrediti vrstu: oratorij,
kantata.
3. Popularna glazba
Popularna glazba
Slobodan izbor uitelja i uenika. Tema se odreuje i
obrauje potpuno slobodno uz velik angaman
uenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod
ostalih glazbenih pojava i ovdje se svi zakljuci
donose razgovorom nakon aktivnog sluanja glazbe.
Kljuni pojmovi: rhythm and blues, country, western,
rock and roll, soul, pop, hard rock, punk rock, heavy
metal, acid rock, jazz rock, punk rock, hip - hop, rap,
grunge, new age, etnoglazba, narodna glazba itd. -
slobodni odabir primjera prema afinitetima uitelja i
uenika.
Obrazovna postignua: slobodno i kompetentno
raspravljati o popularnoj glazbi kao predmetu njihova
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
osobitog interesa, te njezinim gospodarstvenim,
marketinkim i masmedijskim aspektima.
4. Glazbala
Elektronika glazbala
Elektronike orgulje, sintetizator zvuka
(sintesajzer), elektroniki klavir (glasovir), elektrina
gitara. Glazbala se upoznaju na temelju sluanja
odgovarajuih glazbenih primjera. Primjeri su
ilustracijski. Ne sluaju se u cjelini nego samo
karakteristini dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja
i nazivi djela, ali se ne piu na plou. Konkretni
primjeri po izboru i dostupnosti. Bit e korisno
eksperimentiranje s pravim glazbalima: vlastitima ili
s onima u razredu (elektroniki klavir, sintesajzer).
Kljuni pojmovi: elektronike orgulje, sintetizator
zvuka (sintesajzer), elektroniki klavir (glasovir),
elektrina gitara.
Obrazovna postignua: prepoznati zvuk i izgled
svakoga pojedinog instrumenta - na glazbenom
primjeru i na slici; ne ue se definicije.
5. Glazbeno stilska razdoblja
a) Glazba do srednjeg vijeka
Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba
trubadura.
Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija. Nije
potrebno da ih uenici pamte.
Kljuni pojmovi: Gregorijanski koral, glazba
trubadura (verbalna informacija).
Obrazovna postignua: odrediti razdoblje srednjega
vijeka; osnovna informacija o pojavi srednjovjekovne
glazbe.
b) Glazba renesanse i baroka
Vokalna polifonija; misa; opera, polifonija; fuga; J. S.
Bach.
Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.
Obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ve ranije
sluali.
Kljuni pojmovi: vokalna polifonija, misa, opera,
polifonija, fuga, J. S. Bach (verbalna informacija).
Obrazovna postignua: Odrediti razdoblje; osnovne
informacije o glazbenim vrstama i polifonom
glazbenom idiomu.
c) Glazba u Bekoj klasici
Sonata, simfonija, gudaki kvartet; W. A. Mozart; J.
Haydn; L. van Beethoven.
Sadraj se obrauje verbalno-informativno; glazbeni
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija;
obvezatno upotrijebiti primjere koji su se ve ranije
sluali, ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno
sluanje.
78
Glazbena kultura
Kljuni pojmovi: sonata, simfonija, gudaki kvartet,
W. A. Mozart; J. Haydn, L. van Beethoven (verbalna
informacija).
Obrazovna postignua: znati odrediti razdoblje;
pamtiti predstavnike.
d) Glazba romantizma
Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma.
Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. Sadraj se
obrauje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri
prema dostupnosti - kao ilustracija. Obvezatno
upotrijebiti primjere koje se ve ranije slualo.
Kljuni pojmovi: simfonija, klavirska minijatura,
simfonijska pjesma (verbalna informacija).
Obrazovna postignua: znati odrediti razdoblje;
imenovati nekoliko predstavnika; V. Lisinski,
hrvatska nacionalna opera.
e) Glazba 20. stoljea
Sadraj se obrauje verbalno-informativno. Glazbeni
primjeri prema dostupnosti - kao ilustracija.
Kljuni pojmovi: atonalnost, karakteristini zvuni
sklopovi.
Obrazovna postignua: osnovna informacija o
suvremenoj ozbiljnoj glazbi i njezinim znaajkama;
moi prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.
f) Jazz
Tema se obrauje po naelu: aktivno sluanje glazbe
s glazbenim zadatcima, a zatim razgovor o
odsluanome. Na temelju razgovora uenici donose
zakljuke. Posluiti se primjerima iz jazz glazbe po
volji. Glazba amerikih Crnaca, podvrste jazza,
improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika,
sastavi. Poznati izvoai.
Kljuni pojmovi: jazz, improvizacija, bogata
(sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi.
Obrazovna postignua: zvuno prepoznavanje jazza i
njegovo razlikovanje od drugih glazbenih vrsta i
idioma; moi opisati znaajke jazza na slunom
primjeru.
3. SVIRANJE (sintesajzer), STVARALATVO,
RAUNALO (MIDI-oprema) - po izboru
Uitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme,
vodei rauna o njihovoj glazbenoj vanosti i
kvaliteti.
Kljuni pojmovi: 0 - u sreditu je panje aktivnost.
Obrazovna postignua: prema nahoenju uitelja i
konkretnim mogunostima.
IZBORNI SADRAJI
Zbog malog broja sati, izborni se sadraji ne predviaju.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
STRANI JEZICI
UVOD
Ovaj dokument sadri nastavne programe za osnovnu
kolu za engleski, njemaki, francuski i talijanski jezik, i to za
nastavu navedenih jezika kao prvoga stranoga jezika (od 1.
do 8. razreda) i kao drugoga stranoga jezika (od 4. do 8.
razreda).1 Navedeni nastavni programi su sastavni dio
Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) za
pojedini jezik.2
Dok HNOS obuhvaa sveukupnost nastavnih ciljeva,
sadraja i standarda pouavanja, nastavni programi za strane
jezike izdvajaju sadraje, tj. odgojno-obrazovna postignua
te nastavne teme i cjeline. Novost u odnosu na prethodne
nastavne programe utemeljenost je na osuvremenjenom
pristupu nastavi stranih jezika, sadrajno rastereenje
prethodnih programa, uvoenje novih sadraja (npr.
strategije uenja, interkulturalne kompetencije) te
prijedloga za njihovo organiziranje i meusobno
povezivanje. Obradba predvienih sadraja u skladu s
metodikim pristupom usmjerenosti na uenika
pretpostavlja primjenu standarda pouavanja, metodikih i
drugih uputa sadranih u HNOS-u.
SVRHA I OBILJEJA NASTAVE
STRANIH JEZIKA
Obrazovni sustavi duni su odgovoriti na globalne
promjene u suvremenom drutvu, koje zahtijevaju jezine
i komunikacijske vjetine u interpersonalnim i
interkulturalnim situacijama, vjetine rada u timu,
osposobljenost za rjeavanje problema i sl. Gledano iz
perspektive stranih jezika neupitno je da u okolnostima
rastuih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na
privatnom i profesionalnom planu, medijske i
komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih
razmjera, znanje stranih jezika jedna je od kljunih
kompetencija koje pojedinac treba stei kako bi poboljao
svoje mogunosti tijekom obrazovanja kao i u sve
dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika
pridonosi porastu osobne mobilnosti i zapoljivosti,
omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje
informacija, koritenje izvora znanja i dr. U zemljama
lanicama Europske unije i Vijea Europe znanje se
jednoga stranog jezika ne smatra dovoljnim. Istodobno se
nastoji ouvati jezinu i kulturnu raznolikost europskoga
kontinenta. Stoga se europske institucije zauzimaju za
viejezinost graana Europe, a to podrazumijeva da bi se
tijekom obveznog obrazovanja svakom ueniku u EU
trebalo omoguiti uenje barem dvaju stranih jezika.
1 Navedeno nazivlje prvi i drugi strani jezik orijentira se prema
generacijama uenika koje s uenjem prvoga stranoga jezika zapoinju
u 1. razredu, a uenje drugoga stranoga jezika u 4. razredu. Za uenike
koji su uenje prvoga stranoga jezika zapoeli u 4. razredu (2003.,
2004. i 2005.), namijenjen je program koji se ovdje naziva programom
drugoga stranoga jezika.
2 Vidi pod http://www.mzos.hr
79
Strani jezici
Cilj je suvremene nastave stranih jezika usmena i pisana
komunikacijska kompetencija na stranome jeziku
proirena elementima sociokulturne, interkulturalne te
italake/knjievne kompetencije. Istodobno, u skladu s
potrebama drutva nastava stranih jezika, osim jezinih,
mora nuno razvijati i vjetine komuniciranja, timskoga
rada te osposobljavati uenika za rjeavanje problema.
Kako bi ostvarila te ciljeve, suvremena nastava u sredite
nastavnoga procesa stavlja uenike i njihov kognitivno-
afektivno-socijalni razvoj primjenjujui nastavne metode
usmjerene na uenike. Obiljeje je tih metoda poticanje
uenika na razmiljanje i kognitivno organiziranje sadraja
te kreiranje situacija u kojima uenik moe primijeniti
postojee znanje. Takav pristup nastavi, obogaen
razvijanjem strategija uenja osposobljava uenika za
cjeloivotno uenje i istodobno u potpunosti primjenjuje
paradigmu uenja i pouavanja na kojoj se temelji HNOS.
Nastava stranoga jezika prilagoava se dobnim
skupinama zastupljenima u osnovnoj koli. Osmogodinja
osnovna kola s obzirom na dob djeteta zahvaa dob
ranoga i srednjega djetinjstva te pubertet. S obzirom na
kognitivne sposobnosti djece vano je razlikovati rano
uenje stranih jezika u prva tri ili etiri razreda osnovne
kole, prijelazno razdoblje od 4./5. do 6. razreda, te tree
razdoblje u 7. i 8. razredu.
Ovisno o dobi uenika razlikovat e se naini ostvarenja
ciljeva nastave stranih jezika i primjena naela nastave, tj.
ostvarenje standarda pouavanja. Uenje i pouavanje
stranih jezika u niim razredima osnovne kole temelji se
na multisenzornom (vidnom, slunom, dodirnom i dr.) i
cjelovitom uenju koje se obraa spoznajnim, uvstvenim
i motorikim svojstvima uenika. Rano uenje stranih
jezika teite ima u govornoj komunikaciji, uenju iz
situacije posredstvom mimike, gesta, pokreta, likovnog
izraza, igre i pjesme. U toj dobi vano je razviti osjetljivost
djece za drugi jezini sustav i olakati im daljnje uenje
stranih jezika. Za razliku od ranoga uenja stranoga jezika,
nastava se u viim razredima osnovne kole postupno
usmjerava na kognitivno uenje. Jezine se strukture
objanjavaju uz osvjeivanje njihove uporabe u kontekstu
i postupno uvoenje metajezika. U tom se razdoblju
nastoji ujednaeno razvijati govornu i pisanu
komunikaciju.
CILJEVI I ZADAE
Obrazovni ciljevi i zadae
Obrazovni ciljevi nastave stranoga jezika
podrazumijevaju postupno razvijanje sposobnosti sluanja i
razumijevanja usmenih poruka, sposobnost pravilnog
izgovora glasova stranoga jezika u govornoj interakciji i
govornoj produkciji, sposobnost itanja i razumijevanja
rijei, reenica i kraih tekstova, kao i sposobnost primjene
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
pravopisnih pravila stranoga jezika u pisanju rijei, reenica
i kraih poruka.
Pri razvoju receptivnih jezinih vjetina valja voditi
rauna o tome da je sluanje i itanje proces dekodiranja i
razmiljanja koji ukljuuje stvaranje pretpostavaka,
dopunjavanje i biranje, tehnike i strategije potrebne i izvan
nastave stranih jezika. Stoga uenike treba poticati da
nepoznate rijei i izriaje prvo pokuaju razumjeti
primjenom postojeeg znanja, konteksta i pomou
strategija za razumijevanje.
Isto tako, polazite pri obradbi gramatike istraivako je
uenje koje predstavlja taktiku voenja uenika prema
samostalnom uoavanju analogija i jezinih pravilnosti.
Uenik induktivnim putem samostalno otkriva jezine
zakonitosti i sam dolazi do gramatikih pravila, bez suvine
uporabe metajezika. To se ostvaruje kreiranjem redoslijeda
koraka u kojima uenici najprije prepoznaju i sakupljaju
nove gramatike strukture, potom ih razvrstavaju te ih
naposljetku sistematiziraju i formuliraju pravilo. Uenik,
potaknut na razmiljanje i kreativno rjeavanje problema,
primjenjujui steeno tako sam stvara novo znanje.
Sve navedene sposobnosti povezuju se s razvojem
sociokulturne i interkulturalne kompetencije. Uenik se
kao subjekt nastavnoga procesa postupno razvija na
kognitivnom, afektivnom i socijalnom planu.
Pri odreenju razina jezine kompetencije koje bi uenici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih
razdoblja, tj. odsjeaka osnovnokolskoga kolovanja uzete
su u obzir smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira
za jezike.3
Uenici bi nakon osam godina uenja prvoga stranoga
jezika trebali dosegnuti razinu A2 - temeljni stupanj:
E razumjeti izolirane reenice i esto rabljene rijei s
podruja od neposrednog osobnog interesa
E komunicirati u jednostavnim i uobiajenim
situacijama koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu
razmjenu informacija o poznatim temama i
aktivnostima
E jednostavno opisati aspekte svog obrazovanja,
neposrednu okolinu te sadraje s podruja
zadovoljavanja neposrednih potreba.4
U drugome stranom jeziku (od 4. do 8. razreda)
predvia se dostizanje razine A1+ koja predstavlja
meustupanj izmeu razine A1 (pripremni stupanj) i razine
A2 (temeljni stupanj). To znai da uenici mogu:
E razumjeti i rabiti poznate izraze i jednostavne fraze
vezane uz svakodnevni ivot i neposredno okruje
E uz pomo sugovornika komunicirati u jednostavnim,
svakodnevnim situacijama neposredne i jednostavne
razmjene informacija o poznatim temama i
aktivnostima
E vrlo jednostavno opisati podruja koja ih osobno
zanimaju - poput obrazovanja, svakodnevnog okruja i
zadovoljavanja osnovnih neposrednih potreba.
3 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje,
pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
4 Usp. isti izvor, str. 24.
80
Strani jezici
Odgojni ciljevi i zadae
Odgojni ciljevi i zadae u nastavi stranoga jezika znae
sustavno senzibiliziranje i motiviranje uenika za razvijanje
tolerancije i empatije prema drugomu i drugaijem, tj.
razvijanje razumijevanja strane kulture pridonosei
istodobno i boljem razumijevanju vlastite kulture. Dakle,
na svakoj razini uenike treba upoznavati s kulturom i
civilizacijom zemalja jezika cilja u korelaciji s vlastitom
zemljom.
Kod uenika se razvija svijest o mnogojezinosti i
viejezinosti te meukulturalnim slinostima i razlikama.
Uenike se potie na samostalno uenje i usvajanje
uspjenih strategija uenja i sluenja znanjem pripremajui
ih za cjeloivotno obrazovanje. Na taj nain se razvijaju
navike skupnog i suradnikog uenja kao i sposobnost
samoprocjene i samovrjednovanja osobnih postignua te
mogunost objektivne usporedbe s postignuima drugih.
NAPOMENA
1. Broj nastavnih cjelina kao i broj te raspored tema u
nastavnim cjelinama koji je naveden u poglavlju
Nastavne teme i prijedlog nastavnih cjelina svih programa
za strani jezik nije obvezujui. Vano je da se
predloene teme obrade. Pojedina cjelina moe
sadravati vei ili manji broj tema. Pojedine se teme
ponavljaju iz godine u godinu zbog potrebe ciklikoga
proirivanja leksika i struktura.
2. Broj leksikih jedinica koje e uenici aktivno rabiti,
kao i onih koje e usvojiti samo na razini
razumijevanja, odreen je priblino za svaku godinu u
odjeljku Leksika podruja. Udbenici za uenje jezika i
izvorni materijali za pojedini razred sadravat e radi
autentinosti teksta vie leksikih jedinica od
navedenoga broja. Dovoljno je da ih uenici razumiju
u kontekstu.
3. Isto se tako u udbenicima i izvornim tekstovima radi
autentinosti iskaza mogu nai neke gramatike strukture
koje nisu navedene u istoimenom popisu struktura za
odreenu godinu uenja jezika. Te oblike nije
potrebno obraivati u nastavi. Uenici e ih
prepoznavati u situaciji, ali ih ne moraju aktivno
upotrebljavati.
4. Prijedlozi za izborne teme obrauju se samo ako je tema
uenicima zanimljiva i za njih relevantna. U
protivnome uitelji mogu u dogovoru s uenicima
odabrati neku drugu temu. Za obradbu tih tema
predvieno je otprilike 10 % ukupnoga broja nastavnih
sati.
5. Metodike upute za uitelje i nain provjere i vrjednovanja
znanja, vjetina i sposobnosti navedeni su u HNOS-u.
Broj i optimalno vrijeme provoenja obvezatnih
pisanih radova tijekom kolske godine treba uskladiti s
vaeim Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja
uenika.
6. Upute za rad s djecom s posebnim potrebama takoer se
nalaze u HNOS-u.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ENGLESKI JEZIK
UVOD
Engleski se jezik kao materinski jezik ili slubeni jezik
govori u velikom broju zemalja, protee se kroz razliite
kulture i danas slui kao glavni jezik komunikacije u
cijelome svijetu. Znanje engleskoga jezika od velike je
vanosti za obrazovanje, za putovanja u inozemstvo i za
uspostavljanje drutvenih i poslovnih meunarodnih
dodira i veza. Zato uenje engleskog jezika ve u osnovnoj
koli ima za cilj razvijanje komunikacijskih sposobnosti i
jezinih umijea potrebnih za meunarodnu komunikaciju
i pripremanje uenika za rastue meunarodno trite rada.
Znanje engleskoga jezika svakako je prednost u vremenu
brzih promjena koje se dogaaju kao ishod razvoja
informatike i komunikacijske tehnologije. Osim toga,
uenjem engleskoga jezika uenici upoznaju zemlje
engleskoga govornoga podruja te sloenost i viestrukost
razliitih kultura koje se njime slue. Nastava engleskoga
jezika u osnovnoj koli priprema uenike za nastavak
obrazovanja u sekundarnom i tercijarnom sektoru, a
primjenom prikladnih metoda i tehnika u nastavnome
procesu poticat e i odrati pozitivan stav i motivaciju za
njegovo uenje tijekom cjelokupnog obrazovanja.
Engleski kao
prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje i
komunikacijski obrasci, uljudno ponaanje,
oslovljavanje
Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good
morning/afternoon! Bye!Miss/Mr/Mrs White. What's
your name? I'm... How are you today?- Fine, thanks. Not
well. Please... Sorry... Thank you...
2. Ja i moji prijatelji - predstavljanje sebe i
prijatelja, izricanje dobi, estitanje roendana,
pjevanje prigodne pjesmice
Kljune strukture i izriaji: Whats your name?
Im...Who is this? This is my friend. How old are you?
Im 6/7. Happy birthday to you!
3. Ja i moja obitelj - predstavljanje lanova ue
obitelji
Kljune strukture i izriaji: This is my family. Who is
this? - This is my mum/dad/sister/brother.
81
Engleski jezik
4. Razredni jezik - razumijevanje uputa i
postupanje prema njima, traenje doputenja
Kljune strukture i izriaji: Sit down! Stand up! Go...!
Come here! Draw! Colour! Listen! Repeat! Open! Close!
Can I go out, please?
5. Boje - imenovanje osnovnih boja, opisivanje
predmeta, bojenje po diktatu
Kljune strukture i izriaji: What colour is it? - It's
white/black/red/yellow/blue/green. Colour the ball blue!
6. kolski pribor - imenovanje osnovnoga
kolskog pribora
Kljune strukture i izriaji: This is my pencil/book/pen.
7. Moja uionica - imenovanje nekih predmeta i
dijelova uionica, pozivanje na aktivnost
Kljune strukture i izriaji: Open/Close the door. This
is a chair/a desk... Let's draw! Let's go out! Let's sing!
8. Doruak - imenovanje jela i pia za doruak
Kljune strukture i izriaji: What s for breakfast?
I like/dont like milk/bread and butter.
9. Blagdani - Boi i Uskrs - estitanje, pjevanje
i/ili recitiranje prigodne pjesmice
Kljune strukture i izriaji: Merry Christmas; Santa
Claus/Father Christmas. Happy New Year. Happy
Easter. Easter eggs...
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prigodne recitacije i pjesmice, prikladna djela
djeje knjievnosti, kulturno-civilizacijske teme i dr.
Izrauju se tematski panoi, posteri i dr. Sadraji se
proiruju dodatnim materijalima u sklopu zadanih
tematskih sadraja.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
susretu, uljudno obraanje, oslovljavanje, imenovanje i
predstavljanje prijatelja i lanova ue obitelji, imenovanje
predmeta (igrake i kolski pribor, predmeti u uionici),
pojam broja od 1 do 10, imenovanje osnovnih boja,
aktivnosti u razredu (razumijevanje najeih uputa i
naredbi, izricanje radnji na nastavnom satu), imenovanje
nekih osnovnih jela i pia (doruak), roendani, blagdani
(Boi, Uskrs, Nova godina).
Do kraja 1. godine uenja u 1. razredu osnovne kole
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
uenici bi trebali aktivno upotrebljavati oko 80 leksikih
jedinica, a razumjeti oko 130 leksikih jedinica.
Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo
uvoditi vie od 4 do 5 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno
ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama.
Na kraju 1. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih
glagola vezanih uz tematska podruja u jednini
Zamjenice
E osobne zamjenice: I, you, he, she, it
E pokazna zamjenica: this
Imenice
E jednina imenica (a boy, a girl...)
E mnoina imenica (boys, girls...)
Pridjevi
E posvojni pridjevi: my, your
E opisni pridjevi kao dio predikata: This is a big ball.
Upitne rijei
E upitne rijei: what, how, where
Brojevi
E glavni brojevi od 1do 10
Prijedlozi
E neki prijedlozi (in, on, under, up, down...)
Prilozi
E neki prilozi vremena (today...)
Reenice
E jednostavne izjavne reenice
Na razini prepoznavanja
E zapovijedi u sklopu tematskih podruja
E prezent glagola to be i to have i nekih uestalih glagola
vezanih uz tematska podruja u mnoini
E osobne zamjenice: we, they
E upitne reenice s upitnom rijeju how many
E inverzne upitne reenice
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,
predstavljanje sebe i drugih, izraavanje dobi, svojine,
koliine, imenovanje predmeta i osoba, opis predmeta i
osoba, potvrivanje i nijekanje, osnovni obrasci uljudnog
ponaanja: molbe i zahvale, estitanje blagdana i
roendana.
82
Engleski jezik
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki sadraji integrirani su u predviena
tematska podruja vezana i za odgoj i socijalizaciju,
primjerice, pozdravljanje, uljudno ponaanje,
oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana, prva kitica
pjesme We wish you a Merry Christmas, imena vrnjaka u
zemlji/zemljama jezika cilja, neka tipina prezimena.
Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih
djejih pukih pjesmica s pokretima od kojih neke mogu
biti pjevane. Na satu se preporua obraditi ili proitati
dvije izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne
slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno
tekstom koji se ponavlja.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E povezivanje vidnoga (slikovnog) i slunoga jezinog
sadraja
E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja
E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
govornika (zvuni zapisi)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina engleskoga jezika prema zvunom uzorku
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei i kraih
reenica
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
govorenje i pjevanje uz pokret, ukljuujui i jazz
chants i rap
E elementarno opisivanje slikovnoga predloka
E sudjelovanje u vrlo kratkim dramatizacijama (2 - 3
kratke reenice)
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jezinih funkcija
E odgovaranje na jednostavna pitanja u okviru poznatih
jezinih struktura i tematskih sadraja
ITANJE
E pamenje pismovne slike rijei i izdvojenih reenica
na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,
glasno itanje u skupini ili pojedinano
PISANJE
E preslikavanje izoliranih rijei i kraih reenica prema
grafijskomu i likovnomu predloku (u 2. polugoditu)
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz
odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
tolerancije i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr.
imena, prezimena, blagdanski obiaji i sl.).
Kulturolokim sadrajima pristupa se kontrastivno.
Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi usporeuju se sa
onima u kulturi zemalja engleskoga govornog podruja te
drugih kultura uope.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Postupno ovladavanje jednostavnim strategijama uenja
i sluenja znanjem, koritenje vizualnih elemenata radi
memoriranja jezinih sadraja, uoavanje uloge ilustracija
kao pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
postupni razvoj samostalnog i suradnikog uenja i svijesti
o vlastitom napretku.
2. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi i oslovljavanje - pozdravljanje pri
dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj
razini, predstavljanje i oslovljavanje odraslih
Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good
morning/afternoon/evening! Good bye/night! Mr/Mrs
/Miss White. What's your name? I'm... How are you
today? I'm fine, thank you./OK. And you?
2. Moja obitelj - predstavljanje lanova svoje ue
i ire obitelji, izraavanje svojine
Kljune strukture i izriaji: my, your, his, her; This is
my mum/dad/brother/uncle/aunt. I've got/I have...
You've got/You have... S/he's got/S/he has...
3. Boje - opisivanje predmeta
Kljune strukture i izriaji: What colour is your/her/his
pencil/pen/notebook? It's red/white/black/brown.
4. Moje igrake - ponavljanje i proirivanje naziva
za igrake, opisivanje svojih igraaka, globalno
razumijevanje pojma jedan i vie
Kljune strukture i izriaji: I have/ have got three
balls/dolls. How many...? My plane is blue/big. The
teddy is in the box.
5. kolski pribor - ponavljanje i proirivanje
naziva za kolske predmete, odnos predmeta u
prostoru
Kljune strukture i izriaji: in, on, under, behind, in
front of. Your pencil is on the desk.
6. Kuni ljubimci - usvajanje naziva za kune
ljubimce, opisivanje kunih ljubimaca
Kljune strukture i izriaji: I have got a pet/a dog/a cat.
Have you got a pet? Yes, I have./No, I haven't. What is
it?It's a dog. My dog is small/big/black/ brown.
83
Engleski jezik
7. Glavni dnevni obroci - usvajanje naziva za
glavne dnevne obroke i najea jela/pia,
izraavanje osobnih stavova prema jelu i piu
Kljune strukture i izriaji: I have... for
breakfast/lunch/dinner/supper. I like sandwiches. I don't
like coffee.
8. Moje tijelo - opisivanje osoba, opisivanje
radnje koju trenutno inimo
Kljune strukture i izriaji: He's got brown hair/big
hands/a small nose/blue eyes... He's drawing/
jumping/eating ...
9. Odjea - imenovanje odjee koju djeca te dobi
najee nose
Kljune strukture i izriaji: What are you wearing? Ann
is wearing jeans, a T- shirt ...
10. Blagdani - usvajanje novih pojmova vezanih uz
blagdane, estitanje i pjevanje prigodnih
pjesama, izricanje nekih tipinih radnji vezanih
uz blagdane, razumijevanje krae prie po
slikama
Kljune strukture i izriaji: Christmas tree/presents
/cards/carols, Father Christmas, Easter bunny/ eggs...
Merry Christmas! Happy New Year! Happy Easter! - We
Wish You a Merry Christmas! Hot Cross Buns ... Happy
Halloween!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i prema interesima uenika,
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi,
posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u
sklopu zadanih tematskih sadraja.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Susreti (pozdravljanje pri susretu i opratanju, predsta-
vljanje i komunikacijski obrasci pri susretu), moja obitelj i ja
(imenovanje i predstavljanje ue i ire obitelji), brojevi (od
1 do 20), boje, kola (kolski pribor i aktivnosti u koli),
kuni ljubimci, hrana (imenovanje glavnih dnevnih obroka
i osnovnih vrsta jela i pia), moje tijelo (imenovanje i opis
osnovnih dijelova ljudskoga tijela), odjea (nazivi za najee
odjevne predmete koje djeca nose), blagdani i obiaji
(Halloween, Boi, Nova godina, Uskrs).
Do kraja 2. razreda osnovne kole uenici bi trebali
aktivno rabiti oko 180 leksikih jedinica, a na razini
prepoznavanja i mehanikog usvajanja do 250 (pjesmice,
recitacije i brojalice).
Planira se aktivno usvajanje i koritenje 5 - 6 novih
leksikih jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga
gradiva. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno
ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama.
Na kraju 2. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih
glagola vezanih uz tematska podruja u jednini i 3.
lice mnoine
E izraavanje svianja/nesvianja: I like/don't like
E traenje doputenja pomou glagola can
Zamjenice
E osobne zamjenice: I, you, he, she, it, they
E pokazna zamjenica: this
Imenice
E jednina / mnoina imenica (prema tematskim
podrujima)
lan
E neodreeni lan a/an i odreeni lan the (globalna
uporaba)
Pridjevi
E posvojni pridjevi: my, your, his, her, their
E opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 20; pitanje za broj s How many ...
Prijedlozi
E prijedlozi: in, on, under, behind, in front of
Upitne rijei
E upitne rijei: who, what, how, where
Reenice
E jednostavne izjavne reenice
Na razini prepoznavanja
E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih
glagola vezanih uz tematska podruja u mnoini (1. i
2. lice glagola)
E imperativ 2. lice jednine i mnoine - izraavanje
zapovijedi i u sklopu tematskih podruja (razredni
govor)
E izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous uestalih glagola vezanih uz tematska
podruja, jednina i 3. lice mnoine)
E osobne zamjenice: we, you
E inverzne upitne reenice
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj
razini, osnovni obrasci uljudnoga ponaanja, predstavljanje
sebe i drugih, imenovanje predmeta, osoba, pojava,
opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opisivanje
kunih ljubimaca, izraavanje koliine/broja, izraavanje
svojine, imenovanje glavnih dnevnih obroka, jela i pia,
izraavanje osobnog stava i osjeaja, estitanje blagdana i
roendana, izraavanje odnosa u prostoru, opisivanje
radnje koju trenutno inimo, izraavanje molbe i naredbe,
pozivanje na igru.
84
Engleski jezik
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji
uvrteni su u predviena tematska podruja, kao npr.:
predstavljanje, tipina imena i prezimena, pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i
obiaji vezani uz blagdane, hrana.
Djeja knjievnost: Preporua se obraditi nekoliko izvornih
djejih pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih
neke mogu biti pjevane, jednu do dvije kratke i jednostavne
autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na
nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu se preporua
obraditi ili proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka
to budu likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s
malo teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja, a najmanje
jedna neka sadri priu. Obraditi barem jednu tradicionalnu
djeju priu ili bajku.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E razumijevanje i izvravanje uputa i kratkih
jednostavnih naredbi (razredni govor i sl.)
E povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja
E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina engleskog jezika u odnosu na hrvatski
E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
govornika (zvuni zapisi)
E postupno privikavanje uenika na globalno
razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina engleskoga jezika prema zvunomu uzorku
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei i kraih
reenica
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
govorenje i pjevanje, ukljuujui i rap
E imenovanje i jednostavno opisivanje osoba, predmeta
i radnji
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jezinih funkcija
E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na
njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih
sadraja
E sudjelovanje u mini-dijalozima uz izmjenu nekih
elemenata
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama prema
zadanom predloku
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ITANJE
E sposobnost povezivanja zvuka s napisanim tekstom
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja rijei i
osnovnih reenica u kratkim pisanim uputama
E glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane, u skupini ili
pojedinano
PISANJE
E sposobnost prepisivanja jednostavnih, poznatih rijei
ili kraih reenica prema uzorku
E prepoznavanje i koritenje slova koja ne postoje u
hrvatskom jeziku (x, y, w, q)
E dopunjavanje u govoru usvojenih rijei slovima koja
nedostaju
E dopunjavanje reenica rijeima koje nedostaju prema
uzorku
E pisanje estitki za blagdane prema uzorku
E pismeno odgovaranje na pitanja jednom rijeju,
prema uzorku
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za
razvijanje snoljivosti i empatije prema drugome i
drugaijem (npr. imena i prezimena, blagdanski obiaji i sl.).
Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se
kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi
usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruja te drugih kultura uope.
Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke razlike uz
razvijanje razumijevanja i tolerancije.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Postupno ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja,
koritenje vidnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja
(npr. vlastiti slikovni rjenik), postupno ovladavanje
tehnikama projektnog rada uvoenjem kratkih,
jednostavnih projekata, uoavanje uloge ilustracija kao
pomonog sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
postupni razvoj samostalnog i suradnikog uenja, svijesti
o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samoprocjene
(portfolio, Europski jezini portfolio).
3. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moji prijatelji i obitelj - davanje osnovnih
podataka o sebi, prijateljima i uoj i iroj
obitelji
Kljune strukture i izriaji: This is... My name /Her
name is... She is 9. She has got long hair. He is tall /short.
He can ride a bike... He likes football. His birthday is in
June.
85
Engleski jezik
2. Moj dom - imenovanje razliitih vrsta
stanovanja, opis sobe, stana, doma, dijelova
pokustva, postavljanje pitanja vezano uz
stanovanje
Kljune strukture i izriaji:There is a desk in my room.
My home is a big house. /My home is a small flat. I live
in a flat. There are three chairs in the kitchen. There is a
hall in my house. Are there bunk beds in your room? - No,
there arent. Where do you live?- I live in a house.
3. Odjea i obua - imenovanje i opisivanje
odjee i obue, izraavanje ukusa/svianja i
nesvianja
Kljune strukture i izriaji:Tom is wearing a T-shirt.
What are you wearing? What colour is your T-shirt? The
shoes are too big. I like/don't like my jeans/sweatshirt ...
She likes/doesnt like hats.
4. Domae i divlje ivotinje - imenovanje i
opisivanje ivotinja
Kljune strukture i izriaji: The pig has four legs / one
tail. The dog is black/ small/ strong. The rabbit can run
fast /jump high.
5. U uionici - imenovanje predmeta u uionici,
izraavanje odnosa u prostoru, postavljanje
pitanja za broj
Kljune strukture i izriaji: I am in the classroom. My
English teacher is... There is a chair... There are 10 boys
in the playground. How many pupils are there?
In/on/under/in front of/ behind.
6. Vrijeme - mm izricanje kronolokoga vremena:
dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja
doba, mjeseci; izricanje atmosferskoga vremena
Kljune strukture i izriaji:When do you go to school?
What time do you play tennis?- On Saturday/ At 4
oclock. What time is it? - It is five oclock./ It is half past
five. What month is it? - It is May. What season is it?- It
is summer. It is cloudy, rainy, sunny.
7. Slobodno vrijeme i port - imenovanje
portova i aktivnosti kojima se bavimo u
slobodno vrijeme, izricanje posjedovanja
Kljune strukture i izriaji:I am playing football. /She is
playing the violin. He can run./She can ride a bike. Can
you/she... I have got a ball. She has got a bike.
8. kolski praznici i kako ih provodimo -
opisivanje aktivnosti tijekom odmora u
razliitim godinjim dobima
Kljune strukture i izriaji: It is summer. They are
making a sand castle on the beach. It is winter. We are
making a snowman. Have a nice holiday!
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
9. Obroci - imenovanje obroka i nekih vrsta
hrane i pia
Kljune strukture i izriaji: I have breakfast at 8 in the
morning. I eat pizza. I drink milk. Ann has toast/spaghetti
for breakfast/lunch. I like tea. I dont like juice.
10. Blagdani - estitanje blagdana i pjevanje i/ili
recitiranje prigodne pjesmice - prema
kalendaru, navoenje nekih tipinih aktivnosti,
pisanje estitke, pozivnica
Kljune strukture i izriaji: Happy Halloween! Come to
my Halloween party! Trick or treat! Merry Christmas!
Happy New Year! Christmas tree, candles. Happy Easter!
Easter bunny, Easter eggs.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se po izboru nastavnika i prema interesima uenika
prigodne recitacije i pjesmice, izrauju se tematski panoi,
posteri. Sadraji se proiruju dodatnim materijalima u
sklopu zadanih tematskih sadraja.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
susretu, uljudno ponaanje, oslovljavanje, imenovanje,
predstavljanje i opis prijatelja i lanova ire obitelji,
imenovanje i opis predmeta (kolski pribor, kolski
prostor, odnosi u prostoru), brojevi od 1 do 100, blagdani
i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i
naredbe, izvravanje radnji), kronoloko vrijeme (dani u
tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci),
atmosferske prilike, dijelovi ljudskoga tijela, jelo i pie
(obroci), voe i povre, imenovanje i opis odjee i obue,
neke portske aktivnosti i igre.
Do kraja 3. razreda osnovne kole uenici bi trebali
aktivno upotrebljavati oko 260, a razumjeti oko 350
leksikih jedinica.
Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo
uvoditi vie od 6 do 8 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno
ve ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama.
Na kraju 3. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola be i have/have got
E izraavanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous glagola za opis aktivnosti
E izraavanje svianja i nesvianja (I like - s/he likes; I
86
Engleski jezik
don't like - S/he doesn't like)
E razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz
pomo imperativa
Zamjenice
E osobne zamjenice
E pokazna zamjenica: this
E upitne zamjenice: who, where, whose, what, how many
Imenice
E razlikovanje jednine i mnoine - There is / There are
E razlikovanje i uporaba jednine i pravilne mnoine
imenica te nekih nepravilnih mnoina
lan
E neodreeni lan a /an
E odreeni lan the
Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata
E posvojni pridjevi my, your, his, her, their
Brojevi
E glavni brojevi 1-100
Prijedlozi
E neki prijedlozi (in, on, under, in front of, behind, into, at)
Prilozi
E neki prilozi vremena (today, now...) i mjesta (left, right,
there, here)
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 100
Reenice
E jednostavne izjavne reenice prema modelu: SVO - I
like pizza.
E kratke izjavne reenice s glagolom can: I can ride a bike.
E jednostavne upitne reenice s upitnom rjeju who
E postavljanje kratkoga direktnog pitanja: Is this your
ball?
Na razini prepoznavanja
E present simple glagola u 3. licu jednine: It runs fast.
E pitanja u present simple - Do you like...? Does he like...?
E pitanja s glagolom can - Can you ride a bike?
E simple past - da bi se omoguilo njegovo spontano
koritenje pri prianju i itanju pria
E posvojni pridjevi u mnoini - our, your
E neke prilone oznake vremena (a long time ago, once
upon a time)
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje na formalnoj i neformalnoj razini,
predstavljanje sebe i drugih, izraavanje dobi, imenovanje
predmeta i osoba, opisivanje predmeta i osoba,
potvrivanje i nijekanje, postavljanje jednostavnih pitanja i
odgovaranje na njih, osnovni obrasci uljudnog ponaanja,
izraavanje ukusa i stava prema neemu, izricanje radnji,
izraavanje molbi, koliina, naredbi, izraavanje onoga to
znamo i ne znamo raditi, estitanje blagdana.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki kao i odgojni i socijalizirajui sadraji
uvrteni su u predviena tematska podruja kao npr.:
pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje
blagdana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena
vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipina prezimena,
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, portske
aktivnosti i igre. Neke osnovne informacije o
zemlji/zemljama iji se jezik ui (npr. naziv zemlje i glavni
grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).
Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih
pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke
mogu biti pjevane te jednu do dvije kratke i jednostavne
autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu nauiti itati na
nastavi, te nacrtati neto u vezi s njima. Na satu obraditi ili
proitati jednu do dvije izvorne slikovnice. Neka to budu
likovno kvalitetne slikovnice privlanog dizajna i s malo
teksta, odnosno tekstom koji se ponavlja. Barem jedna
neka sadri priu. Obraditi jednu tradicionalnu djeju
priu ili bajku.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnoga (slikovnog) i slunoga jezinog
sadraja
E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno razumijevanje kratkog teksta poznate
tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika (zvuni zapisi)
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina stranog jezika u odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,
razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika
prema zvunom uzorku
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei, kraih
reenica, brojalica i pjesmica (ukljuujui rap i jazz
chants)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
modela
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
engleskog jezika u rijeima
E smiljanje i produkcija kratkih reenica s
odgovarajuom reeninom intonacijom
E opisivanje slikovnoga predloka
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji
E povezivanje elemenata prie pomou slikovnica ili
aplikacija/slikovnih kartica
E iznoenje ishoda skupnog rada, npr. postera, na neku
od obraenih tema
87
Engleski jezik
E prepriavanje nekog slijeda dogaaja
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jezinih funkcija
E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na
njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih
sadraja
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine elemente
E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
poznatih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igri uloga
ITANJE
E pamenje pismovne slike rijei i kraih reenica na
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
E glasno itanje u skupini ili pojedinano
E razumijevanje jednostavnih kraih tekstova o
poznatim sadrajima
E glasno itanje jednostavnih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji
sadre poznate strukture i rjenik
PISANJE
E preslikavanje izdvojenih rijei i kraih reenica prema
pismovnom i likovnom predloku
E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno
usmeno obraeni
E nadopunjavanje kratkog teksta rijeima (prema
modelu)
E povezivanje izmijeanih dijelova kratkog teksta u
logiku cjelinu
E pismeno odgovaranje na pitanja (jednom rijeju,
prema modelu)
E pisanje estitki za blagdane prema predloku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja
E uoavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora
kod uestalih rijei
E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
hrvatskog i engleskog jezika (na primjer, pisanje
naziva dana u tjednu i mjeseca u godini velikim
poetnim slovom)
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz
odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje
snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr.
imena i prezimena, blagdanski obiaji, obroci, prometna
sredstva i sl.).
Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se
kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi
usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruja te drugih kultura uope.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, koritenje
vidnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (npr.
vlastiti slikovni rjenik), koritenje ilustracija kao
pomonog sredstva za razumijevanje sadraja teksta i
konteksta kao pomoi pri razumijevanju znaenja
nepoznatih rijei, uoavanje naela abecednog
strukturiranja popisa rijei u udbeniku, koritenje popisa
rijei npr. u udbeniku, upoznavanje naina strukturiranja
slikovnih rjenika i sluenje njima kao pomonim
sredstvom za traenje znaenja rijei i naina pisanja
odreene rijei, uvianje mogunosti masovnih medija u
funkciji uenja stranog jezika, koritenje najjednostavnijih
mogunosti novih medija u funkciji uenja stranog jezika
uz pomo uitelja, predstavljanja rezultata skupnog rada
npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj
samostalnog i suradnikog uenja, razvijanje odgovornosti
za vlastito uenje i napredak, razvoj svijesti o vlastitom
napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja i
samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio).
4. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moja obitelj i prijatelji - predstavljanje lanova
ue i ire obitelji, opisivanje tjelesnih i
karakternih osobina lanova obitelji i prijatelja,
zanimanja
Kljune strukture i izriaji: This is my dad/ mum. He's
kind. She's pretty. Hes a vet/sailor. /Shes a
lawyer/pilot/teacher... Who's this? Whose mum...? My
uncle, aunt, niece is short... Tim's cousin is tall and skinny.
He is taller than John.
2. Slobodno vrijeme - ponavljanje i proirivanje
rjenika vezanoga uz temu
Kljune strukture i izriaji: I play computer games every
day. Who do you play/walk/go...with? When do you
watch TV? How often...? How many hours a week...?
3. U koli - aktivnosti u koli, razredu, kolski
predmeti, raspored sati, izraavanje odnosa u
prostoru, razumijevanje i izraavanje molbe,
doputenja, zapovijedi
Kljune strukture i izriaji: in, on, in front of, behind,
under, between, at school/ at home, do the homework,
There is /there are...What is she doing? - She's
reading/drawing... Take a ... / Copy ... Can I borrow
your pen? Yes, you can./No, you can't.
88
Engleski jezik
4. U gradu / na selu - prometna sredstva, mjesta
u gradu/selu, opisivanje svojega mjesta, uenje
o ponaanju u prometu - prelazak preko ceste,
usvajanje izraza za naine putovanja, davanje
svoje adrese / adrese kole
Kljune strukture i izriaji: My place/village/town is
small/big/quiet/noisy/busy; My street is..., His house
is..., Our car is...; There is a church near my home. Cross
the road at the traffic lights. I go to school by car/by bus/on
foot.
5. Praznici - ponavljanje i proirivanje izraza
vezanih uz godinja doba, mjesece i vremenske
prilike, gdje provodimo praznike
Kljune strukture i izriaji: in the country / at the seaside
/ go diving He's swimming... What's the weather like in
summer? It's sunny/windy/ hot. We wear coats in winter.
6. Dnevni obroci - usvajanje naziva dnevnih
obroka i proirivanje rjenika za nazive jela,
voa i povra, nabavljanje hrane: trgovine,
supermarket, cijene, izrada popisa namirnica
za kupovinu
Kljune strukture i izriaji: How many apples ...? I've
got an apple /two apples. I go to the supermarket/shop
every day. I buy bread at the baker's. Shopping list: bread,
milk, yoghurt, pasta... How much is it/are they? The shop
opens /closes at...
7. Odjea - ponavljanje i proirivanje naziva za
odjeu, opisivanje odjee
Kljune strukture i izriaji: What are you wearing? Im
wearing blue jeans, a red T-shirt/a new sweatshirt/a long
coat...
8. Moje tijelo i uvanje zdravlja - ponavljanje i
proirivanje naziva za dijelove tijela i osjeaje,
opisivanje tijela i zdravstvenoga stanja,
razumijevanje uputa vezanih uz njegu tijela
Kljune strukture i izriaji: Im scared. Foot/feet;
Whats the matter with you? Ive got a toothache/ a cold.
Brush your teeth! Wash your hands! I take a shower every
day. Do exercises every morning.
9. ivotinje - ponavljanje i proirivanje naziva za
domae i divlje ivotinje, opisivanje njihovih
dijelova tijela, glasanje ivotinja
Kljune strukture i izriaji: mouse - mice; Birds can fly.
A cat has(got) a long tail and whiskers. It miaows. The
neigbours dog barks at the cat.
10. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz
blagdane i usporeivanje obiaja (Halloween -
karneval)
Kljune strukture i izriaji: Halloween - go trick or
treating, jack-o'-lantern...Christmas carols, pudding,
crackers, tree, presents ... St. Valentine's Day... Easter
eggs/basket/bunny.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prie, recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se
obogauju novim slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Predstavljanje lanova ire obitelji i prijatelja; izraavanje
srodnosti / pripadanja, tjelesne i karakterne osobine,
najea zanimanja, kolski predmeti u 4. razredu, kolske
aktivnosti, osnovni geometrijski likovi, neka prometna
sredstva, trgovine, mjesta u gradu/na selu, naini putovanja,
aktivnosti u slobodno vrijeme, dom, okolina, obitelj,
prijatelji, odjea, dijelovi ljudskoga tijela, hrana, godinja
doba, mjeseci, dani u tjednu, atmosferske prilike, dnevni
obroci, hrana i pie, najee voe i povre, zdravlje i
zdravstvene tegobe, domae i divlje ivotinje, blagdani.
Do kraja 4. razreda uenici bi trebali aktivno rabiti 380
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 500. Ne bi
trebalo uvoditi vie od 7 do 8 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne objanjavaju eksplicitno ve
se usvajaju globalno u sklopu predloenih tematskih
jedinica.
Na kraju 4. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola to be i to have/have got
E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple
uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice -
izjavni, upitni i nijeni oblik)
E izricanje radnje koja se upravo dogaa (present
continuous uestalih glagola vezanih uz tematske
jedinice - izjavni, upitni i nijeni oblik)
E razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi uz
pomo imperativa
E izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uz pomo
glagola can
Zamjenice
E osobne zamjenice
E postavljanje pitanja s upitnim zamjenicama who,
whose, what, when, which
E pravilno upotrijebiti zamjenicu there uz glagol to be
(There is/are)
E pokazne zamjenice / pridjevi this i that
Imenice
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine
imenica i nekih primjera nepravilne mnoine vezanih
uz tematska podruja
E izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva
(Saxon genitive)
Engleski jezik
lan
E neodreeni lan i odreeni lan uz imenice
Pridjevi
E posvojni pridjevi
E opisni pridjevi
Prijedlozi
E pravilna uporaba prijedloga za mjesto on, in, into,
under, behind, in front of, at, to, between
Prilozi
E prilozi i prilone oznake mjesta i vremena (here, over
there, always, every day, every week, now)
Upitne rijei
E raspitivanje o mjestu uz pomo where
E postavljanje pitanja s how many
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 100
Na razini prepoznavanja
E simple past tense
E uporaba glagola must za izraavanje naredbi
E present perfect simple za izraavanje rezultata neke
radnje (Have you finished/copied...?)
E phrasal verbs
E stupnjevanje pridjeva
E neodreeni lan a/an i odreeni lan - globalno
usvajanje na razini prepoznavanja i uporabe
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje lanova ire
obitelji i prijatelja; izraavanje srodnosti / pripadnosti,
opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, svianja i
nesvianja, imenovanje najeih zanimanja, dnevnih
obroka i namirnica i izraavanje svojega miljenja u vezi s
tim, imenovanje i opisivanje aktivnosti u slobodno
vrijeme, godinjih doba, mjeseca, dana i atmosferskih
prilika, odjee, dijelova ljudskoga tijela, osjeaja i
zdravstvenih tegoba, ivotinja i dijelova njihova tijela,
kolskih predmeta u 4. razredu i aktivnosti vezanih uz
kolu; davanje i traenje informacija o mjestima u gradu
davanje svoje adrese ili adrese kole; postavljanje pitanja s
upitnim zamjenicama who, whose, what, when, which, how
many i izraavanje koliine; prepriavanje nekoga slijeda
dogaaja, izraavanje molbe i zapovijedi; estitanje
blagdana, roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke
aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, tipina
prezimena, nazivi ulica i trgova, pisanje adresa u nas, u UK
i u SAD-u, raspored sati, raspored dnevnih i tjednih
aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i praznika,
nain stanovanja, kupovanja ivenih namirnica, vanije
graevine u mjestu, osnovne informacije o
zemlji/zemljama iji se jezik ui (zemljopisna obiljeja i sl.).
Djeja knjievnost: obraditi nekoliko tradicionalnih pukih
89
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
pjesmica i nekoliko kratkih autorskih pjesmica, uvoditi
zagonetke, brzalice, rap i jazz chants. Obraditi dvije
slikovnice u kojima slika i tekst ravnopravno sudjeluju u
predstavljanju prie te ponuditi uenicima najmanje jednu
slikovnicu s nepoznatom priom ili jednu kratku priu,
basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu
samostalno proitati.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kratkih
i jednostavnih naredbi
E sposobnost povezivanja vidnog i zvunoga jezinog
sadraja
E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih,
ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog
jezika
E sposobnost razumijevanja sporijeg i paljivo
artikuliranoga govora s duljim stankama za
asimiliranje znaenja
E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja, razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje kratkog teksta
poznate tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,
razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih
rijei, reenica, pjesmica i brojalica vezanih za
predloene jezine sadraje i situacije
E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost koritenja vie jednostavnih reenica za
opisivanje osoba, predmeta i situacija
E povezivanje elemenata prie slikovnicama ili
slikovnim karticama i sposobnost opisivanja
slikovnoga predloka
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima uz
predloene jezine sadraje
E iznoenje rezultata skupnog ili pojedinanog rada npr.
postera na neku od obraenih tema
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova ili slijeda
dogaaja
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jezinih funkcija
E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i
odgovaranja na njih u sklopu poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
90
Engleski jezik
samostalno mijenjaju pojedine elemente
E samostalno voenje kratkih dijaloga o poznatim
situacijama
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
ITANJE
E pamenje pismovne slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uestalih rijei
E sposobnost itanja reenica i dijaloga nakon
odsluanih zvunih uzoraka
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
imena, rijei i osnovnih reenica u kratkim pisanim
uputama
E sposobnost razumijevanja i itanja reenica i kratkih,
jednostavnih tekstova o poznatim sadrajima i opisa
popraenih vizualnim sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja kratkih i
jednostavnih poruka s razglednica i jednostavnih
obavijesti u svakodnevnim situacijama
E svladavanje reenine intonacije
PISANJE
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa hrvatskoga i
engleskog jezika
E prepisivanje reenica/kratkih tekstova koji su
prethodno obraeni
E sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za
blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih
podataka na obrascima
E nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju
E pismeno odgovaranje na pitanja
E povezivanje izmijeanih dijelova kratkog teksta u
logiku cjelinu
E pisanje voenih kratkih sastava u sklopu prethodno
usvojenih sadraja
E pisanje rijei, reenica i vrlo kratkih tekstova prema
zvunom modelu - diktat
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za
razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i
drugaijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama
kao i kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, nekim
tehnikama uenja: mnemotehnike, asocijacije, kontekst;
koritenje vizualnih elemenata pri memoriranju jezinih
sadraja, ilustracija kao pomonoga sredstva za
razumijevanje sadraja teksta, popisa rijei u udbeniku i
dvojezinih rjenika, mogunosti masovnih medija u
funkciji uenja stranoga jezika; voenje vlastitoga
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
rjenika/usustavljivanje rijei po tematskim podrujima;
predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnog rada;
samostalno zakljuivanje; razvoj samostalnoga i suradnikog
uenja kroz rad u skupinama i na manjim projektima,
svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti
samovrjednovanja i samoprocjene (portfolio, Europski jezini
portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika; postupno
preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje i napredak.
5. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i opis
sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
njihove tjelesne i karakterne osobine,
ponavljanje starih i usvajanje novih naziva za
zanimanja
Kljune strukture i izriaji: My name is.../I am 10. I
am from... I've got a small/big family. I live with my
mother, my father..., My mum /dad is a teacher/ a cook/
a dentist/ a secretary/ a doctor/ a nurse/ a police officer.
What would you like to be? I've got many friends. I've got/
He's got/ She's got a pet. I'm crazy about.../good at...,
He/ She is/ isn't tall/ plump/ naughty. I've got/He's got
blond hair and blue eyes; to be/ have/ have got.
2. Dom i oko njega - Opisivanje
doma/kue/stana, soba, pokustva te prostora
izvan i oko njega - vrta, ulice, prometa
Kljune strukture i izriaji: My/Her/His house/flat is
small/big. There is a hall, a living room... There is a bed/a
desk in his/David's room. There are a lot of drawings on
the wall. My street is/isn't very long. in, on, under, in front
of, behind.
3. to uimo u koli - nastavni predmeti u 5.
razredu osnovne kole, raspored sati,
ponavljanje dana u tjednu, izricanje naredbi,
engleska abeceda, slovkanje rijei
Kljune strukture i izriaji What is your favourite/least
favourite subject? When do you have English/maths...?
On Mondays, Can you spell your name? be good/bad
at/be best in; I like/don't like geography/science...My sister
is writing her homework now. Have you finished the
exercise?
4. Kako provodimo slobodno vrijeme -
imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova,
hobija
Kljune strukture i izriaji: How do you spend your free
time? What do you usually do in the afternoon/evening/at
five? I like...swimming. I play badminton on Mondays and
Wednesdays. When did you start collecting stamps? I go
skating/skiing in winter.
91
Engleski jezik
5. Izraavanje vremena - sati, dijelovi dana,
godinja doba, mjeseci u godini, izricanje
vremena, glavni brojevi 1 - 1000, itanje
osnovnih raunskih operacija i telefonskih
brojeva
Kljune strukture i izriaji: Whats the time? Its 5
oclock / half past 4/ a quarter to/ past 3. In the afternoon/
morning/ evening, on Sunday, in July/ summer, at
midnight/ noon/ 2 oclock What is your best friend's
telephone number? What is twenty plus sixty-six?
6. Moj svijet i oko njega - svakodnevne radnje,
opisivanje svojega mjesta/grada /domovine i
usporedba sa zemljama engleskoga govornog
podruja - atmosferske prilike, obiaji, kultura,
ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz
biljke i ivotinje - opisivanje mjesta, pojava,
ivotinja
Kljune strukture i izriaji: I go to school every day. The
capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most
famous square in London. A squirrel is smaller than a
rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The
longest river in the world is the Nile. The most famous sight
in New York is the Statue of Liberty... a story - stories, a
box - boxes.
7. Zdravlje i kako ga sauvati - ponavljanje i
proirivanje: hrana, dnevni obroci, razgovor o
zdravoj prehrani i zdravome nainu ivota,
usporedba hrane i prehrambenih navika u nas i
u zemljama engleskoga govornog podruja,
bavljenje portom / tjelesnim aktivnostima,
higijena, kod lijenika, najee tegobe
Kljune strukture i izriaji: breakfast, brunch, lunch,
dinner, supper, I'd like some... Would you like any...? I
wouldn't like any... Don't go on buses and trams. Walk,
walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders!, I've
got a sore throat/ a headache/a temperature/a runny nose.
I cough/ sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a
tooth - teeth, a child - children. An apple a day keeps the
doctor away.
8. Blagdani - obiaji vezani uz proslavu Boia i
Uskrsa u nas i u zemljama engleskoga
govornog podruja, proslava Valentinova,
pisanje prigodnih poruka za Valentinovo,
Halloween
Kljune strukture i izriaji: carol singers, a pantomime,
Jingle Bells, egg rolling, egg hunting, bobbing for apples, Be
my Valentine!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
uenika, kao na primjer neka pria, bajka, pjesma, strip i sl.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
lanovi ue i ire obitelji, nastavni predmeti u 5. razredu
osnovne kole, glavni parni i neparni brojevi od 1 do 1000,
redni brojevi od 1 do 1000, osnovne raunske operacije,
nadnevci, godine, telefonski brojevi, engleska abeceda,
tjelesne i karakterne osobine ljudi, odjea prema prigodi i
godinjem dobu, atmosferske prilike, svianje i nesvianje,
boje, unutranjost i okruenje doma (kue/stana), mjesto
stanovanja /grad/drava/domovina, odnosi u prostoru,
godinja doba, mjeseci u godini, dani u tjednu, dijelovi dana,
sati, biljke i ivotinje, voe, povre i hrana u pojedinim
dnevnim obrocima, zdrava prehrana, slobodno vrijeme,
izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji, glazbala, blagdani.
Do kraja 5. godine uenja u 5. razredu osnovne kole
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 580 i razumjeti oko
660 leksikih jedinica. Pri obradbi novog leksikog
gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu uzimanja novoga gradiva.
Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Budui da je uenicima ovo peta godina uenja
engleskoga jezika, gramatika se objanjava eksplicitno
(present simple i present continuous za izraavanje sadanjosti
te past simple za izraavanje prolosti). Iako se gramatika
objanjava eksplicitno, svakako valja napomenuti kako to
ne znai uenje gramatikih paradigmi i pravila uporabe
navedenih glagolskih vremena napamet, a ni njihovo ispitivanje.
Uenike je neophodno gramatiki osvjeivati, ali ih pritom valja
i rastereivati, a to se postie primjenom razliitih kreativnih
metoda i naina rada. S druge strane, present perfect simple za
izraavanje rezultata neke radnje ne objanjava se
eksplicitno ve se takve jezine strukture globalno usvajaju
u sklopu predloenih tematskih jedinica.
Na kraju 5. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima
E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple
uestalih glagola vezanih uz tematske jedinice -
potvrdni, upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na
pitanja)
E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja
(present continuous uestalih glagola vezanih uz
tematske jedinice - potvrdni, upitni i nijeni oblik,
kratki odgovori na pitanja)
E razlikovanje radnje koja se ponavlja i radnje koja se
dogaa u trenutku govorenja (present simple / present
continuous)
E izraavanje zapovjedi i molbi imperativom
E izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom
glagola can
E izraavanje elja za budunost uz pomo glagola
would
92
Engleski jezik
E izricanje prole svrene radnje (past simple - uporaba
nekoliko najuestalijih glagola)
Zamjenice
E osobne zamjenice
E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica
(who, whose, what, when, which, why, how, how many) i
odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? -
Because...)
E uporaba zamjenice there uz glagol to be (There is/are)
E uporaba pokazne zamjenice/pridjeva this i that
Imenice
E izraavanje pripadanja posvojnim genitivom (Saxon
genitive)
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i
nekih primjera nepravilne mnoine vezanih uz
tematska podruja (wolf, mouse, sheep, fish, child) i neke
osobitosti kod pisanja (story - stories, box - boxes)
lan
E neodreeni lan a / an
Pridjevi
E izraavanje pripadanja uz pomo posvojnih pridjeva
(my, your, his, her, our, their)
E stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i
stupnjevanje pridjeva good i bad
Prilozi
E prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today,
yesterday, now, usually, always, sometimes)
Prijedlozi
E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,
under, behind, in front of, at, to, between, in the middle of,
next to)
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 1000
E redni brojevi od 1 do 1000
Na razini prepoznavanja
E izraavanje rezultata neke radnje (present perfect simple)
E phrasal verbs
E znakovi fonetske transkripcije (u svim kolama /
udbenicima trebaju se rabiti opeprihvaeni simboli
fonetske abecede)
E globalna uporaba odreenoga lana the
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
imenovanje i predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji
i prijatelja, nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne kole,
opisivanje tjelesnih i karakternih osobina ljudi, imenovanje
i opis zanimanja, biljaka i ivotinja, odjee koju nosimo u
odreenim prilikama i godinjim dobima, imenovanje
kolskih predmeta, itanje osnovnih raunskih operacija,
nadnevaka i godine, telefonskih brojeva, usvajanje
engleske abecede i slovkanje, opisivanje naina provoenja
slobodnoga vremena, svojega doma (kue/stana), njegove
unutranjosti i onoga to ga okruuje, svojega
mjesta/grada/drave/domovine i usporedba sa zemljama
engleskoga govornog podruja, snalaenje u prostoru/na
ulici, izraavanje svianja i nesvianja, pripadnosti,
atmosfersko i kronoloko vrijeme, prepriavanje dogaaja
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
iz prolosti, opisivanje i usporedba hrane i hranidbenih
navika u nas i u zemljama engleskoga govornog podruja;
sudjelovanje u dijalogu, estitanje blagdana, upoznavanje s
obiajima uz proslavu nekih specifinih blagdana i
roendana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i
roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena
vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipina prezimena,
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna
sredstva i ponaanje u prometu, portske aktivnosti i igre,
neke osnovne informacije o zemlji/zemljama iji se jezik
ui (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
regije/rijeke/planine i sl.).
Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko
tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz
chants i proverbijalne izraze. Obraditi jednu do dvije
slikovnice s nepoznatom priom i najmanje jednu kratku
priu, basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici
mogu samostalno proitati.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E razumijevanje i uzvraanje na naputke i naredbe na
engleskom jeziku
E povezivanje vidnoga (slikovnog) i slunoga jezinog
sadraja
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E razumijevanje govora normalne brzine i artikulacije
poznate tematike
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
poznate tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja, razumije-
vanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika prema
zvunom uzorku
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih i
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei,
reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene
jezine sadraje i situacije
E slovkanje rijei (spelling)
E sposobnost koritenja jednostavnih reenica za
opisivanje osoba, predmeta i situacija
E povezivanje elemenata prie pomou slikovnih
kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
93
Engleski jezik
E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanoga rada
npr. projekta ili postera na neku od obraenih tema
E prepriavanje slijeda dogaaja
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu elementarnih jezinih funkcija
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine elemente
E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
poznatih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima
ITANJE
E prepoznavanje i itanje fonetskih simbola
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uestalih rijei
E sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraega teksta
nakon odsluanih zvunih uzoraka
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
imena, rijei i jednostavnih reenica u jednostavnim
pisanim uputama
E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih
tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih
vidnim sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih
poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u
svakodnevnim situacijama
E svladavanje reenine intonacije
PISANJE
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga
i engleskog jezika
E pisanje reenica/kratkih tekstova tematike i rjenika
koji su prethodno obraeni, estitka za blagdane,
kratkih poruka na razglednicama, osobnih podataka
na obrascima
E sposobnost pisanja jednostavnih reenica
E sposobnost pisanja jednostavnih tekstova o sebi i
izmiljenim osobama, mjestu gdje ive i to rade
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema
uzorku i pisanje kraih reenica
E odgovaranje na pitanja
E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
smislenu cjelinu
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u sklopu
prethodno usvojenih sadraja
E pisanje reenica i vrlo kratkih tekstova prema
zvunomu modelu - diktat.
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
stvaranje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za
razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i
drugaijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
kao i kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljega pamenja; koritenje
vidnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja,
ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje
sadraja teksta, popisa rijei u udbeniku i dvojezinih
rjenika, mogunosti masovnih medija u funkciji uenja
stranoga jezika, raunala, elektronike pote i interneta u
uenju stranoga jezika; voenje vlastitoga rjenika;
usustavljivanje rijei po tematskim podrujima; uoavanje
i pronalaenje pravilnosti i analogija; prikaz rezultata
pojedinanog i skupnoga rada; razvoj samostalnoga i
suradnikoga uenja, svijesti o vlastitom napretku i razvoj
sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio,
Europski jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja
uenika; samostalno zakljuivanje.
6. RAZRED
esta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - ponavljanje i
proirivanje rjenika - opisivanje osobina i
izgled ljudi, izricanje svakodnevnih radnji i
obveza, izricanje prave sadanjosti
Kljune strukture i izriaji: to be, have/have got,
must/have to, curly/straight hair, big eyes/nose,
clumsy/jealous/proud/hardworking/lazy ... We must do
our homework. I always/ sometimes/ never go to bed at 10
p.m. I usually read in bed but today I'm watching a film.
2. Moj dom - ponavljanje i proirivanje rjenika,
opisivanje doma - prostorije, namjetaj, ulica,
trgovine, mjesta u gradu, razgovor o
prednostima ivota u gradu i na selu
Kljune strukture i izriaji: there is/ there are, share the
room with... In my room there is/are... This is my room,
not hers. I like living in the city/in my village. The air is
clean/fresh/polluted... There are tall buildings, trams,
museums, theatres... There are fields, meadows, woods ...
Home, sweet home. There's no place like home.
3. Nae zdravlje i okoli - razgovaranje o zdravoj
hrani, ivotu i okoliu, usvajanje rjenika
vezanog uz ekologiju i osvjeivanje potrebe za
zatitom okolia
Kljune strukture i izriaji: We must protect the
environment/ stop pollution/ recycle paper/glass/plastic
bottles. In ten years we'll have no water. Are there any
flowers? - No, there aren't any. /Yes, there are some. How
much money/sugar/tea...? How many
apples/cars/people...?
94
Engleski jezik
4. Knjievnost, likovna i glazbena umjetnost -
usvajanje rjenika vezanoga uz temu
Kljune strukture i izriaji: good/better/the best,
bad/worse/the worst, much-many/more/the most, This is
the best painting I have ever seen. I like reading
fables/novels/comics. I don't like listening to operas.
5. Zemlje engleskoga govornog podruja -
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija
i Novi Zeland - upoznavanje kulture i
civilizacije te znamenitih osoba
Kljune strukture i izriaji: He was a famous doctor/
writer/ composer., She played tennis last weekend. We
went home after school yesterday, but she didn't. When did
they arrive in London?, 1 - 100 (cardinal and ordinal
numbers), a hundred - two hundred, one thousand - four
thousand, on July 15, on Monday, at school, in May, at
five o' clock, in the afternoon..., He won his 3rd gold medal
in swimming.
6. Slobodno vrijeme - usvajanje rijei i izraza
vezanih uz slobodno vrijeme, medije, port,
putovanja, pomo u kui, prepriavanje svojih
doivljaja i iskustava, prianje o planovima i
namjerama
Kljune strukture i izriaji: Have you finished your
work?, I've done my homework., Then you can send SMS
messages to your friends. Last summer I went to....with my
friends. can/may: May I go out? - No, you may not. Can
we surf the Internet now? - No, you can't. I like playing
football. I'm going to play football tomorrow. She is going
to visit her friends.
7. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih
obiaja, pjesama, jela, igara, plesova naroda
engleskoga govornog podruja
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura i izraza te usvajanje novih ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
uenika, kao na primjer prie ili se pripremaju tematski
panoi i projekti. Sadraji se obogauju novim slunim i
vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Obitelj i prijatelji, karakterne osobine i izgled osoba;
mjesto stanovanja: dom, grad, zaviaj, svakodnevne
obveze u kui i koli, zdrava hrana, zdravo tijelo,
zagaenje i zatita okolia, budui dogaaji, mediji, port,
putovanja, likovna i glazbena umjetnost i knjievna djela,
kronoloko i atmosfersko vrijeme, odjea, kultura i
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
civilizacija zemalja engleskoga govornog podruja i
znamenite osobe u Hrvatskoj i zemljama engleskoga
govornoga podruja, proslava blagdana, obiaji, pjesme,
tipina blagdanska jela i sl.
Na kraju 6. razreda osnovne kole uenici bi trebali
usvojiti i samostalno rabiti oko 780, a na razini
razumijevanja do 880 leksikih jedinica. Predvia se
aktivno usvajanje oko 10 novih leksikih jedinica po satu
obradbe novoga gradiva. Leksike jedinice treba
neprestano ponavljati i cikliki proirivati prema
tematskim sadrajima i interesima uenika.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez
mehanikoga zapamivanja paradigmi i ispitivanja pravila i
konteksta. Pristup je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.
Na kraju 6. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E glagoli to have/have got i to be; struktura there is /are
E present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E present simple u odnosu na present continuous
E phrasal verbs
E planirana budua radnja uz pomo going to future
(potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E simple future za predvianje buduih radnji
E traenje doputenja uz pomo glagola can i may
(upitni i nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
E izricanje obveze uz pomo must / have to
E simple future za predvianje buduih radnji
E izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih
i nepravilnih glagola
E would za izricanje elje
Zamjenice
E posvojne zamjenice (mine, yours...)
E ponavljanje osobnih zamjenica
Imenice
E tvorba mnoine imenica
E brojive i nebrojive imenice
E neodreena koliina uz pomo some, any, much, many
E razlika izmeu How much? i How many?- brojive i
nebrojive imenice
E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like
swimming in the sea.
Pridjevi
E stupnjevanje pridjeva (kratki, dugi i nepravilni
pridjevi good, bad, many, much, little, far)
E posvojni pridjevi (my, your...)
Prijedlozi
E prijedlozi mjesta i vremena
Prilozi
E prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici
E prilozi i prilone oznake vremena
Brojevi
E glavni i redni brojevi od 1 do 1000
95
Engleski jezik
Na razini prepoznavanja
E present perfect simple za izricanja rezultata radnje
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
prianje o sebi i drugima, obitelji i prijateljima, opisivanje
karakternih osobina i izgleda osoba, opisivanje predmeta i
situacija, usporeivanje predmeta i osoba, postavljanje
pitanja, snalaenje u prostoru i vremenu, opisivanje svojega
doma, grada ili mjesta, uljudno ponaanje, izricanje
sklonosti i potreba, izraavanje stava, prepriavanje prolih
dogaaja, izricanje radnji koje se upravo dogaaju, onih
koje se ponavljaju, koje su upravo zavrile i buduih radnji,
traenje i davanje informacija, opisivanje kronolokoga i
atmosferskoga vremena, odjee, upoznavanje kulture i
civilizacije, znamenitih osoba i tipinih blagdanskih jela
zemalja engleskoga govornog podruja i usporeivanje s
Hrvatskom, estitanje blagdana, roendana i sl., pisanje
estitki, poruka i pisama.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao
npr. pozdravljanje, uljudno ponaanje, oslovljavanje,
estitanja, razne informacije o blagdanskim i drugim
obiajima, pjesme, igre, dnevne obveze vrnjaka, raspored
sati, slobodno vrijeme, odijevanje, stanovanje, informacije
o zemljama, glavnim gradovima, nekim poznatim
spomenicima, umjetninama, muzejima, galerijama,
izletitima, nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim
osobama iz podruja knjievnosti, likovne, glazbene
kulture te ostalim obiajima vezanim uz svakodnevni
ivot.
Djeja knjievnost: obraditi nekoliko autorskih pjesmica
ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui zagonetke, brzalice,
rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati najmanje
dvije ilustrirane kratke prie od kojih jedna moe biti strip.
Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu,
narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu
samostalno proitati.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina engleskoga jezika
E razumijevanje paljivo artikuliranoga govora
E razumijevanje i izvravanje uputa i naredbi
E povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja
E razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
engleskoga jezika
E reproduciranje reenine intonacije
E reproduciranje zvunih modela
E spelling (izgovor slova abecede)
E pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih
zvunih modela
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jezinih funkcija
E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja
obraene cjeline
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u
smislenu cjelinu
E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada
E sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne
poticaje
E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno
mijenjaju pojedine dijelove
E sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz
predloene jezine sadraje
E postavljanje jednostavnijih pitanja i odgovaranja na
njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih
sadraja
ITANJE
E sposobnost razumijevanja pisanih uputa
E sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon
odsluanoga zvunog uzorka
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o poznatim
sadrajima i opisa popraenih vidnim sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s
razglednica, kraih pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura
i rjenika
E svladavanje reenine intonacije
E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje
zadataka nakon itanja teksta
PISANJE
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih
sadraja
E uoavanje razlike izmeu pisanja i izgovaranja te
razlike izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog
jezika
E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova
abecede
E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih
pisama, osobnih podataka na obrascima
E sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i
rada, kolovanja
96
Engleski jezik
E popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih
tekstova u smislenu cjelinu
E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno
obraenih sadraja
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon
to su sadraji uvjebani
E samostalno i zajedniko osmiljavanje tekstova i
grafikih rjeenja za razredni pano
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za
razvijanje snoljivosti i empatije prema drugomu i
drugaijemu. U pristupu nastavnim cjelinama i temama
kao i kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i anglosaksonskoj kulturi.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, uporaba
vizualnih elemenata u svrhu pamenja jezinih sadraja,
udbenikoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina
pisanja rijei, novih medija u uenju stranog jezika;
voenje vlastitoga rjenika, uoavanje i pronalaenje
pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka,
primjena tehnika zapamivanja, predstavljanja rezultata
pojedinanoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikoga
uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. ivot mladih i njihovi problemi - razgovaranje
o problemima mladih u suvremenom svijetu, o
ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o
ivotu i problemima u razredu i koli
Kljune strukture i izriaji: My son never talks to me.
My father flies to New York every Saturday but this
Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I
had a car accident. I didn't get hurt. We didn't pay attention
to... They lived/flew/went/had/bought... I had to call my
friend yesterday to pick me up at my home because my leg
hurt badly. Who opened the door? Who did you see? What
happened three days ago? What did you do? She is more
beautiful than her friend. This is the worst excuse I have
ever heard.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Svakidanjica - ponavljanje i proirivanje
rjenika na temu zdravoga ivota, stanovanja,
poslova, zanimanja, razgovaranje o ugroenim
biljnim i ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i
svijetu, prijedlozi kako pomoi ugroenim
vrstama te kako ouvati planet Zemlju
Kljune strukture i izriaji: who, which, that. He was a
writer who spent the whole life in a small village. It is an
animal that lives in the desert. Endangered species live all
over the world. The wolf and the brown bear live in the
forests of Croatia. What can we do to protect them? Where
do they live? In forests/seas/lakes/deserts...
3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo -
razgovaranje o televizijskom programu,
odlasku u kino, vrstama filmova, poznatim
glumcima/redateljima, vrstama glazbe,
portovima, itanju knjiga i knjievnosti
Kljune strukture i izriaji: Can/be able to. I can see the
waves crashing on the beach. We'll be able to talk to people
from other planets. I could sing but I couldn't play a musical
instrument. My favourite film is.../I saw it last week... I
often listen to classical music. Mark Twain's novels are very
good but I prefer reading about Harry Potter's
adventures.Girl's room, girls' room, children's room, boy -
boys, house - houses, piano - pianos, baby - babies, goose -
geese.
4. Doivljaji i mata - prianje o vlastitim
doivljajima i pustolovinama i o likovima iz
mate, itanje i/ili sluanje ulomaka iz pria ili
romana za djecu i omladinu
Kljune strukture i izriaji: They bought themselves
some ice-cream. She is looking at herself in the mirror.
Tourists will stay in hotels on the moon. Some people won't
like the moon. We are going to travel by rocket in the future.
It was raining heavily the whole day yesterday. Milly was
watching television when she heard a loud crash. While I
was cooking, my friend was watching TV.
5. Zemlje engleskoga govornog podruja -
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija,
Novi Zeland, obradba tema vezanih uz kulturu
i civilizaciju zemalja engleskog govornog
podruja i usporedba s Hrvatskom, putovanja -
snalaenje u nepoznatom gradu/stranom
svijetu
Kljune strukture i izriaji: Since/for. I have known him
for 3 years. I have known him since 2001. Already/yet.
She has already finished her homework. I haven't finished
yet. Man - men, foot - feet, fish - fish(es). The USA, the
Sava, the Adriatic Sea. Anybody, something, nowhere.
Excuse me, can you tell me the way to .../How can I get
to... - Take the 77 bus.../Turn left at the traffic lights ...
97
Engleski jezik
6. Blagdani - obiljeavanje Boia i Uskrsa radom
na prigodnim tekstovima i pjesmama,
usporeivanje raznih obiaja vezanih uz
proslavu Nove godine
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura uz uvoenje novih ovisno o prigodnim
materijalima i pojedinom blagdanu.
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
po izboru nastavnika i/ili uenika prie ili pripremaju
tematski panoi, posteri, projekti, kao na primjer o
ugroenim biljnim i/ili ivotinjskim vrstama u
Hrvatskoj/svijetu, glazba/filmovi/knjige koje volim.
Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima. Preporuuje se uporaba izvornih tekstova na
engleskom jeziku primjerena jezinoj kompetenciji
uenika.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
opis osoba, razgovor o problemima mladih u suvremenom
svijetu i o sukobu generacija, o zdravom nainu ivota,
stanovanju, zanimanjima i poslovima, ekoloke teme o
ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i zagaenju okolia i
kako pomoi, razgovor o slobodnom vremenu - odlasku u
kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe), portu i
literaturi, prepriavanje i razgovor o vlastitim doivljajima,
traenje i davanje informacije o putu do nekog mjesta,
upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruja -
znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba
s Hrvatskom, blagdani i proslave.
Do kraja 7. godine uenja u 7. razredu osnovne kole
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 1000 leksikih
jedinica, a razumjeti oko 1100 leksikih jedinica. Ne bi
trebalo uvoditi vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica
po nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu
gramatikog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se
tumai i provjerava situacijski bez mehanikog
zapamivanja paradigmi i pravila.
Na kraju 7. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E present continuous - potvrdni, upitni i nijeni oblik, za
izricanje sadanjosti i budunosti
E present simple - potvrdni, upitni i nijeni oblik
E razlikovanje uporabe present simple/continuous
E past simple pravilnih i nepravilnih glagola
E trajanje radnje u prolosti - past continuous (potvrdni,
upitni i nijeni oblik)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E razlikovanje uporabe past simple i past continuous -
izricanje trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u
prolosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom
radnjom
E budua radnja i predvianje izraeno sa simple future
E planovi u budunosti - going to future
E radnja u present perfectu (potvrdni, upitni i nijeni
oblik)
E uporaba modalnoga glagola have to + infinitive za
izricanje obveze u sadanjosti i prolosti
E uporaba modalnoga glagola can/be able to za izricanje
sposobnosti u sadanjosti, prolosti i budunosti
E uporaba modalnoga glagola would
Zamjenice
E pravilna uporaba osobnih zamjenica (subjekt /objekt)
E neodreene zamjenice (anybody, something, nowhere)
E povratne zamjenice (myself, yourself, itd.)
E odnosne zamjenice (who, that, which, whose, where)
Imenice
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica -
pravilne i nepravilne mnoine
E glagolske imenice
E proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
imenicama
E posvojni genitiv u jednini i mnoini
lan
E uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i
zemljopisne pojmove
Pridjevi
E proirivanje stupnjevanja pridjeva novim primjerima
nepravilnoga stupnjevanja
Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma,
godina, portskih rezultata, pisanje i itanje adresa,
telefonskih brojeva i sl.
Reenica
E subjektna i objektna pitanja s who i what
Na razini prepoznavanja
E odnosne reenice
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih kultura:
predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
izraavanje srodnosti/pripadnosti, problema mladog
narataja, problema vezanih uz odnos s roditeljima, meu
vrnjacima u razredu i u ivotu, izraavanje miljenja,
gledita i zamisli o ouvanju okolia, imenovanje i
opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriavanje
vlastitih doivljaja iz prolosti, planovi za budunost,
predvianja u budunosti, razmiljanje o sadanjosti,
prolosti i budunosti, davanje savjeta, razumijevanje uputa
kako stii na odreeno mjesto, estitanje blagdana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje;
uljudno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke
aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka
98
Engleski jezik
tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih
i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i
praznika, nain stanovanja, kupovanje namirnica. Uenici
upoznaju povijest zemalja engleskoga govornog podruja,
velike gradove i njihove zanimljivosti i kulturne
spomenike, pojedine dijelove zemalja i obiaje ljudi. Kroz
tematske jedinice susreu se sa znaajnim osobama,
osobama iz pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz
zemalja engleskoga govornog podruja, te s njihovim
knjievnim djelima i likovima.
Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske
pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer
uvodimo najmanje dvije kratke prie, autorske basne ili
bajke i sl. U sedmoj godini uenja uenike potiemo da
proitaju najmanje jednu neto dulju pripovijetku ili krai
roman tematski i jezino primjeren njihovoj dobi.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i
razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika
E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga
govora
E sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i naredbi
E sposobnost razumijevanja uputa o tome kako stii do
odreenoga mjesta u nepoznatom mjestu/gradu
E sposobnost povezivanja vidnoga i slunoga jezinog
sadraja
E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
E razumijevanje izjavnih i upitnih reenica,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
engleskoga jezika
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina engleskoga jezika
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih akustikih modela
E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja
obraene cjeline
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
E davanje uputa kako stii do odreenoga mjesta u
mjestu/gradu
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u
smislenu cjelinu
E iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanog rada
(postera, teksta ili sl.)
E sposobnost prepriavanja uz likovne poticaje,
prepriavanje slijeda dogaaja
E sposobnost prepriavanja proitanoga i obraenoga
teksta
E sposobnost prepriavanja osobnih doivljaja
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jezinih funkcija
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja
E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno
mijenjaju pojedine dijelove
E samostalno voenje dijaloga u sklopu poznatih
situacija
E sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga
ITANJE
E sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa
E sposobnost itanja pripovjednih tekstova i dijaloga
nakon sluanja uzorka
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o
poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim
sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s
razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura
i rjenika
E svladavanje reenine intonacije
E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku
PISANJE
E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova
abecede
E uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora te razlike
pravopisa izmeu hrvatskoga i engleskog jezika
E pisanje diktata
E sposobnost pisanja prema uzorku
E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih
pisama, osobnih podataka na obrascima
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjestu
ivljenja i rada, kolovanja
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje
zadataka nakon proitanoga teksta
E nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju
E sposobnost povezivanja dijelova predloenoga teksta i
pismeno odgovaranje na pitanja
E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih
tekstova u smislenu cjelinu
E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno
obraenih sadraja
E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih
sadraja
99
Engleski jezik
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon
uvjebanih sadraja
E samostalna i zajednika izradba tematskih postera
E samostalno pisanje voenih sastavaka
E stvaralako pisanje - pisanje voenih sastavaka i
pjesama s prethodnom pripremom, poticanje uenika
na stvaralako pisanje
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz
odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnova za razvijanje
snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr.
imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnog vremena i praznika i sl.)
Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se
kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi
usporeuju se s onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruja te drugih kultura uope.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, koritenje
vizualnih elemenata radi memoriranja jezinih sadraja
(boje, crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.), poticanje
uenika na koritenje strategija uenja primjerenih njihovu
uzrastu: oluja ideja (brainstorming), mentalne mape (mind
maps), voenje vlastitoga rjenika, koritenje udbenikog
i dvojezinog rjenika za pronalaenje znaenja i naina
pisanja rijei, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i
analogija, koritenje novih medija u uenju stranoga jezika,
razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja
pri rjeavanju zadataka (npr. predvianje sadraja teksta na
osnovi naslova, koritenje konteksta radi lakega
razumijevanja, analiza, saimanje i dr.), primjena tehnika
zapamivanja (npr. mnemotehnike, rime, anagrami,
sinonimi, antonimi i dr.), predstavljanja rezultata
pojedinanoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja,
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.
8. RAZRED
osma godina uenja
CJELINE I TEME
1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu -
problemi mladih, razgovaranje o
neprihvatljivom ponaanju mladih, npr. na
portskim priredbama, ulici, nasilje meu
kolskom djecom, problemi vezani uz odnos
meu naratajima, odabir zanimanja i traenje
zaposlenja, vanost uenja stranih jezika
Kljune strukture i izriaji: You should talk to your
parents about the problem. I'm going to study at the
university. I'll help you carry the bag. Quick-quickly.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Mladi i njihovi interesi - provoenje slobodnog
vremena (mediji, glazba, itanje, kuni
ljubimci, port) razgovaranje o izgledu i modi,
o ljubavi i zaljubljivanju
Kljune strukture i izriaji: She has already seen that
comedy. She was at the theatre yesterday. People leave their
pets in the street, don't they? You must take care of your
pet. She's as tall as her brother. Today's fashion is much
nicer than... My/mine,etc. This book is mine. Sugar/
tea/coffee/money/information/advice/news.
3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaenje u
stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju,
pisanje kratkog pisma ili razglednice, Hrvatska
kao turistiko odredite
Kljune strukture i izriaji: It says in the brochure that...
I'm leaving tomorrow. The train leaves at two oclock.
While I was sitting in the doubledecker a man with a bowler
hat on got in. Where did you spend your winter holidays?-
We went to Greece. Croatia has got the most beautiful coast
in the world.
4. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u
svijetu: glad, siromatvo, rat, ekoloki
problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije -
raunalo, internet, mobitel
Kljune strukture i izriaji: The natural habitats of many
animals are destroyed by human activity. Many people die
of starvation in Africa. In 10 years computers will be used
in all schools. My parents always tell me not to leave the
light on.
5. Zemlje engleskog govornog podruja
(Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija)
i Hrvatska - zemljopisna obiljeja, dogaaji iz
povijesti, kultura i civilizacija, obrazovanje
Kljune strukture i izriaji: London is the capital of
England/the UK. He likes coffee but he doesn't like tea.
Drinking tea is not so popular among young people in the
UK. Columbus discovered America but it was named after
Amerigo Vespucci.
6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz
blagdane i usporedba obiaja s naim
obiajima u Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura i uvoenje novih struktura ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
po izboru nastavnika i/ili uenika prie ili pripremaju
tematski panoi ili projekti kao na primjer o modi, AIDS-
u, nasilju meu djecom, kada bih mogao zaeljeti 3
elje... Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima. Uenike treba poticati na itanje izvornih
tekstova na engleskom jeziku u skladu s razinom njihove
jezine kompetencije.
100
Engleski jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj,
prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi
vezani uz posao, traenje zaposlenja), svakidanjica
(zdravlje, stanovanje, skrb o mladima, zatita od zaraznih
bolesti), slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje, port),
putovanja (turizam, rad turistike agencije, planiranje
putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko snalaenje u
stranoj zemlji i s tim u vezi vanost engleskoga kao
svjetskoga jezika), svijet u kojem ivimo/problemi
suvremenoga ovjeanstva (siromatvo, glad, ekoloki
problemi...), teme iz kulture i civilizacije zemalja
engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr.
ukljuivanje Hrvatske u EU), blagdani.
Do kraja 8. razreda uenici bi trebali aktivno rabiti 1300
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 1400.
Planira se uvoenje 12 - 14 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se
gradivo cikliki ponavlja i proiruje novim temama,
posebice iz podruja kulture i civilizacije. Treba poveati
broj izvornih tekstova.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatika se uvodi i uvjebava i na komunikacijskim
uzorcima, cikliki se ponavlja i utvruje, a metajezik se
koristi u sklopu struktura propisanih programom.
Gramatike strukture usporeuju se sa slinima u
hrvatskom jeziku.
Na kraju 8. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E present simple/present continuous/present perfect - tvorba,
oblici, uporaba i razlikovanje uporabe
E past simple/continuous - tvorba, oblici, uporaba
E simple future/going to future/present simple/present
continuous za izricanje budue radnje
E modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i
oblicima (can/could, be able to, may/might, must/have
to, ought to, shall/should, will/would)
E can s glagolima percepcije
E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present
/future/simple past) tvorba, oblici, uporaba
Zamjenice
E osobne zamjenice (u nominativu i objektnom
padeu)
E odnosne zamjenice (who, which, that, whose, whom)
E posvojne zamjenice u usporedbi s posvojnim
pridjevima - oblik i razlike
E povratne zamjenice
E neodreene zamjenice
Imenice
E ponavljane tvorbe pravilne i nepravilne mnoine
imenica i proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
imenicama
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
lan
E proirivanje znanja o uporabi/isputanju lanova
ispred apstraktnih i gradivnih imenica i zemljopisnih
pojmova
Pridjevi
E posvojni pridjevi i razlike u obliku i uporabi u odnosu
na posvojne zamjenice
E stupnjevanje pridjeva (proiriti komparativom
jednakosti: as tall as)
E razlikovanje pridjeva od priloga po uporabi, tvorbi i
mjestu u reenici
Prilozi
E prilozi naina - tvorba i uporaba
E prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u
reenici
E odnosni prilog where
Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma,
godina, portskih rezultata, pisanje i itanje adresa,
telefonskih brojeva i sl.
Reenica
E question tags -tvorba i uporaba
E upravni i neupravni govor/pitanja s glagolom u
glavnoj reenici u present tenses
E neupravne molbe/zapovijedi
E redoslijed rijei u reenici (SVO)
E subjektna i objektna pitanja
Na razini prepoznavanja
E kondicionalne reenice - prvi i drugi tip
E vremenske reenice
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu
naratajima, o vanosti znanja stranih jezika radi razvijanja
snoljivosti i empatije prema drugim narodima i kulturama,
o blagdanskim obiajima, o elementima kulture i
civilizacije, povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja
engleskoga govornog podruja i usporedba s Hrvatskom, o
razlikama, prednostima i nedostatcima ivota na selu/u
gradu, o nainu koritenja slobodnoga vremena, o svojim
interesima i hobijima i ponaanju mladih u svezi s tim, o
oekivanjima i planovima za budunost, prepriavanje
osobnih doivljaja i iskustava, raspravljanje o problemima
vezanim uz izbor zanimanja i traenje zaposlenja, izvjee
o putovanju, snalaenje u stranoj zemlji kao turist,
izraavanje stavova o ekolokim problemima i ugroenim
vrstama, izraavanje molba, zahtijeva, zahvala, elja,
slaganja i neslaganja, obveza i dunosti.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana, neke
aktivnosti vezane uz blagdane, imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskoga govornog podruja, neka
tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih
i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnoga vremena i
101
Engleski jezik
praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica.
Uenici se upoznaju s povijesti zemalja engleskoga
govornog podruja, velikim gradovima i njihovim
zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim
dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz tematske
jedinice stjeu znanja o znaajnim osobama, osobama iz
pop kulture, piscima i autorima koji dolaze iz zemalja
engleskoga govornog podruja, te o njihovim knjievnim
djelima i likovima.
Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske
pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Obraujemo i
tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadraja. Takoer
uvodimo najmanje dvije kratke prie, jedna od kojih moe
biti autorska basna ili bajka, ili se umjesto nje ita igrokaz,
kraa drama i sl. Bilo bi dobro da uenici proitaju
najmanje jednu dulju pripovijetku ili suvremeni roman za
djecu i mlade.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E razumijevanje izriaja i rijei koji su bitni uenicima
E razumijevanje informacija u jednostavnim
svakodnevnim materijalima, poput promidbenih
poruka, jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.
E razumijevanje kraih i jednostavnijih osobnih pisama
E razumijevanje i izvravanje uputa i kraih i
jednostavnijih naredbi
E povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja
E raspoznavanje i razumijevanje fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
E razumijevanje paljivo artikuliranoga govora sa
stankama za asimiliranje znaenja
E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,
razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih
sadraja
E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada na
projektu u sklopu obraenih tema
E sposobnost prepriavanja tekstova/slijeda dogaaja u
sklopu obraenih tema
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
u sklopu jednostavnijih jezinih funkcija
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
E sudjelovanje u kraim dijalozima u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine elemente
E sudjelovanje u dramatizacijama
ITANJE
E pamenje pismovne slike rijei i reenica u sklopu
obraenih sadraja
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uestalih rijei
E sposobnost itanja reenica, dijaloga i tekstova u
sklopu obraenih sadraja
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
imena, rijei i reenica u kratkim pisanim uputama
E sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova
o poznatim sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja poruka s
razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama
E svladavanje reenine intonacije
E itanje fonetskih simbola
PISANJE
E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga
i engleskog jezika
E prepisivanje reenica/kraih tekstova koji su
prethodno obraeni
E pisanje estitki za blagdane, poruka na razglednicama,
osobnih podataka na obrascima
E nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju
E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu
prethodno usvojenih sadraja
E pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu
E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjenika i
struktura
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
veliku pozornost treba obratiti na stjecanje interkulturalnih
kompetencija unutar civilizacijskih dosega kako bi se
uenike potaknulo na uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje kao osnove za
razvijanje tolerancije i empatije prema drugim narodima i
kulturama.
Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u svezi
s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i
razgovor o iskustvima u svezi s tim). Proiruju se znanja na
kognitivnoj razini: znanja o kulturi kao nainu ivota u
zajednici odreenoga jezika, upoznaju se kulturna
dostignua poput knjievnih djela, likovnih, umjetnikih
djela, te elementi drutveno-kulturalnog konteksta.
Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na
razini vjetina potrebnih za ponaanje u odreenom
drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire)
102
Engleski jezik
dok se stvaranje nazora o vrijednostima i sl. (being/savoir
etre) na ovom stupnju jo ne oekuje.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, koritenje
ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje
sadraja teksta, voenje vlastitoga rjenika/usustavljivanje
rijei po tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u
udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih),
samostalno zakljuivanje, razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka
(npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova,
koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza,
saimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja
stranoga jezika, predstavljanja rezultata pojedinanoga i
skupnog rada na projektu, razvoj samostalnoga i
suradnikog uenja, razvoj svijesti o vlastitom napretku i
razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoprocjene
(portfolio, Europski jezini portfolio) i meusobnoga
vrjednovanja uenika.
Engleski kao
drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i pozdravi - pozdravljanje,
predstavljanje i oslovljavanje odraslih i
vrnjaka, identificiranje osoba i predmeta
Kljune strukture i izriaji: Hello! Hi! Good morning.
Mr/Mrs/Miss/Ms White...Goodbye. How are you today?-
Fine, thanks. Not well. Please... Sorry... Thank you...
I'm... My name is... This is... What's her/his name? Who
is this? - This is John. What is this? This is a book.
2. Ja i moja obitelj - usvajanje naziva i
predstavljanje lanova ue obitelji, opisivanje
njihovih osobina, izricanje osjeaja
Kljune strukture i izriaji: This is my
mum/dad/sister/brother/family. She is kind. Sue is a girl.
She has got a brother. I'm happy/tired/scared...
3. Moj dom i oko njega - opisivanje
stana/kue/sobe, izraavanje vlasnitva,
pripadanja, izricanje odnosa u prostoru uz
pomo prijedloga, opisivanje bliega okolia
(vrt, trgovina, ulica)
Kljune strukture i izriaji: This is my room. It is
small/tidy. John's room is... my, your, his, her room ... in,
on, under. There is/are. There is a park in my street.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. U uionici - usvajanje razrednoga govora -
naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanje
pitanja o stvarima u razredu
Kljune strukture i izriaji: Sit down! Read! Write!
Listen! Copy! Come here/to the board! ... S/he is reading.
Is s/he writing? - Yes, s/he is. Where is the book? Who is
reading? What is s/he doing? Sandy's pencil
5. Moje tijelo - usvajanje naziva za dijelove
ljudskoga tijela i njihovo opisivanje, brojevi od
1 do 20, razumijevanje uputa, savjeta
Kljune strukture i izriaji: S/he 's got a big nose...
Brush your teeth! Wash your hands! One mouth, two
hands... ten fingers... How many boys are there...? An arm
- arms, a foot - feet.
6. Ja i moji prijatelji - opisivanje osobe, izricanje
dobi/pitanje za dob
Kljune strukture i izriaji: How old are you? - I am 10.
My best friend is 10 years old. S/he is clever/short S/he is
nice/kind. I play basketball. S/he plays football
7. Moja odjea - usvajanje naziva za odjeu i
boje, opisivanje odjee
Kljune strukture i izriaji: What colour is...? What are
you wearing today? I'm wearing a yellow dress/ blue
jeans/a red T-shirt/a new sweatshirt/a long coat...
8. Dnevni obroci - usvajanje naziva za dnevne
obroke, neke vrste hrane i pia, izraavanje
svianja i nesvianja
Kljune strukture i izriaji: breakfast, lunch, dinner,
supper; I have fish for dinner. I like apples/I don't like
bananas. My favourite food/drink is...
9. Kuni ljubimci - usvajanje naziva za kune
ljubimce, domae i neke divlje ivotinje
(zooloki vrt), opisivanje ivotinja - usvajanje
naziva za dijelove tijela ivotinja, opisivanje to
ivotinje rade
Kljune strukture i izriaji: My favourite animal is ... It
has got long ears. It can hop.
10. Slobodno vrijeme - imenovanje nekih
portskih aktivnosti i pojedinih portova
Kljune strukture i izriaji: I play football. I like
basketball. My friend likes...I can swim/ski...
11. Svijet oko nas - imenovanje i opis nekih
dijelova prirodnoga okolia: cvijee, voe,
povre
Kljune strukture i izriaji: What is this? This is a
flower. What colour is it? It's red.
103
Engleski jezik
12. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz
blagdane i usporeivanje obiaja hrvatskoga
naroda i naroda zemalja engleskoga govornog
podruja
Kljune strukture i izriaji: Thanksgiving Day/Dani
kruha; Happy Halloween! Trick or treat! Merry Christmas!
carols, Christmas pudding, crackers, Happy New Year!
Happy Easter!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
po izboru nastavnika i/ili uenika prikladna djela djeje
knjievnosti i kulturnocivilizacijske teme te pripremaju
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se obogauju
novim slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
susretu, uljudno ponaanje, oslovljavanje, prijatelji i
lanovi ue obitelji, igrake i kolski pribor, prirodni okoli
(voe, povre, cvijee), brojevi od 1 do 20, osnovne boje,
aktivnosti u razredu (najee upute i naredbe, radnje na
nastavnom satu), neki dijelovi odjee i obue, izricanje
kronolokoga vremena, obroci i hrana, prostorije u kui i
stanu, okoli i njegov opis (vrt, trgovina, ulica), neki
portovi i portske aktivnosti.
Do kraja 1. godine uenja u 4. razredu osnovne kole
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 120 leksikih jedinica
i razumjeti oko 200 leksikih jedinica.
Ne bi trebalo uvoditi vie od 6 do 7 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.
Leksiko gradivo cikliki se proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih
uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama
odnosno u situacijama.
Na kraju 4. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola to be i to have/have got i nekih uestalih
glagola vezanih uz tematska podruja u jednini
E there is / there are
E imperativ
E present continuous (izjavni, upitni i nijeni oblik)
E radnje koje se ponavljaju (present simple: I play / he
plays, I like / don't like)
E razumijevanje i izraavanje molbe i zapovijedi
imperativom
E glagol can za izraavanje sposobnosti
Imenice:
E jednina imenica (a boy, a girl...)
E mnoina imenica (boys, girls...)
E posvojni genitiv (Saxon genitive: Jack's room)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Zamjenice
E osobne zamjenice: I, you, he, she, it, we, they
E pokazne zamjenice this / that
Pridjevi
E posvojni pridjevi: my, your, his, her
E opisni pridjev kao dio predikata: This is a big ball.
Prilozi
E neki prilozi i prilone oznake vremena (today, every
day, often ...)
Upitne rijei
E upitne rijei: what, who, where, how
Prijedlozi
E neki prijedlozi: in, on, under, up, down ...
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 20
Reenice
E jednostavne izjavne reenice koje opisuju radnju koja
se upravo dogaa (present continuous; kratki odgovori
na pitanja: Yes, s/he is.)
Na razini prepoznavanja
E prezent glagola to be i have got i nekih uestalih glagola
vezanih uz tematska podruja u mnoini
E present simple (izjavne reenice, nijene reenice u
svim licima)
E nepravilna mnoina nekih imenica: foot - feet; tooth -
teeth
E globalna uporaba neodreenog i odreenog lana
E upitne reenice s how many, whose, where
E nepravilna mnoina nekih imenica: foot - feet, tooth -
teeth
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje i oslovljavanje na neformalnoj i formalnoj
razini, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje
raspoloenja, vlasnitva, dobi, koliine, molbe, zahvale i
naredbe, izricanje ukusa, stava prema neemu i radnji,
imenovanje predmeta i osoba, estitanje blagdana,
roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki sadraji uklopljeni su u predviena
tematska podruja vezana i za socijalizirajue i odgojne
aktivnosti kao na primjer pozdravljanje, uljudno
ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i roendana,
kolsko okruje, stanovanje, odijevanje, imena vrnjaka u
zemljama engleskoga govornog podruja, neka prezimena,
neki nazivi gradova.
Djeja knjievnost: Obraditi nekoliko izvornih djejih
pukih pjesmica s pokretima ili brojalica od kojih neke
mogu biti pjevane. Obraditi jednu do dvije kratke i
jednostavne autorske pjesme (poetry) koje uenici mogu
nauiti itati na nastavi, te nacrtati neto u svezi njima. Na
satu se preporua obraditi ili proitati jednu do dvije
izvorne slikovnice. Neka to budu likovno kvalitetne
slikovnice privlanog dizajna i s malo teksta, odnosno
tekstom koji se ponavlja, a najmanje jedna neka sadri
priu.
104
Engleski jezik
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvunoga jezinog
sadraja.
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja.
E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
govornika (zvuni sadraji)
E razumijevanje kratkih slovkanih rijei (slovo po slovo
abecede-spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E razumijevanje i ponavljanje fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskoga jezika
prema zvunom uzorku.
E pravilno reproduciranje govorenih ili snimljenih
zvunih uzoraka izdvojenih rijei, reenica, brojalica,
pjesmica, ukljuujui i jazz chants i rap
E najosnovnije opisivanje slikovnoga predloka
E povezivanje elemenata prie pomou slikovnice,
aplikacije/slikovnih kartica
E slovkanje - spelling (izgovor slova abecede)
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu najosnovnijih jezinih uloga
E postavljanje jednostavnih pitanja i odgovaranje na
njih u sklopu poznatih jezinih struktura i tematskih
sadraja
E sudjelovanje u kraim dijalozima i dramatizacijama
ITANJE
E pamenje pismovne slike rijei i izdvojenih reenica
na razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka,
glasno itanje u skupini ili pojedinano
E na razini prepoznavanja: znakovi fonetske
transkripcije (u svim kolama/udbenicima treba
koristiti opeprihvaene meunarodne simbole
fonetske transkripcije)
PISANJE
E prepisivanje kraih reenica prema predloku
E nadopunjavanje kratkoga teksta ponuenim rijeima
E pisanje rijei i kratkih reenica
E pisanje estitki prema pisanom predloku
E uoavanje osnovnih razlika izmeu pisanja i izgovora
kod uestalih rijei teksta rijeima prema vidnome ili
zvunome predloku
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama:
senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz
odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti
i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr. imena,
prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje
slobodnog vremena i praznika i sl.).
Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi
usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruja te drugih kultura uope.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, koritenje
vizualnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (npr.
vlastiti slikovni rjenik), koritenje ilustracija kao
pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
koritenje konteksta kao pomoi pri razumijevanju
znaenja nepoznatih rijei, uoavanje naela abecednoga
strukturiranja popisa rijei u udbeniku, koritenje popisa
rijei npr. u udbeniku, upoznavanje naina strukturiranja
slikovnih rjenika, koritenje slikovnih rjenika kao
pomonoga sredstva za traenje znaenja rijei i naina
pisanja odreene rijei, uvianje mogunosti masovnih
medija pri uenju stranoga jezika.
5. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - predstavljanje i
opisivanje sebe, lanova ue i ire obitelji i
prijatelja - njihovih tjelesnih i karakternih
osobina; usvajanje naziva za zanimanja
Kljune strukture i izriaji: My name is... I am 10. I
am from... I've got a small/big family. I live with my
mother, my father... My dad/mum is a teacher/ an
architect/a sailor/a secretary/a doctor/a nurse/a vet/a
postman. What would you like to be? I've got many friends.
I've got/He's got/She's got a pet. I'm/He's crazy
about.../good at... He/She is/isn't tall/plump/naughty.
I've got/He's got blond hair and blue eyes. To be/ have got.
2. Dom i oko njega - opisivanje doma
(kue/stana), njegove unutranjosti
(sobe/pokustva) i prostora izvan i oko njega
(vrta, ulice, prometa)
Kljune strukture i izriaji: My/Her/His house/flat is
small/big. There is/are - There is a hall, a living room...
There is a bed/a desk in his/David's room. There are a lot
of drawings on the wall. My street is/isn't very long. On,
in, under, in front of, behind.
3. Nastavni predmeti u koli - imenovanje
nastavnih predmeta u 5. razredu osnovne
kole, raspored sati, dani u tjednu, izraavanje
svianja i nesvianja, izricanje naredbi,
engleska abeceda, slovkanje rijei
Kljune strukture i izriaji: What is your favourite
subject? When do you have English/maths...? On
Mondays... Can you spell your name? Be good/bad at /
be best in. I like/don't like... My sister is playing in the
kindergarten now. Have you finshed the exercise?
105
Engleski jezik
4. Slobodno vrijeme - imenovanje izvankolskih
aktivnosti, portova, hobija
Kljune strukture i izriaji: How do you spend your free
time? What do you usually do in the afternoon/evening/at
five? I like swimming. I play badminton.I go skating in
winter.
5. Izraavanje vremena - sati, dijelovi dana,
godinja doba, mjeseci u godini, izricanje
vremena, ponavljanje glavnih brojeva od 1 do
100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi,
itanje osnovnih raunskih operacija i
telefonskih brojeva
Kljune strukture i izriaji: What's the time? - It's 5
o'clock/half past 4/a quarter to/past 3. In the
afternoon/morning/ evening. On Sunday/ in
July/summer/at midnight/noon/2 o'clock. What is your best
friend's telephone number? What is twenty plus sixty-six?
6. Svijet u kojem ivimo - opisivanje svojega
mjesta / grada / drave / domovine i
usporedba sa zemljama engleskoga govornog
podruja - atmosferske prilike, obiaji, kultura,
ponavljanje i proirivanje rjenika vezanoga uz
biljke i ivotinje - opisivanje i usporedba;
opisivanje svakodnevne/uobiajene radnje
Kljune strukture i izriaji: I go to school every day. The
capital of Croatia is Zagreb. Trafalgar Square is the most
famous square in London. A squirrel is smaller than a
rabbit. A shark is more dangerous than a dolphin. The
longest river in the world is the Nile. The most famous sight
in New York is the Statue of Liberty. A story - stories, a
box - boxes.
7. Hrana i zdravlje - ponavljanje i proirivanje
naziva za voe, povre i hranu u pojedinim
dnevnim obrocima, razgovor o zdravoj
prehrani, usporedba hrane i prehrambenih
navika nae i zemalja engleskoga govornog
podruja, razgovor o zdravlju i zdravom
nainu ivota, kretanje i bavljenje
portom/tjelesnom aktivnou, kod lijenika -
najee tegobe
Kljune strukture i izriaji: breakfast, brunch, lunch,
dinner, supper. I'd like some... Would you like any...? I
wouldn't like any... Don't get on buses and trams. Walk,
walk and walk. Jump three times! Roll your shoulders! I've
got a sore throat/headache/a temperature/a runny nose. I
cough/sneeze a lot. Stomach, neck, arms, a foot - feet, a
tooth - teeth, a sheep - sheep, a child - children.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. Blagdani - usporedba obiaja vezanih uz
proslavu Boia i Uskrsa u nas i u zemljama
engleskoga govornog podruja; upoznavanje
uenika s proslavom Valentinova, pisanje
prigodnih poruka za Valentinovo, Halloween i
kako se slavi
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati tijekom godine obrauju se
teme po izboru nastavnika i/ili uenika, prigodne prie,
pjesmice, recitacije, kulturno-civilizacijske teme ili
pripremaju tematski panoi ili projekti.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
lanovi ue i ire obitelji, tjelesne i karakterne osobine
ljudi, nastavni predmeti u 5. razredu osnovne kole,
izraavanje svianja i nesvianja, glavni brojevi od 1 do
100 (parni i neparni brojevi), redni brojevi od 1 do 100,
itanje osnovnih raunskih operacija (zbrajanje i
oduzimanje), itanje nadnevka i godine, itanje telefonskih
brojeva, usvajanje engleske abecede i slovkanje (spelling),
slobodno vrijeme (izvankolske aktivnosti, portovi, hobiji,
glazbala), imenovanje i opisivanje odjee koju nosimo u
odreenim prilikama i godinjem dobu, ponavljanje naziva
za boje, opisivanje doma (kue/stana), njegove
unutranjosti (sobe/namjetaj) i onoga to ga okruuje
(vrt/ulica /promet), snalaenje u prostoru/na ulici (odnosi
u prostoru), utvrivanje i proirivanje izraavanja vremena
(godinja doba/mjeseci u godini/dani u tjednu/dijelovi
dana/sat), ponavljanje i proirivanje naziva za biljke i
ivotinje, opisivanje svojega mjesta/grada, ponavljanje i
proirivanje naziva za voe, povre i hranu u pojedinim
dnevnim obrocima, zdrava prehrana, usporeivanje
obiaja vezanih uz proslavu Boia i Uskrsa u nas i u
zemljama engleskoga govornog podruja, upoznavanje
uenika s proslavom Valentinova i Halloween-a.
Do kraja 2. godine uenja u 5. razredu osnovne kole
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 200 leksikih jedinica
i razumjeti oko 300 leksikih jedinica.
Ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 9 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu obradbe novoga gradiva.
Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Postupno se uvode osnove metajezika i jednostavna
gramatika pravila. Gramatika se obrauje u kontekstu,
kroz primjere, a uenici je i dalje uglavnom usvajaju
globalno u sklopu predloenih jezinih struktura.
Na kraju 5. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
106
Engleski jezik
Glagoli
E prezent glagola to be i to have/have got u svim licima
E izricanje radnje koja se ponavlja (present simple
uestalih glagola potvrdni, upitni i nijeni oblik,
kratki odgovori na pitanja)
E izricanje radnje koja se dogaa u trenutku govorenja
(present continuous uestalih glagola - potvrdni, upitni i
nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
E izraavanje zapovjedi i molbi imperativom
E izraavanje sposobnosti/nesposobnosti uporabom
glagola can
Zamjenice
E osobne zamjenice
E postavljanje pitanja uporabom upitnih zamjenica
(who, whose, what, when, which, why, how, how many) i
odgovaranje na pitanja izricanjem razloga (Why...? -
Because...)
E uporaba zamjenice there uz glagol to be (there is/are)
E uporaba pokazne zamjenice this/these i that/those
Imenice
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica i
nekih primjera nepravilne mnoine imenica (wolf,
mouse, sheep, fish, child) i neke osobitosti u pisanju (a
story - stories, a box - boxes)
E izraavanje pripadanja uz pomo posvojnoga genitiva
(Saxon genitive)
lan
E neodreeni lan a / an
Pridjevi
E izraavanje pripadanja posvojnim pridjevima (my,
your, his, her, our, their)
E stupnjevanje jednoslonih i vieslonih pridjeva i
nepravilno stupnjevanje pridjeva good i bad
Prilozi
E prilozi mjesta, vremena i uestalosti (here, there, today,
now, usually, always, sometimes)
Prijedlozi
E pravilna uporaba prijedloga za mjesto (on, in, into,
under, behind, in front of, at, to, between)
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 100
E redni brojevi od 1 do 100
Na razini prepoznavanja
E would za izricanje elja i planova u budunosti
E izraavanje ishoda neke radnje (present perfect simple)
E globalna uporaba odreenog lana the
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
opisivanje tjelesnih i karakternih osobina, imenovanje
zanimanja, imenovanje kolskih predmeta u 5. razredu
osnovne kole, izraavanje svianja i nesvianja te stava prema
neemu, opisivanje naina provoenja slobodnog vremena,
imenovanje i opisivanje odjee, opisivanje svojega doma i
onoga to ga okruuje, snalaenje u prostoru, izraavanje
pripadnosti, izraavanje koliine, izraavanje vremena,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
zahtjeva, naredbe i molbe, imenovanje i opisivanje biljaka i
ivotinja, estitanje blagdana i roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanje blagdana i
roendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, imena
vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, tipina prezimena,
neka jela i prehrambene navike, odijevanje, prometna
sredstva i ponaanje u prometu, portske aktivnosti i igre,
neke osnovne obavijesti o zemlji/zemljama iji se jezik ui
(npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
regije/rijeke/planine i sl.).
Djeja knjievnost: Na nastavi obraditi nekoliko
tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap i jazz
chants. Obraditi jednu slikovnicu u kojoj slika i tekst
ravnopravno sudjeluju u predstavljanju prie. Obraditi jo
najmanje jednu tradicionalnu priu ili bajku.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na engleskom jeziku
E povezivanje vidnog (slikovnog) i slunoga (jezinog)
sadraja
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica i
pitanja; razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
poznate tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskog jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,
razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika
prema zvunom uzorku
E sposobnost pravilne proizvedbe govorenih i
snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih rijei,
reenica, brojalica i pjesmica vezanih uz predloene
jezine sadraje i situacije
E spelling (slovo po slovo)
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
engleskoga jezika
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
uzoraka
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu osnovnih jezinih funkcija
E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja i
odgovaranja na njih u sklopu poznatih jezinih
107
Engleski jezik
struktura i tematskih sadraja
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine elemente
E samostalno voenje kratkih dijaloga u sklopu
poznatih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
E sposobnost koritenja jednostavnih reenica za
opisivanje osoba, predmeta i situacija
E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnih
kartica i sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima uz
predloene jezine sadraje
E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanoga rada
npr. postera na neku od obraenih tema
ITANJE
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora uestalih
rijei
E sposobnost itanja reenica, dijaloga i kraeg teksta
nakon sluanja zvunih uzoraka
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
imena, rijei i jednostavnih reenica u jednostavnim
pisanim uputama
E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih
tekstova o poznatim sadrajima i opisa popraenih
vidnim sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja jednostavnih
poruka s razglednica i jednostavnih obavijesti u
svakodnevnim prigodama
E postupno svladavanje reenine intonacije
PISANJE
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskog
i engleskog jezika
E pisanje reenica/kratkih tekstova na osnovi obraene
tematike i rjenika
E sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki za
blagdane, kratkih poruka na razglednicama, osobnih
podataka na obrascima
E sposobnost pisanja kratkih, jednostavnih tekstova o
sebi i izmiljenim osobama, mjestu gdje ive i onomu
to rade
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju prema
uzorku i pisanje kraih reenica
E pismeno odgovaranje na jednostavna pitanja
E povezivanje pomijeanih dijelova kratkog teksta u
smislenu cjelinu
E pisanje kratkih voenih opisa u sklopu prethodno
usvojenih sadraja
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturalnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
senzibilizacija za uoavanje kulturolokih razliitosti kroz
odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja snoljivosti
i empatije prema drugome i drugaijem (npr. imena,
prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje, provoenje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
slobodnog vremena i praznika i sl.)
Kulturolokim i odgojnim sadrajima pristupa se
kontrastivno. Odgovarajui sadraji u hrvatskoj kulturi
usporeuju se sa onima u kulturi zemalja engleskoga
govornog podruja te drugih kultura uope.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednog biljeenja, koritenje
vizualnih elemenata radi pamenja jezinih sadraja (boje,
crtei, podcrtavanje, zaokruivanje i sl.), koritenje
ilustracija kao pomonoga sredstva za razumijevanje
sadraja teksta, voenje vlastitog rjenika, usustavljivanje
rijei po tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u
udbeniku te dvojezinih, a postupno i jednojezinih
rjenika, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija,
koritenje mogunosti masovnih medija u funkciji uenja
stranog jezika, koritenje raunala, elektronike pote i
interneta u uenju stranoga jezika, predstavljanje rezultata
pojedinanoga i skupnoga rada npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnog i suradnikoga uenja,
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj sposobnosti
samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
jezini portfolio) i meusobnog vrjednovanja uenika,
samostalno zakljuivanje.
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja, moja obitelj i prijatelji - razgovaranje o
sebi, obitelji, prijateljima, njihovim
osobinama, izgledu; opis mjesta u kojem
ivimo, regije, jezika kojim govorimo, opis
svojega doma, ulice, trgovina, kina, kazalita,
muzeja, portskih objekata i sl., izricanje
svakodnevne radnje i obveze
Kljune strukture i izriaji: to be, have got. There is /
there are. He is drinking his tea. I always/sometimes /never
go to bed at 10 p.m. I usually wear my jeans but today I'm
wearing a dress. This is my room, not hers. Must / have to:
We must do our homework. He has to work hard.
2. Zdrav ivot i okoli - proirivanje rjenika o
zdravoj hrani, tijelu, raspravljanje o zdravoj
hrani i zdravome ivotu, ekologiji i zatiti
okolia
Kljune strukture i izriaji: We must protect the
environment/stop pollution/recycle paper, glass and plastic
bottles. I'm going to cook lunch tomorrow. She is going to
visit her friends. In 50 years we will have no water.
tomorrow, next year. Can I go out? No, you can't. Can we
surf the Internet now? - No, you can't. I like playing
football.
108
Engleski jezik
3. Zanimanja - imenovanje zanimanja, vrste
poslova, opis prostora u kojem se posao
obavlja
Kljune strukture i izriaji: good/better/the best,
bad/worse/the worst, much/many-more-the most. He is a
postman. - He works at the post office/ He delivers letters.
My mum is a nurse. She works in a hospital.
4. Hrana - kupovanje namirnica u trgovini /na
trnici, imenovanje i razlikovanje namirnica,
izricanje koliine i cijene, izraavanje ukusa,
glavni brojevi od 1 do 1000
Kljune strukture i izriaji: some, any, much, many.
Have you got any/some milk? Yes, we have some. Are
there any flowers? No, there aren't any. Yes, there are some.
How much money/sugar/tea? How many apples/cars/
people...?
5. Zemlje engleskoga govornog podruja -
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
Sjeverne Irske, Irska, SAD, Kanada, Australija,
Novi Zeland - upoznavanje kulture i
civilizacije te znamenitih osoba
Kljune strukture i izriaji: He was a famous doctor. She
played tennis last weekend. We went home after school
yesterday, but she didn't. When did they arrive in London?
On July 15, on Monday, at school, in May, at five o'clock,
in the afternoon.
6. Slobodno vrijeme - usvajanje rijei i izraza
vezanih uz medije, port, praznike i putovanja,
pomo u kui, prepriavanje doivljaja i
iskustava
Kljune strukture i izriaji: Have you finished your
work? I've done my homework. Must / have to: They must
do their homework. Then they can play on the computer or
read comics. Where were you last summer? - I was in Italy.
I visited Rome and Venice. Next summer I am going to
visit the USA.
7. Blagdani - upoznavanje nekih blagdanskih
obiaja, pjesama, jela, igara i plesova naroda
engleskoga govornog podruja
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
uenika, obrauju se prigodni sadraji, izrauju projekti,
tematski panoi, posteri i slino. Sadraji se obogauju
novim slunim i vidnim materijalima.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Razgovaranje o sebi, svojoj obitelji, prijateljima;
karakterne osobine i izgled osoba; opis svojega grada ili
mjesta, predstavljanje svojega kraja i jezika kojim
govorimo, opisivanje svojega doma; proirivanje rjenika o
zdravoj hrani, zdravom tijelu, zagaenju i zatiti okolia;
opisivanje svakodnevnih obveza u kui, koli,
komunikacija s drugim osobama iz neposredne okoline (u
trgovini, poti i sl.); glavni i redni brojevi od 1 do 1000;
vokabular vezan uz medije, port, putovanja, prepriavanje
svojih iskustava; proirivanje izraavanja i opisivanja
kronolokoga i atmosferskog vremena; ponavljanje i
proirivanje vokabulara o odjei; upoznavanje kulture i
civilizacije zemalja engleskoga govornog podruja,
znamenitih osoba i usporedba s Hrvatskom i znamenitim
osobama iz Hrvatske; otkrivanje nekih novih osobina
proslava blagdana u zemljama engleskoga govornog
podruja, obiaji, pjesme, tipina blagdanska jela i sl.
Na kraju 6. razreda osnovne kole uenici bi trebali
usvojiti i samostalno rabiti oko 320 leksikih jedinica, a na
razini razumijevanja do 440. Predvia se aktivno usvajanje
od 7 do 9 novih leksikih jedinica po satu novoga gradiva.
Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki
proirivati prema tematskim sadrajima i zanimanju
uenika.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike strukture uenici usvajaju u predloenim
jezinim strukturama.
Na kraju 6. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E glagoli to be i to have/have got
E there is / are
E present simple (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E present continuous (potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E present simple u odnosu na present continuous
E planirana budua radnja uz pomo going to future
(potvrdni, upitni i nijeni oblik)
E would za izricanje elja i planova u budunosti
E traenje doputenja uz pomo glagola can (upitni i
nijeni oblik, kratki odgovori na pitanja)
E izricanje obveze uz pomo must / have to
E izricanje prole radnje uz pomo simple past pravilnih
i nekih nepravilnih glagola
Zamjenice
E posvojne zamjenice (mine, yours...)
E ponavljanje pokaznih zamjenica this/these, that/those
Imenice
E tvorba mnoine imenica
E brojive i nebrojive imenice
E neodreena koliina uz pomo some, any, much, many
E razlika izmeu How much? i How many?
109
Engleski jezik
lan
E neodreeni lan a / an i odreeni lan the
Pridjevi
E stupnjevanje pridjeva (jednosloni, viesloni i
nepravilni pridjevi good, bad, many, much)
Prilozi
E prilozi uestalosti i njihovo mjesto u reenici
E prilozi i prilone oznake vremena
Prijedlozi
E prijedlozi za mjesto i vrijeme
Brojevi
E glavni i redni brojevi od 1 do 1000
Na razini prepoznavanja
E present perfect simple za izricanje ishoda radnje
E simple future za predvianje buduih radnji
E phrasal verbs
E neke uporabe glagolske imenice (gerund): I like
swimming in the sea
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu predloenih tematskih podruja i jezinih
struktura:
prianje o sebi i drugima, opisivanje predmeta, osoba i
situacija, postavljanje pitanja, snalaenje u prostoru i
vremenu, uljudno ponaanje, izricanje sklonosti i potreba,
izraavanje stava, prepriavanje prolih dogaaja, izricanje
radnji koje se upravo dogaaju, izricanje radnji koje se
ponavljaju, traenje i davanje informacija, izricanje
buduih radnji, izricanje radnji koje su upravo zavrile,
usporeivanje predmeta i osoba, estitanje blagdana,
roendana i sl., pisanje estitki, poruka i pisama.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji su uvrteni
u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje,
uljudno ponaanje, oslovljavanje, estitanja, razni podatci o
blagdanskim i drugim obiajima, pjesme, igre, plesovi,
dnevne obveze vrnjaka, raspored sati, slobodno vrijeme,
odijevanje, nain stanovanja, informacije o zemljama,
glavnim gradovima, nekim poznatim spomenicima,
umjetninama, muzejima, galerijama, izletitima,
nacionalnim parkovima, poznatim povijesnim osobama iz
podruja knjievnosti, likovne, glazbene kulture te ostalim
obiajima vezanim uz svakodnevni ivot.
Djeja knjievnost: na nastavi obraditi nekoliko
tradicionalnih pukih pjesmica i nekoliko kratkih
autorskih pjesmica, uvoditi zagonetke, brzalice, rap, jazz
chants i proverbijalne izraze. Obraditi najmanje jednu
slikovnicu s nepoznatom priom i jednu kratku priu,
basnu, narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici nakon
obradbe mogu samostalno proitati.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E prepoznavanje, razlikovanje i razumijevanje
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina engleskoga jezika
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E razumijevanje paljivo artikuliranoga govora
E razumijevanje i izvravanja uputa i naredbi
E povezivanje vidnoga i slunoga jezinog sadraja
E razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
engleskoga jezika
E reproduciranje reenine intonacije
E reproduciranje zvunih modela
E spelling (izgovor slova abecede)
E pravilna reprodukcija govorenih ili snimljenih
zvunih modela
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jezinih funkcija
E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja
obraene cjeline
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u
smislenu cjelinu
E iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanog rada
(postera, teksta, i sl.)
E sposobnost prepriavanja slijeda dogaaja uz likovne
poticaje
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja
E reproduciranje dijaloga u kojim uenici samostalno
mijenjaju pojedine dijelove
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama/dijalozima uz
predloene jezine sadraje
ITANJE
E sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon sluanja
uzorka
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o
poznatim sadrajima i opisa popraenih vizualnim
sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s
razglednica, kraih pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura
i rjenika
E svladavanje reenine intonacije
E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje
zadataka nakon proitanoga teksta
110
Engleski jezik
PISANJE
E pisanje diktata nakon obradbe sadraja
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora te razlika
izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova
abecede
E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kratkih
pisama, osobnih podataka na obrascima
E sposobnost pisanja o sebi, drugima, mjestu ivljenja i
rada, te o kolovanju
E popunjavanja tekstova rijeima koje nedostaju
E sposobnost povezivanja dijelova predloenoga teksta i
odgovaranje na pitanja
E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga, kraih
tekstova u smislenu cjelinu
E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno
obraenih sadraja
E ispunjavanje obrasca s osobnim podacima
E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih
sadraja
E samostalno i zajedniko osmiljanje tekstova i
grafikih rjeenja za razredni pano
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja
snoljivosti i empatije prema drugomu i drugaijemu (npr.
imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnog vremena), otklanjanje predrasuda i
stereotipa, nenasilno rjeavanje sukoba i sl.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljeg pamenja, koritenje
vizualnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja
(boje, crtei, podcrtavanje, usklopivanje i sl.), voenje
vlastitoga rjenika, koritenje udbenikoga rjenika za
pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, uoavanje i
pronalaenje pravilnosti i analogija, razvijanje kognitivnih
i metakognitivnih strategija pri rjeavanju zadataka (npr.
predvianje sadraja teksta na osnovi naslova, koritenje
konteksta radi lakega razumijevanja, analiza, saimanje i
dr.), primjena tehnika zapamivanja (npr. mnemotehnike,
rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.), koritenje novih
medija u uenju stranoga jezika, predstavljanja rezultata
pojedinanoga i skupnog rada, npr. postera o nekoj od
obraenih tema, razvoj samostalnoga i suradnikog uenja,
razvoj svijesti o vlastitom napretku i razvoj
samovrjednovanja, samoprocjene (portfolio, Europski
jezini portfolio) i meusobnoga vrjednovanja uenika.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
7. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj i prijatelji - ponavljanje i proirivanje
rijei i izraza za predstavljanje i opis obitelji i
prijatelja, razgovaranje o problemima mladih u
suvremenom svijetu, o sukobu narataja,
problemima u razredu, koli, meu
prijateljima
Kljune strukture i izriaji: My son never talks to me.
My father flies to New York every Saturday but this
Saturday he is leaving for Berlin. When I was a teenager I
had a car accident. I didnt get hurt. I had to call my friend
yesterday to pick me up at my home because my leg hurt
badly. Who opened the door? What happened three days
ago? She is more beautiful than her friend. This is the best
film I have ever seen.
2. Zdrav ivot i okoli - ponavljanje i proirivanje
rjenika na temu zdravoga ivota, razgovor o
zatiti okolia, ugroenim biljnim i se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
ivotinjskim vrstama u Hrvatskoj i svijetu;
prijedlozi kako pomoi ugroenim vrstama
Kljune strukture i izriaji: Endangered species live all
over the world. The wolf and the brown bear live in the
forests of Croatia. What can we do to protect them?
3. Slobodno vrijeme i kako ga provodimo -
ponavljanje i proirivanje rjenika vezanog uz
slobodno vrijeme, razgovaranje o televizijskom
programu, odlasku u kino, vrstama filmova,
sluanju glazbe, vrstama glazbe, portovima,
itanju knjiga i knjievnosti
Kljune strukture i izriaji: Can/could/be able to: I can
see the waves crashing on the beach. Well be able to talk to
people from other planets. I could sing but I couldnt play a
musical instrument. Girls room, girls room, childrens
room. My favourite film/movie is.../I saw it last week... I
often listen to classical music. I have never seen such a good
movie.
4. Doivljaji i mata - prianje o vlastitim
doivljajima i pustolovinama i o likovima iz
mate, itanje i/ili sluanje ulomaka iz pria ili
romana za djecu i mlade
Kljune strukture i izriaji: Tourists will stay in hotels
on the moon. Some people wont like the moon. We are
going to travel by rocket in the future. It was raining heavily
the whole day yesterday. Milly was watching television
when she heard a loud crash. While I was cooking, my
friend was watching TV.
111
Engleski jezik
5. Zemlje engleskoga govornog podruja -
obradba tema vezanih uz kulturu i civilizaciju
zemalja engleskoga govornog podruja,
usporedba s Hrvatskom
Kljune strukture i izriaji: Since /for - I have known
him for 3 years. I have known him since 2001. Already/
yet. She has already finished her homework. I havent
finished yet. Have you visited Australia? - No, but we flew
to New York last spring. The USA, the Sava, the Adriatic
Sea. Anybody, something, nowhere. Theres something in
your hair. Have you seen anybody in the building?
6. Blagdani - obiljeavanje blagdana Boia i
Uskrsa - rad na prigodnim tekstovima i
pjesmama, usporeivanje obiaja vezanih uz
blagdane
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
uenika, obrauju se prigodni sadraji, izrauju projekti,
tematski panoi, posteri i slino, kao na primjer o ekolokoj
problematici, modi i slino.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Predstavljanje sebe, predstavljanje i opisivanje prijatelja i
lanova ue i ire obitelji, problemi mladih u suvremenom
svijetu i problemi sukoba generacija, zdrav nain ivota,
ekoloke teme o ugroenosti biljnih i ivotinjskih vrsta i
zagaenju okolia i kako pomoi, razgovor o stanovanju,
zanimanjima i poslovima, o slobodnom vremenu - odlasku
u kino (vrste filmova), sluanju glazbe (vrste glazbe), portu
i knjievnosti, prepriavanje vlastitih doivljaja,
upoznavanje zemalja engleskoga govornog podruja,
znamenitosti, nain ivota, kolovanje, obiaji i usporedba
s Hrvatskom, blagdani i proslave.
Do kraja 4. godine uenja u 7. razredu osnovne kole
uenici bi trebali aktivno rabiti oko 460 leksikih jedinica
a razumjeti oko 600 leksikih jedinica. Ne bi trebalo
uvoditi vie od 8 do 10 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu obradbe novoga gradiva. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno, najee
induktivno.
Na kraju 7. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E present continuous - upitni, nijeni i potvrdni oblik
E present simple - upitni, nijeni i potvrdni oblik
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E past simple pravilnih i nepravilnih glagola
E trajanje radnje u prolosti - past continuous (potvrdni,
upitni i nijeni oblik)
E razlikovanje upotrebe past simple i past continuous -
izricanje trajanja jedne ili vie istodobnih radnji u
prolosti i trajanja jedne radnje prekinute drugom
radnjom
E budua radnja i predvianje sa simple future
E planovi u budunosti - going to future
E radnja u present perfectu (potvrdni, nijeni i upitni
oblik)
E uporaba modalnog glagola have to + infinitive za
izricanje obveze u sadanjosti i prolosti
E uporaba modalnoga glagola can/ be able to za izricanje
sposobnosti u sadanjosti, budunosti i prolosti
E phrasal verbs
Zamjenice
E pravilna uporaba osobnih zamjenica (u nominativu i
akuzativu)
E odnosne zamjenice (who,which, that i whose)
Imenice
E razlikovanje i uporaba jednine i mnoine imenica -
pravilne i nepravilne
E proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
imenicama
E posvojni genitiv u jednini i mnoini
lan
E neodreeni lan a/an
E uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i
zemljopisne pojmove
Pridjevi
E proirivanje komparacije pridjeva novim primjerima
Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva od 1 do 1000
Reenice
E subjektna i objektna pitanja s who i what
Na razini prepoznavanja
E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere,
itd.
E povratne zamjenice
E glagolske imenice
E odnosne reenice
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura:
predstavljanje sebe, lanova ue i ire obitelji i prijatelja,
izraavanje srodnosti/pripadanja, izraavanje problema
mladog narataja, izraavanje problema odnosa prema
roditeljima, izraavanje problema u odnosu meu
vrnjacima u razredu i u ivotu, gledita i miljenja,
izraavanje zamisli o ouvanju okolia, imenovanje i
opisivanje aktivnosti u slobodno vrijeme, prepriavanje
vlastitih doivljaja iz prolosti, planovi i predvianja za
budunost, davanje savjeta, estitanje blagdana, roendana,
pisanje pisama prijateljima.
112
Engleski jezik
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje;
uljudno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana; neke
aktivnosti vezane uz blagdane; imena vrnjaka u
zemlji/zemljama engleskog govornog podruja, neka
tipina prezimena, nazivi ulica i trgova, raspored dnevnih
i tjednih aktivnosti, provoenje slobodnog vremena i
praznika, nain stanovanja, kupovanje ivenih namirnica.
Uenici se upoznaju s povijeu zemalja engleskog
govornog podruja, velikim gradovima i njihovim
zanimljivostima i kulturnim spomenicima, pojedinim
dijelovima zemalja i obiajima ljudi. Kroz tematske
jedinice susreu se s piscima i autorima iz zemalja
engleskog govornog podruja, te s njihovim knjievnim
djelima i likovima.
Knjievnost za djecu i mlade: obraditi nekoliko autorskih
pjesmica ili tradicionalnih pjesmica, ukljuujui zagonetke,
brzalice, rap, jazz chants i proverbijalne izraze; proitati
najmanje dvije kratke prie od kojih jedna moe biti strip.
Obraditi jednu nepoznatu priu ili kratku priu, basnu,
narodnu priu ili sl. koju pojedini uenici mogu
samostalno proitati.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja i
razumijevanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina engleskoga jezika
E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga
govora
E sposobnost razumijevanja i izvravanja jednostavnijih
uputa i naredbi
E sposobnost povezivanja vidnoga i slunoga jezinog
sadraja
E razumijevanje izjavnih, nijenih i upitnih reenica,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
engleskoga jezika
E sposobnost raspoznavanja i ponavljanja fonolokih,
ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina
engleskoga jezika
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih slunih modela
E slovkanje (izgovor slova abecede)
E sposobnost pamenja i reproduciranja sadraja
obraene cjeline
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u
smislenu cjelinu
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanog rada
(postera, teksta i sl.)
E prepriavanje uz likovne poticaje, prepriavanje
slijeda dogaaja
E prepriavanje proitanoga i obraenog teksta
E prepriavanje dogaaja iz osobnog iskustva
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jezinih funkcija
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja
E reproduciranje razgovora u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine dijelove
E samostalno voenje dijaloga o poznatijim situacijama
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igranju uloga
ITANJE
E sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa
E sposobnost itanja tekstova i dijaloga nakon sluanja
uzorka
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o
poznatim sadrajima i opisa popraenih vidnim
sadrajima u svakodnevnim prigodama
E tiho i glasno itanje tekstova prethodno obraenih
struktura i rjenika
E svladavanje reenine intonacije
E itanje fonetskih simbola u rjeniku
PISANJE
E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlika
izmeu pravopisa hrvatskoga i engleskog jezika
E pisanje rijei po zvunom modelu - slovkanih slova
abecede
E pisanje kraih diktata
E sposobnost pisanja prema uzorku
E pisanje estitki, poruka na razglednicama, kraih
pisama, osobnih podataka na obrascima
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opisa mjesta
ivljenja i rada, kolovanja
E nadopunjavanje tekstova rijeima koje nedostaju
E sposobnost povezivanja dijelova predloenoga teksta i
pismeno odgovaranje na pitanja
E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih
tekstova u smislenu cjelinu
E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno
obraenih sadraja
E samostalno pisanje voenih sastavaka
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
E samostalno pisanje ispita znanja na temelju uvjebanih
sadraja
E samostalna i zajednika izradba tematskih postera
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Ophoenje s kulturnim razlikama unutar civilizacijskih
dosega:
razvijanje osjeaja za uoavanje kulturolokih razliitosti
kroz odgojne i socijalizirajue sadraje radi razvijanja
snoljivosti i empatije prema drugome i drugaijem (npr.
113
Engleski jezik
imena, prezimena, blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnog vremena i sl.)
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje
biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, koritenje
vidnih elemenata u svrhu memoriranja jezinih sadraja
(boje, crtei, podcrtavanje, uokvirivanje i sl.), voenje
vlastitoga rjenika, koritenje udbenikoga rjenika za
pronalaenje znaenja i naina pisanja rijei, koritenje
dvojezinoga rjenika za pronalaenje znaenja i naina
pisanja rijei, uoavanje i pronalaenje pravilnosti i
analogija, poticanje uenika na koritenje strategija uenja
primjerenih njihovu uzrastu: oluja ideja (brainstorming),
mentalne mape (mind maps), razvijanje kognitivnih i
metakognitivnih strategija uenja pri rjeavanju zadataka
(npr. predvianje sadraja teksta na osnovi naslova,
koritenje konteksta radi lakega razumijevanja, analiza,
saimanje i dr.), primjena tehnika memoriranja (npr.
mnemotehnike, rime, anagrami, sinonimi, antonimi i dr.),
koritenje novih medija u uenju stranoga jezika uz pomo
uitelja, predstavljanje rezultata pojedinanoga i skupnog
rada npr. postera o nekoj od obraenih tema, razvoj
samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o
vlastitom napretku i razvoj samovrjednovanja,
samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i
meusobnoga vrjednovanja uenika.
8. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu -
problemi mladih, razgovaranje o
neprihvatljivom ponaanju mladih, npr. na
portskim priredbama, ulici, nasilje meu
kolskom djecom, problemi vezani uz odnos
meu naratajima, odabir zanimanja i traenje
zaposlenja, vanost uenja stranih jezika
Kljune strukture i izriaji:You should talk to your
parents about the problem. I'm going to study at the
university. I'll help you carry the bag.
2. Mladi i njihovi interesi - provoenje
slobodnoga vremena, mediji, glazba, itanje,
port, kuni ljubimci, razgovaranje o izgledu i
modi, statusnim simbolima, ljubavi i
zaljubljivanju
Kljune strukture i izriaji: She has already seen that
comedy. She was at the theatre yesterday. You must take
care of your pet. Today's fashion is much nicer than...
my/mine, etc. This book is mine.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Putovanja - planiranje putovanja, snalaenje u
stranoj zemlji, izvjetavanje o putovanju,
pisanje kratkoga pisma ili razglednice,
Hrvatska kao turistiko odredite
Kljune strukture i izriaji: While I was sitting in the
doubledecker a man with a bowler hat on got in. Where did
you spend your winter holidays? - We went to
Greece...Croatia has got the most beautiful coast in the
world.
4. Svijet oko nas - razgovaranje o problemima u
svijetu: glad, siromatvo, rat, ekoloki
problemi, ugroene vrste, razvoj tehnologije -
raunalo, internet, mobitel
Kljune strukture i izriaji:The natural habitats of many
animals are destroyed by human activity. Many people die
of starvation in Africa. My parents always tell me not to
leave the light on.
5. Zemlje engleskoga govornog podruja i
Hrvatska - zemljopisna obiljeja, povijesni
dogaaji, kultura i civilizacija
Kljune strukture i izriaji: He likes coffee but he doesnt
like tea. Columbus discovered America but it was named
after Amerigo Vespucci.
6. Blagdani - opisivanje aktivnosti vezanih uz
blagdane i usporeivanje blagdanskih obiaja s
naim obiajima u Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: ponavljanje ve usvojenih
struktura. Uvoenje novih struktura ovisno o
prigodnim materijalima i pojedinom blagdanu.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po nastavnikovu izboru i/ili prema zanimanju
uenika, obrauju se prigodni sadraji, izrauju projekti,
tematski panoi, posteri i slino kao na primjer o modi,
AIDS-u, nasilju meu djecom, kada bih mogao zaeljeti
3 elje... Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
ovjek u obiteljskom i drutvenom krugu (obitelj,
prijatelji, mlade i odrasli i njihovi problemi, problemi
vezani uz posao, traenje zaposlenja); svakidanjica;
(zdravlje, stanovanje, briga za mlade, kako se zatititi od
zaraznih bolesti) slobodno vrijeme (mediji, glazba, itanje,
port); putovanja (turizam, rad turistike agencije,
planiranje putovanja, izvjea o putovanjima, turistiko
snalaenje u stranoj zemlji i s tim u svezi s vanosti
engleskoga jezika kao svjetskoga jezika); svijet u kojem
ivimo/ problemi suvremenoga ovjeanstva (siromatvo,
glad, ekoloki problemi); teme iz kulture i civilizacije
114
Engleski jezik
zemalja engleskoga govornog podruja i Hrvatske (npr.
ukljuivanje Hrvatske u EU); blagdani.
Do kraja 8. razreda uenici bi trebali aktivno rabiti 700
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja do 900. Planira
se uvoenje 10 - 12 novih leksikih jedinica po nastavnom
satu uzimanja novoga gradiva. Leksiko se gradivo cikliki
ponavlja i proiruje novim temama posebice iz podruja
kulture i civilizacije. Treba poveati broj izvornih tekstova.
GRAMATIKE STRUKTURE
Na kraju 8. razreda uenici bi trebali vladati sljedeim
jezinim strukturama:
Glagoli
E present simple /continuous /perfect (tvorba, oblici,
uporaba i razlikovanje uporabe)
E past simple /continuous (tvorba, oblici, uporaba)
E simple future / going to future za izricanje budue radnje
E modalni glagoli: proirivanje znanja o uporabi i
oblicima (can / could, may /might, must /have to, shall
/ should, will / would)
E phrasal verbs
E pasiv osnovnih glagolskih vremena (simple present /
past) tvorba, oblici, uporaba
Zamjenice
E osobne zamjenice (u nominativu i akuzativu)
E odnosne zamjenice (who, which, that, whose)
E povratne zamjenice (myself)
E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
obliku i uporabi
E neodreene zamjenice - anybody, something, nowhere, itd.
Imenice
E jednina i mnoina imenica - pravilnih i nepravilnih
E proirivanje znanja o brojivim i nebrojivim
imenicama
E glagolske imenice
lan
E neodreeni lan a/an
E uporaba lana uz gradivne imenice, vlastita imena i
zemljopisne pojmove
Pridjevi
E posvojni pridjevi i posvojne zamjenice i razlike u
obliku i uporabi
E proirivanje znanja o stupnjevanju pridjeva
E razlikovanje pridjeve od priloga u uporabi, tvorbi i
mjestu u reenici
Prilozi
E prilozi naina (tvorba i uporaba)
E prilozi mjesta, vremena, uestalosti i njihovo mjesto u
reenici
Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva, itanje datuma,
godina, portskih rezultata, pisanje i itanje adresa,
telefonskih brojeva i sl.
Reenice
E neupravne molbe/zapovijedi
E redoslijed rijei u reenici (SVO)
E subjektna i objektna pitanja s who i what
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Na razini prepoznavanja
E vremenske reenice
E question tags
E upravni i neupravni govor s glagolom u glavnoj
reenici u present tenses
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i struktura:
razgovaranje o problemima vezanim uz odnos meu
naratajima; prepriavanje osobnih doivljaja i iskustava;
raspravljanje o problemima vezanim uz izbor zanimanja i
traenje zaposlenja; razgovaranje o vanosti znanja stranih
jezika radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim
narodima i kulturama; razgovaranje o obiajima
povezanim uz blagdane, elementima kulture i civilizacije,
povijesti, znamenitim osobama i sl. zemalja engleskoga
govornog podruja i usporedba s Hrvatskom; razgovaranje
o razlikama, prednostima i nedostatcima ivota na selu i u
gradu; izvijee o putovanju; snalaenje u stranoj zemlji
kao turist; razgovaranje i izraavanje stavova o ekolokim
problemima i ugroenim vrstama, o nainu koritenju
slobodnoga vremena, o oekivanjima i planovima za
budunost, o svojim interesima i hobijima i ponaanju
mladih u vezi s tim; izraavanje molba, zahtjeva, zahvala,
elja, slaganja i neslaganja, obveza i dunosti.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja kao npr. pozdravljanje;
pristojno ponaanje; oslovljavanje; estitanje blagdana;
obiaji vezani uz blagdane; hrana i navike vezane uz hranu;
tradicionalne pjesme u sklopu tematskih sadraja; imena i
prezimena u zemljama engleskoga govornog podruja;
vanija mjesta u gradovima, nazivi ulica, trgova; razlike u
sadrajima vezanih uz kolu: kolskim predmetima;
raspored dnevnih i tjednih aktivnosti; provoenje
slobodnoga vremena i praznika; stanovanje; kupovanje
ivenih namirnica; informacije o zemljama iji se jezik ui
(zemljopisna obiljeja, dogaaji iz povijesti, povijesne i
kulturne znamenitosti i sl.).
Knjievnost za djecu i mlade: I dalje se uvode autorske
pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi pjesama
popularne ili rock glazbe, iz mjuzikla ili sl. Takoer bi
trebalo uvesti najmanje dvije kratke prie, autorske basne
ili bajke i sl. One uenike koji su za to spremni treba
poticati da proitaju najmanje jednu neto dulju
pripovijetku, igrokaz ili krau dramu.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E sposobnost razumijevanja izriaja i rijei koji su bitni
uenicima
E sposobnost razumijevanja obavijesti u jednostavnim
svakodnevnim materijalima, poput reklama,
jelovnika, prospekata, voznog reda i sl.
E sposobnost razumijevanja kraih i jednostavnijih
osobnih pisama
115
Engleski jezik
E sposobnost razumijevanja i izvravanja uputa i kraih
i jednostavnijih naredbi
E sposobnost povezivanja vidnoga i slunoga jezinog
sadraja
E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih,
ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina
engleskoga jezika
E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga
govora sa stankama za zapamivanje znaenja
E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E uoavanje posebnosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina engleskoga jezika u odnosu na
materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei (spelling)
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E sposobnost prepoznavanja, razlikovanja,
razumijevanja i ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih znaajki engleskoga jezika
E sposobnost pravilne reprodukcije obraenih jezinih
sadraja
E spelling (izgovor slova abecede)
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E iznoenje rezultata skupnoga ili pojedinanog rada na
projektu u sklopu obraenih tema
E sposobnost prepriavanja tekstova/slijeda dogaaja u
sklopu obraenih tema
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jednostavnijih jezinih funkcija
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u sklopu poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
E sudjelovanje u kraim razgovorima u kojima uenici
samostalno mijenjaju pojedine elemente
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama i igranje uloga
ITANJE
E pamenje pismovne slike rijei i reenica u sklopu
obraenih sadraja
E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod
uestalih rijei
E sposobnost itanja reenica, razgovora i tekstova u
sklopu obraenih sadraja
E sposobnost prepoznavanja i razumijevanja poznatih
imena, rijei i reenica u kratkim pisanim uputama
E sposobnost razumijevanja i itanja reenica i tekstova
o poznatim sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja poruka s
razglednica i obavijesti u svakodnevnim situacijama
E svladavanje reenine intonacije
E itanje fonetskih simbola
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Engleski jezik

PISANJE STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

E uoavanje razlika izmeu pisma i izgovora kod Ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja, pisanje
uestalih rijei te razlika izmeu pravopisa hrvatskoga biljeaka i natuknica radi boljega pamenja, ovladavanje
i engleskog jezika nekim tehnikama uenja, koritenje ilustracija kao
E prepisivanja reenica / kraih tekstova koji su pomonoga sredstva za razumijevanje sadraja teksta,
prethodno obraeni voenje vlastitoga rjenika/usustavljivanje rijei po
E sposobnost pisanja estitki za blagdane, poruka na tematskim podrujima, koritenje popisa rijei u
razglednicama, osobnih podataka na obrascima udbeniku i rjenika (dvojezinih i jednojezinih),
E nadopunjavanje teksta rijeima koje nedostaju razvijanje kognitivnih i metakognitivnih strategija uenja
pri rjeavanju zadataka, primjena tehnika zapamivanja,
E odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
samostalno zakljuivanje, koritenje mogunosti masovnih
E pisanje voenih i slobodnih sastavaka u sklopu
medija u funkciji uenja stranoga jezika, predstavljanje
usvojenih sadraja
rezultata pojedinanoga i skupnog rada na projektu, razvoj
E pisanje rijei, reenica i tekstova po diktatu
samostalnoga i suradnikog uenja, razvoj svijesti o
E pisanje ispita znanja u sklopu obraenoga rjenika i vlastitom napretku i razvoj sposobnosti samovrjednovanja,
struktura samoprocjene (portfolio, Europski jezini portfolio) i
meusobnoga vrjednovanja uenika.
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
Veliku pozornost treba posvetiti usvajanju
interkulturalnih kompetencija kako bi uenici razvili
osjeaj za uoavanje kulturolokih razliitosti unutar
civilizacijskih dosega kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje radi razvijanja snoljivosti i empatije prema drugim
narodima i kulturama.
Uenike valja upoznavati s osnovnim pojmovima u vezi
s interkulturalnim kompetencijama (npr. kulturni ok i
razgovor o iskustvima s tim u vezi). Proiruju se znanja na
kognitivnoj razini: o kulturi kao nainu ivota u zajednici
odreenog jezika, upoznaju se kulturna dostignua poput
knjievnih djela, likovnih, umjetnikih djela, te
drutveno-kulturalni kontekst.
Postupno se uvode interkulturalne kompetencije na
razini vjetina potrebnih za ponaanje u ciljanom
drutveno-kulturalnom kontekstu (know-how/savoir faire).

116
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
NJEMAKI JEZIK
UVOD
Njemaki se jezik ne govori samo u Njemakoj, Austriji
i vicarskoj, nego i u Luxemburgu, Liechtensteinu,
dijelovima istone Francuske, istone Belgije i sjeverne
Italije. Kao znatno zastupljen strani jezik ui se irom
svijeta, a posebice u zemljama srednje i istone Europe. Na
taj nain njemaki jezik moe posluiti kao sredstvo
komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim
govornicima tako i s velikim brojem ostalih govornika
toga jezika. Graani Hrvatske dolaze u dodir s njemakim
jezikom u raznim podrujima ivota na privatnom i
profesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini,
bankarstvu, obrazovanju, kulturi, na putovanjima, putem
masovnih medija i dr. Iz perspektive procesa europske
integracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemakoga
jezika bitan je imbenik u postizanju cilja viejezinosti
kao jednog od temelja ouvanja kulturne i jezine
raznolikosti naega kontinenta.
Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske
srednjoeuropskomu kulturnomu prostoru i viestoljetna
povezanost Hrvatske i zemalja njemakoga govornoga
podruja dovela i do kulturnih i jezinih proimanja.
Upravo su zato u hrvatskom knjievnom jeziku i nekim
hrvatskim narjejima prisutni utjecaji njemakoga jezika.
U nekim krajevima Hrvatske njemaki jezik kao materinji
jezik govore pripadnici njemake i austrijske manjine. U
okviru nastave njemakoga kao stranog jezika uitelji e
poticati uenike da sami pronau veze zemalja njemakoga
govornoga podruja s Hrvatskom kao i veze njemakoga i
hrvatskoga jezika.
Osnovna naela, odgojni i obrazovni ciljevi nastave
njemakoga jezika te opis razina obrazovnih postignua
prema Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje1 navedeni su u zajednikom
Uvodu za strane jezike 2 koji sadri vane napomene za
primjenu ovog nastavnog programa.
1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje,
pouavanje, vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.
117
Njemaki jezik
Njemaki kao
prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti: pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje,
oslovljivanje, uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschs! Guten Tag,
Frau/Herr Bari/Mller! Wie gehts? - Danke,
gut./Super./So, so. Wie bitte? Danke schn./Bitte schn.
2. Obitelj: predstavljanje sebe i ue obitelji
Kljune strukture i izriaji Wer bist du? Ich bin... Wie
heit du? Ich heie... Wer ist das? Das ist... Wie heit
dein/deine...? Mein/meine... heit... Das ist meine
Familie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter,
Schwester. Wie heit dein/deine...? Mein/meine ...
heit...
3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanje
vlastite dobi i dobi prijatelja
Kljune strukture i izriaji Wer ist das? Das ist
mein/meine Freund/Freundin. Wie heit er/sie? - Er/sie
heit... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre alt).
4. Igre i igrake: imenovanje i opis igraaka,
predmeta i igara
Kljune strukture i izriaji Was ist das? Das ist ein/eine
Puppe/Ball/Auto... Ist das dein/e...? - Ja/Nein. Der Ball
ist schn, rot, klein. Was machst du? - Ich spiele Memory.
5. kola: kolski pribor i aktivnosti u kolskom
okruenju, razumijevanje i izvravanje
osnovnih uputa i naredbi, izricanje radnji
Kljune strukture i izriaji Was ist das? Das ist ein/eine
Buch/Heft/Bleistift... Was machst du? Ich lerne/
schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich!
Nimm bitte dein Buch!
6. Prirodni okoli: imenovanje i opis nekih
dijelova prirodnog okolia
Kljune strukture i izriaji Was ist das? Das ist eine
Blume/ein Baum. Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er ist
schn/grn/gro/klein... Welche Farbe hat der Apfel? -
Rot, gelb, grn.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

7. Kuni ljubimci: imenovanje i opis ivotinja Imenice

Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Haustier? Hast E jednina nekih imenica s neodreenim lanom u

du einen Hund/eine Katze? Nein./Ja, ich habe eine nominativu i akuzativu

Katze. Wie heit deine Katze? E mnoina nekih imenica

8. Godinja doba: imenovanje godinjih doba i
izricanje osnovnih atmosferskih prilika
Kljune strukture i izriaji: Es ist Sommer/Winter...
Die Sonne scheint. Es regnet/schneit.
lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
Zamjenice
E osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es
E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred

imenice
9. Roendan i proslava roendana: estitanje, E pokazna zamjenica das
pjevanje prigodne pjesmice
E upitne zamjenice: wer, was
Kljune strukture i izriaji: Alles Gute zum Geburtstag!
Pridjevi
Hier bitte, dein Geschenk. Danke.
E opisni pridjevi kao dio predikata

Brojevi
10. Blagdani, obiaji i tradicija
E glavni brojevi od 0 do 10
Kljune strukture i izriaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,
Prilozi
Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues Jahr! -
E neki prilozi: heute, morgen...
ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu
E upitni prilozi: wie...
odravanja tradicije.
Negacija
E nein
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju Reenice
E jednostavne izjavne reenice prema modelu:
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prie, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju S subjekt + predikat: Ich male.

se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.

Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima. S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata: Die

Rose ist rot.

ODGOJNO-OBRAZOVNA E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju: Wer ist

POSTIGNUA das? Wie heit du?

ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
lanovi ue obitelji, predmeti (igrake i kolski pribor),
neki dijelovi prirodnoga okolia (cvijee i voe), neke
ivotinje (kuni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10,
osnovne boje, aktivnosti u razredu (najee upute i
naredbe, radnje na nastavnom satu), godinja doba i neke
osnovne atmosferske prilike.
Do kraja prve godine uenja u 1. razredu osnovne kole
uenici bi trebali razumjeti oko 130 leksikih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 80 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
vie od otprilike 4 do 5 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih
uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
koje su povezane sa situacijom. Na kraju 1. razreda uenici
bi trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E haben i sein u jednini prezenta
E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini
prezenta
Na razini prepoznavanja
E glagoli sein i haben te neki najuestaliji glagoli u
mnoini prezenta
E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoine
imperativa)
E jednina imenica s odreenim lanom u nominativu i
akuzativu
E osobne zamjenice: wir, ihr
E neki prilozi: hier, dort, rechts, links...
E neki prijedlozi: in, auf, unter...
E negacija nicht
E upitne reenice s upitnim prilozima wieviel, wie viele
E inverzne upitne reenice
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, imenovanje i opis
predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji, izraavanje
molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana,
roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje
blagdana i roendana. Upoznaju se imena i prezimena

118
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga govornoga
podruja.
Djeja knjievnost: izvorne djeje puke pjesmice za
govorenje i pjevanje, autorske pjesme, barem jedna
likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnog i slunoga sadraja
E razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih
reenica i pitanja
E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
govornika (zvuni tekstovi)
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje
na takva pitanja
E reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu
pojedinih elemenata
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema
zadanomu predloku
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
govor i pjevanje
E koritenje vie reenica u nizu (2-3) za predstavljanje
sebe, opis osoba i stvari (sa ili bez slikovnoga
predloka)
E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili
aplikacija/slikovnih kartica
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
njemakoga jezika u rijeima
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
E slovkanje
ITANJE
E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i
reenica na razini poznatog i prethodno usmeno
obraenoga predloka
E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
E glasno itanje rijei i vrlo kratkih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane
PISANJE
E preslikavanje jednostavnih rijei i kraih reenica
prema grafijskom i likovnomu predloku, uz
dodavanje jednostavnih rijei ili povezivanje s
ilustracijama
E slaganje rijei iz predloenoga niza slova
119
Njemaki jezik
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski
obiaji i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom prve godine uenja u 1. razredu
trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja
jezinih sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga
rjenika (crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u
okviru neke odreene teme) i kao pomoi pri
razumijevanju, koristiti se najjednostavnijim tehnikama za
tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi
slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati
na osnovi veega broja primjera, sluiti se znanjem
materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do
odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
2. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i
opratanju u komunikaciji s vrnjacima i
odraslima, predstavljanje
Kljune strukture i izriaji: Hallo!/GutenTag!/Guten
Morgen!/Guten Abend! Gute Nacht!/Auf
Wiedersehen!/Tschs! Wie heit du? - Ich heie... Wer
bist du? - Ich bin... Wie alt bist du? - Ich bin 8 Jahre alt.
Wo wohnst du? - Ich wohne in Karlovac / Leibnitz /
Dsseldorf... Wie gehts? - Danke, gut. / Nicht so gut. /
Super. / So so.
2. Obitelj: predstavljanje ire obitelji, opisivanje
lanova obitelji
Kljune strukture i izriaji: Das ist meine/seine/ihre
Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma/
Opa/Onkel... Wie heit dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie
heit... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e...? Sie/er ist gut,
streng/nicht streng, schlank...
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Aktivnosti u koli i izvan nje: izricanje radnji,
izraavanje stajalita, izvravanje i izdavanje
naredbi, imenovanje osoba u kolskom
okruenju, pozivanje na igru i neke portske
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Was machst du/machen wir
in der Deutschstunde? Ich singe / lerne... Wir singen /
lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter
rechnen. Anne und Peter sind Schler. Ihr/e // Sein/e
Lehrer/Lehrerin heit Herr/Frau Schulze. Kannst du gut
singen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Was
machst du gern? Ich lese/spiele Fuball/spiele am
Computer/... gern. Ich schreibe nicht gern.
4. kolsko okruenje: imenovanje kolskoga
pribora i nekih dijelova uionice
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist ein
Lineal. Ist das dein/e, sein/e, ihr/e... Was ist noch im
Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele Tische
sind hier? - Fnfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat
er/sie? - Zwlf. Wie viele... haben Karin und Karl?
5. Vrijeme: imenovanje i opisivanje godinjih
doba i atmosferskih prilika, imenovanje dana u
tjednu i izricanje punoga sata
Kljune strukture i izriaji: Wie viele Jahreszeiten hat
ein Jahr? Welche Jahreszeit haben wir jetzt? - Winter. Wie
ist das Wetter? - Schn / schlecht. Es ist kalt / warm /
windig / neblig / wolkig. Wie viele Tage hat die Woche?
Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie
spt ist es? - Es ist drei Uhr.
6. Kua i stan: imenovanje prostorija, snalaenje
u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Das ist die Kche/das Bad.
Das Kinderzimmer ist links. Das Bad ist hier.
7. Jelo i pie: imenovanje nekih vrsta jela i pia,
izraavanje osobnoga stajalita (nazora,
miljenja)
Kljune strukture i izriaji: Was isst/trinkst du gern? Ich
esse/ trinke... gern. Ich mag... nicht. Ich mag...
8. ivotinje: imenovanje i opis ivotinja (kuni
ljubimci, ivotinje u zoolokom vrtu i na selu),
glasanje nekih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Welche Tiere leben zu
Hause/im Zoo/auf dem Lande? Der Br ist gro. Der
Hund bellt.
9. Nae tijelo: imenovanje i opisivanje nekih
dijelova tijela
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Der Kopf/die
Augen. Wie sind deine Augen? Blau.
120
Njemaki jezik
10. Odjea: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih
predmeta
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein
Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schn. Welche Farbe
hat der Rock?
11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih
prometnih sredstava
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein
Bus/Zug... Womit fhrst du? Ich fahre mit dem
Bus/Zug...
12. Blagdani, obiaji i tradicija:
Kljune strukture i izriaji: Fasching, Nikolaus, Ostern,
Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues Jahr! -
ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu
odravanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prie, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju
se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji
se obogauju slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i
upoznavanju, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
lanovi ire obitelji, predmeti (kolski pribor, kolski
prostor, osobe u koli), kuni ljubimci i ivotinje na selu i
u zoolokom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i
proslave, aktivnosti u koli i izvan nje (najee upute i
naredbe, izricanje radnji), djeje igre (pozivanje na igru i
neke portske aktivnosti), godinja doba i atmosferske
prilike, kronoloko vrijeme (dani u tjednu, puni sat),
prostorije u kui i stanu, snalaenje u prostoru, osnovne
vrste jela i pia, neki odjevni predmeti, neka osnovna
prometna sredstva, neki dijelovi tijela.
Do kraja druge godine uenja u 2. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 220 leksikih
jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksikih
jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi
trebalo uvoditi vie od otprilike 5 do 6 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki
ponavlja i proiruje.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno,
nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u
strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 2.
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E haben i sein u jednini i mnoini prezenta
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini
i mnoini prezenta
E prezent modalnih glagola: knnen i mgen u jednini;
oblici mchte i mchtest
E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruja
i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale,
elje, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i
sl., pozivanje na igru i sl.

(2. lice jednine i mnoine imperativa) KULTURA I CIVILIZACIJA

Imenice Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
E jednina nekih imenica s neodreenim lanom u u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
nominativu i akuzativu i s odreenim lanom u pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje
nominativu blagdana i roendana, nain stanovanja, neka jela,
E mnoina nekih imenica u nominativu i akuzativu
prometna sredstva i dr. Upoznaju se imena i prezimena
lan vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga govornoga
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
podruja, nazivi nekih gradova i sl.
Zamjenice Djeja knjievnost: izvorne djeje narodne pjesmice za
E osobne zamjenice u jednini i mnoini: ich, du, er, sie,
govorenje i pjevanje, poneka autorska pjesma,
es, wir, ihr, sie didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki brae
Grimm obraene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika,
E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
ihr/ihre ispred imenica
E pokazna zamjenica: das

E upitne zamjenice: wer, was

VJETINE I SPOSOBNOSTI
Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata
SLUANJE
Brojevi E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E glavni brojevi od 0 do 20 E povezivanje vidnog i slunoga sadraja

Prijedlozi E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reenica i

E neki prijedlozi: mit, in...

pitanja
E razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno
E uestali prijedlozi u jezinim obrascima

Prilozi usmeno obraen

E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E neki prilozi: heute, morgen..., links, rechts, hier, dort...,

schnell, langsam, gut, schlecht, gern... govornika (zvuni tekstovi)

E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E upitni prilozi: wo, wie, wieviel, wie viele...

Negacije skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski

jezik
E nein, nicht

Reenice
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E jednostavne izjavne reenice prema modelu:
PRODUKCIJA, IZGOVOR
S subjekt + predikat: Ich male.
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
(gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obraenih
/prilona oznaka: Das Heft ist gelb/hier.
tematskih sadraja i odgovaranje na takva pitanja
E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju: Wer ist
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
das?
izmjenu pojedinih elemenata
E inverzne upitne reenice
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema
E kratke izjavne reenice s modalnim glagolom: Ich
zadanomu predloku
kann schwimmen.
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
Na razini prepoznavanja
govor i pjevanje
E jednina imenica s odreenim lanom u akuzativu
E koritenje vie reenica u nizu (3-4) za predstavljanje
E neki prilozi: jetzt
sebe, za opis osoba, stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga
E neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu...
predloka)
E jednostavne upitne reenice s upitnom zamjenicom
E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili
welcher,-e,-es aplikacija/slikovnih kartica
E inverzne upitne reenice s modalnim glagolom
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
njemakoga jezika u rijeima
JEZINE FUNKCIJE
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
reeninom intonacijom
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
E slovkanje
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
raspoloenja, stajalita, svojine, dobi, koliine, imenovanje

121
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ITANJE
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o
poznatim sadrajima
E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka
E glasno itanje rijei i jednostavnih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane
E svladavanje reenine intonacije prema zvunomu
modelu
PISANJE
E prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih
reenica i kratkih tekstova koji su prethodno
obraeni
E dopunjivanje vrlo kratkoga teksta rijeima
E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
logian slijed
E pisanje estitke za blagdane prema predloku
E samostalno pisanje kratkih i jednostavnih reenica o
poznatim prethodno usmeno obraenim sadrajima
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei
E uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije
hrvatskog i njemakog jezika
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski
obiaji, hrana i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom druge godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 2. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika
(crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru
neke odreene teme) i kao pomoi pri razumijevanju,
koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu
pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi slike),
pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati na
osnovi veega broja primjera, sluiti se znanjem
materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do
odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti
oblike samoprocjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
122
Njemaki jezik
3. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i
opisivanje prijatelja i ire obitelji
Kljune strukture i izriaji: Wer ist das? Das ist mein/e,
sein/e, ihr/e... Onkel/Tante, Cousin/Cousine... Wie
heit sein/e // ihr/e Sohn/Tochter? - Er/sie heit... Wie
alt ist dein/deine...? - Er/sie ist... Was macht er/sie gern?
Was kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie?
Er/sie wohnt in... Das ist in Kroatien / Deutschland /
sterreich...
2. Nae tijelo i zdravlje: imenovanje nekih
najeih zdravstvenih tegoba u djejoj dobi
Kljune strukture i izriaji: Was hast du? Was tut dir
weh? Ich bin krank. Mein / meine... tut weh. Ich huste /
habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen /
Zahnschmerzen... Ich kann nicht in die Schule gehen/
Sport treiben...
3. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i
potreptina
Kljune strukture i izriaji: Was machst du/macht er im
Bad? Ich bade/putze mir die Zhne/wasche mir die
Haare/kmme mich... Was brauchst du dazu? Die
Zahnbrste, das Schampoo, den Kamm, das Handtuch,
den Spiegel...
4. Odjea i obua: imenovanje i opisivanje
odjevnih predmeta, izraavanje ukusa
Kljune strukture i izriaji: Was hast du heute an? Eine
Hose, ein T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das
T-Shirt? Sie/es ist modern, blau, alt/neu,
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie
sind.... Wie gefllt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.
5. Put do kole: izricanje naina dolaska u kolu
(prometna sredstva) i nekih osnovnih pravila
ponaanja u prometu
Kljune strukture i izriaji: Wie kommst du zur Schule?
Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu Fu. Womit fhrst du nach
Hause? Mit der Straenbahn... Wie lange musst du
fahren/gehen? Wer geht/fhrt mit? Darfst du bei
Rot/Grn/Gelb ber die Strae? - Nein./Ja.
6. Uionica: imenovanje predmeta, pokustva i
opreme u uionici, odnosi u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Was ist alles im
Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CD-
Player/Videogert/Lampen/Bnke... Wie viele Sthle
sind hier? Wie viele Bcher haben wir? Wie viele Hefte
haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf / unter /
neben / hinter / vor dem Schrank/der Bank. Im/in der...
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

7. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova ODGOJNO-OBRAZOVNA

stana i kue, pokustva i ureaja u kuanstvu POSTIGNUA
Kljune strukture i izriaji: Das Wohnzimmer ist
gro/klein/hell... In der Kche steht der Herd. Der Tisch
ZNANJA
steht vor dem Fenster.
LEKSIKA PODRUJA
8. Kronoloko i atmosfersko vrijeme: dani u
Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju,
tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba,
uljudno ophoenje, prijatelji i lanovi ire obitelji, kolski
mjeseci
pribor, kolski prostor, dijelovi stana i kue, namjetaj i
Kljune strukture i izriaji: Wann haben wir Deutsch?
aparati u kuanstvu, odnosi u prostoru, glavni brojevi od 0
Wann hast du/hat er/sie Tennis? - Am Montag und am
do 50, blagdani i proslave, aktivnosti u koli i izvan nje
Mittwoch. Wie spt ist es? - Es ist halb drei. Welche
(najee upute i naredbe, radnje), kronoloko vrijeme
Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Es
(dani u tjednu, puni sat i pola sata, godinja doba, mjeseci),
regnet. Wie viele Monate hat ein Jahr? Welchen Monat
atmosferske prilike, dijelovi ljudskog tijela i neke najee
haben wir jetzt? - Januar. Welche Monate sind im Winter?
zdravstvene tegobe u djejoj dobi, jelo i pie (obroci),
- Dezember, Januar, Februar und Mrz.
voe i povre, prometna sredstva i ponaanje u prometu,
osobna higijena, odjea i obua, neke portske aktivnosti i
9. portske aktivnosti i igre: imenovanje i
igre, proslava roendana.
izricanje radnji
Do kraja tree godine uenja u 3. razredu osnovne kole
Kljune strukture i izriaji: Was machst du auf dem
uenici bi trebali razumjeti oko 350 leksikih jedinica, a
Sportplatz? Ich spiele Handball. Welche Sportart magst du?
od toga aktivno rabiti oko 260 leksikih jedinica. Pri
Tennis, Schwimmen... Wer spielt mit? Tor!
obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
vie od otprilike 6 do 7 novih leksikih jedinica po
10. Prehrana: imenovanje obroka, voa i povra,
nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki ponavlja i
izraavanje vlastitoga ukusa
proiruje.
Kljune strukture i izriaji: Welche Gemsesorten /
Obstsorten kennst du? Welches Gemse/Obst magst
GRAMATIKE STRUKTURE
du/magst du nicht? Welches Gemse/Obst mag dein/e
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno,
Freund/in, Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag.../ mag
nego ih uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u
kein/e/n...? Was frhstckst du? Was isst/trinkst du zu
strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 3.
Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
Frhstck / Mittagessen / Abendessen bei dir? Mchtest
strukturama:
du/mchten Sie...?
Glagoli
E glagoli haben i sein u prezentu
11. Roendanska proslava: opisivanje priprema za
proslavu roendana i roendanske proslave E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u jednini

Kljune strukture i izriaji: Wann hast du Geburtstag? i mnoini prezenta

Im April. Machst du eine Party? Kannst du kommen? E prezent povratnih glagola u 1. i 2. licu jednine s

Wann? Am Samstag um 7. Was kannst du deinem povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu

Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD... Was macht E prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen,

ihr auf der Party? Wir hren Musik, singen, spielen... drfen u jednini; oblici: mchte, mchtest, mchten
Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk. E zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih podruja

Danke. (2. lice jednine i mnoine imperativa te uljudno

obraanje sa Sie)
12. Blagdani, obiaji i tradicija Imenice
Kljune strukture i izriaji: Fasching, Nikolaus, Ostern, E jednina nekih imenica s odreenim i neodreenim

Frohe Weihnachten und ein glckliches Neues Jahr! - lanom u nominativu i akuzativu
ovisno o odabranim blagdanima, obiajima i nainu E mnoina nekih imenica u nominativu i akuzativu
odravanja tradicije. lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
IZBORNE TEME Zamjenice
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
uenika, prie, prigodne recitacije, pjesmice i dr. Izrauju ihr/ihre ispred imenica
se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastava E pokazna zamjenica das
se obogauje slunim i vidnim materijalima.
E upitne zamjenice: wer, was

Pridjevi
E opisni pridjevi kao dio predikata

123
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

Brojevi Djeja knjievnost: narodne/tradicionalne djeje pjesmice

E glavni brojevi od 0 do 50 i autorske pjesme za govorenje i pjevanje, jedna od
Prijedlozi najpopularnijih bajki brae Grimm uz usporedbu izvorne i
E neki prijedlozi: in, an, auf, mit, unter, neben, hinter, vor, moderne verzije, likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz
zu, fr... hrvatske djeje knjievnosti, dvije likovno kvalitetne
Prilozi izvorne slikovnice.
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt..., links, rechts, hier,

dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern... VJETINE I SPOSOBNOSTI

E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann...

Negacije SLUANJE
E nein, nicht E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E kein/e u nominativu i akuzativu jednine E povezivanje vidnog i slunoga sadraja

Reenice E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i

E jednostavne izjavne reenice prema modelu:

pitanja
E razumijevanje osnovne namjere sugovornika
S subjekt + predikat: Ich male.
E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.

S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata /

poznate tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die Party ist am
Samstag. govornika (zvuni tekstovi)
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E kratke izjavne reenice s modalnim glagolom

E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju

skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik
E razumijevanje slovkanih rijei
E inverzne upitne reenice ukljuujui i pitanja s

modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen i
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
drfen u mnoini
u okviru elementarnih jezinih funkcija
E preterit glagola sein i haben u jednini
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
E osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u
jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje
dativu i akuzativu
na takva pitanja
E neki vremenski prilozi: gestern...
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E neki prijedlozi: von, nach, bei, ber...
izmjenu pojedinih elemenata
E upitni prilog womit
E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru
E uporaba lana uz imena zemalja i zemljopisnih poznatih situacija
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, der Rhein...)
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama

E reproduciranje brojalica, pjesmica za govor i pjevanje

JEZINE FUNKCIJE
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
(sa/ili bez slikovnoga predloka)
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
raspoloenja, svojine, dobi, koliine imenovanje i aplikacija/slikovnih kartica
E prepriavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomo
opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
prepriavanje slijeda dogaaja, izricanje odnosa u prostoru pitanja ili vizualnih poticaja
E iznoenje rezultata skupnoga rada
i vremenu, izraavanje stajalita, albe, zahvale, elje,
zahtjeva i naredbe, traenje informacija, estitanje E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
blagdana, roendana i sl., pozivanje na igru ili neku drugu njemakoga jezika u rijeima
zajedniku aktivnost i sl. E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom

reeninom intonacijom
KULTURA I CIVILIZACIJA E slovkanje

Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su

u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. ITANJE
uljudno ophoenje, estitanje blagdana i roendana, neke E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

aktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i prehrambene kraih tekstova o poznatim sadrajima
navike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, portske E glasno itanje jednostavnih reenica koje su
aktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimena prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji
vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, nazivi zemalja sadre poznate strukture i leksik
njemakoga govornoga podruja i neke osnovne E svladavanje reenine intonacije prema zvunomu
informacije o njima (npr. glavni grad, naziv neke modelu
regije/rijeke/planine i sl.).

124
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
PISANJE
E prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno
usmeno obraeni
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima
E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
logiku cjelinu
E pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje pozivnica za proslavu roendana, estitki za
roendan i blagdane prema predloku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru
poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja
E pisanje rijei prema zvunomu modelu (npr.
slovkanih rijei)
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei
E uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije
hrvatskoga i njemakoga jezika
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. imena, prezimena, blagdanski
obiaji, obroci, prometna sredstva i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom tree godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 3. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elemenata radi zapamivanja jezinih
sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika
(crteom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova u okviru
neke odreene teme) i kao pomoi pri razumijevanju,
koristiti se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu
pretpostavki (npr. predvidjeti sadraj na osnovi slike),
pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zakljuivati na
osnovi veega broja primjera, tematski usustavljivati leksik,
uoiti nain strukturiranja slikovnoga rjenika i naela
abecednoga strukturiranja popisa rijei u udbeniku,
koristiti popis rijei npr. u udbeniku i slikovnih rjenika,
uoiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera, sluiti se
znanjem materinskoga jezika, uoiti korake koji vode do
odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti
oblike samoprocjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
125
Njemaki jezik
4. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ja i osobe oko mene: iznoenje osobnih
podataka o sebi i poznatim osobama,
ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
Kljune strukture i izriaji: Ich heie... Ich bin... Jahre
alt. Ich lebe in... Ich wohne in der ...-Strae
Nummer.../am ...-Platz Nummer... Ich gehe in die vierte
Klasse. Meine Schule heit... Mein/e Klassenlehrer/in
heit... Mein bester/meine beste Freund/in heit..., Er/sie
ist... Jahre alt... Seine/ihre Adresse ist... Er/sie lebt in...
Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland...
2. Zanimanja: imenovanje nekih eih
zanimanja, mjesta njihova obavljanja i vrste
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Wo arbeitet der/die Kellner
/ Programmiererin / Krankenschwester /Lehrerin /
Automechaniker / Verkufer...? Auf dem Feld/im
Restaurant / Bro / Krankenhaus / Supermarkt. Was
macht er/sie? - Er/sie programmiert / verkauft / bedient
Gste / unterrichtet... Was sind dein/e, sein/e, ihr/e
Eltern von Beruf?
3. Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih
predmeta, iznoenje rasporeda sati, dana u
tjednu, izricanje sati
Kljune strukture i izriaji: Welche (Schul)fcher hast
du/habt ihr am Montag? Wie heit dein Lieblingsfach?
Welches Fach magst du nicht besonders? Wann
beginnt/endet die erste, zweite... Stunde? - 10 vor/nach...
Viertel vor/nach... Wann beginnt/endet die groe Pause?
Wie lange dauert die Pause?
4. Slobodno vrijeme: imenovanje izvankolskih
aktivnosti, portova, hobija, izricanje stajalita
o tim aktivnostima
Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Hobby?
Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino/liest du
gern/spielst du gern am Computer...? Siehst du gern fern?
Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du?
5. Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i
odgovarajuih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Was machst du/macht sie/er
am Morgen? - Ich stehe/sie steht um... Uhr auf. Ich
frhstcke. Ich gehe in die Schule. Was machst du/macht
er/sie am Vormittag/am Nachmitag/am Abend? Ich sehe
fern/spiele mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch...
Er/sie sieht fern... Heute will ich ins Kino gehen.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Kupovina namirnica: voenje razgovora u
trgovini i/ili na trnici, izricanje koliine i
cijene
Kljune strukture i izriaji: Kann ich dir helfen? Ich
mchte/brauche... Haben Sie...? Geben Sie mir bitte...
Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht zusammen...
Euro... Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.
7. Aktivnosti u kui: izricanje radnji i zaduenja
u domu
Kljune strukture i izriaji:Was machst du in der Kche?
Ich decke den Tisch/sple das Geschirr/trockne das Geschirr
ab... Was machst du in deinem Zimmer? Ich lese / spiele
/ lerne / rume auf... Was macht er/sie im Wohnzimmer?
Sie sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e
Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...?
8. Briga o zdravlju: izricanje naina ponaanja,
savjeta i zabrana u sluaju bolesti
Kljune strukture i izriaji: Christine/Thomas ist krank.
Sie/er hat... Sie/er kann nicht... Sie/er muss im Bett
bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber messen/
viel schlafen... Sie/er darf nicht Fuball spielen/
rausgehen/in die Schule gehen/Eis essen... Er/sie will/will
nicht im Bett bleiben/schlafen. Die Eltern rgern sich.
9. Moje mjesto: imenovanje nekih vanijih
graevina u mjestu, snalaenje u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Ich wohne/er wohnt in...
Das ist ein/e Dorf/Ort/Kleinstadt/Stadt/Grostadt. Was
gibt es im Zentrum? Was gibt es bei dir in der Nhe? Es
gibt ein/e/en // kein/e/en Kino, Geschft, Post, Hotel,
Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? -
Neben dem Kino, im Zentrum, in der... Strae, am...
Platz.
10. Prirodni okoli i ponaanje u prirodi:
imenovanje i opis krajolika, ponaanje u
prirodi
Kljune strukture i izriaji: Das ist eine/ein
Wiese/Berg/Wald/Fluss... Er/sie/es heit... Er/sie/es ist
in sterreich/Kroatien... Er / sie / es ist grn / schn /
gro / hoch / lang... Viele Leute/Touristen besuchen... Sie
machen Ausflge. Machst du manchmal Ausflge? Wohin?
Womit fhrst du? Wer kommt mit? Was drfen wir nicht
in der Natur machen? Blumen pflcken, Abfall liegen
lassen...
11. Praznici: opisivanje naina i mjesta provoenja
praznika, pisanje razglednice
Kljune strukture i izriaji: Was macht er/sie in den
Sommerferien / Winterferien / Frhlingsferien? Er / sie
schwimmt, sonnt sich, fhrt Ski, macht Ausflge, bleibt zu
Hause... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause, am
Meer, auf dem Lande, bei Oma / Opa / Tante / Onkel
/ Freunden, im Gebirge/Ausland, in sterreich/Ungarn...
Wohin fhrst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer,
aufs Land, zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, ins
Gebirge/Ausland, nach sterreich/Ungarn...
126
Njemaki jezik
12. Blagdani, obiaji i tradicija
Kljune strukture i izriaji: Ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
djela djeje knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr.
Izrauju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i
sl. Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama
(prijatelji, ira obitelj), aktivnosti u koli i izvan nje, nazivi
nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme
(izvankolske aktivnosti), praznici, atmosferske prilike,
dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronoloko vrijeme
(dani u tjednu, dijelovi dana, sati, godinja doba, mjeseci),
glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10, stanovanje
i aktivnosti u kui, blagdani i proslave, neki vaniji
objekati u mjestu, kupovanje namirnica (koliina i cijena),
zanimanja, briga o zdravlju, prirodni okoli i ponaanje u
prirodi.
Do kraja etvrte godine uenja u 4. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 500 leksikih
jedinica, a od toga aktivno upotrebljivati oko 380 leksikih
jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi
trebalo uvoditi vie od otprilike 7 do 8 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki
proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture nikada ne tumae eksplicitno,
nego ih uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda
uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E prezent glagola sein i haben
E prezent uestalih glagola vezanih uz tematska
podruja ukljuujui i neke sloene glagole
E prezent nekih povratnih glagola u jednini
E konstrukcija es gibt
E prezent modalnih glagola: knnen, mgen, mssen,
drfen i wollen u jednini; oblici mchte, mchtest i
mchten
E preterit glagola sein i haben u jednini
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E neke imenice s odreenim i neodreenim lanom u
nominativu i akuzativu jednine
E neke imenice u nominativu i akuzativu mnoine
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

lan KULTURA I CIVILIZACIJA

E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice) Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
Zamjenice u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao
E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine te
npr., uljudno ophoenje, estitanje i neke aktivnosti
u dativu i akuzativu jednine vezane uz blagdane, provoenje slobodnog vremena i
E posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine,
praznika, nain stanovanja i dr. Upoznaju se imena i
ihr/ihre ispred imenica prezimena vrnjaka, nazivi ulica i trgova u
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine
zemlji/zemljama jezika cilja, neke osnovne informacije o
zemljama njemakoga govornoga podruja (npr. naziv
E pokazna zamjenica das
zemlje i glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.),
E upitne zamjenice: wer, was
neki poznati portai iz zemalja jezika cilja.
Pridjevi
Djeja knjievnost: autorske pjesme i
E opisni pridjevi kao dio predikata
narodne/tradicionalne pjesmice za govorenje i pjevanje,
Brojevi
jedna od bajki brae Grimm u izvornoj/modernoj verziji,
E glavni brojevi od 0 do100
likovi njemake djeje knjievnosti upoznati u nastavi
E redni brojevi do 10
hrvatskoga i/ili njemakoga jezika u usporedbi s likovima
Prijedlozi iz hrvatske djeje knjievnosti.
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,

nach, bei, mit, fr... VJETINE I SPOSOBNOSTI

Prilozi
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern..., links, rechts,
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
hier, dort..., schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
E povezivanje vidnog i slunoga sadraja
E upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann, womit,

wohin... E razumijevanje kraih jednostavnih izjavnih reenica i

Negacije pitanja
E nein, nicht E razumijevanje osnovne namjere sugovornika

E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine E globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta

Reenice poznate tematike

E jednostavne izjavne reenice prema modelu: E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih

S subjekt + predikat: Ich male.

govornika (zvuni tekstovi)
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder.

S subjekt + predikat + pridjev u slubi skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski

predikata/prilona oznaka: Die Rose ist rot./Die jezik
E razumijevanje slovkanih rijei
Party ist am Samstag.
E prilona oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am

Vormittag lerne ich/habe ich Tennis. GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I

E izjavne reenice s modalnim glagolom
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
E upitne reenice s upitnom rijeju

E inverzne upitne reenice ukljuujui i pitanja s

u okviru elementarnih jezinih funkcija
E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje
na takva pitanja
E perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
podruja
izmjenu pojedinih elemenata
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
E samostalno voenje kratkih dijaloga u okviru
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der
Rhein, die Zugspitze...) poznatih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama

JEZINE FUNKCIJE E reproduciranje brojalica, pjesmica za govorenje i

U okviru obraenih tema i jezinih struktura: pjevanje

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa

postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje ili bez slikovnog predloka)

raspoloenja, ukusa i stajalita, svojine, dobi, koliine, E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili

imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje aplikacija/slikovnih kartica

radnji, prepriavanje slijeda nekog dogaaja, izricanje E prepriavanje slijeda nekog dogaaja uz pomo
odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje elje, molbe, pitanja ili vizualnih poticaja
zahvale, zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana E iznoenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
i sl., pozivanje na neku zajedniku aktivnost, izricanje E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
savjeta i zabrana, traenje i davanje informacija i sl. njemakoga jezika u rijeima

127
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o
poznatim sadrajima
E glasno itanje jednostavnih reenica koje su
prethodno usmeno uvjebane te kraih tekstova koji
sadre poznate strukture i leksik
E svladavanje reenine intonacije
PISANJE
E prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno
usmeno obraeni
E dopunjivanje teksta rijeima
E ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
E povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u
logiku cjelinu
E pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje estitki za blagdane i razglednica s
putovanja/praznika prema predloku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa u okviru
poznatih, prethodno usmeno uvjebanih sadraja
E pisanje rijei prema zvunomu modelu (npr.
slovkanih rijei)
E dopunjavanje i pisanje reenica i vrlo kratkih tekstova
prema zvunomu modelu - diktat
E uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora kod
uestalih rijei
E uoavanje razlika izmeu ortografije hrvatskog i
njemakoga jezika
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnoga vremena i praznika i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi
pojedinih jezinih izriaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom etvrte godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 4. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,
mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i
128
Njemaki jezik
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, sluiti se
rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
redovito/sustavno ponavljati, uiti rijei u kontekstu,
koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati
strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i
stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do
odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti
oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski
jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezinoj razini uenika.
5. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj: ivot u obitelji, snoljivost meu
lanovima obitelji, razgovor o blinjima
Kljune strukture i izriaji: Wohnt deine Oma in deiner
Familie oder wohnt sie allein? Hilfst du gern deinen
Groeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast du
eine/n Freund/in in Deutschland/sterreich...? Hast du
Kontakt mit ihm/ihr?
2. Prijatelji: drutveno okruenje, znaaj i
vrijednost prijateljstva, problemi mladih,
njihovi interesi i potrebe
Kljune strukture i izriaji: Kommen deine Freunde oft
zu dir? Wie gro ist deine Clique? Was rgert dich?
Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fr
mich? Ja, von mir fr dich.
3. kola: ivot u koli, problemi koji se javljaju,
tenja prema to boljim postignuima i
veemu znanju
Kljune strukture i izriaji: Was habt ihr gestern in der
Schule gemacht? Wie immer: Wir haben gelernt,
geschrieben, gelesen... Wir mssen das ganze Leben lang
lernen! Welche Themen interessieren dich besonders?
Warum hast du Probleme in der Schule? Hattest du einmal
Angst vor...?
4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno
utjeu na razvoj mladoga ovjeka: bavljenje
portom, zdravlje, glazba, odlasci u kino,
kazalite, knjinicu, njegovanje kulture itanja,
koritenje medija u svakodnevici
Kljune strukture i izriaji: Treibst du Sport? Ja./Nein.
Sport treiben ist gesund. Komm zu mir! Kinder, lernt
fleiig! Welche Sportart magst du? Schwimmen. Unser/e
Trainer/Trainerin heit Herr/Frau Bauer. Heute Abend
gehe ich ins Theater/Kino... Gehst du in die Musikschule?
Spielst du ein Instrument? Siehst du gern fern? Ja/nein.
Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. Moj mali svijet: moj dom, moja soba, opis
prostora
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? Ich wohne
in einem Haus/einer Wohnung. Wie viele Stockwerke hat
dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine Wohnung? Hat
dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein
eigenes Zimmer? Teilst du das Zimmer mit...? Was hast
du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst du noch?
6. Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi ivot,
zdrava prehrana, opasnosti po zdravlje koje
donosi moderna civilizacija
Kljune strukture i izriaji: Wie war es im Gebirge?
Wunderschn. Wandern macht fit. Was habt ihr
gegessen/getrunken? Gesundes Essen, Obst, Gemse,
Milch, warme Gemsesuppe, pfel, grner Salat... Fast
Food ist nicht gesund. Warum? Es ist fett, macht dick...
7. Kod kue i u inozemstvu: prirodne ljepote i
znamenitosti domovine i zemalja njemakoga
govornog podruja, putovanja, upoznavanje
novih krajeva i njihovih znaajnih obiljeja
Kljune strukture i izriaji: Wie ist das Klima/die
Landschaft in Kroatien/sterreich? Gibt es viele Wlder,
Flsse, Inseln...? Welche Naturschnheiten
/Sehenswrdigkeiten gibt es in Kroatien / Deutschland/in
der Schweiz...? Welche typischen Spezialitten gibt es in
Kroatien / Deutschland / sterreich...? In sterreich habe
ich Sachertorte gegessen. Ich war im Prater. In den
Sommerferien war ich am Meer, auf dem Lande, am
Bodensee, in Deutschland, in Kln...
8. Doivljaji: stvarni doivljaji, mata,
pustolovine
Kljune strukture i izriaji: Trumst du gern? Schreibst
du manchmal ber deine Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch?
Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt? Machst du dir
Gedanken ber Reisen?
9. Blagdani, obiaji i tradicija
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prigodne pjesme i druga prikladna djela djeje
knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se
tematski panoi, posteri, pripemaju priredbe i sl. Sadraji se
obogauju slunim i vidnim materijalima.
129
Njemaki jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira
obitelj), svojstva i usporedba osoba i predmeta, orijentacija
u prostoru i vremenu, aktivnosti u koli i izvan nje,
putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i
njihovih karakteristinih obiljeja, znamenitosti, tipina
jela), mediji, slobodno vrijeme, (njegovanje kulture
itanja, koritenje medija u svakodnevici, znaenje
bavljenja portom, briga za zdravlje (zdrava prehrana),
stanovanje (opis prostora, odnosi u prostoru, kultura
stanovanja, neki vaniji objekti u mjestu), glavni brojevi
do 1000, redni brojevi do 31, blagdani, obiaji, tradicija i
proslave.
Do kraja pete godine uenja u 5. razredu osnovne kole
uenici bi trebali razumjeti oko 660 leksikih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 530 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
vie od otprilike 7 do 8 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i
ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture mogu tumaiti i eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Na kraju 5.
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i
mnoini
E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini
vezanih uz tematska podruja
E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoini
E perfekt nekih najuestalijih pravilnih i nekih
nepravilnih glagola u jednini i mnoini s pomonim
glagolima haben i sein
E konstrukcija es gibt
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E imenice s odreenim i neodreenim lanom u
nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine
lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova (npr. die Schweiz, die Adria, die Zugspitze, der
Rhein...)
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu jednine i mnoine te
u dativu i akuzativu jednine
E posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i
mnoini u nominativu: mein/meine, deine/deine,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/Ihre u obraanju KULTURA I CIVILIZACIJA

iz potovanja Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
mnoine estitanje blagdana i roendana, blagdani i obiaji, obitelj,
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu prijateljstvo, slobodno vrijeme, putovanja, znamenitosti,
jednine i mnoine kulturni ivot. Upoznaju se neke zanimljivosti o
Pridjevi zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja i o
E stupnjevanje pravilnih pridjeva vlastitoj zemlji.
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne /
komparacije tradicionalne pjesme za govorenje i pjevanje, jedna ili vie
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu
jednostavnijih pria iz suvremene njemake djeje
jednine i mnoine knjievnosti, usporedba likova iz njemakih pria/bajki i
Brojevi likova iz hrvatske djeje knjievnosti, likovi njemake
E glavni brojevi do 1000
djeje knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
E redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu
VJETINE I SPOSOBNOSTI
(leksiko posredovanje)
Prijedlozi SLUANJE
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
nach, bei, mit, fr... E povezivanje vidnog i slunoga sadraja
Prilozi E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
E stupnjevanje pravilnih priloga
poznate tematike
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal..., (zvuni tekstovi)
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her..., gut, E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
schlecht, gern... skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, jezik
wohin, woher, warum...
Negacije GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
E nein, nicht PRODUKCIJA, IZGOVOR
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

Reenice u okviru jezinih funkcija

E jednostavne izjavne reenice E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih

E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
E inverzne upitne reenice pitanja
E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim E reproduciranje kraih dijaloga uz samostalnu izmjenu

glagolom pojedinih elemenata

Na razini prepoznavanja E samostalno voenje kraih dijaloga u okviru poznatih

E jednina i mnoina imenica s neodreenim i situacija

odreenim lanom u genitivu E sudjelovanje u kraim dramatizacijama

E upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje

mnoine E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili

E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber, dijelova teksta

oder, denn E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)

JEZINE FUNKCIJE E prepriavanje slijeda nekog dogaaja

U okviru obraenih tema i jezinih struktura: E iznoenje rezultata skupnoga/individualnoga rada

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
radnji i dogaaja u sadanjosti i prolosti, izraavanje
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i
stajalita prema neemu, imenovanje predmeta, osoba i
pojava, opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba i
pojava, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe,
E reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik
E reproduciranje i produkcija reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova u

zahvale, elje, negodovanja, zahtjeva, naredbe, obveza, okviru poznate tematike

dunosti, estitanje blagdana, roendana i sl., traenje i E samostalno glasno itanje reenica i kraih tekstova

davanje informacija. koji sadre poznate strukture i leksik

E pravilna uporaba reenine intonacije

130
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
PISANJE
E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnomu /
zvunomu predloku ili bez predloka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje kraih sastava uz predloeni model - voeni
sastav
E pisanje jednostavnih reenica koje sadrajno ine
krai sastav
E pisanje estitke, razglednice i sl.
E pisanje kratkih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. bladanski obiaji, svakodnevni
ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u
znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja,
senzibilizacija za uoavanje/prepoznavanje stereotipa i
predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu tj. usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom pete godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 5. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,
mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo,
provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom,
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito
ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno
usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga
jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji
vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
(Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija,
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezinoj razini uenika.
131
Njemaki jezik
6. RAZRED
esta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moj svijet: razgovor o sebi, blinjima,
njihovim osobinama i izgledu; opis mjesta u
kojem ivimo, doma, ulice i etvrti, jezik
kojim govorimo
Kljune strukture i izriaji: Ich habe viele Freunde. Ich
wohne in der Grimmstrae Nr. 56. Wo ist es schner, auf
dem Lande oder in der Stadt? Was gibt es in der Stadt/auf
dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im
Theater war es schner und interessanter als im Museum.
Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins
Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schnsten.
2. U mom zaviaju i izvan njega: putovanja,
obiljeja, ljepote i znamenitosti domovine i
zemalja njemakoga govornoga podruja
Kljune strukture i izriaji: Die Hauptstadt Kroatiens ist
Zagreb. Die Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Das
ist eine alte Stadt. Die Markuskirche steht am
Markusplatz. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich
war lnger in Wien als in Salzburg. Hast du viele
Prospekte und Fotos von Sehenswrdigkeiten? Wo kann ich
den Urlaub verbringen? In Kroatien, am Meer, in der
Schweiz... Meine Winterferien habe ich in sterreich
verbracht.
3. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem
stranih jezika, mediji, komunikacija (internet,
SMS poruke, slanje razglednica i pisama,
odlazak u potu)
Kljune strukture i izriaji: Welche Sprachen sprichst
du? Deutsch, Englisch, Franzsisch... Fremdsprachen sind
sehr wichtig. Warum? Telefonierst du oft? Gehst du
manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen
Freunden? Schreibst du Briefe, E-Mails oder SMS-
Nachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer und
Internet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft ins
Internet-Caf. Liest du Tageszeitungen /
Jugendmagazine...?
4. Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj
umjetnosti i knjievnost
Kljune strukture i izriaji: Warst du schon mal im
Theater, im Konzert, in einer Ausstellung, in einer
Theatervorstellung...? Wer arbeitet im Theater? Was macht
ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektre? Liest du gern
Gedichte/Romane? Welche Schriftsteller schreiben
interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche Filme
magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein
Instrument? Wir gehen heute Abend ins Konzert. Wer tritt
heute Abend auf?
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

5. kola i kolovanje: nastavni predmeti, raspored ODGOJNO-OBRAZOVNA

sati, ocjene, ustrojstvo kolskih i izvankolskih POSTIGNUA
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Ich mag Deutsch. Welche
ZNANJA
Fher hast du in der Schule? Ich habe Erdkunde,
Naturkunde, Mathematik... Welche Fcher machen dir
LEKSIKA PODRUJA
Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira
machst du noch in der Schule? Macht ihr manchmal
obitelj), mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju,
Ausflge/Ausstellungen /Theatervorstellungen...?
problemi mladih, kola i kolovanje, nazivi nastavnih
predmeta (raspored sati, ocjene, organiziranje kolskih i
6. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju:
izvankolskih aktivnosti), komunikacija (strani jezici,
odnosi u obitelji, zajedniko organiziranje
sredstva komunikacije), mediji, zaviaj, putovanja i
slobodnoga vremena, problemi vezani za
znamenitosti, neki vaniji objekti u mjestu, umjetnost,
odnose meu naratajima
moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta, cijena i
Kljune strukture i izriaji: Meine Eltern leben getrennt.
konfekcijski brojevi), blagdani, obiaji, tradicija, glavni
Ich verbringe Sommerferien mit der Mutter und
brojevi do 1000, redni brojevi do 31.
Winterferien mit dem Vater. Machst du/macht ihr gern
Do kraja este godine uenja u 6. razredu osnovne kole
Ausflge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmig
uenici bi trebali razumjeti oko 850 leksikih jedinica, a
Taschengeld? Wie knnen die Schler Geld verdienen?
od toga uinkovito upotrebljivati oko 680 leksikih
Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. Mein Bruder und ich
jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi
plaudern gern mit unserer Oma. In ihrer Zeit war alles
trebalo uvoditi vie od otprilike 8 do 10 novih leksikih
anders. Die Menschen sahen nicht fern, sie arbeiteten auf
jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki
dem Feld...
proiruje i ponavlja.
7. Moda i odijevanje: kupovanje odjee i obue,
GRAMATIKE STRUKTURE
vanjski izgled, razliitosti u imovinskome
Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz
statusu mladoga narataja, statusni simboli
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
Kljune strukture i izriaji: Darf ich dir/Ihnen helfen?
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
Ich brauche ein Paar neue Schuhe, ein neues Kleid... Ich
gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
mchte ein buntes/kariertes/einfarbiges... Kleid. Welche
leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim
Gre? Ich trage Schuhgre 36 und Konfektionsgre 38.
nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 6.
Was kostet das? Das kostet insgesamt 125 Euro. Der
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
Pullover gefllt mir nicht. Welche Klamotten trgst du gern?
strukturama:
Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. Das ist mir
Glagoli
aber auch nicht wichtig. Mein Vater fhrt kein teures Auto.
E prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i
Wir fahren gern Rad. Rad fahren ist gesund.
mnoini
E prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
8. Blagdani, obiaji i tradicija
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije. vezanih uz tematska podruja
E prezent svih modalnih glagola u jednini i mnoini

E preterit nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i

IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima vezanih uz tematska podruja
E perfekt nekih najuestalijih pravilnih i nepravilnih,
uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i
mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se jednostavnih i sloenih te povratnih glagola u jednini
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadraji i mnoini
E konstrukcija es gibt
se obogauju slunim i vidnim materijalima.
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E deklinacija imenica s odreenim i neodreenim

lanom u jednini i mnoini (sistematizacija)

lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)

E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih

pojmova (npr. Die Schweiz, die Adria, die Zugspitze...)

Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu

132
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
jednine i mnoini; uljudno obraanje sa Sie u svim
padeima jednine i mnoine
E posvojne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu
jednine i mnoine
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i
mnoine
E pokazna zamjenica das
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
i akuzativu jednine i mnoine
Pridjevi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i
akuzativu jednine i mnoine
Brojevi
E glavni brojevi (sistematizacija)
E redni brojevi do 31 (leksiko posredovanje)
Prijedlozi
E neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu,
nach, bei, mit, fr...
Prilozi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal,
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da, hin, her, gut,
schlecht, gern...
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,
wohin, woher, warum...
Negacije
E nein, nicht
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine
Reenice
E jednostavne izjavne reenice
E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju
E inverzne upitne reenice
E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim
glagolom
E povezivanje reenica u nezavisno sloene reenice
veznicima: und, aber, oder
Na razini prepoznavanja
E nezavisno sloena reenica s veznikom denn
E zavisno sloena reenica s veznikom weil
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
radnji i dogaaja u sadanjosti i prolosti, izraavanje
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i
stajalita prema neemu, imenovanje, opisivanje i
usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje
odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale,
elje, zahtjeva, naredbe, obveza, dunosti, negodovanja,
traenje i davanje informacija, estitanje blagdana,
roendana i sl.
133
Njemaki jezik
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
aktivnosti vezane uz blagdane i obiaje, putovanja,
znamenitosti, mladi u drutvenom okruenju, kolovanje,
umjetnost, komunikacija. Upoznaju se neke zanimljivosti
o zemlji/zemljama njemakoga govornoga podruja i o
vlastitoj zemlji.
Primjeri iz knjievnosti: narodne/tradicionalne i autorske
pjesme za govorenje i pjevanje, poneka basna, poneka
jednostavnija pria o djetinjstvu, likovi njemake djeje
knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnog i slunoga sadraja
E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika
(zvuni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u okviru jezinih funkcija
E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
pitanja
E reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenu
pojedinih elemenata
E samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih
situacija
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
dijelova teksta
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)
E prepriavanje slijeda nekog dogaaja
E iznoenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u
rijeima
E reproduciranje i produkcija reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova u
okviru poznate tematike
E uoavanje karakteristinih obiljeja razliitih vrsta
tekstova
E samostalno glasno itanje reenica i kraih tekstova
E pravilna uporaba reenine intonacije
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
PISANJE
E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnom ili
zvunomu predloku ili bez predloka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje kraih sastavaka uz predloeni model - voeni
sastav
E pisanje sastavaka na osnovi obraenih tema
E pisanje estitke, razglednice i sl.
E stvaralako pisanje
E pisanje kraih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje
kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr.
blagdanski obiaji, svakodnevni ivot i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi
pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u
komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj
osnovnih strategija za njihovo prevladavanje, senzibilizacija
za uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i
razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom este godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 6. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi
proitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomou natuknica,
ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju,
uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se
rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike
zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike,
sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje
uenik ui, uoiti korake koji vode do odreenoga cilja,
uiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene
i meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
134
Njemaki jezik
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Ljudi i dogaaji: iznoenje podataka o sebi i
poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj,
poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti,
zabave i porta)
Kljune strukture i izriaji: Carl Benz baute 1886 das
erste Auto. Heinrich Hertz erfand das Radio vor 100
Jahren. Woher kommt S. Penkala? R. Bokovi (1711-
1787) war ein bekannter Wissenschaftler. Wofr
interessierte er sich? Finde Informationen ber einen
bekannten deutschen Wissenschaftler. Kennst du eine/einen
deutschen Rock- oder Popsngerin/Sportler? Schreibe einen
kurzen Bericht ber deinen Lieblingssnger/Filmstar!
2. Slobodno vrijeme: smisleno rasporeivanje
slobodnog vremena, vanost bavljenja portom
i drugim organiziranim aktivnostima u
slobodno vrijeme (odlasci u kino, kazalite, na
koncerte i javne priredbe), elektroniki i
tiskovni mediji
Kljune strukture i izriaji: Mit wem/Wie verbringst du
deine Freizeit? Mit meiner Familie, mit meinen Bchern...
im Sportverein, am Schreibtisch... Wenn ich nicht lernen
muss/zu Hause helfen muss, gehe ich in den Park/ auf den
Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Sport treiben ist
gesund, weil... Welche Sportarten magst du? Schwimmen...
Heute Abend gehe ich ins Theater/Kino/auf die Party...
Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich ins
Kino/in die Konditorei einladen? - Ja, ich komme mit, denn
heute haben wir keine Hausaufgaben./Nein, heute kann ich
nicht. Was machst du am liebsten? Ich sitze vor dem
Computer, surfe, spiele, unterhalte mich mit ..., chatte gern.
3. Prijateljstvo i druenje, ljubav i zaljubljenost
Kljune strukture i izriaji: Hast du viele Freunde?
Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie gro ist deine
Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch?
ber welche Themen sprecht ihr? Worber/ber wen
rgerst du dich? Wer ist dein Vorbild? Was macht er/sie? -
Sie ist Schauspielerin/Model. Er ist Fuballspieler /
Filmstar. Gibt es Auenseiter / schwarze Schafe in deiner
Klasse? Mein Freund singt am besten. Er ist humorvoll und
toleranter als ich. Der interessanteste Junge in meiner Klasse
ist Denis. Alle Mdchen sind verliebt in ihn.
4. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja,
razliite ivotne navike, kuanske obveze i
ivot u zajednici
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? In
Rijeka/auf dem Lande/in der Stadt/in einer
Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen...
Wie/Wo lebte deine Oma? Wie lebte man im 19./20.
Jahrhundert? Als sie... alt war... /Wenn sie... zu Hause...
Damals gab es keinen/keine Fernseher/Splmaschine.
Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. Wie
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
lebt man heute? Hilfst du im Haushalt? Wobei hilfst du?
Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und manchmal... Wer
macht die meiste Arbeit in deiner Familie?
5. Promet: prometna sredstva, prometni znakovi,
prometne veze, snalaenje u stranoj zemlji
(traenje obavijesti na kolodvoru, u
prometnim sredstvima, na recepciji)
Kljune strukture i izriaji: Reist du gern? Wo warst du
in den Sommerferien/Winterferien? Ich war in
Deutschland/ in sterreich, am Meer/auf dem Lande/in
den Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal
/mitten in.../auf einer Hhe von... m. Wodurch ist dein
Land/deine Stadt /diese Landschaft/dieses Land bekannt?
An welche Lnder grenzt Kroatien/Deutschland? Was
findest du in Deutschland/dort besonders interessant?
Vergleiche das mit... Womit fhrst du in die Schule/in die
Stadt? Mit dem Bus / Auto / Fahrrad / mit der
Straenbahn / Bahn... Ich gehe zu Fu. Wann fhrt der
Zug nach...? Eine Platzkarte bitte.
6. Svijet mate i svakodnevice u knjievnim,
likovnim, glazbenim i filmskim djelima
Kljune strukture i izriaji: Worum geht es in diesem
Text/Film /Lied/Gedicht? Wovon handelt diese
Geschichte? Wie heit die Hauptperson? Was fr eine
Person ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie?
Mchtest du an seiner/ ihrer Stelle sein? Warum? Wovon
berichtet man in diesem Artikel? Wie gefllt dir dieses Bild?
Warum? - ovisno o odabranim primjerima iz
knjievnosti, glazbene, filmske i likovne umjetnosti.
7. Blagdani, obiaji i njegovanje tradicije
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu njegovanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i
mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira
obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, porta i
zabave), smisleno organiziranje slobodnoga vremena,
prijateljstvo i druenje, ljubav i zaljubljenost, vanost
bavljenja portom i drugim organiziranim aktivnostima u
slobodno vrijeme, (kino, kazalite, koncerti, javne
priredbe), elektroniki i tiskovni mediji, kultura stanovanja
nekad i danas, susreti sa stranim i nepoznatim, snalaenje u
stranoj zemlji, blagdani, obiaji i njegovanje tradicije, svijet
135
Njemaki jezik
mate i svakodnevice u knjievnim, likovnim, glazbenim i
filmskim djelima.
Do kraja sedme godine uenja u 7. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 1100 leksikih
jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 880 leksikih
jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi
trebalo uvoditi vie od otprilike 10 do 12 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki
proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
rjeniki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim
nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 7.
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola
E perfekt jednostavnih i sloenih, pravilnih i
nepravilnih te povratnih glagola, izuzev modalnih
glagola (jesni, nijeni i upitni oblik)
E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini
E prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i
mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik)
E zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E deklinacija imenica s neodreenim i odreenim
lanom u jednini i mnoini (sistematizacija)
E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po
n-deklinaciji
lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga lana
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova (npr. das schne Kroatien, die Schweiz, die
Save, die Trkei, die Adria...)
Zamjenice
E osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim
padeima jednine i mnoine (sistematizacija)
E povratne zamjenice
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u svim
padeima
E neodreena zamjenica man
Pridjevi
E stupnjevanje pridjeva (sistematizacija)
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu,
dativu i akuzativu u pozitivu
Brojevi
E glavni brojevi; redni brojevi u nominativu i akuzativu
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga uz dativ, akuzativ te dativ i
akuzativ
Prilozi
E stupnjevanje priloga (sistematizacija)
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit,
woher, worauf...
Negacije
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Reenice
E izjavne i upitne reenice
E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber,
oder, denn
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn
Na razini prepoznavanja:
E rekcija nekih uestalih glagola: gefallen, helfen, geben;
sich interessieren fr + A, trumen von + D, sich rgern
ber + A, sich freuen auf + A...
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima
jednine i mnoine u pozitivu (sklonidba pridjeva:
odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev +
imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
negacija kein/e + pridjev + imenica)
E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
E zavisno sloene reenice uz veznik als
E odnosne reenice
E pitanja s upitnim rijeima: Wofr.../Fr wen...
Wovon.../Von wem... Worber... /ber wen...
Worauf.../Auf wen...
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, prepriavanje
dogaaja, izraavanje raspoloenja, svojine, dobi, koliine,
izricanje ukusa i stajalita o neem, imenovanje, opisivanje
i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba, izricanje
radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izraavanje molbe,
zahvale, elje, negodovanja, odobravanja, slaganja,
neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti, traenje i
davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
njegovanje tradicije, mladi u drutvu, mediji u
svakodnevnom ivotu, zatita okolia i dr. Upoznaju se
zanimljivosti o zemlji/zemljama njemakoga govornoga
podruja, o EU i o vlastitoj zemlji, primjeri iz knjievnog,
likovnog i filmskoga stvaralatva te glazbenoga stvaralatva
za mlade, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti,
znanosti, porta i zabave.
Primjeri iz knjievnosti: narodne i autorske pjesme, od
kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka
136
Njemaki jezik
prikladna pripovijetka o ivotu djece, ulomci iz romana za
djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno
filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi i
djela iz njemake knjievnosti poznati iz nastave
hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnog i slunoga sadraja
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika
(zvuni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u okviru jezinih funkcija
E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
pitanja
E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru
poznate tematike
E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama
dijalokih situacija
E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
dijelova teksta
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)
E prepriavanje slijeda nekog dogaaja
E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u
rijeima
E reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
ITANJE
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
poznate tematike
E uoavanje znaajki razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje
E pravilna uporaba reenine intonacije
PISANJE
E ispunjavanje obrazaca
E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnom ili
zvunomu predloku ili bez predloka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi proitanoga
teksta
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E pisanje kraih sastava uz predloeni model struktura
(npr. natuknice i pitanja)
E pisanje sastavaka nakon obraenih sadraja
E pisanje estitke, razglednice, pisma, poruka i sl.
E stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie,
dijela prie koji nedostaje i sl.)
E pisanje diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje
kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr.
blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji,
svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uoavanje/prepoznavanje
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova
uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti
i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i
vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom sedme godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 7. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema
nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi proitanoga
teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik namjerava
sroiti, pripremiti izlaganje s pomou natuknica, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,
raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i
oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se
rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamivanja,
meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti i
opisati korake koji vode do odreenoga cilja, odrediti
vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti
u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i
meusobne procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak...) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
137
Njemaki jezik
8. RAZRED
osma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju:
odnosi meu naratajima, problemi mladih,
pripadnost skupini i izdvojenost
Kljune strukture i izriaji: Ihr Bruder provoziert sie und
schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit
den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer
bekommen. Ihre Freundinnen waren verblfft - sie hat sich
modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich
mit Kindern aus der Nachbarschaft.
2. Europsko okruenje, multikulturalnost i
vanost uenja stranih jezika: slinosti i
povezanosti kultura, predrasude i stereotipi,
EU, uloga viejezinosti kod nas i u Europi,
jezini portfolio, poznate osobe iz svijeta
umjetnosti i znanosti
Kljune strukture i izriaji: In welchen Lndern spricht
man Deutsch? Was heit Multi-Kulti? Welche Symbole
sind auf Euro-Mnzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa
zu seinem Namen? Wie heien die Mitgliedslnder? Die
europische Flagge hat zwlf Sterne. Warum feiert die EU
am 9. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n sprichst du
gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20 offizielle
Sprachen. Die deutschen Austauschschler wohnen in ihren
franzsischen Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht
man sich besser.
3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni
trendovi, stil odijevanja, ovisnosti i njihovi
uzroci
Kljune strukture i izriaji: Was tragen Jugendliche in
der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so
aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber fr einen
individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld fr ihre Kleidung
ausgibt. Mein Vater mchte vom Rauchen loskommen.
Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen?
Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf?
Welche Gefahren bringen Dorgen mit sich?
4. Zatita okolia, briga o zdravlju, zdrava
prehrana
Kljune strukture i izriaji: Die Umweltverschmutzung
ist ein groes Problem. Schtzt die Umwelt! Wirf keine
Plastiktten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig
Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getrnke in
Dosen kaufen. Wenn man nicht mehr fernsehen will, soll
man die Gerte abschalten. Ernhrst du dich gesund? Ihre
Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit
Olivenl.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. Problemi drutva, oblici prihvatljivog i
neprihvatljivoga ponaanja, civilno drutvo i
nevladine udruge, briga i pomo potrebitima
Kljune strukture i izriaji: Habt ihr schon einen
Weihnachtsmarkt organisiert? Was habt ihr mit dem Geld
gemacht? War jemand in einem Altersheim/Kinderheim/
Obdachlosenheim? Bist du Mitglied einer
Organisation/eines Vereines? Warum? - Weil ich da
ntzlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem Verein Spa
macht. Der Streit fngt meist harmlos an, und dann wird
man mit schlimmen Schimpfwrtern beleidigt. Ich respektiere
meine Mitschler, egal welcher Nationalitt sie sind. Was
kann man gegen Gewalt / Hunger / obitelj, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti),
Rassendiskriminierung/Krieg... tun?
6. Obrazovanje za budunost: odabir zanimanja,
kolovanje
Kljune strukture i izriaji: Wenn jemand studieren
mchte, dann muss... Ich mchte..., weil.../denn... Ich
mchte..., aber... Ich mchte...(nicht)... studieren. Mich
interessiert die Arbeit mit Holz. Darum mchte ich
Zimmermann werden. Nach dem Abitur will ich Medizin
studieren. Was fr eine Ausbildung soll man als
Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in
Deutschland/in ... ist anders als bei uns.
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i
nepoznatog u knjievnim, glazbenim,
likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz
svijeta umjetnosti i znanosti
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
primjerima iz knjievnosti, glazbene, filmske i
likovne umjetnosti. Europas groe Erfinder/Knstler -
die bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler,
Bildhauer, Komponisten, Regisseure und ihre Werke...
Wofr/Fr wen interessierst du dich? Wovon/Von wem
bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja,
poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
praznika
Kljune strukture i izriaji: Hattest du einmal einen
Ferienjob/Job? Hast du etwas verdient? Was hast du mit
dem Geld gemacht? - Ich habe mir ein gutes Wrterbuch
gekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in
den Ferien arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen
Eltern? Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich:
Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den Ferien bei
McDonald's/in einem Tierheim jobben. Was wre dir
lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria oder wrdest du
lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen
anderen Ort fahren?
9. Blagdani, obiaji i njegovanje tradicije
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu njegovanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
138
Njemaki jezik
uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i
mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira
problemi mladih, ovisnosti i njihovi uzroci, odnosi meu
naratajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi,
stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog i
neprihvatljivoga ponaanja, glazba), predrasude i stereotipi
u multikulturalnom okruenju i izvan njega, obrazovanje
za budunost, sustavi kolovanja, vanost uenja stranih
jezika, uloga viejezinosti kod nas i u Europi (jezini
portfolio), poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
praznika, zatita okolia, briga o zdravlju, briga i pomo
potrebitima, civilno drutvo i nevladine udruge, otkrivanje
novoga i nepoznatoga, blagdani, obiaji i njegovanje
tradicije, svijet mate i svakodnevice u knjievnim,
glazbenim, likovnim i filmskim djelima.
Do kraja osme godine uenja, u 8. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 1350 - 1400
leksikih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo
uvoditi vie od otprilike 10 do 12 novih leksikih jedinica
po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i
ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim
nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih
i sloenih te povratnih glagola
E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeni i
upitni oblik)
E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
glagola (jesni, nijeni i upitni oblik)
E futur
E rekcija nekih uestalih glagola
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E jednina i mnoina imenica s neodreenim i
odreenim lanom u svim rodovima i padeima
E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po
n-deklinaciji
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
lan
E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga lana
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova
Zamjenice
E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i
mnoini u svim padeima (sistematizacija)
E povratne zamjenice (sistematizacija)
E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim
padeima
E neodreena zamjenica man
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was fr ein/e
u svim padeima
E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeima
Pridjevi
E stupnjevanje pridjeva
E opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima
jednine i mnoine u svim stupnjevima (sklonidba
pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev
+ imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
negacija kein/e + pridjev + imenica)
Brojevi
E glavni i redni brojevi
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom,
akuzativom; s dativom i akuzativom
Prilozi
E stupnjevanje priloga (sistematizacija)
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka
E zamjeniki prilozi: darauf, dafr...
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf,
wofr...
Negacije
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Reenice
E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber,
oder, denn...
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn i
als
E odnosne reenice
E indirektne upitne reenice
E upitne reenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es,
was fr ein/e u svim padeima
E upitne reenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele,
woher, womit....
E inverzne upitne reenice
E izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom.
Na razini prepoznavanja
E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih
glagola
E prezent i preterit pasiva
E kondicional (wrde + infinitiv)
139
Njemaki jezik
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema tj. leksikih podruja i jezinih
struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriavanje
dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti i budunosti,
izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje,
opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i
situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,
opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraavanje
koliine i cijene, dobi, molbe, zahvale, elje, raspoloenja,
negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,
naredbe, obveza i dunosti, ohrabrenja, podrke,
nagaanja, traenje i davanje informacija, izraavanje
uzroka i posljedice, estitanje blagdana, roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
ivot u europskom okruenju, supkultura mladih, zatita
okolia, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o
zemljama njemakoga govornoga podruja i EU, o
vlastitoj zemlji, primjeri iz knjievnosti, likovne, filmske i
glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta
umjetnosti, znanosti, porta i zabave.
Primjeri iz knjievnosti: narodne i autorske pjesme, od
kojih neke mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka
pripovijetka o ivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za
djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno
filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela,
usporedba likova i djela na njemakom jeziku s onima
poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u
slobodno vrijeme.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvunoga
sadraja
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika
(zvuni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u okviru jezinih funkcija
E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
pitanja
E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru
poznate tematike
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama
dijalokih situacija
E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
E reprodukcija i produkcija monolokih tekstova
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)
E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
dijelova teksta
E prepriavanje slijeda dogaaja
E prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga
rada
E interpretativno itanje kraih knjievnih formi
E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u
rijeima
E reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
ITANJE
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
poznate tematike ukljuujui i krae knjievne forme
E uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje tekstova
E pravilna uporaba reenine intonacije
PISANJE
E ispunjavanje obrazaca
E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnomu
/zvunomu predloku ili bez predloka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi zvunog ili
pisanoga teksta
E pisanje saetka
E pisanje kraih sastava prema zadanomu modelu -
voeni sastavak
E pisanje sastavaka nakon obraenih sadraja
E pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS
poruka, elektronikih pisama
E stvaralako pisanje (npr. pisanje kratke prie, novoga
kraja prie ili nekoga dijela prie koji nedostaje)
E pisanje diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje
kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr.
blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji,
svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uoavanje/prepoznavanje
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova
uklanjanja, uoavanje utjecaja vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti
140
Njemaki jezik
i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i
vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom osme godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 8. razredu trebali nauiti: sluiti se
vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih sadraja i
kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o znaenju na
osnovi jezinih poticaja, traiti informacije prema nekomu
naelu, predviati i preispitivati pretpostavke, napraviti
mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu naelu,
izraditi plan teksta na osnovi proitanoga teksta, izraditi
plan teksta za tekst koji uenik namjerava sroiti,
pripremiti izlaganje s pomou natuknica, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija,
raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju, uoiti i
oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se
rjenikom, prepoznavati fraze i sluiti se njima, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati
strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i
stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji
vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i
kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
(Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija,
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezinoj razini uenika.
Njemaki kao
drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i
opratanju na neformalnoj i formalnoj razini
Kljune strukture i izriaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschs! Guten Tag,
Frau/Herr Bari/Mller. Wie heit du? Ich heie... Ich
bin... Wie gehts? Danke, gut./Super./So, so./Schlecht.
2. Obitelj: imenovanje osoba, predstavljanje
lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Das ist meine Familie. Wer
ist das? Das ist mein/meine Vater/Mutter, Bruder/
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Schwester, Opa/Oma. Wie heit dein/deine...?
Mein/meine... heit...
3. Prijatelji: predstavljanje, imenovanje
Kljune strukture i izriaji: Wer ist das?Das ist
mein/meine Freund/Freundin. Wie heit er/sie? Er/sie
heit... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt dein/e
Freund/in? Er/sie wohnt in der ...-Strae/am ...-Platz.
4. Roendan: slobodno vrijeme i druenje s
prijateljima
Kljune strukture i izriaji: Wann hast du Geburtstag?
Im April. Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag!
Hier bitte, dein Geschenk! Danke. Mchtest du etwas
trinken? Mchtest du ein Stck Torte...?
5. kolsko okruenje: imenovanje predmeta
(igrake i kolski pribor), aktivnosti u razredu
razumijevanje i izvravanje osnovnih naredbi u
kolskom okruenju
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist
ein/eine Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist das
dein/e...? Nein./ Ja, das ist mein/e... Wie ist die
Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist gro / klein
/lang... Was machst du? Ich male/ schreibe / zeichne /
spiele... Was machen Anna und Peter? Sie malen. Nimm
bitte dein Buch! Gib mir den Ball!
6. portske aktivnosti: imenovanje nekih
portskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji:Treibst du Sport? Welchen
Sport treibst du? Fuball / Basketball / Tennis /
Tischtennis / Schwimmen / Gymnastik. Ich spiele gern....
Ich fahre Rad.
7. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova
odjee i obue
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Eine Hose, ein
T-Shirt und Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T-
Shirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern, blau, alt/neu,
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie
sind... Wie gefllt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.
Es ist klasse/super. Was tragen wir im Sommer/Winter...?
8. Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kui i
stanu
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? Ich wohne
in Varadin/Stuttgart... Das ist mein/e Haus/Wohnung.
Hier ist die Kche/das Bad/das Wohnzimmer...
Der/die/das... ist gro/klein, links/rechts...
9. Prirodni okoli: imenovanje i opis nekih
dijelova prirodnog okolia
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Das ist eine
Blume/ein Baum... Wie ist die Blume/der Baum? Sie/er
ist schn/grn/gro, klein... Welche Farbe hat die Tomate?
141
Njemaki jezik
10. Vrijeme: izricanje kronolokoga vremena,
imenovanje godinjih doba i osnovnih
atmosferskih prilika
Kljune strukture i izriaji: Wie spt ist es? Es ist drei
Uhr. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag ist
heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele Monate hat
ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wann
hast du Geburtstag? Im April. Es ist Frhling / Sommer /
Herbst / Winter. Es regnet. Es ist sonnig...
11. Blagdani, obiaji i tradicija: osnovni leksik uz
blagdane, estitanje
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
djela djeje knjievnosti, kulturnocivilizacijski sadraji i dr.
Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i
sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu,
upoznavanju i predstavljanju, uljudno ophoenje, ua
obitelj, prijatelji i druenje s njima, igrake i kolski pribor,
neki dijelovi prirodnog okolia (cvijee, voe i povre),
glavni brojevi od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti u
razredu (najee upute i naredbe, radnje na nastavnom
satu), kronoloko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseci
u godini), godinja doba, neke osnovne atmosferske
prilike, prostorije u kui i stanu, neki dijelovi odjee i
obue, proslava roendana, neki portovi i portske
aktivnosti.
Do kraja prve godine uenja, u 4. razredu osnovne kole
uenici bi trebali razumjeti oko 200 leksikih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 120 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po nastavnom satu.
Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih
uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama
odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda uenici bi
trebali raspolagati sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola sein i haben i nekih najuestalijih glagola
u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja
E oblici mchte, mchtest, mchten, mag, magst
E zapovjedni nain (2. lice jednine imperativa)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

Imenice blagdana i roendana, kolsko okruenje, stanovanje,

E jednina nekih imenica s neodreenim lanom u odijevanje, portske aktivnosti. Upoznaju se imena i
nominativu i akuzativu prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama njemakoga
E jednina nekih imenica s odreenim lanom u govornoga podruja, nazivi nekih gradova i sl.
nominativu Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne /
E mnoina nekih imenica tradicionalne djeje pjesmice za govorenje i/ili pjevanje,
lan neka ostvarenja konkretne poezije, jedna od
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
najpopularnijih bajki brae Grimm u izvornoj / modernoj
Zamjenice verziji, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraanje sa

Sie
VJETINE I SPOSOBNOSTI
E posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine SLUANJE
E pokazna zamjenica das E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E upitne zamjenice: wer, was E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvunoga sadraja

Pridjevi E razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih reenica i
E opisni pridjevi kao dio predikata pitanja.
Brojevi E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E glavni brojevi od 0 do 20 govornika (zvuni tekstovi)
Prilozi E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
rechts, hier, dort, da... jezik
E upitni prilozi: wie, wo, wann E razumijevanje slovkanja rijei

Negacije
E nein, nicht GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
Reenice PRODUKCIJA, IZGOVOR
E jednostavne izjavne reenice prema modelu:
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje

S subjekt + predikat: Ich male. u okviru elementarnih jezinih funkcija

S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder. E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih

S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata: Die jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje
Rose ist rot. na takva pitanja
E jednostavne upitne reenice s upitnom rijeju E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E inverzne upitne reenice izmjenu pojedinih elemenata
Na razini prepoznavanja E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama

E zapovjedni oblik nekih uestalih glagola (2. lice E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za

mnoine imperativa i uljudno obraanje sa Sie) govorenje i pjevanje

E imenica s odreenim lanom u akuzativu jednine E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica ili

E osobne zamjenice u prvom i drugom licu jednine: aplikacija/slikovnih kartica

(mir,dir) i akuzativu (mich, dich) E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba

E neki prijedlozi: in, auf, unter... i radnji (uz ili bez slikovnoga predloka)
E negacija kein/e u nominativu i akuzativu E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
E upitne reenice s upitnim rijeima wieviel, wie viele, njemakoga jezika u rijeima
welcher/e/es E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom

reeninom intonacijom
JEZINE FUNKCIJE E slovkanje

U okviru obraenih tema i jezinih struktura:

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, ITANJE
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje E prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih rijei i
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, izricanje ukusa i reenica na razini poznatoga i prethodno usmeno
stajalita prema neemu, izraavanje dobi, imenovanje i obraenoga predloka
opis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji i odnosa u E glasno itanje rijei i vrlo kratkih reenica koje su
vremnu i prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, prethodno usmeno uvjebane
zahtjeva i naredbe, estitanje blagdana, roendana i sl. E svladavanje reenine intonacije

KULTURA I CIVILIZACIJA PISANJE

Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su E prepisivanje jednostavnih rijei i reenica
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima prema vidnom
pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje ili zvunomu predloku

142
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E pisanje rijei i kratkih reenica
E pisanje estitke prema pisanomu predloku
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, stanovanje,
provoenje slobodnoga vremena i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom prve godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 4. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja
jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju,
zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti
informacije prema nekomu naelu, predviati i
preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu,
sastaviti listu prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti
tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i
oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, sluiti se rjenikom, tematski usustavljivati leksik,
promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu
vrstu, redovito/sustavno ponavljati, uiti rijei u
kontekstu, koristiti tehnike zapamivanja, meusobno
usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga
jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji
vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
(Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija,
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezinoj razini uenika.
143
Njemaki jezik
5. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i
opratanju u komunikaciji s vrnjacima i
odraslima, predstavljanje i komunikacijski
obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Hallo!/Guten Tag!/Guten
Morgen!/Abend!, Auf Wiedersehen!/Tschs! Wie heit
du? Ich heie... Ich bin... Wie alt bist du? Ich bin... Wo
wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt... Wie
gehts? Danke, gut./Nicht so gut./Super./So so.
2. Obitelj: imenovanje osoba i predstavljanje
lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Das ist meine/seine/ihre
Familie. Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e Onkel,
Tante, Tochter, Sohn, Cousine, Cousin, Bruder,
Schwester... Wie heit dein/e, sein/e, ihr/e...? Er/sie
heit... Wie alt ist deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt.
Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin.
3. kola: imenovanje nastavnih predmeta
(kolskoga pribora), osoba u kolskom
okruenju, izdavanje i izvravanje najeih
uputa i naredbi, izricanje radnji u koli i u
slobodno vrijeme
Kljune strukture i izriaji: Welche Schulfcher hast
du/habt ihr am Freitag? Was ist dein Lieblingsfach?
Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist aus.
Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine
Deutschlehrerin. Kommen Sie bitte her. Wo ist deine
Schultasche?
4. Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u
slobodno vrijeme, portske aktivnosti, hobiji,
osobni raspored dana, izraavanje miljenja
Kljune strukture i izriaji: Was magst du? Ich mag...
Ich mag nicht... Und dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke
Cola... gern/nicht gern. Wie gefllt dir...? ... gefllt
mir/gefllt mir nicht. Ich spiele Tennis / Fuball
/Handball... Lufst du schnell? Wann beginnt das
Fuballspiel?
5. Stanovanje: imenovanje prostorija u kui i
stanu, snalaenje u prostoru i vremenu
Kljune strukture i izriaji: Das ist die Kche/das
Bad... Der/die/das ... ist links rechts/hier. Ist der Herd im
Bad? Nein, er ist in der Kche. Wer muss die Wohnung
aufrumen? Rumst du dein Zimmer auf?
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela,
izraavanje osobnoga odnosa prema njima,
imenovanje pribora za jelo
Kljune strukture i izriaji: Was isst/trinkst du gern? Ich
esse/trinke Pizza, Marmelade, Eier.../Cola, Milch,
Wasser... gern/nicht gern. Ich mag die Suppe nicht. Und
dein/e Freund/in? Er/sie mag... Carola mchte ein Eis
essen/eine Cola trinken. Gib mir, bitte, den Lffel!
7. Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih
dijelova tijela, zdravlje, imenovanje nekih
najeih zdravstvenih tegoba u djejoj dobi
Kljune strukture i izriaji: Was hast du? Was tut dir
weh? Ich bin krank. Mein/meine... tut weh. Ich huste /
habe Fieber / Kopfschmerzen / Bauchschmerzen /
Zahnschmerzen. Ich kann nicht in die Schule gehen / Sport
machen...
8. Odjea i kupovanje: imenovanje i opis nekih
dijelova odjee
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein
Rock/Hemd, eine Hose/Jacke/ Bluse... Welche Farbe hat
der/ die/das...? Der/die/das ... ist blau/rot/gelb... Ich
will einen modernen Rock kaufen. Wie gefllt dir der blaue
Rock/das grne Hemd...? Mchten Sie/mchtest du den
blauen oder den gelben Rock anprobieren?
9. Promet: imenovanje nekih osnovnih
prometnih sredstava
Kljune strukture i izriaji: Was ist das? Ein Bus/ein
Auto/eine Straenbahn. Wohin fhrst du? Nach
Mnchen/ans Meer/in die Stadt... Womit fhrst du? Ich
fahre mit dem Bus/Auto, mit der Straenbahn... Darfst du
bei Rot gehen? Musst du bei Grn warten?
10. ivotinje: imenovanje i opis kunih ljubimaca,
ivotinja u zoolokom vrtu i na selu, glasanje
nekih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Welche Tiere leben zu
Hause/auf dem Lande? Der Papagei/der Hund/die
Katze/die Kuh/das Schwein... Hast du einen Hund?
Nein, ich habe keinen Hund, ich habe eine Katze. Welche
Tiere leben im Zoo? Der Affe/die Schlange/das
Krokodil... Wie ist der/die/das...? Der/die/das... ist
gro/ klein, gelb/grau... Der Hund bellt.
11. Vrijeme: atmosferske prilike, godinja doba i
izricanje kronolokoga vremena (pola sata)
Kljune strukture i izriaji: Welche Jahreszeit haben wir
jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Schn/schlecht. Es ist
kalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du im
Sommer/Winter...? Wann hast du Tennis? Am
Nachmittag. Wann stehst du auf? Um halb sieben. Wann
gehst du zur Schule? Um halb acht.
12. Blagdani, obiaji i tradicija: osnovni leksik uz
tradicionalne blagdane, estitanje
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.
144
Njemaki jezik
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga prikladna
djela djeje knjievnosti, kulturno-civilizacijski sadraji i
dr. Izrauju se tematski panoi i posteri, pripremaju
priredbe i sl. Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri
susretu, uljudno ophoenje, oslovljivanje, prijatelji i
lanovi obitelji, osobe u kolskom okruenju, kolski
pribor, neke vrste jela, prostorije u kui i stanu, neki
dijelovi tijela, neki dijelovi odjee i obue, neka osnovna
prometna sredstva, kuni ljubimci, ivotinje u zoolokom
vrtu i na selu, najee upute i naredbe, radnje u slobodno
vrijeme i u koli, kronoloko vrijeme (puni sat, pola sata),
neke osnovne atmosferske prilike, snalaenje u prostoru i
vremenu, druenje s prijateljima, neki portovi i portske
aktivnosti, glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi do 10,
blagdani i obiaji.
Do kraja druge godine uenja u 5. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 320, a od toga
aktivno rabiti oko 220 leksikih jedinica. Pri obradbi
novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvodit vie od 8
do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom satu.
Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture obrauju na osnovi primjera i
situacija te postupno uvode neki osnovni metajezini
pojmovi. Na kraju 5. razreda uenici bi trebali raspolagati
sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent glagola sein i haben i nekih uestalih
jednostavnih i sloenih, pravilnih i nepravilnih glagola
u jednini i mnoini vezanih uz tematska podruja
E prezent modalnih glagola u jednini i mnoini: drfen,
knnen, mssen i wollen (jesni, nijeni i upitni oblik);
oblici: mchte, mchtest, mchten, mag, magst
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E neke imenice s odreenim i neodreenim lanom u
nominativu i akuzativu jednine i mnoine
lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
Zamjenice
E osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraanje sa
Sie
E osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) i
akuzativu (mich, dich)
E posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i
akuzativu jednine i mnoine: mein/meine, dein/deine,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraanju iz promet, druenje s prijateljima. Upoznaju se imena i
potovanja prezimena vrnjaka u zemlji/zemljama jezika cilja, neke
E pokazna zamjenica das informacije o zemlji/zemljama njemakoga govornoga
E upitne zamjenice: wer, was podruja (npr. nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji.
Pridjevi Djeja knjievnost: autorske pjesme i narodne/
E opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u tradicionalne i autorske djeje pjesmice za govorenje i/ili
nominativu i akuzativu jednine za pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki brae Grimm u
Brojevi izvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemake i
E glavni brojevi od 0 do 100
hrvatske knjievnosti, likovi njemake djeje knjievnosti
E redni brojevi do 10
upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
Prijedlozi
VJETINE I SPOSOBNOSTI
E neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in,

auf, an, unter... SLUANJE

E neki prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit... E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E neki prijedlozi uz akuzativ: fr... E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i

Prilozi zvunoga sadraja
E neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, E globalno i selektivno razumijevanje kratkih
rechts, geradeaus, hier, dort, da... jednostavnih tekstova poznate tematike
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele... E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
Negacije govornika (zvuni tekstovi)
E nein, nicht E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
Reenice jezik
E jednostavne izjavne reenice prema modelu:

S subjekt + predikat: Ich male.

GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
S subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
S subjekt + predikat + pridjev u slubi predikata: Die

Rose ist rot. u okviru elementarnih jezinih funkcija

E postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih
E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima: was,

wer, wo, wann, wie, wieviel, wie viele... jezinih struktura i tematskih sadraja te odgovaranje
E inverzne upitne reenice
na takva pitanja
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim

glagolom izmjenu pojedinih elemenata

E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
Na razini prepoznavanja
E reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za
E prezent modalnih glagola mgen i sollen

E neke imenice s odreenim i neodreenim lanom u

govorenje i pjevanje
E povezivanje elemenata prie s pomou slikovnica,
dativu jednine i mnoine
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
stripova ili aplikacija/slikovnih kartica
E imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta,
pojmova (npr. die Schweiz, die Adria...)
E upitne reenice s upitnim rijeima: welcher/e/es,
osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga
woher predloka)
E prepriavanje slijeda nekoga dogaaja uz pomo

JEZINE FUNKCIJE pitanja ili slikovnih poticaja

U okviru obraenih tema i jezinih struktura: E iznoenje rezultata skupnoga rada

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova

postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje njemakoga jezika u rijeima
raspoloenja, svojine, dobi, koliine, molbe, zahvale, elje, E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom

zahtjeva i naredbe, izricanje radnji, odnosa u vremenu i intonacijom

prostoru, ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i E slovkanje
opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, traenje i
davanje informacija, estitanje blagdana, roendana i sl. ITANJE
E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

KULTURA I CIVILIZACIJA tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno

Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su obraenoga predloka
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr. E glasno itanje reenica i tekstova koji su prethodno

pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, neke usmeno uvjebani

aktivnosti vezane uz blagdane i obiaje, kolsko okruenje, E svladavanje reenine intonacije

stanovanje, odijevanje, portske aktivnosti, prehrana,

145
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
PISANJE
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima prema vidnom
ili zvunomu predloku
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje jednostavnih reenica
E pisanje estitke prema pisanomu predloku
E prepoznavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
izgovora kod uestalih rijei
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugaijemu (npr. bladanski obiaji, svakodnevni
ivot i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u
znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom druge godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 5. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naelu, ispuniti ili dopuniti tablicu,
mobilizirati predznanje putem asocijacija, uoiti i oznaiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i
analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo,
provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom,
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito
ponavljati, koristiti vizualne tehnike zapamivanja,
meusobno usporeivati strane jezike, sluiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje uenik ui, uoiti
korake koji vode do odreenoga cilja, uiti u suradnji s
drugima, primijeniti oblike samoprocjene i meusobne
procjene (Europski jezini portfolio), koristiti se medijima
(televizija, internet, tisak...) i edukacijskim programima
primjereno dobi i jezinoj razini uenika.
146
Njemaki jezik
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moje mjesto: imenovanje nekih vanijih
objekata u mjestu
Kljune strukture i izriaji: Ich wohne/er wohnt in...
Das ist ein Dorf / ein Ort / eine Kleinstadt / Stadt /
Grostadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der
Nhe? Es gibt einen/eine/ein, keinen/keine/kein Markt,
Kino, Post, Hotel, Museum, Schule, Kirche, Sporthalle...
Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum, in der...
Strae/am... Platz.
2. Zanimanja: imenovanje nekih zanimanja, vrsta
poslova i prostora u kojima se posao obavlja
Kljune strukture i izriaji: Wo arbeitet der/die
Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/
Automechaniker/Verkufer...? Auf dem Feld, im
Restaurant/Bro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht
er/sie? Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gste/
unterrichtet...
3. Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odredita
putovanja, znamenitosti
Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den Ferien?
Wie war die Reise? Das war eine wunderschne Reise. Wie
lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war lnger in Wien
als in Salzburg. Warst du im Museum oder im Theater?
Ich gehe gern ins Museum. Mein Freund geht lieber ins
Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schnsten. Hast
du viele Prospekte und Fotos von Sehenswrdigkeiten?
4. Praznici: opisivanje naina i mjesta provoenja
praznika, pisanje razglednice
Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den Ferien?
In Deutschland, in Mnchen, am Meer, auf dem Lande,
zu Hause, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im
Gebirge/Ausland, in sterreich, Ungarn... Was hat er /
sie in den Sommerferien / Winterferien / Frhlingsferien
gemacht? Er/sie hat gebadet...
5. Kupovanje namirnica: imenovanje i
razlikovanje namirnica, izraavanje vlastitoga
ukusa, voenje razgovora u trgovini i/ili na
trnici, izricanje koliine i cijene
Kljune strukture i izriaji: Welche Gemsesorten /
Obstsorten kennst du? Welches Gemse/Obst magst
du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in,
Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag ... /keinen/keine/
kein...? Was mchtest du? Ich mchte/brauche 2 Kilo
pfel, 40 Gramm Kse, eine Flasche Milch, 2 Dosen
Limonade, 3 Stck Kuchen... Haben Sie.../Geben Sie mir
bitte...! Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht
zusammen... Euro...Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje
obroka i njihovih osnovnih sadraja
Kljune strukture i izriaji: Was ist gesundes Essen?
Was hast du heute gefrhstckt? Obst, Jogurt, Msli,
Salami... Was hast du gestern zu Mittag gegessen?
Gemsesuppe, Tomaten, Blumenkohl, Berliner, Pommes,
Sigkeiten, Eis, Fast-Food... Was hast du zu Abend
getrunken? Milch, Kakao, Tee, Saft, Cola. Wer hat bei dir
das Frhstck/Mittagessen/Abendessen gemacht? Mchtest
du/mchten Sie...?
7. Priroda i zatita okolia: uvanje okolia,
vanost i znaenje okolia, ponaanje u prirodi
Kljune strukture i izriaji: Wir sind Naturfreunde. Du
sollst die Umwelt schtzen und die Umgebung sauber
halten. Welche Blumensorten blhen im Garten /
Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/ in...?
Wie sind die Inseln, Berge, Flsse...?
8. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i
potreptina
Kljune strukture i izriaji: Was machst du im Bad? Ich
wasche mich, ich kmme mich, ich ziehe mich an... Ich
dusche/bade/putze mir die Zhne/wasche mir die
Haare.../kmme mich... Was brauchst du dazu? Eine
Zahnbrste, Shampoo, einen Kamm, Seife, ein Handtuch,
einen Spiegel...
9. Aktivnosti u kui: izricanje radnji u vlastitom
domu
Kljune strukture i izriaji: Was machst du in der
Kche? Ich decke den Tisch/sple das Geschirr/trockne das
Geschirr ab... Was hast du heute zu Hause gemacht? Ich
habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgerumt...
Was macht er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest.
Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater / Mutter / Bruder
/ Schwester in der.../im...?
10. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana:
imenovanje izvankolskih aktivnosti, portova,
hobija, izricanje odnosa prema nekim
aktivnostima, u vrijeme njihova obavljanja
(etvrt sata, minute)
Kljune strukture i izriaji: Hast du ein Hobby?
Sammelst du etwas? Gehst du gern ins Kino? Liest du
gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich
stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf, frhstcke, gehe
in die Schule... Was machst du am Vormittag
/Nachmittag/Abend? Ich sehe fern, spiele mit dem Freund,
spiele Gitarre, habe Italienisch, Tennis... Heute wollen wir
ins Kino gehen. Wann hast du Italienisch? Montags und
mittwochs um Viertel vor fnf
11. Blagdani, tradicija i obiaji
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.
147
Njemaki jezik
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, prigodne recitacije, pjesme i druga prikladna djela
knjievnosti za djecu i mlade, kulturno-civilizacijski
sadraji i dr. Izrauju se tematski panoi i posteri,
pripremaju priredbe i sl. Sadraji se obogauju novim
slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje,
prijatelji i lanovi obitelji, kolski predmeti i pribor, neki
dijelovi prirodnoga okolia, neka zanimanja, vrste poslova
i prostora u kojima se posao obavlja, neki vaniji objekti u
mjestu, kronoloko vrijeme (dio dana, putni sat, pola i
etvrt sata i minute), putovanja i provoenje praznika,
tijelo, zdravlje i higijena, kupovina namirnica i
prehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, redni
brojevi do 31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uz
dunosti i obveze (najee upute, naredbe i radnje).
Do kraja tree godine uenja, u 6. razredu osnovne kole
uenici bi trebali razumjeti oko 450, a od toga aktivno
rabiti oko 340 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga
leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 8 do 10
novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture mogu tumaiti i eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
usvajaju u predloenim jezinim strukturama, tj. kao dio
konteksta. Na kraju 6. razreda uenici bi trebali raspolagati
sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih glagola vezanih uz tematska podruja
E prezent povratnih glagola u jednini i mnoini
E prezent modalnih glagola drfen, knnen, mssen,
wollen; prezent glagola sollen i mgen u jednini i
mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik)
E prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i
mnoini
E perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih glagola s pomonim glagolima haben i sein u
jednini i mnoini (izuzev modalnih glagola)
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine
imperativa te uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E imenice s neodreenim i odreenim lanom u
nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine
lan
E neodreeni i odreeni lan (vidi imenice)
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova (npr. die Schweiz, die Save, die Adria, der
Rhein...)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

Zamjenice KULTURA I CIVILIZACIJA

E osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
jednine i mnoine u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
E posvojne zamjenice u svim padeima jednine i pozdravljanje, uljudno ophoenje, neke aktivnosti vezane
mnoine uz blagdane i obiaje, prehrana, putovanja, aktivnosti u
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i slobodno vrijeme, zatita okolia i sl. Upoznaju se neke
mnoine osnovne informacije i zanimljivosti o zemlji/zemljama
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
njemakoga govornoga podruja i o vlastitoj zemlji.
Pridjevi Djeja knjievnost: tematski prikladne narodne i autorske
E stupnjevanje pravilnih pridjeva
pjesme, jednostavnije djeje prie i basne, usporedba
E opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima
likova iz djela njemake i hrvatske knjievnost, likovi iz
komparacije njemake knjievnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika,
po mogunosti barem jedno filmsko uprizorenje
E opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i
obraivanih knjievnih djela.
akuzativu jednine
Brojevi
VJETINE I SPOSOBNOSTI
E glavni brojevi od 0 do 1000

E redni brojevi do 31 (leksiko posredovanje) SLUANJE

Prijedlozi E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku.

E prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i
unter, vor... zvunoga sadraja.
E prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei... E globalno i selektivno razumijevanje kraih tekstova

E prijedlozi uz akuzativ: fr... poznate tematike

Prilozi E navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih
E stupnjevanje pravilnih priloga govornika (zvuni tekstovi)
E prilozi u svim stupnjevima komparacije E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal..., skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
links, rechts, geradeaus, hier, dort, da... jezik
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...

Negacije GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I

E nein, nicht
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
E kein/e u nominativu i akuzativu jednine i mnoine

Reenice u okviru jezinih funkcija

E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih
E nezavisno sloene reenice uz veznike: aber, oder, denn

E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima:

struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher pitanja
E reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu
E inverzne upitne reenice

E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim

izmjenu pojedinih elemenata
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
glagolom
E reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
Na razini prepoznavanja
E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
E imenice s neodreenim i odreenim lanom u

genitivu jednine i mnoine dijelova teksta

E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
E upitne reenice s upitnim prilozima: womit...
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)
JEZINE FUNKCIJE E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada

U okviru obraenih tema i jezinih struktura: E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u

pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, rijeima

postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje E izgovaranje reenica s odgovarajuom reeninom
dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, izraavanje koliine, intonacijom
dobi, svojine, molbe, elje, zahvale, raspoloenja, zahtjeva, E slovkanje
naredbe, obveza i dunosti, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i ITANJE
usporeivanje predmeta, osoba i pojava, odreivanje odnosa E globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih

izmeu predmeta i osoba, izricanje radnji, traenje i davanje tekstova na razini poznatoga i prethodno usmeno
informacija, estitanje blagdana, roendana i sl. obraenoga predloka ili nepoznatoga, ali u okviru
poznate tematike
E glasno itanje poznatih reenica i tekstova

E svladavanje reenine intonacije

148
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
PISANJE
E dopunjivanje kratkoga teksta rijeima prema vidnom
ili zvunomu predloku
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje kraih sastavaka uz predloeni model struktura
(npr. pitanja)
E pisanje jednostavnih reenica koje sadrajno ine
krai sastavak
E pisanje estitke, razglednice, kraega pisma
E pisanje kratkih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: senzibilizacija za
uoavanje kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje
razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje
otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i
drugaijemu (npr. blagdanski obiaji, svakodnevni ivot i
sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u znaenju i
uporabi pojedinih jezinih izriaja te nainima ponaanja u
komunikaciji, svijest o moguim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj
osnovnih strategija za njihovo prevladavanje.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom tree godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 6. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja
jezinih sadraja i kao pomoi pri razumijevanju,
zakljuivati o znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti
informacije prema nekomu naelu, predviati i
preispitivati pretpostavke, napraviti mentalnu mapu,
sastaviti listu prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na
osnovi proitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomou
natuknica, ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati
predznanje putem asocijacija, raditi biljeke i sluiti se
njima u prepriavanju, uoiti i oznaiti pravilnosti i
analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama,
dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u
gramatikom pregledu, sluiti se rjenikom, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati
strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i
stranih jezika koje uenik ui, uoiti korake koji vode do
odreenoga cilja, uiti u suradnji s drugima, primijeniti
oblike samoprocjene i meusobne procjene (Europski
jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak...) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezinoj razini uenika.
149
Njemaki jezik
7. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj: ivot u obitelji, snoljivost meu
lanovima obitelji, razgovor o blinjima
Kljune strukture i izriaji: Wohnt deine Oma bei euch?
Hilfst du deinen Groeltern gern? Wer macht was bei dir
zu Hause? Was macht ihr alle zusammen? Habt ihr gute
Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern
streng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast du
Kontakt mit ihnen?
2. Prijatelji: drutveno okruenje, znaaj i
vrijednost prijateljstva, problemi mladih,
njihovi interesi i potrebe
Kljune strukture i izriaji: Hast du viele Freunde? Hast
du in den Ferien viele Freundschaften geschlossen? Kommen
deine Freunde oft zu dir? Wie gro ist deine Clique? Was
macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was rgert dich?
Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk fr
mich? Ja, von mir fr dich.
3. kola: ivot u koli, problemi koji se javljaju,
tenja to boljim uincima rada i veem znanju
Kljune strukture i izriaji: Was habt ihr gestern in der
Schule gemacht? Wie immer: Wir haben geschrieben,
gelesen ... Welche Fher interessieren dich besonders?
Warum? Welche Fcher machen dir Schwierigkeiten?
Warum? Man muss das ganze Leben lang lernen! Warum
hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt.
4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno
utjeu na razvoj mladoga ovjeka: bavljenje
portom, odlasci u kino, kazalite, knjinicu;
opasnosti suvremenoga svijeta
Kljune strukture i izriaji: Treibst du Sport? Ja/Nein.
Sport treiben ist gesund. Welche Sportarten magst du?
Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins
Theater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filme
magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein
Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du Schler,
die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich?
5. Mediji: njegovanje kulture itanja, koritenja
medija u svakodnevici
Kljune strukture i izriaji: Siehst du gern fern? Welche
Sendungen interessieren dich? Spielst du gern am
Computer? Surfst du im Internet? Ja. Du sollst aber auch
lesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in?
Liest du gern Zeitungen / Comics / Jugendmagazine /
Modezeitschriften...? Welche? Warum?
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura
stanovanja i nain ivljenja danas i nekada
Kljune strukture i izriaji: Wo wohnst du? In
Rijeka/in Mnchen. Ich wohne in einem kleinen Haus/in
einer alten Wohnung neben dem Park. Kleine Huser sind
gemtlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wie
war es in der Zeit unserer Groeltern? Sie lebten ohne
flieendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher, keine
Splmaschine... Meine Eltern kamen spter in die Stadt.
7. Zatita okolia: ugroenost prirode, znaaj
zatite prirodnoga okolia
Kljune strukture i izriaji: Welche Gefahren bringt die
Umweltverschmutzung? Wohin mit dem Mll? Man soll
den Mll trennen und in die Mlltonne werfen. Man muss
Wasser sparen! Wir schtzen die Umwelt. Wie kann man
die Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in
Europa sind umweltbewusst.
8. Briga za zdravlje: zdrav ivot, zdrava
prehrana, opasnosti po zdravlje koje donosi
moderna civilizacija
Kljune strukture i izriaji: Wie war es im Gebirge?
Wunderschn. Was ist gesundes Essen/gesunde
Ernhrung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleisch
essen, kein Fast Food essen... Was habt ihr
gegessen/getrunken? Butterbrot mit warmer Milch,
Salzstangen, warme Gemsesuppe, grnen Salat ...
9. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i
znamenitosti domovine i zemalja njemakoga
govornog podruja
Kljune strukture i izriaji: Wie ist das Klima in ...?
Wie ist die Landschaft? Gibt es viele Wlder, Flsse...?
Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant? Was fr
Naturschnheiten gibt es in ...? Wie ist das Meer/wie sind
die Berge in ...? Welche typischen Spezialitteten/welche
kulturellen Denkmler gibt es in...?
10. Putovanja: ari putovanja, upoznavanje novih
krajeva i njihovih karakteristinih obiljeja
Kljune strukture i izriaji: Wo warst du in den
Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in
sterreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du die
Ferien verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde
besucht... Meine Eltern wollten ihre Freunde in
Deutschland besuchen.
11. Doivljaji iz ivota: vlastiti doivljaji, mata,
pustolovine
Kljune strukture i izriaji: Wovon trumst du gern?
Schreibst du manchmal ber deine Erlebnisse? Machst du
dir Gedanken ber die Reisen? Was fr Abenteuer hast du
erlebt?
12. Blagdani, tradicija i obiaji
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu odravanja tradicije.
150
Njemaki jezik
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i
mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
Sadraji se obogauju novim slunim i vidnim
materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Iznoenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama
(prijatelji, ira obitelj), odnosi s blinjima, aktivnosti u koli
i ivot u koli, motivacija za uenje, nazivi nastavnih
predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, vanost
bavljenja portom i drugim pozitivnim aktivnostima u
slobodno vrijeme, opasnosti suvremenoga svijeta,
izvankolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike,
zatita okolia, dnevni i tjedni raspored aktivnosti,
kronoloko vrijeme (dijelovi dana), stanovanje (prostorije,
namjetaj, odnosi u prostoru, aktivnosti u kui), blagdani i
proslave, mediji (itanje, gledanje televizije), neki vaniji
objekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja.
Do kraja etvrte godine uenja, u 7. razredu osnovne
kole uenici bi trebali razumjeti oko 640 leksikih
jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 490 leksikih
jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi
trebalo uvoditi vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica
po nastavnom satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i
ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
usvajaju u predloenim jezinim strukturama tj. kao dio
konteksta. Neke se gramatike strukture, npr. prijedlozi,
mogu posredovati i leksiki te nije potrebno inzistirati na
tonim padenim nastavcima, pogotovo pri slobodnom
govoru. Na kraju 7. razreda uenici bi trebali raspolagati
sljedeim jezinim strukturama:
Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola
E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
glagola (jesni, nijeni i upitni oblik)
E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola u jednini i mnoini
E prezent i preterit modalnih glagola u jednini i
mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik)
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine te
uljudno obraanje sa Sie)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Imenice
E imenice s neodreenim i odreenim lanom u svim
rodovima i padeima u jednini i mnoini
(sistematizacija sklonidbe imenica)
lan
E uporaba odreenoga, neodreenoga i nultoga lana
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova (npr. das schne Kroatien, die Schweiz, die
Save, die Trkei, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i
mnoini u svim padeima
E povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i
mnoine
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
Pridjevi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
komparacije
Brojevi
E glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe te
nadnevak bez sklonidbe
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga
Prilozi
E stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Reenice
E nezavisno sloene reenice uz veznike: aber, oder, denn...
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn
E upitne reenice s upitnim rijeima: wieviel, wie viele,
welcher/e/es, woher, womit...
E inverzne upitne reenice
E jednostavne izjavne i upitne reenice s modalnim
glagolom
Na razini prepoznavanja
E rekcija nekih uestalih glagola: gefallen, helfen, geben,
beschreiben, sich interessieren fr + A, sich freuen auf +A,
trumen von + D, sich rgern ber + A
E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po
n-deklinaciji
E neodreena zamjenica man
E neodreene zamjenice: jemand, niemand u svim
padeima
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima
jednine i mnoine u pozitivu (sklonidba pridjeva:
odreeni lan + pridjev + imenica/pridjev +
imenica/neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
negacija kein + pridjev + imenica)
E redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
E zavisno sloene reenice uz veznik als
E odnosne reenice
151
Njemaki jezik
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, izraavanje
dogaaja i radnji u sadanjosti i prolosti, prepriavanje
dogaaja, izraavanje dobi, koliine i svojine, raspoloenja,
ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje i opisivanje
predmeta, osoba, pojava i situacija, odreivanje odnosa
izmeu predmeta i osoba, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, izraavanje molbe, zahvale, elje, zahtjeva,
naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja i
neslaganja, obveza i dunosti, traenje i davanje
informacija, estitanje blagdana, roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
obiljeavanje blagdana i obiaji, prehrambene navike,
putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih,
aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija.
Upoznaju se informacije o zemljama njemakoga
govornoga podruja i o Europskoj uniji u korelaciji s
vlastitom zemljom, aktualni dogaaji i poznati predstavnici
njemakoga govornoga podruja iz svijeta glazbene i
likovne umjetnosti, filma, porta i zabave.
Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke
mogu biti tekstovi glazbenih hitova, neka basna, neka
jednostavnija pria o djetinjstvu, ulomci iz romana za
djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogunosti,
barem jedno filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih
djela, likovi iz njemake knjievnosti poznati iz nastave
hrvatskoga jezika.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i
zvunoga sadraja
E globalno i selektivo razumijevanje tekstova
E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika
(zvuni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u okviru jezinih funkcija
E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
pitanja
E reproduciranje i samostalno voenje dijaloga u okviru
poznate tematike
E sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim
raspravama
E reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
dijelova teksta
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)
E prepriavanje slijeda dogaaja
E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u
rijeima
E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom
intonacijom
ITANJE
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
E uoavanje karakteristika razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje
E pravilna uporaba reenine intonacije
PISANJE
E dopunjivanje teksta rijeima prema vidnom ili
zvunomu predloku
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi proitanoga
teksta
E pisanje kraih sastava uz predloeni model (npr.
natuknice i pitanja)
E pisanje estitke, razglednice, pisma, poruke
E stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie ili
dijela prie koji nedostaje)
E pisanje kraih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje
kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr.
blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji,
svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, senzibilizacija za
uoavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj
svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o
utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane
kulture, svijest o dinaminosti i heterogenosti kao bitnim
znaajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom etvrte godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 7. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
152
Njemaki jezik
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi
proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik
namjerava sroiti, pripremiti izlaganje s pomou natuknica,
ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju,
uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se
rjenikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu,
sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike
zapamivanja, meusobno usporeivati strane jezike,
sluiti se znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje
uenik ui, uoiti i opisati korake koji vode do
odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i
kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
(Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija,
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezinoj razini uenika.
8. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i drutvenom okruenju:
odnosi meu naratajima, problemi mladih,
pripadnost skupini i izdvojenost
Kljune strukture i izriaji: Ihr Bruder provoziert sie und
schon gibt es einen Streit. Nach langen Diskussionen mit
den Eltern haben Lena und Lukas einen Computer
bekommen. Ihre Freundinnen waren verblfft - sie hat sich
modische Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich
mit Kindern aus der Nachbarschaft.
2. Europsko okruenje, multikulturalnost i
vanost uenja stranih jezika: EU, slinosti i
povezanosti kultura
Kljune strukture i izriaji: Welche Sprache/n sprichst
du gut/besser als.../ am besten? In der EU gibt es 20
offizielle Sprachen. Die europische Flagge hat zwlf
Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag?
Wie kam Europa zu seinem Namen? EU-Lnder und ihre
Hauptstdte sind... Die deutschen Austauschschler
wohnen in ihren franzsischen Gastfamilien. Wenn man
sich kennt, versteht man sich besser.
3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni
trendovi, stil odijevanja
Kljune strukture i izriaji: Was tragen Jugendliche in
der Schule, in der Disko oder auf Partys? Wollen sie so
aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich lieber fr einen
individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld fr ihre Kleidung
ausgibt.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Zatita okolia, briga o zdravlju, zdrava
prehrana
Kljune strukture i izriaji: Kaufen Sie Produkte mit
wenig Verpackung! Man soll weniger heizen, keine
Getrnke in Dosen kaufen. Ernhrst du dich gesund? Ihre
Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit
Olivenl.
5. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog
ponaanja, problemi drutva
Kljune strukture i izriaji: Der Streit fngt meist
harmlos an, und dann... Man hat ihn mit schlimmen
Schimpfwrtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschler,
egal welcher Nationalitt sie sind. Was kann man gegen
Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun?
6. Obrazovanje za budunost: odabir zanimanja,
kolovanje
Kljune strukture i izriaji: Wenn jemand studieren
mchte, dann muss... Ich mchte..., weil/denn... Ich
mchte..., und dann kann ich studieren, oder ich kann eine
gute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium...
/Dieser Job... Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ich
mchte darum Zimmermann werden. Nach dem Abitur will
ich Medizin studieren. Was fr eine Ausbildung soll man
als Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in
Deutschland ist anders als bei uns.
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i
nepoznatog u knjievnim, glazbenim,
likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz
svijeta umjetnosti i znanosti
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
primjerima iz knjievnosti, glazbene, filmske i
likovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text?
Wovon handelt diese Geschichte? Wie heit die
Hauptperson? Was fr eine Person ist sie/er? Welche
Charaktereigenschaften hat er/sie? Mchtest du an seiner/
ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem
Artikel? Europas groe Erfinder/Knstler - die
bekanntesten Kroaten... Wofr/Fr wen interessierst du
dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr
Beitrag zur Weltkultur?
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja,
poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme
praznika
Kljune strukture i izriaji: Wenn das Schiff vom
Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen.
Was wre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der Adria
oder mchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem
Freund in einen anderen Ort fahren? Ich werde in den
Ferien bei McDonald's/in einem Tierheim jobben. Wie
verdienst du dein Taschengeld?
9. Blagdani, obiaji i njegovanje tradicije
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima, obiajima i nainu njegovanja tradicije.
153
Njemaki jezik
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se teme po izboru nastavnika i/ili prema interesima
uenika, obrauju prikladna knjievna djela za djecu i
mlade, kulturnocivilizacijski sadraji i dr. Izrauju se
tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl.
Sadraji se obogauju slunim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira
obitelj, odnosi u obitelji, poznate osobe iz svijeta
umjetnosti i znanosti), problemi mladih, problemi drutva,
oblici poeljnog i nepoeljnoga ponaanja, predrasude i
stereotipi u multikulturalnom okruenju i izvan njega,
zanimanja, poslovi u slobodno vrijeme, obrazovanje,
uenje stranih jezika, uloga viejezinosti kod nas i u
Europi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga o
zdravlju, zdrava prehrana, praznici, putovanja u strane
zemlje, turizam, ekologija, blagdani i proslave.
Do kraja pete godine uenja, u 8. razredu osnovne kole
uenici bi trebali razumjeti oko 840 leksikih jedinica, a
od toga aktivno rabiti oko 670 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
vie od 10 do 12 novih leksikih jedinica po nastavnom
satu. Leksiko se gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture tumae eksplicitno (uz
odmjerenu uporabu metajezika), no vano je da ih uenici
ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatike strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
leksiki te nije potrebno inzistirati na tonim padenim
nastavcima, pogotovo pri slobodnom govoru. Na kraju 8.
razreda uenici bi trebali raspolagati sljedeim jezinim
strukturama:
Glagoli
E prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola
E perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola, izuzev modalnih
glagola (jesni, nijeni i upitni oblik)
E preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i
sloenih te povratnih glagola
E prezent i preterit modalnih glagola (jesni, nijeni i
upitni oblik)
E futur
E rekcija nekih uestalih glagola
E zapovjedni nain (2. lice jednine i mnoine te
uljudno obraanje sa Sie)
Imenice
E jednina i mnoina imenica s neodreenim i
odreenim lanom u svim rodovima i padeima
E jednina i mnoina nekih imenica koje se sklanjaju po
n-deklinaciji
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
lan
E uporaba neodreenog, odreenog i nultoga lana
E uporaba lana uz imena zemalja i geografskih
pojmova
Zamjenice
E osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i
mnoini u svim padeima (sistematizacija)
E povratne zamjenice (sistematizacija)
E neodreene zamjenice jemand, niemand u svim
padeima
E neodreena zamjenica man
E pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padeima
E upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was fr ein/e
u svim padeima
Pridjevi
E stupnjevanje pridjeva
E opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja
komparacije
Brojevi
E glavni brojevi; redni brojevi i nadnevak sa
sklonidbom
Prijedlozi
E sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom,
akuzativom te s dativom i akuzativom
Prilozi
E stupnjevanje priloga (sistematizacija)
E prilozi u sva tri stupnja komparacije
E neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka
E upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf...
E zamjeniki prilozi: darauf, dafr
Negacije
E sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Reenice
E nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber,
oder, denn...
E zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
E odnosne reenice
E indirektne upitne reenice
E upitne reenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es,
was fr ein/e u svim padeima
E inverzne upitne reenice
E izjavne i upitne reenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
E konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih
glagola
E kondicional (wrde + infinitiv)
E prezent i preterit pasiva
E opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padeima
jednine i mnoine u svim stupnjevima (sklonidba
pridjeva: odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev
+ imenica / neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili
negacija kein/e + pridjev + imenica)
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
postavljanje pitanja, odgovaranje na pitanja, prepriavanje
154
Njemaki jezik
dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti i budunosti,
izricanje ukusa i stajalita prema neemu, imenovanje,
opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba, pojava i
situacija, odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba,
izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru,
opisivanje dogaaja u vremenskom slijedu, izraavanje
koliine, cijene, dobi, molbe, zahvale, elje, raspoloenja,
negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja, zahtjeva,
naredbe, obveza i dunosti, ohrabrenja, podrke,
nagaanja, traenje i davanje informacija, izraavanje
uzroka i posljedice, estitanje blagdana, roendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji uvrteni su
u predviena tematska podruja i jezine funkcije kao npr.
ivot u europskom okruenju, supkultura mladih, zatita
okolia, znanost i umjetnost. Upoznaju se zanimljivosti o
zemljama njemakoga govornoga podruja i EU, o
vlastitoj zemlji, primjeri iz likovne, filmske i glazbene
umjetnosti, istaknuti ljudi i dogaaji iz svijeta umjetnosti,
znanosti, porta i zabave.
Knjievnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke
mogu biti tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o
ivotu djece, ulomak/ulomci iz romana za djecu i mlade s
tematikom odrastanja, uz, po mogunosti, barem jedno
filmsko uprizorenje obraivanih knjievnih djela, likovi i
djela iz njemake knjievnosti poznati iz nastave hrvatskog
jezika ili iz lektire u slobodno vrijeme.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga
sadraja
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
E sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika
(zvuni tekstovi)
E svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina njemakoga jezika u odnosu na materinski
jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I
PRODUKCIJA, IZGOVOR
E verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje
u okviru jezinih funkcija
E postavljanje pitanja u okviru poznatih jezinih
struktura i tematskih sadraja te odgovaranje na takva
pitanja
E reprodukcija i samostalno voenje dijaloga u okviru
poznate tematike
E sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama
dijalokih situacija
E sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
E reprodukcija i produkcija monolokih tekstova u
okviru poznate tematike
E povezivanje elemenata prie s pomou aplikacija ili
dijelova teksta
E imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Njemaki jezik

situacija i dogaaja (sa ili bez slikovnoga predloka)
E prepriavanje slijeda dogaaja
E iznoenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
E interpretativno itanje kraih knjievnih formi
E izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u
rijeima
E reprodukcija i produkcija reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
ITANJE
E globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraih
tekstova poznate tematike
E uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova
E samostalno glasno itanje tekstova
E pravilna uporaba reenine intonacije
PISANJE
E ispunjavanje obrazaca
E dopunjivanje teksta rijeima prema
vidnomu/zvunomu predloku ili bez predloka
E dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
E pisanje natuknica i biljeaka na osnovi zvunog ili
pisanoga teksta
E pisanje saetka
E pisanje kraih sastavaka prema zadanomu modelu -
voeni sastavak
E pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS
poruka, elektronikih pisama
E stvaralako pisanje (npr. pisanje novoga kraja prie ili
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Uenici bi tijekom pete godine uenja, sluei se
postojeim znanjem, u 8. razredu trebali nauiti:
sluiti se vizualnim elementima radi zapamivanja jezinih
sadraja i kao pomoi pri razumijevanju, zakljuivati o
znaenju na osnovi jezinih poticaja, traiti informacije
prema nekomu naelu, predviati i preispitivati
pretpostavke, napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu
prema nekomu naelu, izraditi plan teksta na osnovi
proitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji uenik
namjerava sroiti, pripremiti izlaganje pomou natuknica,
ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem
asocijacija, raditi biljeke i sluiti se njima u prepriavanju,
uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije, razvrstavati prema
pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatikom pregledu, sluiti se
rjenikom, prepoznavati fraze i sluiti se njima, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika,
promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
koristiti tehnike zapamivanja, meusobno usporeivati
strane jezike, sluiti se znanjem materinskoga jezika i
stranih jezika koje uenik ui, uoiti i opisati korake koji
vode do odreenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve uenja i
kontrolirati njihovo ostvarenje, uiti u suradnji s drugima,
primijeniti oblike samoprocjene i meusobne procjene
(Europski jezini portfolio), koristiti se medijima (televizija,
internet, tisak...) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezinoj razini uenika.

nekoga dijela prie koji nedostaje)

E pisanje diktata

INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja u interkulturalnim situacijama: uoavanje
kulturolokih slinosti i razliitosti te uvianje razloga
njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti,
tolerancije i empatije prema drugom i drugaijemu (npr.
blagdanski obiaji, nain ivota i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja te nainima ponaanja u komunikaciji,
svijest o moguim nesporazumima u interkulturalnim i
interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uoavanje/prepoznavanje
stereotipa i predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova
uklanjanja, uoavanje utjecaja vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinaminosti
i heterogenosti kao bitnim znaajkama kako strane tako i
vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemakoga
govornoga podruja.

155
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

FRANCUSKI JEZIK
UVOD
U osnovnim kolama Republike Hrvatske francuski
jezik je uglavnom zastupljen kao drugi strani jezik (od 4.
do 8. razreda), a samo se u nekoliko hrvatskih kola
pouava i ui kao prvi strani jezik (od 1. do 8. razreda). Uz
engleski, njemaki, talijanski i druge svjetske jezike
francuski se pouava kao strani jezik u svim zemljama
Europe i svijeta, a u zemljama frankofonoga govornoga
podruja (u Europi, Africi, Kanadi...) je i slubeni jezik.
Poznavati francuski jezik znai moi izravno komunicirati
s 265 milijuna ljudi iz razliitih zemalja svijeta, globalno
razumjeti i lake uiti ostale romanske jezike, pratiti
dvojezini program hrvatsko-francuski u XVIII. i IV.
gimnaziji u Zagrebu te moi poloiti i hrvatsku maturu uz
napomenu o posebnom ili pojaanom programu
francuskoga jezika. Nadalje, to znai imati i mogunost
ukljuivanja u Europske studije pri Pravnom fakultetu u
Zagrebu, s obzirom da su predavanja i ispiti na hrvatskom
i francuskom jeziku, te stei diplomu koju izdaje
sveuilite Paris II. Ta meunarodna diploma daje
mogunost zapoljavanja u ustanovama Europske unije,
osobito mladima koji e biti nositelji budunosti
Republike Hrvatske u trenutku kad ona postane
ravnopravnom lanicom Europske unije. Uenici
osnovnih kola i gimnazija Republike Hrvatske mogu
polagati DELF (scolaire i junior).
Osim toga, francuski jezik je jedan od ravnopravnih,
radnih i slubenih jezika Europske unije i Vijea Europe pa
e stoga njegovo poznavanje omoguiti bru i laku
komunikaciju u velikom administrativnom sustavu u
Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu. Ako se svemu
ovomu doda i injenica da se broj francuskih turista u naoj
zemlji iz godine u godinu poveava, vanost poznavanja
ovoga stranoga jezika je neupitna.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave francuskoga jezika i
opis razina obrazovnih postignua prema Zajednikom
europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje,
vrednovanje 1 navedeni su u zajednikom Uvodu za strane
jezike.2
Francuski kao
prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji
s vrnjacima i s odraslima
Kljune strukture i izriaji: Globalno usvajanje obrazaca
za pozdravljanje: Salut, Bonjour, Bonsoir, Au revoir
Madame, Monsieur, Matresse.
2. Predstavljanje sebe i drugoga
Kljune strukture i izriaji: Postavljanje i odgovaranje na
pitanja: Comment t'appelles - tu? Je m'appelle... Comment
il/elle s'appelle? Qui est-ce? C'est...
3. Osnovne strukture u uljudnom ophoenju
Kljune strukture i izriaji: a va? Oui, a va, merci,
a va trs bien, merci, Et toi? Non, a (ne) va pas, S'il
te/vous plat... voil, merci, de rien, pardon, d'accord.
4. Izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja
Kljune strukture i izriaji: Tu as quel ge? J'ai 6/7
ans, Il/Elle a quel ge? Il/Elle a 6/7 ans.
5. Imenovanje osoba, predstavljanje lanova ue
obitelji i prijatelja
Kljune strukture i izriaji: C'est mon pre (papa)/frre,
c'est ma mre (maman)/sur, mon copain/ma copine.
6. Prepoznavanje i imenovanje predmeta -
igrake, kolski pribor, smjestiti u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un
ballon, nounours, une peluche/un ours en peluche...C'est
une poupe/voiture... un crayon/crayon de couleur/ feutre/
livre/cahier... une trousse/gomme... sur, sous, dans.

7. Pojam broja, odreivanje broja predmeta i

osoba od 1 do 10
Kljune strukture i izriaji: globalno razlikovanje pojma
jedan i vie un crayon/des crayons/trois crayons, Il y a
combien de filles dans la classe? Tu as combien de crayons?
J'ai...

1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje,

vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.

156
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

8. Opis osobe i stvari (veliina i boja), ODGOJNO-OBRAZOVNA

imenovanje boja POSTIGNUA
Kljune strukture i izriaji: un petit/grand garon/une
petite/grande fille, sympa, gentil(le), poli(e), De quelle
ZNANJA
couleur est...? rouge, jaune, orange, rose, bleu, noir, vert,
gris, blanc... (slaganje imenice i pridjeva u rodu i
LEKSIKA PODRUJA
broju).
Na kraju prve godine uenja, u prvom razredu osnovne
kole uenici bi trebali usvojiti i aktivno se sluiti s
9. Imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog
priblino 80 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i
okolia (cvijee, voe - nekoliko imenica)
mehanikoga reproduciranja do 110 leksikih jedinica
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que c'est? C'est un
(pjesmice i brojalice).
arbre/ une fleur. Je vais au parc/au jardin, De quelle
Po nastavnom satu prilikom obradbe novoga gradiva to
couleur est la rose/pomme?
bi iznosilo 2 do 3 leksike jedinice usvojene na razini
samostalne produkcije. Leksiko se gradivo cikliki
10. Imenovanje i opis ivotinja - kuni ljubimci
proiruje i ponavlja.
Kljune strukture i izriaji: Tu as un chien? Oui,(j'ai un
Leksika podruja naznaena su u predloenim
chien) /Non, (j'ai un chat), un poisson, perroquet, une
nastavnim temama za 1. razred.
tortue...
GRAMATIKE STRUKTURE
11. Izricanje kronolokoga vremena (dani u
Gramatika se znanja ne usvajaju analitiki, ve globalno
tjednu) - snalaenje u vremenu (pojmovi danas
prema predloenim jezinim strukturama. Na kraju prvoga
i sutra)
razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih jezinih
Kljune strukture i izriaji: Aujourd'hui c'est... Demain
struktura:
c'est... (dani u tjednu).
Glagoli
E prezent (jesni) gl. avoir, tre, aller (tri lica jednine)
12. kola, razred - naredbe/upute u kolskom
okruenju (razredni jezik) Imenice
Kljune strukture i izriaji: Razumjeti i slijediti upute: E imenice jedn./mno. (prema tematskim podrujima)

assieds-toi/asseyez-vous, lve-toi/levez-vous, coute(z), Zamjenice

rpte/rptez, montre(z), dessine(z), colorie(z),regarde(z), E nenaglaene osobne zamjenice (jednina)

prends/prenez, ouvre(z), ferme(z) ton livre/vos livres la Pridjevi

page/ la fentre/ la porte... chante(z), mime(z). E opisni pridjevi, pridjevi boja m./. roda jednine kao

dio imenskoga skupa i kao dio imenskoga predikata

13. estitanje roendana i pjevanje prigodnih E izraavanje posvojnosti: posvojni pridjevi (jednina)
pjesmica - osnovni nazivi hrane Brojevi
Kljune strukture i izriaji: Bon anniversaire! Voil un
E glavni brojevi od 1 do10
cadeau pour toi! merci, de rien, un chocolat/des chocolats,
Prijedlozi
sandwich(s), gteau(x), bonbon(s), un coca, jus de fruits,
E oznake mjesta: sur, sous, dans,
Super! Bravo!
Prilozi
E prilozi koliine - beaucoup, combien
14. estitanje blagdana i pjevanje/recitiranje
prigodnih pjesmica/brojalica (prema Negacija
kalendaru) E samo non, glagol ostaje u jesnom obliku

Kljune strukture i izriaji: Joyeux Nol! Bonne anne! Upitne rijei

Joyeuses Pques! E qui, comment, qu'est-ce que c'est, de quelle couleur

Reenice
IZBORNE TEME E jednostavne izjavne

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju E upitna reenica uz pomo upitnih rijei i intonacije

se prema interesima uenika i izboru uitelja prigodne Na razini prepoznavanja

recitacije, pjesmice, prie/bajke, kao npr. upoznavanje E prezent jesni mnoina (glagoli u okviru tematskih
uenika s nekim od likova iz Perraultovih bajki (Le chat podruja)
bott, Le petit chaperon rouge...). Sadraji se proiruju E imperativ (glagoli u sklopu tematskih podruja -
dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. razredni govor)
E avoir, tre 3. lice mnoine

E globalno slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

(jedn./mno.)
E lan odreeni i neodreeni, jedn./mno. + imenica

E nenaglaene osobne zamjenice mnoina

157
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E prilozi koliine: combien de... il y a + izraz koliine
E razlikovanje pojma jedan i vie
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,
izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja, imenovanje osobe,
opis osobe, imenovanje i opis predmeta i ivotinja,
potvrivanje i nijekanje, estitanje roendana i blagdana
izraavanje osjeaja, zadovoljstva i divljenja, naredbi i
uputa na nastavnom satu, molba, traenje, zahvaljivanje,
izraavanje koliine, posvojnosti, smjetanje u prostoru,
odnosi u vremenu (puni sati, dani u tjednu)
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kako su sociokulturalne sastavnice i kulturalno-
civilizacijski sadraji integrirani u sve tematske cjeline
(pozdravljanje, uljudno ophoenje, oslovljivanje, estitanje
blagdana i roendana, kolsko okruenje, imena i
prezimena vrnjaka u zemlji cilja...), potrebno je
usporeivati te sadraje u hrvatskoj i francuskoj kulturi,
tradiciji, obiajima i uljudnom ophoenju te uenicima
ukazivati na slinosti i razlike meu njima vodei rauna o
komparativnom pristupu.
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za
uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i
drukijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski
obiaji).
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE:
E raspoznavanje, razumijevanje i provoenje naredbi
(razredni govor) na francuskom jeziku
E razumijevanje jednostavnih uputa
E razumijevanje jednostavnih zvunih modela
E razumijevanje jednostavnih reenica i pitanja
E povezivanje zvunoga jezinoga sadraja i slikovnoga
predloka
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol
E postupno razumijevanje sricanja rijei (slova abecede)
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA:
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
francuskoga jezika u rijeima
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom
E potrebno je upuivati uenike na uoavanje razlika u
izgovoru glasova i glasovnih skupina francuskoga
jezika u odnosu na hrvatski i ponavljanje prema
zvunom predloku, pazei na fonoloke, ritmike i
intonacijske osobitosti francuskoga jezika.
E neverbalno i verbalno uzvraanje na verbalne i
neverbalne poticaje
158
Francuski jezik
E odgovaranje na jednostavna pitanja koja su vezana uz
obraene strukture i teme
E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
strukture i teme
E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica
E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
ITANJE
E prepoznavanje i glasno itanje prethodno usmeno
usvojenih rijei
E prepoznavanje i glasno itanje prethodno usmeno
usvojenih jednostavnih iskaza i reenica
PISANJE (KRAJEM 2. POLUGODITA):
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol
E preslikavanje jednostavnih rijei prema predloku
E preslikavanje jednostavnih reenica prema predloku
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
uestalih rijei
E prepisivanje jednostavnih rijei sa slovima i
znakovima koji ne postoje u hrvatskom jeziku
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno ovladavanje tehnikama preglednoga crtanja
i prepisivanja/pisanja u crtanku/biljenicu
E uoavanje uloge ilustracija kao sredstva za
razumijevanje sadraja teksta
E uporaba vizualnih elemenata u zapamivanju jezinih
sadraja (npr. izradba vlastitoga slikovnoga rjenika)
E postupni razvoj samostalnoga i kolektivnog uenja
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svjesnosti o
vlastitu napretku
2. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji
s vrnjacima i s odraslima...
Kljune strukture i izriaji: Proirivanje obrazaca za
pozdravljanje Bonne nuit, Bon week-end,
bientt/lundi... Mademoiselle...
2. Ja i moja ira obitelj
Kljune strukture i izriaji: Voil/cest ma grand-mre
(mamie)/mon grand-pre (papi). Comment sappelle ta
tante/ton oncle? Ma tante/mon oncle est...
3. Ja i moja okolina - grad/mjesto, ulica, trg,
kua, zgrada, stan
Kljune strukture i izriaji: la ville/le village, la rue, la
place, la maison, la tour, l'appartement. J'habite /au
numro...
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

4. Kua kao mjesto stanovanja i imenovanje ODGOJNO-OBRAZOVNA

prostorija POSTIGNUA
Kljune strukture i izriaji: la chambre, la cuisine, le
salon, la salle de bains, les toilettes. Il y a combien de pices
ZNANJA
dans ton appartement/ta maison? O est...?
gauche/droite. Qu'est-ce que tu fais dans ta
LEKSIKA PODRUJA
chambre/cuisine, ton salon...? Je dors/ mange/ regarde la
Na kraju 2. razreda osnovne kole uenici bi trebali
tl.
usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 150 leksikih
jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga
5. Ja i moje tijelo (dijelovi glave i tijela)
reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije, brojalice). To
Kljune strukture i izriaji: la tte, les yeux, le nez, la
bi po svakom nastavnom satu prilikom obradbe novoga
bouche, les oreilles, les cheveux, De quelle couleur sont tes
gradiva iznosilo 2 do 3 leksike jedinice usvojene na razini
yeux/cheveux? (bleus, verts, bruns), le/les doigt(s), la/les
samostalne reprodukcije.
main(s), le/les bras, la/les jambe(s), le/les pied(s).
Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima.
Leksika podruja naznaena su u predloenim nastavnim
6. Hrana i pie
temama za 2. razred.
Kljune strukture i izriaji: le goter, croissant, biscuit,
yaourt, chocolat chaud, la brioche, l'eau. Qu'est-ce que tu
GRAMATIKE STRUKTURE
prends comme boisson? Je prends... Je veux/voudrais.
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih
J'aime, je n'aime pas, j'adore.
uenici usvajaju globalno, na implicitan nain. Njihovo se
znaenje postupno osvjetava uglavnom u komunikaciji,
7. Domae ivotinje - seosko imanje
oslanjajui se na ve poznati leksik.
Kljune strukture i izriaji: la ferme, la cour de la ferme,
Glagoli
la poule, le poussin, le lapin, la vache, le cochon, le cheval,
E prezent, imperativ marcher, voler, sauter, nager, manger,
Combien de...?
habiter , jouer - 3. lica jednine
E gl. tre - 3. lica mnoine
8. Divlje ivotinje - zooloki vrt
E faire, prendre - 3. lica jednine
Kljune strukture i izriaji: le crocodile, le tigre, le zbre,
le loup, la girafe, le lion, l'lphant. Comment est/sont...? E izraavanje ukusa: j'aime, je n'aime pas, j'adore

grand/petit. Imenice
E imenice jedn./mno (prema tematskim podrujima)

9. Godinja doba (imenovati). Izraavanje Zamjenice

atmosferskih prilika E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol (tri lica

Kljune strukture i izriaji: l'automne, lhiver, le jednine i tri lica mnoine)

printemps, l't, En quelle saison sommes-nous? On est en Pridjevi
quelle saison? Nous sommes/on est au printemps, en E opisni pridjevi m./. rod jedn./mno. sympa,
automne, hiver, t... Quel temps fait-il? Il fait mignon,ne, gentil,le, petit,e, grand,e, pridjevi boja
beau/froid/Il pleut/Il neige. E izraavanje posvojnosti (mes, tes, ses)

Brojevi
10. Slobodno vrijeme. Igre u kui, igre na
E glavni brojevi od 10 do 30
otvorenome
Kljune strukture i izriaji: Jaime dessiner/colorier Prijedlozi
E devant, derrire, gauche, droite
/dcouper/coller/fabriquer, Je joue aux cartes/au loto
/monopoly... avec mon frre/ma soeur/mes amis, Je joue au Prilozi
chat/au loup. E naina - bien

E vremena - aujourd hui, demain, maintenant, bientt

11. Blagdani, praznici, svetkovine prema E mjesta - devant, derrire, gauche, droite

kalendaru Upitni izrazi

Kljune strukture i izriaji: le carnaval, Pques (la E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de..., o,
cloche) comment?
Reenica
IZBORNE TEME E jednostavna izjavna reenica

U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju S subjekt + glagol (Je mange.)

se prema interesima uenika i prema izboru uitelja S subjekt + glagol + dodatak (Je prends un croissant.
prigodne recitacije, pjesmice, prie/bajke, primjerice, uz Nous sommes en hiver.)
slikovni predloak kao poticaj izrei nekoliko jednostavnih E upitna reenica pomou upitnih rijei
reenica iz jedne od Perraultovih bajka. Sadraje ponavljati Na razini prepoznavanja
i proirivati dodatnim materijalima u okviru zadanih tema. E gl. avoir 3. lica mnoine

159
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

E gl. dormir 3. lica jednine GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA

E traenje doputenja (Je peux...) INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E uljudno traenje je veux/je voudrais E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
E zamjenica on + glagol u 3. licu jednine francuskoga jezika (nazali, glas r...)
E lan odreeni/neodreeni jednina/mnoina + E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom

imenica reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i

E saeti lan (Je vais au parc. Nous sommes au printemps) upitne reenice)
E uoavanje razlike m/. roda opisnih pridjeva na E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih

fonolokoj razini modela

E upitni pridjev quel/le E neverbalno i verbalno uzvraanje na verbalne i

E negacija ne...pas neverbalne poticaje

E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz
JEZINE FUNKCIJE obraene strukture i teme
U okviru obraenih tema i jezinih struktura: E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene

komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje, strukture i teme

pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, E reproduciranje kratkih dijaloga

izricanje elje i uljudno traenje, estitanje, zahvaljivanje, E sudjelovanje u kratkim dramatizacijama

izraavanje atmosferskih prilika, osjeaja, ukusa, snalaenje E recitiranje i pjevanje jednostavnih brojalica i pjesmica

u prostoru, vremenu, izricanje koliine... E opisivanje slikovnoga predloka

E imenovanje i opisivanje radnje

KULTURA I CIVILIZACIJA E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni

Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani predloak kao poticaj

su u predviena tematska podruja i jezine funkcije, E povezivanje elemenata prie u logian slijed pomou

primjerice imena vrnjaka, tipina prezimena, nain slikovnoga predloka

stanovanja, nazivi hrane, neki likovi iz bajke/prie, obrada
jedne bajke/prie.
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja s kulturalnim razlikama - senzibilizacija za
E razumijevanje i svladavanje sricanja rijei (slovo po
slovo abecede sricati svoje ime)
ITANJE
E svladavanje reenine intonacije prema zvunome

uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za modelu

razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i E glasno itanje prethodno usmeno usvojenih rijei

drukijem (primjerice imena, prezimena, hrana, blagdanski E glasno itanje prethodno usmeno usvojenih
obiaji). jednostavnih reenica
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o poznatoga sadraja
komparativnom pristupu, tj. o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja francuskoga PISANJE
govornoga podruja. E postupno svladavanje nekih pravopisnih elemenata

E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora

VJETINE I SPOSOBNOSTI kod uestalih rijei

E prepisivanje rijei sa slovima i znakovima koja ne

SLUANJE postoje u hrvatskom jeziku

E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih E uoavanje osnovnih razlika izmeu ortografije
skupova francuskoga jezika u odnosu na hrvatski francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,
E razumijevanje jednostavnih uputa apostrof, sedij)
E razumijevanje i provoenje naredbi na francuskom E prepisivanje kraih reenica

jeziku (razredni govor) E dopunjivanje rijei slovima koja nedostaju

E razumijevanje jednostavnih zvunih modela E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju

E razumijevanje jednostavnih reenica i pitanja E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice

E povezivanje zvunoga jezinoga sadraja i slikovnoga E pisanje estitaka prema predloku

predloka
E pretvaranje usmene poruke u likovni simbol STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno privikavanje uenika na globalno Navedenim kompetencijama u prvom razredu dodati:
razumijevanje jednostavnoga dijaloga/teksta E postupni razvoj svjesnosti o razini usvojenosti sadraja

E razumijevanje i postupno svladavanje sricanja rijei

(gramatiki, leksiki, funkcionalni i pojmovni),
(slovo po slovo abecede) E razvoj sposobnosti samopromatranja i
samovrjednovanja uz pomo Europskoga jezinoga
portfolija (EJP)

160
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E razvoj sposobnosti individualnoga rada, rad u paru i
skupnoga rada
E razvoj sposobnosti predstavljanja rezultata rada
3. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Izricanje kronolokoga vremena, mjeseci u
godini, itanje sata (puni sat, pola sata)
Kljune strukture i izriaji: Quelle date/quel jour
sommes-nous aujourd'hui? Aujourd'hui nous sommes...
Quels jours avons-nous franais? Le mardi/le jeudi...
Quelle heure est-il? Il est midi/minuit, huit heures/neuf
heures et demie...
2. Dnevne aktivnosti (dijelovi dana
odgovarajue aktivnosti)
Kljune strukture i izriaji: quelle heure tu te
rveilles/tu vas l'cole/tu fais tes devoirs... ? Je me
rveille/ je vais l'cole/ je fais mes devoirs ... le
matin/midi /soir, l'aprs-midi.
3. Nae tijelo i zdravlje (imenovanje najeih
zdravstvenih tegoba)
Kljune strukture i izriaji: J'ai mal .... + dijelovi
tijela. Je suis malade/je tousse/j'ai de la fivre... le mdecin,
prendre des mdicaments, l'ordonnance, sur ordonnance.
4. Osobna higijena
Kljune strukture i izriaji: le savon/peigne/dentifrice, la
brosse ( dents )/serviette, se laver/coiffer/ s'habiller, se
brosser.
5. Obroci - imenovanje obroka i osnovna jela
Kljune strukture i izriaji: le petit-
djeuner/djeuner/goter/dner, Qu'est-ce que tu prends
au...? de la tartine/confiture, du lait/beurre/pain, du
potage/poisson/riz, de la viande/salade/glace, des
fruits/lgumes/frites/ptes/champignons, jadore la glace.
6. Odjea i obua - imenovanje i opisivanje
osnovnih odjevnih predmeta
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu
mets/portes...? Je mets/porte... le T-shirt / pull / jean /
pantalon / bonnet, l'anorak, la jupe/robe/casquette, les
chaussures/chaussetttes/gants/ tennis, Regardez mes
nouvelles chaussures! Jadore ce pull/cette jupe.
7. Slobodno vrijeme - igre, port
Kljune strukture i izriaji: faire de + naziv porta, le
tennis / football / judo / ski... le vlo, la
natation/luge...aller + le cinma / thtre / concert /
muse / cirque/parc d'attractions, jouer cache-cache,
bataille navale.
Francuski jezik
8. Izleti i ekskurzije - prijevozna sredstva i
ponaanje u prometu
Kljune strukture i izriaji: passer le week-end la
campagne/ la mer/montagne, aller en avion/bus
/car/voiture/tram(way), vlo/pied, Au feu rouge nous
attendons, au feu vert nous traversons.
9. Ja i moja okolina - opis mjesta, snalaenje u
prostoru
Kljune strukture i izriaji: O se trouve...? Le parc se
trouve derrire lcole, devant, ct de, beau, belle.
10. Proslava roendana - pisanje pozivnica i
estitaka, estitanje, pokloni, hrana i pie,
aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Bon anniversaire! la fte,
Qu'est-ce que tu offres comme cadeau/? manger/boire? le
CD, le jeu vido, des fleurs, couter de la musique, danser,
Je naime pas la musique techno/le rap...
i
11. Blagdani prema kalendaru - estitanje,
pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica,
tradicija i obiaji
Kljune strukture i izriaji: ovisno o odabranim
blagdanima (npr. dcorer le sapin) la fte des mres/pres.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine sadraji se
obogauju novim audio i vizualnim materijalima (CD,
audio/videokasete, televizija...) npr. na zadanu temu
izraditi vlastiti strip s poznatim/izmiljenim junacima,
izraditi poster i s nekoliko jednostavnih reenica pokuati
predstaviti svoj grad/svoje mjesto na francuskom jeziku.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Do kraja 3. razreda osnovne kole uenici bi trebali
usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 250 leksikih
jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga
reproduciranja do 350 leksikih jedinica. Predvia se
aktivno usvajanje 4 do 5 leksikih jedinica prilikom
obradbe novih sadraja.
Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki
proirivati prema tematskim sadrajima i interesima
uenika.
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama za 3. razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike strukture ne tumae se eksplicitno ve ih
uenici usvajaju globalno u predloenim jezinim
strukturama. Na kraju treega razreda od uenika se
oekuje znanje sljedeih struktura:
161
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

Glagoli KULTURA I CIVILIZACIJA

E prezent glagola avoir i tre (sva lica jednine i mnoine) Kulturalni sadraji integrirani su u predviena tematska
E glagoli prve grupe: (prezent jesni i nijeni sva lica) podruja. U pristupu kulturalnim, odgojnim i
E glagoli boire, mettre, aller , jouer /de, faire de - 3. lica socijalizirajuim sadrajima treba voditi rauna o
jednine komparativnom pristupu i usporedbi francuske i hrvatske
E izrazi s glagolom avoir (faim, soif, chaud, froid, mal ) kulture (imena vrnjaka, tipina prezimena, neka jela,
Imenice navike pri odijevanju, prometna sredstva, portske igre i
E jednina i mnoina imenica
aktivnosti, obradba neke bajke/prie).
lan U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
E odreeni i neodreeni lan jednina/mnoina uz
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
imenice ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za
Zamjenice
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i
E naglaene osobne zamjenice (kratki odgovor)
drukijem (primjerice imena i prezimena, blagdanski
Pridjevi obiaji, hrana, odjea, igre i portske igre i sl.).
E upitni pridjev quel/le, quel(le)s
U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i
E enski rod pridjeva socijalizirajuim sadrajima koristi se komparativnim
Brojevi pristupom usporeujui ogovarajue sadraje u hrvatskoj
E glavni brojevi do 50 kulturi i kulturi zemalja frankofonoga govornoga
Prijedlozi podruja.
E mjesta - devant, derrire, ct de...

Prilozi VJETINE I SPOSOBNOSTI

E neki prilozi vremena - midi, le soir, laprs-midi

Negacija SLUANJE
E ne...pas E privikavanje na sluanje drugoga

Upitni izrazi E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku

E pourquoi, o, quand, quel(s)/le(s) E povezivanje vidnoga (slikovnoga) i slunoga jezinoga

Reenica sadraja
E red rijei u reenici E razumijevanje kraih izjavnih i upitnih reenica

E jednostavne upitne reenice s upitnim rijeima E globalno razumijevanje kraega teksta poznate
pourquoi, o, quand tematike
E jednostavne izjavne reenice subjekt + glagol +

dodatak (Ma casquette est bleue, Jadore la glace.) GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
Na razini prepoznavanja INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
E glagoli: prezent povratnih glagola u sklopu tematskih

sadraja, 3. lica jednine francuskoga jezika (nazali, glas r...)

E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
S glagol offrir

S perfekt glagola u sklopu tematskih sadraja

reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i
E uporaba odreenoga lana uz dane u tjednu
upitne reenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
E uporaba partitivnoga lana
uzoraka
E uporaba saetoga lana (Je joue au ballon. Il a mal au
E svladavanje sricanja slova (francuska abeceda)
bras. Je fais du tennis.)
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
E izraavanje posvojnosti pomou naglaene osobne
E odgovaranje na jednostavna pitanja vezana uz
zamjenice ( moi/toi/lui...)
E pokazni pridjevi
obraene strukture i teme
E postavljanje jednostavnih pitanja vezanih uz obraene
E glavni brojevi do 60
strukture i teme
E uporaba prijedloga en i uz prijevozna sredstva
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
E oznaivanje i pisanje nadnevka
i uz izmjenu nekih elemenata
E svladavanje slova francuske abecede
E reproduciranje kratkih razgovora, dijaloga

E voenje kraih dijaloga u prethodno obraenim

JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura: situacijama
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
postavljanje pitanja, izricanje osjeaja, ukusa, sklonosti,
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
uljudno ophoenje, opisivanje i prepriavanje,
prepriavanje prolih dogaaja, traenje informacija, opis E opisivanje slikovnoga predloka

prostora, estitanje, izrazi vremena, snalaenje u prostoru, E imenovanje i opisivanje radnje

izraavanje koliine (naziv hrane + partitivni lan), E povezivanje sastavnice prethodno obraene prie s

ponaanje u prometu. pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica

162
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

E izricanje kratkoga jednostavnoga teksta uz slikovni 4. RAZRED

predloak kao poticaj
etvrta godina uenja
ITANJE
E glasno itanje kraih reenica prethodno usmeno
CJELINE I TEME
uvjebanih potujui naglasak i intonaciju 1. Ja i osobe u mom okruenju - ispunjivanje
E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova prethodno
obrasca s osobnim podatcima, neka najea
usmeno usvojenih zanimanja
E itanje po ulogama
Kljune strukture i izriaji: En quelle classe es-tu? Je suis
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova en quatrime... Mon adresse est... Je viens de... la
poznatoga sadraja matresse, lemploy(e)/ingnieur, le/la vendeur/vendeuse.

2. Mjesto u kojem ivim - kulturne, javne i

PISANJE
zdravstvene ustanove u mjestu
E svladavanje nekih pravopisnih elemenata
Kljune strukture i izriaji: le magasin/(super)march,
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
l'hpital / htel / glise, la piscine / poste / ptisserie/
kod uestalih rijei boulangerie / librairie/ bibliothque, le zoo, acheter.
E prepisivanje rijei sa slovima koja ne postoje u

hrvatskom jeziku 3. ivot u koli - kolski predmeti, prostorije u

E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa koli, raspored sati
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti, Kljune strukture i izriaji: Quelle est ta matire
apostrof, sedij) prfre? C'est... Je suis fort(e) en... la rcration/
E prepisivanje kraih reenica cantine/bibliothque, Le croate/franais, les maths... tre en
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju retard, excusez-moi, Qui est absent/de service? Personne.
E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice Pardon, pouvez-vous rpter, je nai pas compris. Tu peux
E pisanje kraih reenica peler le nom de ton copain?
E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku

E pisanje pisma zahvale na poziv ili estitku 4. Telefonski razgovor, pravila telefoniranja,
E pisanje rijei prema zvunome uzorku (sricanje slova
izricanje telefonskih brojeva
abecede) Kljune strukture i izriaji: Quel est ton numro de
tlphone/portable? All! Je peux parler .. Un instant, ne
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM quittez pas,Cest de la part de qui?
Navedenim strategijama u prvom i drugom razredu dodati:
E daljnji poticaj razvijanju svjesnosti o razini usvojenosti
5. Odlazak na trnicu i u kupovinu - imenovanje
sadraja (gramatiki, leksiki, funkcionalni i pojmovni voa i povra, vrste trgovina
sadraji) Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu achtes au
E uoavanje naela abecednoga strukturiranja popisa
(super)march? Combien de...Je vais acheter/prendre
rijei u udbeniku i u slikovnom rjeniku beaucoup, peu de...J'achte du/de l'/de la/des... a fait
E postupna uporaba popisa rijei u udbeniku i
combien? On paie la caisse.
slikovnom rjeniku
6. Slobodno vrijeme i izvankolske aktivnosti
E privikavanje na sluenje slikovnim rjenikom
Kljune strukture i izriaji: Le mardi et le jeudi j'ai mon
(traenje znaenja i naina pisanja pojedinih rijei)
cours d'anglais/ de piano/danse... L'cole de
E predstavljanje rezultata individualnoga rada, rada u
musique/danseQuels sont tes loisirs favoris? l'ordinateur, le
paru i skupnoga rada (interview, anketa i poster )
ml, J'adore les jeux vido.
E postupno privikavanje na uporabu medija u funkciji

uenja stranoga jezika 7. Aktivnosti u kui, neki dijelovi pokustva i

E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uenja
njihov razmjetaj
E upoznavanje najjednostavnijih tehnika za stvaranje
Kljune strukture i izriaji: Est-ce que tu aides ta
pretpostavki i samostalnoga zakljuivanja maman? Qu'est-ce que tu fais? Je range ma chambre, je fais
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i la vaisselle, je passe l'aspirateur, Qu'est-ce que tu fais dans
samovrjednovanja (EJP) ta chambre? Je lis, jcoute de la musique, je joue, je dors,
E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje je fais mes devoirs... Qu'est-ce qu'il y a dans ta chambre?
i vlastito znanje Le lit/fauteuil/tapis, la table/chaise/lampe, l'tagre/
armoire, le lavabo, la douche /baignoire, le frigo, la
cuisinire.

163
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. Francuska - zemlja jezik koje uim, osnovne
obavijesti o Francuskoj, kulturne znamenitosti
Kljune strukture i izriaji: la France, les Franais,
Paris, la capitale, le monument / mtro / les rues /avenues,
boulevards, le drapeau, les grandes villes, les
fleuves/montagnes, mers.
9. Godinji kalendar - blagdani/praznici i obiaji
vezani uz njih, pisanje estitaka
Kljune strukture i izriaji: la rentre, les vacances
d't/hiver/de Pques. Jai fait du ski pendant les vacances
dhiver, la fte nationale, la bche/galette/ fve, le poisson
d'avril, se dguiser, joyeux, euse(s), bon, bonne, la carte
postale.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine obraditi
prema sklonostima uenika krae prie, basne, recitacije,
pjesmice..., pronai podatke na internetu o zabavnim
parkovima u Francuskoj (Parc Astrix, Futuroscope...)
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Do kraja 4. razreda osnovne kole uenici bi trebali
usvojiti i samostalno se sluiti s priblino 350 leksikih
jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikoga
reproduciranja do 450. Predvia se aktivno usvajanje 5 do
6 leksikih jedinica prilikom obradbe novih sadraja.
Leksike jedinice treba neprestano ponavljati i cikliki
proirivati prema tematskim sadrajima i interesima
uenika.
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama za 4. razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike strukture uenici usvajaju globalno u
predloenim jezinim strukturama. Na kraju etvrtoga
razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih struktura:
Glagoli
E glagoli: avoir, tre, aller, faire - prezent u svim licima u
jesnom i nijenom obliku
E glagoli: prezent (jesni i nijeni) gl. prema tematskim
sadrajima
E povratni glagoli - prezent, jednina
Imenice
E imenice mukoga i enskoga roda jednina/mnoina
lan
E odreeni i neodreeni lan jednina/mnoina uz
imenice
E uporaba odreenoga lana uz dane u tjednu
E uporaba partitivnoga lana
Zamjenice
E naglaene osobne zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice (subjekt) u svim licima
164
Francuski jezik
Pridjevi
E opisni pridjevi - jednina i mnoina, muki i enski
rod
E posvojni pridjevi mes, tes, ses
E upitni pridjev quel/le, quel(le)s
E pokazni pridjevi
Brojevi
E glavni brojevi do 60
E redni brojevi od 1 do 4
E oznaivanje i pisanje nadnevka
Prijedlozi
E prijedlozi mjesta (dans, sous, sur, devant, derrire)
Prilozi
E prilozi vremena hier, aujourd'hui, demain
Reenica
E red rijei u reenici
E jednostavne izjavne reenice od dva ili tri elemenata
prema predloku: subjekt + predikat + dodatak
(objekt, pridjev, prilona oznaka), primjerice, Je
mange une glace. Il va au parc.
E nijene reenice Je ne mange pas de poisson.
E upitne reenice s upitnom rijei (qui, combien, o, est-
ce que, quest-ce que, quand, pourquoi)
Na razini prepoznavanja
E glagoli: prezent povratnih glagola u okviru tematskih
sadraja, 3. lice mno.
E prezent glagola venir, acheter, prfrer, lire, dormir - 3.
lica jednine
E perfekt glagola u okviru tematskih sadraja
E enski rod nekih imenica (zanimanja)
E partitivno de
E prilog koliine + de (beaucoup, un peu, combien)
E izraavanje budue radnje (futur proche)
E glavni brojevi do 100
E redni brojevi do 10
E nezavisno sloene reenice (sastavne s veznikom et)
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
izricanje sklonosti, davanje informacija, uljudno
ophoenje, izricanje stava, opisivanje i prepriavanje,
izraavanje posvojnosti, prepriavanje prolih dogaaja,
estitanje, snalaenje u prostoru, vremenu, razredni govor
(davanje uputa, naloga, traenje informacija), telefonski
razgovor
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturalni sadraji integrirani su u predviena tematska
podruja kao npr. obiaji vezani uz pojedine blagdane i
praznike, osnovne informacije o zemlji iji se jezik ui
(npr. naziv zemlje, glavni grad, naziv neke rijeke, planine,
nazivi ulica/trgova, najznaajnijih spomenika, raspored
dnevnih/tjednih aktivnosti, slobodna srijeda, provoenje
slobodnoga vremena/praznika, voenje telefonskoga
dijaloga, simboli Francuske i Hrvatske), neki likovi iz
djejih pria i njihov opis.
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
uoavanje slinosti i razlika kao temelj za razvijanje
tolerancije i empatije prema drugome i drukijem
(primjerice imena i prezimena, blagdanski obiaji, obroci,
kolski kalendar, provoenje slobodnoga vremena, nain
stanovanja i sl.).
U pristupu nastavnim temama treba i nadalje voditi
rauna o komparativnom pristupu i usporedbi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja
frankofonoga govornoga podruja.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i zvunoga
jezinoga sadraja
E privikavanje na sluanje drugoga
E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
francuskoga jezika (nazali...)
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i
upitne reenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
modela
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture
i teme
E postavljanje pitanja koja su vezana uz obraene
strukture i teme
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
i uz izmjenu nekih elemenata
E ponavljanje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju neke dijelove
E voenje kraih dijaloga u prethodno obraenim
situacijama
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
E opisivanje slikovnoga predloka
E imenovanje i opisivanje radnje
E povezivanje elemenata prethodno obraene prie
pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju neke elemente
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
E abeceda, sricanje rijei
165
Francuski jezik
ITANJE
E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate
strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju
E svladavanje reenine intonacije
E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
poznatoga sadraja
PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih elemenata
E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora kod
uestalih rijei
E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi: akcenti,
apostrof, sedij)
E prepisivanje reenica mijenjajui neke elemente
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju
E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice
E pisanje odgovora na pitanja
E pisanje estitaka, razglednica i pozivnica prema
predloku
E pisanje kraih pisama prema predloku
E samostalno pisanje voenih kratkih opisa prema
prethodnim sadrajima uvjebanim usmeno
E ispunjivanje obrasca osobnim podatcima
E pisanje kratkih diktata i autodiktata
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Navedenim kompetencijama iz prethodnih razreda
dodati:
E daljnji poticaj razvijanja svjesnosti o razini usvojenosti
sadraja (gramatiki, leksiki, funkcionalni)
E koritenje slikovnim rjenikom (traenje znaenja i
naina pisanja pojedinih rijei)
E privikavanje na traenje rijei u popisu rijei u
udbeniku (traenje znaenja, naina pisanja, roda
imenice...)
E privikavanje na uporabu medija u funkciji uenja
stranoga jezika
E uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija u
jezinom sustavu
E razvijanje samostalnoga i kolektivnoga uenja
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i samo-
vrjednovanja (EJP)
E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje
i vlastito znanje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Iznoenje podataka o sebi, o svojoj obitelji te
osobama iz okruenja, izricanje veza s ostalim
europskim zemljama, izricanje narodnosti
Kljune strukture i izriaji: Je m'appelle... Je suis... Je
viens de... J'habite /enville, rue, numro... Je vais ... J'ai
une grande/petite famille. Les membres de ma famille: la
tante/loncle, le cousin/la cousine, le neveu/la nice, Je suis
fils/fille unique. Mon frre/ma sur ain(e)/cadet/te, mes
grands-parents paternels/maternels, Je suis croate/
belge/suisse, franais,e, canadien, ne, italien, ne.
2. ivot u koli i izvankolske aktivnosti ; kolski
sustav u Francuskoj i Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Je suis au collge, en classe,
lcole primaire, le collge, le lyce, lenseignant,-e, le
professeur de + matire, J'ai gographie le mardi et le
vendredi. La salle de l'informatique, de documentation, la
cour de rcration, la matire optionnelle, lcole de
musique/de danse, le club de tennis/football... latelier de
dessin, Je viens de terminer mes devoirs/de lire... Je suis le
cours de... J'ai une bonne/mauvaise note. Cest trs
bien/mieux, aujourdhui, le barme sur vingt, le
bulletin/certificat. Que fais-tu pendant le week-end/la fin
de la semaine? le professeur principal, le cahier de classe.
3. Slobodno vrijeme, izvannastavne i izvankolske
aktivnosti, portovi, tjedni raspored, aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: faire des projets: j'irai/on
ira/nous irons la campagne/montagne /piscine/mer, je
ferai/on fera/nous ferons du vlo/de la voile/
randonne/des promenades/un pique-nique, la maison de
campagne, la terrasse, la cave, le grenier, le jardin, la ferme,
la vigne, les vacances dhiver/ dt, les grandes vacances. Le
week-end dernier je suis all(e) ... Est-ce que tu as dj
/quelquefois fait de + imenica, Jai visit un muse/ Je n'ai
jamais visit un muse... visiter un muse, une
galerie/exposition/collection,le parc dattractions ,
lexposition a lieu..., collectionner, tre en retard.
4. Grad, prijevozna sredstva, snalaenje u
prostoru
Kljune strukture i izriaji: SVP/STP, o se trouve...?
Allez tout droit/jusqu'au feu...tournez droite/gauche, ici,
l-bas, devant, derrire, la rue/lavenue, le boulevard
/carrefour /feu(vert/rouge), un accident de voiture,
Comment vas-tu ...? prendre le bus/train/bateau,
l'(auto)bus/(auto)car Je vais pied/vlo/bicyclette, Je vais
en bus/train, la gare/gare routire, l'arrt/ le ticket de
bus/tram, le guichet, le billet de train/dautocar, un billet
(d) aller, (d) aller et (de) retour, le parc de loisirs.
166
Francuski jezik
5. Vrste stanovanja, opis prostora, opis pokustva
Kljune strukture i izriaji: J'habite en ville/ la
campagne, quel tage...? Au premier/rez-de chausse...
dans un appartement/immeuble, une maison, Limmeuble
o jhabite est trs moderne. J'ai un jardin/balcon, une
terrasse/loggia... Mon appartement est... Ce
fauteuil/canap est plus confortable que celui-ci. Cette pice
est plus claire que celle-l. Larmoire/tagre, la
plante(verte)/fleur.
6. Kupovanje u velikim trgovakim centrima,
specijaliziranim trgovinama, zanimanja, naini
plaanja, snalaenje na razliitim odjelima
Kljune strukture i izriaji: Je vais au supermarch/centre
commercial... Une fois par semaine ma mre fait ses courses
lhypermarch. Le magasin, la boutique, le
vendeur/client, la vendeuse/cliente, J'achte/Je prends du
jus de fruit/de leau/de la confiture/des fruits... Pourriez-
vous me montrer.../ me dire o se trouve... SVP, je
voudrais acheter... Combien cote...? On peut payer en
espces/avec la carte/par chque... Le caddy, l'article, la
boulangerie /ptisserie/pharmacie, le pharmacien, la
pharmacienne.
7. Godinja doba, klimatske karakteristike,
godinji ritam
Kljune strukture i izriaji: En quelle saison...? Quel
temps fait-il? J'aime/Je prfre... Pourquoi...? Parce que...
Le printemps/l'automne... commmence le... et finit le... les
fruits typiques de ... la mto: le ciel est couvert/gris, il fait
froid/chaud/doux, il pleut/il neige/ il tonne, il y a du
soleil/vent/brouillard/tonnerre, des nuages/clairs, a glisse.
8. Odjea, obua, izraavanje ukusa, boje,
veliine
Kljune strukture i izriaji: Qu'est-ce que tu mets/tu
portes ...? Le parapluie, l'imper(mable), les bottes, les
chaussures, le cache-nez, le pull, les gants, le bonnet/la
casquette... J'aime(bien)/Je n'aime pas/Je prfre celui/celle-
ci/l...
9. Kuni ljubimci, briga o ivotinjama, opis
ivotinja, ljubav prema ivotinjama
Kljune strukture i izriaji: Mon petit chien sappelle
Milou. Est-ce que tu as un animal? Le vtrinaire soigne
des animaux. Jai trouv un petit chien dans la rue. Il a lair
perdu, il est en mauvais tat, sale, faible... Il se gratte. Je
lui donne manger/boire, je lemmne chez le vtrinaire...
Jadore mon petit chat. Je moccupe de mes poissons rouges.
10. Blagdani i svetkovine, obiaji vezani uz
pojedine blagdane
Kljune strukture i izriaji: Nol, l'piphanie, la
Chandeleur, le Carnaval, les crpes, la galette des rois, la
fve, la bche de Nol, les santons....
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se dodatni sadraji prema izboru uenika/uitelja npr.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
proitati Koko u Parizu (I. Kuan), ukljuiti uenike u
projekt na zadanu temu kao primjerice pronai poslovice i
izreke vezane uz ivotinje na francuskom i hrvatskom
jeziku i usporediti ih. Sadraji se obogauju novim slunim
i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Tijekom 5. godine uenja jezika predvia se aktivna
uporaba priblino 450 leksikih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehanikog usvajanja do 660. Leksik se
cikliki ponavlja i proiruje. Po nastavnom satu, pri
obradbi novoga gradiva uvodi se 7 do 8 novih leksikih
jedinica.
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama za 5. razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Budui da je uenicima to peta godina uenja
francuskoga jezika, pristup gramatici moe biti kognitivan
i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i
usustavljivanja usvojenoga gradiva. Gramatika se tumai u
kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja
paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta. S druge
strane, neke jezine strukture (primjerice kondicional za
izricanje uljudnoga pitanja) ne objanjavaju se eksplicitno
ve se samo globalno usvajaju komunikacijskim
aktivnostima u okviru predloenih tematskih jedinica.
Glagoli
E prezent glagola 1., 2. i 3. grupe vezanih uz tematska
podruja u svim licima jednine i mnoine u
potvrdnom, nijenom i upitnom obliku
E prezent nekih nepravilnih glagola u jesnom, nijenom
i upitnom obliku (faire, rpondre, crire, prendre, pouvoir,
vouloir)
E prezent povratnih glagola u potvrdnom i nijenom
obliku
E izricanje budue radnje (futur proche, futur simple)
E negacija ne ... jamais
Imenice
E tvorba enskoga roda imenica, uporaba mukoga i
enskoga roda imenica
E nepravilna mnoina imenica vezanih uz tematska
podruja (animal, cheval, cadeau, il)
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
(slaganje unutar imenskoga skupa)
lan
E uporaba odreenoga i neodreenoga lana uz imenice
E uporaba saetoga lana s prijedlozima i de za
izricanje smjera
E izostavljanje lana uz imena gradova
Zamjenice
E uporaba zamjenice on + glagol u prolom, sadanjem
i buduem vremenu
167
Francuski jezik
Pridjevi
E pridjevi s dvama oblicima u mukom rodu: nouveau,
beau, vieux
E enski rod i mnoina pridjeva narodnosti
E stupnjevanje pridjeva (komparativ)
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do100
E redni brojevi od 1 do 10
Prijedlozi
E prijedlozi , de, en uz geografska imena
Prilozi
E uestali prilozi vremena dj, quelquefois, jamais
E mjesta ici, l-bas, derrire, devant
E naina bien, mieux
Reenica
E uzrona reenica koja odgovara na pitanja izricanjem
razloga (pourquoi...? parce que)
Na razini prepoznavanja
E prilozi (hier, souvent, toujours)
E prola radnja izraena perfektom (pass compos)
E izricanje bliske prole radnje pomou venir de...
E kondicional (uljudno pitanje pourriez-vous, je voudrais)
E odnosna zamjenica qui, o
E osobne zamjenice kao direktni i indirektni objekt
E pokazne zamjenice celui/celle-ci/l, ceux/celles-ci/l
E nepravilna komparacija pridjeva
E komparacija priloga bien - mieux
E redni brojevi od 10 do 20
E Reenice:
E reenice od vie elemenata.
E upitne reenice s inverzijom
E nezavisno-sloena reenica s veznicima et, mais
E nijena reenica s ne ... jamais
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
uljudno ophoenje, iznoenje podataka o sebi i osobama iz
vlastitog okruenja, izraavanje sklonosti, opisivanje
izvankolskih i izvannastavnih aktivnosti, orijentacija u
prostoru: traenje i davanje informacija, opisivanje
vlastitoga ivotnoga prostora i aktivnosti unutar njega,
opisivanje krajolika, ivotinja, pripovijedanje i
objanjavanje dogaaja u prolosti i budunosti, davanje i
provoenje naredbi u kolskom okruenju, osnovni oblici
uljudbe, nabrajanje i opisivanje prijevoznih sredstava te
izraavanje osobnoga stava prema odreenom
prijevoznom sredstvu, izricanje kakvoe, ukusa i stava
prema neemu, usporedbe, uljudno traenje, opis
godinjih doba, izraavanje elja, estitanje prigodom
blagdana i roendana.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

KULTURA I CIVILIZACIJA E recitiranje i pjevanje pjesmica

Kulturoloki, odgojni i socijalizirajui sadraji integrirani
su u predviena tematska podruja vodei rauna o
usporedbi odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i francuskoj
kulturi i o primjerenosti dobi uenika, kao primjerice neka
jela i prehrambene navike, razlika kolskih sustava u
Francuskoj i Hrvatskoj, pjesmice u okviru tematskih
sadraja, novane jedinice za odreivanje cijena, ITANJE
kupovanje, raspored dana, poslovice i izreke vezane uz
ivotinje (sale comme un cochon, ttu comme un ne, parler
franais comme une vache espagnole, bte comme une oie...), neki
likovi iz djejih pria i njihov opis; obrada
bajke/prie/ulomka iz romana.
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
uoavanje kulturalnih slinosti i razlika kao temelj za
razvijanje tolerancije i empatije prema drugome i
drukijem (primjerice blagdanski obiaji, svakodnevni
ivot, kulturalno uvjetovane razlike u znaenju i uporabi
jezinih izriaja i sl.) te senzibilizacija uenika za uoavanje
E sposobnost uporabe vie reenica za opisivanje osoba,
predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz poticaje i
bez njih
E iznoenje ishoda skupnoga ili pojedinanoga rada
E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova
nakon odsluanih zvunih uzoraka
E usvajanje pravilne reenine intonacije
PISANJE
E pisanje geografskih imena velikim slovom
E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema
predloku
E popunjivanje vjebi prema zadanim uzorcima
E popunjivanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga

i prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova teksta uz dodavanje novih elemenata

uklanjanja. E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima
U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i viestrukog izbora
socijalizirajuim sadrajima slui se komparativnim E pismeno odgovaranje na osobna pitanja

pristupom usporeujui sadraje u hrvatskoj kulturi i E pisanje diktata s poznatim elementima

kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja. E pisanje kraih voenih sastava (4 do 5 reenica)

VJETINE I SPOSOBNOSTI STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
SLUANJE
gramatikih struktura uz uporabu vizualnih i
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
E uporaba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i slunoga sredstava
jezinoga sadraja
E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice i
E razumijevanje jednostavnih izjavnih reenica, pitanja
rjenika
i kraih tekstova
E razvoj svjesnosti o pripadanju skupini uenika koji

rade na zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga

GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
jezika
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E razvoj sposobnosti samopromatranja i
E postupno usvajanje izgovora uz uporabu vizualnih i
samovrjednovanja
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
E razvoj svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje i
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
vlastito znanje
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i

neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje

E sposobnost zapamivanja i pravilne reprodukcije
6. RAZRED
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka esta godina uenja
E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih

tematskih sadraja
CJELINE I TEME
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih
1. Poetak kolske godine, planovi, organizacija
jezinih uzoraka
kolskih i izvankolskih aktivnosti
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
Kljune strukture i izriaji: la rentre, lemploi du
u novim situacijama
temps, Cette anne je m'inscrirai... Je voudrais suivre un
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
cours de... Mes projets sont... La semaine prochaine
prema zadanom predloku
j'irai...
E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
izmjenu nekih elemenata

168
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Komunikacija na daljinu, telefon, SMS poruke,
slanje razglednica i pisama, odlazak u potu
Kljune strukture i izriaji: All? Est-ce que je peux
parler ... Il/Elle nest pas l. C'est de la part de qui? Ne
quittez pas, SVP!.. le tlphone/portable, une cabine
tlphonique, la tlcarte... Voil mon numro de tlphone.
Je peux avoir le tien... laisser un message sur le rpondeur,
appeler, rpondre, sonner, la lettre/carte postale/carte de
vux, le courriel/ml... Je vais la poste... poster, le
guichet, le timbre(poste), lenveloppe, coller.. Je veux
envoyer... le facteur, mettre la bote, la bote aux lettres.
3. Odnos dijete - roditelji, kune obveze
Kljune strukture i izriaji: Je te prsente mes parents...
enchant(e)... J'aide mes parents, je range ma chambre, je
passe l'aspirateur, je fais la vaisselle. Tu aimes faire des
excursions avec tes parents... le djeuner familial, se fcher...
mes grands-parents, je les aime... Je passe le week-end avec
eux. Jai une famille nombreuse. Le dimanche, je fais la
grasse matine. Ce n'est pas facile d'avoir des parents
divorcs. Je passe le week-end avec papa.
4. Zdravo ivljenje, boravak na svjeem zraku,
zdrava prehrana, omiljena jela, uestale djeje
bolesti, savjeti za zdravo ivljenje
Kljune strukture i izriaji: Je fais du sport/des
promenades, les loisirs, la vie saine, se promener lair pur,
parler des habitudes alimentaires, l'alimentation quilibre...
Jadore les plats que ma mre prpare, le rgime, les
maladies, fumer, les cigarettes... Il faut boire beaucoup. Il ne
faut pas boire trop de boissons gazeuses. Je suis gripp,e,
avoir une bronchite/un rhume, mon nez coule. Jai vomi. Je
prends des mdicaments/un sirop/une piqre, gurir, en
bonne sant. C'est bon/ce n'est pas bon pour la sant. se
sentir bien/mieux/mal, Il faut manger plutt des fruits et
des lgumes, se coucher tt/tard....
5. Moj grad/mjesto i njegove znamenitosti,
putovanja, upoznavanje drugih gradova
Kljune strukture i izriaji: Zagreb est la capitale de la
Croatie. Paris est la capitale de la France. La rue
principale/pitonne. Pourquoi j'aime ma ville/mon village?
un muse/chteau/monument, une glise, Qu'est-ce que je
n'aime pas dans ma ville/mon village? J'ai visit d'autres
villes et j'ai surtout aim... Cest une vieille ville, le centre
historique, une agence de tourisme/voyages, un parc
dattractions. O vas-tu passer tes vacances? O as-tu pass
tes vacances? Tu as pass combien de temps
+ville/en+rgion?
6. Francuska - zemlja jezik koje uim, pokrajine,
departmani, simboli Francuske, strane svijeta,
specijaliteti pokrajina
Kljune strukture i izriaji: la France, les Franais, la
langue franaise, O se trouve...? les points cardinaux,
lest/ouest, au nord/sud... Quest-ce que tu trouves
intressant en Bretagne/Normandie/Provence? Les rgions,
les dpartements, les fleuves/les rivires, les montagnes, les
mers qui baignent la France, les pays voisins, compare-le
Francuski jezik
avec... On connat quelques symboles de la France: le coq
gaulois, Marianne, le drapeau, notre pays, nos voisins... Je
connais quelques spcialits rgionales. J'aime les fromages
franais...
7. Razredni govor, razumijevanje uputa/ savjeta
uitelja, uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Pardon madame, je nai pas
bien compris, pourriez-vous rpter? Ne bavardez pas!
Ncrivez pas dans vos livres! Faites vos devoirs! Madame,
est-ce que je peux sortir, SVP?
8. Svijet u kojem ivimo, uvanje okolia,
oneienje okolia, buka, boravak u prirodi,
planinarenje/pjeaenje
Kljune strukture i izriaji: J'habite en ville, banlieue/
la campagne. En quelle rgion se trouve...? Il faut protger
la nature/garder l'environnement, faire de la randonne,
faire une promenade/ balade, marcher, le sac dos,
lappareil photo... Est-ce que tu as fait/pris beaucoup de
photos? Les parcs nationaux, le pique-nique, pique-niquer.
Est-ce que tu connais quelquun qui naime pas la nature?
Non, je ne connais personne. Regardez comme c'est beau!
Cette usine est une grande pollueuse. La pollution/ le bruit,
la poubelle slective.
9. Blagdani i svetkovine, obiaji u Francuskoj i
Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Comment les Franais ftent-
ils Nol? Quel est le plat typique...? Les jours fris, les
classes de neige/vertes.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se prema izboru dodatni sadraji. Projekt: Zdrava hrana,
sastaviti mogui jelovnik... Sadraji se obogauju novim
audio i vizualnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Tijekom 6. godine uenja jezika predvia se aktivna
uporaba priblino 570 leksikih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehanikog usvajanja do 700 leksikih
jedinica. Leksik se cikliki ponavlja i proiruje novim
sadrajima.
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama za 6. razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanja gradiva.
Gramatika se tumai u kontekstu stanja bez mehanikoga
zapamivanja paradigmi i ispitivanja pravila izvan
konteksta.
169
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Glagoli
E prezent nekih nepravilnih glagola 1., 2. i 3. grupe
(prema tematskim podrujima)
E glagoli 1. grupe na -yer (envoyer, nettoyer, payer...)
E futur glagola prema tematskim podrujima
E perfekt glagola 1., 2. i 3. grupe, s pomonim
glagolom avoir ili tre
E nijeni imperativ
E bezlini izraz il faut + infinitiv
Imenice
E imenice mukoga/enskoga roda (zanimanja)
E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod (la
tante/loncle)
lan
E uporaba lana uz geografska imena
E uporaba saetoga lana s prijedlozima i de
Zamjenice
E neodreene zamjenice on, quelquun
E oblici i uporaba posvojnih zamjenica
E uporaba odnosne zamjenice qui, que
E oblici i uporaba osobnih zamjenica kao direktnog
objekta
Pridjevi
E oblici i uporaba posvojnih pridjeva - jednina i
mnoina
E opisni pridjevi - stupnjevanje (komparativ/superlativ)
Brojevi
E pisanje glavnih brojeva rijeima do 60
E glavni brojevi do 1000 (na usmenoj razini)
Prijedlozi
E prijedlozi uz imena drava, pokrajina, gradova
Prilozi
E prilozi vremena - parfois, quelquefois, de temps en temps
E tous les+vremenska oznaka, jamais
E uestali prilozi mjesta - ici, l, au bout de, loin de, prs
de
Negacija
E ne ... personne
Reenica
E poredak rijei u reenici
E odnosne zavisno-sloene reenice (qui, que)
Na razini prepoznavanja
E osobne zamjenice indirektni objekt
E zamjenice en, y
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
predstavljanje sebe i drugih, iznoenje osobnih planova za
iduu kolsku godinu, opisivanje kolskih i izvankolskih
aktivnosti, komunikacija: sposobnost komuniciranja
telefonom, mobitelom, SMS porukama, pisanje i slanje
razglednica, kratkih pisama, sposobnost komuniciranja u
javnim ustanovama, izraavanje odnosa meu lanovima
obitelji, izraavanje zadovoljstva, obveze (il faut...),
zahvaljivanje, iskazivanje osjeaja, izraavanje stava prema
hrani, i obrocima u Francuskoj i Hrvatskoj, usporeivanje,
komunikacija na javnim mjestima, izraavanje vlastitog
170
Francuski jezik
ukusa, izricanje dojmova s turistikoga putovanja, stava
prema portovima te utjecaj porta i zdrave ishrane na
zdravi ivot, opisivanje svetkovina, blagdana i obiaja u
Francuskoj i Hrvatskoj, izraavanje osobnih dojmova.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih zemalja
frankofonoga govornoga podruja primjereno dobi
uenika, primjerice klieji uljudnog ophoenja, pisanje
estititaka, pisama i poruka, uporaba uobiajenih izraza na
poetku i kraju pisma, kupovanje, novane jedinice za
odreivanje cijena, raspored dana, estitanja i svetkovanja
blagdana, prigodne recitacije i pjesmice, audio i video
materijali, sluenje geografskom kartom, planom grada,
podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim
znamenitostima, razgovor o hrani, odnos prema prirodi.
U povezanosti sa sadrajima iz podruja kulture i
civilizacije, kod uenika treba poticati razvoj primjerenog
ophoenja s kulturalnim razlikama: senzibilizacija za
uoavanje kulturalnih slinosti i razlika i uvianje razloga
njihova postojanja kao temelj za razvijanje tolerancije i
empatije prema drugome i drukijem (primjerice
blagdanski obiaji, svakodnevni ivot, kulturalno
uvjetovane razlike u znaenju i uporabi pojedinih jezinih
izriaja i sl.) te senzibilizacija uenika za uoavanje i
prepoznavanje stereotipa i predrasuda i potrebu njihova
uklanjanja.
U pristupu nastavnim temama, kulturalnim, odgojnim i
socijalizirajuim sadrajima rabi se komparativni pristup, tj.
usporedba odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i
kulturi zemalja frankofonoga govornoga podruja.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
E povezivanje vizualnoga (slikovnoga) i slunoga
jezinoga sadraja
E razumijevanje pitanja i tekstova
E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika
GOVORENJE, IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I SAMOSTALNA GOVORNA
PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E sposobnost zapamivanja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka
E sposobnost prepriavanja poznatoga teksta te voenje
dijaloga o poznatoj temi
E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i
neverbalne poticaje
E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih
tematskih sadraja
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih E sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastiti

jezinih uzoraka
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanom predloku
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima/razgovorima uz
izmjenu nekih elemenata
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja tekstova uz/bez poticaja
E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim
iskustvom
ITANJE
E zapamivanje grafijske slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon
odsluanih zvunih uzoraka
E pravilno itanje tekstova i bez zvunih uzoraka
E itanje i razumijevanje kraih izvornih uputa,
obavijesti i poruka
PISANJE
E prepisivanje reenica i tekstova prema predloku
E odgovaranje na pitanja o poznatu sadraju
E pisanje diktata s poznatim elementima
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima
viestrukog izbora
E popunjivanje vjebi prema zadanim uzorcima
E popunjivanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
teksta uz dodavanje novih elemenata
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
E pisanje voenih sastava (do 10 reenica)
E pisanje estitaka, kratkih poruka, ispunjivanje
obrazaca
E pisanje pozdrava na razglednici
E pisanje kraega pisma prema predloku
E pisanje odgovora na krae pismo
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz uporabu vizualnih i
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
sredstava
E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice i
rjenika
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
njihova primjena
E razvoj svijesti pripadnosti skupini uenika koji rade na
napredak i vlastito znanje
E sposobnost meusobnoga vrjednovanja uenika
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Veliki izumi, izumitelji, istraivai, znameniti
ljudi i dogaaji
Kljune strukture i izriaji: le radium, le cinma, le
vaccin contre la rage (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur,
les frres Lumire, obtenir le prix Nobel, Lavoisier,
Ampre, Champollion...) Lcrivain qui a crit...Il/elle est
n(e)...Il/elle tait... lartiste, le peintre, lacteur, le
musicien. Les Franais qui ont marqu lhistoire: Molire,
V. Hugo, Antoine de Saint-Exupry, Jules Verne... les
arts: la peinture, la sculpture, larchitecture, la musique, la
littrature, le film, le thtre, les sciences: la chimie, la
physique, la mdecine, la biologie...
2. Svakidanjica - zdravi ivot, ljepota, osobna
higijena, moda
Kljune strukture i izriaji: l alimentation quilibre,
Quelles sont tes habitudes alimentaires? respirer de lair pur,
le grand air, changer dair, la vie saine, tre au
rgime/suivre le rgime, lhygine/hyginique, Le
dodorant, la lotion, le dentifrice, la brosse ( dents), le
sche-cheveux, le shampo(o)ing, le dtergent, la crme/la
pommade, utiliser rgulirement, propre/sale, Quels sont tes
vtements prfrs? Quelle taille fais-tu? Quelle est ta
pointure? Je chausse du 39. Est-ce que tu veux les essayer?
Jai besoin de... le pyjama/survtement, les collants /
chaussures / pantoufles/ gants, lanorak/charpe en laine, le
T-shirt en coton, le chemisier en soie, un pull lger/chaud,
tre bien/mal habill(e), Tu aimes cette jupe/mini-jupe? Je
lai vue dans les vitrines. Je viens dacheter un pantalon
vert. Le jean est un vtement unisexe, Cest trop cher parce
que cest un produit de marque, la mode/dmod,
neuf/us, Ce pull te va trs bien/ ne te va pas du tout.
3. Nove tehnologije, raunalo, osnovni dijelovi
raunala, telefon, mobitel
Kljune strukture i izriaji: linformatique, l ordinateur,
le moniteur, Lunit centrale de mon ordinateur est en
panne, le clavier, la souris, le courrier lectronique, @
(larobase), recevoir/rdiger un message, naviguer sur
Internet, linternaute, le mot de passe, un baladeur, un
lecteur CD, graver, la chane HI-FI, le magntophone
cassettes, Il y a trois messages sur mon rpondeur, le
(tlphone) portable.

zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga jezika

E razvoj sposobnosti samopromatranja i samovrjedno-

vanja
E razvoj svjesnosti o vlastitu napretku i napretku drugih

(Portfolio)

171
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Doivljaji i mata, opis glavnih likova i
dogaaja, obrasci za prepriavanje i
stvaralako pisanje
Kljune strukture i izriaji: laventure/la msaventure, le
hros principal, le personnage courageux/fier/gnreux/
avare/cruel... dabord, ensuite, puis, enfin. Je regardais la
tl, quand jai entendu... Quest-ce qui sest pass? Il
sagit/il sagissait de... Il tait une fois/Il y avait... Elle dit
que... lhistoire de science-fiction, un conte (de fe) gnial,
formidable, nul, sans valeur, horrible, pas mal, satisfaisant,
pouvantable... En lisant, jai appris des choses
intressantes et...
5. Priroda, zatita okolia, prirodne nepogode,
njihovi uzroci i posljedice, oneienje
Kljune strukture i izriaji: Sauvons la plante!
lcologie, la protection de lenvironnement, la dfense du
milieu naturel, la poubelle slective, leau, la mer, le lac, la
rivire, Notre plante, on laime, on la protgeIl faut
protger lenvironnement contre la pollution, la scheresse, la
pluie, les torrents, la chaleur/canicule, linondation, le
tremblement de terre/le sisme, lalerte, se produire/
provoquer/avoir lieu, grave/tragique/imprvu...
6. Putovanja, prometna sredstva, mogunosti
snalaenja u stranoj dravi, neke drave
frankofonoga govornoga podruja
Kljune strukture i izriaji: les moyens de transport, aller
en avion/bateau/train/voiture/bus/mtro, le billet(d), aller
(et de) retour, Quel est le prix? Est-ce quil y a une
rduction/encore des places libres? Jy vais vlo/moto/
pied, Sil fait beau, jirai chez ma tante Les pays
francophones: la Suisse/ Belgique/ Rpublique du Mali, Le
Canada/ Luxembourg, lAfrique, la douane, la frontire, le
passeport, dclarer, changer de largent, Jaimerais visiter...
7. Ljubav i zaljubljenost, ljubav u obitelji, ljubav
prema blinjemu, prve simpatije, fiziki izgled
i ponaanje
Kljune strukture i izriaji: Il traite ses grands-parents
avec respect, les relations enfants-parents, lamiti, Il a de
lamour pour ses parents. Ils vivent un grand amour, un
amour fou. Michel, vient-il aussi la boum? Je voudrais
bien quil vienne. Denise, aide-t-elle sa grand-mre faire
des achats? Jaime ce garon, cest mon meilleur ami, Marie
est plus grande que Claude. Jeanne est la plus polie fille de
la classe, du monde...
8. ivot u koli, novi predmeti, sudjelovanje u
slobodnim aktivnostima
Kljune strukture i izriaji: Cette anne jai quelques
nouvelles matires: la chimie/physique. Je voudrais suivre
un cours de Jadore la littrature. Je prpare une pice de
thtre avec mes copains Nous avons visit la Cit des
sciences et de lindustrie et nous y avons vu des choses
extraordinaires, La semaine prochaine, jirai
Francuski jezik
9. Blagdani - dravni praznici
Kljune strukture i izriaji: le 14 juillet, la Marseillaise,
lhymne national franais, l'Armistice - le 11 novembre...
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se po izboru dodatni sadraji. Sadraji se obogauju novim
audio i vizualnim materijalima, dramatizacijom
jednostavnijih kazalinih komada za mlade, skeevima i
slino; primjerice, pisati dnevnik (journal intime) sa
zamiljenoga putovanja nakon to se s uenicima
prethodno pripreme leksike jedinice vezane uz tematske
sadraje, te pokuati napisati ivotopis - CV prema
predloku.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Do kraja 7. razreda osnovne kole uenici bi trebali
aktivno upotrebljavati priblino 700 leksikih jedinica, a
razumjeti do 850 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga
leksikoga gradiva ne bi trebalo uvoditi vie od 8 do 10
novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i gramatike se strukture
tumae eksplicitno uz uporabu gramatikoga nazivlja i
usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumai i provjerava u
kontekstu situacije bez mehanikoga zapamivanja
paradigmi i pravila.
Glagoli
E prezent (upitni, nijeni i potvrdni oblik) -
usustavljivanje
E perfekt pravilnih i nepravilnih glagola - utvrivanje i
usustavljivanje
E imperfekt
E budua radnja i predvianje
E kondicional sadanji (kondicional I.)
E izricanje bliske prolosti Je viens dacheter - le pass rcent
Imenice
E neke imenice s nepravilnom mnoinom (lil/les
yeux)
E tvorba enskoga roda imenica (iznimke) le speaker/la
speakerine
lan
E uporaba neodreenoga, odreenoga i saetoga lana -
utvrivanje
E izostavljanje lana u nekim ustaljenim izrazima (avoir
raison/tort...)
Zamjenice
E zamjenice COD (utvrivanje) i COI
E neodreene zamjenice (quelquun, personne...)
E prilone zamjenice (en i y)
172
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Pridjevi
E komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna -
utvrivanje i usustavljivanje)
E neodreeni pridjevi (tout)
Brojevi
E glavni brojevi do 1000 (na pisanoj razini)
E redni brojevi
Prijedlozi
E prijedlog en + naziv sirovine (en coton, en soie)
Prilozi
E tvorba priloga na -ment
E nepravilni prilozi bien (bon), mal (mauvais)
Negacija
E pojaana negacija (ne...plus/jamais/personne/rien)
Upitne rijei
E qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi, pour
qui, avec qui
Reenice
E pogodbene reenice 1. tip
E upravni i neupravni govor (glavna reenica u
prezentu)
E usustavljivanje upitnih reenica, upitne reenice s
upitnom rijei, upitne reenice s inverzijom i sa est-ce
que
Na razini prepoznavanja
E uporaba perfekta i imperfekta
E pasiv
E pogodbene reenice 2. tip
E konjunktiv iza glagola elje (Je voudrais quil vienne)
E gerund (le grondif)
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / estitaka
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga postavljanje
pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih
glagolskih vremena voenje kratkoga dijaloga i rasprava o
poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike
(nekoliko jednostavnih reenica), imenovanje, opisivanje,
usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu
predmeta i osoba sluei se poznatim prilozima, izricanje
radnji, izraavanje svojine i pripadanja, izraavanje
problema mlade generacije, izraavanje problema vezanih
uz odnos s roditeljima, izraavanje problema meu
vrnjacima, opisivanje ekolokih problema - ugroene
ivotinjske i biljne vrste, izraavanje ideja kako pomoi da
se sauva okoli, prepriavanje vlastitih doivljaja iz
prolosti, izricanje planova za budunost, postavljanje
pitanja s upitnim zamjenicama i postavljanje direktnih
pitanja (u sadanjosti, prolosti i budunosti), traenje i
davanje savjeta, traenje i davanje informacija, predlaganje,
prihvaanje i odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u
vremenu i prostoru, izricanje elje i uljudno traenje,
estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,
izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja,
raspoloenja, izraavanje ukusa i osobnoga stava prema
neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti,
173
Francuski jezik
snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje
vremena, potvrivanje i nijekanje.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kroz nastavne teme uenici se susreu sa znaajnim
osobama (Marie i Pierre Curie, Louis Pasteur, les frres
Lumire, Lavoisier, Ampre, Champollion...) piscima i
autorima iz zemalja frankofonoga govornoga podruja te s
njihovim knjievnim djelima i likovima (Molire, Antoine
de Saint-Exupry, Jules Verne...).
Uenicima treba sustavno ukazivati na kulturalne
slinosti i razliitosti kroz odgojne i socijalizirajue
sadraje, radi osvjeivanja tolerancije, razumijevanja i
solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,
etnikim i kulturnim skupinama, drugim rijeima treba
razvijati kod uenika empatiju prema drugome i
drukijem. Ti su sadraji ukljuujui odgojne i
socijalizirajue integrirani u predloene teme za 7. razred.
U pristupu nastavnim temama, kulturolokim, odgojnim
i socijalizirajuim sadrajima vodi se rauna o usporedbi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja
frankofonoga govornoga podruja.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E sposobnost raspoznavanja i razumijevanja fonolokih,
ritmikih, naglasnih i intonacijskih osobina
francuskoga jezika
E sposobnost razumijevanja paljivo artikuliranoga
govora
E sposobnost razumijevanja i provoenja uputa i
naredbi
E sposobnost povezivanja vizualnog i auditivnoga
jezinoga sadraja
E uzvraanje na naputke i naredbe na francuskom
jeziku
E razumijevanje izjavnih i upitnih reenica,
razumijevanje osnovne namjere sugovornika
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E uoavanje specifinosti izgovora i intonacije izvornih
govornika i uoavanje razlika u izgovoru glasova i
glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
hrvatski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
francuskoga jezika
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina francuskoga jezika
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih slunih uzoraka
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jezinih funkcija
E sposobnost odgovaranja i postavljanja pitanja u sklopu
poznatih jezinih struktura i tematskih sadraja
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno
mijenjaju pojedine dijelove
E samostalno voenje dijaloga/razgovora u sklopu
poznatih situacija
E sudjelovanje u dramatizacijama i igranju uloga
E sposobnost zapamivanja i reproduciranja sadraja
obraene cjeline
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta, situacija
E sposobnost opisivanja slikovnoga predloka
E povezivanje elemenata prie, dijaloga, razgovora u
smislenu cjelinu
E sudjelovanje u dramatizacijama/dijalozima uz
predloene jezine sadraje, iznoenje ishoda
skupnoga ili individualnoga rada (postera, teksta ili sl.)
E sposobnost prepriavanja uz likovne poticaje,
prepriavanje slijeda dogaaja (primjerice, strip)
E sposobnost prepriavanja proitanoga i obraenoga
teksta
E sposobnost prepriavanja dogaaja iz osobnog
iskustva
ITANJE
E sposobnost razumijevanja i itanja pisanih uputa
E sposobnost itanja tekstova, dijaloga nakon
odsluanoga zvunog uzorka
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova o
poznatim sadrajima
E sposobnost razumijevanja i itanja tekstova s
razglednica, pisama, obavijesti u svakodnevnim
situacijama
E glasno itanje tekstova prethodno obraenih struktura
i leksika
E svladavanje reenine intonacije
E samostalno itanje fonetskih simbola u rjeniku
PISANJE
E uoavanje razlika izmeu pisanja i izgovora te razlike
pravopisa hrvatskoga i francuskoga jezika
E pisanje rijei prema zvunome modelu
E sposobnost pisanja prema uzorku
E pisanje estitaka, poruka na razglednicama, kraih
pisama, ispunjivanje obrazaca osobnim podatcima
E sposobnost pisanja o sebi i drugima, opis mjesta
ivljenja, kolovanja...
E samostalno odgovaranje na zadana pitanja i rjeavanje
zadataka nakon proitanoga teksta
E nadopunjivanje tekstova rijeima koje nedostaju
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
teksta i pismeno odgovaranje na pitanja
E povezivanje izmijeanih reenica, dijaloga i kraih
tekstova u smislenu cjelinu
E samostalno pisanje kraih opisa u sklopu prethodno
obraenih sadraja
E samostalno pisanje voenih sastavaka
E pisanje po diktatu nakon prethodno obraenih
sadraja
174
Francuski jezik
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon
uvjebanih sadraja
E samostalna i zajednika izradba tematskih postera
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E ovladavanje tehnikama preglednoga biljeenja
E uporaba vizualnih elemenata u svrhu zapamivanja
jezinih sadraja (boje, crtei, podcrtavanje,
uokvirivanje i sl.)
E poticanje uenika na uporabu strategija uenja
primjerenih njihovu uzrastu: voenje vlastitoga
rjenika
E uporaba rjenika u udbeniku za pronalaenje
znaenja i naina pisanja rijei
E uoavanje i pronalaenje pravilnosti i analogija
E stjecanje znanja na temelju promatranja, istraivanja te
izvoenje zakljuaka tijekom nastave u koli i izvan
kole
E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika
(primjereno dobi uenika)
E prezentacija rezultata individualnoga i skupnoga rada,
primjerice, postera o nekoj od obraenih tema
E razvijanje samostalnoga i suradnikoga uenja
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i
samovrjednovanja (Portfolio, EJP)
E razvijanje svjesnosti o vlastitu napretku i napretku
drugih
E razvijanje svjesnosti o odgovornosti za vlastito uenje
i vlastito znanje
8. RAZRED
osma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Francuska i Europska unija, Vijee Europe,
Deklaracija o pravima ovjeka i djeteta,
europska himna...
Kljune strukture i izriaji: L'Union europenne, Le
Conseil de l'Europe, le sige, les institutions... les droits de
l'homme, les droits de l'enfant, La Dclaration universelle
des droits de lhomme, leuro, les tats membres et leurs
capitales sont... L'hymne europen est l'Ode la joie de la
IXe symphonie de Beethoven..
2. kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj, odabir
kole i zanimanja, vanost uenja stranih
jezika, multikulturalnost
Kljune strukture i izriaji: Le systme scolaire franais
est diffrent du systme croate. le lyce (technique,
professionnel), Je voudrais continuer/apprendre...
prparer/passer le baccalaurat, Dans notre collge on
organise la semaine portes ouvertes avec diffrents ateliers,
tous les lves adorent a. Est-ce que ton ami a dj choisi
son mtier? Non, pas encore.... Il est utile que japprenne
plusieurs langues trangres. Quelle langue parles-tu le
mieux? la biographie/le curriculum (vitae), une socit
multiculturelle.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Problemi ovjeanstva, razgovaranje o
problemima u svijetu (glad, siromatvo...),
ekoloki problemi, ugroene vrste
Kljune strukture i izriaji: tre en colre, la guerre, la
famine, la pauvret, le racisme, la tolrence, lintrt vis--
vis dautres cultures, la convivialit, lentraide (en classe),
combattre tous les prjugs, laide humanitaire aux pays
pauvres/dfavoriss, la dfense des animaux, la pollution,
les mares noires, les dchets, les dgts, la faune, la flore,
la dforestation, menacer gravement...
4. Svijet znanosti i umjetnosti, izlobe, muzeji,
koncerti, film, festivali...
Kljune strukture i izriaji: la peinture, le tableau, le
peintre, le dessinateur, le sculpteur, l'impressionnisme, l'art
moderne, On ma invit au vernissage. Dans quelle salle est
installe cette exposition? l'architecture, la musique, Jai
assist au concert dun violoniste trs connu. le film -
court/long mtrage, Ce film a t prim au festival de
Cannes.
5. Televizija, televizijski kanali, emisije, program,
izravni prijenos, snimanje
Kljune strukture i izriaji: Il y a des chanes publiques
et des chanes prives. Un bon film passe ce soir sur le
canal+. Les satellites permettent de retransmettre des
missions tlvises. J'ai aim ce tlfilm.
Tu suis rgulirement ce feuilleton? Les pages publicitaires,
le programme diffus en direct de... le journal tlvis, les
informations, les clips vido, la pub(licit), la camra
numrique...
6. Klimatske promjene, vrste klime i njihove
znaajke, zagrijavanje, ozonski omota
Kljune strukture i izriaji: les changements climatiques,
le rchauffement de la plante, une menace globale, leffet de
serre, le climat mditerranen / continental / humide / rude
/ doux, printanier, estival, hivernal, les trous dans la couche
d'ozone, les pluies acides.
7. ivot u suvremenom drutvu, ovisnost i
problemi u ponaanju, bavljenje korisnim
radom, poslovi za vrijeme praznika
Kljune strukture i izriaji: les jeunes dlinquants,
protger les jeunes en danger, la violence (scolaire), Cet
enfant a subi des violences. sanctionner les mineurs, les
enfants maltraits, fumer, le danger du tabagisme, lespace
fumeurs/non-fumeurs, la drogue, la lutte contre la
toxicomanie, Est-ce que tu travailles pendant les vacances?
8. Blagdani, svetkovine i puki obiaji Francuske
Kljune strukture i izriaji: les jours fris, la tradition,
la fte foraine...(des gaufres, des barbes papa, des tours de
mange), La fte de la musique (le 21 juin).
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju
se po izboru dodatni sadraji. Sadraji se obogauju novim
auditivnim i vizualnim materijalima, dramatizacijom
Francuski jezik
jednostavnijih kazalinih komada za mlade, skeevima i
slino; proitati na hrvatskom/francuskom Deklaraciju o
pravima djeteta, na internetu, u asopisima, pronai tekstove
vezane uz probleme mladih u koli/obitelji/drutvu... i
usporediti probleme naih uenika s problemima uenika u
nekim dravama frankofonoga govornoga podruja.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju osme godine uenja jezika u 8. razredu
osnovne kole predvia se aktivna uporaba priblino 800
leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i mehanikog
usvajanja do 1000 leksikih jedinica. Leksiko se gradivo
cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika
podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za
8. razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu
gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.
Preporuuje se usvajati gramatiku induktivnim putem.
Gramatika se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez
mehanikoga zapamivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i nainima
prema nastavnim temama - usustavljivanje
E uvjebavanje uporabe glagolskih vremena obraenih
do 8. razreda
E pasiv
Imenice
E tvorba enskoga roda imenica (iznimke)
E tvorba mnoine imenica (iznimke)
lan
E uporaba neodreenoga, odreenoga, partitivnoga i
saetoga lana - utvrivanje i usustavljivanje
Zamjenice
E osobne zamjenice COD i COI - utvrivanje i
usustavljivanje
E prilone zamjenice en i y
Pridjevi
E tvorba enskoga roda pridjeva (iznimke)
E tvorba mnoine pridjeva (iznimke)
E oblici i uporaba neodreenih pridjeva
Brojevi
E ponavljanje i utvrivanje glavnih brojeva do 1000 i
rednih brojeva
Prijedlozi
E ponavljanje i utvrivanje
Prilozi
E ponavljanje i utvrivanje
Reenice
E odnosne reenice - usustavljivanje
E pogodbene reenice 2. tipa
175
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

E upravni i neupravni govor (glavna reenica u E povezivanje vizualnoga (slikovnog) i auditivnog

prezentu) jezinog sadraja
E upravna i neupravna pitanja E razumijevanje pitanja i kraih izvornih tekstova
Na razini prepoznavanja E razumijevanje sugovornika
E konjunktiv iza izraza il faut te nekih glagola elje

E neupravni govor (glavna reenica u prolom GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA

vremenu) INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja

JEZINE FUNKCIJE fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih

Pisanje ivotopisa, uporaba informatike terminologije osobina francuskoga jezika prema uzorku
na francuskom, prianje prolih dogaaja, opisivanje E sposobnost zapamivanja i pravilne reprodukcije

tradicionalnih i folklornih obiaja te blagdana u govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka

Francuskoj, nekim dravama frankofonoga govornoga E sposobnost prepriavanja poznatoga teksta te voenje
podruja i usporedba s obiajima u Hrvatskoj, dijaloga/razgovora o poznatoj temi
komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/estitaka E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih E sposobnost odgovaranja na pitanja u sklopu obraenih
glagolskih vremena i glagolskih naina (zapovjedni nain i tematskih sadraja
kondicional sadanji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu usvojenih
o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene tematike
jezinih uzoraka
(nekoliko reenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
predmeta, osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i
u novim situacijama
situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
sluei se poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu
radnji, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje
nekih elemenata
namjere i pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i
E sposobnost stvaranja novih dijaloga/razgovora bez
upozorenja, izricanje elje i uljudno traenje, traenje i
zadanoga predloka
davanje informacija predlaganje, prihvaanje i odbijanje
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
prijedloga, estitanje (blagdana, roendana...),
E sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez
zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje
njih
osjeaja, raspoloenja, izraavanje slaganja i neslaganja,
E sposobnost primjene obraenih tema na osobna
ljubomore, suosjeanja, kritike..., izraavanje ukusa i
iskustva
osobnoga stava prema neemu, izraavanje svojine i
pripadnosti, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
ITANJE
dunosti, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu,
E zapamivanje grafijske slike rijei i reenica na razini
izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.
prethodno usvojenih zvunih i pisanih uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga/razgovora i tekstova
KULTURA I CIVILIZACIJA
nakon odsluanih zvunih uzoraka i bez njih
Kroz nastavne teme uenici se susreu s poznatim
E itanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka
osobama iz svijeta znanosti i umjetnosti, povijesnim i
slavnim linostima, pri emu im treba ukazivati na slinosti
PISANJE
i razliitosti u hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju
frankofonoga govornoga podruja, tradiciji, obiajima,
E pisanje diktata s poznatim elementima
uljudnom ophoenju...
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima
Kod uenika treba sustavno razvijati svijest o toleranciji,
razumijevanju i solidarnosti meu pojedincima kao i meu viestrukog izbora
E popunjivanje vjebi prema zadanim uzorcima
socijalnim, etnikim i kulturnim skupinama, drugim
E popunjivanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
rijeima treba razvijati empatiju prema drugome i
drukijem. Ti su sadraji, ukljuujui odgojne i reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
socijalizirajue, integrirani u nastavne teme za 8. razred. S
pomou tih sadraja uenici se upoznaju s osnovnim teksta uz dodavanje novih elemenata
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
pojmovima vezanim uz interkulturalne kompetencije
E pisanje voenih sastava (od 80 do 100 leksikih
(primjerice, kulturni ok, razgovor o iskustvima...).
jedinica)
E pisanje estitaka, kratkih poruka, ispunjavanje
VJETINE I SPOSOBNOSTI obrazaca i voenje biljeaka
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja nakon
SLUANJE uvjebanih sadraja
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E samostalna i zajednika izradba tematskih postera
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik

176
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E usvajanje izgovora, znaenja novih rijei i
gramatikih struktura uz uporabu vizualnih i
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
sredstava
E uporaba udbenika, radne biljenice, biljenice,
rjenika i asopisa
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
njihova primjena u novom tekstu
E uoavanje slinosti i razlika izmeu francuskoga i
hrvatskoga jezika ili meu drugim stranim jezicima
E razvijanje svijesti o pripadnosti skupini uenika koji
rade na zajednikom zadatku: usvajanju francuskoga
jezika
E razvijanje sposobnosti samopromatranja i
samovrjednovanja (Portfolio, EJP)
E razvijanje svijesti o vlastitu napretku i napretku
drugih
E razvijanje svijesti o odgovornosti za vlastito uenje i
znanje
Francuski kao
drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti s vrnjacima i odraslima, pozdravi pri
susretu i opratanju na neformalnoj i formalnoj
razini te osnovni priopajni obrasci u
uljudnom ophoenju
Kljune strukture i izriaji: Salut (Mathieu)!
Bonjour/Bonsoir Mme/M./Mlle, Au revoir, demain/
lundi...Comment a va? a va? Oui, a va, merci. Non,
a ne va pas, pas mal... Sil te/vous plat... voil, merci, de
rien, pardon, daccord, Je peux/veux/voudrais...
2. Predstavljanje sebe i drugoga, izricanje vlastite
dobi i dobi prijatelja, izricanje narodnosti, opis
osobe
Kljune strukture i izriaji: Comment tappelles-tu? Je
mappelle, Il/Elle sappelle... Enchant (e) de faire ta/votre
connaissance Il/Elle est croate/ slovne/
franais(e)/anglais(e) allemand(e)/italien(ne)... Qui est-ce?
Cest mon copain/ma copine. Ce sont mes copains/
ami(e)s. Quel ge as-tu? Jai 9/10 ans. Il/Elle a quel ge?
Il/Elle a... Cest ma copine. Elle sappelle Anne, elle est
sympa(thique), gentille, polie, grande, petite...
177
Francuski jezik
3. kolsko okruenje, naziv kole/razred, opis
uionice, kolski pribor, smjestiti u prostoru,
izraziti posvojnost, te razumijevanje uputa
uitelja na nastavnom satu
Kljune strukture i izriaji: Tu vas dans quelle cole? Tu
es en quelle classe? (en quatrime). La salle de classe est
grande. Quest-ce que cest? Quest-ce quil y a dans, sur,
sous, devant, derrire, au milieu de... Cest/Ce nest pas
un livre, cahier, crayon, sac, feutre/une trousse, gomme,
rgle, Ce sont/Ce ne sont pas des crayons de couleur/
ballons/voitures...Cest le sac de...Cest son sac., le cahier
de classe, Pardon madame, je ne comprends pas, pourriez-
vous rpter?. Quest-ce que tu manges/prends la cantine?
Je mange un sandwich/ croissant/des tartines... Je prends du
chocolat chaud. Viens au tableau! Passe-moi la craie, STP.
4. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje
lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Regarde, cest la photo de ma
famille/ ma mre (maman) / mon pre (papa), Je passe mes
vacances chez mes grands-parents. Il a un frre et une sur.
Sa cousine est trs sage. Je suis fils/fille unique.
5. Ja i moja okolina, izricanje mjesta stanovanja
(grad / mjesto, ulica / trg, zgrada / kua /
stan), opis sobe te snalaenje u prostoru
Kljune strukture i izriaji: Ils habitent une
grande/petite ville, dans un quartier moderne. lglise du
village, Dans ma petite ville il y a plusieurs jardins publics.
Jhabite un appartement dans un immeuble de cinq tages.
Devant ma maison il y a un grand jardin/parc. Maman est
dans la cuisine/la salle de bains... Dans ma chambre il y a
un lit, une table... O se trouve le cinma/muse, la
poste...? Je vais tout droit/ gauche, droite, aller ...
6. Kalendar, izricanje dana u tjednu, obiljeavanje
nadnevaka, imenovanje godinjih doba,
izricanje atmosferskih prilika
Kljune strukture i izriaji: Aujourdhui cest quel
jour/quelle date? Cest lundi... Aujourdhui cest le 22
janvier/mars. Quelles sont les quatre saisons de lanne?
Quel temps fait-il? Il fait beau /mauvais /chaud/ froid. Il
pleut/neige. Il y a du soleil/vent/tonnerre, des
nuages/clairs.
7. Druenje s prijateljima, proslava roendana,
pisanje pozivnica, estitanje, izraavanje
osobnih nazora, ukusa odobravanja i
negodovanja, zahvaljivanje
Kljune strukture i izriaji: Bon/Joyeux anniversaire!
Allume les bougies du gteau danniversaire! Voil un
cadeau pour toi (un CD/jeu vido/des fleurs...) Jaime bien
ton cadeau, merci! Il ny a pas de quoi. Je naime
pas/jadore...le chocolat/les bonbons au chocolat, les
sandwichs/pizzas/gteaux... Prends un coca/jus de
fruits... coutons de la musique! Dansons, chantons...!
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. Slobodno vrijeme i portske aktivnosti, dijelovi
dana, izricanje vremena - puni sat
Kljune strukture i izriaji: Laprs-midi ma sur va
lcole de musique/danse... Quelle heure est-il? Il est quatre
heures. faire+naziv porta, Mon cousin fait du VTT/. Il
adore jouer aux cartes/au loto, mais moi, jaime bien les
jeux lectroniques/tlviss. Quels sont tes loisirs favoris?
9. Odijevanje, imenovanje i opis nekih dijelova
odjee i obue, boje
Kljune strukture i izriaji: Mon copain porte un
jean/pantalon/ pull/T-shirt/bonnet/anorak. Ma sur a
une belle jupe/ robe... Elle a des chaussettes courtes.
Quest-ce que tu mets / portes? Je mets /
porte...(aujourdhui / au printemps / en t...) De quelle
couleur est...?
10. Moje tijelo, nauiti nazive za neke dijelove
tijela i opisati osobu, voditi rauna o osobnoj
higijeni
Kljune strukture i izriaji: Les parties du corps humain
sont la tte / bouche / main / jambe...le cou / ventre / bras
/ doigt / pied / nez... Ses yeux sont bleus/verts/marron.
Ses cheveux sont blonds/bruns/ longs/courts. Lave tes
mains!
11. Prirodni okoli, imenovati cvijee, voe,
povre, ivotinje
Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que cest? Cest un
arbre/ oiseau/une fleur... Dans ce parc il y a beaucoup de
roses, de tulipes et de marguerites. La pomme est verte. Jaime
les bananes/oranges... Jadore la salade, les pommes de
terre/tomates/ carottes... Il a un grand chien. Elle adore son
petit chat.
12. Blagdani, imenovanje nekih blagdana i
svetkovina, estitanje i obiaji
Kljune strukture i izriaji: Joyeux Nol! Joyeuses
Pques! Bonne anne!
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u sklopu
10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima
uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe,
postere... timski rad - uloga pojedinca u ouvanju
prirode/okolia.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju prve godine uenja u 4. razredu osnovne kole
uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino
120 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i
mehanikoga reproduciranja do 200 (pjesmice, recitacije,
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
Francuski jezik
prilikom obradbe novoga gradiva 3 do 4 leksike jedinice
usvojene na razini samostalne produkcije. Leksik se cikliki
ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika podruja
naznaena su u predloenim nastavnim temama za 4.
razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih
uenici usvajaju u predloenim jezinim strukturama, tj. u
situacijama. Dakle, njihovo znaenje postupno osvjetavaju
u tekstu povezujui ga s poznatim leksikom.
Glagoli
E prezent (jesni, nijeni oblik ne...pas) i imperativ
najuestalijih glagola u sklopu tematskih podruja,
povratni gl. s'appeler - 3. lica jednine i glagola tre,
avoir, aller, faire, prendre - 3. lica jednine
Imenice
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine
imenica mukog i enskoga roda
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju (na
fonolokoj razini)
lan
E globalno razlikovanje odreenoga/neodreenoga
lana jednina/mnoina + imenica
Zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol
Pridjevi
E opisni pridjevi (razlikovanje m./. roda na fonolokoj
razini)
E oblici posvojnih pridjeva za m./. rod - prva tri lica
jednine i (mes, tes, ses)
E upitni pridjev quel/le - Quel temps fait-il?
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 20 (na usmenoj razini)
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim
uzorcima, primjerice (dans, sur, sous, devant, derrire)
Prilozi
E neki uestali prilozi vremena i mjesta, primjerice
(aujourdhui, gauche, droite)
Negacija
E non
E ne...pas
Upitne rijei
E est-ce que, qu'est-ce que + glagol, combien de...
Reenice
E jednostavne izjavne reenice prema uzorku:
S subjekt + predikat: Je parle.
S subjekt + predikat + objekt: J'ai une sur.
S subjekt + pridjev u slubi imenskoga predikata: Il
est grand.
S jednostavne upitne reenice s upitnom rjeju: Qui
arrive? i intonacijom.
Na razini prepoznavanja
E glagoli avoir, aller, faire, prendre - 3. lica mnoine
E traenje doputenja (Je peux...)
E uljudno traenje je veux/je voudrais
178
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E lan odreeni/neodreeni jednina/mnoina +
imenica
E uoavanje razlike m/. roda opisnih pridjeva (u
pisanju)
E pokazni pridjevi
E neki prilozi vremena (maintenant, demain)
E glavni brojevi od 20 do 30 (na usmenoj razini)
E redni brojevi od 1 do 4 (na pisanoj razini)
E postupno usvajanje slova francuske abecede
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje i
oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga, imenovanje i
opisivanje predmeta i osoba, imenovanje i opis nekih
dijelova ljudskoga tijela, odjee i obue, imenovanje i opis
ivotinja, opisivanje atmosferskih prilika, izricanje elje i
uljudno traenje, estitanje (roendana, blagdana),
zahvaljivanje, izricanje dobi, izraavanje svojine i
pripadnosti, izraavanje zahtjeva, naredbe i molbe, osjeaja
i raspoloenja, izraavanje ukusa, zadovoljstva,
odobravanja, negodovanja, izraavanje osobnih stavova,
potvrivanje i nijekanje, snalaenje u prostoru, snalaenje
u vremenu, izricanje vremena (puni sat).
KULTURA I CIVILIZACIJA
Uenicima je potrebno ukazivati na slinosti i razliitosti
u hrvatskoj i francuskoj kulturi i civilizaciji, tradiciji,
obiajima, uljudnom ophoenju vodei rauna o
komparativnom pristupu sadrajima. Ti su sadraji,
ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani u
tematske cjeline za 4. razred i razvijaju kod uenika
toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi (primjerice,
imena, prezimena, obiaji vezani uz pojedine blagdane...).
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E privikavanje na sluanje drugoga
E neverbalno uzvraanje na naputke i naredbe na
francuskom jeziku
E povezivanje audiovizualnoga jezinoga sadraja
E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja
E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
E senzibiliziranje uenika na razlike u izgovoru glasova
i glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
hrvatski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
francuskoga jezika (nazali, glas r...)
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i
upitne reenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
modela
179
Francuski jezik
E sposobnost verbalnog uzvraanja na verbalne i
neverbalne poticaje (gestualne, likovne i zvune)
E sposobnost odgovaranja na pitanja vezana uz
obraene strukture i teme
E sposobnost postavljanja pitanja vezana uz obraene
strukture i teme
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
i uz izmjenu nekih elemenata (primjena u novim
situacijama)
E sposobnost reproduciranja kratkih dijaloga u kojima
uenici samostalno mijenjaju neki element
E sposobnost voenja kraih dijaloga na temelju
prethodno obraenih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
E opisivanje slikovnoga predloka, sluei se
jednostavnim rijeima i reenicama
E imenovanje i opisivanje radnje
E povezivanje elemenata prie prethodno obraene s
pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj
ITANJE
E prepoznavanje grafijske slike rijei i reenica prema
prethodno usvojenim zvunim uzorcima
E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate
strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E postupno svladavanje reenine intonacije
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
poznatoga sadraja
E glasno itanje abecede
PISANJE
E svladavanje pravopisnih elemenata koji se ne nalaze u
hrvatskoj abecedi prepisivanjem rijei gdje se ta slova
nalaze
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei
E uoavanje osnovnih razlika izmeu pravopisa
francuskoga i hrvatskoga jezika (znakovi, akcenti,
apostrof, sedij)
E prepisivanje kraih reenica
E podcrtavanje ili zaokruivanje tonog odgovora,
precrtavanje suvinih elemenata
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (rijei
moraju biti ponuene)
E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice
E pisanje kraih reenica
E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno poticanje razvijanja svjesnosti o razini
usvojenosti sadraja (gramatikih, leksikih,
funkcionalnih, pojmovnih)
E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz uporabu auditivnih i
vizualnih poticaja
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E uporaba vizualnih elemenata u zapamivanju jezinih
sadraja
E postupno ovladavanje strategijama uenja i aktivnoga
sluenja znanjem
E postupno privikavanje na sluenje slikovnim
rjenikom i rjenikom u udbeniku/metodi (traenje
rijei po abecednome redu i traenje znaenja
nepoznatih rijei)
E postupno razvijanje samostalnog uenja
E razvijanje svijesti pripadanja skupini koja radi na
zajednikome zadatku: usvajanje francuskoga jezika,
kulture i civilizacije drava frankofonoga govornoga
podruja (suradniko/kolektivno uenje)
E postupno privikavanje na uporabu novih medija u
funkciji uenja francuskoga jezika, a primjereno dobi
i interesima uenika
E postupno razvijanje sposobnosti samoprocjene i
samoocjenjivanja kao i meusobnog ocjenjivanja
uenika (Europski jezini portfolio - EJP), a to znai
razvijanje svijesti o vlastitu napretku kao i o napretku
lanova skupine kojoj uenik pripada
5. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i meusobno upoznavanje,
predstavljanje i pozdravljanje na neformalnoj i
formalnoj razini i neki priopajni obrasci pri
susretu i opratanju
Kljune strukture i izriaji: Salut... Bonjour, Bonsoir/
Mme/ M./Mlle, Au revoir, demain/lundi... Bonne
nuit, bientt Comment a va? a va? Merci, a va
bien/comme ci comme a /ni bien ni mal... O est-ce que
tu habites? Jhabite ()... Vous habitez o? Nous
habitons/jhabite... Quelle est ton/votre adresse?
2. kola, aktivnosti u koli, imenovanje osoba u
kolskom okruenju, imenovanje kolskih
predmeta, izvravanje i izdavanje naredbi,
razumijevanje uputa uitelja na nastavnom satu
Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu aimes /
adores / dtestes? Jaime/je naime pas... Comment
sappelle ton professeur de croate/franais, musique...?
Voil Mme Dupont. Elle est professeur de franais. le
professeur principal, Vous avez combien de cours par
semaine? Quelle est ta matire prfre? Assieds-
toi/asseyez-vous! Qui est absent? Personne...
Ouvre(z)ferme(z)/ton livre/vos livres/cahiers dactivits/
dexercices la page... montre(z), lis(ez) coute(z),
rpte/rptez.
180
Francuski jezik
3. Moji prijatelji, imenovanje, predstavljanje i
opis osobe (fiziki izgled, karakterne osobine)
Kljune strukture i izriaji: Qui est-ce? Cest mon
copain/ma copine. Qui sont tes amis/copains/copines?
Comment sont-ils/elles? Dcris-moi... Avec qui...? Il/elle
est mince/joli(e)/sage/ intelligent(e)/gentil(le)/amusant(e).
pelle ton/son prnom/nom.
4. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje
lanova ire obitelji
Kljune strukture i izriaji: Cest/voil ma famille. Qui
est-ce? Cest ma tante/nice/cousine, mon oncle/
neveu/cousin... Je suis fils/ fille unique.
5. Kua i stan, imenovanje prostorija u
stanu/kui
Kljune strukture i izriaji: il y a combien de pices dans
ton appartement/ta maison? Cest la cuisine/salle de bains/
manger/de sjour/chambre coucher/le salon. Les toilettes
sont au milieu de lappartement/la maison. Je fais/range ma
chambre. Ton cousin habite quel tage? (au rez-de-
chausse). Ma grand-mre habite au deuxime (tage).
6. Hrana i pie, imenovanje obroka, nekih jela i
pia te pribora za jelo
Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu prends au
petit djeuner/djeuner/goter/dner? Je prends des
tartines/crales/du th... de la soupe/viande/glace... des
frites/fruits/lgumes/ptes/champignons. Jadore le fromage
et le jambon. Elle mange une quiche lorraine. Bon apptit!
Jai faim/soif. Je veux/voudrais du lait chaud, des
croissants, de la confiture, de leau... Je voudrais un verre
deau/ un jus de fruits. mettre le couvert, la
fourchette/serviette...
7. Nae tijelo i zdravlje, proirivati leksik vezan
uz dijelove tijela i imenovati neke najee
zdravstvene tegobe i bolesti u djejoj dobi
Kljune strukture i izriaji: Lair de la montagne est bon
pour la sant. Il/elle est malade. Il/elle a mal la
tte/gorge/lestomac/au ventre/aux pieds/dents... Tu as de
la fivre, tu tousses, tu es enrhum(e)... Elle a le nez qui
coule. Prends des mdicaments! la grippe, sur ordonnance.
8. Slobodno vrijeme, izricanje aktivnosti u
slobodno vrijeme, portske aktivnosti, izricanje
vremena (puni sat i pola sata)
Kljune strukture i izriaji: Que fais- tu/faites- vous? Je
joue lordinateur/je travaille sur ordinateur. Jadore les
jeux vido. Ses loisirs prfrs sont le tennis, le basket et le
dessin. Quelle heure est-il? Il est huit heures et demie.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
9. Odijevanje i kupovanje, imenovanje i opisi-
vanje nekih dijelova odjee, obue, boje
Kljune strukture i izriaji: Quest-ce que tu mets/portes
aujourdhui? Je mets/porte un pantalon noir et une chemise
rouge et des baskets. Et demain je vais mettre mon jean et mon
pull blanc. Cette fille a une jupe/robe trs courte/chic le T-shirt
en coton/soie, un pull lger/chaud, Le jean est un vtement
unisexe.
10. ivotinje, imenovanje i opis kunih ljubimaca
i nekih ivotinja u zoolokom vrtu
Kljune strukture i izriaji: Jaime beaucoup les
animaux. Tu as un animal de compagnie/familier? Jai un
chien/chat/ poisson/ perroquet/ hamster, une
perruche/tortue...Aujourdhui ils vont au zoo pour voir les
animaux sauvages comme: le lion/
tigre/zbre/lopard/crocodile, llphant...
11. Prijevozna sredstva, imenovanje i opis nekih
osnovnih prijevoznih sredstava, semafor
Kljune strukture i izriaji: Cest une voiture / un vlo
/ tram / train / bus / avion / (auto)car. Je vais en voiture
/ piedTu vas en France, prends lavion! Le feu est au
rouge / lorange. Tu dois attendre. Au feu vert, traverse
la rue!
12. Blagdani i svetkovine, estitke i obiaji
Kljune strukture i izriaji: Bonnes ftes! Joyeux Nol!
Joyeuses Pques! Bonne anne! Quels sont les mois de
lanne?
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/pjesmice/kratke igrokaze u okviru
10% nastavnih sati tijekom godine prema interesima
uenika i izboru uitelja, izraivati tematske panoe,
postere... Sluati i ralanjivati Carnaval des animaux
(Camille Saint-Sans), pronai poslovice i izreke na
hrvatskom/francuskom jeziku vezane uz ivotinje i
usporediti ih.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Na kraju druge godine uenja u 5. razredu osnovne
kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s
priblino 230 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i
mehanikoga reproduciranja do 280 (pjesmice, recitacije,
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
prilikom obradbe novoga gradiva 4 do 5 leksikih jedinica
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksik se
cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Leksika
podruja naznaena su u predloenim nastavnim temama za
5. razred.
181
Francuski jezik
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, ve ih
uenici usvajaju mehaniki. Njihovo znaenje postupno
osvjetavaju u tekstu povezujui ga s poznatim leksikom.
Glagoli
E prezent glagola 1. grupe (jesni, nijeni oblik ne...pas)
E glagoli avoir, tre, aller i zapovjedni nain
E futur proche
E uljudno traenje je veux/je voudrais
Imenice
E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
lan
E odreeni/neodreeni jednina/mnoina + imenica
E partitivni lan
Zamjenice
E nenaglaene osobne zamjenice uz glagol
Pridjevi
E opisni pridjevi (m./. rod)
E posvojni pridjevi za muki i enski rod u jednini i
mnoini
Brojevi
E glavni brojevi od 1do 60 (na usmenoj razini)
E redni brojevi od 1 do 10 (na usmenoj razini)
E uporaba brojeva za odreivanje nadnevka
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga u izrazima (au milieu
de, tout droit...)
Prilozi
E neki prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
(aujourd'hui, demain, maintenant, ici, l)
Negacija
E ne...pas
Upitne rijei
E est- ce que, qui, comment, qu'est-ce que, o, quand
Reenice
E jednostavne i proirene reenice
E upitne reenice sa: qui, comment, qu'est-ce que, o,
quand
Na razini prepoznavanja
E prezent glagola faire i prendre (jesni i nijeni oblik) i
povratnih glagola vezanih uz tematska podruja
E naglaene osobne zamjenice
E pokazni pridjevi
E partitivno de
E pourquoi/parce que (car)
JEZINE FUNKCIJE
Komunikacijski obrasci za uljudno ophoenje,
pozdravljanje i oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugoga,
izricanje dobi, postavljanje pitanja/odgovaranje na
jednostavna pitanja, voenje kratkoga dijaloga,
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis
ivotinja, izraavanje svojine i pripadnosti, izraavanje
zahtjeva, naredbe i molbe, izricanje elje i uljudno
traenje, estitanje (blagdana, roendana...), zahvaljivanje,
izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja i
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
raspoloenja, izraavanje ukusa, zadovoljstva, odobravanja
i negodovanja, izricanje koliine, snalaenje u prostoru,
snalaenje u vremenu, uporaba brojeva uz odreivanje
nadnevaka, izricanje vremena (puni sat i pola sata),
potvrivanje i nijekanje
KULTURA I CIVILIZACIJA
Uenicima treba ukazivati na slinosti i razliitosti u
hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiajima,
uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom
pristupu sadrajima. Uenici se senzibiliziraju i upuuju na
kulturalne slinosti i razliitosti kroz odgojne i
socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije i
empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena,
prezimena, obiaji vezani uz blagdane...) Svi ti sadraji,
ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani su u
navedene nastavne teme za 5. razred.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E privikavanje na sluanje drugoga
E neverbalno uzvraanje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnoga jezinoga sadraja
E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja
E razumijevanje i svladavanje sricanja rijei (slovo po
slovo abecede)
E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta
poznate tematike
E postupno navikavanje na izgovor i intonaciju
izvornih govornika
E postupno ukazivanje na razlike u izgovoru glasova i
glasovnih skupina francuskoga jezika u odnosu na
hrvatski jezik/prvi strani jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E oponaanje i izgovaranje specifinih glasova
francuskoga jezika (nazali, glas r...)
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i
upitne reenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
uzoraka - verbalno uzvraanje na verbalne i
neverbalne poticaje u sklopu jednostavnih jezinih
funkcija
E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture
i teme
E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i
teme
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
i uz izmjenu nekih elemenata
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju neki element
182
Francuski jezik
E voenje kraih dijaloga na temelju prethodno
obraenih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
E recitiranje i pjevanje brojalica i pjesmica
E opisivanje slikovnoga predloka
E imenovanje i opisivanje radnje
E povezivanje elemenata prethodno obraene prie s
pomou slikovnica/aplikacija/slikovnih kartica
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj
ITANJE
E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate
strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E svladavanje reenine intonacije
E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
poznatoga sadraja
PISANJE
E svladavanje nekih pravopisnih pravila
E uoavanje osnovnih razlika izmeu grafije i izgovora
kod uestalih rijei i razlika izmeu pravopisa
hrvatskoga i francuskoga jezika
E prepisivanje rijei sa slovima koja ne postoje u
hrvatskom jeziku
E postupna uporaba znakova u francuskom jeziku
(akcenti, apostrof, sedij)
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju
E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice
E pisanje kraih reenica
E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega
zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei,
podcrtavanje i sl.)
E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja
teksta
E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima
E postupno privikavanje na sluenje rjenikom u
udbeniku, slikovnim rjenikom i dvojezinim
rjenikom
E postupno privikavanje na samostalno zakljuivanje
(analogija na temelju primjera)
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom
nastave i izvan kole (istraivako uenje)
E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika
(primjereno dobi uenika)
E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj
temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...)
E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od
obraenih tema)
E postupno razvijanje samostalnoga i zajednikog
uenja
E jednostavnim aktivnostima uenike se postupno
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
/suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog
ocjenjivanja uenika (primjerice ispunjavanje EJP-a te
izrada i prikupljanje radova uenika za ulaganje u
njihov dosje). Na taj nain i roditelji mogu sustavno
pratiti proces uenja i napredovanja svojega djeteta.
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moj grad, moje mjesto, imenovanje nekih
vanijih zgrada, ustanova i znamenitosti
Kljune strukture i izriaji: Jhabite une petite/grande
ville. les rues/avenues/boulevards..., Lhtel/cole
/hpital/glise se trouve dans le centre-ville. Dans notre
ville il y a la gare/gare routire/larrt de bus/tram(way)/la
station de mtro... La mairie/lHtel de ville, la
banque/poste, le muse/ cinma/thtre/centre culturel... se
trouve sur la place du village/de la ville. Traverse au passage
clout! Lui. il habite dans la banlieue de... On va au
concert/ lopra/ la fte... Pour aller au bureau de poste
tournez droite/allez tout droit...
2. Seoski turizam, domae ivotinje, ptice,
zdrava hrana, izricanje atmosferskih prilika,
imenovanje godinjih doba, cvijee (livada, vrt)
Kljune strukture i izriaji: Jaime bien la nature, le
calme...On va acheter une maison la campagne.
Pourquoi? Parce que/car lair de la campagne est pur,
changer dair, en plein air, La nourriture est saine... Les
poules / coqs / poussins / canards / dindes/ vaches sont
dans la cour de la ferme. Il adore couter le chant des
oiseaux, les fleurs de jardin, la tulipe/narcisse le muguet...
les saisons de lanne... Les feuilles jaunissent/tombent... Il
pleut souvent. Il fait beau/frais/chaud/froid.
3. Francuske pokrajine, imenovati neke pokrajine
(Normandie, Bretagne, Alsace, Lorraine,
Provence...) detaljnije obraditi jednu,
imenovati tipina jela i obiaje, restoran, strane
svijeta
Kljune strukture i izriaji: La France se trouve louest
de lEurope. les quatre points cardinaux, Strasbourg est le
chef-lieu dAlsace. manger/commander une quiche
lorraine/une choucroute/une bouillabaisse/des crpes
bretonnes/du camembert normand... dans un restaurant, en
+ rgion
4. Obroci i briga za zdravlje, imenovanje obroka
i uobiajenih jela uz svaki obrok, zdrava hrana
Kljune strukture i izriaji: les repas, Quest-ce que tu
prends dhabitude au petit djeuner/ djeuner/goter/dner?
Des crales / fruits / tartines / croissants / du lait / th /
chocolat chaud / yaourt / pain beurr... de la soupe / des
lgumes / des spaghettis / du riz / des frites / du poulet / de
la viande / du fromage / un pain au chocolat/des ufs/une
183
Francuski jezik
tarte aux pommes... le plat prfr, Jaime/je naime pas le
lait. Je mange du poisson, beaucoup de salade, peu de pain,
je bois beaucoup deau... tre en bonne/mauvaise sant/en
(pleine) forme, avoir une bonne/mauvaise mine.
5. Osobna higijena, imenovanje osnovnih
potreptina i radnji, higijenske navike
Kljune strukture i izriaji: Tous les matins je me
lave/me brosse les dents/me peigne... avoir besoin de savon/
dentifrice/shampo(o)ing, / mousse de savon... prendre une
douche, soigner les dents, une bonne hygine, propre,
sale...Elle se met du dodorant sous les bras aprs sa douche.
6. Odijevanje i moda, kupovanje odjevnih
predmeta, veliine, boje, moda, poznati kreatori,
glavni brojevi od 60 do 1000, izricanje cijene
proizvoda u kunama i eurima
Kljune strukture i izriaji: Comment est-ce que tu
trouves ce pantalon? Il cote combien? Ce nest pas cher (du
tout). Quel est le prix de cette robe/jupe...? Elle cote 45
euros. Ce manteau/jean te va parfaitement (comme un
gant). Cette veste/chemise... nest pas ma taille. les
chaussures/baskets/bottes. Tu fais quelle pointure? Je fais
du 38/39. shabiller en prt--porter, de grands couturiers
franais... La robe orange est plus longue que la verte.
7. Kupovina, imenovanje nekih osnovnih
namirnica (kruh, mlijeko, voe povre...),
voenje razgovora na trnici, kupovanje u
(vele)trgovini, izricanje osobnog ukusa,
koliine
Kljune strukture i izriaji: la boulangerie j'achterai
des croissants/brioches/un pain au chocolat... Quels fruits
prfres-tu? (les pommes / poires / abricots / pches /
prunes/bananes... Qu'est-ce que tu aimes comme lgumes?
(les pommes de terre/carottes/tomates... Vous dsirez,
Madame? Je voudrais trois kilos de pommes, des carottes,
deux litres de lait, de la confiture, du yaourt, de l'huile...
J'aime bien/je n'aime pas le fromage blanc, les oranges, les
saucisses...
8. Zanimanja, imenovanje nekih zanimanja, vrsta
poslova i prostora u kojima se odvijaju
djelatnosti
Kljune strukture i izriaji: Quel(le) est son mtier / sa
profession? Il / elle est employ(e) / comptable / professeur
/ mdecin / nutritionniste / avocat(e) / serveur(-euse) /
boulanger(-re)... Le programmeur tablit le programme
dun ordinateur. Il est bibliothcaire/documentaliste. Le
mdecin et linfirmire travaillent lhpital. Un jour je
serai pilote.
9. Praznici i blagdani, imenovanje mjesta gdje se
provode praznici/blagdani (selo, grad, more,
jezero, planina...), osnovni obrasci za pisanje
razglednica, mjeseci u godini
Kljune strukture i izriaji: On se repose/on va la
plage/on s'amuse/on lit/on fait la grasse matine... O est-
ce que tu as pass tes vacances/d't/d'hiver/de Pques? J'ai
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

pass mes vacances la campagne/montagne/mer, au bord Glagoli

d'un lac, chez mes grands-parents, ltranger, en France, E glagoli 1.grupe, prezent (jesni, nijeni oblik ne...pas)

en Suisse Genve. Qu'est-ce que tu y as fait? J'ai E osobitosti glagola 1. grupe (tipa appeler acheter, manger)

nag/plong/fait du ski/de la luge/de l'aviron... Je me suis E prezent povratnih glagola vezanih uz tematska

promen(e)/baign(e)... A Pques les enfants cherchent dans podruja (jesni i nijeni oblik) i prezent nepravilnih
le jardin les ufs en chocolat. Je suis rest(e) la maison. glagola pouvoir, vouloir, prendre i mettre
En quels mois ftons-nous les ftes religieuses (la Toussaint, E prezent glagola 2. grupe (finir)

Nol, Pques...)/nationales franaises/croates et les autres E futur simple pravilnih glagola i glagola avoir, tre, aller,

(la fte des mres/pres...)? faire

E pass compos s glagolom avoir i tre

10. Priroda i zatita okolia, vanost uvanja E slaganje participa perfekta sa subjektom

okolia, ponaanje u prirodi Imenice

Kljune strukture i izriaji: protger la nature, les espaces E slaganje pridjeva s imenicom

naturels, Il faut penser aux gens qui vont vivre plus tard sur E tvorba enskoga roda imenica (cas particuliers)

la Terre (notre plante). les emballages recyclables, la lutte E enski rod imenica koje oznaavaju zanimanje

contre la pollution. On ne jette pas les papiers/dchets par (boulanger, re)

terre mais dans les poubelles. De quelle couleur est le lan
conteneur bouteilles? la protection de lenvironnement, E article contract
Dans notre collge nous avons un club cologiste. E article partitif i partitivno de

Zamjenice
11. Blagdani, tradicija i obiaji E neodreena zamjenica on
Kljune strukture i izriaji: osnovni leksik ovisno o E naglaene osobne zamjenice
blagdanima. les jours fris, la bche de Nol, le poisson Pridjevi
davril, se dguiser. E upitni pridjev quel/le

E pravilno stupnjevanje pridjeva (samo s plus)

IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/ kratke igrokaze u okviru 10%
nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i
izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere...
Organizirati dopisivanje s vrnjacima u Francuskoj ili nekoj
drugoj dravi frankofonoga govornoga podruja
(elektronska pota), napisati popis stvari potrebnih za
putovanje (na more/selo...)
ODGOJNO-OBRAZOVNA
E pokazni pridjevi
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 60 (na pisanoj razini)
E glavni brojevi od 60 do1000 (na usmenoj razini)
E redni brojevi od 1 do10 i uporaba kratica u pisanju
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim
uzorcima npr. (dans, sur, sous, devant, derrire, au milieu
de...)
E uz geografske pojmove (drave, regije, gradovi) - en

POSTIGNUA + drava/regija, + grad

Prilozi
ZNANJA E uestali prilozi vremena i mjesta (hier, parfois, l-bas)

Negacija
LEKSIKA PODRUJA E ne...pas
Na kraju tree godine uenja u 6. razredu osnovne kole
Upitne rijei
uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino
E est-ce que, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi
350 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i
Reenice
mehanikoga reproduciranja do 450 (pjesmice, recitacije,
E jednostavne i proirene reenice
brojalice). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
E upitne reenice s: qui, comment, qu'est-ce que, o,
prilikom obradbe novoga gradiva 5 do 6 leksikih jedinica
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksiko se quand, pourquoi
gradivo cikliki ponavlja i proiruje. Leksika podruja Na razini prepoznavanja
E prezent glagola attendre, crire i lire (jesni, nijeni i
naznaena su u predloenim nastavnim temama za 6.
razred. upitni oblik)
E perfekt povratnih glagola vezanih uz tematska
GRAMATIKE STRUKTURE podruja
Gramatika se znanja postupno usvajaju analitiki, tj. E pojaana negacija (plus, jamais, rien)

eksplicitno, uvoenjem osnova metajezika i jednostavnih E uporaba odreenoga/neodreenoga lana

gramatikih pravila (po mogunosti induktivnim putem) E imenice (tvorba . roda i mnoine)

no neophodno je da ih uenici usvajaju u predloenim E pridjevi s dvama oblicima u m. rodu

jezinim strukturama tj. kao dio konteksta. E prilone zamjenice en, y

E vezne rijei (konektori) d'abord, ensuite, puis, alors,

enfin

184
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

JEZINE FUNKCIJE E odgovaranje na pitanja vezana uz obraene strukture

Komunikacijski obrasci za pisanje estitaka, razglednica,
predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje pitanja
/odgovaranje na pitanja, voenje kratkog dijaloga i
rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene
tematike (nekoliko jednostavnih reenica), izraavanje
dogaaja i radnji u prolosti, sadanjosti i budunosti,
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
imenovanje i opis nekih dijelova tijela, imenovanje i opis
ivotinja, izraavanje svojine i pripadnosti, izricanje elje i
uljudno traenje, traenje i davanje informacija, estitanje
(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje
atmosferskih prilika, izraavanje osjeaja i raspoloenja,
izraavanje ukusa i osobnoga stava prema neemu,
izricanje cijene, mjere, teine i koliine, snalaenje u
prostoru, snalaenje u vremenu, izricanje vremena (Koliko
je sati? - sve mogunosti), potvrivanje i nijekanje
KULTURA I CIVILIZACIJA
Uenicima je potrebno ukazivati na slinosti i razliitosti ITANJE
u hrvatskoj i francuskoj kulturi, tradiciji, obiajima,
i teme
E postavljanje pitanja vezana uz obraene strukture i
teme
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
i uz izmjenu nekih elemenata
E reproduciranje kratkih dijaloga u kojima uenici
samostalno mijenjaju neki element
E voenje kraih dijaloga na temelju prethodno
obraenih situacija
E sudjelovanje u kraim dramatizacijama
E recitiranje kraih autentinih pjesmica
E opisivanje slikovnoga predloka
E imenovanje i opisivanje radnje
E povezivanje elemenata prethodno obraene prie s
pomou aplikacija/slikovnih kartica
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj (primjerice, strip)
E glasno itanje kraih tekstova koji sadre poznate

uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom strukture i leksik potujui naglasak i intonaciju
pristupu sadrajima. Uenici se senzibiliziraju i upuuju na E izraajno itanje kraih dijaloga/tekstova

kulturalne slinosti i razliitosti kroz odgojne i E itanje po ulogama

socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije i E svladavanje reenine intonacije

empatije prema drugome i drukijem (primjerice imena, E razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova
prezimena, obiaji vezani uz blagdane, obroci...) Svi ti poznatoga sadraja
sadraji, ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani
su u predviene nastavne teme za 6. razred. PISANJE
E uvjebavanje osnovnih razlika izmeu grafije i

VJETINE I SPOSOBNOSTI izgovora kod uestalih rijei

E samostalno pisanje rijei sa slovima koja ne postoje u

SLUANJE hrvatskom jeziku

E uvjebavanje samostalnoga pisanja znakova u
E pozorno sluanje drugoga

E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku

francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij)
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (s
E razumijevanje kraih izjavnih reenica i pitanja

E globalno i selektivno razumijevanje kraega teksta

poznate tematike
E usvajanje to pravilnijeg izgovora i intonacije
sluanjem izvornih govornika
E uoavanje razliitog izgovora glasova i glasovnih
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski
jezik/prvi strani jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih i intonacijskih/melodijskih
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E sustavno uvjebavanje izgovora specifinih glasova
francuskoga jezika (nazali, glas r...)
E reproduciranje kratkih reenica s odgovarajuom
reeninom intonacijom (jesne, nijene, uskline i
upitne reenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
uzoraka
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jednostavnih jezinih funkcija
pomou ponuenih rijei/izraza)
E slaganje ponuenih rijei u logian slijed reenice
E pisanje kraih reenica (rijei ponuene)
E pisanje estitaka i pozivnica prema predloku
E pisanje kraega voenoga sastava
E pisanje kraega diktata (dicte prpare) i autodiktata
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega
zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei,
podcrtavanje i sl.)
E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanje sadraja
teksta
E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima
E postupno osamostaljivanje uenika za sluenje
rjenikom u udbeniku, slikovnim i dvojezinim
rjenikom
E postupno privikavanje na samostalno zakljuivanje
(analogija na temelju primjera)
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom
nastave i izvan kole (istraivako uenje)

185
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika 4. Slobodno vrijeme, kino, kazalite,
(primjereno dobi uenika) glazbena/plesna kola, glazbala, Fte de la
E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj musique
temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...) Kljune strukture i izriaji: Tous les soirs on regardait les
E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od clips vido, les dessins anims, on jouait avec la console
obraenih tema) vido, on se connectait Internet, on naviguait sur Internet,
E postupno razvijanje samostalnog i zajednikog uenja on regardait des films franais en version originale. On a vu
E jednostavnim aktivnostima uenike se postupno quelques pices de Molire... lopra, le concert, Est-ce que
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga tu joues dun instrument? (du piano/saxo(phone)/violon/
/suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti violoncelle...) Le mercredi ma sur va lcole de danse. La
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog nuit du 21 au 22 juin, cest la fte de la Musique.
ocjenjivanja uenika (primjerice, ispunjavanje EJP-a i
skupljanje radova uenika za njihov dosje). Na taj 5. port - poznate portske priredbe, Tour de
nain i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i France, Roland-Garros, automobilistiki reliji,
napredovanja svojega djeteta. primjerice, Paris - Dakar, Monaco, Le Mans
Kljune strukture i izriaji: la Coupe du monde de
football, Le Tour de France est lpreuve cycliste la plus
7. RAZRED importante du monde. Le maillot jaune, gagner le premier
prix, Le principal tournoi de tennis cest Roland-Garros.
etvrta godina uenja Raid Paris-Dakar est trs clbre, le Bol dor motocycliste,
Cest un/e sportif/ve qui fait rgulirement du sport.
CJELINE I TEME
1. Francuska, geofizike osobine, klima, gradovi,
6. U putnikoj agenciji, obavijesti o polasku
pokrajine, usporedba s Hrvatskom
vlakova..., red vonje, prijevozna sredstva, le
Kljune strukture i izriaji: les informations essentielles
TGV..., putovanja, hotel
sur la France/Croatie, La France ressemble un hexagone.
Kljune strukture i izriaji: l agence de voyages, aller
Nomme(z) et montre(z) sur la carte les
Malte/Madagascar/Chypre, aux Antilles, la voie, les
montagnes/fleuves/mers et quelques rivires. On distingue
horaires de train...Il a pris le train de midi. Les voyageurs
un climat atlantique, un climat continental et un climat
attendent le dpart/larrive du train. chercher un trs bel
mditerranen. La France est divise en 22 rgions et 95
htel pour y passer le week-end, Notre htel dispose de 216
dpartements. Et la Croatie? Les grandes villes en
chambres confortables quipes de douche, de toilettes... le
France/Croatie sont...
tlphone, la tlvision, le satellite... Avec la carte Inter Rail
on peut voyager pendant un mois partout en Europe. les
2. Pariz, kratka povijest, umjetniki i turistiki
moyens de transport, Le TGV est le train grande vitesse.
Pariz i njegove znamenitosti
(le TGV Atlantique/Mditerranen, lEurostar...).
Kljune strukture i izriaji: Lutce, la capitale, la Seine,
la ville lumire, La ville de Paris est le centre politique,
7. Telekomunikacije, telefoniranje, nove
administratif, commercial et conomique de la France. Elle a
tehnologije - mobitel, raunalo, internet...
une richesse architecturale exceptionnelle: l Htel des
Kljune strukture i izriaji: Je voudrais parler /avec...
Invalides, Notre-Dame de Paris, le Louvre, la Tour Eiffel,
Cest de la part de qui? Un instant, ne quitte(z) pas, je vais
le Centre Pompidou... Les monuments les plus rcents sont:
lappeler. Rappelle/rappelez plus tard, STP/SVP laisser
la Grande Arche de la Dfense, la Gode, la Grande Halle
un message sur le rpondeur, Il travaille sur Internet.
de la Villette; la Cit des sciences et de lindustrie, le muse
Quest-ce que tu penses de lenseignement qui se ferait par
dOrsay, lInstitut du Monde Arabe, la pyramide du
le Web (la Toile)? Maman de Pierre dit que son fils consulte
Louvre, lOpra de la Bastille...
les horaires de train/quil cherche un numro de tlphone
sur son minitel. Jai un message sur mon portable (tlphone
3. Geografski pojmovi - les DOM i les TOM,
mobile). Nous voudrions acheter une camra/un appareil
imenovati neke drave frankofonoga govornoga
photo numrique...
podruja (obraditi jednu), kontinenti
Kljune strukture i izriaji: Quels pays francophones
connais-tu? La France, cest aussi les DOM et les TOM.
(La Guadeloupe, la Martinique, la Guyane franaise et la
Runion constituent les DOM). La Suisse est un tat de
lEurope centrale. Cest une rpublique confdrale (23
cantons) - Confdration suisse/hlvetique (CH). Genve
abrite de nombreuses institutions de lOrganisation des
Nations Unies (lONU). Nomme(z) les continents!

186
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. Zdravlje i moderan nain ivljenja, pravilna
ishrana, bolesti modernoga doba
Kljune strukture i izriaji: se maintenir en forme,
conserver une bonne sant tout ge, pratiquer une activit
physique Le tabac et lalcool sont dangereux pour la sant,
Elle vient de changer ses habitudes alimentaires. Il faut
manger des produits bio/ fruits/ lgumes/produits
laitiers, de la viande... Les habitants des villes mnent une
vie stressante qui provoque des maladies (crises cardiaques...)
Elle a eu une dpression nerveuse. Est-ce que ta maman
prend de la tisane avant de se coucher? Oui, elle en prend
presque tous les soirs.
9. Zatita okolia, priroda u opasnosti, ugroene
vrste, vanost zatite prirodnog okolia za
sadanje i budue narataje, prednosti i
nedostatci ivljenja na selu / u gradu
Kljune strukture i izriaji: La nature/notre
plante/lozone est en danger. Les forts sont menaces par
les pluies acides. Certaines espces vont disparatre, certaines
plages sont pollues. Nous nacceptons pas les essais
nuclaires. Jaime mieux la campagne, je la trouve plus
agrable, plus calme... Il faut amliorer la qualit de lair en
ville. Donne(z) le meilleur de toi-mme/ vous-mmes pour
sauver le paysage naturel.
10. Zgode i nezgode u dinaminom ritmu ivota,
les faits divers, zanimljivosti iz svakodnevnoga
ivota, neuobiajeni dogaaji, kratki i
jednostavni autentini lanci iz novina,
asopisa i sl.
Kljune strukture i izriaji: les faits divers, avoir lieu,
- Deux adolescentes qui voulaient imiter le hros de leur
feuilleton prfr, ont attaqu une banque avec des armes en
plastique...
- Hier aprs-midi, peu de temps avant la fermeture des pistes
une skieuse sest cass la jambe...
- Dans la nuit de vendredi samedi, il est tomb plus de
deux mtres de neige sur la station de Saint-Vran dans les
Hautes-Alpes...
11. Umjetnost, slikarstvo - impresionisti, glazba -
Georges Bizet, Maurice Ravel, Camille Saint-
Sans...
Kljune strukture i izriaji: le muse dArt moderne, le
tableau de Claude Monet, le peintre, le muse dOrsay,
le Djeuner sur lherbe dEdouard Manet, couter les
uvres de Georges Bizet. (son opra -comique Carmen, sa
musique de scne lArlsienne...) (Maurice Ravel -
Bolro, la Valse...) Camille Saint-Sans - le Carnaval des
animaux, Samson et Dalila...)
12. Blagdani, tradicija i obiaji
Kljune strukture i izriaji: ovisno o blagdanima,
primjerice, manger la galette des rois le jour de
lpiphanie, lancer des confettis aux ftes du carnaval,
manger des beignets (en Croatie).
187
Francuski jezik
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/kratke igrokaze u okviru 10%
nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i
izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere...
Istraiti mjere koje poduzimaju pojedine drave
frankofonoga govornoga podruja za ouvanje okolia,
napisati reklamu za neku putniku agenciju...
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Do kraja etvrte godine uenja u 7. razredu osnovne
kole uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s
priblino 490 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i
mehanikoga reproduciranja do 620 (pjesmice, recitacije,
skeevi). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu
prilikom obradbe novoga gradiva 6 do 7 leksikih jedinica
usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksiko se
gradivo cikliki proiruje i ponavlja. Leksika podruja
naznaena su u predloenim nastavnim temama za 7.
razred.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan. Uenici
postupno usvajaju gramatika nazivlja. Gramatike se
strukture obrauju u kontekstu induktivnim putem, kad
god je to mogue. Gramatika pravila i paradigme ne
smiju se ispitivati izolirano, tj. izvan konteksta. Na kraju
sedmoga razreda od uenika se oekuje znanje sljedeih
jezinih struktura:
Glagoli
E prezent pravilnih/povratnih glagola (utvrivanje i
proirivanje) i prezent nepravilnih glagola venir, partir,
sortir, crire, lire, dire, attendre
E futur simple pravilnih glagola (utvrivanje i
ponavljanje) i gore navedenih nepravilnih glagola te
kondicional sadanji
E pass compos s glagolom avoir i tre (utvrivanje i
usustavljivanje)
E imparfait (tvorba i uporaba)
E pass rcent (tvorba i uporaba)
Imenice
E tvorba - enskoga roda i mnoine
lan
E uporaba odreenoga/neodreenoga lana
Zamjenice
E osobne zamjenice COD i COI (le, la, les, lui, leur)
E odnosne/upitne zamjenice qui, que, dont, o
E prilona zamjenica en i y
Pridjevi
E pridjevi s dvama oblicima u mukom rodu (nouveau,
beau, vieux)
E nepravilno stupnjevanje pridjeva (bon)
E tvorba enskoga roda opisnih pridjeva (kao
sportif/sportive)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

Brojevi KULTURA I CIVILIZACIJA

E glavni brojevi od 1 do 100 (na pisanoj razini) Uenicima treba ukazivati na slinosti i razliitosti u
E redni brojevi (na usmenoj razini) hrvatskoj kulturi i kulturi nekih drava frankofonoga
Prijedlozi govornoga podruja, tradiciji, obiajima, uljudnom
E uporaba najuestalijih prijedloga, uporaba prijedloga ophoenju, vodei rauna o komparativnom pristupu
u izrazima (en voiture...) sadrajima. Treba im sustavno ukazivati na kulturalne
Prilozi slinosti i razliitosti, kroz odgojne i socijalizirajue
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta i naina (tout
sadraje, radi razvijanja tolerancije, razumijevanja i
prs, correctement) solidarnosti meu pojedincima kao i meu socijalnim,
E prilozi na -ment (pravilna tvorba) i prilog bien
etnikim, i kulturnim skupinama, drugim rijeima treba
Negacija razvijati empatiju prema drugome i drukijem (primjerice,
E pojaana negacija (plus, jamais, rien)
imena, prezimena, obiaji vezani uz blagdane, obroci...)
Dakle, uenike treba privikavati na prepoznavanje
Upitne rijei
kulturno uvjetovanih razlika u znaenju i uporabi
E qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi, pour
pojedinih jezinih izriaja, u nainu ponaanja u
qui, avec qui
komunikaciji i sl. te ih privikavati na prepoznavanje
Vezne rijei (konektori) stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu njihova
E d'abord, ensuite, puis, alors, enfin
uklanjanja. Isto tako, kod uenika treba razvijati svijest o
Reenice ulozi vlastite i strane kulture. Ti su sadraji, ukljuujui
E neupravni govor (izjavne reenice - uvodna reenica
odgojne i socijalizirajue, integrirani u predloene
u prezentu) nastavne teme za 7. razred.
Na razini prepoznavanja
E osobitosti glagola 1. grupe (svi glagoli)
VJETINE I SPOSOBNOSTI
E nepravilni glagoli boire/dormir/savoir/voir/offrir (u do

sada obraenim vremenima i nainima) SLUANJE

E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir
E pozorno sluanje drugoga
E pokazne zamjenice
E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)
E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja te nekih
E prilozi na -ment (specifinosti)
zavisno-sloenih reenica
E pogodbene reenice (1. i 2. tip)
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)
tematike
filles) E usvajanje to pravilnijeg izgovora i intonacije
E glavni brojevi od 100 do 1000 (na pisanoj razini)
oponaanjem izvornih govornika
E uoavanje razliitog izgovora glasova i glasovnih
JEZINE FUNKCIJE skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica/estitaka i mogunost reproduciranja
/pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje
pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
glagolskih vremena i naina, voenje kratkoga dijaloga i
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
rasprava o poznatoj temi, prepriavanje sadraja obraene
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
tematike (nekoliko jednostavnih reenica), imenovanje i
fonolokih, ritmikih i intonacijskih/melodijskih
opisivanje kulturnih znamenitosti, imenovanje i opisivanje
osobina francuskoga jezika prema uzorku
najeih zdravstvenih tegoba, imenovanje, opisivanje,
E sustavno uvjebavanje izgovora specifinih glasova
usporeivanje predmeta, osoba, pojava i situacija,
francuskoga jezika (nazali, glas r...)
opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu
E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom
predmeta i osoba uz uporabu poznatih priloga, izricanje
intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne
radnji, stanja i zbivanja, izricanje svojine i pripadnosti,
reenice)
traenje i davanje informacija, predlaganje, prihvaanje i
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
odbijanje prijedloga, izricanje odnosa u vremenu i
uzoraka
prostoru, predvianje buduih i prepriavanje prolih
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
dogaaja, izricanje radnji iz bliske prolosti, izricanje elje
u sklopu jednostavnih jezinih funkcija
i uljudno traenje, estitanje (blagdana, roendana...),
E sposobnost odgovaranja na pitanja koja se odnose na
zahvaljivanje, izraavanje atmosferskih prilika, izraavanje
obraene strukture i teme
osjeaja, raspoloenja, izraavanje ukusa i osobnoga stava
E sposobnost postavljanja pitanja koja se odnose na
prema neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
obraene strukture i teme
dunosti, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu,
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
izricanje vremena, potvrivanje i nijekanje.
uz izmjenu nekih elemenata prema predloku i prema
vlastitu nahoenju uenika

188
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno
mijenjaju neki element
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima o poznatoj temi
E sudjelovanje u dramatizacijama
E recitiranje kraih autentinih pjesmica
E opisivanje slikovnoga predloka
E imenovanje i opisivanje radnje
E povezivanje elemenata prethodno obraene prie s
pomou aplikacija/slikovnih kartica
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj (primjerice, strip)
E sposobnost prepriavanja dogaaja u prolosti,
sadanjosti i budunosti (nekoliko jednostavnih
reenica)
ITANJE
E glasno itanje tekstova koji sadre poznate strukture i
leksik potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E svladavanje i primjena reenine intonacije
E razumijevanje kraih tekstova poznatoga sadraja
E itanje i razumijevanje kraih izvornih poruka (plan
grada, jelovnik, turistike obavijesti, upute, SMS,
elektronska pota, internet...)
PISANJE
E uvjebavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
izgovora
E uvjebavanje samostalnoga pisanja znakova u
francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (prema
predloku i prema vlastitu izboru uenika)
E slaganje ponuenih rijei/reenica u logian slijed
E pisanje estitaka/pozivnica i kraega pisma prema
predloku
E ispunjivanje obrasca s osobnim podatcima
E pisanje kraega voenoga sastava
E pisanje diktata na poznatu temu
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja na
temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...)
E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od
obraenih tema)
E razvijanje samostalnoga i zajednikoga uenja
E jednostavnim aktivnostima uenike se postupno
privikava na sposobnost vrjednovanja
kolektivnoga/suradnikoga rada kao i na razvijanje
sposobnosti samoprocjene i samoocjenjivanja te
meusobnog ocjenjivanja uenika (EJP). Na taj nain
i roditelji mogu sustavno pratiti proces uenja i
napredovanja svojega djeteta.
8. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Kultura, tradicionalna / suvremena francuska
ansona (Edith Piaf, Georges Brassens, Cline
Dion) film, kazalite, bande dessine- BD...
Kljune strukture i izriaji: Quel(le)s chanteurs/euses de
rap/rock/pop... connais-tu? ...est un minent acteur de
cinma franais/ ... est une actrice trs connue. Cannes,
au mois de mai, un festival international de cinma a lieu
chaque anne. Georges Herg tait un dessinateur belge,
crateur du personnage de Tintin.
2. Slavni ljudi, povijesne linosti: Vercingtorix,
Jeanne dArc, Napolon
Kljune strukture i izriaji: Autrefois la France s'appelait
la Gaule. Vercingtorix, chef des Gaulois, est considr
comme le premier hros national. Pour beaucoup de
Franais, Jeanne d'Arc est l'image de la France. Elle est
considre comme une herone nationale. Napolon Ier
Bonaparte, empereur franais, n en Corse, exil sur l'le
d'Elbe et mort sur l'le de Sainte-Hlne. Les cendres de
Napolon reposent aux Invalides Paris.

temelju prethodno uvjebanih sadraja
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega
zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei,
podcrtavanje i sl.)
E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja
teksta
E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima
E osamostaljivanje uenika za sluenje rjenikom u
udbeniku, slikovnim, dvojezinim i jednojezinim
rjenikom
E privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na
3. Otkria i izumi, Marie i Pierre Curie, braa
Lumire, Louis Pasteur
Kljune strukture i izriaji: Marie et Pierre Curie ont
dcouvert le radium. Ils ont obtenu le prix Nobel de
physique. Aprs la mort de son poux, Marie a reu aussi
le prix Nobel de chimie. Louis Pasteur, chimiste et biologiste
franais, crateur de la microbiologie, Il a dcouvert le vaccin
contre la rage. Il a invent la pasteurisation. Les frres
Lumire - Louis, (inventeur du cinmatographe et prcurseur
du VII e art), partir de 1895 il a tourn de nombreux
films. Son frre Auguste a perfectionn la photographie.

temelju primjera)
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,

istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom

nastave i izvan kole (istraivako uenje)
E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika

(primjereno dobi uenika)

E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj

189
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Knjievnost, roman - Victor Hugo, odlomci iz
Les Misrables; kazalite - Molire, izvatci iz
komedija; poezija - Paul Verlaine, Jacques
Prvert...
Kljune strukture i izriaji: Les pices de Molire, La
comdie humaine de Balzac, la posie de Paul Verlaine, de
Jacques Prvert... font partie des chefs-d'uvre de la
littrature franaise. Victor Hugo est un des plus clbres
crivains franais. Il a crit de nombreuses uvres: Notre-
Dame de Paris, Les Misrables, l'Homme qui rit...
5. Europa juer i danas, Europska unija, Vijee
Europe, Deklaracija o pravima ovjeka i
djeteta, Deklaracija o principima snoljivosti
(tolerancije), multikulturalnost, viejezinost,
europska himna...
Kljune strukture i izriaji: Un Europen
/uneEuropenne, L'Union europenne, combien de pays a-
t-elle runis? Dcris le drapeau europen! L'hymne europen
est l'Ode la joie, de la IX e symphonie de Beethoven. Le
Palais de l'Europe Strasbourg est le sige du Conseil de
l'Europe et du Parlement europen. La Dclaration
universelle des droits de l'homme vote par L'ONU dfinit
les droits individuels, les liberts publiques... Les tats
membres et leurs capitales sont..., les institutions..., une
socit multiculturelle...
6. Odnos mladi/odrasli, ivot i problemi mladih,
izlasci, druenja, jednakost spolova,
neprihvatljivo ponaanje...
Kljune strukture i izriaji: Dans la socit
d'aujourd'hui, c'est dur d'tre jeune. Selon toi/vous qu'est-
ce qui est le plus important pour russir sa vie? (avoir un
mtier/tre entour de gens que l'on aime, avoir de l'argent,
tre connu...) Les parents pensent que les enfants l'ge de
14/15 ans sont un peu jeunes pour sortir le soir avec des
amis et pour rentrer trop tard chez eux. Le passage
dadolescence lge adulte est parfois vraiment difficile.
Payer une femme moins qu'un homme pour le mme travail,
est-ce que c'est juste? Dis-moi ce que tu en penses? Il faut
respecter les parents... le disco, l'anniversaire...
7. Stop nasilju - solidarnost na djelu, mogui
uzroci i posljedice nasilja, nasilje u koli, rasna
i vjerska snoljivost, ksenofobija...
Kljune strukture i izriaji: La violence augmente de jour
en jour dans le monde entier, elle est partout dans la socit
et mme dans les tablissements scolaires. Il y a trop de
programmes violents la tlvision, trop de films montrant
des crimes, des brutalits. Le respect des autres est le refus du
racisme. Il faut se battre: contre la sgrgation/la
xnophobie... donner et tendre la main aux autres, la
tolrance, la solidarit, la gnrosit, le respect, l'intrt vis-
-vis d'autres cultures...
190
Francuski jezik
8. Problemi ovjeanstva, glad, siromatvo,
bolesti suvremenoga drutva, otuenost
Kljune strukture i izriaji: la famine, la
scheresse/l'aridit du sol, la pauvret, Qu'est-ce que signifie
le sigle UNICEF et quelle est la mission de cette
organisation?, En 1994, on a cr le Sidaction pour soutenir
la recherche sur le sida et les associations d'aide aux malades.
Les gens devraient marcher au lieu de courir, se parler
vraiment au lieu de communiquer avec un portable, au lieu
de rester des heures et des heures devant la tlvision...
9. Poznati nacionalni parkovi, parkovi prirode,
rezervati u Hrvatskoj i Francuskoj, Jacques-
Yves Cousteau
Kljune strukture i izriaji: Les parcs nationaux sont
placs sous le contrle de ltat. Ce sont des endroits o les
paysages, les animaux, les plantes sont protgs. les parcs
naturels rgionaux, la flore et la faune, le tourisme, les
rserves naturelles..., Jacques-Yves Cousteau, est l' auteur
de nombreux films sur le monde sous-marin (Le Monde du
silence, Le Monde sans soleil...) et de livres. Il a essay de
sauver les mers et les ocans.
10. kolski sustav u Hrvatskoj i Francuskoj,
slinosti i razlike, profesionalna orijentacija,
izbor srednje kole nakon 8. razreda
Kljune strukture i izriaji: Le systme ducatif franais
est divis en trois niveaux (primaire, secondaire et
suprieur). En France, l'cole est obligatoire jusqu' 16 ans.
Compare(z) le systme ducatif franais avec le ntre! Avant
de choisir votre type d'tudes secondaires vous pouvez
demander les informations un conseiller d'orientation.
11. Blagdani, dravni praznici
Kljune strukture i izriaji: leksik ovisno o
blagdanima, primjerice, La nuit du 14 juillet on tire des
feux d'artifice dans toute la France, la fte des amoureux-le
14 fvrier...
IZBORNE TEME
Pripremati recitacije/ igrokaze za mlade u okviru 10%
nastavnih sati tijekom godine prema interesima uenika i
izboru uitelja, izraivati tematske panoe, postere...
Obraditi legendu o Jeanne dArc, pronai na internetu
aktualne obavijesti na zadanu temu te nakon izlaganja
uenika napisati saetak (timski rad).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

ODGOJNO-OBRAZOVNA E redni brojevi do 21 (na pisanoj razini)

POSTIGNUA Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga

E uporaba prijedloga u ustaljenim izrazima

ZNANJA
Prilozi
E prilozi vremena, mjesta i naina
LEKSIKA PODRUJA
E stupnjevanje priloga (pravilno) i stupnjevanje priloga
Do kraja pete godine uenja u 8. razredu osnovne kole
uenici bi trebali usvojiti i samostalno se sluiti s priblino bien.
650 leksikih jedinica, a na razini razumijevanja i Negacija
mehanikoga reproduciranja do 800 (pjesmice, recitacije, E pojaana negacija (plus, jamais, rien, personne)

skeevi, rap...). To bi iznosilo po svakom nastavnom satu Upitne rijei

prilikom obradbe novoga gradiva 7 do 8 leksikih jedinica E qui, comment, qu'est-ce que, o, quand, pourquoi, pour

usvojenih na razini samostalne produkcije. Leksika podruja qui, avec qui, de qui/quoi
naznaena su u predloenim nastavnim temama za 8. Reenice
razred. Na kraju osmoga razreda, u drugom stranom jeziku E 1. i 2. tip pogodbenih reenica

predvia se doseg razine A1+ prema deskriptorima E neupravni govor (direktna pitanja i zapovjedni nain,

definiranim u Zajednikom europskom referentnom okviru za uvodna reenica u prezentu)

jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje, a to znai da u E odnosne reenice

prethodno navedenim podrujima jezine djelatnosti E izricanje namjere (pour/afin de + infinitiv)

uenici postiu razinu viu od A1, ali ne uspijevaju u svim E izricanje potrebe / zabrane / upozorenja (il faut

vjetinama dosei razinu A2. /faudrait, il est ncessaire/interdit/dangereux de +

infinitiv)
GRAMATIKE STRUKTURE Na razini prepoznavanja
Gramatika se znanja usvajaju analitiki, tj. eksplicitno E pluskvamperfekt

uz uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva E il faut + konjunktiv prezenta najeih tematskih

iz prethodnih razreda. Ispitivanje gramatikih pravila i glagola

paradigmi izvan konteksta situacije nije doputeno. E konjunktiv uz glagole htijenja, naredbe, osjeaja i iza

Preporuuje se usvajati gramatike strukture u situacijama veznika afin que, pour que
svakodnevnoga ivota ili na tekstovima s aktualnim E slaganje vremena

temama. E slaganje participa perfekta s objektom uz glagol avoir

Glagoli E osobne zamjenice COD i COI (me, te, nous, vous)

E sva do sada obraena vremena i naini glagola 1. 2. i E posvojne zamjenice

3. skupine (utvrditi) i nauiti nepravilne glagole E pokazne zamjenice

connatre, voir, dcouvrir, offrir, falloir, boire, dormir, savoir E prilozi na -ment (specifinosti)

E gerund (le grondif)

E voix passive JEZINE FUNKCIJE

Imenice Komunikacijski obrasci za pisanje razglednica / estitaka
E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod / pisama, predstavljanje sebe i drugoga, postavljanje
E mnoina imenica, pravila u pisanju pitanja/odgovaranje na pitanja, aktivna uporaba obraenih
E nepravilna mnoina imenica glagolskih vremena i glagolskih naina (zapovjedni nain i
E imenice kod kojih se u mnoini mijenja samo lan kondicional sadanji), voenje kratkoga dijaloga i rasprava o
(primjerice, des gratte-ciel) poznatoj temi, prepriavanje sadraja na temelju obraene
lan tematike i primjena u nekoj slinoj situaciji (nekoliko
E uporaba lana u ustaljenim izrazima
reenica), imenovanje, opisivanje, usporeivanje predmeta,
E izostavljanje lana
osoba, pojava i situacija, opisivanje pojava i situacija i
Zamjenice odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba sluei se
E utvrivanje naglaenih osobnih zamjenica u poznatim prilozima, izricanje aktivnih i trpnih radnji,
nominativu i nenaglaenih COD, COI (le, la, les, lui izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izricanje namjere i
leur) pogodbe, izricanje potrebe, zabrane i upozorenja, izricanje
E utvrivanje odnosnih zamjenica i neodreene elje i uljudno traenje, traenje i davanje informacija,
zamjenice on predlaganje, prihvaanje i odbijanje prijedloga, estitanje
(blagdana, roendana...), zahvaljivanje, izraavanje osjeaja,
Pridjevi
raspoloenja, izraavanje slaganja i neslaganja, suosjeanja,
E utvrivanje enskoga roda i mnoine
kritike, samokritike, izraavanje ukusa i osobnoga stava
E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju
prema neemu, izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i
Brojevi
dunosti, snalaenje u prostoru, snalaenje u vremenu,
E izuzetci u izgovoru nekih brojeva uz imenicu (hui(t)
izricanje vremena, izraavanje atmosferskih prilika
filles/si(x) livres) potvrivanje i nijekanje.
E glavni brojevi od 1 do 1000 (na pisanoj razini)

191
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
KULTURA I CIVILIZACIJA
Uenicima treba sustavno ukazivati na slinosti i
razliitosti u hrvatskoj kulturi i kuturi nekih drava
frankofonoga govornoga podruja, tradiciji, obiajima,
uljudnom ophoenju, vodei rauna o komparativnom
pristupu sadrajima. Senzibilizacija uenika i ukazivanje na
kulturalne slinosti i razliitosti vri se kroz odgojne i
socijalizirajue sadraje, radi razvijanja tolerancije i
empatije prema drugome i drukijem (primjerice, kulturni
ok, razgovor o iskustvima...) Dakle, uenike treba
privikavati na prepoznavanje kulturno uvjetovanih razlika
u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja, u nainu
ponaanja u komunikaciji i sl., privikavati ih na
prepoznavanje stereotipa i predrasuda, kao i na potrebu
njihova uklanjanja. Isto tako, kod uenika treba razvijati
svijest o ulozi vlastite i strane kulture. Svi ti sadraji,
ukljuujui odgojne i socijalizirajue, integrirani su u
navedene nastavne teme za 8. razred.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E pozorno sluanje drugoga
E uzvraanje na naputke i naredbe na stranom jeziku
E razumijevanje izjavnih reenica i pitanja te nekih
zavisno-sloenih reenica
E globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate
tematike
E usvajanje to pravilnijeg izgovora i intonacije
oponaanjem izvornih govornika
E uoavanje razliitog izgovora glasova i glasovnih
skupina francuskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
i mogunost reproduciranja
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih i intonacijskih/melodijskih
osobina francuskoga jezika prema uzorku
E sustavno uvjebavanje izgovora specifinih glasova
francuskoga jezika (nazali, glas r...)
E reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom
intonacijom (jesne, nijene, uskline i upitne
reenice)
E reproduciranje govorenih ili snimljenih zvunih
uzoraka
E verbalno uzvraanje na verbalne i neverbalne poticaje
u sklopu jednostavnih jezinih funkcija
E odgovaranje na pitanja koja se odnose na obraene
strukture i teme
E postavljanje pitanja koja se odnose na obraene
strukture i teme
E sposobnost opisivanja na temelju usvojenih elemenata
uz izmjenu nekih elemenata prema predloku i prema
vlastitu nahoenju uenika
E reproduciranje dijaloga u kojima uenici samostalno
mijenjaju neki element
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima i diskusijama o
poznatoj temi
192
Francuski jezik
E sposobnost traenja informacija i objanjenja
E sudjelovanje u dramatizacijama
E recitiranje kraih autentinih pjesmica
E opisivanje slikovnoga predloka
E imenovanje i opisivanje radnje
E povezivanje elemenata prethodno obraene prie s
pomou aplikacija/slikovnih kartica
E sposobnost uporabe nekoliko reenica za opisivanje
osoba, predmeta i situacija
E sposobnost izraavanja osobnih nazora, elja,
zakljuaka
E izricanje kratkoga teksta uz slikovni predloak kao
poticaj (primjerice, strip)
ITANJE
E glasno itanje tekstova koji sadre poznate strukture i
leksik potujui naglasak i intonaciju
E izraajno itanje dijaloga/tekstova
E itanje po ulogama
E svladavanje i primjena reenine intonacije
E razumijevanje kraih tekstova poznatoga sadraja
E itanje i razumijevanje izvornih poruka, odabranih
tekstova iz tiska/asopisa, uputa za uporabu, reklama,
TV programa, SMS-a, internet...
PISANJE
E uvjebavanje osnovnih razlika izmeu grafije i
izgovora
E uvjebavanje samostalnoga pisanja znakova u
francuskom jeziku (akcenti, apostrof, sedij, trema)
E dopunjivanje reenica rijeima koje nedostaju (prema
predloku i prema vlastitu izboru uenika)
E slaganje ponuenih rijei/reenica u logian slijed
E pisanje estitaka/pozivnica i kraega pisma prema
predloku
E pisanje kraega voenoga sastava
E pisanje diktata na poznatu temu
E samostalno snalaenje u pisanju ispita znanja na
temelju prethodno uvjebanih sadraja
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E uporaba vizualnih elemenata radi to uspjenijega
zapamivanja jezinih sadraja (boje, crtei,
podcrtavanje i sl.)
E uporaba ilustracija radi lakega razumijevanja sadraja
teksta
E razvrstavanje leksika prema tematskim sadrajima
E osamostaljivanje uenika za sluenje rjenikom u
udbeniku, slikovnim, dvojezinim, jednojezinim i
viejezinim rjenikom
E privikavanje na samostalno zakljuivanje (analogija na
temelju primjera)
E postupno stjecanje znanja na temelju promatranja,
istraivanja te izvoenje zakljuaka u koli tijekom
nastave i izvan kole (istraivako uenje)
E uporaba novih medija u uenju francuskoga jezika
(primjereno dobi uenika)
E prezentacija individualnoga rada o nekoj obraenoj
temi (kratki opis s pomou postera, aplikacije...)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Francuski jezik

E prezentacija rezultata skupnoga rada (o nekoj od

obraenih tema)
E uporaba udbenika, radne biljenice, gramatike i
drugih izvornih materijala (internet, televizija, CD-
Rom, DVD...)
E uporaba i mogunost izbora najuinkovitijih i
najsuvremenijih strategija u uenju jezika
E razvijanje samostalnoga i zajednikoga uenja
E razvijanje odgovornosti svakoga pojedinca prema
skupini uenika koji rade na zajednikome zadatku
E jednostavnim aktivnostima uenike se postupno
privikava na sposobnost vrjednovanja kolektivnoga/
suradnikoga rada kao i na razvijanje sposobnosti
samoprocjene i samoocjenjivanja te meusobnog
ocjenjivanja uenika (EJP). Na taj nain i roditelji
mogu sustavno pratiti proces uenja i napredovanja
svojega djeteta.

193
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
TALIJANSKI JEZIK
UVOD
U osnovnim kolama u Republici Hrvatskoj talijanski
jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. do 8.
razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kao
materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, i
kao jezik drutvene sredine u dvojezinim podrujima RH.
Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovana
zemljopisnom blizinom, dovela je do mnogostrukih dodira
na drutveno-kulturolokom, umjetnikom, povijesnom,
gospodarstvenom i politikom planu. Upravo su zato u
hrvatskom knjievnom jeziku, a i nekim hrvatskim
narjejima, prisutni utjecaji talijanskoga jezika na
leksikom i morfosintaktikom planu. U nastavi
talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim kolama
uitelji e poticati uenike da sami pronau
meukulturalne i meujezine utjecaje.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i
opis razina obrazovnih postignua prema Zajednikom
europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje,
vrednovanje,1 navedeni su u zajednikom Uvodu za strane
jezike.2
Talijanski kao
prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi: pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buon giorno! Buona
sera! Arrivederci!
2. Predstavljanje
Kljune strukture i izriaji: Chi sei? Io sono? Come ti
chiami? Mi chiamo Chi ?
3. Komunikacijski obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Come
Bene/benissimo/male.
4. Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja i
lanova ue obitelji
Kljune strukture i izriaji: Questo ...? Questa ...?
S, questo .../questa ... il pap/la mamma /il fratello.
1 Usp. Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje,
vrednovanje, Vijee Europe, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
2 Vidi str. 79.
Talijanski jezik
5. Uenik i kolsko okruenje: osnovni opis
kolskoga prostora, pribora i kolskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Che cos? un libro, un
quaderno, una matita, una gomma. Ascolto, parlo, scrivo.
6. Pojam broja: odreivanje broja predmeta od 1
do 10, brojanje uenika i poznatih predmeta
Kljune strukture i izriaji: uno, due, tre Quanti ci
sono? Quante ci sono?
7. Izricanje dobi: izricanje vlastite dobi i dobi
prijatelja
Kljune strukture i izriaji: Quanti anni hai? (Ne) ho
Quanti anni ha? (Ne) ha
8. Opis osoba i stvari: odreivanje veliine i
prepoznavanje osnovnih boja
Kljune strukture i izriaji: Com...? Come sono...?
Piccolo, grande, rosso, verde...
9. Razredni meujezik: osnovne naredbe i
uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Alzati! Alzatevi! Prendi!
Prendete! Ripeti! Ripetete! Per favore signora Per favore,
dammi Prego Grazie!
10. Osnovni rjenik uz tradicionalne blagdane:
nazivi blagdana, estitanje
Kljune strukture i izriaji: San Niccol, la Befana, il
Natale, il Capodanno, la Pasqua, Buon Natale! Felice
Capodanno!
11. Proslava roendana: estitanje i izricanje elja
Kljune strukture i izriaji: Buon compleanno! Tanti
auguri!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
sadraja. Primjerice, uenik i izvankolska okolina, igre i
igrake.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
stai? POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 1. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 120 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja i globalne
uporabe do 200 leksikih jedinica. Pri obradbi novoga
leksikoga gradiva ne uvodi se vie od 4 do 5 novih
leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksik se cikliki
ponavlja.
194
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih
uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
koje su povezane s prigodom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja, i globalne
uporabe)
E glagoli essere i avere, prva tri lica prezenta u
potvrdnom i nijenom obliku
E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u 1., 2. i
3. licu jednine prezenta u potvrdnom i nijenom
obliku
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
razumijevanja 2. lice jednine i 2. lice mnoine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
globalne uporabe)
E osobne zamjenice za prva tri lica jednine
E pokazne zamjenice
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E globalno razlikovanje jednine i mnoine mukog i
enskog roda imenica
lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E neodreeni lan i odreeni lan uz imenice u jednini
i mnoini mukog i enskog roda
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E razlikovanje jednine i mnoine mukoga i enskoga
roda uestalih pridjeva
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
Brojevi (razina uporabe)
E glavni brojevi od 0 do 10
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe
E uestali prijedlozi u jezinim obrascima
Prilozi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
Reenice
E jednostavne reenice od 2 do 4 elementa u
potvrdnom i nijenom obliku
E osnovne upitne reenice s Chi? Che cosa? Quanto?
Dove? Come?
Na razini prepoznavanja
E oblici za mnoinu, prezent glagola essere, avere i nekih
uestalih glagola u potvrdnom, nijenom i upitnom
obliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom,
nijenom i upitnom obliku u kontekstu situacije
E imperativ u okviru tematskih podruja
E mnoina osobnih zamjenica
E brojevi do 31 kod odreivanja datuma u mjesecu
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura obradit e
se: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini,
oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, izraavanje
vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba,
potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci
195
Talijanski jezik
uljudnog ophoenja, traenje usluge i zahvaljivanje,
estitanje blagdana i roendana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke
razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema
razliitostima, primjerice, komunikacijski obrasci uljudnog
ophoenja, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne
brojalice i pjesmice, talijanska vlastita imena i prezimena.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe
na stranom jeziku
E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga
jezinog sadraja
E razumijevanje kraih reenica i pitanja
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
znaajki talijanskoga jezika prema zvunome uzorku
E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviru
obraenih tematskih sadraja i odgovaranja na takva
pitanja.
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanomu predloku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie jednostavnih reenica u
nizu (2 do 3) za predstavljanje sebe, opis stvari.
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno
itanje u skupini ili individualno (pojedinano) (u 2.
polugoditu)
PISANJE
E preslikavanje izdvojenih rijei i kraih reenica prema
grafijskomu predloku
E slaganje rijei iz predloenoga niza slova
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje osnovnih strategija pamenja
znaenja rijei i gramatikih struktura uz koritenje
vizualnih i auditivnih poticaja
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
E postupno koritenje biljenice i udbenika uz izradbu
osobnoga slikovnog rjenika
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja
zakljuaka tijekom nastave izvan uionice
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika
koji rade na zajednikom zadatku usvajanja
talijanskoga jezika
2. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opratanju na
neformalnoj i formalnoj razini
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buon giorno! Buona
sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!...
2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih
osoba, komunikacijski obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Chi sei? Sono... Chi ?
Questo ... Questa ... Questi sono... Queste
sono....
3. Moja obitelj: predstavljanje vlastite obitelji
Kljune strukture i izriaji: mio, mia, tuo, tua, suo, sua.
Questo il mio pap/mio nonno/mio fratello... Questa
la mia mamma/mia nonna/mia sorella.
4. Prepoznavanje i imenovanje predmeta: kolski
pribor i kolski prostor; aktivnosti u koli
Kljune strukture i izriaji: Che cosa c...? C.../Ci
sono... Nello zaino/nella cartella c.../ci sono... lastuccio,
la penna, i quaderni, i libri... Nella classe ci sono: la
lavagna, i banchi, le sedie... Che cosa fai a scuola? A scuola
leggo, scrivo, disegno, gioco....
5. Pojam broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi
od 1. do 5.
Kljune strukture i izriaji: Quanti.../Quante..ci sono?
Ci sono 5, 8, 10 libri/matite... Dov..? Nel primo/nel
secondo/nel terzo banco.
6. Dani u tjednu i godinja doba: imenovanje
dana u tjednu i godinjih doba
Kljune strukture i izriaji:Che giorno ? luned...
Che stagione ? primavera...
7. Moj dom: imenovanje prostorija u kui,
snalaenje u prostoru, aktivnosti u kui
Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...?
Sopra, sotto, a destra, a sinistra... Che cosa fai in cucina?
Mangio... Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la
televisione... Nella mia stanza scrivo i compiti, gioco...
8. Hrana i pie: imenovanje pojmova, izraavanje
osobnih stavova prema jelu i piu
Kljune strukture i izriaji: Che cosa mangi? Che cosa
bevi? Ti piace...? Mi piace... Non mi piace... La pizza, la
pasta, il cioccolato, il formaggio, il pane, il prosciutto, il
panino, il latte, la limonata,lacqua...
196
Talijanski jezik
9. Kuni ljubimci: osnovni opis i glasanje
Kljune strukture i izriaji: Che animale hai? Che
animale ti piace? Il cane, il gatto, il canarino, il pesciolino,
la tartaruga... Com...? Piccolo/grande, bello/brutto...
Come fa...?
10. Atmosferske prilike: opisivanje trenutane
vremenske situacije
Kljune strukture i izriaji: Che tempo fa? Fa bel
tempo... Fa brutto tempo... Fa caldo... Fa freddo... C il
sole. Ci sono le nuvole. Piove. Nevica.
11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana,
estitanje
Kljune strukture i izriaji: Buone feste! Buon Natale!
Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Talijanske
maske: Arlecchino! Pulcinella!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama.Tijekom 2. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 200 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja do 250 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksikog gradiva ne uvodi se vie od 5 do
6 novih leksikih jedinica po nastavnom satu. Leksik se
cikliki ponavlja.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno nego ih
uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
koje su povezane sa situacijom, na razini prepoznavanja,
razumijevanja i uporabe.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom i
nijenom obliku, c' i ci sono
E uestali glagoli vezani uz tematska podruja u 1., 2. i
3. licu jednine prezenta te u 1. i 3. licu mnoine
prezenta u potvrdnom i nijenom obliku
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
razumijevanja, 2. lice jednine i 2. lice mnoine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
globalne uporabe)
E osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. i 3. lice
mnoine
E pokazne zamjenice
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E globalno razlikovanje jednine i mnoine te mukog i
enskoga roda imenica
lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E neodreeni i odreeni lan uz imenice u jednini i
mnoini mukog i enskoga roda
Pridjevi
E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog
roda pridjeva
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
E posvojni pridjevi u 1., 2. i 3. licu jednine mukog i
enskoga roda
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 20
E redni brojevi do 5
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe uestali
prijedlozi u jezinim uzorcima
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
Reenice
E jednostavne reenice od 2 do 4 elementa u
potvrdnom i nijenom obliku
E upitne reenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove?
Come? Dov'? Com'?
Na razini prepoznavanja
E oblici za mnoinu prezenta glagola essere, avere, i
nekih uestalih pravilnih i nepravilnih glagola u
pozitivnom, negativnom i upitnom obliku. Oblici Ti
piace...? Mi piace.. Mi piacciono
E imperativ u okviru tematskih podruja
E osobne zamjenice u mnoini
E uporaba lana uz imenice za rodbinske odnose uz
koje stoji prisvojni pridjev
E glavni brojevi do 31 kod oznaavanja datuma
E redni brojevi do 12 za odreivanje slijeda mjeseci
JEZINE FUNKCIJE
U okviru predloenih tema i struktura predviene su
funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini,
predstavljanje sebe i drugih, izricanje pripadanja,
izraavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i
osoba, izraavanje koliine, izraavanje vlastitog gledita,
osnovni komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja,
estitanje blagdana i roendana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Postupno se uoavaju slinosti i kulturoloke
razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema
drugaijem. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja, estitanja i svetkovanja blagdana, prigodne
brojalice i pjesmice.
197
Talijanski jezik
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe
na stranom jeziku
E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga
jezinog sadraja
E razumijevanje kraih reenica i pitanja
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema
zvunom uzorku
E sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili
snimljenih akustinih uzoraka izdvojenih rijei,
reenica, brojalica i pjesmica
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanomu predloku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie reenica u nizu pri
opisivanju osoba i predmeta
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei i izdvojenih reenica na
razini prethodno usvojenih usmenih uzoraka, glasno
itanje kraih reenica i dijaloga u skupini ili
pojedinano (individualno)
E itanje abecede
PISANJE
E preslikavanje rijei i reenica prema grafijskomu
predloku
E odabir zaokruivanjem ili podcrtavanjem
E sposobnost pisanja prema uzorku
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju (prema
uzorku) te pisanje kraih reenica
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje pamenja znaenja rijei i
gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i
auditivnih poticaja
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava i
sposobnost organizacije prostora u biljenici
E koritenje udbenika i biljenice uz izradbu osobnoga
slikovnog rjenika
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvoenja
zakljuaka tijekom nastave izvan uionice i kole
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika
koji rade na zajednikom zadatku usvajanja
talijanskoga jezika
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku (Europski jezini portfolio EJP)
3. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Predstavljanje: predstavljanje prijatelja i ire
obitelji
Kljune strukture i izriaji: Chi questo/questa? Questo
il mio amico mio zio/cugino. Questa la mia amica
mia zia/mia cugina.
2. Opis ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela i
njihov opis (boje)
Kljune strukture i izriaji: il viso, la testa, il corpo, le
braccia, le mani, le gambe, i piedi... Com? Come sono?
Alto, basso, piccolo, grande. Di che colore sono gli occhi
di...? Neri, azzurri, marrone, blu, verdi... Come sono i
capelli di...? Neri, biondi, rossi, castani, lunghi, corti, ricci,
lisci...
3. Osobna higijena: higijenske navike tijekom
dana, higijenski pribor
Kljune strukture i izriaji: Che cosa fai nel bagno? Mi
lavo, mi pettino, mi lavo i denti, mi asciugo... il sapone, il
dentifricio, lo spazzolino da denti, lasciugamano... Che
cosa fa..? Si lava...
4. Godinja doba i vremenska situacija: godinja
doba, dnevne vremenske situacije te odabir
prikladne odjee
Kljune strukture i izriaji: Che stagione ? ... Che
tempo fa? Fa... Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. Mi metto
il vestito, i pantaloni jeans... Fa freddo. Mi metto la giacca
a vento, il maglione...
5. Proslava roendana: pisanje pozivnica,
estitanje, darovi, hrana i pie
Kljune strukture i izriaji: Ti invito al mio
compleanno... Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti
anni hai? Ne ho... I regali: un libro, un CD, una
maglietta, i pennarelli... Che cosa prepari? Preparo i dolci,
la torta, i panini, la pizza, le bibite... Hai fame? Hai sete?
Ho fame. Prendo... Ho sete. Prendo... Ha fame. Ha sete.
Prende...
6. itanje sata: glavni brojevi do 31, redni brojevi
do 12.
Kljune strukture i izriaji: Che ora ? Che ore sono?
luna. mezzogiorno. mezzanotte. Sono le tre. Il primo
settembre... Dicembre il dodicesimo mese dellanno.
7. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i
svetkovina, estitanja
Kljune strukture i izriaji: Buon Natale! Buone feste!
Felice Anno Nuovo! La mia famiglia festeggia il Natale...
prepariamo... compriamo...
198
Talijanski jezik
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, bajke, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
sadraja. Primjerice, obradba jedne bajke Biancaneve (likovi
i osnovni sadraj).
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 3. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 300 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 350
leksikih jedinica kao i usvajanje predloenih gramatikih
struktura na razini prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe. Leksik i jezine strukture tumae se i
provjeravaju uz primjenu zornih nastavnih sredstava
(predmeta, slikovnih kartica, postera slikovnog rjenika,
CD-a i CDI-a), pokreta i mimike te se stalno ponavljaju
uz primjenu razliitih tehnika rada i uz povezivanje sa svim
osjetilima. Novi se leksik predstavlja uz koritenje poznatih
struktura i uz povezivanje s ve obraenim gradivom. Pri
obradi novih leksikih sadraja ne uvodi se vie od 5 do 6
novih leksikih jedinica po nastavnom satu.
GRAMATIKE STRUKTURE
Jezine se strukture usvajaju mehaniki uz postupno
osvjeivanje njihova znaenja u tekstu i povezivanje s
poznatim rjenikom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijenom
obliku
E prezent uestalih glagoli vezanih uz tematska
podruja u potvrdnom i nijenom obliku
E glagol fare u prezentu u drugom i treem licu jednine,
u pitanjima
E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
razumijevanja i mehanike uporabe 2. lica jednine i 2.
lica mnoine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
globalne uporabe)
E osobne zamjenice u svim licima
E pokazne zamjenice
E upitne zamjenice
Imenice
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine
mukog i enskog roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E neodreeni i odreeni lan za muki i enski rod u
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
jednini i mnoini uz imenice
E lan uz neke imenice za rodbinske odnose pred
kojima stoji posvojni pridjev
Pridjevi
E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog
roda pridjeva
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoini
E oblici posvojnih pridjeva
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 31
E redni brojevi do 12
Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim
uzorcima
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
Reenice
E jednostavne reenice od vie elementa u potvrdnom i
nijenom obliku
E upitne reenice sa Chi? Che cosa? Com'? Come sono?
Dov'? Dove sono? Quanto? Per chi ? Perch?
Na razini prepoznavanja
E prezent povratnih glagola u mnoini
E imperativ uz uljudno oslovljavanje
E uporaba odreenog lana uz rodbinske odnose
E uporaba odreenog lana ili isputanje lana uz dane
u tjednu, oznaivanje datuma
E posvojni pridjevi u mnoini
JEZINE FUNKCIJE
U okviru predloenih tema i struktura obrauju se
jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj
razini, predstavljanje sebe, prijatelja i ire obitelji,
imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru,
opisivanje predmeta i osoba, opisivanje ljudskog tijela,
estitanje i zahvaljivanje, izraavanje stajalita prema hrani
i piu, izraavanje svojine, itanje sata i opisivanje
atmosferskih prilika, izraavanje koliine, potvrivanje i
nijekanje.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Postupno se razvija razumijevanje i
tolerancija prema stranoj kulturi i obiajima i nainu
ophoenja u svakodnevnim situacijama. Usvajaju se
komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja, estitanja i
svetkovanja blagdana, prigodne brojalice i pjesmice.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga
jezinog sadraja
E razumijevanje kraih reenica i pitanja
199
Talijanski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
znaajki talijanskog jezika prema zvunom uzorku
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka ili
izdvojenih rijei, kraih reenica, brojalica, pjesmica
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna
pitanja u okviru obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
i uz izmjene nekih elemenata
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanome predloku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie reenica u nizu pri
opisivanju osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja kraih poznatih tekstova uz
likovne poticaje
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
E glasno itanje reenica i dijaloga nakon odsluanih
zvunih uzoraka
PISANJE
E prepisivanje kraih reenica prema predloku
E zaokruivanje i podcrtavanje tonih odgovora,
precrtavanje suvinih elemenata
E sposobnost prepisivanja prema uzorku
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju (prema
uzorku) te pisanje kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje reenica prema prethodno usvojenim i
zadanim elementima
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i
auditivnih poticaja
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
E postupno koritenje udbenika i biljenice uz izradbu
osobnoga slikovnog rjenika, sposobnost pronalaenja
rijei u abecednom rjeniku u udbeniku
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuivanja
tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvijanje strategija pamenja grafijske slike rijei
E postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika
koji rade na zajednikom zadatku usvajanja
talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku (EJP)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Moja okolina i ja: iznoenje osobnih podataka
o sebi i osobama iz vlastitog okruenja
Kljune strukture i izriaji: Mi chiamo Sono di
Vivo a Abito in al numero Frequento la quarta
classe. La mia scuola i miei amici.
2. Slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti,
portovi, dani u tjednu, mjeseci, redni brojevi
do 20.
Kljune strukture i izriaji: Cosa fai...? Vado al cinema,
in gita, al parco? Frequento un corso di Il mio sport
preferito ... Il luned ho il corso dinglese... La scuola
inizia il primo settembre.
3. Prijevozna sredstva u gradu: javna i
individualna
Kljune strukture i izriaji: Vado a scuola in
autobus/tram/ bicicletta. Prendo il tram numero
4. Stanovanje: opis prostora, aktivnosti u
pojedinim prostorijama
Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...? A
destra, a sinistra, davanti, dietro, sotto, sopra. Nel
soggiorno/nella mia stanza c... ci sono.... Che cosa fai in
cucina...
5. Raspored dana: odreivanje vremena i obroci
Kljune strukture i izriaji: la mattina, il pomeriggio, la
sera la prima colazione, la merenda, il pranzo. Per
merenda mangio/bevo...
6. Odlazak u kupovinu: trnica, veletrgovina;
imenovanje voa i povra, odreivanje cijena,
brojevi do 100
Kljune strukture i izriaji: Al mercato/supermercato
compro la frutta, la verdura Quanto costa...? Un
euro/due euro Pago alla cassa.
7. Izlet na selo: domae ivotinje i njihovo
glasanje, opis i korist od domaih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Vado in campagna Nella
fattoria ci sono molti animali Come fa...? Che cosa
d...?
8. Posjet zoolokom vrtu: vrste divljih ivotinja i
njihov opis
Kljune strukture i izriaji: Allo ZOO ci sono Come
sono...?
9. Blagdani i svetkovine: nazivi i estitanje
Kljune strukture i izriaji: il Natale, il Capodanno, la
Pasqua, la Festa della mamma/del pap...
200
Talijanski jezik
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju
dodatnim materijalima u sklopu zadanih tematskih
sadraja. Primjerice, proirivanje teme trnice ili
upoznavanje s likovima iz bajki.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 4. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 350 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 500
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva
ne uvodi se vie od 6 do 7 novih leksikih jedinica po
nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje
novim sadrajima. Nakon 4. godine uenja jezika predvia
se postizanje jezine razine A1 prema Zajednikom
europskom referentnom okviru za jezike.
GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih
uenici pamte, usvajaju i koriste globalno u strukturama
koje su povezane sa situacijom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E prezent glagola essere i avere u potvrdnom i nijenom
obliku
E prezent uestalih glagola vezanih uz tematska
podruja u svim licima jednine i mnoine na
globalnoj razini u potvrdnom i nijenom obliku
E glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine i
u 3. licu mnoine na globalnoj razini
E povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
razumijevanja i mehanike uporabe, 2. lica jednine i
2. lica mnoine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
globalne uporabe)
E osobne zamjenice u svim licima
E pokazne zamjenice
Imenice
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine
mukog i enskog roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod
u jednini i mnoini uz imenice
E uporaba odreenog lana uz imenice za rodbinske
odnose
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Talijanski jezik

Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne VJETINE I SPOSOBNOSTI

uporabe)
E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog SLUANJE
roda pridjeva E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju stranom jeziku

E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoini E povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnog
E oblici posvojnih pridjeva jezinog sadraja
Brojevi E razumijevanje pitanja i kraih reenica

E glavni brojevi od 1 do 100 E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih

E redni brojevi do 20 skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik

Prijedlozi
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
priopajnim (komunikacijskim) obrascima INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
Prilozi E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
Reenice intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
reenice s: Chi? Che cosa? Com'? Come sono? Dov'? govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih
Dove sono? Quanto? Per chi ? Perch? Quando? rijei, reenica i pjesmica
Na razini prepoznavanja E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
E uestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom, neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
nijenom i upitnom obliku E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u

E povratni glagoli u prezentu u potvrdnom, nijenom i okviru obraenih tematskih sadraja

upitnom obliku E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata

E imperativ uz uljudno oslovljavanje u novim situacijama

E partitivni lan za odreivanje koliine, uporaba E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama

prijedloga di bez lana za odreenu koliinu prema zadanom predloku

E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu

JEZINE FUNKCIJE nekih elemenata

U okviru obraenih tema i jezinih struktura obradit e E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje

se jezine funkcije: iznoenje podataka o sebi i osobama iz osoba, predmeta i situacija

vlastitog okruenja, prihvaanje i davanje prijedloga E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
(planiranje slobodnoga vremena), opisivanje izvankolskih poticaje
aktivnosti i portova, izricanje stajalita, izricanje vremena,
odabir kolskog pribora, opisivanje i snalaenje u prostoru ITANJE
(kola i okruenje), razumijevanje, izvravanje i izdavanje E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini
naredbi u kolskom okruenju, izraavanje osobnoga prethodno usvojenih zvunih uzoraka
stajalita prema odreenom prijevoznom sredstvu u gradu, E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova
izricanje stava prema prostoru u kojem se ivi, uljudno nakon odsluanih zvunih uzoraka
ophoenje prilikom kupovanja i odabira odreenih
proizvoda, traenje i davanje informacija, izraavanje PISANJE
osobnoga stajalita prema kunim ljubimcima, izraavanje E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema
elja te estitanja prigodom blagdana. predloku
E podcrtavanje i zaokruivanje tonog odgovora
KULTURA I CIVILIZACIJA
E povezivanje elemenata predloenog teksta u reenice
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje
ciljevima i sadrajima vodi se rauna o usporedbi
odgovarajuih sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o novih elemenata
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
primjerenosti dobi uenika. Razvija se razumijevanje i
tolerancija prema razliitostima i upuuje na uoavanje kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
slinosti. Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja prigodom posjete restoranu, kupovanju u i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje kraih ciljanih diktata
trgovini, traenju informacija o smjetaju odreene
ustanove. Svetkovanje blagdana, estitanje i prigodni E primjena grafijskih pravila karakteristinih za talijanski

obiaji mogu se povezati s recitacijama i pjesmicama. jezik

Razvija se interkulturalna kompetencija.

201
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i
auditivnih poticaja
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
slikovnoga rjenika i abecednoga rjenika u
udbeniku
E stjecanje znanja na osnovi promatranja i zakljuivanja
tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvoj svijesti pripadnosti skupini uenika koji rade na
zajednikom zadatku: usvajanju talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP)
5. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Okruenje u kojem ivim: rodbinske veze,
prijatelji, pripadnost Europi
Kljune strukture i izriaji: Mi chiamo Sono di
Vivo a Abito in via al numero I membri della mia
famiglia Sono croato/a, italiano/a. I miei amici italiani
si chiamano vivono a
2. kola: aktivnosti u koli, nastavni predmeti i
raspored sati
Kljune strukture i izriaji: A scuola il luned ho la
lezione ditaliano. Ascolto, parlo, disegno, scrivo, leggo. La
mia materia preferita ... Lorario delle lezioni...
3. Slobodno vrijeme: izvankolske aktivnosti,
portovi, tjedni raspored aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Faccio parte del coro/della
squadra di Il mio sport preferito Pratico il nuoto
Vado in gita/al cinema
4. Prijevozna sredstva: gradska i meugradska
prijevozna sredstva, snalaenje u prostoru,
ponaanje u prometu
Kljune strukture i izriaji: Dov...? Dove sono...? La
fermata a destra/a sinistra/davanti/dietro... Prendo il
tram/il treno/ laereo... A che ora parte/arriva... Essere in
ritardo/in orario.
5. Vrste stanovanja: opis mjesta u kojem ivim,
opis prostora u kojem ivim; njihova
usporedba
Kljune strukture i izriaji: Abito in citt / campagna /
un condominio/un appartamento/una casa, al... piano.
6. Raspored dana: obveze i dnevne aktivnosti u
kui
Kljune strukture i izriaji: La mattina/il pomeriggio/la
sera mi alzo, mi lavo, faccio colazione/pranzo/ceno. Di
solito, ogni giorno, spesso, qualche volta, mai.
202
Talijanski jezik
7. Kupovanje: vrste trgovina, naini plaanja,
brojevi do 1000
Kljune strukture i izriaji: Al centro commerciale
compro Per favore mi dia Mi dica Quanto costa...?
Pago in contanti/con la carta di credito.
8. Godinja doba: klimatske znaajke, trajanje,
plodovi, odjea i obua
Kljune strukture i izriaji: Che stagione ? Che tempo
fa? Preferisco... perch... Lautunno inzia... e finisce... La
frutta e la verdura tipica di ogni stagione. Fa freddo, mi
metto...
9. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana i
svetkovina, izraavanje vlastitih sklonosti
prema odreenim proslavama
Kljune strukture i izriaji: La mia festa preferita ...
perch...
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesme i prie. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, individualni i ekipni portovi, poznati hrvatski
i talijanski portai, portski rekviziti, izradba panoa i
prikupljanje izvornih materijala.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 5. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 450 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 650
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksikoga gradiva
ne bi trebalo uvoditi vie od 7 do 8 novih leksikih
jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki ponavlja i
proiruje novim sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz
postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje
usvojenoga gradiva. Gramatika se tumai u kontekstu
situacije bez mehanikog pamenja paradigmi i ispitivanja
pravila izvan konteksta.
Glagoli
E prezent glagola essere i avere u potvrdnom, nijenom i
upitnom obliku
E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz
tematska podruja u svim licima jednine i mnoine u
potvrdnom, nijenom i upitnom obliku
E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom,
nijenom i upitnom obliku
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Talijanski jezik

E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u
potvrdnom, nijenom i upitnom obliku
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2. i
3. lice jednine i 2. lice mnoine
Zamjenice
E osobne zamjenice u svim licima
E pokazne zamjenice
E povratne zamjenice
Imenice
E uporaba jednine i mnoine mukog i enskog roda
imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
lan
E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod
u jednini i mnoini uz imenice
E uporaba odreenog lana uz imenice
stajalita prema odreenomu prijevoznomu sredstvu,
komunikacijski obrasci pri odabiru artikala, kupovini i
plaanju, izraavanje miljenja o vremenu i atmosferskim
prilikama, izraavanja elja te estitanja blagdana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Razvija se tolerancija i empatija prema
stranoj kulturi i obiajima. Usvajaju se i stalno proiruju
komunikacijski obrasci uljudnoga ophoenja u razliitim
situacijama svakodnevnog ivota. Koriste se izvorni audio
i videomaterijali, prigodne recitacije i pjesmice. Uoavaju
se stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i obiajima
i ukazuje se na potrebu njihova uklanjanja.

E uporaba odreenog lana uz imenice za rodbinske

VJETINE I SPOSOBNOSTI
odnose uz koje stoji posvojni pridjev (proirivanje)
Pridjevi SLUANJE
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
E jednina i mnoina mukog i enskog roda pridjeva

E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

skupina talijanskoga jezika u odnosu na hrvatski jezik
E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja
E pokazni pridjevi u jednini i mnoini
E razumijevanje pitanja i kraih usmenih i pisanih
E posvojni pridjevi u jednini i mnoini

Brojevi tekstova
E glavni brojevi od 1 do 1000
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
E redni brojevi do 20
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
E sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja
Prijedlozi
fonolokih, ritmikih, naglasnih i intonacijskih
E uporaba uestalih prijedloga u ustaljenim izrazima
osobina talijanskog jezika prema uzorku
E spajanja prijedloga s odreenim lanom (globalno)
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
Prilozi
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
E mjesto priloga u reenici (globalno)
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
Reenice
E sposobnost postavljanja pitanja u sklopu obraenih
E reenice od vie elemenata. Upitne reenice sa: Chi?
tematskih sadraja i odgovaranje na takva pitanja
Che cosa? Com'? Come sono? Dov'? Dove sono?
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
Quanto? Per chi? Per chi ? Perch..? Quando?
u novim situacijama
Na razini prepoznavanja
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
E imperativ u svim licima
prema zadanom predloku
E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom
E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
oslovljavanju
izmjenu nekih elemenata
E osnovne matematike operacije
E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
E spajanje prijedloga s odreenim lanom
osoba, predmeta i situacija prema predloku
E neki uestali prilozi naina
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz poticaje

JEZINE FUNKCIJE ITANJE

U sklopu obraenih tema i jezinih struktura obradit e
E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini
se jezine funkcije: iznoenje podataka o sebi i osobama iz
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
vlastitoga okruenja, izraavanje stavova prema koli,
E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova
kolskim aktivnostima i nastavnim predmetima, opisivanje
nakon odsluanih zvunih uzoraka
izvankolskih i izvannastavnih aktivnosti, stavovi uenika i
motivacija za odabir porta ili neke druge aktivnosti,
PISANJE
orijentacija u prostoru: traenje i davanje informacija,
E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema
opisivanje vlastitoga ivotnog prostora i aktivnosti unutar
njega, izdavanje i izvravanje naredbi u kolskom predloku
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju
okruenju, osnovni oblici uljudbe, izraavanje osobnoga
E pisanje diktata s poznatim elementima

203
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima na
viestruki izbor
E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
uz dodavanje novih elemenata
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
E pisanje kraih voenih sastava (4 - 5 reenica)
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih
sredstava
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
slikovnoga rjenika i abecednoga rjenika
E sposobnost uoavanja analogija i zakljuivanja na
osnovi primjera
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja i
zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP)
6. RAZRED
esta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Poetak kolske godine: planovi, organizacija
kolskih i izvankolskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Questanno far un corso
di... Mi iscriver a... I miei progetti sono... Domani
studier..., giocher..., chiamer...
2. Komunikacija na daljinu: telefon, mobitel,
SMS poruke, e-mail, slanje razglednica i
pisama, pota
Kljune strukture i izriaji: Una telefonata: Pronto, chi
parla? Il telefonino: SMS ( i messaggini). Alla posta: per
favore mi dia un francobollo/un modulo... Vorrei spedire
una raccomandata, un telegramma...
3. Poziv na proslavu roendana ili godinjice:
organizacija proslave, hrana i pie, estitanja;
obiteljski odnosi
Kljune strukture i izriaji: Ho mangiato..., ho bevuto...
Alla festa invito... Vieni? Daccordo!... Mi dispiace, non
posso... No, grazie, devo... Per la festa compro... Preparo
la tavola: metto... Descrivo la mia famiglia: mia moglie,
mia nipote... Alla festa...
204
Talijanski jezik
4. Priprema obroka: tipini talijanski i hrvatski
gastronomski specijaliteti, poznati recepti,
usporedba obroka u Italiji i u Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Per preparare la macedonia di
frutta ci vuole.../gli ingredienti... Lava!... Mescola!... Le
specialit italiane: il panettone... I pasti principali in
Italia... In Croazia mangiamo...
5. Trgovine: odlazak u kupovinu, odreivanje
koliine, naini pakiranja prehrambenih
proizvoda, konfekcijski brojevi za odjeu i
obuu, tipini talijanski proizvodi, zanati i
zanimanja, uslune djelatnosti
Kljune strukture i izriaji: Vado in macelleria, in
panetteria... Compro: 2 etti di..., una bottiglia di... 1 chilo
di... Quanto/Quanta/Quanti/Quante...? La mia taglia
... Calzo (porto) il numero... Dal fruttivendolo compro...
Quanto costa? Quanto vengono? I prodotti tipici italiani: la
Moka, la pizza...
6. Moj grad: znamenitosti, kulturne ustanove,
galerije, muzeji, to mi se svia u mojem
gradu, zato volim ivjeti u gradu
Kljune strukture i izriaji: Zagabria la capitale... Si
trova... La piazza principale... Nella mia citt ci sono...
Vivere in una grande citt... Il turista: Per favore, come
posso arrivare a...? Prenda il tram numero 9...
7. Izlet u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad),
prijevozno sredstvo, smjetaj, dojmovi s izleta
Kljune strukture i izriaji: Sono andato in gita a... In
gita... a Firenze ho visitato... Ho viaggiato in macchina (in
autobus)... Ho alloggiato in... Mi piaciuto...
8. port: vrste portova, zdrav ivot
Kljune strukture i izriaji: Lo sport che mi piace ...
perch... Mi alleno per... Pratico... Gli sport in Italia... Gli
sport individuali o di gruppo... Se vuoi stare bene pratica...
Unintervista con un calciatore.
9. Blagdani i svetkovine: obiaji u Italiji i
Hrvatskoj
Kljune strukture i izriaji: Gli Italiani festeggiano...
mangiano... si scambiano i regali... In Croazia
festeggiano... I piatti tipici...
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije i pjesme. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, organizacija izleta, prikupljanje materijala,
izradba plana puta i proraun cijene ili obradba
pripremanja talijanskog specijaliteta, sastojci, nain
pripreme, podrijetlo.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 6. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 550 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 700
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne treba
uvoditi vie od 7 do 8 leksikih jedinica po nastavnom
satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim
sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva.
Gramatika se tumai u kontekstu situacije bez
mehanikoga pamenja paradigmi i ispitivanja pravila
izvan konteksta.
Glagoli
E prezent nepravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije:
venire, dare, fare, potere, rimanere, stare, dovere, volere
E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare--scare
E futur I. glagola essere i avere
E futur I. 1., 2. i 3. konjugacije pravilnih glagola
E futur I. povratnih glagola triju konjugacija
E futur I. nepravilnih glagola: venire, dare, fare, potere,
rimanere, stare, dovere
E futur I. glagola 1. konjugacije na -ciare, -gare, -sciare
E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije, s
pomonim glagolom avere ili essere, tvorba pravilnih i
nepravilnih participa prolih
E perfekt povratnih glagola
E imperativ glagola 1., 2. i 3. konjugacije
E imperativ glagola essere i avere
E imperativ nepravilnih glagola: venire, dire, dare, fare,
rimanere
lan
E oblici i uporaba partitivnoga lana
Zamjenice
E nenaglaeni oblici direktnih osobnih zamjenica
Pridjevi
E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quello
E oblici i uporaba pridjeva bello
E stupnjevanje pridjeva
E stupnjevanje pridjeva buono; uporaba
E stupnjevanje pridjeva: cattivo, alto, basso i njihova
uporaba
E oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello
ispred imenica
Brojevi
E glavni brojevi od 1000 nadalje
E pisanje brojeva rijeima
E oznaivanje datuma, pisanje datuma
205
Talijanski jezik
Prijedlozi
E oblici i uporaba padenih prijedloga: DI, A, DA, IN,
SU, CON, PER
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
Reenice
E upitne reenice, neupravni govor kad je u glavnoj
reenici glavno vrijeme
Na razini prepoznavanja
E nenaglaene osobne zamjenice u akuzativu, njihovo
mjesto u reenici i slaganje s participom prolim
glagola u perfektu
E mjesto opisnih pridjeva uz imenice
E uestali prilozi naina i njihovo mjesto u reenici,
izrazi za pojaavanje negacije
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura obradit e
se jezine funkcije: iznoenje osobnih planova za iduu
kolsku godinu, opisivanje kolskih i izvankolskih
aktivnosti, komunikacijski obrasci, sposobnost
komuniciranja telefonom, mobitelom, SMS porukama,
elektronikom potom, e-mailom, razglednicama, kratkim
pismima, komunikacija u javnim ustanovama. Opisivanje,
pozivanje, izraavanje odnosa meu lanovima obitelji,
izraavanje zadovoljstva, zahvaljivanje, izraavanje
stajalita, usporeivanje, izraavanje vlastitoga ukusa pri
kupovanju, izricanje dojmova s putovanja, opis
geografskoga poloaja, znamenitosti i kulturnih institucija,
muzeja i galerija, opisivanje vlastitoga grada, izraavanje
privrenosti i osobnog stajalita prema portovima, zdravoj
prehrani i ivotu. Izraavanje dojmova o svetkovinama i
obiajima u Italiji i Hrvatskoj.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Koriste se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja tijekom uobiajenih dnevnih aktivnosti,
estitanja i svetkovanja. Izvorni tekstovi, prigodne
recitacije i pjesmice, audio i videomaterijali, zemljopisne
karte, planovi gradova, podatci o kulturnim spomenicima
i kulturnim znamenitostima bit e korisne kulturoloke
informacije koje e razvijati interkulturalnu kompetenciju,
toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi. Koristei
razliite izvore informacija, uoavat e se stereotipi i
uklanjat e se predrasude o stranoj kulturi te poticati
uenike na njihovo kritiko prosuivanje.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E povezivanje vizualnog ( slikovnoga) i auditivnoga
jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova
E razumijevanje osnovnih namjera sugovornika
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost ponavljanja fonolokih, ritmikih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika
prema uzorku
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka
E sposobnost prepriavanja poznatoga teksta te voenje
dijaloga o poznatoj temi
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
sklopu obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanom predloku
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez
njih
E sposobnost povezivanja odreene teme s vlastitim
iskustvom
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei, izdvojenih reenica i
jednostavnih tekstova na razini prethodno usvojenih
zvunih uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon
odsluanih zvunih uzoraka
E itanje i razumijevanje kraih izvornih uputa,
informacija i poruka, itanje SMS-a i e-maila i
tekstova na Internetu.
PISANJE
E prepisivanje reenica i tekstova prema predloku
E zaokruivanje tonoga odgovora, podcrtavanje
zadanih elemenata
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju
E pisanje diktata s poznatim elementima
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima
viestrukog izbora
E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
teksta uz dodavanje novih elemenata
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje
pitanja
E pisanje voenih sastava (do 10 reenica )
E pisanje estitki, kratkih poruka, e-maila, SMS-a,
ispunjavanje obrazaca
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz koritenje vizualnih i
206
Talijanski jezik
auditivnih poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
rjenika
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
njihova primjena
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja i
izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan uionice i
kole
E sposobnost povezivanja rijei u tematska podruja
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku i napretku drugih
E sposobnost meusobnoga vrjednovanja uenika (EJP)
7. RAZRED
sedma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Putovanje: odabir odredita, odabir
prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci),
turistika agencija, kupnja karata, spremanje
prtljage
Kljune strukture i izriaji: Potremmo partire per
Vorrei andare a/in Mi piacerebbe visitare... Viaggiare in
treno, in autobus, in aereo. Arrivare a destinazione.
Allagenzia turistica posso chiedere informazioni, comprare
i biglietti Preparare i bagagli.
2. Zrana luka: odlazak u zranu luku, aktivnosti
prije, u tijeku i poslije leta
Kljune strukture i izriaji: Lautobus per laeroporto
parte da Laereo parte alle Controllare i bagagli, il
passaporto. Laereo decolla prende quota
Latterraggio Lhostess, il pilota.
3. Rim: povijesni, umjetniki i turistiki aspekti,
snalaenje u stranome gradu
Kljune strukture i izriaji: Oggi visitiamo Sarebbe
interessante vedere Per arrivare in Prendiamo la
metropolitana. Dove si trova...? Consultare la pianta.
4. Posjet tipinomu restoranu: komunikacija u
restoranu, odabir autohtone hrane i pia
Kljune strukture i izriaji: Prenotare un tavolo per...
Consultare la lista dei cibi e delle bibite Chiamare il
cameriere. Per primo prendo Per secondo prendiamo
Per favore il conto! Ecco la mancia! Il servizio (non)
compreso.
5. ivot mladih: izlasci, mjesta izlazaka,
druenje, glazba
Kljune strukture i izriaji: La sera mi piace uscire con
Vado in discoteca Mi piace la musica di Stasera
andiamo al cinema / a teatro / al concerto di
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Ljudsko tijelo: irenje poznatoga rjenika
(vokabulara), laki zdravstveni problemi,
komunikacija pri traenju pomoi
Kljune strukture i izriaji: Non mi sento bene... mi fa
male... Vado dal medico/allambulatorio/allospedale/al
pronto soccorso. Con la ricetta vado in farmacia.
7. Prirodne ljepote Italije: nacionalni parkovi,
vulkani, Alpe, Sicilija ili Sardinija
Kljune strukture i izriaji: I parchi nazionali in Italia
sono Le Alpi si trovano I vulcani sono La Sicilia
Le bellezze naturali I monumenti storici
8. Talijanska popularna glazba: poznati pjevai,
naslovi pjesama, festivali popularne glazbe
Kljune strukture i izriaji: I miei cantanti preferiti
sono So cantare... Seguo il festival della canzone...
9. Blagdani i svetkovine: obiaji uz proslave
svetkovina i blagdana
Kljune strukture i izriaji: Il Natale, il Capodanno, la
Pasqua, il Carnevale Le tradizioni e le specalit
gastronomiche.
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije i pjesme. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u sklopu zadanih tematskih sadraja, npr.
obradba jedne talijanske pokrajine.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 7. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 800 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja oko 950
leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika predvia se
obradba od 8 do 9 leksikih jedinica po nastavnom satu.
Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu
gramatikog nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se
tumai i provjerava u kontekstu situacije bez mehanikog
zapamivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
E bezlini oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezlini
izrazi ( bello, possibile/impossibile, bisogna, necessario)
s infinitivom
E kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola
(essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere)
E tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola
(essere, avere, fare, dare, stare, bere, piacere)
207
Talijanski jezik
E uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta
E tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i
imperfektu + gerundiv
E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
nainima: concludere, piacere, rompere, salire, scegliere,
scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere
Imenice
E neke uestale imenice s nepravilnom mnoinom
lan
E uporaba neodreenog i odreenog lana
E odreeni lan s prijedlozima
E isputanje lana u nekim izrazima
Pridjevi
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
Zamjenice
E naglaene osobne zamjenice (subjekt, objekt),
nenaglaene osobne zamjenice (direktni objekt) te
njihovo slaganje s participom prolim, nenaglaene
osobne zamjenice (indirektni objekt)
E uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s
participom prolim
E razlika izmeu ci i ne u funkciji nenaglaenih
zamjenica i prilonih oznaka
Brojevi
E ponavljanje glavnih i rednih brojeva
Prilozi
E tvorba i uporaba priloga naina
E stupnjevanje nekih priloga
E prilozi mjesta i vremena
Prijedlozi
E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim lanom,
uporaba
Reenice
E upitne, vremenske, pogodbene u sadanjosti
Na razini prepoznavanja
E gerundiv umjesto zavisnih reenica, pogodbene
reenice u prolosti Se potevo venivo subito.
E uporaba odreenog lana uz geografska i vlastita
imena i prezimena
JEZINE FUNKCIJE
U sklopu obraenih tema i jezinih struktura obradit e
se jezine funkcije: izraavanje vlastitih sklonosti pri
planiranju i odabiru odredita putovanja (izleta),
prijevoznoga sredstva te uvaavanje i prihvaanje miljenja
drugih, odgovarajui komunikacijski obrasci,
komunikacija u zranoj luci, traenje informacija,
opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turistikih
znamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu pri
odabiru jela i pia, naruivanje, izraavanje vlastitih
sklonosti, opisivanje posjeenih lokaliteta, usporeivanje sa
slinim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izraavanje
zadovoljstva/nezadovoljstva, traenje medicinske pomoi,
izraavanje boli i nelagode, izraavanje slaganja/neslaganja
s miljenjem drugih, opisivanje znaenja pojedinih
praznika te naina slavljenja i obiljeavanja.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Obrasci uljudnoga ophoenja u javnim
prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta
kulturnim i povijesnim spomenicima i ostalim
institucijama, traenje informacija o redu vonje,
turistikim prospektima, sluenje zemljopisnom kartom,
planom grada, itd., pridonijet e razvoju kulturoloke
kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture, uz
uoavanje slinosti i razlika, razvijajui toleranciju i
empatiju prema stranoj kulturi.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i kraih usmenih tekstova
E razumijevanje namjera sugovornika
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskoga jezika
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka
E sposobnost prepriavanja poznatog teksta te voenje
dijaloga o poznatoj temi
E sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
sklopu obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema
zadanom predloku
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih i pisanih uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon
odsluanih zvunih uzoraka
E korektno itanje tekstova i bez zvunih uzoraka
E itanje i razumijevanje kraih izvornih uputa i
poruka, itanje SMS poruka, e-maila, Interneta
PISANJE
E prepisivanje tekstova prema predloku (kao vjeba za
diktat)
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju
E pisanje diktata s poznatim elementima
E provjera razumijevanja tekstova u zadacima
viestrukoga izbora
Talijanski jezik
E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenoga
teksta uz dodavanje novih elemenata
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
E pisanje voenih sastavaka (do 10 reenica)
E pisanje estitki, kratkih poruka, SMS poruka, e-maila,
ispunjavanje obrazaca i voenje biljeaka
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E usvajanje izgovora, znaenja novih rijei i
gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih
poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i
postera
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
rjenika i drugih izvora znanja
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja,
analize podataka i zakljuivanja tijekom nastave izvan
uionice i kole
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
njihova primjena u novom tekstu
E uoavanje slinosti i razlika izmeu stranoga i
i materinskoga jezika ili meu stranim jezicima
E sposobnost rjeavanja problema uz koritenje novih
tehnologija (Internet, raunalo)
E razvijanje strategije suradnikog uenja i sposobnosti
izlaganja o rezultatima rada u skupini
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku i o napretku drugih (EPJ)
8. RAZRED
osma godina uenja
CJELINE I TEME
1. Neke poznate povijesne linosti: istraivai,
znanstvenici, knjievnici i umjetnici (osnovni
podatci); zanimanja
Kljune strukture i izriaji: I famosi inventori italiani
sono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... Gallileo
Gallilei nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte, le sue
opere principali...
2. kolski sustav: uporedba kolskoga sustava u
Italiji i u Hrvatskoj; pisanje ivotopisa
Kljune strukture i izriaji: La scuola elementare in
Italia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore,
superiore), iscriversi alluniversit, laurearsi. Il mio
curriculum vitae.
3. Raunalo i Internet: prednosti i nedostatci
Kljune strukture i izriaji: Invio un e-mail, frequento
vari siti... navigo in Internet. Vantaggi e svantaggi del
computer.
208
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Odjea i obua: talijanska moda i stilisti;
rasprostranjenost talijanske modne industrije u
svijetu
Kljune strukture i izriaji: Mi tolgo... mi vesto... mi
svesto... provo nel camerino... Fare uno sconto... avere i
prezzi fissi... pagare alla cassa... prendere lo scontrino. I
grandi stilisti italiani sono...
5. Talijanska televizija i tisak: TV program i vrste
emisija; vrste filmova, dnevni i tjedni tisak
novinski lanci, promidbeni oglasi
Kljune strukture i izriaji: Seguo il programma
televisivo da...a... seguo le telenovelle... i programmi
musicali, i film, il telegiornale sul primo canale. Stasera
andr in onda... I giornali e le riviste italiane sono... Le
pagine pubblicitarie presentano...
6. Talijanski gradovi: znaajke gradova,
osobitosti suvremene Italije
Kljune strukture i izriaji: Napoli, Milano, Venezia,
storia e cultura, importanza economica, specialit
gastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico.
7. Ekoloki aspekti ivota: ivot u gradu, ivot na
selu, ljubav prema ivotinjama i borba za
opstanak rijetkih vrsta
Kljune strukture i izriaji: Vantaggi e svantaggi della
vita in citt e in campagna, diritti degli animali, animali in
via destinzione, la protezione/labbandono degli animali.
8. Blagdani i svetkovine: narodni obiaji Italije;
znaenje gesta u talijanskoj kulturi
Kljune strukture i izriaji: Tradizioni, feste e folclore: il
Palio di Siena, la regata storica di Venezia, il Carnevale di
Venezia e di Viareggio; la gesticolazione degli italiani.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
pjesme, i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, podrobnije obradba jedne talijanske regije,
izradba postera i prikupljanje izvornih materijala.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 8. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 1000 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksikih
jedinica. Pri obradbi novog leksika ne bi trebalo uvoditi
vie od 9 do 10 novih leksikih jedinica po nastavnom
satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim
sadrajima. Nakon 8 godina uenja jezika predvia se
postizanje razine A2 prema Zajednikom europskom
referentnom okviru za jezike.
209
Talijanski jezik
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu
gramatikoga nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika
se tumai i provjerava u kontekstu situacije bez
mehanikog zapamivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
E oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s
nenaglaenim osobnim zamjenicama
E nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
nainima: cogliere, nascere, piacere, porre, produrre,
risolvere, svolgere, tacere, tenere, vivere
E uvjebavanje upotrebe glagolskih vremena obraenih
do 8. razreda
Imenice
E tvorba enskog roda imenica (iznimke)
E tvorba mnoine imenica (iznimke)
Pridjevi
E tvorba enskog roda pridjeva (iznimke)
E tvorba mnoine pridjeva (iznimke)
E oblici i uporaba nekih neodreenih pridjeva
lan
E isputanje lana i uporaba lana uz zemljopisno
nazivlje te osobna imena i prezimena
Zamjenice
E odnosne zamjenice che, di cui, il quale, la quale, del
quale, della quale...
E nenaglaene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i
njihovo zdruivanje s imperativom, gerundivom i
infinitivom
E zdruivanje nenaglaenih zamjenica s ecco
E zdruivanje nenaglaenih zamjenica u dativu i
akuzativu i njihovo mjesto u reenici samo na razini
razumijevanja i prepoznavanja u tekstu
Brojevi
E izricanje cijena, nadnevka, godina, stoljea, mjera i
teina
Prilozi
E prilozi kojima se izraava sumnja/dvojba
Prijedlozi
E prijedlozi te prijedlozi spojeni s odreenim lanom:
uporaba
Reenice
E odnosne reenice
E upravni i neupravni govor
E pogodbene reenice (Si + prezent ind., prezent/
futur, Si + imperfekt ind., imperfekt)
Na razini razumijevanja
E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni
s oblicima za imperativ u 3. licu jednine i mnoine u
zavisnim reenicama iza glagola elje, volje, sumnje,
itd.
E zdrueni oblici nenaglaenih osobnih zamjenica (dativ
+ akuzativ) i njihovo mjesto u reenici
E zdrueni oblici nenaglaenih osobnih zamjenica i
njihovo spajanje s imperativom, infinitivom,
gerundivom i s ecco.
E izricanje stoljea - il Duecento
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura obrauju
se jezine funkcije: iznoenje podataka o poznatim
linostima, i analiza utjecaja na talijansku drutvenu
stvarnost, opisivanje kolskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj,
komunikacijski obrasci: pisanje ivotopisa, uporaba
informatikoga nazivoslovlja na talijanskom, izraavanje
gledita prema uporabi raunala i moderne tehnologije na
mlade, izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski
obrasci), iznoenje miljenja o poznatim talijanskim
stilistima i televizijskom programu, izraavanje sklonosti
prema razliitim vrstama programa, praenje talijanskoga
tiska, povlaivanje ili kritika, opis nekih veih talijanskih
gradova, iznoenje pozitivnih i negativnih znaajki
dananje Italije, gledite prema ivotu u gradu i na selu,
diskusija o ekologiji i ouvanju okolia, opisivanje
tradicionalnih i folklornih obiaja i blagdana u Italiji te
usporedba sa slinim obiajima u Hrvatskoj, iznoenje
osobnoga iskustva.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja u javnim prijevoznim sredstvima, restoranima,
prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i
ostalim institucijama u gradovima, uporaba turistikih
prospekata, zemljopisne karte, plana grada; poznavanje
talijanske povijesti, kulture i nekih znaajnijih umjetnikih
djela i linosti proirit e znanje o stranoj zemlji i omoguit
e bolje razumijevanje njezine kulture proirujui
interkulturalnu kompetenciju. Kritiki stav prema
stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi i obiajima
pridonijet e boljem razumijevanju vlastite kulture.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i didaktikih i kraih izvornih
tekstova
E razumijevanje namjera sugovornika
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskog jezika
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka
E sposobnost prepriavanja poznatog teksta te voenje
dijaloga o poznatoj temi
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
210
Talijanski jezik
okviru obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
E sposobnost sudjelovanja u dijalozima
E sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog
predloka i izricanje osobnih stavova
E sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja tekstova uz poticaje i bez
njih
E sposobnost primjene obraenih tema na osobna
iskustva
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih i pisanih uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga i tekstova nakon
odsluanih zvunih uzoraka i bez njih
E itanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka,
itanje SMS-a , e-maila i Interneta
PISANJE
E odgovaranje na pitanja o poznatom sadraju
E pisanje diktata s poznatim elementima
E provjera razumijevanja tekstova u zadatcima
viestrukog izbora
E popunjavanje vjebi prema zadanim uzorcima
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
uz dodavanje novih elemenata
E pismeno odgovaranje na osobna pitanja
E pisanje voenih sastava (do 20 reenica)
E pisanje estitki, kratkih poruka, SMS-a, e-maila,
ispunjavanje obrazaca i voenje biljeaka, pisanje
biografije
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E usvajanje izgovora, znaenja novih rijei i
gramatikih struktura uz primjenu audiovizualnih
poticaja i pisanoga teksta
E izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih
tekstova ili tematskih panoa
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice,
rjenika i asopisa na stranom jeziku
E koritenje novih tehnologija u traenju informacija,
samostalno pronalaenje potrebnih informacija i
njihovo koritenje
E stjecanje znanja na osnovi istraivanja, analize
podataka i zakljuivanja tijekom nastave izvan
uionice i kole
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka
E razvoj suradnikog uenja
E sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili
individualnog istraivanja (poster, izlaganje)
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
njihova primjena u novom tekstu
E uoavanje slinosti i razlika izmeu stranoga i
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
materinskoga jezika ili meu stranim jezicima
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku i napretku drugih (EJP)
Talijanski kao
drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina uenja
CJELINE I TEME
1. Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i
neformalna razina, osnovni komunikacijski
obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Buongiorno!
Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo... Chi
sei? Sono... Come stai...? Sto bene/male. Come sta? Chi
? Questo un bambino. Questa una bambina.
2. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje
lanova ue obitelji i prijatelja, odreivanje
gdje se tko nalazi
Kljune strukture i izriaji: Chi ? Questo il pap/il
nonno/lamico di... Questa la mamma/la nonna/la
sorella/lamica di...il bambino, i bambini, la bambina, le
bambine... Dov...? Dove sono...?
3. Moj dom: opis kue i stanovanja, imenovanje
osnovne opreme u kui, odreivanje gdje se to
nalazi
Kljune strukture i izriaji: Che cos...? ... Che cosa
c ? C ... Dov...? ..., Non ..., in cucina, nel bagno,
nel soggiorno, ecc.
4. Moje igrake: imenovanje i opis predmeta,
igrake i igre, osnovne boje, odreivanje boja
predmeta, brojevi od 1-10
Kljune strukture i izriaji: Ho/hai/ha/tanti
giocattoli... Il trenino grande. I vagoni sono rossi. La
matita gialla. Quanti...? Quante...? Cinque, otto. Per
favore? Grazie, prego... Com...? Come sono...? Di
che colore ...? Di che colore sono...?
5. ivot u koli: opis prostora i osnovne
aktivnosti u koli, odreivanje pripadnosti,
izvravanje naredbi u kolskom okruenju
Kljune strukture i izriaji: Che cosa fai? Canto, leggo,
scrivo, disegno, porto... Di che colore ...? La
mia/tua/sua/mela rossa... Com...? Il
mio/tuo/suo/panino buono... Ascoltate! Disegnate!
Sedetevi!
211
Talijanski jezik
6. Ljudsko tijelo: osnovni dijelovi tijela, opis
osoba
Kljune strukture i izriaji: Com il ragazzo? Il
ragazzo piccolo/grande/bello/buono... Com la
ragazza?La ragazza buona... Come sono i ragazzi/le
ragazze? I ragazzi sono piccoli/grandi/belli... Le ragazze
sono piccole...
7. Odjea: imenovanje i opis odjee, boje
Kljune strukture i izriaji: Che cos ...? Che cosa c
..? C ... Di che colore ...? Che cosa /ti metti/si
mette...? Io mi metto.../lui si mette... Lei si mette la
maglietta gialla e una bella gonna... Il mio maglione/la mia
gonna/ sopra.../ sotto...
8. Godinja doba i atmosferske prilike: opis
dnevne vremenske situacije, prikladna odjea,
izraavanje osobnih stavova
Kljune strukture i izriaji: Mi piace.../Non mi piace...
perch... Che stagione ...? ... Che tempo fa? Fa caldo,
fa freddo... Ho caldo, ho freddo, mi metto...
9. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u
koli, izraavanje osobnih stavova
Kljune strukture i izriaji: Invito tanti amici...
preparo... Ho paura di.../Non ho paura di... Dov...?
Dove sono...? Davanti.../ dietro...
10. ivotinje: imenovanje i opis domaih i nekih
divljih ivotinja, kuni ljubimci i ivotinje u
zoolokom vrtu, glasanje ivotinja i korist od
domaih ivotinja
Kljune strukture i izriaji: Come fa...? Dov..? Dove
sono...? Come sono...? Che cosa d la gallina? La gallina
d
11. Blagdani i svetkovine: nazivi, estitanje, obiaji
Kljune strukture i izriaji: San Nicol, Santa Lucia, la
Befana, Natale, Capodanno, Pasqua. Buone feste! Boun
Natale!, Felice Anno Nuovo! Bouna Pasqua! Tanti
auguri!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesmice i brojalice. Sadraji se proiruju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih
sadraja. Primjerice, izradba pozivnica u vrijeme blagdana,
postera, estitaka, prikupljanje slikovnog materijala i
izradba panoa.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 1. godine uenja jezika
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Talijanski jezik

predvia se aktivna uporaba oko 120 leksikih jedinica, a Na razini prepoznavanja

na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 200 E prezent glagola avere, essere i uestalih glagola uz

leksikih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi trebalo tematska podruja u svim licima u potvrdnom,
uvoditi vie od 5 do 6 leksikih jedinica po nastavnom nijenom i upitnom obliku
satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim E prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, nijenom i

sadrajima. upitnom obliku

GRAMATIKE STRUKTURE
Gramatike se strukture ne tumae eksplicitno, nego ih
uenici usvajaju mehaniki, a zatim se postupno osvjeuje
njihovo znaenje u tekstu uz povezivanje s poznatim
rjenikom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
E prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3.
lice mnoine u potvrdom i nijenom obliku
E prezent uestalih glagola vezanih uz tematska
podruja u prva tri lica lica jednine i u 3. licu
mnoine
E glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine
E povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu, prva tri
E imperativ glagola u okviru tematskih podruja
E osobne zamjenice u mnoini
E brojevi do 31 za oznaivanje datuma u mjesecu
E neki uestali prilozi naina
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura obrauju
se jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i
formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,
imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,
opisivanje ljudskoga tijela, izraavanje stajalita, izraavanje
svojine, opisivanje atmosferskih prilika, izraavanje
koliine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski
obrasci uljudnoga ophoenja, estitanja i zahvaljivanja.

lica jednine
KULTURA I CIVILIZACIJA
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
razumijevanja i mehanike uporabe; 2. lice jednine i
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
2. lice mnoine
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i
dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
globalne uporabe)
ophoenja, opis stanovanja i ivota djece u Italiji, estitanja
E osobne zamjenice uz glagole
i svetkovanja blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
E pokazne zamjenice
razvijat e postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne razliitostima pridonosei razvoju interkulturalne
uporabe) kompetencije. Usporedba se moe proiriti i na prvi strani
E globalno razlikovanje i uporaba jednine i mnoine
jezik.
mukog i enskog roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
VJETINE I SPOSOBNOSTI
lan (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
uporabe)
SLUANJE
E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
u jednini i mnoini uz imenice
stranom jeziku
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne
E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja
uporabe)
E razumijevanje pitanja i kraih reenica
E razlikovanje jednine i mnoine mukog i enskog
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
roda pridjeva
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

E uporaba pokaznih pridjeva u jednini i mnoini

GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
E oblici posvojnih pridjeva za muki i enski rod u prva
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
tri lica jednine E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
Brojevi
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
E glavni brojevi od 0 do 10
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E redni brojevi do 5
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
Prijedlozi govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih
E na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezinim
rijei, reenica i pjesmica
uzorcima E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
Prilozi neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
Reenice okviru obraenih tematskih sadraja
E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come?, Dove?, u novim situacijama
Dov'?, Per chi ?, Quanto?, Quanta?, Quanti?, Quante? E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama

212
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
prema zadanom predloku
E sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz
izmjenu nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
poticaje
ITANJE
E pamenje grafijske slike rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova
nakon odsluanih zvunih uzoraka
E itanje abecede
PISANJE
E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema
predloku
E podcrtavanje ili odabir zaokruivanjem tonoga
odgovora, precrtavanje suvinih elemenata
E povezivanje rijei i slike
E sposobnost prepisivanja prema uzorku
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
kraih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje kraih ciljanih diktata
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E postupno usvajanje izgovora, znaenja rijei i
gramatikih struktura uz koritenje audiovizualnih
poticaja
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
slikovnoga rjenika
E sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u
novim situacijama u individualnom radu ili u skupini
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i
zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku i o napretku razreda kao cjeline
(EJP)
5. RAZRED
druga godina uenja
CJELINE I TEME
1. Predstavljanje i pozdravljanje: neformalna i
formalna razina, osnovni komunikacijski
obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Buongiorno! Buonasera!
Buonanotte! Arrivederci! ArrivederLa, signora! Come ti
chiami? Mi chiamo... Chi ? un ragazzo, una
ragazza... Chi sei ? Sono un... una...
213
Talijanski jezik
2. Veliki odmor: aktivnosti za vrijeme kolskog
odmora, uina, druenje, uljudno ophoenje
Kljune strukture i izriaji: Durante lintervallo ho
fame/ho sete... Che cosa hai per merenda? Ho... Per favore
mi dai la tua merendina / il tuo panino...Volentieri,
ecco.... Grazie. Prego.
3. kolski pribor: nabrajanje i opis kolskog
pribora; matematike operacije
Kljune strukture i izriaji: Che cosa c ? C ... ci
sono... Dov l insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti
libri/quante matite ci sono...? Ci sono 8... Che cos?
uno zaino... Com...? Lo zaino nuovo. Chi ? uno
scolaro, un ragazzo, una ragazza... Com...? Come
sono...? Il ragazzo bravo. I ragazzi sono bravi.
4. Proslava roendana: pozivnice, estitke,
pokloni; boje
Kljune strukture i izriaji: Quanti anni hai? (Ne)ho...
Ti invito al mio compleanno... Preparo... compro... Buon
compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te...
Grazie... Dove? Vicino, lontano... Com? Come sono?
Di che colore ...? Di che colore sono...?
5. Slobodno vrijeme: raspored dnevnih i tjednih
aktivnosti, dani u tjednu
Kljune strukture i izriaji: Scriviamo i compiti, metto in
ordine... prendo... vado al cinema/a teatro/al
compleanno/al supermercato... Vado a piedi... sabato,
tardi. Il nuned e il giovedi ho...
6. Prijevozna sredstva: gradski i meugradski
prijevoz, priprema za putovanje, stanovanje u
gradu
Kljune strukture i izriaji: Prendo lautobus, vado dai
nonni, abitano al primo/al sesto, al... piano... Faccio la
mia valigia e parto per... I miei zii partono domani
7. Izlet: odnos meu prijateljima, higijenske
navike, snalaenje u prostoru, godinja doba i
mjeseci
Kljune strukture i izriaji: Il fine settimana in
montagna... Chi si lava? Io mi vesto, non mi lavo... Nel
bagno... Vicino, lontano, sotto, sopra, davanti, dietro... A
che ora? Alle sette, alle... Che stagione ? ... Che tempo
fa? I mesi dellanno
8. Obrok u obitelji: vrsta hrane, pripremanje
stola, ponaanje za stolom
Kljune strukture i izriaji: ora di pranzo/di cena...
Aiuto la mamma/il pap... Apparecchio la tavola.Sulla
tavola mettiamo... Che cosa abbiamo per pranzo/per cena?
Leggo i numeri... Che ora ? Che ore sono? Sono le...Alle
otto.
9. Blagdani i svetkovine: estitke i obiaji
Kljune strukture i izriaji: la festa della mamma/del
pap, Natale, Capodanno, il carnevale, la Pasqua, Buon
Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon
compleanno! Auguri!
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, bajke i pjesmice. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, priom Pinocchio (osnovni likovi i pouka)
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 2. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 200 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja i mehanikog usvajanja do 300
leksikih jedinica. Pri obradi novog leksika ne bi trebalo
uvoditi vie od 6 do 7 leksikih jedinica po nastavnom
satu. Rjenik se cikliki ponavlja i proiruje novim
sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
Pristup gramatici je:
kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu
gramatikoga nazivlja i usustavljivnje gradiva prve godine
uenja. Gramatike se strukture tumae u kontekstu
situacije bez mehanikoga pamenja i ispitivanja
gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
E prezent glagola essere i avere u potvrdom, nijenom i
upitnom obliku
E prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz
tematska podruja u potvrdnom, nijenom i upitnom
obliku
E prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom,
nijenom i upitnom obliku
E prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u
potvrdnom, nijenom i upitnom obliku
E imperativ u okviru tematskih podruja na razini
razumijevanja i uporabe u dnevnoj komunikaciji, 2.
lice jednine i 2. lice mnoine
Zamjenice
E osobne zamjenice u svim licima u nominativu
E pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
lan
E neodreeni lan i odreeni lan za muki i enski rod
u jednini i mnoini uz imenice
Pridjevi
E jednina i mnoina mukoga i enskoga roda pridjeva
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
E pokazni pridjeva u jednini i mnoini
E posvojni pridjevi za muki i enski rod u jednini i
mnoini
Talijanski jezik
Brojevi
E glavni brojevi od 1 do 100
E redni brojevi do 12
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga u izrazima
E pravilo spajanja prijedloga DI s odreenim lanom u
kontekstu
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
Reenice
E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne
reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?,
Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi ?, Perch?,
Quando?
Na razini prepoznavanja
E imperativ glagola u okviru tematskih podruja, oblici
za uljudno oslovljavanje
E uporaba prezenta za izricanje budunosti
E uporaba odreenog lana ili isputanje lana ispred
imenica za rodbinske odnose ispred kojih je prisvojni
pridjev
E izraavanje koliine partitivnim lanom ili samo
prijedlogom di
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura obrauju
se jezine funkcije: pozdravljanje na neformalnoj i
formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,
imenovanje i opisivanje predmeta i izraavanje odnosa u
prostoru, opis dnevnih higijenskih navika, izraavanje
stajalita, izraavanje svojine, opisivanje atmosferskih
prilika i godinjih doba, izraavanje vremena, izraavanje
koliine, potvrivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski
obrasci uljudnog ophoenja, estitanje i zahvaljivanje.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja, tipina talijanska vlastita imena, kultura
stanovanja, tipina talijanska jela, estitanje i svetkovanje
blagdana, prigodne recitacije i pjesmice postupno e
proirivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjeaje
empatije i tolerancije prema razliitostima. Usporedba s
poznatim sadrajima iz prvoga stranog jezika doprinosi
razvoju interkulturalne kompetencije.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnoga jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i kraih reenica, razumijevanje
osnovnih namjera sugovornika
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
214
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E sposobnost pamenja i pravilnog ponavljanja
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih
rijei, reenica i pjesmica
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
okviru obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanom predloku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
poticaje
ITANJE
E itanje i razumijevanje rijei i reenica na razini
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
E glasno itanje i razumijevanje reenica, dijaloga i
kraih tekstova nakon odsluanih zvunih uzoraka
E sposobnost itanja i razumijevanja kraih uputa i
poruka
PISANJE
E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema
predloku
E zaokruivanje tonoga odgovora, podcrtavanje ili
precrtavanje suvinih elemenata teksta
E uoavanje razlika izmeu grafije i izgovora u
talijanskom jeziku uz usvajanje osnovnih pravila
grafije
E uoavanje razlika izmeu grafijskih pravila u
talijanskom i hrvatskom jeziku
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje kraih ciljanih diktata
E sposobnost pisanja jednostavnih reenica, estitki,
kratkih poruka na razglednici ili u obrascu s osobnim
podatcima
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih
struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju u
kontekstu reenice
E sposobnost primjene steenih znanja u novim
situacijama u individualnom radu ili u radu u skupini
Talijanski jezik
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice,
i slikovnoga rjenika i rjenika
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i
zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoocje-
njivanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i
napretku drugih
6. RAZRED
trea godina uenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi: formalna i neformalna razina,
osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
Kljune strukture i izriaji: Ciao! Arrivederci! Buon
giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo!
ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie.
2. Poetak kolske godine: kolski praznici,
planovi za budunost i organizacija kolskih i
izvankolskih aktivnosti
Kljune strukture i izriaji: Quando iniziano le lezioni?
Lorario, le attivit extrascolastiche, le vacanze estive.
Questanno seguir un corso di...
3. Potanske poiljke: pota, vrste potanskih
poiljki, slanje poiljaka, ispunjavanje obrazaca,
plaanje, pisanje razglednica
Kljune strukture i izriaji: Una cartolina, una lettera,
lindirizzo, il francobollo, andare alla posta, spedire un
telegramma, un pacco, compilare il modulo per... pagare allo
sportello.
4. Vrste telefonskih komunikacija: telefon,
telefonska govornica, mobitel, korisni
telefonski brojevi
Kljune strukture i izriaji: Il telefono, telefonare (tra
poco, tra unora, domani...), una cabina telefonica. Pronto,
chi parla? Consultare lelenco telefonico, il cellulare (il
telefonino), un SMS, un e-mail.
5. Kupovanje: trgovaki centri, male trgovine,
trnica; odabir prehrambenih proizvoda, voa,
povra i pia
Kljune strukture i izriaji: andare al mercato/al
supermercato/nel negozio di fronte, ho bisogno di... fare le
compere, la frutta, la verdura, le bibite, pagare alla cassa,
prendere lo scontrino.
6. Glavni brojevi do 1000 000: izricanje cijene
proizvoda u kunama i eurima; izricanje
nadnevaka i itanje sata; redni brojevi do 20
Kljune strukture i izriaji: Scusi, quanto costa? 150
215
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
kune, 2 euro... Che giorno ? Scrivere la data. Dicembre
il dodicesimo mese dell'anno. Che ora ?... Sono le...
7. Talijanska kuhinja: tipina talijanska jela,
gastronomski specijaliteti, obroci tijekom
dana, prehrambene navike
Kljune strukture i izriaji: Faccio la prima colazione
alle Pranzo/ceno con Ieri ho mangiato Ho
cominciato con lantipasto, per primo/per secondo ho
preso I cibi tipici italiani: la pizza, i ravioli, gli
spaghetti...
8. Odnosi u porodici: rodbinske veze,
pripremanje porodine proslave
Kljune strukture i izriaji: Oggi il compleanno /
lanniversario / lonomastico di La famiglia: il marito, la
moglie, i figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavola
per la festa di
9. portovi: ekipni i individualni portovi,
odgojni utjecaj porta na mlade
Kljune strukture i izriaji: Sono sportivo, pratico mi
alleno La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sport
preferito
10. Izlet na kraju kolske godine: snalaenje u
nepoznatom gradu, koritenje plana grada,
davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu,
koritenje zemljopisne karte
Kljune strukture i izriaji: Mettersi daccordo, fare una
gita a consultare la pianta della citt Per favore,
dov? Presento la mia citt.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesme i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, osnovni geofiziki podatci o Italiji i njezinim
najpoznatijim gradovima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 3. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 300 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja do 450 leksikih jedinica. Pri
obradi novoga leksika preporua se uvoenje od 7 do 8
leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki
ponavlja i proiruje novim sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
U estom je razredu pristup gramatici je kognitivan i
eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikoga nazivlja i
usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se
tumai u kontekstu situacije bez mehanikog pamenja i
ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta.
216
Talijanski jezik
Glagoli
E prezent nepravilnih glagola venire, dare, dire, potere,
rimanere, stare, dovere, volere, bere u potvrdnom i
nijenom i upitnom obliku
E prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare, -scare
E futur I. pomonih glagola essere i avere
E futur I. pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
E futur I. povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
E futur I. nepravilnih glagola venire, andare, dare, dire,
fare, potere, volere, dovere, stare, bere
E futur I. glagola na -care, -gare, -scare
E perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije s
pomonim glagolom avere i essere
E tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta
E perfekt povratnih glagola
E imperativ glagola na -are, -ere, -ire ( 2. lice jednine i 2.
lice mnoine, a ostali oblici na razini prepoznavanja i
razumijevanja)
Zamjenice
E osobne zamjenice u svim licima u nominativu
E nenaglaene line zamjenice za tree lice u akuzativu
E pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
E jednina i mnoina mukog i enskog roda imenica
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
lan
E partitivni lan
E odreeni lan i njegova uporaba uz imenice za
rodbinske odnose pred kojima je posvojni pridjev
Pridjevi
E pokazni pridjevi questo, quello u jednini i mnoini
E oblici pridjeva bello ispred imenica
E pravilno stupnjevanje pridjeva
E nepravilno stupnjevanje pridjeva buono
Brojevi
E glavni brojevi do 1 000 000
E redni brojevi do 20
E uporaba brojeva uz odreivanje datuma
Prijedlozi
E uporaba prijedloga u izrazima s lanom i bez njega
E pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU,
CON, PER s odreenim lanom u kontekstu
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta
Reenice
E jednostavne reenice od vie elemenata. Upitne
reenice s: Chi?, Che cosa?, Com'?, Come sono?,
Dov'?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi ?,
Perch?, Quando?
Na razini prepoznavanja
E imperativ za uljudno oslovljavanje
E neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraanju
E imenice s razliitim oblicima za muki i enski rod
E nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva,
primjerice cattivo...
E uporaba prijedloga s odreenim lanom ili bez njega
u izrazima
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne su
jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i
formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,
komunikacija unutar obitelji, imenovanje predmeta i
odreivanje odnosa u prostoru, traenje i davanje
informacija, izraavanje stajalita, izraavanje svojine,
izraavanje koliine i cijene, potvrivanje i nijekanje,
prepriavanje dojmova o doivljajima na izletu, izricanje
osobnoga stava prema portskim aktivnostima i
provoenju slobodnoga vremena, izraavanje slaganja ili
neslaganja s nekim prijedlogom
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja na poti, u duanu, itd.., uporaba eura u
odnosu na kunu, tipina talijanska jela i obroci, estitanja i
svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
(izvorni audiovideo materijali), upoznavanje s osnovnim
geofizikim smjetajem Italije i najpoznatijih gradova
proiruju kulturoloku kompetenciju uenika razvijajui
interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje
svijesti o vlastitoj kulturi. U pristupu sadrajima mogu se
koristiti informacije steene tijekom uenja prvoga
stranoga jezika.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E sluanje s razumijevanjem, sluanje i gledanje filma ili
videa s razumijevanjem
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnog jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i uputa - uoavanje razlika u
izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika
u odnosu na hrvatski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih
rijei, reenica, dijaloga i pjesmica
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
okviru obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanom predloku
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
nekih elemenata
217
Talijanski jezik
E sposobnost traenja objanjenja i informacija
E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
osoba, predmeta i situacija
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz likovne
ili tekstualne poticaje
E sposobnost iznoenja osobnih gledita i iskustava
ITANJE
E itanje i razumijevanje rijei, reenica i kraih
tekstova na razini prethodno usvojenih zvunih
uzoraka
E glasno itanje reenica, dijaloga i kraih tekstova
nakon odsluanih zvunih uzoraka
E itanje kraih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa,
naslova, reklama), SMS-a, e-maila, tekstova s
Interneta
PISANJE
E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema
predloku ili podcrtavanje tonog odgovora te
precrtavanje suvinih elemenata
E sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje
novih elemenata
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
sadrajno povezanih reenica
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
E pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
E pisanje kraih diktata
E pisanje kraih sastava uz pomo natuknica
E pisanje kraih poruka i biljeaka, SMS-a, e-maila
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih
struktura uz koritenje audiovizualnih poticaja
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju
uz mogunost njihove primjene na slinim
primjerima
E sposobnost povezivanja rijei u tematska podruja i
primjena uspjenih strategija za njihovo pamenje
E izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
(postera, mapa)
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice i
slikovnoga rjenika i rjenika
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja,
analize i zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice
i kole
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,
osoba i radnji
E sposobnost organizacije individualnog rada i rada u
skupini na rjeavanju postavljenog zadatka
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka na
osnovi primjera
E sposobnost izlaganja postignutih rezultata
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku (EJP) i vrednovanje drugih
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
7. RAZRED
etvrta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Putovanje: priprema, odlazak na eljezniki
kolodvor, obavijesti o polasku vlakova, red
vonje, kupnja karata, spremanje prtljage
Kljune strukture i izriaji: Parto per Vado alla
stazione ferroviaria/allufficio informazioni/allo sportello.
Consulto lorario delle partenze. Prenoto un posto
Compro un biglietto di andata e ritorno per Preparo i
bagagli
2. eljezniki kolodvor: aktivnosti na kolodvoru,
grafiki simboli na kolodvoru i u vlaku i
njihovo znaenje
Kljune strukture i izriaji: Prendo un carrello, consulto
il monitor, convalido i biglietti. Il treno parte dal binario
Compro i giornali all edicola Salgo sul trenoi simboli
grafici/la stazione/il treno.
3. Rim: povijesni, umjetniki i turistiki Rim;
snalaenje u nepoznatom gradu
Kljune strukture i izriaji: una visita turistica, i
monumenti, una guida turistica, come usare la pianta della
citt.
4. Posjet tipinomu talijanskomu restoranu:
gastronomski specijaliteti i tipini jelovnik,
ponaanje za stolom, pripremanje stola za
razliite svetkovine, izraavanje vlastitoga
stava prema odabiru jela i pia
Kljune strukture i izriaji: A cena in un tipico ristorante
italiano, prenotare un tavolo vicino a.../ nellangolo
Consultare la lista dei cibi e delle bibite. Il cameriere
consiglia il menu... le specialit sono Prenda No,
grazie. Ci porti il conto! Mi piace... non mi piace...
preferisco...
5. ivot mladih: izlasci, odabir mjesta izlaska,
druenje,
Kljune strukture i izriaji: In citt i giovani si
divertonoin pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca...
Dove si trova...? A destra, a sinistra, dietro, davanti
6. Ljudsko tijelo: dijelovi tijela (proireno), laki
zdravstveni problemi, komunikacija pri
traenju medicinske pomoi
Kljune strukture i izriaji: Le parti del corpo umano,
all ambulatorio, la visita, il medico, l infermiera, avere la
febbre, fare le radiografie, la ricetta.
7. Zanati i zanimanja: djelatnik, mjesto odvijanja
djelatnosti, proizvodi
Kljune strukture i izriaji: Il panettiere, la panetteria, il
pane/il pizzaiolo, la pizzeria, la pizza/il pasticcere, la
pasticceria, le paste/il fioraio, la fioreria, i fiori/il medico,
lospedale, lambulatorio, curare i malati/la comessa, il
negozio, gli articoli
218
Talijanski jezik
8. Ljetni praznici: odabir naina provoenja
ljetnih praznika, turistika agencija, prijevozna
sredstva
Kljune strukture i izriaji: Le vacanze estive, al
mare/in montagna/allestero, in un albergo/in
campeggio/in una pensione, chiedere informazioni
allagenzia turistica. I mezzi di trasporto: laereo, la
macchina, il treno
9. Italija: zemljopisni poloaj, klima, regije,
gradovi, prirodne ljepote
Kljune strukture i izriaji: Le regioni, i capoluoghi;
lambiente alpino/montano/della pianura/mediterraneo;i
mari, i laghi, le isole.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesme i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, gestualno sporazumijevanje meu Talijanima,
znaenje uestalih gesta u svakodnevnom ivotu Talijana
uz usporedbu s vlastitom kulturom
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 4. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 450 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja do 600 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksika preporuuje se uvoenje od 8 do
9 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se cikliki
ponavlja i proiruje novim sadrajima.
GRAMATIKE STRUKTURE
U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i
eksplicitan uz postupnu uporabu gramatikog nazivlja i
usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se
tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenja i
ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
E ponavljanje prezenta, futura I., imperativa i perfekta
obraenih pravilnih i nepravilnih glagola
E tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih
glagola triju konjugacija: essere, avere, andare, dare,
volere, potere, dovere, piacere
E razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom
jeziku
E kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija,
kondicional nekih nepravilnih glagola (essere, avere,
andare, dare, volere, potere, dovere, piacere), uporaba
kondicionala u talijanskom
E tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare u
prezentu i imperfektu + gerundiv,
E uestali nepravilni glagoli u obraenim vremenima i
nainima
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Zamjenice
E naglaene osobne zamjenice u svim licima u
nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)
E naglaene osobne zamjenice s prijedlozima
E nenaglaene osobne zamjenice u akuzativu (direktni
objekt) i njihovo slaganje s participom perfekta
E nenaglaene osobne zamjenice u dativu ( indirektni
objekt)
E uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s
participom perfekta
Imenice
E jednina i mnoina mukog i enskog roda imenica
E imenice s nepravilnom mnoinom (dijelovi ljudskog
tijela)
E slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
lan
E uporaba neodreenog i odreenog lana
E uporaba padenih prijedloga
E isputanje lana u nekim izrazima
Pridjevi
E slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
E nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu
situacije)
Brojevi
E ponavljanje
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga
E pravilo spajanja prijedloga s odreenim lanom u
kontekstu
E uporaba prijedloga u izrazima
Prilozi
E prilozi vremena i uestali prilozi mjesta i naina
E pravilna tvorba i uporaba priloga naina
Reenice
E reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?,
Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?,
Quanto?, Per chi?, Perch?, Quando?
Na razini prepoznavanja
E uporaba gerundiva umjesto zavisne reenice
E uporaba nenaglaenih zamjenica u dativu ili akuzativu
i njihovo mjesto u reenici
E uporaba ili isputanje odreenog lana u izrazima, uz
imena zemalja, pokrajina, gradova i ostalog
geografskog nazivlja, lan uz osobna imena i
prezimena.
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne su
jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj i
formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja i obitelji,
imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,
traenje i davanje informacija, izraavanje gledita i elja,
izraavanje svojine, predlaganje, prihvaanje i odbijanje
prijedloga, opisivanje prolih dogaaja i sjeanja, opisivanje
ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja, izraavanje nelagode
i boli, traenje savjeta, opisivanje kulturnih znamenitosti i
izraavanje osobnih dojmova, izraavanje koliine,
219
Talijanski jezik
potvrivanje i nijekanje, komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja na javnim mjestima, zahvaljivanje.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi uenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
ophoenja i izraavanje gestama u svakodnevnoj
komunikaciji meu Talijanima, tipini talijanski restorani i
gastronomska ponuda, mogunosti smjetaja u turistikim
odreditima, upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim
uvjetima u Italiji, znamenitosti Rima, upoznavanje nekih
regija s regionalnim sreditima, sluenje zemljopisnom
kartom sadraji su koji ciljano proiruju interkulturalnu
kompetenciju uenika razvijajui interes i razumijevanje za
razliitosti. Slini sadraji povezuju se s nastavom prvoga
stranoga jezika.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnog ili pisanog jezinog
sadraja
E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim
elementima
E prepoznavanje i razumijevanje kraih usmenih
izvornih poruka ( televizijske reklame, izvorne
pjesme, itd.)
E razumijevanje jednostavnih auditivnih i
audiovizualnih izvornih poruka
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
u kontekstu usmenih poruka
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
i bez njega
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izdvojenih
rijei, reenica, dijaloga, kraih tekstova i pjesmica
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne) poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
okviru obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata
u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u kraim dramatizacijama
prema zadanom predloku ili bez njega
E sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu
elemenata
E sposobnost traenja informacija i objanjenja
E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
osoba, predmeta i situacija i izraavanje osobnih
stavova i elja
E sposobnost prepriavanja kraih tekstova uz predloak
ili bez njega
E sposobnost prepriavanja dogaaja u sadanjosti,
prolosti i budunosti
ITANJE
E itanje i razumijevanje reenica i tekstova na razini
prethodno usvojenih zvunih uzoraka
E glasno itanje i razumijevanje reenica, dijaloga i
kraih tekstova bez neposrednog uzorka
E itanje i razumijevanje kraih izvornih poruka
(recepti za pripremu jela, plan grada, jelovnik, upute,
turistike obavijesti, SMS poruke, e-mail, Internet,
itd.)
PISANJE
E prepisivanje reenica i kraih tekstova prema
predloku
E odabir zaokruivanjem, podcrtavanjem i
povezivanjem elemenata teksta
E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega
E popunjavanje teksta rijeima koje nedostaju te pisanje
reenica i kraih tekstova sadrajno povezanih s
obraenim temama
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog teksta
i pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje diktata i kraih sastavaka
E pisanje pitanja na zadani tekst
E pisanje biljeaka nakon odsluanog ili proitanog
teksta
E pisanje kraeg teksta o osobnim dojmovima i
nazorima (pismo, razglednica), pisanje SMS poruka i
e-maila
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih
struktura uz koritenje audiovizualnih i tekstualnih
poticaja
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
sposobnost njihove samostalne primjene
E uoavanje i povezivanje slinosti i razlika u jezinim
ustrojima (strani - materinski jezik.; strani - strani
jezik.)
E izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera, mapa)
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice,
slikovnog rjenika, rjenika i drugih izvornih
materijala
E stjecanje znanja na osnovi istraivanja, analize i
zakljuivanja tijekom nastave izvan uionice i kole
E koritenje novih tehnologija u pronalaenju
potrebnih podataka
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka na
osnovi primjera
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
220
Talijanski jezik
E sposobnost usmenog ili kraeg pismenog izlaganja o
dogaajima iz svakodnevnog ivota
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku (EJP)
E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja
uenika i njihovog napretka
8. RAZRED
peta godina uenja
CJELINE I TEME
1. Poetak kolske godine: prepriavanje
dojmova s praznika, opis osoba, njihovo
ponaanje, znaaj (karakter) i izgled
Kljune strukture i izriaji: Il ritorno a scuola, le
chiacchiere dopo le lezioni. La descrizione delle persone e del
loro carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso
/egoista...
2. Tisak za mlade: pisma urednitvu, odnosi s
roditeljima i vrnjacima, problemi mladih,
izgled, simpatije, itd. Pravila drutvenoga
ponaanja.
Kljune strukture i izriaji: il giornalino per ragazzi,
langolo della posta, i problemi dei giovani, il rapporto con i
genitori, laspetto fisico, il rapporto con i fratelli, il primo
amore, chiedere/ dare consigli a.
3. Ustrojstvo zajednikoga druenja: priprema
zajednikog provoda, kupovanje i spremanje
zakuske, odabir glazbe; horoskopski znakovi,
stajalite prema horoskopu; odreivanje
datuma i pisanje datuma
Kljune strukture i izriaji: avere una casa/un
appartamento a disposizione, organizzare una festa tra
amici, loroscopo e la superstizione, indicare la data.
4. Odnosi meu narodima: kontinenti i njihovi
stanovnici, razliite zemlje, nacionalnosti,
jezici, zastave, zajedniki problemi; ekologija i
zdrav ivot; ouvanje Zemlje od zagaenja
ekoloko osvjeivanje i svjesno djelovanje na
ouvanju okolia u gradu i u prirodi.
Kljune strukture i izriaji: I continenti, gli stati, le
bandiere, le nazionalit e le lingue. I problemi delle grandi
citt, linquinamento, il traffico, lacqua potabile, i rifiuti,
come salvare la natura.
5. Svakodnevni ivot tipine talijanske obitelji:
ponaanje lanova obitelji, upute prije odlaska
na dnevne obveze, odnosi meu lanovima
obitelji
Kljune strukture i izriaji: una giornata tipica di una
famiglia italiana, aver fretta, essere in ritardo, trovare una
scusa, fare attenzione
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. Prometna sredstva: gradski i meugradski
promet, prometna sredstva i prometni
znakovi, problemi gradskoga prometa, pravila
ponaanja u prometu, manja prometna
nezgoda
Kljune strukture i izriaji: ( non) andare daccordo,
chiedere il permesso, un incidente stradale; i mezzi di
trasporto: il tram, la metropolitana, il pullman, la nave, la
nave traghetto, rispettare la segnaletica stradale.
7. Sudjelovanje na natjecanju: iznoenje miljenja
o prednostima i nedostatcima sudjelovanja na
natjecnju; odnos meu vrnjacima.
Kljune strukture i izriaji: presentarsi a un concorso di...
fare il tifo per... la giornata di un/una concorrente, essere in
forma, partecipare a
8. Uloga televizije u svakodnevnom ivotu
obitelji: odabir programa, usporedba
talijanskoga i hrvatskoga programa, kritian
odnos prema pojedinim emisijama, koritenje
videoteka i DVD-a
Kljune strukture i izriaji: seguire una trasmissione, i
programmi iniziano il telegiornale, la pubblicit, guardare
un film giallo / di fantascienza / western / umoristico /
documentario / un programma interessante/ noioso...
9. Kupovanje odjee i obue: odreivanje
konfekcijskoga broja za odjeu i obuu,
problemi pri odabiru, odabir odjee i obue
prema meteorolokim prilikama, ponaanje u
trgovini, najpoznatije robne kue u Italiji i kod
nas. Poznati talijanski modni kreatori.
Kljune strukture i izriaji: i grandi magazzini, le
compere, gli sconti, le svendite, labbigliamento, le calzature.
I grandi magazzini italiani sono Gli stilisti pi noti
sono...
10. Prognoza vremena: vremenske prilike u
razliitim godinjim dobima, znaenje simbola
na prognostikoj karti
Kljune strukture i izriaji: Che tempo fa? Fa bel/brutto
tempo, piove, nevica, soffia il vento, il cielo
sereno/nuvoloso. Il mare calmo/mosso...
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godinje pripremaju se po
izboru nastavnika i prema zanimanju uenika prigodne
recitacije, pjesme i tekstovi. Sadraji se proiruju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadraja.
Primjerice, blagdani i svetkovine i talijanska tradicija
njihova slavljenja uz usporedbu sa slinim tradicijama kod
nas.
221
Talijanski jezik
ODGOJNO-OBRAZOVNA
POSTIGNUA
ZNANJA
LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja naznaena su u predloenim
nastavnim temama. Tijekom 5. godine uenja jezika
predvia se aktivna uporaba oko 700 leksikih jedinica, a
na planu razumijevanja do 850 leksikih jedinica. Pri
obradbi novoga leksika ne bi trebalo uvoditi vie od 9 do
10 leksikih jedinica po nastavnom satu. Rjenik se
cikliki ponavlja i proiruje novim sadrajima. Nakon 5
godina uenja jezika uenici mogu postii razinu A1+
prema Zajednikom europskom referentnom okviru za
jezike. Uenici e samo u nekim podrujima moi
dostignuti razinu A2.
GRAMATIKE STRUKTURE
U osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i
eksplicitan uz uporabu gramatikoga nazivlja i
usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika se
tumai u kontekstu situacije bez mehanikoga pamenje i
ispitivanja gramatikih pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
E ponavljanje i utvrivanje svih obraenih vremena i
naina pravilnih i nepravilnih glagola prema
kontekstu
E glagoli piacere i andarsene u obraenim vremenima i
nainima
E uporaba nenaglaenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ)
uz glagolska vremena i naine
E glagoli tipa mettere - mettersi, lavare - lavarsi, guardare -
guardarsi, itd. i njihova uporaba u perfektu
Imenice
E tvorba enskog roda imenica
E imenice s razliitim oblikom za muki i enski rod
E mnoina imenica, grafijska pravila kod pisanja nekih
oblika
E nepravilna mnoina imenica
E imenice kod kojih se u mnoini mijenja samo lan
Pridjevi
E tvorba enskog roda i mnoine, grafijska pravila kod
pisanja nekih oblika
E slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju
E razlika izmeu molto, poco, tanto u funkciji pridjeva i
priloga
lan
E uporaba lana uz imena kontinenata, zemalja i
zemljopisnih naziva
E uporaba lana u ustaljenim izrazima
Zamjenice
E naglaene osobne zamjenice u svim licima u
nominativu (subjekt) i akuzativu (direktni objekt)
E naglaene osobne zamjenice s prijedlozima
E nenaglaene osobne zamjenice u dativu (indirektni
objekt) i u akuzativu (direktni objekt) i njihovo
mjesto u reenici u odnosu na glagol
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E nenaglaena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosu
na glagol u prezentu i perfektu, slaganje sa glagolom
u perfektu
E zdruivanje nenaglaenih zamjenica u dativu ili
akuzativu s 2. licem jednine imperativa glagola fare,
dare, dire, stare, andare, zdruivanje zamjenica s
imperativima glagola
E spajanje zamjenica s ECCO
E spajanje nenaglaenih zamjenica u dativu ili akuzativu
s infinitivom i gerundom
E odnosne zamjenice CHE, DI CUI, itd.
Brojevi
E izricanje cijene, nadnevka, mjera i teine
Prijedlozi
E uporaba najuestalijih prijedloga
E pravilo spajanja prijedloga s odreenim lanom u
kontekstu
E uporaba prijedloga u izrazima
Prilozi
E prilozi vremena, mjesta i naina
E uporaba prilonih oznaka CI i NE i razlika u uporabi
u odnosu na nenaglaene zamjenice CI i NE
Reenice
E reenice od vie elemenata. Upitne reenice s: Chi?,
Che cosa?, Com'?, Come sono?, Dov'?, Dove sono?,
Quanto?, Per chi...?, Perch..?, Quando?
E upravni i neupravni govor, odnosne reenice
Na razini prepoznavanja
E uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni
s oblicima imperativa, konjunktiv prezenta u
zavisnim reenicama iza glagola sumnje, elje, itd.
E zdruene nenaglaene osobne zamjenice dativ +
akuzativ i njihovo mjesto u reenici, zdruivanje tih
oblika s imperativom, gerundivom, infinitivom i s ecco
E odnosne zamjenice che, di cui... il quale, del quale, u
odnosnim reenicama.
E pogodbene reenice u sadanjosti i u prolosti: Se
posso, vengo/verr da te. Se potevo, venivo.
JEZINE FUNKCIJE
U okviru obraenih tema i jezinih struktura prisutne
su jezine funkcije: komunikacijski obrasci na neformalnoj
i formalnoj razini, izricanje sudova o sebi, prijateljima i
obitelji, opis osoba i njihovih karakternih osobina,
opisivanje odnosa meu osobama, opisivanje vremenskih i
prostornih odnosa, traenje i davanje informacija,
izraavanje stavova i elja, izraavanje osjeaja radosti,
slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjeanja i kritike,
izraavanje svojine i pripadnosti, opisivanje prolih
dogaaja i sjeanja i iznoenje osobnih planova za
budunost, davanje savjeta, ocjena i uputa, zabranjivanje i
izraavanje zadovoljstva i nezadovoljstva, nuenje,
odbijanje i prihvaanje ponude, zahvaljivanje, estitanje,
uvjeravanje, izricanje aljenja, ispriavanje, izraavanje
koliine i mjere, potvrivanje i nijekanje
222
Talijanski jezik
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturolokim, odgojnim i socijalizirajuim
sadrajima vodi se rauna o usporedbi odgovarajuih
sadraja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o primjerenosti
dobi i interesima uenika. Komunikacijski obrasci
uljudnoga ophoenja, tipina talijanska obitelj, odnosi
adolescenata s roditeljima, ivot mladih u Italiji, nain
zabave, moda, modni kreatori, problemi ivota u gradu i
ekologija, televizijski programi, tisak za mlade,
multikulturalnost i suivot meu narodima, blagdani i
svetkovine s karakteristinim obiajima sadraji su koji
razvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuuju interes
uenika za dodatno proirivanje nekih tema. Sadraji se
povezuju i s nastavom prvoga stranoga jezika.
VJETINE I SPOSOBNOSTI
SLUANJE
E neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na
stranom jeziku
E povezivanje audiovizualnog pisanog jezinog sadraja
E razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim
elementima
E razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame,
upute s razglasa, televizijski program, krae
informacije, meteoroloki izvjetaj, upute o stanju na
cestama, meteoroloke informacije, izvorne talijanske
pjesme
E uoavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih
skupina talijanskog jezika u odnosu na hrvatski jezik
E razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualno
sporazumijevanje meu Talijanima
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA
INTERAKCIJA I GOVORNA PRODUKCIJA
E sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i
ponavljanja fonolokih, ritmikih, naglasnih i
intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
i bez njega
E sposobnost pamenja i pravilne reprodukcije
govorenih ili snimljenih zvunih uzoraka izoliranih
rijei, reenica, dijaloga, kraih tekstova i pjesama
E sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i
neverbalne poticaje
E sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u
okviru obraenih tematskih sadraja
E sposobnost opisivanja i davanja miljenja i savjeta na
osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
E sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama i
raspravama prema zadanom predloku ili bez njega
E sposobnost traenja obavijesti i objanjenja
E sposobnost koritenja vie reenica za opisivanje
osoba, predmeta i situacija i izraavanje osobnih
nazora, sudova i elja
E sposobnost prepriavanja obraenih tekstova uz
predloak ili bez njega
E sposobnost prepriavanja dogaaja u sadanjosti,
prolosti i budunosti
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom i
formalnom obliku
ITANJE
E itanje i razumijevanje reenica i tekstova na razini
prethodno obraenih uzoraka
E glasno itanje i razumijevanje reenica, dijaloga i
tekstova bez neposrednog uzorka
E itanje i razumijevanje izvornih poruka, odabrani
tekstovi iz dnevnog ili tjednog tiska, upute za
uporabu, reklame, televizijski program, e-mail, SMS
poruke, Internet
PISANJE
E pisanje reenica i kraih tekstova prema predloku
E zaokruivanje, podcrtavanje ili precrtavanje
elemenata u tekstu
E sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega
E popunjavanje teksta rijeima ili reenicama koje
nedostaju te pisanje kraih tekstova sadrajno
povezanih s obraenim temama
E sposobnost povezivanja elemenata predloenog
teksta, pismeno odgovaranje na pitanja
E pisanje diktata i kraih sastava
E pisanje pitanja na zadani tekst
E pisanje biljeaka nakon odsluanog ili proitanog
teksta
E pisanje kraeg teksta o osobnim dojmovima,
nazorima i problemima (pismo, razglednica, dnevnik,
pismo urednitvu asopisa za mlade, ivotopis, SMS,
e-mail)
223
Talijanski jezik
STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
E usvajanje izgovora, znaenja rijei i gramatikih
struktura uz koritenje audiovizualnih i tekstualnih
poticaja
E uoavanje analogija i pravilnosti u jezinom ustroju i
sposobnost njihove samostalne primjene
E uoavanje i povezivanje slinosti i razlika u jezinim
ustrojima (strani jezik - materinski jezik.; strani jezik
- strani jezik)
E izradba dodatnih nastavnih sredstava, dosjea,
tematskih panoa, postera
E koritenje udbenika, radne biljenice, biljenice,
slikovnog rjenika, rjenika, gramatike i drugih
izvornih materijala, Interneta, televizije, videa, CD-
roma, DVD-a
E koritenje uspjenih strategija u uenju jezika,
individualno i suradniko uenje
E stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraivanja,
analize i izvoenja zakljuaka tijekom nastave izvan
uionice i kole
E sposobnost pretpostavljanja i izvoenja zakljuaka na
osnovi primjera
E razvoj svijesti o pripadnosti skupini uenika koji rade
na zajednikom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
E usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija,
osoba, dogaaja i vlastitih doivljaja
E razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o
vlastitom napretku (EJP)
E razvoj sposobnosti meusobnoga vrjednovanja
uenika i njihovoga napretka
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
POSEBNI PROGRAMI: KLASINI JEZICI
LATINSKI JEZIK
UVOD
PRIKAZ PREDMETA:
Tradicija uenja klasinih jezika u Hrvatskoj traje ve
gotovo etiristo godina, od trenutka kad su Isusovci
osnovali Klasinu gimnaziju u Zagrebu. Uenje klasinih
jezika u tadanjoj je osmogodinjoj gimnaziji u svim
razredima bilo uobiajeno. To danas zovemo rano uenje
klasinih jezika, po kojem se latinski jezik ui od petog do
osmog razreda u etverogodinjem programu po tri sata
tjedno.
Nastavna podruja koja obuhvaa
predmet:
1. VOKABULAR (RJENIK)
Usvajanje i razumijevanje rijei treba zapoeti sustavno
od prvog susreta s tekstom. Rad na satu mora poeti od
provjere usvojenog rjenika. Pri tome uitelj moe izvriti
i izbor nauenih rijei, jer se u tekstovima nuno javljaju i
neke rijetke rijei. Pri ponavljanju i ispitivanju treba ih
povezivati prema srodnosti, suprotnosti ili prema nekom
drugom kriteriju, a osobito ih treba povezivati s rijeima
koje su dio hrvatskog jezika kao internacionalizmi. Do
prelaska na itanje klasika poetkom 8. razreda i tijekom
tog itanja treba ovladati osnovnim rjenikom koji
omoguuje snalaenje na sloenijim tekstovima.
U poetku uenja uenike treba uputiti u nain
navoenja rijei u rjeniku, a pri prelasku na itanje klasika
treba ih uputiti u nain koritenja rjenika.
2. GRAMATIKA (SLOVNICA)
U prve tri i pol godine uenja (od 5.r. do kraja prvog
polugodita 8.r.) treba usvojiti cjelokupno gramatiko
gradivo:
E glasovni sustav, pismo, pravopis i izgovor
E deklinaciju i konjugaciju (s osobitostima i
nepravilnostima)
E komparaciju pridjeva i priloga (s osobitostima i
nepravilnostima)
E prijedloge i brojeve
E sintaksu padea (u izboru)
E sintaksu konstrukcija
E sintaksu nezavisnih i zavisnih reenica
E neupravni govor
Pri itanju klasika (8. razred) treba proiriti gramatiko
gradivo:
E pojmom diskursa (razgovora - govora)
E relativnim povezivanjem
E razradbom promjene reenice u neupravnom govoru
224
Latinski jezik
3. ITANJE
Uenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijei te
intonaciju reenice. Uenici moraju poznavati klasini i
tradicionalni izgovor na razini uporabe. Program se izvodi
na klasinom izgovoru latinskog jezika, a treba
kontinuirano i sustavno primijeniti i tradicionalni izgovor
kako bi ga uenici i praktino svladali, a osobito esto treba
u izgovoru prakticirati oba izgovora da bi uenici lake
itali i razumjeli internacionalizme kao i druge termine
nastale iz latinskog jezika.
4. RAZUMIJEVANJE
Tekstu se pristupa formalnom gramatikom ralambom
pri kojoj se neprekidno uvjebava osnovna metoda: uoa-
vanje gramatikog oblika i njegove uloge u reenici / tekstu.
Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o grama-
tikom ustrojstvu reenice i povezivanje tako spoznatog
ustrojstva s kontekstom i sa znaenjima rijei i izraza.
5. PREVOENJE
Prvi pristup prevoenju mora biti to doslovniji, a zatim
se prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima
hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje
reeninih dijelova dokaz su da je uenik shvatio strukturu
latinskog teksta.
6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturno-
povijesni i civilizacijski kontekst. Putem prevoenja
latinskih tekstova uenici usvajaju razliite spoznaje o
rimskoj civilizaciji. Tijekom etiri godine uenja latinskog
jezika uenici moraju nauiti sadraje iz podruja:
E knjievnosti
E povijesti
E kulture i civilizacije
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego oni
ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje uenik
tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora usvojiti:
E knjievnost: upoznati se s glavnim predstavnicima
rimske knjievnosti te s osnovnim znaajkama
hrvatskog latinizma
E povijest: upoznati se s osnovnim dogaajima i
razdobljima rimske povijesti; povezati ih s temeljnim
pojmovima arheologije i hrvatskom kulturnom
batinom
E kultura i civilizacija: upoznati se s glavnim znaajkama
rimske kulture, mitologije i s najvanijim obiajima
starih Rimljana; knjievno-povijesne i religijsko-
mitoloke sadraje treba povezivati s vanijim
sadrajima iz grke kulture i civilizacije
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Vertikalna i horizontalna povezanost unutar
predmeta:
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se
neke u skladu s potrebama za uvjebavanjem ili
proirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom
etverogodinjeg programa.
Podrazumijeva se da se prethodno steena znanja i
umijea te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati
na sljedeim stupnjevima (npr. uenici se na nioj razini
susreu s jednostavnijim morfolokim i sintaktikim
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz
program). Time se uenicima omoguuje stjecanje trajnih
znanja.
Posebnosti predmeta:
Uenje latinskoga jezika pripada u izborni program u
osnovnim kolama u RH i uvijek je povezano s uenjem
grkoga jezika. Latinski jezik ui se od petog do osmog
razreda, dok se grki jezik ui samo u sedmom i osmom
razredu. Uenici se u petom razredu odluuju za klasini
program koji ukljuuje oba klasina jezika, no kad se
odlue postaje im obvezan.
Posebnost je latinskoga jezika da omoguuje uvid u
cjelinu indoeuropskih jezika te daje temelje za bolje
poznavanje i razumijevanje modernih jezika.
Latinski jezik je sredstvo koje nam prenosi obavijesti o
temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer
drutveno-humanistike i prirodoslovne znanosti imaju
svoje podrijetlo u dostignuima antike civilizacije.
CILJ
Cilj je nastave latinskoga jezika osposobiti uenika da:
E spozna i razumije jezinu strukturu latinskog jezika
E razumije latinske tekstove i moe ih prevesti na
hrvatski jezik
E spozna civilizacijsko okruenje u kojem se latinski
jezik razvijao
E umjereno prevodi s hrvatskoga na latinski
E ve od 6. razreda, a poslije sve vie, umjereno koristi
razgovorni latinski jezik
E postane osjetljiv i da polako spoznaje estetsku razinu
latinskih tekstova u njihovoj usporedbi s hrvatskima,
osobito u stihovima
ZADAE
Nastava latinskog jezika:
E obrazuje jezine i misaone sposobnosti i razvija
sposobnost izraavanja i tumaenja
E otvara pristup vanim podrujima duhovnog i
drutvenog svijeta
E budi povijesnu svijest i olakava snalaenje u
suvremenosti
E razvija samostalno i stvaralako miljenje i tako
omoguuje doprinos razvoja ovjeku usaenih moi
E daje ueniku uvid u rimsku kulturu i njezin doprinos
oblikovanju Europe i to na zaokruenom i vremenski
udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku
tekstova
225
Latinski jezik
E kroz tekstove ueniku predstavlja kako se pojedina
kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje
razlikujui se u sjedinjenju s jednom stranom
kulturom - helenistikom Grkom, kako stvara i
razvija osebujnu socijalnu strukturu i kako dalje
prenosi bitne vlastite elemente
E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti
sa suvremenim iskustvom
E potie prihvaanje humanistikih vrijednosti
E budi svijest o potovanju drugih kultura i duhovnih
vrijednosti razliitih civilizacija i potovanje prema
vlastitim korijenima
E razvija sposobnost kritike prosudbe
NAPOMENA
Upute za uitelje
Nastavne teme ne moraju se nuno usvajati redom
kojim su navedene u nastavnom programu.
Nastava latinskog jezika kroz sve etiri godine u
osnovnoj koli temelji se na slinim metodikim naelima.
Dvije se preporuljive prihvatljive metode rada na
satovima nastave klasinih jezika: frontalni tip rada i rad u
grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima uenikog
zajednikog rada na satu).
Frontalni tip sata nuno je neophodan zbog specifine
strukture klasinih jezika koju je ne mogue usvojiti bez
jasno ocrtanih gramatikih okvira. Da bi se postigao
konani cilj uenja klasinih jezika, a to je razumijevanje
teksta u izvorniku i stjecanje vjetine prevoenja
originalnog teksta pisanog na klasinim jezicima, potrebno
je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjebe
gramatikog sadraja, ponavljanje vokabulara i redovito
prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi
kojim e metodama uenicima olakati ovaj veliki napor
koji iziskuje dosta koncentracije. Vjebe ponavljanja
moraju biti dobro osmiljene, tipovi zadataka raznovrsni,
zanimljivi i poticajni za rjeavanje. Etape sata, ponavljanje
gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog
gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je
vano naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije
koja e osvjeiti sat zamiljen kao frontalni.
Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveanju
leksika. Gramatike sadraje treba jasno objasniti i esto
provjeravati razumijevanje razliitim tipovima vjebi i
zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na
tekstu naglasak treba staviti na reeninu analizu i
razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri
razumijevanju teksta kljuan je element poznavanje
kulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnja
dogaa, od mitolokih do povijesnih ili drugih tema. U
etvrtoj godini uenja latinskog jezika uenike treba
pripremiti na itanje veih odlomaka teksta u izvorniku i
uputiti ih na stilske osobitosti pojedinih pisaca.
Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi
od teksta kao vorita u kojem se gramatiko znanje,
vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. Uenje bilo
kojeg segmenta nije cilj ni svrha uenja ve upravo
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
obrnuto, cilj i zadae uenja nuno sve segmente
usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konane provjere
uenikova znanja.
Dinamika sata i motivacija uenika poveava se na razne
naine koji ovise o domiljatosti i iskustvu nastavnika u
radu s uenicima odreene ivotne dobi i njihovim
kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na
iroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje
god je mogue potrebno je vui paralele osobito s
hrvatskim i stranim jezicima, povijeu, likovnom
kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan
nastavni predmet s kojim klasini jezici, i gri i latinski,
barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toaka ili bili
integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo
objanjavanje strune terminologije odnosno etimologije.)
Uspjenost uoavanja korelacija ovisi o velikoj
meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika.
Mogunosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju
kognitivne spoobnosti koje uenicima koriste u apsolutno
svim segmentima ivota - od uenja do percepcije svijeta
oko sebe.
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima
uenikog udruivanja moe se primjenjivati ili kao dio
frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao
sredstvo ponavljanja i postizanja veeg stupnja motivacije
kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjebavanje i provjeru
usvojenosti novih nastavnih sadraja) ili kao posebni satovi.
Usvajanje vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se uenici
svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i
privatnog ivota. Preporuuju se razliiti oblici usmenog
ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice,
izrada plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih
mapa posebice nakon svake tematske cjeline (npr.
nepravilni i nepotpuni glagoli.)
Izvanuionike aktivnosti
Nesumnjivo je da e uenici ukljueni u ovakav oblik
rada stjecati trajno i u ivotu kasnije primjenljivo znanje.
Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije
vie nastavnih predmeta. Ovdje se savreno mogu uklopiti
oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuionike nastave:
terenska i projektna nastava.
Terenska nastava
Provodi se u trajanju od jednog do optimalno etiri
dana, i nije nuno vezana uz postojei plan i program, ve
nastavnici sami osmiljavaju temu i odredite te rade
poseban plan i program. U veini sluajeva radi se o
odlasku izvan mjesta kole iako to nije nuno. Terenska se
nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moe odravati i
u mjestu gdje se se nalazi kola, a uenici se mogu baviti
npr.zaviajnom arheologijom. Tih dana uenici ne
pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuivo
na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj
zastupljeni. Idealno je uenike podijeliti u grupe i raditi
cirkularne radionice, tako da svaki uenik sudjeluje u
svemu.
226
Latinski jezik
Projektna nastava
Podrazumijeva ukljuivanje uenika u razliite tematske
projekte. Moe trajati jedan kolski sat ili itavu kolsku
godinu ovisno o planiranju jednog ili vie nastavnika i
barem je u jednom segmentu povezana s planom i
programom pa se ostali korelirajui predmeti nadovezuju
svojom graom.U projektnoj nastavi zastupljeni su svi
tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoetku
projekta i zakljuak na kraju), grupni rad u razredu i izvan
njega (istraivanja, pronalaenje relevantnih elemenata za
projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaenje grae u
literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).
Prijedlozi nekih izvanuionikih oblika koji se mogu
ostvariti i kao vid projektne nastave:
E posjet muzejima - trajne i prigodne postave-
dragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima
koji dobro poznaju naine kako zainteresirati
odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje
govorimo u uenikoj dobi)
E postavljanje izlobi u koli s temom iz antike
E posjet kazalinim i filmskim predstava s temama iz
antikog svijeta ili reminiscencijama na antiku
E rad dramske ili filmska grupe antikog usmjerenja
E izdavanje kolskog lista s temom antike kulture i
civilizacije
E odravanje meurazrednih i meukolskih
natjecanja u poznavanju latinskog jezika i kulturno-
civilizacijskog konteksta
E kontinuirano praenje antikih sadraji na
internetu, odravanje video projekcija, praenje
kolskih emisija na radiju i televiziji
E suradnja sa kulturnim institucijama (knjinice,
arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)
Pisani radovi
Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uenja:
E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja
gramatike
E kolske zadae - prijevodi s latinskog jezika na
hrvatski jezik i obrnuto
Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o
ocjenjivanju. Za kontrolni rad i kolsku zadau predvien
je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.
U 8. razredu kontrolni radovi mogu se proiriti na
gramatiku i stilistiku analizu teksta, dok se kolske zadae
predviaju kao prijevodi odlomaka iz djela spomenutih
autora.
Samostalan rad uenika
Od samog poetka uenja klasinih jezika treba inicirati
samostalne radove uenika u obliku referata, predavanja,
skupljanja likovnog materijala i njegove prezentacije, sve
do sloenih zadataka u 8. razredu kad se itaju klasici, pa
uenicima moe biti dodijeljen dio teksta za samostalnu
pripremu koja e se ujediniti za nekoliko uenika na satu.
Ovisno o informatikoj opremljenosti kole, uenici
mogu samostalno prezentirati svoje radove koristei
suvremene medije to bitno pospjeuje ueniku
motivaciju.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Posebno treba uenike poticati na timski rad to se
postie podjelom uenika u grupe.
Lektira
Uenika lektira podrazumijeva itanje literature s
tematikom iz antikog svijeta, prijevode latinskih tekstova
primjerenih odreenoj uenikoj dobi. i itanje dopunskih
odlomaka na izvorniku pisaca propisanih programom. U
pojedinim godinama uenja predlae se:
5. razred - itanje literature na hrvatskom jeziku
6. razred - Fedrove basne
7. razred - izvodi iz Paterkula, Flora, Valerija Maksima i
Plinija Mlaeg
8. razred - dopunski odlomci iz djela autora propisanih
programom ili autora po odabiru uitelja
Lektira se, ve prema dobi, smjeta u samostalnu
ueniku pripremu, ali se u odreenim aspektima obrauje
na satu. U 5. 6. i 7. razredu teite je na razumijevanju i
prevoenju, a u 8. se razredu interes okree i prema
drugim aspektima knjievnog teksta. Na temelju proitane
lektire mogu se zadavati teme za samostalan rad uenika.
Posebnu pozornost treba usmjeriti na usvajanje mudrih
izreka koje treba sustavno usvajati tijekom sve etiri
godine uenja. U petom razredu uenici itaju i prevode
pojedine izreke jednostavnijeg gramatikog sadraja te ih
mogu primijeniti u odreenoj situaciji. (npr. Lupus in
fabula). U estom razredu prevode poslovice sloenijeg
gramatikog sadraaja i mogu ih upotrijebiti u konkretnoj
ivotnoj situaciji. U sedmom razredu uenici mogu
prevesti poslovice vrlo sloenog gramatikog sadraja i
precizno ih smjestiti u kulturno-povijesni kontekst, npr.
Ceterum censeo Carthaginem delendam esse. U osmom razredu
uenici mogu izreke smjestiti i u kontekst razvoja rimske
knjievnosti tj. u kontekst pojedinog pisca, npr. O tempora,
o mores! Treba svakako poticati memoriranje poslovica te
poticati uenike da samostalno izrauju vlastite zbirke
poslovice u obliku malih tezaurusa.
5. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
UVOD U UENJE LATINSKOGA JEZIKA
TEME
1. Glasovni sustav
Kljuni pojmovi: fonem (glas), grafem (slovo), vokal
(samoglasnik), diftong (dvoglas), konsonant
(suglasnik), naglasak.
Obrazovna postignua: poznavanje razdiobe glasova,
poznavanje latinske abecede, odreivanje naglaska
prema pravilima o naglaavanju, tono itanje
latinskih rijei, reenica i teksta klasinim i
tradicionalnim izgovorom.
227
Latinski jezik
2. Rijei
Kljuni pojmovi: nomina, padei, kategorije glagola,
nepromjenjive vrste rijei.
Obrazovna postignua: poznavanje vrsta rijei,
svladavanje imenikih i glagolskih kategorija.
3. Funkcija rijei u reenici
Kljuni pojmovi: dijelovi reenice: subjekt, predikat,
izravni i neizravni objekt, prilona oznaka mjesta/
vremena, naina/uzroka, pridjevski i imenski atribut,
apozicija.
Obrazovna postignua: prepoznavanje funkcije
dijelova jednostavno proirenih reenica, prepozna-
vanje funkcije dijelova nezavisno sloenih reenica
NASTAVNA CJELINA:
DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA
TEME
1. Imenice 1. ili a-deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja
imenica a-deklinacije.
2. Imenice 2. ili o-deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja
imenica o-deklinacije.
3. Imenice 3. deklinacije
Kljuni pojmovi: genitivna osnova, nastavak, korijen,
zavretak, sigmatski / asigmatski nominativ.
Obrazovna postignua: mogunost razlikovanja
sigmatskog i asigmatskog nominativa imenica 3.
deklinacije; razlikovanje imenica vokalskih osnova od
imenica konsonantskih osnova; mogunost pronala-
enja genitivne osnove imenica 3. deklinacije u
rjeniku; svladavanje dekliniranja imenica 3.
deklinacije.
4. Imenice 4. ili u-deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja
imenica u-deklinacije.
5. Imenice 5. ili e-deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: svladavanje dekliniranja
imenica e-deklinacije; razlikovanje imenica tipa res i
imenica tipa dies, osobito u naglaavanju oblika
genitiva i dativa jednine.
6. Pridjevi 1. i 2. deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: dekliniranje pridjeva
primjenom znanja deklinacije imenica a- i o-
deklinacije; teno dekliniranje pridjeva 1. i 2.
deklinacije s imenicama ostalih deklinacija.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
7. Pridjevi 3. deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: dekliniranje pridjeva
primjenom znanja deklinacije imenica 3. deklinacije;
teno dekliniranje pridjeva 3. deklinacije s imenicama
ostalih deklinacija.
NASTAVNA CJELINA:
KONJUGACIJA U OBLICIMA
PREZENTSKE OSNOVE
TEMA
1. Glagoli 1. - 4. konjugacije
Kljuni pojmovi: glagolsko lice, broj, nain, vrijeme,
stanje.
Obrazovna postignua: tono prepoznavanje
konjugacije navedenog glagola; konjugiranje glagola
1. do 4. konjugacije u oblicima prezentske osnove
(indikativ prezenta, imperfekta i futura I. akt. i pas,
imperativ I. i II; infinitiv prezenta akt. i pas, particip
prezenta akt.); ispravna uporaba pasivnih glagolskih
oblika u reenici; konjugiranje glagola esse u oblicima
prezentske osnove; ispravna tvorba i uporaba
participa prezenta aktivnog od glagola 1. do 4.
konjugacije.
IZBORNE TEME
Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se
produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme
vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje
uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije
djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih
sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi
u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja
latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i
programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima:
povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).
6. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
KOMPARACIJA
TEME
1. Komparacija pridjeva
Kljuni pojmovi: komparacija, pozitiv, komparativ,
superlativ, elativ, ablativ usporedbe.
Obrazovna postignua: tvorba komparativa i
superlativa pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; deklinacija
komparativa i superlativa; uporaba komparativa i
superlativa u reenici; razlikovanje superlativa i
228
Latinski jezik
elativa; aktivno znanje nepravilne komparacije
pridjeva bonus,3; malus,3; magnus,3; parvus,3;
multus,3; aktivno znanje komparacije pridjeva koji
imaju superlativ na -illimus,3.
2. Tvorba i komparacija priloga naina
Kljuni pojmovi: prilog, komparacija, pozitiv,
komparativ, superlativ/elativ.
Obrazovna postignua: tvorba priloga naina od
pridjeva 1., 2. i 3. deklinacije; komparacija priloga
naina
NASTAVNA CJELINA:
ZAMJENICE, BROJEVI, PRIJEDLOZI
TEME
1. Zamjenice
Kljuni pojmovi: line (osobne) /posvojne /povratna
/povratno-posvojna/pokazne/upitne/ odnosne
/neodreene zamjenice, zamjeniki pridjevi
/nezavisno-upitne reenice, upitne estice.
Obrazovna postignua: svladavanje deklinacije
linih(osobnih), posvojnih, povratne, povratno-
posvojne, pokaznih, upitnih, odnosnih i neodreenih
zamjenica; usvajanje znaenja zamjenica; uoavanje
osobitosti zamjenikih pridjeva i uenje njihovog
znaenja i deklinacije; usvajanje strukture nezavisno-
upitne reenice.
2. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni, redni, dijelni, priloni
brojevi.
Obrazovna postignua: uoavanje razlika zapisivanja
brojeva rimskim ili arapskim brojkama; aktivno
poznavanje glavnih brojeva od 1 do 20, desetica,
stotica i tisuice; aktivno poznavanje rednih, dijelnih
i prilonih brojeva od 1 do 10.
3. Prijedlozi
Kljuni pojmovi: prijedlog, prijedloni izraz.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika prijedloga s
akuzativom, s ablativom, s akuzativom i ablativom, te
prijedlonih izraza causa i gratia; usvajanje znaenja
ee upotrebljavanih prijedloga.
NASTAVNA CJELINA:
OBLICI PERFEKTNE I PARTICIPSKE OSNOVE
TEME
1. Glagolski oblici aktivne perfektne osnove
Kljuni pojmovi: perfektna osnova, perfekt,
pluskvamperfekt, futur II.
Obrazovna postignua: konjugiranje svih pravilnih
glagola i esse u oblicima perfektne osnove (indikativ
perfekta, pluskvamperfekta i futura II. aktivnoga),
tvorba infinitiva perfekta aktivnoga.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Glagolski oblici pasivne perfektne
(participske) osnove
Kljuni pojmovi: particip perfekta pasivnog, particip
futura aktivnog, infinitiv perfekta pasivnog, infinitiv
futura aktivnog.
Obrazovna postignua: tvorba i uporaba oblika
participske osnove (indikativ perfekta,
pluskvamperfekta i futura II. pasivnog, particip
perfekta pasivnog, particip futura aktivnog, infinitiv
perfekta pasivnog i futura aktivnog).
3. Deponentni i semideponentni glagoli
Kljuni pojmovi: deponentan i semideponentan
glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika i znaenja
eih deponentnih i svih semideponentnih glagola;
pravilno prevoenje pojedinih oblika deponentnih i
semideponentnih glagola.
4. Bezlini glagoli
Kljuni pojmovi: bezlini glagol.
Obrazovna postignua: pravilna uporaba bezlinih
glagola; poznavanje bezlinih glagola koji se ee
pojavljuju u tekstu.
5. Supini
Kljuni pojmovi: supin na -um, supin na -u.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika i uporabe
supina na -um; usvajanje oblika i uporabe supina na -
u; tvorba infinitiva futura pasivnog.
IZBORNE TEME
Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se
produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme
vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje
uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije
djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih
sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi
u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja
latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i
programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:
povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).
229
Latinski jezik
7. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
KONJUNKTIV
TEMA
1. Konjunktivi
Kljuni pojmovi: konjunktiv, jusivni konjunktiv,
adhortativni konjunktiv.
Obrazovna postignua: ispravno konjugiranje svih
glagola u aktivnim i pasivnim oblicima konjunktiva
prezenta, imperfekta, perfekta i pluskvamperfekta;
okvirno shvaanje znaenja konjunktiva kao naina;
uporaba jusivnog i adhortativnog konjunktiva;
prepoznavanje ostalih konjuktiva u nezavisnim
reenicama ako se pojeve u tekstu (prohibitivni,
potencijalni, irealni).
NASTAVNA CJELINA:
NEPRAVILNI I NEPOTPUNI GLAGOLI
TEME
1. Nepravilni glagoli
Kljuni pojmovi: nepravilan glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika i znaenja
nepravilnih glagola: ferre, ire, posse, prodesse, fieri, velle,
nolle, malle.
2. Nepotpuni glagoli
Kljuni pojmovi: nepotpuni glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje oblika i znaenja
nepotpunih glagola.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA PADEA
TEMA
1. Osnove sintakse padea
Kljuni pojmovi: sintaksa padea: akuzativ
cilja/ablativ odvajanja/usporeivanja/mjesta i
vremena; posvojni, subjektni i objektni genitiv.
Obrazovna postignua: shvaanje uporabe padea u
latinskom jeziku u dijelu u kojem se razlikuje od
uporabe u hrvatskom; aktivna uporaba akuzativa cilja,
ablativa odvajanja, usporeivanja, mjesta i vremena,
posvojnog, subjektnog i objektnog genitiva;
prepoznavanje ostalih naina specifine uporabe
padea po izboru uitelja u tekstovima.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA -
KONSTRUKCIJE
TEME
1. Akuzativ s infinitivom (ACI)
Kljuni pojmovi: akuzativ s infinitivom.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje strukture
i konteksta pojavljivanja konstrukcije ACI; usvajanje
najeih glagola i izraza uz koje se pojavljuje ACI;
usvajanje postupka prevoenja ACI na hrvatski jezik;
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
prevoenje hrvatskih izrinih objektnih reenica na
latinski konstrukcijom ACI.
2. Nominativ s infinitivom (NCI)
Kljuni pojmovi: nominativ s infinitivom.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje strukture
i konteksta pojavljivanja konstrukcije NCI; usvajanje
najeih glagola i izraza uz koje se pojavljuje NCI;
usvajanje postupka prevoenja NCI na hrvatski jezik;
prevoenje hrvatskih izrinih reenica na latinski
konstrukcijom NCI.
3. Perifrastina konjugacija aktivna (PKA)
Kljuni pojmovi: perifrastina konjugacija aktivna,
izricanje namjere.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje
definicije oblika PKA; usvajanje postupka prevoenja
PKA na hrvatski jezik.
4. Gerund i gerundiv
Kljuni pojmovi: gerund, glagolska imenica,
gerundiv, glagolski pridjev.
Obrazovna postignua: usvajanje tvorbe gerunda i
gerundiva; prevoenje oblika gerunda i gerundiva.
5. Perifrastina konjugacija pasivna (PKP)
Kljuni pojmovi: perifrastina konjugacija pasivna,
dativ vritelja radnje.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje
definicije oblika PKP; usvajanje postupka prevoenja
PKP na hrvatski jezik; shvaanje funkcije dativa
vritelja radnje.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA ZAVISNO SLOENIH REENICA
TEME
1. Pravilo o slaganju vremena
Kljuni pojmovi: glavno vrijeme, sporedno vrijeme,
vrijeme radnje zavisne reenice u odnosu na glavnu.
Obrazovna postignua: usvajanje podjele vremena na
glavna i sporedna; ispravno prepoznavanje vremena
radnje zavisne reenice u odnosu na glavnu reenicu;
usvajanje uporabe konjunktiva prema pravilu o
slaganju vremena.
2. Zavisno upitne reenice
Kljuni pojmovi: zavisno upitne reenice, upitne
rijei, pravilo o slaganju vremena.
Obrazovna postignua: uoavanje primjene pravila o
slaganju vremena u zavisno upitnim reenicama;
prepoznavanje vrste rijei kojima poinju zavisno
upitne reenice (upitne zamjenice, pridjevi, prilozi i
estice); prevoenje jednostavnijih zavisno upitnih
reenica s hrvatskog na latinski.
IZBORNE TEME
Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se
produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme
vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
230
Latinski jezik
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje
uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije
djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih
sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi
u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja
latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i
programa. U ovom dijelu postoji suodnos s predmetima:
povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).
8. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA -
KONSTRUKCIJE
TEMA
1. Ablativ apsolutni
Kljuni pojmovi: ablativ apsolutni s participom, ablativ
apsolutni bez participa.
Obrazovna postignua: prepoznavanje i usvajanje dijelova
konstrukcije; prevoenje konstrukcije na hrvatski na vie
naina; uenje imenica i pridjeva koji mogu zamijeniti
particip u konstrukciji; prepoznavanje i prevoenje
ablativa apsolutnog u tekstu; prevoenje s hrvatskog na
latinski.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA ZAVISNO SLOENIH REENICA
TEME
1. Vremenske reenice
Kljuni pojmovi: vremenski veznik, cum historicum.
Obrazovna postignua: uenje vremenskih veznika s
indikativom; uporaba cum historicum s
konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje
vremenskih reenica u tekstu; prevoenje
jednostavnijih vremenskih reenica s hrvatskog na
latinski.
2. Uzrone reenice
Kljuni pojmovi: uzroni veznici, stvaran uzrok,
pomiljen uzrok.
Obrazovna postignua: uenje uzronih veznika s
indikativom; uenje uzronih veznika s
konjunktivom; razlikovanje znaenja uzronih
reenica s indikativom i onih s konjunktivom;
prepoznavanje prevoenje uzronih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih uzronih reenica s
hrvatskog na latinski.
3. Namjerne reenice
Kljuni pojmovi: namjerni veznici.
Obrazovna postignua: uenje namjernih veznika;
poznavanje izraza koji se pojavljuju u glavnoj
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
reenici; poznavanje ogranienja pravila o slaganju
vremena za namjerne reenice; prepoznavanje i
prevoenje namjernih reenica u tekstu; prevoenje
jednostavnijih namjernih reenica s hrvatskog na
latinski.
4. Reenice uz glagole zahtijevanja,
sprjeavanja i strahovanja
Kljuni pojmovi: glagoli zahtijevanja, sprjeavanja,
strahovanja.
Obrazovna postignua: usvajanje najeih glagola uz
koje dolaze ove reenice; poznavanje ogranienja
pravila o slaganju vremena za ove reenice;
prepoznavanje i prevoenje ovih reenica u tekstu;
prevoenje jednostavnijih reenica ove vrste s
hrvatskog na latinski; djelatno poznavanje znaenja
uporabe veznika ut i ne uz glagole strahovanja.
5. Posljedine reenice
Kljuni pojmovi: prave posljedine reenice, reenice
uz quin, apsolutna uporaba konjunktiva.
Obrazovna postignua: usvajanje izraza uz koje
konjunktiv stoji apsolutno; usvajanje izraza uz koje
konjunktiv stoji po pravilu o slaganju vremena;
usvajanje izraza uz koje stoji quin u funkciji veznika;
prepoznavanje i prevoenje posljedinih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih posljedinih
reenica s hrvatskog na latinski.
6. Pogodbene reenice
Kljuni pojmovi: protaza, apodoza, pogodbeni
veznici, realne, potencijalne i irealne reenice.
Obrazovna postignua: uenje pogodbenih veznika;
usvajanje naziva protaza i apodoza za zavisnu i glavnu
reenicu; usvajanje osnovnih tipova pogodbenih
reenica: realne, potencijalne i irealne pogodbene
reenice; usvajanje uporabe glagolskih naina i
vremena u razliitim tipovima pogodbenih reenica;
prepoznavanje i prevoenje pogodbenih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih pogodbenih
reenica s hrvatskog na latinski.
7. Dopusne reenice
Kljuni pojmovi: dopusni veznici.
Obrazovna postignua: uenje dopusnih veznika s
indikativom; uenje dopusnih veznika s
konjunktivom; prepoznavanje i prevoenje dopusnih
reenica u tekstu; prevoenje jednostavnijih
dopusnih reenica s hrvatskog na latinski.
8. Poredbene reenice
Kljuni pojmovi: poredbeni veznici, stvarna poredba,
nestvarna ili pomiljena poredba.
Obrazovna postignua: uenje poredbenih veznika s
indikativom; uenje poredbenih veznika s
konjunktivom; razlikovanje znaenja poredbenih
reenica s indikativom i onih s konjunktivom;
prepoznavanje i prevoenje poredbenih reenica u
tekstu; prevoenje jednostavnijih poredbenih
reenica s hrvatskog na latinski.
231
Latinski jezik
9. Odnosne reenice
Kljuni pojmovi: odnosna zamjenica, odnosni prilozi,
izjednaavanje naina.
Obrazovna postignua: ponavljanje oblika odnosne
zamjenice i usvajanje odnosnih priloga; uporaba
konjunktiva u odnosnoj reenici zbog promjene
znaenja reenice; uporaba konjunktiva u odnosnoj
reenici zbog izjednaavanja naina; prepoznavanje i
prevoenje odnosnih reenica u tekstu; prevoenje
odnosnih reenica s hrvatskog na latinski.
10. Upravni i neupravni govor
Kljuni pojmovi: upravni govor, neupravni govor.
Obrazovna postignua: prebacivanje izjavnih i
upitnih reenica u neupravni govor; prepoznavanje i
prevoenje neupravnog govora u tekstu.
NASTAVNA CJELINA:
TEKSTOVI
TEMA
1. Tekstovi - izbor iz Cezarovih, Salustijevih
i Ciceronovih djela, a po elji nastavnika i
Nepota
Kljuni pojmovi: diskurs, relativno povezivanje,
viestruko sloene reenice, stil, stilistika.
Obrazovna postignua: upoznavanje ivota i djela
pisaca koji se itaju; povezivanje ivota i djela autora
s najvanijim dogaanjima njihovog vremena;
uporaba rjenika; mogunost samostalnog prevoenja
dijelova teksta; utvrivanje dosad steenog znanja
latinskog jezika; proirivanje dosad steenog znanja
latinskog jezika pojmovima kao to su npr. relativno
povezivanje, viestruko sloene reenice, diskurs i sl.
IZBORNE TEME
Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se
produbljivati gramatike teme iz latinskog jezika i teme
vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
oni ine jedinstven korpus znanja iz tog podruja koje
uenik tijekom etiri godine uenja latinskog jezika mora
usvojiti. Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije
djelomino je odreen izborom tekstova i nejezinih
sadraja udbenika koji pojedini uitelj koristi, a uitelj je
slobodan promijeniti ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi
u okvir opih smjernica za sve etiri godine uenja
latinskog jezika zadanih u uvodnom dijelu ovoga plana i
programa. U ovom dijelu postoji korelacija s predmetima:
povijest, likovna kultura, hrvatski jezik (knjievnost).
U drugom polugoditu osmog razreda uenici se
upoznaju s tekstovima klasika koji nisu prireeni nego
samo opremljeni komentarom. Uz te se autore i njihova
djela veu kulturni, povijesni i civilizacijski sadraji koji se
obrauju. Oni djelomino zavise od uiteljevog izbora
tekstova zadanih autora.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GRKI JEZIK
UVOD
PRIKAZ PREDMETA:
Tradicija uenja klasinih jezika u Hrvatskoj traje ve
gotovo etiristo godina, od trenutka kad su Isusovci
osnovali Klasinu gimnaziju u Zagrebu. Uenje klasinih
jezika u tadanjoj je osmogodinjoj gimnaziji u svim
razredima bilo uobiajeno. To danas zovemo rano uenje
klasinih jezika, po kojem se grki ui u 7. i 8. razredu u
dvogodinjem programu po tri sata tjedno.
Nastavna podruja koja obuhvaa predmet:
1. VOKABULAR (RJENIK)
Uenje rijei treba zapoeti sustavno, od prvog susreta s
tekstom. Rad na satu mora poeti od provjere usvojenog
rjenika. Pri tome uitelj moe izvriti i izbor nauenih
rijei, jer se u tekstovima nuno javljaju i neke rijetko este
rijei. Redovito treba zahtijevati da uenici rijei ue i u
pisanom obliku, kako bi sva obiljeja grkog pisma i grke
fonologije bila primjereno svladana.
Pri ponavljanju i ispitivanju rijei treba povezivati prema
srodnosti, suprotnosti ili prema nekom drugom kriteriju.
Posebice ih treba povezivati s rijeima koje su dio
hrvatskog jezika kao internacionalizmi.
2. GRAMATIKA (SLOVNICA)
a) Fonologija
E grko pismo- alfabet
E osobitosti u itanju i pisanju
E podjela fonema
E vrste naglasaka i pravila naglaavanja
E proklitike i enklitike
b) Morfologija
E sastavni dijelovi rijei
E oblici i deklinacija lana
E deklinacija imenica: A, O, trea deklinacija
E deklinacija pridjeva: A i O deklinacije, trea
deklinacija
E komparacija pridjeva
E tvorba i komparacija priloga
E zamjenice
E brojevi
E konjugacija:
- infektum-prezentska osnova- glagola na -w i na -mi
- konfektum- aorisna osnova- glagola na -w
- futur- futurska osnova
c) Sintaksa
E odreivanje funkcije rijei u reenici
E sintaksa glagola (nain, vrijeme, glagolska vrsta,
imenski oblici glagola)
E osobitosti u strukturi reenice- negacije, imenski
atribut, atributni i predikatni poloaj, nain uporabe i
232
Grki jezik
znaenje participa, nerefleksivno izricanje pripadnosti
E jednostavne i jednostavno proirene reenice,
sastavne i suprotne reenice
E razumijevanje konteksta u kojem se pojavljuju
konstrukcije- akuzativ s infinitivom, genitiv apsolutni
3. ITANJE
Uenici moraju svladati izgovor i akcentuaciju rijei te
intonaciju reenice.
4. RAZUMIJEVANJE
Tekstu se pristupa formalnom gramatikom ralambom pri
kojoj se neprekidno uvjebava osnovna metoda: uoavanje
gramatikog oblika i njegove uloge u reenici / tekstu.
Razumijevanje teksta podrazumijeva spoznaju o gramatikom
ustrojstvu reenice i povezivanje tako spoznatog ustrojstva s
kontekstom i sa znaenjima rijei i izraza.
5. PREVOENJE
Prvi pristup prevoenju mora biti doslovan, a zatim se
prelazi na slobodniji prijevod povezan sa zahtjevima
hrvatskog jezika. Pravilno konstruiranje i povezivanje
reeninih dijelova dokaz je da je uenik razumio
strukturu grkog teksta.
6. KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Uenje klasinih jezika podrazumijeva kulturno-
povijesni i civilizacijski kontekst.
Putem prevoenja grkog teksta uenici usvajaju
razliite spoznaje o grkoj civilizaciji.Kroz dvije godine
uenja grkog jezika uenici moraju upamtiti sljedee
sadraje iz podruja:
E knjievnosti
E povijesti
E kulture i civilizacije
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama, nego
ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik
tijekom dvije godine uenja grkog jezika mora usvojiti.
E knjievnost: uenike treba upoznati s glavnim
predstavnicima grke knjievnosti
E povijest: uenike treba upoznati s osnovnim
dogaajima i razdobljima grke povijesti. Povezivati
ih s temeljnim pojmovima arheologije i hrvatskom
kulturnom batinom
E kultura i civilizacija: uenike treba upoznati s glavnim
znaajkama grke kulture, mitologije i s bitnim
obiljejima i obiajima starih Grka
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Vertikalna i horizontalna povezanost unutar
predmeta:
Nastavne teme se ne ponavljaju iz razreda u razred, ali se
neke u skladu s potrebama za uvjebavanjem ili
proirivanjem znanja trajno pojavljuju tijekom
dvogodinjeg programa.
Podrazumijeva se da se prethodno steena znanja i
umijea te sposobnosti nastavljaju razvijati i primjenjivati
na sljedeim stupnjevima (npr. uenici se na nioj razini
susreu s jednostavnijim morfolokim i sintaktikim
oblicima, koje postupno primjenjuju i razvijaju kroz
program). Time se uenicima omoguuje stjecanje trajnih
znanja.
Posebnosti predmeta:
Uenje grkog jezika pripada u izborni program u
osnovnim kolama u RH i uvijek je povezano s uenjem
latinskog jezika. Grki se jezik ui samo u sedmom i
osmom razredu, dok se latinski jezik ui od petog do
osmog razreda. Uenici se u petom razredu samostalno
odluuju za klasini program koji ukljuuje oba klasina
jezika, no kad se odlue, postaje im obvezan.
Specifinost je grkog jezika da se zapisuje vlastitim
pismom - alfabetom - te da omoguuje uvid u cjelinu
indoeuropskih jezika i daje temelje za bolje poznavanje i
razumijevanje modernih jezika.
Grki jezik je medij koji nam prenosi obavijesti o
temeljnim vrijednostima zapadno europske civilizacije, jer
drutveno-humanistike i prirodoslovne znanosti imaju
svoje podrijetlo u dostignuima antike civilizacije.
CILJ
Cilj je nastave grkog jezika osposobiti uenika da:
E spozna i razumije jezinu strukturu grkog jezika
E razumije grke tekstove i moe ih prevesti na hrvatski
jezik
E spozna civilizacijsko okruenje u kojem se grki jezik
razvijao
E prevodi s hrvatskog na grki
ZADAE
Nastava grkog jezika:
E obrazuje jezine i misaone sposobnosti i razvija
sposobnost izraavanja i interpretiranja
E otvara pristup vanim sferama duhovnog i drutvenog
svijeta
E budi povijesnu svijest i olakava snalaenje u
suvremenosti
E razvija samostalno i stvaralako miljenje i tako
omoguuje doprinos razvoja ovjeku usaenih moi
E daje ueniku uvid u grku kulturu i njezin doprinos
oblikovanju Europe i to na zaokruenom i vremenski
udaljenome modelu koji mu je dostupan u obliku
tekstova
E kroz tekstove ueniku prezentira kako se pojedina
kultura iskazuje u samoprikazivanju, kako se oblikuje
diferencirajui se kroz integraciju s jednom stranom
kulturom - rimskom, kako stvara i razvija osebujnu
233
Grki jezik
socijalnu strukturu i kako dalje prenosi bitne vlastite
elemente
E dovodi do spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti
sa suvremenim iskustvom
E potie prihvaanje humanistikih vrijednosti
E budi svijest o potovanju drugih kultura i duhovnih
vrijednosti razliitih civilizacija i potovanje prema
vlastitim korijenima
E razvija sposobnost kritike prosudbe
NAPOMENA
Upute za uitelje
Nastavne teme ne moraju se nuno usvajati redom
kojim su navedene u nastavnom programu.
Nastava grkog jezika kroz dvije godine u osnovnoj
koli temelji se na slinim metodikim naelima.
Dvije se preporuljive prihvatljive metode rada na
satovima nastave klasinih jezika: frontalni tip rada i rad u
grupama (parovima i/ili nekim drugim oblicima
uenikog zajednikog rada na satu).
Frontalni tip sata nuno je neophodan zbog specifine
strukture klasinih jezika koju je ne mogue usvojiti bez
jasno ocrtanih gramatikih okvira. Da bi se postigao
konani cilj uenja klasinih jezika, a to je razumijevanje
teksta u izvorniku i stjecanje vjetine prevoenja
originalnog teksta pisanog na klasinim jezicima, potrebno
je sustavno i kontinuirano provoditi mnoge vjebe
gramatikog sadraja, ponavljanje vokabulara i redovito
prevoditi zadane tekstove. O inventivnosti nastavnika ovisi
kojim e metodama uenicima olakati ovaj veliki napor
koji iziskuje dosta koncentracije. Vjebe ponavljanja
moraju biti dobro osmiljene, tipovi zadataka raznovrsni,
zanimljivi i poticajni za rjeavanje. Etape sata, ponavljanje
gradiva, usvajanje novog gradiva i provjera usvojenog
gradiva moraju biti u skladnoj povezanosti, a osobito je
vano naglasiti primjenu suvremene nastavne tehnologije
koja e osvjeiti sat zamiljen kao frontalni.
Nastavnik mora neprekidno inzistirati na poveanju
leksika. Gramatike sadraje treba jasno objasniti i esto
provjeravati razumijevanje razliitim tipovima vjebi i
zadacima koji ne zahtijevaju samo reprodukciju. U radu na
tekstu naglasak treba staviti na reeninu analizu i
razumijevanje poruke koju tekst prenosi. Pri
razumijevanju teksta kljuan je element poznavanje
kulturno- civilizacijskog konteksta u kojem se radnja
dogaa, od mitolokih do povijesnih ili drugih tema
Program se temelji na receptivnoj koncepciji koja polazi
od teksta kao vorita u kojem se gramatiko znanje,
vokabular i civilizacija spajaju u jednu cjelinu. Uenje bilo
kojeg segmenta nije cilj ni svrha uenja ve upravo
obrnuto, cilj i zadae uenja nuno sve segmente
usmjeravaju prema tekstu kao mjestu konane provjere
uenikova znanja.
Dinamika sata i motivacija uenika poveava se na razne
naine koji ovise o domiljatosti i iskustvu nastavnika u
radu s uenicima odreene ivotne dobi i njihovim
kognitivnim sposobnostima. Posebno treba upozoriti na
iroki spektar primjene korelacija meu predmetima. Gdje
god je mogue potrebno je vui paralele osobito s
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
hrvatskim i stranim jezicima, povijeu, likovnom
kulturom. Iz prakse je poznato da ne postoji niti jedan
nastavni predmet s kojim klasini jezici, i gri i latinski,
barem u nekom dijelu ne bi imali dodirnih toaka ili bili
integrirani u nastavne predmete (spomenimo samo
objanjavanje strune terminologije odnosno etimologije.)
Uspjenost uoavanja korelacija ovisi o velikoj
meusobnoj povezanosti i suradnji predmetnih nastavnika.
Mogunosti korelacija su nebrojene, a njima se razvijaju
kognitivne spoobnosti koje uenicima koriste u apsolutno
svim segmentima ivota - od uenja do percepcije svijeta
oko sebe.
Rad u grupama, parovima ili nekim drugim oblicima
uenikog udruivanja moe se primjenjivati ili kao dio
frontalnog tipa sata (osobito u uvodnom dijelu sata kao
sredstvo ponavljanja i postizanja veeg stupnja motivacije
kao i u dijelu sata koji se odnosi na uvjebavanje i provjeru
usvojenosti novih nastavnih sadraja) ili kao posebni satovi.
Usvajanje vjetina u ovim oblicima rada vjeba su za
primjenu zakonitosti timskog rada s kojim e se uenici
svakako susresti u kasnijoj fazi svog poslovnog ali i
privatnog ivota. Preporuuju se razliiti oblici usmenog
ili pisanog izlaganja kao npr. referati, debate, radionice,
izrada plakata, kvizovi i sl. Preporuuje se izrada mentalnih
mapa posebice nakon svake tematske cjeline.
Izvanuionike aktivnosti
Nesumnjivo je da e uenici ukljueni u ovakav oblik
rada stjecati trajno i u ivotu kasnije primjenljivo znanje.
Ovakvi su oblici nastave idealni za provoenje korelacije
vie nastavnih predmeta. Ovdje se savreno mogu uklopiti
oblici timskog rada. Dva su tipa izvanuionike nastave:
terenska i projektna nastava.
Terenska nastava
Provodi se u trajanju od jednog do optimalno etiri
dana, i nije nuno vezana uz postojei plan i program, ve
nastavnici sami osmiljavaju temu i odredite te rade
poseban plan i program. U veini sluajeva radi se o
odlasku izvan mjesta kole iako to nije nuno. Terenska se
nastava ako za to postoje uvjeti i razlozi moe odravati i
u mjestu gdje se se nalazi kola, a uenici se mogu baviti
npr.zaviajnom arheologijom. Tih dana uenici ne
pohaaju redovnu nastavu nego su koncentrirani iskljuivo
na temu te terenske nastave i predmete koji su u njoj
zastupljeni. Idealno je uenike podijeliti u grupe i raditi
cirkularne radionice, tako da svaki uenik sudjeluje u
svemu.
Projektna nastava
Podrazumijeva ukljuivanje uenika u razliite tematske
projekte. Moe trajati jedan kolski sat ili itavu kolsku
godinu ovisno o planiranju jednog ili vie nastavnika i
barem je u jednom segmentu povezana s planom i
programom pa se ostali korelirajui predmeti nadovezuju
svojom graom. U projektnoj nastavi zastupljeni su svi
tipovi rada - frontalni u razredu (priprema napoetku
projekta i zakljuak na kraju), grupni rad u razredu i izvan
njega (istraivanja, pronalaenje relevantnih elemenata za
234
Grki jezik
projekt, prezentacija), samostalni rad (pronalaenje grae u
literaturi ili na Internetu, pisanje eseja, referata i sl.).
Prijedlozi nekih izvanuionikih oblika koji se mogu
ostvariti i kao vid projektne nastave:
E posjet muzejima - trajne i prigodne postave-
dragocjena je suradnja s muzejskim pedagozima
koji dobro poznaju naine kako zainteresirati
odreeni profil posjetitelja za neku temu (ovdje
govorimo u uenikoj dobi)
E postavljanje izlobi u koli s temom iz antike
E posjet kazalinim i filmskim predstava s temama iz
antikog svijeta ili reminiscencijama na antiku
E rad dramske ili filmska grupe antikog usmjerenja
E izdavanje kolskog lista s temom antike kulture i
civilizacije
E odravanje meurazrednih i meukolskih
natjecanja u poznavanju grkog jezika i kulturno-
civilizacijskog konteksta
E kontinuirano praenje antikih sadraji na
internetu, odravanje video projekcija, praenje
kolskih emisija na radiju i televiziji
E suradnja sa kulturnim institucijama (knjinice,
arhivi, muzeji, instituti, razne udruge...)
Pisani radovi
Dva su tipa pisanih radova u svim godinama uenja:
E kontrolni radovi sa zadacima iz poznavanja
gramatike
E kolske zadae- prijevodi s grkog jezika na hrvatski
jezik i obrnuto
Broj pisanih radova treba biti usklaen s Pravilnikom o
ocjenjivanju. Za kontrolni rad i kolsku zadau predvien
je jedan sat izvedbe i jedan sat ispravka.
Samostalan rad uenika
Od samog poetka uenja klasinih jezika treba inicirati
samostalne radove uenika u obliku referata, predavanja,
skupljanja likovnog materijala i njegove
prezentacije.Ovisno o informatikoj opremljenosti kole,
uenici mogu samostalno prezentirati svoje radove
koristei suvremene medije to bitno pospjeuje ueniku
motivaciju.
Posebno treba uenike poticati na timski rad to se
postie podjelom uenika u grupe.
Lektira
Obzirom na razinu gramatikog znanja koja se postie u
dvogodinjem programu uenici ne mogu samostalno
itati tekstove u izvorniku. Preporua se da to vie itaju
tekstove grkih autora u prijevodu i tako upoznaju grku
mitologiju, povijest i civilizaciju. Uenike treba poticati na
koritenje sekundarne literature koja e im pomoi da
stvore cjelovitu sliku antikog svijeta. Takoer uenike
treba poticati da kontinuirano usvajaju mudre izreke te da
izrauju svoje zbirke poslovica kao male tezauruse.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
7. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
FONOLOGIJA
TEME
1. Alfabet
Kljuni pojmovi: fonologija/grafem/fonemski sustav,
vokali / diftonzi / konsonanti, dijereza, hak-spiritus/
spiritus asper (otri hak)/spiritus lenis (tihi hak).
Obrazovna postignua: poznavanje razdiobe glasova;
itanje i pisanje grkog alfabeta.
2. Naglasak
Kljuni pojmovi: kvantitet sloga, naglasak: akut
/cirkumfleks/gravis/oksitona/paroksitona/proparoks
itona / perispomena / properispomena, baritona,
proklitika, enklitika.
Obrazovna postignua: primjena pravila o
naglaavanju.
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV
TEME
1. Pregled imenskog sustava
Kljuni pojmovi: promjenljive i nepromjenljive vrste
rijei: morfem / morfologija / tvorba / osnova
(korijen) rijei / nastavak / zavretak / deklinacija /
konjugacija / komparacija, gramatike kategorije
imena: rod / broj (singular, dual, plural) / pade:
nominativ / genitiv / dativ / akuzativ / vokativ,
singulare tantum / plurale tantum.
Obrazovna postignua: poznavanje vrsta rijei i
gramatikih kategorija imena.
2. lan
Kljuni pojmovi: lan.
Obrazovna postignua: svladavanje oblika lana.
3. Imenice A- deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak, zavretak,
masculinum, femininum.
Obrazovna postignua: svladavanje nastavaka za
deklinaciju imenica A-deklinacije; tvorba i uporaba
svih tipova imenica A- deklinacije.
4. Imenice O- deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova, nastavak, zavretak,
masculinum, neutrum.
Obrazovna postignua: svladavanje nastavaka za
deklinaciju imenica O-deklinacije; tvorba i uporaba
svih tipova imenica O- deklinacije.
5. Pridjevi A- i O- deklinacije
Kljuni pojmovi: pridjevi s tri i dva zavretka, osnova,
nastavak, deklinacija
Obrazovna postignua: dekliniranje pridjeva
primjenom znanja deklinacije imenica istih osnova.
235
Grki jezik
6. Imenice tree ili mjeovite deklinacije
Kljuni pojmovi: osnova/nastavak/zavretak,
sigmatski i asigmatski nominativ, genitivna osnova,
podjela konsonanata, glasovni zakoni.
Obrazovna postignua: razlikovanje tipologije
imenica tree deklinacije obzirom na osnovu u
genitivu singulara; svladavanje padenih nastavaka i
zavretaka - tvorba i uporaba imenica konsonantskih
i vokalskih osnova; prepoznavanje glasovnih zakona
kontrakcije vokala, pokraivanja vokala, metateze
kvantitete, glasovnih zakona sa sigmom, disimilacije
aspirate, naknadnog produljivanja, prijevoja - vrste i
stupnjevi, elizije; dekliniranje imenica s osobitostima.
7. Pridjevi tree deklinacije
Kljuni pojmovi: A-deklinacija, glasovni zakoni.
Obrazovna postignua: svladavanje deklinacije
pridjeva primjenom znanja o deklinaciji imenica tree
deklinacije kao i imenica A deklinacije; svladavanje
deklinacije pridjeva s osobitostima (velik, mnogi, sav);
svladavanje deklinacije pridjeva u okviru paradigme s
imenicama A, O i tree deklinacije.
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV
TEME
1. Pregled glagolskog sustava
Kljuni pojmovi: morfem / morfologija / konjugacija
/ tvorba / osnova rijei (korijen) / formant / tematski
vokal, gramatike kategorije finitnih oblika:
lice/nain/aspekt (glagolski vid)/glagolska vrsta
(dijateza), gramatike kategorije nefinitnih oblika:
rod/broj/pade/aspekt/stanje, tematska ili -w
konjugacija/verba contracta, atematska ili -mi
konjugacija.
Obrazovna postignua: usvajanje pregleda glagolskog
sustava.
2. Tematska konjugacija (o - glagoli) -
infektum
Kljuni pojmovi: osnova infektuma (prezentska
osnova): indikativ sadanji (prezent) / imperativ /
infinitiv / particip / aktiv / mediopasiv, deponentni
glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje sustava tvorbe
tematske konjugacije; konjugiranje oblika infektuma
sadanjeg u aktivu i mediopasivu; dekliniranje
participa u aktivu i mediopasivu primjenom znanja o
deklinaciji A, O i tree deklinacije.
3. Indikativ proli (imperfekt)
Kljuni pojmovi: silabiki i temporalni augment,
osobitosti augmenta, prijedlog, asimilacija, elizija.
Obrazovna postignua: usvajanje sustava tvorbe
indikativa prolog; konjugiranje indikativa prolog u
aktivu i mediopasivu.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Verba contracta
Kljuni pojmovi: pravila kontrakcije vokala, oblici
osnove infektuma.
Obrazovna postignua: primjenjivanje pravila
kontrakcije vokala; konjugiranje oblika osnove
infektuma.
5. Atematska konjugacija
Kljuni pojmovi: glagol jesam, korjeniti glagoli,
konjugacija infektuma, enklitika.
Obrazovna postignua: uoavanje razlike izmeu
dviju konjugacija; svladavanje konjugacije oblika
infektuma glagola jesam; primjenjivanje pravila o
akcentu enklitika.
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA
TEME
1. Odreivanje funkcije rijei u reenici
Kljuni pojmovi: reenina analiza: subjekt / predikat
/ imenski predikat / atribut / apozicija / prilona
oznaka, estica, veznik, posvojni genitiv.
Obrazovna postignua: razumijevanje strukture
reenice u grkom jeziku.
2. Osobitosti u strukturi reenice
Kljuni pojmovi: vrste negacija, poredak rijei u
reenici, atributni i predikatni poloaj.
Obrazovna postignua: uoavanje razlike u upotrebi
negacije; uoavanje vanosti poretka rijei.
3. Jednostavne i nezavisno sloene reenice
Kljuni pojmovi: aktivna i pasivna reenica,
jednostavna reenica, jednostavno proirena reenica,
nezavisno sloena: sastavna i rastavna reenica,
veznik.
Obrazovna postignua: svladavanje tvorbe pasivne
reenice; prevoenje nezavisno sloenih reenica.
IZBORNE TEME
Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se
produbljivati gramatike teme iz grkog jezika i teme
vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Kulturno-povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Oni
ine jedinstveni korpus znanja iz tog podruja koje uenik
tijekom dvije godine uenja grkog jezika mora usvojiti.
Izbor tema iz kulture, povijesti i civilizacije djelomino je
odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika
koje pojedini uitelj koristi. Uitelj je slobodan promijeniti
ili dopuniti taj izbor, ukoliko to ulazi u okvir opih
smjernica za dvije godine uenja grkog jezika zadanih u
uvodnom dijelu ovog programa. U ovom dijelu postoji
suodnos s predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski
jezik (knjievnost), geografija, matematika, fizika.
236
Grki jezik
8. RAZRED
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - IMENSKI SUSTAV
TEME
1. Zamjenice
Kljuni pojmovi: deklinacija: lice / pridjevski oblik /
imeniki oblik, refleksivno i nerefleksivno izricanje
pripadnosti, posvojni genitiv, atributni i predikatni
poloaj.
Obrazovna postignua: usvajanje podjele zamjenica
na line (osobne), posvojne, povratne, zamjenicu
autV, pokazne, odnosne, upitne i neodreene;
svladavanje deklinacija zamjenica primjenom znanja o
deklinaciji imenica; usvajanje znaenja zamjenica.
2. Komparacija pridjeva
Kljuni pojmovi: korijen / sufiks, A / O / trea
deklinacija / dva i tri zavretka: pozitiv / komparativ
/ superlativ / elativ, genitiv usporedbe.
Obrazovna postignua: usvajanje sufiksa za tvorbu
komparativa i superlativa; svladavanje deklinacije
komparativa i superlativa primjenom znanja o
deklinaciji imenica; uoavanje razlike izmeu
superlativa i elativa.
3. Tvorba i komparacija priloga
Kljuni pojmovi: komparacija: pozitiv / komparativ /
superlativ, osnova, nastavak.
Obrazovna postignua: usvajanje tvorbe priloga
naina; kompariranje priloga primjenom znanja o
komparaciji pridjeva.
4. Brojevi
Kljuni pojmovi: glavni, redni, deklinacija.
Obrazovna postignua: aktivno poznavanje glavnih
brojeva od 1 do 10; dekliniranje brojeva od 1 do 4;
prepoznavanje glavnih brojeva od 11 nadalje;
prepoznavanje rednih brojeva.
NASTAVNA CJELINA:
MORFOLOGIJA - GLAGOLSKI SUSTAV
TEME
1. Atematska konjugacija
Kljuni pojmovi:: mi glagoli: glagolska osnova / osnova
infektuma / reduplikacija / prijevoj / formant za
infektum -n(n)umi-, deponentni glagol, korjeniti glagol.
Obrazovna postignua: usvajanje podjele na tri grupe
glagola atematske konjugacije; svladavanje
konjugacije oblika osnove infektuma glagola kaem
i ii u; konjugiranje aktivnih i mediopasivnih
oblika osnove infektuma glagola s reduplikacijom;
konjugiranje deponentnih i deponentnih defektivnih
glagola.
2. Pregled glagolskog sustava tematske
konjugacije
Kljuni pojmovi: osnova infektuma, glagolska osnova,
glagolski razredi, futurska osnova, osnova konfektuma.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Obrazovna postignua: uoavanje razlike izmeu
osnove infektuma i glagolske osnove; mogunost
svrstavanja glagola u glagolske razrede.
3. Futur - futurska osnova glagola tematske
konjugacije
Kljuni pojmovi: futur: futurska osnova/glagolska,
osnova/formant za tvorbu/verba vocalia/verba
muta/verba liquida, svreno i nesvreno znaenje,
glagolski lik: aktiv/medij, atiki futur.
Obrazovna postignua: usvajanje pravila za tvorbu
futurske osnove; konjugacija futurskih oblika
primjenom znanja o konjugaciji osnove infektuma.
4. Konfektum - aorisna osnova glagola
tematske konjugacije
Kljuni pojmovi: svrena radnja / glagolska osnova /
osnova konfektuma (aorisna osnova), augment /
formant / nastavak, glagolski lik: aktiv / medij /
prijevoj / atika reduplikacija / naglasak.
Obrazovna postignua: usvajanje pravila za tvorbu
osnove konfektuma; konjugiranje sigmatskog,
supletorskog i jakog konfektuma u aktivu i mediju.
5. Konjunktiv
Kljuni pojmovi: tvorba: osnova / formant za nain /
dugi tematski vokal / primarni nastavak, aktiv /
medij, glagol biti.
Obrazovna postignua: prepoznavanje konjunktiva
pomou karakteristinog formanta; konjugiranje
primjenom znanja o konjugaciji indikativa; usvajanje
osnovnih znanja o upotrebi konjunktiva; prepozna-
vanje i prevoenje voluntativnog i prospektivnog
konjunktiva.
6. Optativ
Kljuni pojmovi: tvorba: osnova / formant za nain /
tematski vokal / sekundarni nastavak, aktiv / medij,
glagol biti.
Obrazovna postignua: prepoznavanje optativa
pomou karakteristinog formanta; konjugiranje
primjenom znanja o konjugacije indikativa;
usvajanje osnovnih znanja o upotrebi optativa kao
naina kojim se izrie elja i mogunost.
237
Grki jezik
NASTAVNA CJELINA:
SINTAKSA- REENINE KONSTRUKCIJE
TEME
1. Akuzativ s infinitivom
Kljuni pojmovi: akuzativ s infinitivom.
Obrazovna postignua: shvaanje i usvajanje strukture
i konteksta pojavljivanja reenine konstrukcije ACI;
prevoenje konstrukcije na hrvatski jezik upotrebom
objektne izrine reenice; uoavanje mogunosti
zamjene konstrukcije izrinom reenicom s
veznikom ti.
2. Genitiv apsolutni
Kljuni pojmovi: funkcije participa u reenici,
adverbijalni particip, apsolutni particip, genitiv
apsolutni, zavisna reenica.
Obrazovna postignua: prepoznavanje i usvajanje
dijelova konstrukcije; prevoenje konstrukcije na
hrvatski jezik pomou zavisne reenice; prevoenje
zavisne reenice u hrvatskom jeziku upotrebom
genitiva apsolutnog.
IZBORNE TEME
Prema izboru uitelja i zainteresiranosti uenika mogu se
produbljivati gramatike teme iz grkog jezika i teme
vezane uz knjievnost i civilizaciju antikog svijeta.
KULTURA, POVIJEST, CIVILIZACIJA
Kulturno povijesni i civilizacijski sadraji nisu nuno
ovisni o pojedinim nastavnim cjelinama i temama. Izbor
tema iz kulture povijesti i civilizacije djelomino je
odreen izborom tekstova i nejezinih sadraja udbenika
koje pojedini uitelj koristi, te je slobodan promijeniti i
dopuniti taj izbor. U ovom dijelu postoji suodnos s
predmetima: povijest, likovna kultura, hrvatski jezik
(knjievnost), geografija, matematika, fizika.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
MATEMATIKA
UVOD
Osuvremenjivanje plana i programa ima cilj nai
kompromis izmeu tradicionalnog i novih stajalita u
nastavi matematike. Glavna je znaajka promjena u tome
da su iz programa izostavljeni sadraji za ije uvoenje na
razini osnovne kole nema znanstvenog opravdanja, kao i
dijelovi koji su neprimjereni mogunostima i dobi
uenika, a dodani su sadraji koji se danas primjenjuju i
prijeko su potrebni.
Programski sadraj matematike je izraen na sljedeim
naelima:
E da uenicima u osnovnoj koli treba dati znanja koja
su nuna svim uenicima neovisno o izboru njihova
budueg zanimanja;
E da opseg, sadraj i metode nastave treba uskladiti s
dobi uenika;
E da treba razvijati i produbljivati matematiko
miljenje uenika i osposobljivati ih za osmiljavanje i
rjeavanje raznih praktinih problema.
Pri izradbi i opisu programa polazilo se i pazilo na
slijedee stavove:
Matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta u
osnovnoj koli i to zbog znanja koja su bitna za uspjeno
ukljuivanje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju i
drutvo. Nesumnjiva je odgojna vrijednost matematike u
formiranju linosti, razvijanju intelekta, razvijanju
logikog miljenja, razvijanju stvaralake sposobnosti pri
rjeavanja problema, razvijanju radnih navika, razvijanju
tonosti u radu, razvijanju osjeaja za kvantitativne
(koliinske) odnose i razvijanju prostornog zora.
U postojeoj osnovnoj koli matematika je predmet s
dugotrajnom tradicijom i dobro definiranim sadrajima te
nisu potrebni veliki zahvati u sadanjim programima, stoga
su polaznu osnovu pri izradbi Programa za matematiku
tvorili postojei programi i HNOS.
U nastavi matematike nema mnogo injenica koje treba
pamtiti i teite je rada na razumijevanju pojmova i
uvjebavanju pojedinih postupaka. injenica je da je
matematika velikom broju uenika jedan od najteih
predmeta. Uspjelo se koliinski smanjiti gradivo i to tako
da su izostavljeni pojedini sloeniji dijelovi, koji su se do
sada tradicionalno uili, odnosno da su prebaeni u izborne
sadraje. Npr. odustalo se od raunanja s velikim
brojevima (bez depnog raunala) i od veine dokaza, dok
su problemski i zahtjevniji zadatci djelomice prebaeni u
izborne sadraje. Koji su zadatci zahtjevniji, ostavlja se
slobodnoj procjeni nastavnika. Izostavljeni su i mnogi
strani struni nazivi.
Nastavni program naglaava primjenu matematike na
koju treba gledati i kao na praktini, korisni predmet koji
238
Matematika
uenici moraju razumjeti i mogu znati primijeniti na razne
probleme u svojem okruju. U radu s uenicima treba
teiti uporabi informacijske i komunikacijske tehnologije
na temeljima suvremene metodike nastave matematike.
CILJ
Cilj nastave matematike je stjecanje temeljnih
matematikih znanja potrebnih za razumijevanje pojava i
zakonitosti u prirodi i drutvu, stjecanje osnovne
matematike pismenosti i razvijanje sposobnosti i umijea
rjeavanja matematikih problema.
ZADAE
Uenik treba
E nauiti matematiki se izraavati pismeno i usmeno,
E razviti vjetinu pisanja, itanja i usporeivanja
brojeva,
E usvojena matematika znanja znati primjenjivati u
svakodnevnom ivotu,
E razviti sposobnosti i vjetine osnovnih matematikih
problema potrebnih za nastavak kolovanja,
E spoznavati matematiku kao koristan i nuan dio
znanosti, tehnologije i kulture,
E osposobljavati za apstraktno miljenje, logiko
zakljuivanje i precizno formuliranje pojmova,
E razvijati osjeaj odgovornosti i kritinosti prema
svome i tuem radu,
E razvijati sposobnost za samostalni rad, odgovornost za
rad, tonost, urednost, sustavnost, preciznost i
konciznost u pisanom i usmenom izraavanju.
RAZREDNA NASTAVA
1. RAZRED
TEME
1. Tijela u prostoru
Kljuni pojmovi: kugla, valjak, kvadar, kocka,
piramida.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati kuglu,
valjak, kocku, kvadar i piramidu meu predmetima iz
neposredne okoline, na modelima geometrijskih tijela
i na ilustracijama.
2. Ravne i zakrivljene plohe
Kljuni pojmovi: ravna ploha, zakrivljena ploha.
Obrazovna postignua: razlikovati ravne plohe od
zakrivljenih ploha.
3. Ravne i zakrivljene crte
Kljuni pojmovi: crta, ravna crta, izlomljena crta,
zakrivljena crta.
Obrazovna postignua: razlikovati ravne, izlomljene i
zakrivljene crte; crtati zakrivljene, izlomljene i ravne
crte.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Toka
Kljuni pojmovi: sjecite crta, toka.
Obrazovna postignua: isticati toke kruiem ili
kriiem; oznaavati toku velikim tiskanim slovima;
spajati ravnom ili zakrivljenom crtom dvije toke.
5. Odnosi meu predmetima
Kljuni pojmovi: vei - manji, unutar - izvan.
Obrazovna postignua: procijeniti odnose meu
predmetima.
6. Geometrijski likovi
Kljuni pojmovi: geometrijski lik, krug, trokut,
pravokutnik, kvadrat.
Obrazovna postignua: prepoznati, imenovati i
razlikovati krug, trokut, pravokutnik i kvadrat.
. Obrazovna postignua: zapisati dvoznamenkasti broj
7. Brojevi od 1 do 5
Kljuni pojmovi: broj, brojenje.
Obrazovna postignua: zapisavati i itati brojeve 1, 2,
3, 4, 5; brojiti od 1 do 5 i od 5 do 1.
8. Usporeivanje brojeva do 5
Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva.
Obrazovna postignua: odrediti odnose meu
brojevima: zapisivati zadani odnos znamenkama i
znakovima =, <, >.
9. Zbrajanje brojeva od 1 do 5
Kljuni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, zbrajanje, raunska
radnja.
Obrazovna postignua: usvojiti dodavanje broja 1;
zapisivati zbrajanje matematikim znakovima; zbrajati
brojeve od 1 do 5.
10. Oduzimanje brojeva od 1 do 5
Kljuni pojmovi: 1, 2, 3, 4, 5, oduzimanje, raunska
radnja.
Obrazovna postignua: usvojiti oduzimanje broja 1;
zapisivati oduzimanje matematikim znakovima;
oduzimati brojeve od 1 do 5.
11. Broj 0
Kljuni pojmovi: broj 0.
Obrazovna postignua: rjeavati zadatke u kojima je 0
rezultat ili jedan od lanova u raunskoj radnji.
12. Brojevna crta
Kljuni pojmovi: brojevna crta.
Obrazovna postignua: odrediti mjesto broja na
brojevnoj crti; zbrajati i oduzimati na brojevnoj crti.
13. Brojevi od 6 do 10
Kljuni pojmovi: 6, 7, 8, 9, 10.
Obrazovna postignua: razumjeti nastajanje niza
brojeva do 10; zapisivati i itati brojeve do 10; brojiti
od 1 do 10 i od 10 do 1; zbrajati, oduzimati i
usporeivati u skupu brojeva do 10.
239
Matematika
14. Zamjena mjesta pribrojnika
Kljuni pojmovi: pribrojnici, zbroj, zamjena mjesta
pribrojnika.
Obrazovna postignua: rabiti nazive pribrojnici i
zbroj; primijeniti svojstvo zamjene mjesta pribrojnika.
15. Veza zbrajanja i oduzimanja
Kljuni pojmovi: umanjenik, umanjitelj, razlika, veza
zbrajanja i oduzimanja.
Obrazovna postignua: rabiti nazive umanjenik,
umanjitelj, razlika; primjenjivati vezu zbrajanja i
oduzimanja.
16. Brojevi od 11 do 20
Kljuni pojmovi: brojevi od 11 do 20, znamenka,
jedinica, desetica.
kao zbroj desetica i jedinica; zapisivati, itati i brojiti
do 20.
17. Jednoznamenkasti i dvoznamenkasti
brojevi
Kljuni pojmovi: jednoznamenkasti brojevi,
dvoznamenkasti brojevi.
Obrazovna postignua: znati da se znamenkama 0, 1,
2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 mogu zapisati svi brojevi; uoiti
mjesnu vrijednost znamenke u dvoznamenkastom
broju.
18. Usporeivanje brojeva do 20
Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva.
Obrazovna postignua: odrediti odnose meu
brojevima; zapisati zadani odnos meu brojevima do
20.
19. Redni brojevi do 20
Kljuni pojmovi: glavni broj, redni broj.
Obrazovna postignua: razlikovati glavni i redni broj;
zapisivati i itati redne brojeve do 20.
20. Zbrajanje i oduzimanje brojeva do 20
Kljuni pojmovi: zbrajanje i oduzimanje brojeva do
20.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja
i oduzimanja brojeva do 20.
21. Zadatci rijeima
Kljuni pojmovi: zadatak zadan rijeima.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom rjeavanja
zadataka zadanih rijeima.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. RAZRED
TEME
1. Brojevi do 100
Kljuni pojmovi: brojenje, brojevi do 100, stotica.
Obrazovna postignua: itati, pisati i brojiti do 100;
pravilno izgovarati brojeve do 100; razumjeti
strukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica;
odrediti mjesto svakoga broja na brojevnoj crti.
2. Usporeivanje brojeva do 100
Kljuni pojmovi: brojevi do 100, usporeivanje
brojeva, odnosi: vei, manji, jednaki.
Obrazovna postignua: usporediti i matematikim
zapisom izraziti odnos meu brojevima do 100.
3. Redni brojevi do 100
Kljuni pojmovi: redni brojevi, glavni brojevi.
Obrazovna postignua: razlikovati redne brojeve od
glavnih brojeva; rednim brojem odrediti mjesto u
nizu; pravilno pisati i itati redne brojeve do 100.
4. Rimske brojke do dvanaest
Kljuni pojmovi: rimske brojke.
Obrazovna postignua: itati rimske brojke do 12;
rimskim brojkama zapisati brojeve do 12.
5. Zbrajanje i oduzimanje desetica
Kljuni pojmovi: zbrajanje desetica, oduzimanje
desetica.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja
i oduzimanja desetica do 100.
6. Zbrajanje dvoznamenkastoga i
jednoznamenkastoga broja
Kljuni pojmovi: zbrajanje, dvoznamenkasti broj,
jednoznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja
dvoznamenkastoga i jednoznamenkastog broja.
7. Oduzimanje jednoznamenkastoga broja od
dvoznamenkastoga
Kljuni pojmovi: oduzimanje jednoznamenkastoga
broja od dvoznamenkastoga broja.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
oduzimanja jednoznamenkastoga broja od
dvoznamenkastoga broja.
8. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih
brojeva do 100
Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje,
dvoznamenkasti brojevi.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja
i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva.
240
Matematika
9. Zbrajanje i oduzimanje triju i vie brojeva
Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, zagrade.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom rjeavanja
zadatka uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada.
10. Jedinice za novac
Kljuni pojmovi: jedinice za novac.
Obrazovna postignua: upoznati jedinice za hrvatski
novac; osposobiti se za sluenje novcem.
11. Duina kao spojnica dviju razliitih toaka
Kljuni pojmovi: toka, duina.
Obrazovna postignua: nacrtati i imenovati duinu te
oznaiti krajnje toke; razlikovati toke koje
pripadaju ili ne pripadaju duini.
12. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta
Kljuni pojmovi: stranica kvadrata, stranica
pravokutnika, stranica trokuta.
Obrazovna postignua: oznaiti stranice kvadrata,
pravokutnika i trokuta kao duine.
13. Mnoenje brojeva
Kljuni pojmovi: zbrajanje, pribrojnik, mnoenje,
umnoak, faktor.
Obrazovna postignua: razumjeti mnoenje kao
zbrajanje jednakih pribrojnika; pisati mnoenje
matematikim zapisom.
14. Zamjena mjesta faktora
Kljuni pojmovi: mnoenje, faktor, zamjena mjesta
faktora.
Obrazovna postignua: razumjeti i primijeniti
svojstvo komutativnosti mnoenja.
15. Mnoenje brojem 2
Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 2.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja brojem 2.
16. Mnoenje brojem 5
Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 5.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja brojem 5.
17. Dijeljenje brojeva
Kljuni pojmovi: dijeljenje, veza mnoenja i
dijeljenja.
Obrazovna postignua: razumjeti dijeljenje kao
operaciju obrnutu od mnoenja; razumjeti i
primjenjivati vezu mnoenja i dijeljenja; pisati
dijeljenje matematikim zapisom.
18. Dijeljenje brojem 2
Kljuni pojmovi: dijeljenje brojem 2.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja
brojem 2.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
19. Dijeljenje brojem 5
Kljuni pojmovi: dijeljenje brojem 5.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja
brojem 5.
20. Mnoenje i dijeljenje brojem 3
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 3.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja i dijeljenja brojem 3.
21. Mnoenje i dijeljenje brojem 4
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 4.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja i dijeljenja brojem 4.
22. Mnoenje brojevima 1 i 0
Kljuni pojmovi: mnoenje brojevima 1 i 0.
Obrazovna postignua: razumjeti da je umnoak
zadanoga broja i broja 1 jednak zadanomu broju;
razumjeti da je umnoak bilo kojega broja 1 i 0
jednak 0.
23. Brojevi 1 i 0 u dijeljenju
Kljuni pojmovi: brojevi 1 i 0 u dijeljenju.
Obrazovna postignua: razumjeti da je rezultat
dijeljenja bilo kojega broja brojem 1 jednak tomu
broju; razumjeti da 0 podijeljena brojem razliitim od
0 daje 0 i da se 0 ne dijeli.
24. Mnoenje i dijeljenje brojem 10
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 10.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja i dijeljenja brojem 10.
25. Mnoenje i dijeljenje brojem 6
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 6.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja i dijeljenja brojem 6.
26. Mnoenje i dijeljenje brojem 7
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 7.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja i dijeljenja brojem 7.
27. Mnoenje i dijeljenje brojem 8
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 8.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja i dijeljenja brojem 8.
28. Mnoenje i dijeljenje brojem 9
Kljuni pojmovi: mnoenje i dijeljenje brojem 9.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja i dijeljenja brojem 9.
29. Tablica mnoenja
Kljuni pojmovi: mnoenje, tablica mnoenja.
Obrazovna postignua: ovladati tablicom mnoenja u
skupu brojeva do 100.
241
Matematika
30. Parni i neparni brojevi
Kljuni pojmovi: parni i neparni brojevi.
Obrazovna postignua: razlikovati parne i neparne
brojeve.
31. Izvoenje vie raunskih radnji
Kljuni pojmovi: redoslijed izvoenja raunskih
radnji.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom raunanja
s vie raunskih radnji uz uporabu zagrada i bez
uporabe zagrada.
3. RAZRED
TEME
1. Brojevi do 1000
Kljuni pojmovi: brojevi do 1000, tisuica,
etveroznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: pisati i brojiti do 1000.
2. Slovo kao znak za broj
Kljuni pojmovi: slovo kao znak za broj.
Obrazovna postignua: razumjeti uporabu slova kao
znaka za broj.
3. Usporeivanje brojeva do 1000
Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva.
Obrazovna postignua: usporeivati i matematikim
zapisom izraziti odnos meu brojevima do 1000.
4. Pisanje dvoznamenkastih i troznamen-
kastih brojeva
Kljuni pojmovi: dvoznamenkasti broj,
troznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: pisati dvoznamenkaste i
troznamenkaste brojeve u obliku
73 = 710 + 3, 205 = 2100 + 010 + 5.
5. Zbrajanje i oduzimanje viekratnika broja
100
Kljuni pojmovi: viekratnik broja 100.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja
i oduzimanja viekratnika broja 100.
6. Zbrajanje i oduzimanje troznamenkastoga
broja i jednoznamenkastoga broja.
Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, jednozna-
menkasti broj, troznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom zbrajanja
troznamenkastog i jednoznamenkastoga broja,
ovladati postupkom oduzimanja jednoznamenkastoga
broja od troznamenkastoga broja.
7. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do
100
Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
zbrajanja i oduzimanja dvoznamenkastih brojeva do
100.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. Pisano zbrajanje i oduzimanje brojeva do
1000
Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje i oduzimanje.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
zbrajanja i oduzimanja brojeva do 1000.
9. Ravnina, likovi u ravnini
Kljuni pojmovi: ravnina, likovi u ravnini.
Obrazovna postignua: shvaati ravninu kao
neogranienu ravnu plohu i likove kao dijelove
ravnine.
10. Pravac, polupravac i duina kao dijelovi
pravca
Kljuni pojmovi: pravac, polupravac, duina.
Obrazovna postignua: nacrtati i oznaiti pravac i
polupravac; nacrtati duinu kao dio pravca i istaknuti
njezine krajnje toke.
11. Mjerenje duine
Kljuni pojmovi: jedinina duina, mjerenje duine.
Obrazovna postignua: upoznati jedinice za mjerenje
duine; izmjeriti zadanu duinu jedininom duinom;
prenositi zadane duine; crtati duine zadane duljine;
preraunavati mjerne jedinice za duljinu.
12. Mnoenje zbroja brojem
Kljuni pojmovi: mnoenje zbroja.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja zbroja brojem.
13. Mnoenje i dijeljenje brojeva s 10 i 100
Kljuni pojmovi: mnoenje brojem 10 i 100,
mnoenje i dijeljenje viekratnika.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja dvoznamenkastoga broja brojem 10 i
brojem 100; ovladati postupkom dijeljenja
viekratnika broja 10 brojem 10 i viekratnika broja
100 brojem 100.
14. Mnoenje dvoznamenkastoga broja
jednoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: mnoenje, viekratnik broja 10,
jednoznamenkasti broj, dvoznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
mnoenja viekratnika broja 10 jednoznamenkastim
brojem; ovladati postupkom mnoenja dvoznamen-
kastoga broja jednoznamenkastim brojem;
primjenjivati svojstvo distributivnosti mnoenja.
15. Pisano mnoenje dvoznamenkastoga broja
jednoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: pisano mnoenje.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
mnoenja dvoznamenkastoga broja jednoznamen-
kastim brojem.
242
Matematika
16. Dijeljenje zbroja brojem
Kljuni pojmovi: dijeljenje zbroja brojem.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja
zbroja brojem.
17. Dijeljenje dvoznamenkastoga broja jedno-
znamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: dijeljenje, jednoznamenkasti broj,
dvoznamenkasti broj, ostatak dijeljenja.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom dijeljenja
dvoznamenkastoga broja jednoznamenkastim brojem,
bez ostatka i s ostatkom.
18. Pisano dijeljenje dvoznamenkastoga i
troznamenkastoga broja jednoznamen-
kastim brojem
Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje, jednoznamenkasti
broj, dvoznamenkasti broj, troznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
dijeljenja dvoznamenkastog i troznamenkastoga broja
jednoznamenkastim brojem, s ostatkom i bez ostatka.
19. Pravci koji se sijeku i usporedni pravci
Kljuni pojmovi: pravci koji se sijeku, sjecite,
usporedni pravci.
Obrazovna postignua: crtati pravce koji se sijeku i
odrediti im sjecite; crtati usporedne pravce.
20. Okomiti pravci
Kljuni pojmovi: okomiti pravci.
Obrazovna postignua: prepoznati okomite pravce;
crtati okomite pravce.
21. Krug, krunica
Kljuni pojmovi: krug, krunica, sredite, polumjer i
promjer.
Obrazovna postignua: crtati krunicu estarom;
prenositi duinu; razlikovati krug i krunicu.
22. Mjerenje obujma tekuine
Kljuni pojmovi: obujam tekuine; mjerenje obujma
tekuine; mjerne jedinice za obujam tekuine.
Obrazovna postignua: upoznati jedinice za mjerenje
obujma tekuine (litra, decilitar) i preraunavati ih.
23. Mjerenje mase
Kljuni pojmovi: mjerenje mase, mjerne jedinice za
masu.
Obrazovna postignua: upoznati jedinice za mjerenje
mase (gram, dekagram, kilogram) i zapisivati ih;
preraunavati jedinice za mjerenje mase.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. RAZRED
TEME
1. Brojevi do milijun
Kljuni pojmovi: brojevi do milijun, vieznamenkasti
brojevi.
Obrazovna postignua: itati, pisati i brojiti do
milijun.
2. Dekadske jedinice i mjesna vrijednost
znamenke
Kljuni pojmovi: dekadske jedinice, mjesna vrijednost
znamenaka.
Obrazovna postignua: razumjeti i odrediti mjesnu
vrijednost znamenaka u brojevima do milijun.
3. Usporeivanje brojeva do milijun
Kljuni pojmovi: usporeivanje brojeva.
Obrazovna postignua: usporeivati brojeve do
milijun.
4. Pisano zbrajanje i oduzimanje u skupu
brojeva do milijun
Kljuni pojmovi: pisano zbrajanje, pisano
oduzimanje.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
zbrajanja i oduzimanja brojeva do milijun.
5. Kut
Kljuni pojmovi: kut, vrh kuta, krakovi kuta.
Obrazovna postignua: shvaati kut kao dio ravnine
omeen polupravcima; crtati, imenovati i oznaavati
vrh i krakove kuta.
6. Pravi kut
Kljuni pojmovi: pravi kut.
Obrazovna postignua: crtati i oznaavati pravi kut.
7. iljasti i tupi kutovi
Kljuni pojmovi: iljasti i tupi kut.
Obrazovna postignua: crtati iljasti i tupi kut;
razlikovati pravi, iljasti i tupi kut.
8. Pisano mnoenje vieznamenkastoga broja
jednoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: pisano mnoenje.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
mnoenja vieznamenkastoga broja jednoznamen-
kastim brojem.
9. Pisano mnoenje vieznamenkastoga broja
dvoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: pisano mnoenje.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
mnoenja vieznamenkastoga broja dvoznamenkastim
brojem udesno.
243
Matematika
10. Trokut
Kljuni pojmovi: trokut, vrhovi, stranice i kutovi
trokuta.
Obrazovna postignua: crtati trokut; istaknuti i
oznaiti vrhove, stranice i kutove trokuta.
11. Vrste trokuta s obzirom na stranice
Kljuni pojmovi: raznostranian, jednakokraan i
jednakostranian trokut.
Obrazovna postignua: usporeivati duljine stranica
trokuta; razlikovati, crtati i imenovati trokute s
obzirom na duljinu stranica.
12. Pravokutni trokut
Kljuni pojmovi: pravi kut, pravokutni trokut.
Obrazovna postignua: prepoznati, imenovati, crtati i
pravilno oznaiti pravokutni trokut.
13. Opseg trokuta
Kljuni pojmovi: opseg trokuta.
Obrazovna postignua: razumjeti opseg trokuta kao
zbroj duljina njegovih stranica; izraunati opseg
trokuta.
14. Pravokutnik i kvadrat
Kljuni pojmovi: pravokutnik, kvadrat, stranice,
vrhovi i kutovi pravokutnika i kvadrata.
Obrazovna postignua: prepoznati, razlikovati i crtati
pravokutnik i kvadrat; oznaivati stranice, vrhove i
kutove pravokutnika i kvadrata.
15. Opseg pravokutnika i kvadrata
Kljuni pojmovi: opseg pravokutnika i kvadrata.
Obrazovna postignua: razumjeti i izraunati opseg
pravokutnika i kvadrata.
16. Mjerenje povrina
Kljuni pojmovi: jedinini kvadrat, kvadratna mrea,
povrina.
Obrazovna postignua: mjeriti povrinu prekrivanjem
jedininim kvadratima; sluiti se kvadratnom mreom
u odreivanju povrine.
17. Povrina pravokutnika i kvadrata
Kljuni pojmovi: povrina kvadrata i pravokutnika,
mjerne jedinice za mjerenje povrine.
Obrazovna postignua: raunati povrinu kvadrata i
pravokutnika; znati mjere za povrinu
(kvadratni centimetar, kvadratni decimetar, kvadratni
metar).
18. Pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja
jednoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje vieznamenkastoga
broja jednoznamenkastim brojem.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
dijeljenja vieznamenkastoga broja jednoznamen-
kastim brojem; rabiti vezu mnoenja i dijeljenja.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
19. Pisano dijeljenje vieznamenkastoga broja
dvoznamenkastim brojem
Kljuni pojmovi: pisano dijeljenje vieznamenkastoga
broja, dvoznamenkasti broj.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom pisanoga
dijeljenja duljim postupkom vieznamenkastoga broja
dvoznamenkastim brojem; rabiti vezu mnoenja i
dijeljenja.
20. Izvoenje vie raunskih radnji
Kljuni pojmovi: zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, zagrade.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom rjeavanja
zadatka s vie raunskih radnji uz uporabu zagrada i
bez uporabe zagrada.
21. Kvadar i kocka
Kljuni pojmovi: kvadar, kocka, strane, bridovi i
vrhovi.
Obrazovna postignua: upoznati kvadar i kocku,
znati bitna obiljeja kvadra i kocke; odrediti njihove
strane, bridove i vrhove.
23. Obujam kocke
Kljuni pojmovi: kocka, obujam kocke, mjere za
obujam.
Obrazovna postignua: mjeriti obujam kocke
slaganjem jedininih kocaka; upoznati jedinice za
mjerenje obujma (kubini centimetar i kubini
decimetar).
PREDMETNA NASTAVA
5. RAZRED
TEME
1. Prirodni brojevi
Kljuni pojmovi: prirodni broj, brojevni pravac,
jedinina duina.
Obrazovna postignua: zapisivati i itati prirodne
brojeve vee od 1 000 000; usvojiti svojstva prirodnih
brojeva: broj 1 najmanji je prirodni broj, broj nula
nije prirodni broj, ne postoji najvei prirodni broj.
2. Usporeivanje prirodnih brojeva
Kljuni pojmovi: prirodni broj, usporeivanje
prirodnih brojeva, zaokruivanje prirodnih brojeva.
Obrazovna postignua: usporediti dva prirodna broja;
usvojiti postupak zaokruivanja zadanih prirodnih
brojeva do zadane dekadske jedinice.
3. Zbrajanje prirodnih brojeva
Kljuni pojmovi: prirodni broj, zbrajanje prirodnih
brojeva, pribrojnik, zbroj.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja
prirodnih brojeva uz uporabu procjene, postupak i
svojstva zbrajanja znati primijeniti u zadatcima iz
ivotnih situacija.
244
Matematika
4. Oduzimanje prirodnih brojeva
Kljuni pojmovi: prirodni broj, oduzimanje prirodnih
brojeva, umanjenik, umanjitelj, razlika.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak oduzimanja
prirodnih brojeva uz uporabu procjene.
5. Mnoenje prirodnih brojeva
Kljuni pojmovi: prirodni broj, mnoenje prirodnih
brojeva, faktor, umnoak.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak pisanoga
mnoenja prirodnih brojeva uz uporabu procjene;
mnoenje s 10, 100, 1000.
6. Osnovna svojstva mnoenja
Kljuni pojmovi: prirodni broj, mnoenje prirodnih
brojeva, svojstva mnoenja prirodnih brojeva.
Obrazovna postignua: razumjeti i primjenjivati
komutativnost, asocijativnost i distributivnost
mnoenja; uoiti kada je primjenom tih svojstava
postupak raunanja krai, laki i jednostavniji.
7. Dijeljenje prirodnih brojeva
Kljuni pojmovi: prirodni broj, dijeljenje prirodnih
brojeva, djeljenik, djelitelj, kolinik.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja s
dvoznamenkastim brojem; znati upotrebljavati vezu
izmeu mnoenja i dijeljenja uz procjenu rezultata;
uoiti problem broja nule pri dijeljenju.
8. Izvoenje vie raunskih radnji
Kljuni pojmovi: raunska radnja.
Obrazovna postignua: uvjebati raunske radnje s
prirodnim brojevima uz potovanje redoslijeda
raunskih radnji i prioriteta zagrada; ukljuiti zadatke
s pretvaranjem mjernih jedinica; primjenjivati steena
znanja u zadatcima iz ivotnih situacija.
9. Uporaba depnoga raunala
Kljuni pojmovi: depno raunalo.
Obrazovna postignua: osposobiti uenike za
uporabu standardiziranoga depnoga raunala u
jednostavnim raunima uz uporabu procjene
rezultata.
10. Djelitelj i viekratnik
Kljuni pojmovi: djelitelj, viekratnik, biti djeljiv.
Obrazovna postignua: razlikovati pojmove
viekratnik, djelitelj, biti djeljiv i znati za zadani
prirodni broj manji od 1000 odrediti djelitelje i
nabrojiti nekoliko viekratnika.
11. Svojstva djeljivosti
Kljuni pojmovi: djeljivost zbroja, djeljivost razlike,
djeljivost umnoka.
Obrazovna postignua: uoiti djeljivost zbroja
(razlike) brojeva brojem kojim je djeljiv svaki od tih
brojeva; uoiti djeljivost umnoka zadanih faktora
brojem kojim je djeljiv barem jedan od faktora.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
12. Djeljivost s 10, 5, 2, 3, 9
Kljuni pojmovi: pravila djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.
Obrazovna postignua: usvojiti i primjenjivati pravila
djeljivosti s 10, 5, 2, 3 i 9.
13. Prosti i sloeni brojevi
Kljuni pojmovi: djeljivost, prost broj, sloeni broj.
Obrazovna postignua: razlikovati proste i sloene
brojeve; odrediti je li zadani broj prost ili sloen.
14. Rastavljanje broja na proste faktore
Kljuni pojmovi: rastavljanje broja na proste faktore.
Obrazovna postignua: zadani broj rastaviti na proste
faktore.
15. Zajedniki djelitelji. Najvei zajedniki
djelitelj
Kljuni pojmovi: zajedniki djelitelj, najvei
zajedniki djelitelj, relativno prosti brojevi.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak odreivanja
zajednikih djelitelja, najveega zajednikoga
djelitelja i prepoznavati relativno proste brojeve.
16. Zajedniki viekratnici. Najmanji
zajedniki viekratnik
Kljuni pojmovi: zajedniki viekratnik, najmanji
zajedniki viekratnik.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak odreivanja
zajednikih viekratnika i najmanjega zajednikog
viekratnika za dva zadana broja.
17. Pravac, polupravac, duina
Kljuni pojmovi: pravac, polupravac, duina,
udaljenost toaka, pruga.
Obrazovna postignua: crtati i oznaavati duinu,
polupravac i pravac, istraiti meusobni poloaj dvaju
pravaca; razviti sposobnost mjerenja duljine duine;
preraunavati mjerne jedinice za duljinu i
procjenjivati mjere; primjenjivati steeno znanje;
crtati okomite i usporedne pravce s pomou dvaju
trokuta; crtati prugu.
18. Simetrala duine
Kljuni pojmovi: duina, polovite duine, simetrala
duine.
Obrazovna postignua: crtati i definirati simetralu
duine i polovite duine; razumjeti, analizirati i
primjenjivati svojstva simetrale duine.
19. Krunica i krug
Kljuni pojmovi: krunica, krug, sredite krunice,
polumjer krunice, promjer krunice.
Obrazovna postignua: crtati, oznaivati i definirati
krunicu i krug, te njihov polumjer, promjer, tetivu,
kruni luk, polukrug, kruni isjeak i odsjeak te
kruni vijenac.
245
Matematika
20. Paralelogram
Kljuni pojmovi: paralelogram, pravokutnik, kvadrat.
Obrazovna postignua: definirati, crtati paralelogram
te mu oznaivati vrhove, stranice i kutove; na osnovi
uoenoga svojstva stranica paralelograma i veliina
njegovih kutova definirati kvadrat, pravokutnik i
romb; primjenjivati steena znanja na zadatcima iz
ivotnih situacija; izraunavati opseg paralelograma,
opseg i povrinu pravokutnika i kvadrata;
preraunavati mjerne jedinice za povrinu.
21. Kut. Mjerenje kutova
Kljuni pojmovi: kut, vrh, krak, kutni stupanj, kutna
minuta, kutna sekunda, mjera (veliina) kuta.
Obrazovna postignua: crtati razliite kutove s
pomou kutomjera, isticati ih i oznaivati; mjeriti
veliine kutova; uoavati razlike izmeu razliitih
vrsta kutova.
22. Sukuti i vrni kutovi
Kljuni pojmovi: sukut, vrni kut.
Obrazovna postignua: prepoznavati i crtati sukute i
vrne kutove te izraunavati mjeru kuta ako je
poznata mjera sukuta.
23. Trokut i vrste trokuta
Kljuni pojmovi: trokut, jednakokrani trokut,
jednakostranini trokut, pravokutni trokut, opseg
trokuta.
Obrazovna postignua: crtati trokut, pravilno ga
oznaivati; razlikovati i imenovati vrste trokuta; crtati
jednakokrani i jednakostranini trokut te pravokutni
trokut s pomou dvaju trokuta; konstruirati trokutu
opisanu krunicu; izraunavati opseg trokuta.
24. Osnosimetrini likovi
Kljuni pojmovi: os simetrije, osna simetrija,
osnosimetrine toke.
Obrazovna postignua: uoavati i razlikovati
osnosimetrine likove na crteu i u naem okruenju.
25. Razlomci
Kljuni pojmovi: razlomak, brojnik, nazivnik,
razlomaka crta, mjeoviti broj.
Obrazovna postignua: vizualizirati pojam razlomka;
uoavati ekvivalenciju izmeu dijeljenja i razlomka;
usvojiti nain zapisivanja i itanja razlomka te
znaenje brojnika i nazivnika; usvojiti nain
zapisivanja i itanja razlomka u obliku mjeovitoga
broja; pretvarati razlomak u mjeoviti broj i obratno.
26. Usporeivanje, zbrajanje i oduzimanje
razlomaka jednakih nazivnika
Kljuni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka
jednakih nazivnika, zbrajanje i oduzimanje razlomaka
jednakih nazivnika.
Obrazovna postignua: istraiti koji je od dvaju
razlomaka jednakih nazivnika vei; znati je li zadani
razlomak vei ili manji od 1; usvojiti postupak
zbrajanja i oduzimanja razlomaka jednakih nazivnika.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
27. Proirivanje i skraivanje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, proirivanje razlomka,
skraivanje razlomka.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak proirivanja
razlomka zadanim brojem te uoavati koji je
razlomak skrativ; usvojiti postupak skraivanja
razlomka do neskrativoga razlomka; primjenjivati
steeno znanje u rjeavanju zadataka u ivotnim
situacijama.
28. Decimalni razlomci
Kljuni pojmovi: decimalni broj, decimalna toka
(decimalni zarez), cijeli i decimalni dio broja,
decimalna mjesta, decimale.
Obrazovna postignua: istraiti i usvojiti pojam
decimalnoga broja; usvojiti postupak za pretvaranje
zadanoga decimalnoga broja u decimalni razlomak i
obratno; uvjebati itanje i pisanje decimalnih
brojeva.
29. Prikazivanje decimalnih brojeva na pravcu
Kljuni pojmovi: decimalni brojevi, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: smjetati decimalne brojeve s
jednom decimalom na brojevni pravac.
30. Usporeivanje decimalnih brojeva
Kljuni pojmovi: decimalni broj, usporeivanje
decimalnih brojeva.
Obrazovna postignua: istraiti koji je od dvaju
decimalnih brojeva vei; poredati tri ili vie
decimalnih brojeva po veliini.
31. Zaokruivanje decimalnih brojeva
Kljuni pojmovi: decimalni broj, zaokruivanje
decimalnog broja.
Obrazovna postignua: zaokruivati decimalne
brojeve do zadanoga broja decimala, procjenjivati
rezultat.
32. Zbrajanje i oduzimanje decimalnih brojeva
Kljuni pojmovi: decimalni brojevi, zbrajanje
decimalnih brojeva, oduzimanje decimalnih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja i
oduzimanja decimalnih brojeva; rabiti raunanje i
procjenu u rjeavanju zadataka iz svakidanjice.
33. Mnoenje i dijeljenje decimalnih brojeva
dekadskim jedinicama
Kljuni pojmovi: decimalni broj, dekadska jedinica,
mnoenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama,
dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama.
Obrazovna postignua: usvojiti postupke mnoenja i
dijeljenja decimalnih brojeva dekadskim jedinicama;
rabiti procjenu rjeenja prije raunanja; primjenjivati
steeno znanje na preraunavanje mjernih jedinica.
246
Matematika
34. Mnoenje decimalnih brojeva
Kljuni pojmovi: decimalni broj, mnoenje
decimalnih brojeva, umnoak.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak mnoenja
decimalnih brojeva na jednostavnijim brojevima te
nakon izvoenja operacije rezultat usporediti s
procjenom rezultata i rezultatom dobivenim depnim
raunalom.
35. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim
brojevima
Kljuni pojmovi: decimalni broj, dijeljenje
decimalnih brojeva prirodnim brojevima.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja
decimalnoga broja prirodnim brojem te dobiveni
rezultat usporediti s procjenom rjeenja; usvojiti
postupak prikazivanja razlomaka u obliku
decimalnoga broja; rabiti pisano raunanje, raunanje
depnim raunalom i procjenu za rjeavanje zadataka
iz svakidanjice.
36. Dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim
brojevima
Kljuni pojmovi: dijeljenje decimalnih brojeva
decimalnim brojevima.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak dijeljenja
decimalnoga broja decimalnim brojem te dobiveni
rezultat usporediti s procjenom rjeenja; rabiti pisano
raunanje, raunanje depnim raunalom i procjenu
za rjeavanje zadataka iz svakidanjice.
6. RAZRED
TEME
1. Svoenje razlomaka na zajedniki nazivnik
Kljuni pojmovi: razlomak, zajedniki nazivnik.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak svoenja
dvaju razlomaka na najmanji zajedniki nazivnik i
primjenjivati steeno znanje pri rjeavanju zadataka.
2. Usporeivanje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, usporeivanje razlomaka.
Obrazovna postignua: poredati po veliini i
usporediti razlomke s razliitim nazivnicima (do 100).
3. Brojevni pravac
Kljuni pojmovi: razlomak, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: organizirati brojevni pravac,
procijeniti i odrediti izmeu kojih se dvaju prirodnih
brojeva nalazi zadani razlomak; na brojevni pravac
smjestiti toke pridruene zadanim razlomcima s
nazivnikom manjim od 10.
4. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, zbrajanje razlomaka,
zbroj razlomaka, oduzimanje razlomaka, razlika
razlomaka.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja i
oduzimanja razlomaka razliitih nazivnika; izraunati
jednostavnije brojevne izraze; steena znanja
razumjeti i primijeniti za rjeavanje zadataka iz
svakidanjice.
5. Mnoenje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, mnoenje razlomaka,
umnoak razlomaka.
Obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti postupak
mnoenja razlomaka; steeno znanje primijeniti;
snalaljivo i tono raunati koristei svojstva mnoenja.
6. Dijeljenje razlomaka
Kljuni pojmovi: razlomak, reciproni razlomak,
dijeljenje razlomaka, kolinik razlomaka.
Obrazovna postignua: uvesti pojam recipronog
broja; razumjeti i usvojiti postupak dijeljenja
razlomaka; rabiti pisano raunanje, raunanje
depnim raunalom i procjenu za rjeavanje zadataka
iz svakidanjice.
7. Kutovi uz presjenicu usporednih pravaca
Kljuni pojmovi: kut, presjenica ili transverzala.
Obrazovna postignua: definirati pojam presjenice;
prepoznati kutove uz presjenicu i njihova svojstva te
steeno znanje primjenjivati na rjeavanju zadataka.
8. Kutovi s usporednim i okomitim kracima
Kljuni pojmovi: kut, kutovi s usporednim kracima,
kutovi s okomitim kracima.
Obrazovna postignua: prepoznati, usporediti i
uspostaviti veze meu kutovima s usporednim ili
okomitim kracima.
9. Trokut. Odnos stranica i kutova trokuta
Kljuni pojmovi: trokut, vrh trokuta, stranica trokuta,
kut trokuta.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste trokuta;
istraiti i primijeniti pravilo odnosa kutova i stranica
u trokutu.
10. Zbroj kutova trokuta
Kljuni pojmovi: trokut, kut, mjera kuta.
Obrazovna postignua: dokazati i usvojiti tvrdnju da
je zbroj mjera (veliina) kutova u trokutu 1800;
izraunavati veliinu nepoznatoga kuta trokuta.
11. Simetrala kuta
Kljuni pojmovi: kut, simetrala kuta.
Obrazovna postignua: usvojiti pojam simetrale kuta;
konstruirati simetralu te istraiti njena svojstva;
konstruirati trokutu upisanu krunicu.
12. Konstrukcija kutova od 60, 30, 90, 45
Kljuni pojmovi: kut, konstrukcija kuta.
Obrazovna postignua: konstruirati kutove
primjenjujui svojstva simetrale kuta; prenositi zadane
kutove.
247
Matematika
13. Sukladnost trokuta
Kljuni pojmovi: trokut, sukladnost trokuta.
Obrazovna postignua: istraiti i usvojiti pojam
sukladnosti trokuta; usvojiti simbol sukladnosti; znati
rijeiti jednostavnije zadatke primjenom znanja o
sukladnosti trokuta.
14. Tri osnovne konstrukcije trokuta
Kljuni pojmovi: trokut, konstrukcija i crtanje
trokuta.
Obrazovna postignua: skicirati, analizirati i
konstruirati trokut te raspraviti rjeenje.
15. Povrina trokuta
Kljuni pojmovi: trokut, visina trokuta, povrina
trokuta.
Obrazovna postignua: usvojiti pojam visine trokuta
i crtati visine kod svih vrsta trokuta; koristei znanje
o povrini pravokutnika, zornim prikazom doi do
formule za povrinu trokuta; izraunavati povrinu
trokuta ako mu je poznata duljina stranice i duljina
visine na tu stranicu; steeno znanje primjenjivati u
zadatcima iz svakidanjice.
16. Cijeli brojevi
Kljuni pojmovi: cijeli broj, pozitivni i negativni cijeli
broj.
Obrazovna postignua: razlikovati pozitivne i
negativne cijele brojeve i prepoznati ih u primjerima
iz svakidanjice.
17. Prikazivanje cijelih brojeva na pravcu
Kljuni pojmovi: cijeli broj, brojevni pravac,
jedinina duina.
Obrazovna postignua: smjetati cijele brojeve na
brojevni pravac.
18. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost
Kljuni pojmovi: cijeli broj, suprotni brojevi,
apsolutna vrijednost.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam suprotni
broj; odreivati apsolutnu vrijednost cijeloga broja;
odreivati cijele brojeve ako je zadana njihova
apsolutna vrijednost.
19. Usporeivanje cijelih brojeva
Kljuni pojmovi: cijeli broj, usporeivanje cijelih
brojeva.
Obrazovna postignua: zadane cijele brojeve poredati
po veliini.
20. Zbrajanje cijelih brojeva
Kljuni pojmovi: cijeli broj, zbrajanje cijelih brojeva,
zbroj cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak zbrajanja
cijelih brojeva, postupak i svojstva zbrajanja
primjenjivati u zadatcima iz ivotnih situacija.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
21. Oduzimanje cijelih brojeva
Kljuni pojmovi: cijeli broj, oduzimanje cijelih
brojeva, razlika cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak oduzimanja
cijelih brojeva; primjenjivati znanje pri rjeavanju
jednostavnijih zadataka.
22. Rad sa zagradama
Kljuni pojmovi: zagrade.
Obrazovna postignua: ovladati postupkom
izraunavanja izraza sa zagradama.
23. Mnoenje cijelih brojeva
Kljuni pojmovi: cijeli broj, mnoenje cijelih brojeva,
umnoak cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: odrediti umnoak cijelih
brojeva; prepoznavati zajedniki faktor u
jednostavnijim zadatcima i izluiti ga; primjenjivati
steeno znanje u rjeavanju zadataka iz svakidanjice.
24. Dijeljenje cijelih brojeva
Kljuni pojmovi: cijeli broj, dijeljenje cijelih brojeva,
kolinik cijelih brojeva.
Obrazovna postignua: odrediti kolinik dvaju cijelih
brojeva; rabiti pisano raunanje, raunanje depnim
raunalom i procjenu pri rjeavanju zadataka iz
svakidanjice.
25. Pozitivni i negativni racionalni brojevi
Kljuni pojmovi: racionalni brojevi, pozitivni i
negativni racionalni broj.
Obrazovna postignua: prepoznati i razlikovati
pozitivne i negativne racionalne brojeve; zapisivati
racionalne brojeve (u obliku razlomka i decimalnog
broja).
26. Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu
Kljuni pojmovi: racionalni broj, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: organizirati brojevni pravac,
procjenjivati i odreivati izmeu kojih se dvaju cijelih
brojeva nalazi zadani racionalni broj; na brojevni
pravac smjetati toke pridruene zadanim
racionalnim brojevima s nazivnikom manjim od 10.
27. Usporeivanje racionalnih brojeva
Kljuni pojmovi: racionalni broj, usporeivanje
pozitivnoga i negativnog racionalnog broja i
usporeivanje dvaju negativnih racionalnih brojeva.
Obrazovna postignua: usporeivati racionalne
brojeve zapisane u obliku razlomaka ili decimalnoga
broja i primjenjivati steeno znanje na primjerima iz
svakidanjice.
28. Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva
Kljuni pojmovi: racionalni broj, zbrajanje i
oduzimanje racionalnih brojeva, zbroj i razlika
racionalnih brojeva.
248
Matematika
Obrazovna postignua: usvojiti postupke za zbrajanje
i oduzimanje racionalnih brojeva; izraunati
jednostavnije brojevne izraze; postupak, svojstva
zbrajanja i procjenu primijeniti u zadatcima iz
ivotnih situacija.
29. Mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva
Kljuni pojmovi: racionalni broj, mnoenje i
dijeljenje racionalnih brojeva, umnoak i kolinik
racionalnih brojeva.
Obrazovna postignua: usvojiti postupke za
mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva;
upotrebljavati i primjenjivati steeno znanje.
30. Jednadba oblika ax + b = 0
Kljuni pojmovi: linearna jednadba s jednom
nepoznanicom, rjeenje linearne jednadbe s jednom
nepoznanicom, ekvivalentne jednadbe.
Obrazovna postignua: rijeiti jednadbe oblika
ax + b = 0 i jednostavnije jednadbe koje se mogu
svesti na taj oblik; usvojiti pojam rjeenja jednadbe;
provjere rjeenja; objasniti postupak rjeavanja.
31. Primjena linearne jednadbe
Kljuni pojmovi: linearne jednadbe s jednom
nepoznanicom, nepoznata veliina, ekvivalentne
jednadbe.
Obrazovna postignua: razvijati razumijevanje i
analiziranje problemskih zadataka; upotrebljavati
usvojeno znanje i moi zapisati jednostavnije
probleme u obliku linearne jednadbe s jednom
nepoznanicom.
32. etverokut
Kljuni pojmovi: etverokut, dijagonala, paralelo-
gram, trapez.
Obrazovna postignua: prepoznavati, crtati i pravilno
oznaivati etverokut; crtati dijagonale etverokuta;
razlikovati vrste etverokuta; analizirati njihova
svojstva; prepoznavati ih u okolini.
33. Zbroj kutova u etverokutu
Kljuni pojmovi: etverokut, kut, mjera kuta.
Obrazovna postignua: usvojiti i objasniti tvrdnju da
je zbroj veliina (mjera) kutova u etverokutu 3600;
izraunavati veliinu nepoznatoga kuta.
34. Konstrukcije paralelograma
Kljuni pojmovi: paralelogram, crtanje i konstrukcija
paralelograma.
Obrazovna postignua: primjenjujui svojstva
paralelograma, skicirati, analizirati i crtati ili
konstruirati paralelogram te raspraviti rjeenje.
35. Povrina paralelograma i trapeza
Kljuni pojmovi: paralelogram, trapez, povrina
paralelograma, povrina trapeza.
Obrazovna postignua: zornim prikazom, koristei
znanje o povrini trokuta i pravokutnika, doi do
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Matematika

formule za povrinu paralelograma i trapeza; 9. Jednostavni kamatni raun

procjenjivati i izraunavati povrinu paralelograma i Kljuni pojmovi: kamate, kamatna stopa, glavnica.
trapeza u jednostavnijim zadatcima iz svakidanjice. Obrazovna postignua: odrediti kamate i primijeniti
ih na zadatke iz svakidanjice.

7. RAZRED 10. Prikazivanje i analiza podataka

Kljuni pojmovi: obiljeje skupa objekata, frekvencija
TEME i relativna frekvencija, tablini prikaz, stupasti
dijagram, kruni dijagram.
1. Koordinatni sustav na pravcu
Obrazovna postignua: prepoznati obiljeje skupa
Kljuni pojmovi: koordinatni sustav na pravcu,
objekata, odreivati vrijednosti tog obiljeja;
ishodite, jedinina duina, koordinata toke.
prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeju s
Obrazovna postignua: znati racionalnim brojevima
pomou tablice frekvencija i relativnih frekvencija te
pridruiti toke brojevnoga pravca.
grafiki s pomou stupastoga dijagrama i krunoga
dijagrama; izraunavati aritmetiku sredinu te
2. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini interpretirati dobivene podatke.
Kljuni pojmovi: ureeni par, koordinatne osi,
pravokutni koordinatni sustav u ravnini, koordinate
11. Vjerojatnost sluajnoga dogaaja
toke.
Kljuni pojmovi: sluajni dogaaj, elementarni
Obrazovna postignua: odrediti toke koordinatne
dogaaj, relativna frekvencija dogaaja, vjerojatnost
ravnine ako su joj zadane koordinate i obratno; oitati
dogaaja.
koordinate zadane toke.
Obrazovna postignua: navesti elementarne dogaaje,
prepoznati koji su elementarni dogaaji povoljni za
3. Omjer i proporcija (razmjer) zadani dogaaj, izraunati vjerojatnost dogaaja.
Kljuni pojmovi: omjer, proporcija (razmjer).
Obrazovna postignua: odreivati bilo koji nepoznati
12. Dijeljenje duine na jednake dijelove i u
lan proporcije koristei osnovno svojstvo proporcije.
zadanom omjeru
Kljuni pojmovi: omjer dviju duina.
4. Proporcionalne veliine
Obrazovna postignua: dijeliti duinu na jednake
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost),
dijelove i u zadanom omjeru.
koeficijent proporcionalnosti.
Obrazovna postignua: prepoznavati proporcionalne
veliine u zadatcima iz svakidanjice.
13. Slinost trokuta i primjena
Kljuni pojmovi: slini trokuti, koeficijent slinosti.
Obrazovna postignua: usvojiti pojam slinosti
5. Primjena proporcionalnosti na rjeavanje
trokuta; znati pouke o slinosti trokuta; izraunati
problema iz svakidanjice duljine stranica slinih trokuta; izraunati opseg i
Kljuni pojmovi: proporcionalnost (razmjernost), povrinu slinih trokuta.
koeficijent proporcionalnosti.
Obrazovna postignua: primjeniti matematiki
postupak na zadatke iz svakidanjice.
14. Mnogokut
Kljuni pojmovi: mnogokut (n-terokut), dijagonale
mnogokuta, kutovi mnogokuta.
6. Grafiki prikaz proporcionalnosti
Obrazovna postignua: usvojiti pojam mnogokuta i
Kljuni pojmovi: grafiki prikaz proporcionalnosti.
nacrtati mnogokut; odreivati ukupni broj dijagonala
Obrazovna postignua: grafiki prikazivati
mnogokuta; odreivati zbroj veliina kutova
proporcionalnost; iz zadanoga grafikog prikaza
mnogokuta.
oditavati vrijednosti, tj. koordinate toke.
15. Pravilni mnogokuti
7. Obrnuta proporcionalnost
Kljuni pojmovi: pravilni mnogokut, karakteristini
Kljuni pojmovi: obrnuto proporcionalne veliine.
trokut, konstrukcija pravilnoga mnogokuta.
Obrazovna postignua: prepoznavati obrnuto
Obrazovna postignua: istaknuti karakteristini
proporcionalne veliine na primjerima iz
trokut u pravilnom mnogokutu, konstruirati pravilne
svakidanjice; odreivati razmjerom i formulom
mnogokute sa 6, 8 i 12 stranica; crtati pravilni
nepoznate veliine u zadatcima.
peterokut s pomou karakteristinoga trokuta sluei
se kutomjerom.
8. Postotak. Raunanje s postocima
Kljuni pojmovi: postotak.
16. Opseg i povrina mnogokuta
Obrazovna postignua: raunati s postotcima te ih
Kljuni pojmovi: mnogokut, opseg mnogokuta,
primjenjivati na zadatke iz znanosti i svakidanjice.
povrina mnogokuta.

249
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Obrazovna postignua: izraunati opseg i povrinu
mnogokuta.
17. Krunica i krug
Kljuni pojmovi: krunica, krug, sredite, polumjer i
promjer krunice.
Obrazovna postignua: razlikovati pojmove krunice
i kruga; znati da je krunica odreena trima tokama
koje nisu na istom pravcu; odreivati meusobni
poloaj dviju krunica.
18. Odnos sredinjega i obodnoga kuta,
Talesov pouak.
Kljuni pojmovi: krunica, sredinji kut, obodni kut,
Talesov pouak.
Obrazovna postignua: znati da je obodni kut jednak
polovini pripadnoga sredinjega kuta; usvojiti
injenicu da je svaki obodni kut nad promjerom
krunice pravi kut.
19. Pravac i krunica
Kljuni pojmovi: tangenta krunice, diralite
tangente, sekanta.
Obrazovna postignua: usvojiti da pravac i krunica
mogu imati dvije zajednike toke, jednu zajedniku
toku ili da nemaju nijednu zajedniku toku;
konstrukcija tangente krunice u njenoj toki.
20. Opseg kruga
Kljuni pojmovi: krug, polumjer kruga, opseg kruga,
broj p.
Obrazovna postignua: izraunavati opseg kruga i
primjenjivati znanje na zadatke iz svakidanjice.
21. Kruni luk
Kljuni pojmovi: krunica, kruni luk, duljina
krunog luka.
Obrazovna postignua: izraunati duljinu krunoga
luka.
22. Povrina kruga
Kljuni pojmovi: krug, povrina kruga.
Obrazovna postignua: izraunavati povrinu kruga;
primjenjivati znanje na rjeavanje zadataka iz
svakidanjice; izraunavati povrinu krunoga isjeka.
23. Sustav linearnih jednadbi
Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s
dvjema nepoznanicama, rjeenje sustava.
Obrazovna postignua: provjeravati je li zadani
ureeni par rjeenje sustava.
24. Metoda supstitucije
Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s
dvjema nepoznanicama, supstitucija ili zamjena.
Obrazovna postignua: usvojiti metodu supstitucije;
nainiti provjeru rjeenja.
250
Matematika
25. Metoda suprotnih koeficijenata
Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s
dvjema nepoznanicama, suprotni koeficijent.
Obrazovna postignua: usvojiti postupak metode
suprotnih koeficijenata; nainiti provjeru rjeenja.
26. Primjena sustava linearnih jednadbi
Kljuni pojmovi: sustav dviju linearnih jednadbi s
dvjema nepoznanicama, supstitucija, suprotni
koeficijenti.
Obrazovna postignua: u zadanim primjerima
samostalno odrediti koja od dviju metoda dovodi do
jednostavnijega naina rjeavanja; svoditi problemske
zadatke na rjeavanje sustava dviju jednadbi; izrei,
zapisivati i provjeravati rjeenje te ga po potrebi
raspraviti.
27. Linearna funkcija
Kljuni pojmovi: linearna funkcija, vrijednost
funkcije.
Obrazovna postignua: usvojiti nain zapisivanja
funkcije; izraunavati vrijednosti funkcije;
primjenjivati znanje na rjeavanje zadataka iz
svakidanjice.
28. Graf linearne funkcije, jednadba pravca
Kljuni pojmovi: graf linearne funkcije, eksplicitni
oblik jednadbe pravca, nultoka.
Obrazovna postignua: crtati graf linearne funkcije i
iz nacrtanoga grafa iitavati vrijednost funkcije;
procjenjivati i provjeravati (raunski i grafiki)
pripada li zadana toka grafu funkcije; odreivati
nultoke zadane linearne funkcije raunski i grafiki;
opisivati ovisnost dviju veliina s pomou tablice i
grafa.
29. Tok linearne funkcije
Kljuni pojmovi: nagib pravca, rastua funkcija,
padajua funkcija.
Obrazovna postignua: usvojiti znaenje nagiba
pravca i odsjeka na osi y i njihovu geometrijsku
interpretaciju; ispitivati rast ili pad linearne funkcije
prema nagibu pravca.
30. Grafiko rjeavanje sustava linearnih
jednadbi
Kljuni pojmovi: pravac, nagib pravca, usporednost
pravaca, presjek pravaca, sjecite, koordinate sjecita.
Obrazovna postignua: iskazivati uvjet usporednosti
dvaju pravaca; iz jednadbi pravaca odrediti jesu li
pravci usporedni, poklapaju li se ili se sijeku; rjeavati
sustav linearnih jednadbi grafiki i raunskim putem;
provjeriti rjeenje; odrediti grafikom metodom ima
li sustav dviju linearnih jednadbi jedno, nijedno ili
beskonano mnogo rjeenja.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. RAZRED
TEME
1. Kvadriranje racionalnih brojeva
Kljuni pojmovi: racionalni broj, kvadrat broja,
kvadriranje.
Obrazovna postignua: kvadrirati racionalne brojeve
i procjenjivati vrijednosti kvadrata.
2. Kvadriranje umnoka i kolinika
Kljuni pojmovi: kvadrat umnoka, umnoak
kvadrata, kvadrat kolinika, kolinik kvadrata.
Obrazovna postignua: kvadrirati umnoak i kolinik
te transformirati umnoak kvadrata i kolinik
kvadrata.
3. Kvadrat zbroja i razlike. Razlika kvadrata
Kljuni pojmovi: kvadrat zbroja, kvadrat razlike,
razlika kvadrata.
Obrazovna postignua: kvadrirati zbroj i razliku dvaju
brojeva; prepoznati u algebarskim izrazima kvadrat
zbroja i kvadrat razlike; rastaviti razliku kvadrata na
faktore.
4. Potencije s bazom 10
Kljuni pojmovi: potencija, baza potencije, eksponent
potencije, potenciranje.
Obrazovna postignua: potencirati broj 10 prirodnim
eksponentom; potencirati broj 10 cjelobrojnim
eksponentom; raunati s potencijama s bazom 10.
5. Drugi korijen
Kljuni pojmovi: drugi (kvadratni) korijen,
korjenovanje, priblina vrijednost drugog korijena.
Obrazovna postignua: procjenjivati vrijednosti
drugoga korijena pozitivnoga racionalnog broja;
procjenjivati cjelobrojni dio vrijednosti drugoga
korijena; izraunavati i priblino odreivati drugi
korijen uporabom depnoga raunala.
6. Raunanje s korijenima
Kljuni pojmovi: drugi korijen, korjenovanje,
djelomino korjenovanje, racionalizacija nazivnika.
Obrazovna postignua: raunati sa korijenima;
djelomino korjenovati; racionalizirati nazivnik
a .
b koordinate toaka na grafu.
7. Pitagorin pouak
Kljuni pojmovi: pouak, Pitagorin pouak, obrat
pouka.
Obrazovna postignua: znati izreku, smisao i zorni
dokaz Pitagorina pouka; izrei obrat Pitagorina
pouka te izraunati duljinu jedne stranice
pravokutnoga trokuta ako su zadane duljine ostalih
stranica.
251
Matematika
8. Primjena Pitagorina pouka na kvadrat i
pravokutnik
Kljuni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, dijagonala.
Obrazovna postignua: izraunati duljinu dijagonale
kvadrata i pravokutnika.
9. Primjena Pitagorina pouka na jednako-
stranini i jednakokrani trokut
Kljuni pojmovi: jednakostranini trokut, jednako-
krani trokut, visina trokuta.
Obrazovna postignua: rjeavati zadatke koji
povezuju visinu i stranicu jednakostraninoga
trokuta, odnosno osnovicu, krak i visinu na osnovicu
jednakokranoga trokuta.
10. Primjena Pitagorina pouka na romb i
trapez
Kljuni pojmovi: romb, trapez.
Obrazovna postignua: izraunavati duljine dijagonala
romba; izraunati duljinu visine jednakokranog trapeza.
11. Realni brojevi
Kljuni pojmovi: racionalni broj, beskonani
periodiki decimalni broj, iracionalni broj, realni
broj.
Obrazovna postignua: zapisivati racionalne brojeve u
obliku decimalnoga broja; razlikovati racionalne i
iracionalne brojeve; odrediti odnose izmeu skupova
N, Z, Q, I i R.
12. Realni brojevi i brojevni pravac
Kljuni pojmovi: Pitagorin pouak, realni broj, skup
realnih brojeva, brojevni pravac.
Obrazovna postignua: konstruirati duine duljina
2 i 3 , prikazati na brojevnom pravcu toke
pridruene realnim brojevima.
13. Grafovi funkcija y = x 2 i y = x
Kljuni pojmovi: funkcija, graf funkcije, funkcija
y = x 2 , funkcija y = x , parabola.
Obrazovna postignua: izraunati vrijednost funkcije
za odreene vrijednosti argumenta x; rjeavati
jednadbu x2=a; crtati grafove funkcija
y = x 2 i y = x ; odrediti ili procijeniti
14. Vektori
Kljuni pojmovi: vektor, jednakost vektora, suprotni
vektori.
Obrazovna postignua: crtati zadane vektore,
prepoznati i crtati jednake i suprotne vektore.
15. Zbrajanje i oduzimanje vektora
Kljuni pojmovi: zbrajane vektora, zbroj vektora,
oduzimanje vektora, razlika vektora.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Obrazovna postignua: zbrajati i oduzimati vektore
primjenom pravila trokuta.
16. Translacija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, translacija
(usporedni pomak).
Obrazovna postignua: translatirati toku, duinu,
pravac, trokut i krunicu; prepoznati lik koji je nastao
translacijom drugoga.
17. Osna simetrija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, osna
simetrija, os simetrije.
Obrazovna postignua: odreivati osnosimetrinu
sliku toke, duine, pravca, trokuta i krunice;
prepoznati osnosimetrian lik; konstruirati simetralu
duine i simetralu kuta.
18. Centralna simetrija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, centralna
simetrija, centar (sredite) simetrije.
Obrazovna postignua: odreivati centralno-
simetrinu sliku toke, duine, pravca, trokuta i
krunice; prepoznati centralnosimetrini lik;
odreivati centar simetrije.
19. Rotacija
Kljuni pojmovi: preslikavanje ravnine, rotacija
(vrtnja), sredite rotacije, kut rotacije.
Obrazovna postignua: rotirati zadani lik ako je
zadano sredite rotacije i njezin kut.
20. Toke, pravci i ravnine u prostoru
Kljuni pojmovi: toka, pravac, ravnina, prostor.
Obrazovna postignua: znati da je ravnina odreena s
tri nekolinearne toke; odrediti ravninu ako su joj
zadane neke toke; odrediti (na modelu kvadra)
pripada li neka toka nekoj ravnini.
21. Meusobni poloaji pravaca i ravnina
Kljuni pojmovi: pravci, ravnine i meusobni odnosi.
Obrazovna postignua: na modelu kvadra odrediti
meusobne poloaje pravaca i ravnina; znati sustavno
prebrojati sve pravce odreene danim tokama koji su
usporedni, odnosno koji nisu usporedni s danom
ravninom.
22. Okomitost pravca i ravnine. Okomitost
dviju ravnina
Kljuni pojmovi: okomitost pravca i ravnine,
okomitost dviju ravnina.
Obrazovna postignua: na modelu kvadra prepoznati
je li zadani pravac okomit na ravninu ili nije;
prepoznati jesu li zadane ravnine okomite ili ne;
nabrojiti pravce odreene danim tokama koji su
okomiti na danu ravninu; prebrojati ravnine koje su
okomite na danu ravninu.
252
Matematika
23. Ortogonalna projekcija toaka na ravninu.
Udaljenost toke od ravnine
Kljuni pojmovi: ortogonalna projekcija toke na
ravninu, udaljenost toke od ravnine.
Obrazovna postignua: odrediti ortogonalnu
projekciju toke i duine na ravninu; odrediti
udaljenost toke od ravnine.
24. Prizma
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, prizma, mrea
prizme.
Obrazovna postignua: prepoznati i opisati prizme;
odrediti broj vrhova, bridova i strana prizme; skicirati
prizme i njihove mree.
25. Oploje i obujam prizme
Kljuni pojmovi: prizma, oploje prizme, obujam
(volumen) prizme.
Obrazovna postignua: odreivati oploje i obujam
prizme.
26. Piramida
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, piramida, mrea
piramide.
Obrazovna postignua: prepoznati i opisati piramide;
odreivati broj vrhova, bridova i strana piramida;
crtati skice piramida i njihove mree.
27. Oploje i obujam piramide
Kljuni pojmovi: piramida, oploje piramide, obujam
piramide.
Obrazovna postignua: odrediti obujam i oploje
piramide.
28. Valjak. Oploje i obujam valjka
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, valjak, mrea
valjka, oploje valjka, obujam valjka.
Obrazovna postignua: crtati skicu valjka i njegovu
mreu; izraunati obujam i oploje valjka.
29. Stoac. Oploje i obujam stoca
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, stoac, izvodnica
stoca, mrea stoca, oploje stoca, obujam stoca.
Obrazovna postignua: crtati skicu stoca i njegovu
mreu; izraunavati obujam i oploje stoca.
30. Kugla i sfera. Oploje i obujam kugle
Kljuni pojmovi: geometrijska tijela, kugla, polumjer
kugle, sfera, oploje kugle, obujam kugle.
Obrazovna postignua: crtati skicu sferu i kuglu;
uoavati glavne krunice; izraunati oploje i obujam
kugle.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
PRIRODA I DRUTVO
UVOD
Nastava prirode i drutva u razrednoj nastavi ponajprije
pridonosi intelektualnom i socijalno-emocionalnom
razvoju uenika.
Nastavni predmet ujedinjuje sadraje razliitih
znanstvenih podruja, prirodoslovnih i drutvenih (kemije,
fizike, biologije, geografije, povijesti, hrvatskoga jezika,
informatike...). Tijekom pouavanja uenici trebaju
ovladati kljunim pojmovima koji omoguuju
nadograivanje sadraja prirodnih i drutvenih predmeta u
viim razredima osnovne kole.
Nastavni plan prirode i drutva u prvom, drugom i treem
razredu ukljuuje 70 nastavnih sati godinje (2 kolska sata
tjedno), a u etvrtom 105 nastavnih sati godinje (3 kolska
sata tjedno).
CILJ
Cilj je nastave Prirode i drutva doivjeti i osvijestiti
sloenost, raznolikost i meusobnu povezanost svih
imbenika koji djeluju u ovjekovu prirodnom i
drutvenom okruju, razvijati pravilan odnos prema
ljudima i dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvaati
razliite stavove i miljenja te poticati znatielju za
otkrivanjem pojava u prirodnoj i drutvenoj zajednici.
ZADAE
Uenik treba:
E upoznati vlastitu ulogu kao i uloge drugih ljudi u
neposrednom okruenju,
E upoznati svoje okruenje (obitelj, razred, kolu,
mjesto, zaviaj, dravu),
E istraivati i upoznavati zaviajne posebnosti (kulturu,
obiaje i sl.),
E razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu,
E otkrivati i upoznavati ivu i neivu prirodu, njezinu
raznolikost, povezanost i promjenljivost,
E oblikovati pozitivan vrijednosni odnos prema ivim
biima i prirodi kao cjelini,
E razvijati potovanje prema prirodnoj, kulturnoj i
drutvenoj sredini te odgovoran odnos prema
okoliu,
E razvijati i sustavno unaprjeivati zdravstveno-
higijenske navike,
E biti osposobljen za pravilno i sigurno ponaanje u
prometu (pridravanje propisa),
E upoznati svoja prava i dunosti i prava drugih ljudi u
neposrednom okruenju.
253
Priroda i drutvo
1. RAZRED
TEME
1. Ja sam uenik
Kljuni pojmovi: uenik, uitelj, razred.
Obrazovna postignua: primjenjivati osnovna pravila
pristojnoga ponaanja (pozdravljanje, ispriavanje,
iskazivanje molbe).
2. Moja kola
Kljuni pojmovi: uionica, naziv kole.
Obrazovna postignua: znati naziv svoje kole;
imenovati prostorije u koli; navesti njihovu
namjenu; snalaziti se u koli.
3. ivot i rad u koli
Kljuni pojmovi: djelatnici u koli, kuni red kole.
Obrazovna postignua: upoznati djelatnike u koli
(ravnatelj, struni suradnici, tehniko osoblje),
primjenjivati najvanije odredbe kunoga reda
(poetak nastave, ponaanje u uionici i izvan nje).
4. Snalazimo se u prostoru
Kljuni pojmovi: poloaj u prostoru.
Obrazovna postignua: odrediti poloaj predmeta u
prostoru, snalaziti se u prostoru prema zadanim
odrednicama (lijevo, desno, gore, dolje, ispred, iza,
naprijed, natrag).
5. lanovi obitelji
Kljuni pojmovi: obitelj, lanovi obitelji.
Obrazovna postignua: imenovati lanove svoje
obitelji.
6. ivot u obitelji
Kljuni pojmovi: zanimanje, dunosti.
Obrazovna postignua: navesti ime se bave roditelji,
nabrojiti svoje dunosti (briga o kunim ljubimcima).
7. Dom
Kljuni pojmovi: dom, stan, kua.
Obrazovna postignua: razlikovati pojmove: dom,
stan, kua.
8. Odgovorno ponaanje u domu
Kljuni pojmovi: sigurnost, odgovornost, opasnost.
Obrazovna postignua: potovati upute o
odgovornom ponaanju kada je uenik sam u domu
ili odlazi iz doma, izbjegavati opasnosti.
9. Mjesto u kojem ivim
Kljuni pojmovi: rodno mjesto, mjesto stanovanja.
Obrazovna postignua: znati naziv mjesta stanovanja i
tono navesti svoju adresu.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
10. Promet
Kljuni pojmovi: promet, prometnica, pjeaci, vozai,
vozila.
Obrazovna postignua: razumjeti potrebu potovanja
prometnih pravila; odgovorno sudjelovanje u
prometu kao pjeak ili voza bicikla.
11. Ponaanje pjeaka u prometu
Kljuni pojmovi: pjeak, pjeaki prijelaz, semafor.
Obrazovna postignua: osposobiti se za sigurno
kretanje prometnicom i prelaenje preko nje; funkcija
pjeakoga prijelaza i semafora.
12. Put od kue do kole
Kljuni pojmovi: sigurnost u prometu.
Obrazovna postignua: osposobiti se za sigurno i
samostalno kretanje od kue do kole (uenik pjeak,
kolski autobus, tramvaj...).
13. Priroda se mijenja (jesenske promjene)
Kljuni pojmovi: jesen.
Obrazovna postignua: uoiti jesenske promjene u
neposrednoj okolini i njihov utjecaj na ivot.
14. Zima
Kljuni pojmovi: zima, snijeg.
Obrazovna postignua: uoavati promjene u prirodi i
njihov utjecaj na ivot; razlikovati zimu od jeseni.
15. Priroda se budi - proljee
Kljuni pojmovi: proljee, vjesnici proljea.
Obrazovna postignua: imenovati tipine vjesnike
proljea; uoavati i pratiti promjene u prirodi i njihov
utjecaj na ivot; razlikovati jesen, zimu i proljee.
16. Blii se ljeto
Kljuni pojmovi: ljeto, ljetovanje, godinja doba.
Obrazovna postignua: uoavati i pratiti promjene u
prirodi i njihov utjecaj na ivot; razlikovati godinja
doba prema najvanijim obiljejima (naelo
zaviajnosti).
17. Dan, doba dana
Kljuni pojmovi: dan, doba dana.
Obrazovna postignua: razlikovati doba dana;
snalaziti se u vremenu (odrediti i imenovati jutro,
prije podne, podne, poslije podne, veer, no).
18. Dani u tjednu
Kljuni pojmovi: tjedan.
Obrazovna postignua: imenovati pravim
redoslijedom sve dane u tjednu; nauiti da je tjedan
razdoblje od sedam dana.
19. Juer, danas, sutra
Kljuni pojmovi: juer, danas, sutra.
Obrazovna postignua: pravilno primjenjivati
pojmove: juer, danas, sutra.
254
Priroda i drutvo
20. Osobna istoa
Kljuni pojmovi: istoa, osobna istoa.
Obrazovna postignua: razumjeti i znati objasniti
vanost odravanja osobne istoe.
21. Zdravlje
Kljuni pojmovi: zdravlje, pravilna prehrana, zatita
od bolesti.
Obrazovna postignua: razumjeti vanost redovite i
zdrave prehrane, ouvanja zdravlja, lijeenja i
cijepljenja.
22. istoa okolia
Kljuni pojmovi: okoli.
Obrazovna postignua: spoznati vanost odravanja
istoe prostora, predmeta i okolia; prepoznati
utjecaj ovjeka na okoli.
23. Blagdani
Kljuni pojmovi: blagdan
Obrazovna postignua: sudjelovati u obiljeavanju
blagdana; estitanje blagdana.
* Tijekom kolske godine obiljeavamo Dane kruha, Boi,
Uskrs i Dan dravnosti. Dane spomena na mrtve uenici
obiljeavaju sa svojim obiteljima.
2. RAZRED
TEME
1. Ponaanje u koli i odnosi meu uenicima
Kljuni pojmovi: pristojno ponaanje, uenika prava
i dunosti, razumijevanje, uvaavanje.
Obrazovna postignua: pristojno se ponaati u koli i
izvan nje; mirno rjeavati sukobe, meusobno se
pomagti i uvaavati; upoznati prava i dunosti
uenika.
2. Obitelj
Kljuni pojmovi: ua obitelj, ira obitelj.
Obrazovna postignua: razlikovati uu i iru obitelj;
imenovati lanove ue obitelji (otac, majka, djeca) i
ire obitelji (roditelji, djeca, djedovi i bake).
3. Rodbina
Kljuni pojmovi: rodbina.
Obrazovna postignua: znati da je svaka obitelj
proirena rodbinom.
4. Kultura stanovanja
Kljuni pojmovi: obiteljska kua, stambena zgrada,
zajednike prostorije.
Obrazovna postignua: razlikovati obiteljsku kuu i
stambenu zgradu; imenovati zajednike prostorije u
stambenoj zgradi (stubite, dizalo, podrum, tavan);
upoznati kuni red i usvojiti pravila ponaanja u zgradi.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. Kuanski ureaji
Kljuni pojmovi: kuanski ureaji.
Obrazovna postignua: upoznati kuanske ureaje i
njihovu svrhovitost; uoiti vanost pravilne uporabe
ispravnih kuanskih ureaja.
6. Zatita od poara
Kljuni pojmovi: poar, vatrogasci, vatrogasni ureaj.
Obrazovna postignua: razlikovati vatru od poara;
uoiti opasnost i tetne posljedice poara (osobito
umskoga); upoznati mjere opreza; znati telefonski
broj vatrogasne slube (93, 112); poslati pravilnu
poruku o mjestu poara.
7. Upoznajmo svoje mjesto
Kljuni pojmovi: sredite mjesta (sela, grada).
Obrazovna postignua: upoznati znaajne graevine
u blizini kole.
8. Moj zaviaj
Kljuni pojmovi: zaviaj.
Obrazovna postignua: upoznati zaviaj u kojem
uenik ivi; zamjeivati posebnosti svojega zaviaja:
izgled, biljke, ivotinje (domae ivotinje, divlje
ivotinje), djelatnost ljudi.
9. Zanimanja ljudi
Kljuni pojmovi: zanimanja ljudi.
Obrazovna postignua: upoznati razliita zanimanja u
neposrednom okruenju.
10. Kulturne ustanove
Kljuni pojmovi: kulturne ustanove
Obrazovna postignua: upoznati i razlikovati
kulturne ustanove u zaviaju; znati osnovnu namjenu
pojedinih kulturnih ustanova.
11. Vode u zaviaju
Kljuni pojmovi: vode tekuice/vode stajaice/
Jadransko more.
Obrazovna postignua: upoznati najpoznatije vode u
zaviaju i odrediti ih (stajaica - tekuica - more).
12. Prometni znakovi
Kljuni pojmovi: prometni znakovi.
Obrazovna postignua: upoznati prometne znakove u
blizini kole; odrediti znaenje prometnih znakova
vanih za pjeake, sigurno se kretati prometnicom.
13. Putujemo
Kljuni pojmovi: autobus, vlak, brod, zrakoplov.
Obrazovna postignua: razlikovati autobusni i
eljezniki kolodvor, zranu i brodsku luku; shvatiti
vanost prometne povezanosti u zaviaju.
14. Jesen u zaviaju
Kljuni pojmovi: promjene u prirodi, listopadno
drvee, zimzeleno (vazdazeleno) drvee.
255
Priroda i drutvo
Obrazovna postignua: uoiti glavna vremenska
obiljeja jeseni u zaviaju; razlikovati listopadno i
zimzeleno (vazdazeleno) drvee u zaviaju; povezati
vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i
ivotinjski svijet i rad ljudi (selo/grad).
15. Zima u zaviaju
Kljuni pojmovi: promjene u prirodi.
Obrazovna postignua: uoiti glavna obiljeja zime u
mjestu u kojem ivimo; povezati vremenske
promjene i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet
i rad ljudi (selo/grad).
16. Proljee u zaviaju
Kljuni pojmovi: promjene u prirodi.
Obrazovna postignua: uoiti glavna obiljeja
proljea; povezati vremenske promjene i njihov
utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi
(selo/grad).
17. Ljeto u zaviaju
Kljuni pojmovi: promjene u prirodi, turizam.
Obrazovna postignua: povezati vremenske promjene
i njihov utjecaj na biljni i ivotinjski svijet i rad ljudi
(selo/grad).
18. Zatita i uvanje okolia
Kljuni pojmovi: ovjek, okoli, otpad, smee,
oneienje.
Obrazovna postignua: razumjeti utjecaj ovjeka na
okoli, navesti postupke kojima uenici mogu
pridonijeti zatiti, ouvanju i unaprijeenju okolia,
razlikovati otpad od smea i razvrstavati ga u
odgovarajue spremnike.
19. Ura (sat)
Kljuni pojmovi: ura, jedinice za vrijeme.
Obrazovna postignua: upoznati i imenovati jedinice
za mjerenje vremena na uri-satu, minuta, sekunda;
oitati vrijeme na uri (satu).
20. Mjesec, godina
Kljuni pojmovi: mjesec, godina, datum (nadnevak).
Obrazovna postignua: imenovati mjesece u godini,
odrediti redni broj mjeseca; odrediti broj dana u
mjesecu pomou kalendara, itati kalendar, napisati
datum (nadnevak).
21. Dijete
Kljuni pojmovi: djevojica, djeak.
Obrazovna postignua: zamjeivati tjelesne razlike i
slinosti djeaka i djevojica.
22. Zdravlje
Kljuni pojmovi: higijenske navike, zdravlje i bolest.
Obrazovna postignua: usvojiti osnovne higijenske
navike; razumjeti povezanost higijenskih navika i
zdravlja; odijevati i obuvati istu odjeu i obuu u
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
skladu s vremenskim okolnostima i prigodama;
razumjeti vanost boravka na svjeem zraku i
bavljenja portom.
23. Prehrana
Kljuni pojmovi: obroci, namirnice, prehrana.
Obrazovna postignua: upoznati namirnice vane za
nae zdravlje; uoiti povezanost raznolike i redovite
prehrane sa zdravljem.
24. Zdravstvene ustanove
Kljuni pojmovi: zdravstvena ustanova, zdravstveni
djelatnici, hitna pomo.
Obrazovna postignua: upoznati zdravstvene
ustanove i zdravstveno osoblje (lijenik, medicinska
sestra, stomatolog /zubar/, ljekarnik), poslati pravilnu
poruku o potrebi hitne pomoi - telefonski broj 94
(112).
25. Blagdani i praznici
Kljuni pojmovi: blagdan, praznik.
Obrazovna postignua: obiljeiti blagdane i praznike
u RH; upoznati tradicionalne obiaje obiljeavanja
blagdana.
3. RAZRED
TEME
1. Strane svijeta
Kljuni pojmovi: glavne i sporedne strane svijeta.
Obrazovna postignua: odrediti glavne i sporedne
strane svijeta i znati ih zapisati kraticama; imenovati
strane svijeta na kojima Sunce izlazi i zalazi i prema
tome se snalaziti.
2. Stajalite i obzor
Kljuni pojmovi: stajalite, obzor (vidokrug,
horizont).
Obrazovna postignua: odrediti stajalite i obzor;
snalaziti se pomou kompasa, s pomou Sunca ili
nekih znakova na zemlji.
3. Plan mjesta
Kljuni pojmovi: plan.
Obrazovna postignua: snalaziti se na planu mjesta ili
dijela grada.
4. Zemljovid
Kljuni pojmovi: reljef, geografska (zemljopisna) karta
- zemljovid.
Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti
zaviaja na modelu reljefa; razlikovati znaenje
tonova boja na zemljopisnoj karti; snalaziti se na
zemljovidu, tj. odrediti strane svijeta; pokazati na
zemljovidu planinu, nizinu, vodu, naselje,
prometnicu.
256
Priroda i drutvo
5. Izgled zaviaja*
a/ nizinski zaviaj
Kljuni pojmovi: nizinski zaviaj.
Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti
zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj
regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove
podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati
zaviajnu regiju na zemljovidu.
b/ breuljkasti zaviaj
Kljuni pojmovi: breuljkasti zaviaj.
Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti
zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj
regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove
podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati
zaviajnu regiju na zemljovidu.
c/ gorski zaviaj
Kljuni pojmovi: gorski zaviaj.
Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti
zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj
regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove
podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati
zaviajnu regiju na zemljovidu.
d/ primorski zaviaj
Kljuni pojmovi: primorski zaviaj.
Obrazovna postignua: upoznati izgled i posebnosti
zaviajne regije; uoiti tipinost naselja u zaviajnoj
regiji; prikupljati, istraivati i usustavljivati nove
podatke i obavijesti o zaviajnoj regiji; pokazati
zaviajnu regiju na zemljovidu.
6. Vode zaviaja
Kljuni pojmovi: vode tekuice, vode stajaice, ivi
svijet.
Obrazovna postignua: razlikovati vode tekuice od
voda stajaica; uoavati, razlikovati i imenovati vode
u zaviajnom podruju, prepoznati najpoznatije biljke
i ivotinje u vodama.
7. Znaenje vode za ivot ljudi
Kljuni pojmovi: ovjek, voda.
Obrazovna postignua: razumjeti vanost vode za
ivot ljudi, biljaka i ivotinja; upoznati razliite naine
vodoopskrbe; razlikovati istu od pitke vode; uoiti
utjecaj ovjeka na oneienje i potronju vode.
8. Pokus
Kljuni pojmovi: pokus, promjena stanja vode:
tekuina, led, vodena para.
Obrazovna postignua: izvoditi jednostavne pokuse i
zakljuke o pojavnim oblicima vode.
9. Jadransko more
Kljuni pojmovi: more, obala, otok i poluotok.
Obrazovna postignua: razlikovati pojmove: obala,
otok i poluotok; razlikovati more od ostalih voda
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
prema izgledu, okusu, veliini i razliitom biljnom i
ivotinjskom svijetu koji ga obogauje.
10. Podneblje, vremenska obiljeja zaviajne
regije
Kljuni pojmovi: podneblje.
Obrazovna postignua: uoavati, pratiti, biljeiti,
usporeivati i razlikovati vremenske pojave pojedinih
godinjih doba; uoiti meusobnu ovisnost podneblja
i ivotne zajednice u zaviajnom podruju; nabrojiti
tipine biljke i ivotinje zaviaja.
11. Gospodarstvene djelatnosti zaviajne regije
Kljuni pojmovi: gospodarstvo, gospodarske
djelatnosti.
Obrazovna postignua: upoznati znaajne
gospodarske djelatnosti zaviaja; uoiti i razumjeti
vezu djelatnosti ljudi sa izgledom zaviaja i prirodnim
uvjetima.
12. Gospodarstvo i kvaliteta okolia
Kljuni pojmovi: zatita i uvanje okolia.
Obrazovna postignua: upoznati i razumjeti vezu
izmeu djelatnosti ljudi i oneienja okolia i navesti
primjere iz zaviaja; predlagati mjere zatite; upoznati
jednu zakonom zatienu biljku ili ivotinju.
13. Moja upanija
Kljuni pojmovi: upanija.
Obrazovna postignua: upoznati upanijsko sredite
ili grad u zaviaju; pronai ga na zemljopisnoj karti;
razumjeti znaaj sredita za ivot ljudi.
14. Sadanjost, prolost i budunost - predci i
potomci
Kljuni pojmovi: sadanjost, prolost, budunost,
predci, potomci.
Obrazovna postignua: razlikovati prolost, sadanjost
i budunost na temelju dogaaja iz vlastite prolosti i
prolosti svojih predaka; razlikovati predke i
potomke.
15. Vremenska crta
Kljuni pojmovi: lenta ili crta vremena.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam desetljee,
stoljee i tisuljee; snalaziti se na vremenskoj crti
(lenti vremena) - odrediti stoljee.
16. Moj zaviaj u prolosti
Kljuni pojmovi: kulturno - povijesni spomenici
zaviaja.
Obrazovna postignua: upoznati vane
kulturnopovijesne spomenike zaviaja; istraivati i
povezivati temeljem povijesnih izvora (predmeti,
fotografije, mape, karte...).
257
Priroda i drutvo
17. Promet
Kljuni pojmovi: kopneni, zrani i vodeni promet.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste prometnica
koje povezuju zaviaj s drugim mjestima te pokazati
cestu ili prugu na zemljovidu zaviajne regije ili na
zemljovidu RH; razlikovati vrste gradskoga prijevoza;
pridravati se prometnih pravila i sigurno se kretati
prometnicom.
18. Zdravlje
Kljuni pojmovi: briga za osobno zdravlje, zarazne
bolesti, lijeenje.
Obrazovna postignua: razumjeti nain prijenosa
zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju); pridravati
se lijenikih uputa; znati prepoznati zlostavljanje i
zatraiti pomo.
* Obrauju se: zaviajna regija u kojoj uenik ivi, vode u
zaviajnoj regiji, vremenska obiljeja zaviajne regije,
gospodarstvene djelatnosti zaviajne regije.
4. RAZRED
TEME
1. Priroda
Kljuni pojmovi: priroda, iva i neiva priroda,
ivotni uvjeti.
Obrazovna postignua: razumjeti pojam prirode;
razlikovati ivu od neive prirode; uoiti suodnos
ive i neive prirode i uvjeta ivota.
2. Sunce - uvjet ivota
Kljuni pojmovi: sunce, svjetlost, toplina.
Obrazovna postignua: uoiti povezanost sunca i
ivota na Zemlji; tititi se od tetnoga djelovanja
sunca.
3. Voda - uvjet ivota
Kljuni pojmovi: svojstva vode, kruenje vode u
prirodi, vrelite, ledite.
Obrazovna postignua: upoznati osnovna svojstva
vode na temelju pokusa; razumjeti kruenje vode u
prirodi; razumjeti utjecaj ovjeka na oneienje,
uvanje i potronju vode.
4. Zrak - uvjet ivota
Kljuni pojmovi: zrak, svojstva zraka, sastav zraka.
Obrazovna postignua: upoznati svojstva zraka na
temelju pokusa; znati sastav zraka (kisik, duik,
ugljikov dioksid); razumjeti vanost zraka za ivot;
razumjeti vanost zatite zraka od oneienja.
5. Tlo - uvjet ivota
Kljuni pojmovi: tlo, svojstva tla.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste tla (boja,
izgled); znati da je najplodnije tlo crnica.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. ivot biljke
Kljuni pojmovi: biljka cvjetnjaa, korijen, stabljika,
list, cvijet, plod.
Obrazovna postignua: razlikovati glavne dijelove
biljke; razumjeti osnovnu ulogu glavnih dijelova
biljke; uoiti vanost biljaka za ivot.
7. ivot ivotinja
Kljuni pojmovi: domae ivotinje, divlje ivotinje.
Obrazovna postignua: razlikovati skupine ivotinja
prema vrsti prehrane; objasniti meusobnu ovisnost
biljaka i ivotinja.
8. Travnjak
Kljuni pojmovi: ivotna zajednica, ivotni uvjeti.
Obrazovna postignua: razumjeti povezanost biljaka i
ivotinja u ivotnoj zajednici travnjaka; upoznati
nekoliko najpoznatijih biljaka i ivotinja travnjaka.
9. uma
Kljuni pojmovi: ivotna zajednica, ivotni uvjeti.
Obrazovna postignua: razlikovati listopadnu,
zimzelenu (vazdazelenu) i mjeovitu umu; upoznati
najpoznatije umske ivotinje; uoiti meusobnu
ovisnost biljaka i ivotinja ume; uoiti razloge
ugroenosti ivotne zajednice i navesti naine zatite
(poar), znati da je nestruno ubiranje gljiva i umskih
plodova opasno za ivot.
10. More
Kljuni pojmovi: ivotna zajednica, ivotni uvjeti.
Obrazovna postignua: upoznati i razlikovati
najpoznatije biljke i ivotinje u moru i uz more;
razumjeti vanost mora za RH (turizam,
brodogradnja, ribarstvo); navesti uzroke oneienja
mora i razumjeti vanost ouvanja istoe mora.
11. Prirodne posebnosti Republike Hrvatske
Kljuni pojmovi: zatiena podruja, nacionalni
parkovi, parkovi prirode.
Obrazovna postignua: upoznati nacionalne parkove
u RH; nabrojiti parkove prirode i zatiena podruja
u svojem zaviaju; razumjeti vanost zatite biljaka i
ivotinja u RH.
12. ovjek
Kljuni pojmovi: ovjek, zajednica, ljudska prava.
Obrazovna postignua: razumjeti ovjekov ivot i
ulogu u zajednici; razumjeti jednakost i prava svih
ljudi u zajednici; upoznati vana prava djeteta.
13. Ljudsko tijelo
Kljuni pojmovi: dijelovi tijela, organizam.
Obrazovna postignua: razumjeti da je ljudsko tijelo
cjelina (organizam); znati vanost uvanja tijela od
ozlijeda i tetnih utjecaja.
258
Priroda i drutvo
14. Moje tijelo
Kljuni pojmovi: promjene na tijelu, pubertet.
Obrazovna postignua: razumjeti da se rastom i
razvojem mijenja tijelo i ponaanje (pubertet);
razumjeti vanost pravilne prehrane i tjelesne
aktivnosti; razumjeti tetnost ovisnosti; prepoznavati
razliite oblike zlostavljanja; znati kome se obratiti u
sluaju problema.
15. Hrvati i nova domovina
Kljuni pojmovi: Hrvati, kranstvo.
Obrazovna postignua: odrediti vrijeme doseljenja
Hrvata u novu domovinu; odrediti stoljee primanja
kranstva; upoznati najznaajnije vladare iz dinastije
Trpimirovi (Tomislav, Kreimir, Zvonimir).
16. Hrvatska u europskom okruenju
Kljuni pojmovi: povijest, drava, zajednica.
Obrazovna postignua: razumjeti da je Hrvatska
tijekom povijesti imala svoju dravu i bila u zajednici
s drugim narodima.
17. Kulturnopovijesne znamenitosti RH
Kljuni pojmovi: spomenici UNESCO-a.
Obrazovna postignua: upoznati dio hrvatske
povijesti na temelju najblieg kulturnopovijesnoga
spomenika /gradovi i spomenici UNESCO-a, koji su
dio svjetske batine.
18. Samostalna Republika Hrvatska
Kljuni pojmovi: samostalna i neovisna drava,
Domovinski rat, Europska unija.
Obrazovna postignua: razumjeti da je Hrvatska bila
u sastavu Jugoslavije, osamostalila se, a zatim je
pobjedom u Domovinskom ratu obranila svoju
samostalnost, svoju budunost planira ostvariti u
zajednici s europskim narodima; razumjeti znaenje
pojma Domovinski rat (obrana od agresije na
domovinu); znati da je 1991. proglaena samostalna
RH; imenovati prvoga predsjednika RH; imenovati
sadanjega predsjednika RH.
19. Simboli domovine
Kljuni pojmovi: simbol, zastava, grb, himna, hrvatska
kuna.
Obrazovna postignua: nabrojiti simbole RH; opisati
simbole RH; znati da svaka drava ima svoje simbole.
20. Zagreb - glavni grad RH
Kljuni pojmovi: glavni grad, politiko sredite
(Markov trg).
Obrazovna postignua: imenovati glavni grad RH i
odrediti mu smjetaj na zemljovidu; objasniti da je
Zagreb danas politiko, kulturno, upravno,
zdravstveno, prosvjetno, portsko sredite RH;
upoznati najznaajnije kulturno-povijesne spomenike
grada.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
21. Stanovnitvo RH
Kljuni pojmovi: narod, jezik, vjera.
Obrazovna postignua: imenovati narod i nacionalne
manjine koji ine stanovnitvo RH; imenovati
slubeni jezik i pismo u RH; nabrojati vjere u RH.
22. RH i susjedne zemlje
Kljuni pojmovi: susjedne zemlje, prirodne i umjetne
granice.
Obrazovna postignua: odrediti na zemljovidu
susjedne zemlje; razlikovati prirodne i umjetne
granice i pokazati ih na zemljovidu; objasniti vanost
prometne i gospodarske povezanosti sa susjednim
dravama.
23. Breuljkasti krajevi Republike Hrvatske
a. Prirodno- zemljopisni uvjeti breuljkastih
krajeva
Kljuni pojmovi: breuljkasti kraj, reljefna obiljeja,
podneblje.
Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu
pokazati breuljkaste krajeve RH i zaviajna podruja
breuljkastih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee
rijeke i breuljke breuljkastih krajeva; uoiti obiljeja
reljefa i podneblja breuljkastih krajeva.
b. Gospodarstvo breuljkastih krajeva RH
Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti.
Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost
prirodno zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
osnovne gospodarske djelatnosti breuljkastih krajeva;
razumjeti vanost gospodarstva breuljkastih krajeva
za cijelu RH.
c. Naselja breuljkastih krajeva
Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela.
Obrazovna postignua: imenovati i na zemljovidu
pokazati gradska sredita; opisati naselja i izgled sela.
d. Povijesne i kulturne znamenitosti
breuljkastih krajeva
Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki
obiaji (narodna batina).
Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne
spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega
kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.
24. Nizinski krajevi Republike Hrvatske
a. Prirodno-zemljopisni uvjeti nizinskih
krajeva RH
Kljuni pojmovi: izgled nizinskih krajeva, reljefna
obiljeja, podneblje.
Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu
pokazati nizinske krajeve RH i zaviajna podruja
nizinskih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee
rijeke; uoiti vanost rijeka, ali i tete (poplave);
uoiti obiljeja (reljef, podneblje) nizinskih krajeva.
259
Priroda i drutvo
b. Gospodarstvo nizinskih krajeva RH
Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti.
Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost
prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
osnovne gospodarske djelatnosti nizinskoga kraja;
razumjeti vanost gospodarstva nizinskih krajeva za
RH.
c. Naselja nizinskih krajeva
Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela.
Obrazovna postignua: imenovati i na zemljovidu
pokazati gradska sredita; opisati naselja i izgled sela.
d. Povijesne i kulturne znamenitosti
nizinskoga kraja
Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki
obiaji (narodna batina).
Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne
spomenike i najpoznatije povijesne osobe svoga kraja;
upoznati puke obiaje kraja u kojem se ivi.
25. Primorski krajevi Republike Hrvatske
a. Prirodno-zemljopisni uvjeti primorskih
krajeva
Kljuni pojmovi: izgled primorskih krajeva, reljef,
podneblje.
Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu
pokazati primorske krajeve RH i zaviajna podruja
primorskih krajeva; na zemljovidu pokazati najvee
rijeke i gore; nabrojiti najpoznatije vjetrove; uoiti
obiljeja (reljef, podneblje) primorskih krajeva.
b. Gospodarstvo primorskih krajeva RH
Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti.
Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost
prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vanost
gospodarstva primorskih krajeva za cijelu RH.
c. Naselja primorskih krajeva
Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela.
Obrazovna postignua: nabrojiti i na karti pokazati
gradska sredita, opisati izgled naselja.
d. Povijesne i kulturne znamenitosti
primorskih krajeva
Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki
obiaji (narodna batina).
Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne
spomenike i nabrojiti najpoznatije povijesne osobe
svojega kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
26. Gorski krajevi Republike Hrvatske
a. Prirodno-zemljopisni uvjeti gorskih krajeva
Kljuni pojmovi: izgled gorskih krajeva, reljef,
podneblje.
Obrazovna postignua: upoznati i na zemljovidu
pokazati gorske dijelove RH i zaviajna podruja
gorskih dijelova; pokazati na zemljovidu najvee
rijeke i gore; uoiti obiljeja (reljef, podneblje)
gorskih krajeva.
b. Gospodarstvo gorskih krajeva
Kljuni pojmovi: gospodarske djelatnosti.
Obrazovna postignua: razumjeti uvjetovanost
prirodno-zemljopisnih uvjeta i gospodarstva; navesti
osnovne gospodarske djelatnosti; razumjeti vanost
gospodarstva gorskih krajeva za cijelu RH.
260
Priroda i drutvo
c. Naselja gorskih krajeva
Kljuni pojmovi: gradska sredita, sela.
Obrazovna postignua: nabrojiti i na zemljovidu
pokazati gradska sredita; opisati izgled naselja i sela.
d. Povijesne i kulturne znamenitosti gorske
Hrvatske
Kljuni pojmovi: kulturnopovijesni spomenici, puki
obiaji (narodna batina).
Obrazovna postignua: navesti kulturnopovijesne
spomenike i najpoznatije povijesne osobe svojega
kraja; upoznati puke obiaje svojega kraja.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
PRIRODA
UVOD
Nastavni predmet priroda u 5. i 6. razredu osnovne kole
omoguuje sjedinjivanje, povezivanje i prirodoslovno
poimanje cjelina koje se odnose na raznolika podruja
prirode. Stoga ovaj predmet pridonosi stvaranju uenikove
cjelovite slike o svemu to nas okruuje u svijetu.
Pojedine su se teme oblikovale u cjeline sjedinjivanjem
razliitih podruja, zajednica i procesa s razliitih stajalita.
Tako su ostvarene veze izmeu nastavnih predmeta
(geografija, tehnika kultura, hrvatski jezik, tjelesna i
zdravstvena kultura).
Smanjivanje koliine injenica koje uenik treba
zapamtiti omoguuje vie aktivnoga ukljuivanja uenika
u nastavni proces.
CILJ
Nastava prirode treba potaknuti zanimanje uenika za
cjelovitost prirode, za njezino istraivanje i razumijevanje
na temelju znanstvenih spoznaja i dostignua.
ZADAE
Uenicima treba:
E promatranjem procesa i pojava u prirodi objasniti
osnovne zakonitosti prirode,
E poticati zanimanje za opaanje u prirodi, istraivanje i
logino zakljuivanje o sastavnicama i ustroju ivoga
svijeta,
E razvijati svijest o vanosti ouvanja prirode,
E predoiti i objasniti temeljnu grau i ulogu
organizama,
E omoguiti samostalno i tono izvoenje pokusa i
praktinih radova,
E razvijati i njegovati kritiko miljenje i zakljuivanje
na temelju opaanja,
E razvijati odgovornost za vlastito zdravlje,
E omoguiti upoznavanje s temeljnim naelima
suvremenog poljodjelstva,
E pruiti mogunost za suradniko uenje i navikavanje
na zajedniki rad.
NAPOMENE ZA ESTI RAZRED
Izborne teme se uvrtavaju u nastavni plan i program
pojedinoga razreda dogovorom uenika i uitelja, koji
odluuju koje i koliko od ponuenih tema e obraditi.
Umjesto predloenih, mogu se uvrstiti teme po vlastitom
izboru.
Redoslijed pojedinih tema mogue je mijenjati ako
uitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih
sadraja.
Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviajne
osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je
mogue, poeljno je primjenjivati praktian rad.
Preporua se koristiti Internet kao nain dobivanja
dodatnih podataka.
261
Priroda
* Od etiri predloene zajednice uma obrauje se
jedna, koja je svojstvena kraju u kojem kola djeluje.
Po elji uitelja, ume je mogue obraivati po
slojevima.
** Od dviju predloenih vrsta kopnenih voda obrauje
se jedna, koja je znakovita za kraj u kojem kola
djeluje.
*** Od dviju predloenih zajednica travnjaka obrauje se
jedna, koja je svojstvena kraju u kojem kola djeluje.
5. RAZRED
TEME
1. Prirodne znanosti i spoznavanje prirode
Kljuni pojmovi: iva i neiva priroda, prirodne
znanosti, povealo, svjetlosni mikroskop (sitnozor),
mikroskopski preparat.
Obrazovna postignua: prepoznati da je priroda sve
to postoji; navesti to prouava biologija; obrazloiti
kako promatramo prirodu; opisati osnovne osobine
ivih bia; objasniti pojam mikrosvijet; prepoznati
pribor za mikroskopiranje; pripremiti svjei preparat
za mikroskopiranje; praktinim radom samostalno
prikazati izotravanje vidnoga polja pod malim
poveanjem mikroskopa.
2. Od stanice do mnogostaninoga organizma
Kljuni pojmovi: stanica, osnovna graa stanice;
jednostanini organizmi, mnogostanini organizmi,
dioba stanice.
Obrazovna postignua: prepoznati na crteu i
imenovati glavne dijelove stanice; navesti da je stanica
osnovna jedinica grae ivih bia; navesti glavne
dijelove stanice; usporediti biljnu i ivotinjsku
stanicu; pokazati i imenovati staninu stijenku,
vakuolu i kloroplaste; razlikovati jednostanini
organizam od mnogostaninoga organizma; povezati
diobu stanice s razmnoavanjem jednostaninih i
rastom mnogostaninih organizama.
3. Graa i uloge ivotinjskoga organizma
Kljuni pojmovi: beskraljenjaci, kraljenjaci, organ,
sustav organa.
Obrazovna postignua: razlikovati beskraljenjake od
kraljenjaka; prepoznati i imenovati predstavnike
skupina kraljenjaka; izdvojiti dijelove tijela
kraljenjaka i imenovati nekoliko organa; zakljuiti da
kraljenjaci imaju jedinstven plan grae.
4. Kretanje ivotinja
Kljuni pojmovi: kretanje ivotinja, organi za kretanje.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost kretanja
ivotinja; razlikovati naine kretanja u vodi, na kopnu
i u zraku; obrazloiti tvrdnju da su organi za kretanje
prilagodba organizama okoliu u kojem ive.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. ivotinje i njihova potreba za hranom i
kisikom
Kljuni pojmovi: probavilo i zubalo, biljoder,
mesoder, sveder, disanje i krvotok.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost hrane za
ivot organizama; prepoznati i imenovati organe
probavnoga sustava; usporediti prilagodbe probavila
na razliitu vrstu hrane; razlikovati biljodere,
mesodere i svedere; odrediti to je krvotok te
obrazloiti njegovu vanost za ivot; imenovati
dijelove krvotoka i organa za disanje i navesti
primjere njihove vanosti i vanost izluivanja za
ivot.
6. Razmnoavanje i ponaanje ivotinja
Kljuni pojmovi: nespolno razmnoavanje, spolno
razmnoavanje, briga za potomstvo, zajednice
ivotinja, ponaanje ivotinja.
Obrazovna postignua: razlikovati nespolno i spolno
razmnoavanje; prikazati temeljne znaajke
razmnoavanja riba, ptica i sisavaca; obrazloiti kako
iva bia osiguravaju razmnoavanjem opstanak vrste;
povezati razmnoavanje ivotinja s brojnou
potomaka i brigom za potomstvo; imenovati neke
zajednice ivotinja; navesti oblike ponaanja ivotinja
kao prilagodbu na nain ivota u prirodi.
7. ovjekove ivotne potrebe i prehrambene
navike
Kljuni pojmovi: bioloko (prirodno), drutveno
(socijalno) i misaono bie; hrana i hranjive tvari,
pravilna prehrana.
Obrazovna postignua: obrazloiti povezanost
biolokih potreba ovjeka s njegovim misaonim i
drutvenim potrebama; opisati naine zadovoljavanja
osnovnih ivotnih potreba; zakljuiti da ovjek
zadovoljava svoje potrebe svjesnim djelovanjem;
navesti nekoliko prava i obveza ovjeka u zajednici
(obitelj, razredni odjel, domovina); odrediti vanost
hrane za organizam; imenovati hranjive tvari;
obrazloiti vanost pravilne prehrane i predloiti
dnevne obroke; opisati pravilne prehrambene navike.
8. Pubertet - promjene i tekoe u grau ploda i njegovu ulogu u ivotu biljke
sazrijevanju
Kljuni pojmovi: pubertet, spolni sustav, higijena
tijela, ovisnost.
Obrazovna postignua: obrazloiti to je pubertet;
prepoznati promjene (fizike, spolne i psihike) koje
se dogaaju u pubertetu; povezati pojave mjesenice
i polucije sa spolnim sazrijevanjem; razlikovati
unutarnje organe za razmnoavanje mukaraca
(sjemenici, sjemenovodi, mokrana cijev) i ena
(jajnici, jajovodi, maternica, rodnica); obrazloiti
potrebu odravanja higijene i stei pravilne higijenske
navike; navesti primjere opasnosti za zdravlje od
puenja, alkohola, zloporabe lijekova i droga.
262
Priroda
9. Biljka cvjetnjaa - sjemenka (klijanje)
Kljuni pojmovi: biljka cvjetnjaa (sjemenjaa),
organi biljke cvjetnjae; graa sjemenke, klijanje,
jednosupnica, dvosupnica.
Obrazovna postignua: prepoznati biljku cvjetnjau;
imenovati organe biljke cvjetnjae, razlikovati spolne
i nespolne organe biljke cvjetnjae; protumaiti
klijanje; navesti i dokazati uvjete klijanja; prepoznati
povoljan poloaj klice u sjemenci.
10. Korijen - graa i uloga
Kljuni pojmovi: graa korijena, uloge korijena,
difuzija i osmoza.
Obrazovna postignua: opisati grau korijena;
izdvojiti uloge korijena kao organa biljke cvjetnjae;
obrazloiti ulogu korijenovih dlaica; obrazloiti
vanosti difuzije i osmoze za ivot biljke.
11. Stabljika - graa i uloga
Kljuni pojmovi: vrste stabljika, uloge stabljike,
kapilarnost.
Obrazovna postignua: razlikovati zeljaste i drvenaste
stabljike; prepoznati podzemne stabljike (lukovica,
gomolj i podanak); obrazloiti ulogu stabljike;
istaknuti vanost kapilarnosti; opisati uzlazni tok vode
u biljci.
12. List - graa i uloga
Kljuni pojmovi: list.
Obrazovna postignua: opisati vanjsku grau lista;
prepoznati staninu grau lista, kloroplaste, pui i
lisne ile; na temelju pokusa istraiti pojavu
transpiracije, fotosinteze i disanja biljaka; navesti
primjere vanosti procesa fotosinteze za ivot na
Zemlji; povezati grau lista s ulogom koju obavlja.
13. Cvijet i plod - graa i uloga
Kljuni pojmovi: cvijet, cvat, opraivanje, plod,
rasprostranjivanje biljaka.
Obrazovna postignua: opisati grau cvijeta i njegovu
ulogu u ivotu biljke cvjetnjae; razlikovati proces
opraivanja od oplodnje; usporediti razliite
prilagodbe cvjetova u nainu opraivanja; opisati
cvjetnjae; razlikovati vrste plodova; povezati
prilagodbe plodova i sjemenaka s nainom njihova
rasprostranjivanja.
14. Uzgoj i potronja hrane kod nas i u svijetu
Kljuni pojmovi: glad, vrsta, odlika (sorta), pasmina,
odabiranje i krianje.
Obrazovna postignua: obrazloiti postojanje
problema gladi u svijetu; navesti vanost proizvodnje
hrane za zadovoljavanje ivotnih potreba ovjeka;
povezati pojavu gladi uz ratove, prirodne nepogode i
epidemije bolesti; obrazloiti podrijetlo uzgojenih
biljaka i ivotinja; obrazloiti posljedice
udomaivanja, krianja i odabiranja ivotinja i biljaka
eljenih osobina.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
15. Uzgoj i zatita biljaka i ivotinja
Kljuni pojmovi: tlo, gnojidba, zatita biljaka, seosko
gospodarstvo i farma, zatita domaih ivotinja.
Obrazovna postignua: navesti temeljne spoznaje o
naelima suvremenoga poljodjelstva u smislu
ouvanja okolia i prirodne ravnotee; obrazloiti to
je tlo; objasniti kako nastaje humus; navesti o emu
ovisi plodnost tla; usporediti prihranjivanje umjetnim
i prirodnim gnojivima; odrediti to je kompost i
zelena gnojidba; razlikovati kemijska sredstva od
bioloke zatite; prepoznati najpoznatije vrste voa,
povra i itarica koje koristimo u prehrani; istaknuti
vrijednost voa, povra i itarica u svakodnevnoj
prehrani; navesti primjere koristi koje ovjek ima od
domaih ivotinja; istaknuti naine zatite domaih
ivotinja.
IZBORNE TEME
1. Pravilna prehrana: radionica
2. Ribarstvo mora i kopnenih voda - izvor zdrave
hrane
3. Kuni ljubimci
4. Uzgoj ukrasnih biljaka
6. RAZRED
TEME
1. iva bia i stanite i ivotni uvjeti
Kljuni pojmovi: jedinka, stanite, ivotni uvjeti,
hranidbeni odnosi, bioloka raznolikost.
Obrazovna postignua: razlikovati osnovne pojmove
u ustrojstvu ivoga svijeta u prirodi (jedinka,
populacija, stanite); obrazloiti pojmove ivotna
zajednica i ekoloki sustav; obrazloiti protjecanje
tvari i energije; navesti primjere prilagodba
organizama ivotnim uvjetima stanita; obrazloiti
povezanost proizvoaa, potroaa i razlagaa; istraiti
ivotne uvjete na odabranoj postaji (izmjeriti:
temperaturu zraka, tla, vode, procijeniti koliinu
svjetlosti); povezati utjecaj ivotnih uvjeta na
opstanak i rasprostranjenost ivih bia; obrazloiti
pojam bioloka raznolikost.
2. Biljke i gljive u umi
2.1. Biljke i gljive kontinentalne listopadne
ume
Kljuni pojmovi: kontinentalna listopadna uma,
slojevitost ume, prilagodbe biljaka.
Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja
kontinentalne listopadne ume; razlikovati slojeve
ume; usporediti svijetle ume sa sjenovitim;
prepoznati pitomi kesten, obini grab i kupinu;
navesti primjere jestivih, nejestivih i otrovnih vrsta
gljiva.
263
Priroda
2.2. Biljke i gljive kontinentalne vazdazelene
ume
Kljuni pojmovi: kontinentalna vazdazelena uma,
slojevitost ume, prilagodbe biljaka.
Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja
ume; usporediti ume jele i mijeane ume jele i
bukve; razlikovati slojeve ume; obrazloiti pojam
sjenovite ume; prepoznati i opisati biljke uoene na
odabranoj postaji stanita; razlikovati mahovine,
liajeve i gljive; navesti primjere jestivih, nejestivih i
otrovnih vrsta gljiva.
2.3. Biljke i gljive primorske vazdazelene ume
Kljuni pojmovi: primorska vazdazelena uma,
slojevitost ume, prilagodbe biljaka.
Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja
primorske vazdazelene ume; razlikovati slojeve
ume; prepoznati karakteristine biljke uoene na
odabranoj postaji opisati njihove prilagodbe;
obrazloiti nastanak duika; razlikovati paprat,
liajeve, mahovine i gljive; navesti primjere jestivih i
otrovnih vrsta gljiva.
2.4. Biljke i gljive primorske listopadne ume
Kljuni pojmovi: primorska listopadna uma,
slojevitost ume, prilagodbe biljaka.
Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja
primorske listopadne ume; razlikovati slojeve ume;
razlikovati liajeve, mahovine, paprati, gljive; navesti
primjere jestivih i otrovnih vrsta gljiva.
3. ivotinje u umi
3.1. ivotinje kontinentalne listopadne ume
Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni
odnosi, prirodna ravnotea.
Obrazovna postignua: prepoznati najee
ivotinje; opisati prilagodbe ivotinja; navesti
primjere hranidbenih odnosa; prepoznati ivotnu
zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s
biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima.
3.2. ivotinje kontinentalne vazdazelene ume*
Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni
odnosi; prirodna ravnotea.
Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje;
opisati prilagodbe ivotinja; prikazati hranidbeni
odnos potkornjaka i velikoga djetlia; navesti
primjere hranidbenih odnosa; prepoznati ivotnu
zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s
biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima.
3.3. ivotinje primorske vazdazelene ume
Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni
odnosi, prirodna ravnotea.
Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje;
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
opisati prilagodbe ivotinja ivotnim uvjetima;
navesti primjere hranidbenih odnosa; navesti ivotnu
zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s
biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima; opisati
opasnosti od unesenih vrsta (mungos).
3.4. ivotinje primorske listopadne ume
Kljuni pojmovi: prilagodbe ivotinja, hranidbeni
odnosi; prirodna ravnotea.
Obrazovna postignua: prepoznati najee ivotinje;
opisati prilagodbe ivotinja ivotnim uvjetima;
navesti primjere hranidbenih odnosa; prepoznati
ivotnu zajednicu ume kao dio jedinstvene cjeline
ekosustava; povezati prirodnu ravnoteu ume s
biljkama i ivotinjama u hranidbenim lancima.
4. Korist od uma, oneienje i zatita
Kljuni pojmovi: gospodarenje umama, utjecaj
ovjeka na okoli, zatita ume.
Obrazovna postignua: navesti podruja s najvie
uma u Hrvatskoj; navesti koristi koje nam pruaju
ume; opisati tetna djelovanja pretjeranoga
iskoritavanja uma (erozija) i kiselih kia; istaknuti
uzroke nestanka biljnih i ivotinjskih vrsta; prepoznati
ugroene i/ili zatiene biljne i ivotinjske vrste u
Hrvatskoj; istaknuti znakove vezane uz ouvanje i
zatitu prirode; nabrojiti zatiena prirodna podruja
zaviaja; navesti ugroene i/ili zatiene biljne i
ivotinjske vrste u zaviaju i uzroke ugroenosti;
protumaiti bioloku raznolikost na Zemlji.
5. Energija i njezini oblici - Suneva energija
Kljuni pojmovi: energija.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost Suneve
energije za ivot na Zemlji; imenovati razliite oblike
energije u prirodi i oko nas; opisati pretvorbu jednoga
oblika u drugi oblik energije; istaknuti da sva goriva
posjeduju pohranjenu energiju i prikazati da se ona
gorenjem pretvara u toplinsku energiju (toplinu);
obrazloiti da iz fosilnih goriva koristimo pohranjenu
Sunevu energiju iz prolosti; navesti mogue
posljedice pretjeranoga koritenja fosilnih goriva.
6. Protok tvari i energije
Kljuni pojmovi: gibanje tijela, gibanje vode, gibanje
zraka, prijenos hranjivih tvari, prijenos topline.
Obrazovna postignua: navesti povezanost protoka
tvari i energije sa ivotnim procesima u biljkama i
ivotinjama te odnosima u hranidbenim lancima;
opisati stalni protok - izmjenu vode i otopljenih tvari
kroz staninu membranu; objasniti na primjeru
procesa iz neive prirode protok tvari i energije.
7. ivotni uvjeti u moru i u vodama na
kopnu
Kljuni pojmovi: dubina, temperatura, prozirnost,
svjetlost, slanost.
Obrazovna postignua: razlikovati ivotne uvjete u
264
Priroda
vodi od onih na kopnu; usporediti ivotne uvjete u
moru s uvjetima ivota u kopnenim vodama;
raslaniti vrste voda na kopnu; istraiti na odabranoj
postaji ivotne uvjete (izmjeriti temperaturu,
prozirnost, svjetlost, slanost, gibanje vode, izloenost
vjetru i valovima, a prema mogunosti i druge
parametre).
8. iva bia priobalnoga i obalnoga morskog
podruja
Kljuni pojmovi: priobalno i obalno podruje, biljke
slanue, morske cvjetnjae, prilagodbe ivotinja.
Obrazovna postignua: razlikovati priobalno od
obalnoga podruja, usporediti ivotne uvjete u
priobalnom i obalnom podruju; prepoznati na
odabranoj postaji prisutne biljke, ivotinje i alge;
razvrstati prilagodbe organizama prema ivotnim
uvjetima na obali mora i u moru; prikazati primjere
povezanosti organizama kroz hranidbene odnose.
9. iva bia morskoga dna
Kljuni pojmovi: morsko dno, alge i morske
cvjetnjae, prilagodbe ivotinja, simbioza (suivot).
Obrazovna postignua: razlikovati uvjete ivota na
kamenitom, pjeskovitom i muljevitom morskom
dnu; navesti prilagodbe organizama ivotu na
morskom dnu; prepoznati simbiozu, prikazati
primjere povezanosti organizama kroz hranidbene
odnose.
10. iva bia u otvorenom moru
Kljuni pojmovi: otvoreno more, prilagodbe
organizama, plankton, ribe, sisavci - hranidbeni
odnosi.
Obrazovna postignua: opisati prilagodbe organizma
otvorenom moru; obrazloiti zato najvee ivotinje
ive u moru; obrazloiti ulogu biljnoga planktona u
hranidbenom lancu; prikazati primjere povezanosti
organizama kroz hranidbene odnose.
11. iva bia kopnenih voda
11.1. iva bia kopnenih voda tekuica
Kljuni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
ivotinja, hranidbeni odnosi.
Obrazovna postignua: opisati prilagodbe ivih bia
ivotnim uvjetima; izvesti pokus i prepoznati pojavu
povrinske napetosti; temeljem promatranja
prepoznati karakteristine biljke, ivotinje, alge;
prikazati primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose.
11.2. iva bia kopnenih voda stajaica
Kljuni pojmovi: prilagodbe biljaka, prilagodbe
ivotinja, hranidbeni odnosi.
Obrazovna postignua: navesti prilagodbe biljaka i
ivotinja ivotnim uvjetima; izvesti pokus i
prepoznati pojavu povrinske napetosti; temeljem
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Priroda

promatranja prepoznati karakteristine biljke, 14. Iskoritavanje travnjaka

ivotinje, alge; prikazati primjere povezanosti
organizama kroz hranidbene odnose.
12. Korist od mora i kopnenih voda,
oneienje i zatita
Kljuni pojmovi: korist od mora i kopnenih voda,
oneienje i zatita voda, proiivanje vode.
Obrazovna postignua: navesti koristi koje nam
pruaju more i kopnene vode; nabrojiti organizme
koji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani; opisati
naine oneienja mora i kopnenih voda; obrazloiti
vanost zatite mora i vodenih stanita; istaknuti
potrebu ouvanja podzemnih voda; navesti naine
racionalne potronje vode u svakodnevnom ivotu;
povezati oneienja mora i kopnenih voda s
utjecajem na ljudsko zdravlje; navesti primjere kako
svaki pojedinac moe utjecati na uvanje i zatitu
mora i kopnenih voda; razlikovati mehaniko i
bioloko proiivanje vode; obrazloiti samopro-
iivanje vode; povezati prisustvo vrste organizama u
vodi sa stupnjem njezina oneienja; izvesti pokus
filtriranja oneiene vode.
13. Travnjaci
13.1. Biljke i ivotinje kontinentalnih
travnjaka
Kljuni pojmovi: travnjak, livada, panjak, prilagodbe
biljaka i ivotinja, hranidbeni odnosi.
Obrazovna postignua: navesti prilagodbe biljka i
ivotinja kontinentalnih travnjaka uvjetima ivota;
navesti primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i
panjak; opisati nastajanje travnjaka; povezati vrste
travnjaka s njihovim bitnim znaajkama; na odabranoj
postaji istraiti ivotne uvjete na travnjaku; temeljem
promatranja prepoznati na odabranoj postaji prisutne
karakteristine ivotinje i biljke; obrazloiti pojmove
ikara, makija, garig (buik), kamenjar; usporediti
uvjete postanka travnjaka i kamenjarskih panjaka.
Kljuni pojmovi: ispaa, sijeno, ljekovito bilje.
Obrazovna postignua: prepoznati naine
iskoritavanja travnjaka; nabrojiti jestive i ljekovite
biljke travnjaka; obrazloiti pravila skupljanja biljaka;
navesti ulogu ovjeka u opstanku travnjaka.
15. ivotne zajednice oranica i zatita
travnjaka
Kljuni pojmovi: biljne kulture, korov, pesticidi.
Obrazovna postignua: nabrojiti najee biljne
kulture naih oranica; opisati mogue posljedice
pretjerane primjene pesticida i umjetnih gnojiva na
bioloku raznolikost travnjaka i zdravlje ljudi;
promatranjem prepoznati znakove opasnosti na
ambalai sredstava za zatitu biljaka; obrazloiti pojam
korova (sluaj razliak i kukolj); promatranjem
prepoznati korovske biljke i ivotinje na oranicama
(korovi: slak, pirika, crveni mak, ivotinje: prepelica,
trka, velik hrak, fazan).
IZBORNE TEME
1. Tropske ume
2. Pravila skupljanja i preanja biljaka
3. Plavi svijet - Veli Loinj - Jadranski projekt:
dupin
4. ivot u boatoj vodi
5. Ugroena vlana i movarna stanita u
Hrvatskoj i u svijetu

13.2. Biljke i ivotinje primorskih travnjaka

Kljuni pojmovi: travnjak, livada, panjak, prilagodbe
biljaka, prilagodbe ivotinja, hranidbneni odnosi.
Obrazovna postignua: istaknuti prilagodbe biljka i
ivotinja primorskih travnjaka prema uvjetima ivota;
navesti primjere povezanosti organizama kroz
hranidbene odnose; razlikovati travnjak, livadu i
panjak; opisati nastajanje travnjaka; imenovati i
povezati vrste travnjaka s njihovim bitnim
znaajkama; istraiti na odabranoj postaji ivotne
uvjete na travnjaku; obrazloiti pojmove ikara,
makija, garig (buik), kamenjar; usporediti uvjete
postanka primorskih travnjaka i kamenjarskih
panjaka.

265
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
BIOLOGIJA
UVOD
Nastavni program biologije temelji se na osnovnim
sadrajima biolokih znanosti i uenicima omoguuje
upoznavanje ivog svijeta a i zakonitosti koje u njemu
vladaju. U 7. razredu uenici trebaju stei predodbu o
razvoju ivih bia na Zemlji i spoznati bogatstvo ivog
svijeta koje se oituje u raznolikosti vrsta. U 8. razredu
posebna se pozornost posveuje grai i funkcijama
ljudskog organizma. Uenici potrebna predznanja stjeu u
nastavnom predmetu priroda u 5. i 6. razredu.
CILJ
Cilj nastave biologije je da uenici steknu znanje o
osnovnim biolokim zakonitostima, temeljnoj grai i
funkcijama ivih bia, da razviju prirodoznanstveni nain
miljenja, upoznaju metode istraivanja prirode, razviju
spremnost i primjerenu odgovornost za primjenu steenih
znanja u ivotu.
ZADAE
Uenik treba:
E usvojiti znanje o raznolikosti i povezanosti ivog
svijeta i postupnosti njegova razvoja,
E upoznati ljudski organizam, osnovnu grau i
funkciju,
E razviti interes za prirodoznanstvena istraivanja, za
napredak u biologiji i za podruja njezine primjene
(poljodjelstvo, zdravstvo, biotehnologija),
E razviti umijee promatranja, biljeenja promatranog,
izvoenja zakljuaka iz raspoloivog materijala o
rasporedu i ustroju ivoga svijeta,
E razviti stav o odgovornosti za vlastito zdravlje,
E razviti pozitivan stav prema biologiji, elju za
samostalnim uenjem, postavljanjem pitanja i
provoenjem jednostavnih pokusa radi dobivanja
odgovora,
E razviti stav prema ivotu kao vrijednosti i upoznati
mogunosti ouvanja i zatite prirode, upoznati
ljepote svoje okoline (zaviaj, domovina) i znaaj
ouvanja prirodnih ljepota i bogatstva za zdravlje i
kvalitetu ivota.
NAPOMENA
Izborne teme se uvrtavaju u nastavni plan i program
pojedinoga razreda dogovorom uenika i uitelja, koji
odluuju koje e i koliko e od ponuenih tema obraditi.
Umjesto predloenih mogu se uvrstiti teme po vlastitom
izboru.
Redoslijed pojedinih tema mogue je mijenjati, ako
uitelj prosudi da je to prikladnije za usvajanje predvienih
sadraja.
Pri obradi nastavnih tema valja uzeti u obzir zaviajne
osobitosti. Pri obradi nastavnog gradiva, gdje god je to
mogue, poeljno je primjenjivati praktian rad.
266
Biologija
Preporua se koristiti Internet kao nain dobivanja
dodatnih obavijesti i podataka.
7. RAZRED
TEME
1. Pojava ivota na Zemlji
Kljuni pojmovi: kemijska i bioloka evolucija, fosili,
geoloka doba.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojavu i razvoj
ivota na Zemlji; navesti uvjete na Zemlji koji su
omoguili razvoj ivih bia; opisati znanstveno
utemeljene pretpostavke o tijeku kemijske evolucije i
pojavi prvih ivih bia; navesti geoloka doba i
prevladavajue organizme u njima; opisati vanost
fosila u spoznavanju nekadanjeg ivota na Zemlji.
2. Raznolikost ivoga svijeta
Kljuni pojmovi: bioloka carstva, autotrofni i
heterotrofni organizmi, saprofiti, paraziti (nametnici)
aerobni i anaerobni organizmi.
Obrazovna postignua: prikazati podjelu ivoga
svijeta u vie razliitih carstava; navesti najpoznatija
carstva: monere, protisti, gljive, biljke i ivotinje;
razlikovati nain ishrane autotrofnih i heterotrofnih
organizama, saprofita i parazita; usporediti aerobne i
anaerobne organizme.
3. Najjednostavniji oblici ivota na Zemlji
Kljuni pojmovi: virusi, bakterije.
Obrazovna postignua: prepoznati bakterije kao
jednostanine organizme bez jezgre; razlikovati
bakterije koje uzrokuju bolesti od bakterija vanih za
ivot na Zemlji; izdvojiti viruse kao najjednostavnije
ive oblike koji se razmnoavaju; opisati grau virusa;
navesti nekoliko primjera bolesti uzrokovanih
bakterijama i virusima; navesti primjere osnovnih
mjera zatite od zaraze.
4. Stanica s jezgrom
Kljuni pojmovi: autotrofna i heterotrofna stanica,
stanina tjeleca.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovne dijelove
stanice i obrazloiti njihove zadae; povezati
kloroplaste s fotosintezom; prirediti jednostavan
mikroskopski preparat; samostalno prikazati
rukovanje mikroskopom (sitnozorom).
5. Stanine diobe
Kljuni pojmovi: kromosom, geni, stanine diobe:
mitoza, mejoza.
Obrazovna postignua: opisati gene kao nositelje
nasljednih osobina; usporediti broj kromosoma u
stanica nastalih mitozom i mejozom; razlikovati
mitozu od mejoze; istaknuti da se u razvoju spolnih
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
stanica broj kromosoma smanjuje na polovicu
poetnoga broja.
6. Praivotinje
Kljuni pojmovi: jednostanini organizam, papuica,
euglena.
Obrazovna postignua: navesti i opisati papuicu i
euglenu kao predstavnike jednostaninih organizama;
usporediti grau euglene ili papuice s graom
bakterijske stanice; obrazloiti zato euglena moe biti
proizvoa i potroa; istaknuti osobine euglene
sline i biljkama i ivotinjama; opisati ulogu
trepetljika (kod papuice) i hranidbenih mjehuria;
navesti vanost ljutura krednjaka u nastajanju stijena.
7. Alge
Kljuni pojmovi: alge, steljka.
Obrazovna postignua: razlikovati jednostanine i
mnogostanine alge; razlikovati alge s obzirom na
pigment: zelene, smee, crvene; obrazloiti znaenje
jednostaninih alga u izmjeni tvari (kisika i ugljikova
dioksida); opisati grau mnogostanine alge;
promatrati i opisati nekoliko vrsta morskih ili
slatkovodnih alga (ovisno o zaviaju); prirediti
mikroskopski preparat spirogire i kine alge.
8. Gljive
Kljuni pojmovi: micelij, hife, plodite, spore,
otrovne gljive.
Obrazovna postignua: usporediti gljive s biljkama i
ivotinjama (ne proizvode hranu, nego upijaju
hranjive tvari iz okolia); prepoznati i opisati gljive
kao heterotrofne organizme; usporediti parazitske i
saprofitske gljive; opisati liaj kao simbiozu; navesti
koristi i tete od gljiva; povezati vanost poznavanja
otrovnih gljiva sa zdravljem ljudi.
9. Spuve i arnjaci
Kljuni pojmovi: sjedilaki organizmi, zadruni ivot,
arne stanice, simetrija tijela.
Obrazovna postignua: obrazloiti zato spuve
ubrajamo u ivotinje; istaknuti uslonjivanje grae u
spuvi (mnogostaninost); obrazloiti na prirodnom
materijalu vanjski izgled spuvi (otvori za strujanje
vode); prepoznati zato su arnjaci ivotinje unato
sjedilakom ivotu; opisati nain probave u arnjaka;
obrazloiti pojavu tkiva i zrakaste simetrije tijela;
navesti evolucijski nove osobine arnjaka (mreasti
ivani sustav).
10. Plonjaci
Kljuni pojmovi: virnjaci, metilji, trakavice,
dvobona simetrija.
Obrazovna postignua: navesti evolucijski napredak u
tjelesnoj grai; prepoznati virnjake; obrazloiti to su
dvospolci; opisati prilagodbe nametnika; navesti
opasnosti i opisati naine zaraze metiljima ili
trakavicom.
267
Biologija
11. Oblii
Kljuni pojmovi: djeja glista i trihina.
Obrazovna postignua: navesti evolucijski napredak u
grai oblia (prohodno probavilo, razdvojenost
spolova); nabrojiti nametnike: djeja glista, bijela
glistica i zavojita trihina; obrazloiti vanost
obveznoga veterinarskoga pregleda mesa, obradbe
namirnica visokom temperaturom; istaknuti vanost
odravanja osobne higijene kao zatite od zaraza
nametnicima.
12. Mekuci
Kljuni pojmovi: puevi, koljkai, glavonoci, plat,
stopalo.
Obrazovna postignua: razlikovati skupine mekuaca:
puevi, koljkai i glavonoci; obrazloiti evolucijski
napredak u organizaciji pua (otvoren krvotok);
temeljem promatranja prepoznati predstavnike nekih
ugroenih vrsta mekuaca; obrazloiti potrebu zatite
i ouvanja ugroenih vrsta morskih mekuaca.
13. Kolutiavci
Kljuni pojmovi: gujavica, kolutiava graa tijela.
Obrazovna postignua: opisati osobitosti kolutiave
grae tijela; navesti evolucijski napredak u grai tijela
(zatvoreni krvotok); temeljem promatranja opisati
kretanje gujavice; obrazloiti znaenje gujavice za
kakvou tla (humus).
14. Kukci i ostali lankonoci
Kljuni pojmovi: podjela lankonoaca, uzdunice,
vanjski tjelesni pokrov, preobrazba.
Obrazovna postignua: obrazloiti na primjeru kukca
osobitosti u grai lankonoaca (glava, prsa, zadak,
lankoviti udovi, tjelesni pokrov); istaknuti ulogu
uzdunica; povezati prilagodbe kukaca na ivotne
uvjete; imenovati predstavnike ostalih skupina
lankonoaca; opisati preobrazbu kukca; opisati ulogu
lankonoaca kao prenosilaca bolesti (krpelj);
imenovati neke otrovne lankonoce.
15. Bodljikai
Kljuni pojmovi: jeinac, vodoilni sustav.
Obrazovna postignua: obrazloiti osobitosti grae
bodljikaa na primjeru jeinca; nabrojiti predstavnike
bodljikaa; obrazloiti povezanost zrakaste simetrije
tijela s nainom ivota i prehranom; obrazloiti
potrebu zatite i ouvanja morskih bodljikaa.
16. Svitkovci
Kljuni pojmovi: kopljaa, svitak, kraljenica.
Obrazovna postignua: opisati osobitosti grae
svitkovaca (kopljaa, kraljenjaci); navesti i obrazloiti
evolucijski napredak u grai tijela (unutarnji
potporanj tijela i kraljenica).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
17. Ribe
Kljuni pojmovi: peraje, krge, plivai mjehur.
Obrazovna postignua: navesti prilagodbe organizama
na ivot u vodi: oblik tijela, krge, peraje, plivai
mjehur; opisati grau riba (vensko srce, arterije, vene,
kraljenica, pokrov tijela, mozak i osjetila); obrazloiti
slinost rasporeda kostiju prsne peraje resoperke i
udova kopnenih kraljenjaka.
18. Vodozemci
Kljuni pojmovi: disanje koom i pluima,
preobrazba.
Obrazovna postignua: nabrojiti predstavnike skupina
vodozemaca; usporediti prilagodbe na ivot u vodi i
na kopnu; usporediti grau punoglavca i ribe;
obrazloiti napredak u grai abe: srce, disanje; opisati
preobrazbu vodozemca; obrazloiti potrebu zatite
vodozemaca.
19. Gmazovi
Kljuni pojmovi: kopneni kraljenjaci, pokrov tijela.
Obrazovna postignua: opisati prilagodbe gmazova za
ivot na kopnu (disanje, kretanje, pokrov tijela);
navesti evolucijski napredak u grai unutranjih
organa; prepoznati i imenovati predstavnike
pojedinih skupina gmazova; obrazloiti postupke
pruanja prve pomoi u sluaju ugriza otrovnice;
obrazloiti potrebu ouvanja i zatite gmazova.
20. Ptice
Kljuni pojmovi: krila, perje, uplje kosti, stalna
temperatura tijela.
Obrazovna postignua: opisati znaajke grae ptica
(krvotok, disanje i probava); obrazloiti pojam stalne
temperature tijela; opisati prilagodbe ptica nainima
kretanja (voda, tlo, zrak); obrazloiti brigu za
potomstvo u ptica; temeljem promatranja prepoznati
najee zaviajne vrsta ptica; obrazloiti potrebu
ouvanja i zatite ptica.
21. Sisavci
Kljuni pojmovi: sisanje majinog mlijeka, dlake,
maternica.
Obrazovna postignua: obrazloiti po emu su sisavci
najrazvijeniji kraljenjaci (graa mozga, graa srca,
velikoj povrina plua, stalna tjelesna temperatura,
pokrov tijela, posteljica, pupana vrpca, briga za
mlade); razlikovati prilagodbe sisavaca na razliite
naine ivota; razlikovati i razvrstati sisavce u osnovne
skupine (jednootvori, tobolari i plodvai).
22. Mahovine
Kljuni pojmovi: stabalce, listii, spore.
Obrazovna postignua: navesti prilagodbe prvih
biljaka ivotu na kopnu; prepoznati mahovine na
temelju prirodnih uzoraka kao najjednostavnije
graene biljke; opisati na predloku ivotni ciklus
mahovine; prirediti listie mahovine za
mikroskopiranje.
268
Biologija
23. Papratnjae
Kljuni pojmovi: korijen, stabljika, list.
Obrazovna postignua: prepoznati i imenovati
osnovne skupine papratnjaa; opisati grau i
razmnoavanje; prepoznati na prirodnim uzorcima
biljna tkiva i organe; usporediti grau i razvoj
papratnjaa s mahovinama; obrazloiti evolucijsku
vanost papratnjaa; promatrati i prepoznati vrstu
papratnjae iz zaviaja; temeljem promatranja pod
mikroskopom (sitnozorom) opisati sporangije sa
sporama.
24. Golosjemenjae
Kljuni pojmovi: sjemeni zametak, sjemenke.
Obrazovna postignua: obrazloiti zato pojava
sjemenke predstavlja evolucijski napredak; razlikovati
glavne skupine golosjemenjaa; navesti predstavnike
golosjemenjaa; opisati grau golosjemenjae;
promatranjem prirodnoga materijala povezati grau
dijelova biljke (eer, list) i golosjemenjau kojoj
pripadaju (bor, smreka, jela).
25. Kritosjemenjae
Kljuni pojmovi: cvijet, plod, jednosupnice,
dvosupnice.
Obrazovna postignua: navesti znaajke
kritosjemenjaa kao najrazvijenijih i
najrasprostranjenijih biljaka naega doba; obrazloiti
grau cvijeta u funkciji opraivanja i oplodnje;
navesti prilagodbe plodova i sjemenaka za
rasprostranjivanje; razlikovati jednosupnice od
dvosupnica; promatranjem prirodnoga materijala
povezati grau dijelova biljke i skupinu
kritosjemenjaa kojoj pripadaju.
26. Evolucija
Kljuni pojmovi: evolucija, prirodna selekcija
(odabiranje, izdvajanje), promjenjivost vrsta, Darwin.
Obrazovna postignua: obrazloiti bioloku
evoluciju; navesti dokaze evolucije ivoga svijeta;
obrazloiti imbenike evolucije i proces nastajanja
novih vrsta (prirodno odabiranje, izolacija);
obrazloiti Darwinovu teoriju tumaenja razvoja
ivota na Zemlji.
IZBORNE TEME
1. Istraivanje u biologiji
2. Zanimljivosti iz ivota zadrunih kukaca
3. tetnici u poljoprivredi i umarstvu
4. Raznolikost kritosjemenjaa
5. Bioindikatori
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. RAZRED
TEME
1. Roditelji i potomci
Kljuni pojmovi: srodnost i raznolikost, nasljeivanje,
nasljedne i nenasljedne promjene.
Obrazovna postignua: opisati gene kao nositelje
nasljednih osobina; razlikovati spolno od nespolnog
razmnoavanja; istaknuti da pri spolnom
razmnoavanju sudjeluju oba roditelja - ena/enka i
mukarac/mujak, odnosno enska jajna stanica i
muka spolna stanica - spermij te da su potomci
raznoliki; obrazloiti vanost genske raznolikosti za
opstanak ivota; opisati kako muke spolne stanice
(spolni kromosomi X i Y) odreuju spol.
2. DNA molekula
Kljuni pojmovi: kromosomi, DNA molekula,
genom, mutacije.
Obrazovna postignua: navesti to je genom;
obrazloiti zato u jednom organizmu sve stanice
imaju isti zapis ili genom; obrazloiti da se genom
sastoji od DNA molekula; imenovati DNA i RNA
kao nasljednu tvar; istaknuti da DNA sadrava gene
koji su nositelji nasljednih svojstava u svih ivih bia;
objasniti to su mutacije (promjene); istaknuti vanost
mutacija koje se prenose na potomstvo i glavni su
pokreta prilagodbe ivih organizama; obrazloiti da
mutacije mogu nositi upute za razvoj bolesti koje su
tada nasljedne (genetske bolesti).
3. Graa i funkcija ljudskoga organizma
Kljuni pojmovi: stanica, izvanstanina tekuina,
tkiva, organi, organski sustavi ljudskoga tijela.
Obrazovna postignua: povezati osobitosti grae i
uloge razliitih stanica; navesti postojanje
izvanstanine tekuine kao unutarnjega okolia;
opisati uslonjivanje grae ljudskoga organizma
(stanice, tkiva, organi, sustavi organa); istaknuti
zdravstveno znaenje vode za pie te povezati vanost
nadoknade vode i soli izgubljene znojenjem.
4. Graa i uloga spolnih organa
Kljuni pojmovi: muki i enski spolni organi,
sporedna spolna obiljeja.
Obrazovna postignua: povezati grau i ulogu
spolnih organa; istaknuti vanost poznavanja
menstruacijskog ciklusa; opisati pojavu menstruacije i
polucije kao znak spolne zrelosti organizma i
mogunosti oplodnje; obrazloiti zato spolnu zrelost
treba pratiti odgovorno spolno ponaanje; povezati
menstruacijski ciklus s plodnim i neplodnim danima;
navesti osnovne naine kontracepcije i obrazloiti
ulogu kontracepcije.
5. Zaee i razvitak djeteta prije roenja
Kljuni pojmovi: oplodnja ili zaee, razvoj ploda,
trudnoa, poroaj.
269
Biologija
Obrazovna postignua: opisati razvoj ploda prije
roenja; razlikovati pojmove trudnoa i poroaj;
nabrojiti znakove trudnoe: izostanak mjesenice,
tjelesne promjene; opisati ulogu posteljice i pupane
vrpce; razlikovati pojmove zametak i plod; obrazloiti
potrebu odgovornoga ponaanja u trudnoi.
6. Od roenja do smrti
Kljuni pojmovi: ivotna razdoblja: roenje, djetinjstvo,
pubertet, mladenatvo, zrela dob, starost i smrt.
Obrazovna postignua: prepoznati znaajke pojedinih
razdoblja u ivotu ovjeka; usporediti tjelesno i
spolno sazrijevanje; navesti slinosti i razlike meu
spolovima; promatrati i opisati promjene na
lanovima obitelji i znancima tijekom razliitih
ivotnih razdoblja.
7. Odgovorno spolno ponaanje
Kljuni pojmovi: zdravlje i osobna higijena spolnih
organa, ovjean odnos meu spolovima.
Obrazovna postignua: navesti spolno prenosive
bolesti i njihove uzronike; navesti naine prevencije
prenoenja spolno prenosivih bolesti; istaknuti
znaenje spolnoga odnosa sa zatitnim sredstvima.
8. Kosti i veze meu kostima
Kljuni pojmovi: kostur, kost, hrskavica, veza meu
kostima.
Obrazovna postignua: istaknuti kostur kao potporanj
tijela; opisati kako zglobovi omoguuju pokretanje;
obrazloiti ulogu kostura pri kretanju tijela i zatiti
unutarnjih organa; navesti sastav kotane tvari i
obrazloiti vanost kalcija u prehrani; povezati nain
ivota i pravilan razvoj grae kostiju, obrazloiti
ulogu vitamina D i sunanja (rahitis); povezati
kotanu sr sa stvaranjem krvnih stanica; pokazati
pruanje prve pomoi pri prijelomu, uganuu,
iaenju; obrazloiti posljedice nepravilnoga dranja
tijela pri mirovanju i kretanju.
9. Miii
Kljuni pojmovi: poprenoprugasti miii, srani i
glatki miii.
Obrazovna postignua: razlikovati poprenoprugaste
miie koji rade pod utjecajem nae volje i miie
(srani i glatki) koji nisu pod utjecajem nae volje;
obrazloiti elektrinu prirodu rada miia; povezati
veze izmeu miia i kostiju s pokretanjem ljudskog
tijela; obrazloiti vanost redovite i umjerene tjelesne
aktivnosti za normalan rad miia; usporediti
promjene u miiima tijekom miinog rada, umora i
odmora.
10. ivana stanica i ivac
Kljuni pojmovi: ivana stanica, ivano vlakno,
ivac.
Obrazovna postignua: povezati grau i uloge
ivane stanice (kratki i dugi ogranci); obrazloiti
elektrinu prirodu ivanoga impulsa, pojmove
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
podraljivost i elektrinu provodnost ivane stanice i
ivca; navesti sinapsu kao specifinu vezu izmeu
ivanih stanica ili ivanih stanica i miinih vlakana.
11. ivani sustav
Kljuni pojmovi: sredinji, periferni i autonomni
ivani sustav.
Obrazovna postignua: razlikovati sredinji, periferni,
autonomni i voljni ivani sustav i navesti njihove
uloge; obrazloiti refleks i njegovu zatitnu ulogu,
opisati kako autonomni ivani sustav upravlja
organima kojih rad nije pod utjecajem nae volje;
opisati ovisnost ozljeda sredinjega i perifernoga
ivanoga sustava o zdravlju ovjeka; nabrojiti
najee bolesti ivanoga sustava: potres mozga,
meningitis, epilepsija, djeja paraliza, modana kap.
12. Ovisnosti
Kljuni pojmovi: nikotinizam, alkoholizam,
narkomanija.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam ovisnosti;
obrazloiti vezu izmeu alkoholizma, nesrea na radu
i u prometu, zlostavljanja, kriminala, gubitka
samopotovanja; razlikovati kratkotrajne i dugotrajne
posljedice ovisnosti na zdravlje; navesti opasnosti i
tete koju ovisnost donosi pojedincu, obitelji,
drutvu.
13. Osjetilo vida
Kljuni pojmovi: oko, osjet vida.
Obrazovna postignua: imenovati dijelove oka;
opisati nastanak slike u oku i mozgu; navesti svojstva
oka i nedostatke vida: kratkovidnost, dalekovidnost,
upala one sluznice, siva mrena, daltonizam,
slabovidnost, sljepoa.
14. Osjetila - osjet sluha i ravnotee
Kljuni pojmovi: uho, osjet sluha i ravnotee.
Obrazovna postignua: imenovati dijelove uha;
opisati zatitu pri radu s bukom; prepoznati zanimanja
koja ugroavaju sluh; navesti mane i bolesti sluha.
15. Ostala osjetila (mirisa, okusa, boli, opipa,
hladnoe, topline)
Kljuni pojmovi: osjetilo okusa, osjetilo mirisa, kona
osjetila.
Obrazovna postignua: navesti mnogobrojnost osjeta;
istaknuti znaenje osjeta u preivljavanju, kvaliteti
ivljenja i meusobnome sporazumijevanju; navesti
osjetila za njuh, okus i osjetila u koi (toplo, hladno,
bol, dodir) te i opisati grau osjetila (stanice, tjeleca,
ivci).
16. Hormonska regulacija
Kljuni pojmovi: hormoni, lijezde s unutarnjim
izluivanjem.
Obrazovna postignua: razlikovati lijezde s vanjskim
i unutarnjim izluivanjem; obrazloiti znaenje
hormona za ivotne procese; usporediti i povezati
270
Biologija
ulogu ivanoga sustava s ulogom lijezda s
unutarnjim izluivanjem; imenovati nekoliko
hormona (tiroksin, adrenalin, inzulin, hormon rasta,
spolni hormoni).
17. Krvotok
Kljuni pojmovi: krv, srce, krvne ile.
Obrazovna postignua: ralaniti sastav krvi i
obrazloiti ulogu krvi; navesti bolesti koje se prenose
krvlju; istaknuti potrebu opreza pri dodiru s tuom
krvlju (ljudskom i ivotinjskom); povezati grau srca
s krvnim optokom; opisati put krvi; obrazloiti ulogu
srca kao crpke koja potiskuje krv do svake stanice u
organizmu; razlikovati arterije i vene; obrazloiti i
povezati ulogu limfnih ila s krvotokom; odrediti
poloaj srca u prsnom kou; temeljem praktinoga
rada prikazati mjerenje pulsa i krvnog tlaka; pokazati
pruanje prve pomoi pri zaustavljanju krvarenja.
18. Zatita organizma od bolesti
Kljuni pojmovi: imunost, bijele krvne stanice, limfni
vorovi.
Obrazovna postignua: razlikovati steenu i uroenu
imunost; obrazloiti ulogu protutijela i njihovu
povezanost s leukocitima; povezati zarazu HIV
virusom s gubitkom imunosti; prepoznati alergene
kao tvari koje uzrokuju alergije; pokazati na slici
nakupine limfnih vorova na tijelu.
19. Organi za disanje i glas
Kljuni pojmovi: disanje, plua, izmjena plinova.
Obrazovna postignua: nabrojiti organe dinoga
sustava; opisati izmjenu plinova u pluima; obrazloiti
bioloku oksidaciju; obrazloiti povezanost uloge
dinoga i krvoilnoga sustava; navesti potrebu zatite
dinoga sustava od praine, plinova (noenje zatitnih
sredstava); obrazloiti tetnost puenja za dine organe
i glasnice; navesti vanost disanja na nos, boravka u
prirodi, zatitu od promuklosti i oteenja glasnica
(naprezanje glasnica).
20. Graa, uloga i bolesti probavnih organa
Kljuni pojmovi: probavni organi, mehanika i
kemijska probava.
Obrazovna postignua: imenovati dijelove probavnoga
sustava i opisati njihovu ulogu; obrazloiti ulogu
probave u razgradnji hrane; povezati grau probavnoga
sustava ovjeka s ishranom namirnicama biljnoga i
ivotinjskoga podrijetla; navesti vanost higijenskih
navika, redovite i pravilne njege zubi, redovitoga
odlaska zubaru.
21. Izmjena tvari, protok energije i zdrava
prehrana
Kljuni pojmovi: hranjive tvari, izmjena tvari u
stanici, oslobaanje energije.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost hrane kao
izvora gradivnih tvari, energije i zatitnih tvari;
razlikovati najvanije sastojke hrane i obrazloiti
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
utjecaj prehrane na zdravlje; prepoznati vanost
unoenja balastnih tvari i redovitoga pranjenja
crijeva.
22. Sustav organa za izluivanje
Kljuni pojmovi: bubreg, mokraovod, mokrani
mjehur, mokrana cijev.
Obrazovna postignua: obrazloiti osnovne funkcije
bubrega; navesti da se zatajenje obaju bubrega
privremeno lijei umjetnim bubregom (dijalizom);
istaknuti vanost transplantacije za zdravlje ovjeka;
pokazati poloaj bubrega na tijelu; istaknuti vanost
uzimanja tekuine.
23. Koa
Kljuni pojmovi: koa, uloga koe.
Obrazovna postignua: povezati grau i viestruke
funkcije (uloge) koe; navesti vanost koe za zdravlje
organizma; obrazloiti tetnost djelovanja
prekomjernoga izlaganja koe suncu s nastankom raka
koe.
271
Biologija
24. Podrijetlo ovjeka
Kljuni pojmovi: preci ovjeka, praljudi.
Obrazovna postignua: prepoznati slinosti izmeu
ovjeka i ovjekolikih majmuna zbog zajednikoga,
ali ne izravnoga podrijetla praljudi; navesti osobine
koje ovjeka ine razliitim od ovjekolikih majmuna
i praljudi; upoznati se s primjerima nalaza
neandertalca u Hrvatskoj.
IZBORNE TEME
1. Spavanje, budnost i djelatnost mozga
2. Biologija i izazovi budunosti
3. Zdravlje i bolesti
4. ovjek kao svemirski putnik
5. port i zdravlje
6. Fiziologija ronjenja
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
KEMIJA
UVOD
Kemija u osnovnoj koli prvenstveno je usmjerena na
kemijska znanja potrebna za svakodnevni ivot, na
zanimljivosti i doprinos kemije u izgradnji kvalitetnijega
ivota. Zbog toga kemija nije namijenjena samo buduim
kemiarima i prirodoslovcima, nego svim uenicima
osnovne kole.
Nastavni program kemije uenicima treba omoguiti
razumijevanje prirodnih pojava i naina kemijskog
istraivanja i objanjavanja prirode, pruiti jednostavan i
zanimljiv uvid u znanstvene temelje suvremene
civilizacije, te razvijati sposobnosti potrebne za nastavak
obrazovanja i samoobrazovanje. Uenje kemije takoer
pridonosi razvoju logikog i kreativnoga miljenja.
Budui da je kemija tipina eksperimentalna znanost,
iskustveno je uenje glavni nain uenja, a izvoenje pokusa
sredinja nastavna aktivnost.
Program je zamiljen tako da uenik do spoznaja dolazi
djelatnim metodama uenja, a svoje sposobnosti razvija
praktinim, perceptivnim i misaonim djelovanjem.
Kemija kao nastavni predmet nije umanjena preslika
kemije kao prirodne znanosti. Glavni kriterij pri izboru
nastavnih sadraja kemije u osnovnoj koli jest njihova
korisnost za svakodnevno ivljenje, nastavak obrazovanja i
samoobrazovanje.
Pri izboru nastavnih sadraja pazilo se na njihovu
hijerarhiju. Nastojalo se da jednostavnije prethodi
sloenijemu, da se od konkretnoga kree prema
apstraktnomu, da lako prethodi teemu te da se kljuni
pojmovi ee ponavljaju. Tako se ostvaruje dobra
horizontalna i vertikalna povezanost nastavnih sadraja.
Nastavnim programom kemije predvien je vei broj
neobveznih izbornih tema. Izborne se teme mogu birati ili
dodavati nove primjerene sredini u kojoj kola djeluje.
Izbornim se temema proiruje uenikov interes za odreena
znanstvena podruja i stjecanje novih znanja. Tako se
uenici potiu na samoobrazovanje i cjeloivotno uenje.
CILJ
Cilj je nastave kemije u osnovnoj koli uvoenje
uenika u znanstveni nain razmiljanja, odgoj za razuman
odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini, stjecanje
korisnih kemijskih znanja te osposobljavanje uenika za
primjenu kemijskih znanja u svakodnevnom ivotu,
tehnici i proizvodnji.
ZADAE
Postavljeni cilj ostvaruje se sljedeim zadaama:
E stjecanje znanja o najvanijim kemijskim procesima te
razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti,
E uvoenje u istraivanje i vjebanje primjene
znanstvenih metoda (razvijanje umijea pozorna
promatranja i biljeenja pojava u prirodi ili tijekom
izvoenja pokusa; vjebanje opisivanja rezultata
opaanja i tumaenja pojava na temelju usvojenih
272
Kemija
teorija i modela; vjebanje prikazivanja rezultata
pokusa (mjerenja) tablicama i grafikonima;
njegovanje i razvijanje umijea shematskoga
prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i
izradbe skica pokusa (shema),
E razvijanje umijea sigurnoga i urednoga rukovanja
kemijskim priborom i kemikalijama,
E razvijanje ekoloke svijesti i odgovornosti prema
radnom i ivotnom okruenju,
E razvijanje sposobnosti opisivanja uoenih pojava
(promjena), izricanja vlastitoga miljenja i postavljanja
pitanja koja potiu raspravu,
E razvijanje sposobnosti logikoga zakljuivanja,
apstraktnoga, kritikog i kreativnoga miljenja,
E osposobljavanje za samostalno rjeavanje problema,
E osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike
timskoga rada i suradnikog uenja),
E usvajanje vjetine rada prema uputama i davanje
uputa za rad drugima.
NAPOMENA
Specifinost nastavnoga programa kemije ogleda se u
davanju vie slobode uiteljima pri izvoenju nastavnoga
programa i nastavnih sadraja. To znai da se pri izradbi
izvedbenog nastavnog programa uitelji ne moraju u
potpunosti pridravati redoslijeda nastavnih tema i sadraja
navedenih u nastavnom programu. Umjesto navedenih
primjera, oni mogu odabrati druge. Uostalom, nastava
kemije tipian je primjer egzemplarne nastave i nije vano
na kojim su nastavnim sadrajima uenici usvojili odreene
pojmove i ideje, stekli znanje, te razvili umijea i
sposobnosti. Treba ostvariti cilj nastave kemije, a putovi
koji vode do istoga cilja mogu biti razliiti. Takvim se
pristupom tumaenju nastavnoga programa potie
samostalnost i stvaralatvo uitelja.
Blok-sat i uionica namijenjena samo za nastavu kemije,
biologije i/ili fizike bitni su preduvjeti za nastavu kemije
temeljenu na pokusu kao sredinjoj nastavnoj aktivnosti.
Obrazovna strategija koja se primjenjuje u nastavi kemije
slina je strategiji znanstvenih istraivanja. Polazi se od
problema i postavljanja pretpostavke. Uenici
eksperimentiraju, samostalno ili u skupinama, kako bi
provjerili pretpostavku ili rijeili problem. Nakon
provedenih pokusa, opaanja i mjerenja uenici
izvjetavaju o dobivenim rezultatima te ih samostalnim
zakljuivanjem (pri em je uitelj moderator), pokuavaju
objasniti na temelju ve steenoga znanja. Uitelj je
voditelj koji uenicima pomae u radu, usmjerava ih i kroz
raspravu navodi na ispravno zakljuivanje. Budui da do
svih spoznaja nije mogue doi putem pokusa koje izvode
uenici povremeno je potrebno i pouavanje.
Ueniki miniprojekti imaju posebnu vanost pri uvoenju
uenika u znanstvenu metodu rjeavanja problema.
Uenikim miniprojektima potie se stvaralatvo, razvija
samopouzdanje, razvija sposobnost logikog a zakljuivanja,
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
apstraktnog i kritikoga miljenja, te razvija sposobnost
povezivanja znanja iz razliitih znanstvenih podruja.
Radom na miniprojektima uenici se osposobljavaju za
donoenje odluka na temelju obrazloenih dokaza i provjere
vrijednosti predoenih podataka. Ueniki miniprojekti
omoguuju razvoj nekih pozitivnih navika kao to su
priopivanje, suradnja, uvaavanje sugovornika, kultura
dijaloga i dr.
U nastavi kemije, temeljenoj na pokusima koje izvode
uenici, treba birati jednostavne i kljune pokuse, a upute za
rad moraju biti jasne, nedvosmislene i jednostavne. Kemija
obiluje novim rijeima i nazivima koje treba objasniti i ee
ponavljati. Treba biti strpljiv i uenicima omoguiti
dovoljno vremena da usmeno ili pisano iskau zakljuke ili
rezultate svojih opaanja i mjerenja. Uenike treba ee
pohvaljivati za postignute uspjehe, pokazano zalaganje,
inicijative i sl.
7. RAZRED
TEME
1. to prouava kemija
Kljuni pojmovi: osnovni kemijski pribor, mjere
opreza pri radu, sredstva za osobnu zatitu i sredstva
za gaenje poara u laboratoriju.
Obrazovna postignua: poznavati osnovni
laboratorijski pribor i posue; poznavati znakove
opasnosti i mjere zatite pri radu u laboratoriju i
svakodnevnom ivotu; nauiti kako postupiti u
sluaju izbijanja poara, pravilno rabiti laboratorijski
pribor (prelijevanje tekuina, zagrijavanje u
staklenom posuu, usitnjavanje vrstih uzoraka i dr.);
crteom prikazati temeljni laboratorijski pribor;
prepoznati tetne i opasne kemikalije u kuanstvu;
prepoznati proizvode kemijske industrije koji se rabe
u svakodnevnom ivotu.
2. Makroskopska fizikalna svojstva tvari
Kljuni pojmovi: tvar, fizikalna svojstva uzorka tvari,
agregacijsko stanje, promjene agregacijskih stanja.
Obrazovna postignua: pokusom ispitati i obrazloiti
fizikalna svojstva tvari (gustoa, toplinska i elektrina
vodljivost, magnetska svojstva, tvrdoa); na temelju
pokusa shvatiti da su talita i vrelita pri stalnom tlaku
karakteristina svojstva mnogih tvari; samostalno
izvoditi jednostavnije pokuse koji ukljuuju
zagrijavanje i mjerenje temperature; razlikovati
pojmove tijelo, uzorak i tvar; vlastitim rijeima
iskazati i obrazloiti opaene promjene prijelaza
agregacijskih stanja vode u prirodi; nacrtati i
obrazloiti grafiki prikaz rezultata mjerenja (krivulja
zagrijavanja leda i vode); raspravljati i zakljuivati
(samostalno ili uz pomo uitelja) o rezultatima
nainjenih pokusa; obrazloiti da fizikalna svojstva
obuhvaaju razliite razine ponaanja tvari od
makroskopskih (tvrdoa, oblik, boja, el. vodljivost...)
do unutarnje grae atoma i sastavnih elementarnih
estica.
273
Kemija
3. Makroskopske fizikalne i kemijske
promjene tvari
Kljuni pojmovi: fizikalne promjene tvari, kemijske
promjene tvari, bioloko djelovanje tvari.
Obrazovna postignua: pokusima pokazati razlike
izmeu fizikalne i kemijske promjene tvari (hranje,
gorenje, reakcije nekih tvari s vodom...); samostalno
izvoditi jednostavnije pokuse uz pravilnu uporabu
laboratorijskoga pribora; vlastitim rijeima i crteom
opisati i iskazati rezultate izvedenih pokusa; opaati i
razlikovati fizikalne i kemijske promjene tvari u
prirodi; razlikovati korisna i tetna bioloka djelovanja
nekih tvari (lijekovi, otrovi, droge).
4. Vrste tvari
Kljuni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj,
metali, nemetali.
Obrazovna postignua: na temelju pokusa shvatiti
razliku izmeu elementarnih tvari (metali i nemetali)
i kemijskih spojeva; nainiti jednostavniju sintezu
spoja iz elementarnih tvari ili razloiti neki spoj na
elementarne tvari; upoznati razliite vrste kemijskih
spojeva (tvari) koje se rabe u kuanstvu (kiseline,
luine i soli) te s pomou njih usvojiti pojmove
kiselina, luina i sol; shvatiti da su indikatori kiselina i
luina vrste kemijskih spojeva koji mijenjaju boju u
kiselim i lunatim otopinama (aj, sok crvenoga
kupusa, lakmus, metiloran, fenolftalein).
5. Smjese i postupci razdvajanja smjesa
Kljuni pojmovi: homogena i heterogena smjesa,
postupci razdvajanja smjesa.
Obrazovna postignua: razlikovati smjese tvari od
kemijskih spojeva i elementarnih tvari; razlikovati
homogenu i heterogenu smjesu tvari; shvatiti da tvari
u prirodi najee dolaze kao smjese; nainiti pokuse
i putem pokusa postii razumijevanje pojmova:
taloenje (sedimentacija), dekantacija, filtracija, talog,
filtrat, destilacija, destilat, sublimacija, kristalizacija,
kristali; shvatiti da se sastojci smjesa mogu razdvojiti
na temelju razlika u fizikalnim svojstvima; predloiti i
primijeniti postupak razdvajanja odabranih primjera
homogenih i heterogenih smjesa.
6. Otopine
Kljuni pojmovi: otopina, koncentracija (kvalitativno)
nezasiena/zasiena/prezasiena otopina,
Obrazovna postignua: razumjeti da su otopine
homogene smjese tvari; razlikovati pojmove otopina
i otapalo; pripremiti nezasienu, zasienu i
prezasienu otopinu; prikazati dijagramom topljivosti
ovisnost topljivosti tvari o temperaturi; proitati
podatke iz dijagrama topljivosti.
7. Iskazivanje sastava smjesa udjelima
Kljuni pojmovi: maseni udjel sastojka u smjesi,
volumni udjel sastojka u smjesi, kvalitativni i
kvantitativni sastav smjese.
Obrazovna postignua: razlikovati kvalitativni i
kvantitativni sastav smjese; razlikovati maseni udjel od
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
volumnoga udjela; nauiti izraunati maseni i
volumni udjel sastojaka u smjesi; samostalno pripraviti
otopinu na temelju zadanoga masenoga ili volumnoga
udjela sastojaka u smjesi.
8. Zrak i glavni sastojci zraka
Kljuni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, duik,
plemeniti plin, ugljikov dioksid.
Obrazovna postignua: shvatiti da je zrak smjesa
plinova; poznavati osnovna fizikalna svojstva
(gustoa, topljivost u vodi) i sastav zraka (glavna 4
sastojka + vodena para); poznavati osnovna fizikalna
svojstva atmosfere (tlak zraka smanjuje se s visinom,
gustoa toploga zraka manja je od gustoe hladnoga
zraka, u zraku se dogaaju sve vremenske promjene,
topao zrak moe primiti vie vodene pare od
hladnoga zraka, u ohlaenom vlanom zraku vodena
se para kondenzira u sitne kapljice) poznavati osnovna
kemijska svojstva zraka i kisika, dobivanje i primjenu
kisika; opisati i crteom prikazati kruni tok kisika u
prirodi; znati pokusom dokazati da izdahnuti zrak
sadri vie ugljikova dioksida i vodene pare od
svjeega zraka; poznavati uvjete pri kojima moe doi
do poara; poznavati temeljne naine gaenja poara.
9. Voda
Kljuni pojmovi: fizikalna svojstva vode, tvrde i meke
prirodne vode, destilirana voda, anomalija vode.
Obrazovna postignua: poznavati fizikalna svojstva
vode (anomalija vode i njezina vanost za ivot u
vodi); pokusom dokazati da se voda moe
elektrolizom rastaviti na elementarne tvari: vodik i
kisik; poznavati svojstva vode kao otapala i podjelu
prirodnih voda prema koliini otopljenih tvari;
pokusom dokazati prisutnost otopljenih tvari u vodi
za pie i mineralnoj vodi; razumjeti temeljne
probleme u svezi s kvalitetom vode za pie,
koliinom pitke vode na Zemlji, najea oneienja
vode i naine proiavanja voda.
10. Vodik
Kljuni pojmovi: vodik, plin praskavac.
Obrazovna postignua: poznavati naine dobivanja
vodika (elektroliza vode, reakcija metala s kiselinom,
Kippov aparat, pribori za razvijanje plinova),
poznavati fizikalna i kemijska svojstva vodika
(gustoa, plin praskavac); poznavati osnovne
postupke pri radu s plinovima; primijeniti mjere
opreza i zatite pri radu sa zapaljivim plinovima;
raspravljati o svojstvima kisika, vodika, zapaljivosti
vodika i eksplozivnosti smjesa zapaljivih plinova i
zraka; navesti primjere i raspravljati o uzrocima
nezgoda izazvanih eksplozijama smjesa vodika (ili
drugih zapaljivih plinova) i zraka; znati kako postupiti
u sluajevima kada se prostorija ispuni zapaljivim
plinovima (zemni plin, butan).
274
Kemija
11. Atomi i kemijski elementi
Kljuni pojmovi: atomi, subatomske estice, kemijski
element, periodni sustav elemenata, atomski i maseni
broj.
Obrazovna postignua: stei temeljne predodbe o
atomu; shvatiti siunost atoma, stei osnovne
predobe o grai atoma (masa i veliina atoma,
subatomske estice, elektron, proton, neutron,
oznaavanje i naboj); znati da se pojam kemijski
element odnosi na vrstu atoma; poznavati imena i
kemijske simbole desetak najvanijih kemijskih
elemenata; razlikovati kvalitativno i kvantitativno
znaenje kemijskih simbola; upotrijebiti simbole
kemijskih elemenata u raspravljanju ili samostalnim
izlaganjima; znati da su u periodnom sustavu
elemenata atomi svrstani u niz prema broju protona u
jezgri; uvidjeti da se na lijevoj strani i u sredini
periodnog sustava elemenata nalaze metali, a na
desnoj nemetali; nabrojiti nekoliko elementarnih
tvari u vlastitoj okolini; prepoznati stvari nainjene od
elementarnih tvari.
12. Relativna atomska masa
Kljuni pojmovi: relativna masa, relativna atomska
masa, dalton, izotopi.
Obrazovna postignua: primjerima i pokusima iz
makrosvijeta doi do razumijevanja znaenja pojma
jedinice mase i relativne mase; primijeniti pojam
relativne mase u atomskom svijetu (kao jedinicu mase
uporabiti dalton), poznavati znak za relativnu
atomsku masu, nauiti da se atomi istoga kemijskog
elementa u prirodi javljaju kao izotopi, poznavati
nain oznaavanja izotopa, moi obrazloiti zato
relativne atomske mase nisu cijeli brojevi; znati iz
periodnoga sustava elemenata oditati relativnu
atomsku masu nekoga kemijskog elementa.
13. Ioni i ionske strukture
Kljuni pojmovi: ion, formulska jedinka, naboj
aniona i kationa.
Obrazovna postignua: shematski prikazati i
obrazloiti nastajanje iona iz atoma (jednostavni
primjeri nastajanja binarnih ionskih spojeva, npr.
natrij + klor); razlikovati atome od iona; razlikovati
anione i katione; znati kako se oznauju ioni; znati
izraditi model kristalne strukture natrijeva klorida od
prirunoga materijala; razumjeti znaenje pojma
formulska jedinka spoja (najmanji omjer broja atoma
ili iona u spoju, odnosno empirijska formula spoja);
shvatiti da u ionskom spoju zbroj pozitivnih naboja
kationa mora biti jednak zbroju negativnih naboja
aniona.
14. Povezivanje atoma i molekule
Kljuni pojmovi: molekula, dvoatomna molekula,
vieatomna molekula, molekulska formula.
Obrazovna postignua: razlikovati molekule
elementarnih tvari od molekula kemijskih spojeva;
sloiti modele jednostavnijih molekula od dijelova iz
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
kompleta kalotnih modela; izraditi modele molekula
od prirunih materijala (npr. plastelina i akalica,
drvenih kuglica, kuglica za bor itd.); nauiti imena i
formule nekoliko jednostavnijih spojeva molekulske
grae: HCl, H2O, NH3, CH4, CO2, SO2, SO3, CO,
N2O, NO2, N2O3, itd.; na temelju formule pridijeliti
ime jednostavnijemu spoju molekulske grae; iz
molekulskih formula elementarnih tvari i spojeva
prepoznati broj i vrstu atoma koji grade jednu
molekulu; razumjeti kvalitativno i kvantitativno
znaenje kemijske formule.
15. Valencije i kemijske formule
Kljuni pojmovi: empirijske i molekulske kemijske
formule, valencija (jedno-, dvo- ... valentan),
valentne crtice, modeli jednostavnijih molekula. .
Obrazovna postignua: na temelju tablice periodnoga
sustava elemenata moi odrediti valencije atoma 1.,
2., 16. i 17. skupine elemenata u ionskim spojevima;
usvojiti pisanje empirijske i molekulske formule
jednostavnijih (binarnih) kemijskih spojeva na
temelju poznatih valencija vodika i kisika; moi
odrediti valencije elemenata iz formule spoja.
16. Relativna molekulska masa
Kljuni pojmovi: relativna molekulska masa.
Obrazovna postignua: poznavati oznake za relativnu
molekulsku masu; izraunati relativnu molekulsku
masu spoja.
17. Kemijske reakcije i ouvanje mase
Kljuni pojmovi: kemijske reakcije, zakon o ouvanju
mase, reaktanti, produkti, jednadba kemijske
reakcije.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati i razumjeti
da kemijskim reakcijama iz elementarnih tvari nastaju
nove tvari (kemijski spojevi drukije grae, fizikalnih
i kemijskih svojstava); razlikovati pojmove reaktant i
produkt kemijske reakcije; shvatiti da je ukupna masa
reaktanata jednaka ukupnoj masi produkata kemijske
reakcije (zakon o ouvanju mase); tumaiti kemijske
promjene (reakcije) na temelju steenoga znanja o
atomima; jednadbama kemijske reakcije opisati
jednostavne kemijske promjene; razumjeti da broj i
vrsta atoma na lijevoj strani jednadbe mora biti
jednak broju i vrsti atoma na desnoj strani jednadbe.
18. Kemijske reakcije i energija
Kljuni pojmovi: promjena energije, toplina, sustav,
okolina.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati, razumjeti
i smisleno obrazloiti da kemijske reakcije uvijek
prate promjene energije izmeu promatranoga
reakcijskog sustava i okoline; uoiti da sustav moe
preuzeti ili osloboditi energiju u obliku topline,
svjetlosti, elektrine energije ili rada.
275
Kemija
19. Brzina kemijske reakcije
Kljuni pojmovi: brzina kemijske reakcije, utjecaj
koncentracije reaktanata, temperature i katalizatora na
brzinu kemijske reakcije.
Obrazovna postignua: pokusima pokazati da
koncentracija reaktanata, povienje temperature i
dodatak katalizatora poveavaju brzinu kemijske
reakcije; znati da su katalizatori tvari koje ubrzavaju
kemijske reakcije, a na kraju reakcije ostaju
nepromijenjeni; navesti primjere primjene katali-
zatora u svakidanjici (katalizatori u ispunim loncima
automobila, enzimi, kvasac, kruh, alkoholno vrenje
itd.).
20. Kemijski elementi u periodnom sustavu
elemenata
Kljuni pojmovi: kemijski elementi, periodni sustav
elemenata, slinost kemijskih svojstava elemenata iste
skupine.
Obrazovna postignua: pokusima pokazati kemijsku
slinost elemenata iste skupine periodnoga sustava
elemenata (npr. alkalijskih metala i halogenih
elemenata).
IZBORNE TEME
1. Povijest pojma kemijski element
2. Evolucija Zemlje i njezine atmosfere
3. Iskustveni zakoni i atomska hipoteza
4. Rairenost kemijskih elemenata u svemiru,
Zemljinoj kori i ivim biima
5. Voda - temelj ivota
8. RAZRED
TEME
1. Nemetali
Kljuni pojmovi: opa svojstva nemetala, kiseline,
vodikov (oksonijev) ion.
Obrazovna postignua: izvesti pokuse i jednadbama
obrazloiti kemijske reakcije sumpora s kisikom te
nastalih oksida s vodom; nauiti pravilno razrjeivati
koncentrirane kiseline vodom; obrazloiti nastajanje
kiselih kia; nauiti univerzalnim indikatorskim
papirom izmjeriti pH-vrijednost kiselih otopina; znati
navesti neke osnovne kiseline i njihove formule:
duina, klorovodina, sumporna, ugljina i
sumporasta kiselina.
2. Metali
Kljuni pojmovi: opa svojstva metala, hidroksid,
luina, zemnoalkalijski metali, eljezo.
Obrazovna postignua: jednadbama kemijskih
reakcija prikazati nastajanje oksida zemnoalkalijskih
metala (arenjem karbonata i gorenjem metala na
zraku); pokusom i jednadbom reakcije dokazati da
zemnoalkalijski metali i njihovi oksidi s vodom daju
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
luine (gaeno vapno); obrazloiti razliku izmeu
hidroksida i luine; nauiti univerzalnim
indikatorskim papirom izmjeriti pH-vrijednost
lunatih otopina; pokusima i jednadbama kemijskih
reakcija obrazloiti vezanje buke, topljivost kalcijeva
karbonata u oborinskim vodama, nastajanje piljskih
ukrasa, te taloenje i otapanje kamenca; pokusima
istraiti i obrazloiti uvjete korozije eljeza u vodi i
naine zatite eljeza od korozije.
3. Soli
Kljuni pojmovi: kemijske formule i nazivi soli,
neutralizacija, hidratne soli.
Obrazovna postignua: poznavati razliite metode
dobivanja soli (neutralizacija kiselina i luina, reakcija
metalnih oksida s kiselinama, reakcija metala s
kiselinama); izvesti pokuse i jednadbama obrazloiti
reakcije magnezija, cinka i eljeza s klorovodinom i
sumpornom kiselinom; samostalno napisati i
izjednaiti jednadbe reakcija nastajanja soli;
imenovati katione i anione jednostavnijih soli;
poznavati svojstva, primjenu i naine dobivanja
kuhinjske soli; znati pripremiti otopinu kuhinjske soli
zadanoga sastava (npr. fizioloku otopinu); pokusom
pokazati da neki kristali (npr. modre galice, zelene
galice i sl.) sadre kristalizacijsku vodu.
4. Maseni udio elemenata u spoju i formula
spoja
Kljuni pojmovi: maseni udjeli elemenata u spoju.
Obrazovna postignua: razumjeti vezu izmeu
formule spoja i masenih udjela elemenata u spoju;
moi izraunati maseni udjel pojedinog elementa u
spoju; moi rjeavati jednostavnije problemske
zadatke koji ukljuuju raunanje s veliinama kao to
su relativna atomska masa, relativna molekulska masa
i maseni udjel.
5. Ugljik i njegovi spojevi
Kljuni pojmovi: alotropske modifikacije ugljika,
oksidi ugljika, ugljina kiselina, karbonati.
Obrazovna postignua: nauiti da ugljik u prirodi
dolazi u elementarnom stanju (grafit i dijamant) i
kemijskim spojevima; razlikovati svojstva dijamanta i
grafita na temelju njihove kristalne strukture; znati
napisati jednadbe nastajanja ugljikovih oksida
(gorenje uz nedovoljan i uz obilan dotok zraka);
pokusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi
i izdahnutom zraku, te napisati jednadbu pripadne
kemijske reakcije (ugljina kiselina, kalcijev
karbonat); shvatiti opasnost od otrovanja ugljikovim
monoksidom i guenja ugljikovim dioksidom u
zatvorenom prostoru.
6. Kruenje ugljika u prirodi
Kljuni pojmovi: stanino disanje, fotosinteza,
kruenje ugljika u prirodi, pougljenjivanje ili
karbonizacija.
Obrazovna postignua: poznavati najvanije kemijske
procese kruenja ugljika u prirodi (fotosinteza,
276
Kemija
stanino disanje, spaljivanje fosilnih goriva, poari,
razgradnja organskih tvari, otapanje vapnenakih
stijena, vulkanske erupcije); shvatiti da poveana
emisija ugljikova dioksida u atmosferu uzrokuje
povienje temperature Zemlje kao planete to
uzrokuje promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.
7. Fosilna goriva
Kljuni pojmovi: suha destilacija, frakcijska destilacija,
ugljen i nafta kao izvori organskih spojeva.
Obrazovna postignua: poznavati temeljne injenice
o postanku fosilnih goriva; ugljena, nafte i prirodnoga
plina; izvesti pokus suhe destilacije drva ili ugljena;
stei elementarna znanja o frakcijskoj destilaciji nafte,
vakuumskoj i suhoj destilaciji; upoznati rafinerijske
proizvode kao glavni izvor organskih spojeva;
izbjegavati rad s organskim otapalima (npr. benzinom,
benzenom i razrjeivaem) u zatvorenom prostoru;
nauiti ispravno uvati zapaljiva organska otapala i
druge zapaljive tvari; raspravljati o fosilnim gorivima
kao ogranienim izvorima energije; protumaiti
uzroke eksplozija i poara; raspravljati o posljedicama
nekontroliranog izlijevanja nafte i naftnih derivata;
nauiti rukovati s bocama koje sadre ukapljeni plin;
nauiti kako postupiti u sluaju nekontroliranog
istjecanja zapaljivoga plina.
8. Kvalitativni sastav organskih spojeva
Kljuni pojmovi: organski spojevi, organska kemija,
kvalitativni sastav organskoga spoja.
Obrazovna postignua: poznavati zajednika svojstva
organskih spojeva (nisko talite, zapaljivost...);
samostalno izvesti jednostavnije pokuse dokazivanja
C, H, N, S i halogenih elemenata u tvarima
organskoga podrijetla; razlikovati tvari organskoga i
anorganskoga podrijetla; uoiti mogue opasnosti od
nezgoda (isparavanje, poar, otrovanje...) pri radu i
uskladitenju tvari organskoga podrijetla.
9. Zasieni ugljikovodici
Kljuni pojmovi: zasieni ugljikovodici ili alkani,
saete strukturne i molekulske formule, homologni
niz, trodimenzijska graa molekula.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati kemijsku
stabilnost zasienih ugljikovodika; nauiti da je u
organskim spojevima ugljik uvijek etverovalentan i
da se njegovi atomi mogu meusobno povezivati u
lance, razgranate lance i prstene; znati da su
ugljikovodici najjednostavniji organski spojevi,
sastavljeni samo od atoma ugljika i vodika; nauiti
principe prikazivanja grae molekula simbolima,
odnosno pisanja pripadnih molekulskih formula;
poznavati nomenklaturu jednostavnih alkana te
njihove strukturne, saete strukturne i molekulske
formule; povezati strukturnu formulu s oblikom
molekule u prostoru; povezati pojam zasienosti
ugljikovodika s prisutnou samo jednostrukih veza u
molekuli; moi sastaviti ili izraditi modele molekula
jednostavnijih alkana; moi napisati jednostavne
kemijske reakcije supstitucije (zamjene).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
10. Nezasieni i aromatski ugljikovodici
Kljuni pojmovi: nezasieni ugljikovodici: alkeni,
alkini i aromatski ugljikovodici, benzen.
Obrazovna postignua: pokusima dokazati reaktivnost
nezasienih ugljikovodika; poznavati nomenklaturu te
svojstva i uporabu jednostavnih alkena i alkina;
povezati pojam nezasienosti s prisutnou dvostruke
ili trostruke veze u molekuli; sastaviti ili izraditi modele
molekula jednostavnih alkena i alkina; znati napisati
najjednostavnije reakcije adicije na (npr. broma na
eten); napisati strukturnu formulu benzena; znati da je
molekula benzena neobino postojana; znati da su
spojevi sa sljubljenim benzenskim prstenovima
kancerogeni; prepoznati benzensku jezgru u spojevima
koji nisu nuno kancerogeni (aspirin); znati da je
udisanje para ugljikovodika i drugih organskih spojeva
(otapala, aceton, razrjeiva, ljepilo...) opasno po ivot
i tetno po zdravlje.
11. Alkoholi
Kljuni pojmovi: funkcijska skupina, hidroksilna
skupina, alkohol, alkoholno vrenje.
Obrazovna postignua: dobiti alkohol alkoholnim
vrenjem otopine meda ili prezreloga voa te dokazati
da osim alkohola alkoholnim vrenjem nastaje i
ugljikov dioksid; znati da svi alkoholi sadre
hidroksilnu skupinu (funkcijska skupina); nauiti
principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih
strukturnih formula metanola, etanola, propanola i
butanola; poznavati fizioloko djelovanje alkohola
(ovisnost, alkoholizam, u korelaciji s biologijom);
samostalno prikupljati informacije i razliitim
izraajnim tehnikama moi pokazati posljedice
prekomjerna konzumiranja alkohola i njegov utjecaj
na mentalno i fiziko zdravlje; poznavati primjenu
etanola kao dezinfekcijskoga sredstva i goriva;
fizikalna svojstva alkohola; kemijska svojstva alkohola
(oksidacija alkohola); poznavati princip rada
kemijskog alkotesta.
12. Karboksilne kiseline
Kljuni pojmovi: karboksilna skupina, karboksilne
kiseline i njihove soli, vie masne kiseline.
Obrazovna postignua: nauiti grau molekula
karboksilnih kiselina - karboksilna skupina; nauiti
principe pisanja molekulskih, strukturnih i saetih
strukturnih formula metanske, etanske, propanske i
butanske kiseline; dobivanje octene kiseline (octeno-
kiselo vrenje); upoznati kemijska svojstva i uporabu
octene kiseline; usvojiti naela imenovanja
karboksilnih kiselina; upoznati prirodne izvore nekih
organskih kiselina; upoznati soli karboksilnih kiselina.
13. Esteri
Kljuni pojmovi: ester, esterifikacija, hidroliza estera,
nazivi jednostavnijih estera.
Obrazovna postignua: samostalno pripremiti
jednostavnije estere reakcijom alkohola i kiseline i
napisati pripadne jednabe reakcija; znati da su esteri
277
Kemija
skupina spojeva s karakteristinom funkcijskom
skupinom -COOR; imenovati jednostavnije estere;
navesti neke estere koji se nalaze u prirodi (mirisi
voa; jabuke, kruke, banane).
14. Masti i ulja
Kljuni pojmovi: zasiene i nezasiene masne kiseline,
glicerol, triacilgliceroli, katalitiko hidrogeniranje.
Obrazovna postignua: upoznati masti i ulja: svojstva,
bioloko i tehniko znaenje, prirodne izvore,
uporabu i strukturu molekula (esteri); pokusima
razlikovati nezasiene i zasiene masne kiseline
(oleinska i stearinska); povezivati znanja o mastima i
uljima steena u nastavi biologije s iskustvima i
znanjima steenima u nastavi kemije; shvatiti vanost
nezasienih masnih kiselina u prehrani; navesti
primjere emulzija koje se rabe u svakodnevnom
ivotu.
15. Monosaharidi
Kljuni pojmovi: ugljikohidrati, monosaharidi,
Trommerov reagens, Fehlingov reagens.
Obrazovna postignua: samostalno izvoditi pokuse
dokazivanja reducirajuih eera u tvarima
prirodnoga podrijetla; najjednostavnijom sumarnom
jednadbom prikazati fotosintezu i stanino disanje te
primijeniti znanja o fotosintezi i staninom disanju
steena u nastavi biologije; poznavati prirodne izvore,
kemijski sastav i podjelu ugljikohidrata; shvatiti
vanost ugljikohidrata u prehrani; nauiti da su
monosaharidi najmanje strukturne jedinke
ugljikohidrata; poznavati molekulske formule
glukoze i fruktoze (shematski prikaz strukturne
formule glukoze i fruktoze); prepoznati namirnice
bogate ugljikohidratima; raspravljati i o prehrani;
povezati nastavne sadraje o ugljikohidratima sa
znanjima steenima u nastavi biologije.
16. Disaharidi i polisaharidi
Kljuni pojmovi: saharoza, krob, celuloza, glikogen,
prirodni polimer.
Obrazovna postignua: upoznati dobivanje, uporabu
i kemijski sastav saharoze; nauiti principe
meusobnoga povezivanja molekula glukoze
(shematski prikaz) u krobu, glikogenu i celulozi;
moi dokazati krob u razliitim namirnicama; nauiti
izolirati krob iz krumpira i ispitati njegova svojstva;
izvesti pokus hidrolize kroba s pomou kiselina i
dokazati prisutnost reducirajuega eera; povezivati
znanja o ugljikohidratima steena u nastavi biologije s
iskustvima i znanjima steenima u nastavi kemije.
17. Aminokiseline i bjelanevine
Kljuni pojmovi: amino-skupina, peptidna veza,
dipeptid, polipeptid, koagulacija bjelanevina.
Obrazovna postignua: nauiti da molekule
aminokiselina sadravaju amino i karboksilnu
skupinu; znati da se molekule aminokiselina povezuju
peptidnim vezama u polipeptide; znati da samo 20
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
razliitih aminokiselina izgrauje sve bjelanevine
(proteine) i da esencijalne aminokiseline unosimo
hranom; pokusom dokazati bjelanevine u razliitim
uzorcima; samostalno ispitati i uoiti promjene do
kojih dolazi kada se otopina bjelanca jajeta zagrije, ili
joj se dodaju kiseline, luine ili soli tekih metala;
povezivati znanja o aminokiselinama i bjelane-
vinama steena u nastavi biologije s iskustvima i
znanjima steenima u nastavi kemije.
18. Enzimi
Kljuni pojmovi: enzim, biokatalizator, aktivno
mjesto u enzimu, supstrat.
Obrazovna postignua: samostalno izvesti pokus i
obrazloiti hidrolizu kroba enzimima; spoznati da su
enzimi proteini; nauiti da enzimi kataliziraju samo
jednu kemijsku reakciju ili vie srodnih reakcija;
poznavati ulogu enzima u organizmu i procesima
vrenja; povezivati znanja o enzimima steena u
nastavi biologije s iskustvima i znanjima steenima u
nastavi kemije.
19. Sapuni i detergenti
Kljuni pojmovi: sapun, detergent, hidrofilni i
hidrofobni dio molekule, saponifikacija.
Obrazovna postignua: nauiti shematski prikazati
grau molekula sapuna i detergenata; samostalno
pokusom izvesti reakciju saponifikacije; pokusima
usporediti svojstva sapuna i detergenta u mekoj i
tvrdoj vodi; razumjeti mehanizam pranja; moi
samostalno procijeniti kojom je vrstom neistoa
zamazana odjea i odabrati odgovarajue sredstvo za
pranje; nauiti svrhovito rabiti sapune, detergente i
ampone u odravanju istoe kuanstva, rublja, tijela
i kose; raspravljati o biorazgradivosti sapuna i
detergenata.
278
Kemija
20. Plastine mase
Kljuni pojmovi: polimeri, polimerizacija, plastomer,
elastomer, duromer.
Obrazovna postignua: razumjeti znaenje pojma
polimer; razlikovati i usporediti grau prirodnih
polimera (npr. celuloza, krob, bjelanevine) i grau
umjetnih polimera (npr. polieten); na temelju
samostalnih pokusa zakljuivati o preferiranoj
orijentaciji molekula celuloze u biljnim vlaknima i
molekula proteina u kosi, svili ili vuni; primijeniti ve
steena znanja o prirodnim polimerima (krob,
celuloza, glikogen, proteini) za razumijevanje
svojstava sintetikih polimera; pokusima istraiti
mehanika svojstva folija od umjetnih polimera;
raspravljati o fizikalnim i kemijskim svojstvima
razliitih vrsta polimera na temelju njihove
molekulske strukture (lanci, mree, preferirana
orijentacija molekula itd.).
IZBORNE TEME
1. Stijene, rude i minerali
2. Kemija hrane
3. Sapuni nekad i danas
4. Ovisnosti (puenje, narkotici)
5. Gospodarenje otpadom
6. Proizvodnja hrane (interdisciplinarno s
biologijom)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
FIZIKA
UVOD
Nastavni program iz fizike temelji se na suvremenim
znanstvenim spoznajama o prirodi. Program ukljuuje
temeljne sadraje kojima uenici trebaju ovladati da bi
razumjeli pojave u prirodi i primijenili ih u svakodnevnom
ivotu. Nastava fizike u korelaciji je s ostalim
prirodoznanstvenim predmetima (kemija, biologija,
geografija) i s matematikom, to uenicima omoguuje
stvaranje cjelovite predodbe prirode.
Program se osniva na iskustvenom uenju (problemska i
istraivaka nastava), ime se uenici nastoje zainteresirati i
potaknuti na dublje prouavanje fizike. Program se sastoji
od obveznih i izbornih nastavnih tema. U pojedinoj temi
navode se kljuni pojmovi i obrazovna postignua koja
uenici trebaju usvojiti.
CILJ
Nastava fizike treba uenicima omoguiti razumijevanje
prirodnih pojava, osnovno poznavanje metoda i tehnika
znanstvenoga istraivanja prirode, primjenu usvojenih
spoznaja iz fizike u svakodnevnom ivotu, tehnici i
proizvodnji, te razvijanje sposobnosti znanstvenoga
miljenja i samostalnoga rjeavanja problema.
ZADAE
Uenike treba:
E upoznati s najvanijim prirodnim pojavama, stanjima
i procesima te im omoguiti razumijevanje fizikih
zakona i zakonitosti,
E pouiti kako znanstvenim jezikom fizike opisivati
zanimljive pojave i procese u prirodi i svakodnevici,
E motivirati da postavljaju pitanja i tragaju za
odgovorima,
E pouiti da osmisle, izvode i analiziraju jednostavne
pokuse, postavljaju pretpostavke i stvaraju
jednostavne slike o pojavama,
E osposobiti za primjenu spoznaja i metoda fizike u
suvremenom ivotu, tehnici i proizvodnji te za
stjecanje tehnike i prirodoznanstvene kulture,
E poticati na logiko i samostalno zakljuivanje te u
njima, pri prouavanju prirodnih pojava, razviti
kritiko miljenje i prosuivanje,
E uvoditi u znanstveni nain razmiljanja i odgajati za
ispravan odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini,
E osposobiti za samostalno rjeavanje problema, ali i za
konstruktivnu suradnju pri timskome radu.
NAPOMENA
Potanke upute za nastavu fizike navedene su u
Predgovoru i Dodatnim napomenama HNOS-a i ine
sastavni dio ovoga programa. HNOS sadrava razradbu
svih tema navedenih u ovome programu. Poseban je
naglasak ovoga programa na postignuima koja uenici
trebaju ostvariti te na temeljnim metodikim postupcima
kojima se to postie.
279
Fizika
Fizika je temeljna i tipina eksperimentalna znanost, pa
se pokus/eksperiment predlae kao sredinja sastavnica
nastave. Od nastavnika se oekuje kreativnost u odabiru i
pripremi pokusa, te u usmjeravanju i voenju uenika u
istraivanju fizikih pojava.
Redoslijed tema uitelj moe samostalno oblikovati u
skladu s odgovarajuim metodikim pristupom.
Primjerice, u sedmom razredu teme od 15. do 19. mogu
se saeti u etiri teme i obraditi ovim slijedom:
15. Energija
Kljuni pojmovi: elastina energija, gravitacijska
potencijalna energija, kinetika energija.
Obrazovna postignua: opisati oblike energije kroz
primjere; opisati elastinu, gravitacijsku potencijalnu i
kinetiku energiju.
16. Pretvorbe energije
Kljuni pojmovi: pretvorba energije.
Obrazovna postignua: objasniti, na razliitim
primjerima, pretvorbe energije iz jednoga oblika u
drugi oblik.
17. Rad
Kljuni pojmovi: rad sile, dul (joule), J.
Obrazovna postignua: opisati, kroz primjere, rad
sile; objasniti rad kao pretvorbu energije i obratno:
objasniti poveanu energiju tijela kao uloeni rad;
objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila
djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u
zadatcima.
18. Snaga
Kljuni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat
(watt), W.
Obrazovna postignua: opisati snagu na primjerima
iz ivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada;
primijeniti znanje na primjerima i zadatcima.
OSTALE PREPORUKE:
7. razred:
Tema 2., O tijelima, i tema 7., Graa tvari, mogu se
obraditi u nizu (ako je vremenski usklaeno s kemijom).
Preporua se da se tema 20., Unutarnja energija, i tema 25.,
Promjena unutarnje energije radom i toplinom, obrade na
jednostavan nain primjeren uzrastu uenika.
8. razred:
Teme 12. i 13. mogu se spojiti u temu pod nazivom
Elektrini otpor i Ohmov zakon.
Teme 19. i 20. mogu se spojiti u temu pod nazivom
Postanak, opis i vrste valova.
Teme 24. i 25. mogu se spojiti u temu pod nazivom
Odbijanje svjetlosti, zrcala.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Fizika

7. RAZRED 8. Sila
Kljuni pojmovi: meudjelovanje, sila, vektor.
TEME Obrazovna postignua: prepoznati i opisati
1. Uvod u fiziku meudjelovanja i uinke sile u prirodi; opisati nain
Kljuni pojmovi: fizika, metoda, pokus na koji djeluje sila tea, elektrina i magnetska sila -
(eksperiment). na daljinu i dodirom; nacrtati i objasniti silu kao
Obrazovna postignua: opisati ime se bavi fizika; vektor.
objasniti pojam pokusa (eksperimenta) navodei
primjere. 9. Elastina sila i mjerenje sile
Kljuni pojmovi: elastina sila, produenje, njutn
2. O tijelima (newton), N.
Kljuni pojmovi: vrsta tijela, tekuine, plinovi. Obrazovna postignua: objasniti razmjernost
Obrazovna postignua: opisati i razlikovati vrsta produenja opruge i sile koja djeluje na nju; nacrtati
tijela, tekuine i plinove na primjerima; opisati graf ovisnosti produenja o sili - pravac iz ishodita
prijelaze vrstih tijela u tekuine, tekuina u plinove koordinatnog sustava; izmjeriti silu dinamometrom.
i obratno.
10. Sila tea
3. Mjerenje duljine
Kljuni pojmovi: sila tea, teina.
Kljuni pojmovi: fizika veliina, mjerenje, duljina,
Obrazovna postignua: opisati i razlikovati silu teu
metar, m.
(kojom Zemlja djeluje na tijelo) i teinu (kojom tijelo
Obrazovna postignua: opisati pojam fizike veliine
djeluje na podlogu ili ovjes); primijeniti znanje o sili
i mjerenja (fizika veliina kao umnoak brojane
tei i teini u jednostavnim problemskim zadatcima.
vrijednosti i mjerne jedinice); mjeriti duljinu
metrom; izraavati duljinu razliitim mjernim
11. Trenje
jedinicama; razlikovati znaenja za kilo, deci, centi i
Kljuni pojmovi: sila trenja, faktor trenja, teina
mili.
(pritisna sila).
4. Mjerenje plotine plohe i obujma tijela Obrazovna postignua: prepoznati silu trenja na
Kljuni pojmovi: plotina plohe, kvadratni metar, primjerima iz ivota; objasniti utjecaj sile trenja na
m2, obujam tijela, kubni metar, m3, litra, l, L. gibanje tijela; povezati faktor trenja s kakvoom
Obrazovna postignua: mjeriti plotine dodirnih ploha (podloge i tijela na podlozi); izmjeriti
geometrijskih ploha i obujme (geometrijskih i i izraunati silu trenja.
drugih) tijela; izraavati plotinu i obujam razliitim
mjernim jedinicama. 12. Teite i ravnotea tijela
Kljuni pojmovi: teinica, teite, ravnotea.
5. Mjerenje mase tijela Obrazovna postignua: opisati teinicu, teite i
Kljuni pojmovi: tromost (ili inercija), masa tijela, ravnoteu tijela; protumaiti teite kao hvatite sile
kilogram, kg. tee; primijeniti znanje na praktinim primjerima.
Obrazovna postignua: opisati kroz primjere masu
kao mjeru tromosti tijela; navesti nepromjenljivost 13. Poluga i primjene poluge
(stalnost) mase neovisno o poloaju tijela bilo gdje u Kljuni pojmovi: poluga, krak sile.
svemiru; procijeniti i izmjeriti vagom mase nekih Obrazovna postignua: opisati krak sile kao
tijela; izraziti mase tijela razliitim mjernim udaljenost sile od oslonca; objasniti uporabu poluge;
jedinicama. primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.

6. Gustoa tvari 14. Tlak

Kljuni pojmovi: gustoa tijela, tvar, gustoa tvari, Kljuni pojmovi: tlak, paskal (pascal), Pa.
kilogram po kubnome metru, kg/m3. Obrazovna postignua: opisati tlak na primjerima;
Obrazovna postignua: opisati gustou tvari; primijeniti znanje na jednostavnim zadatcima.
razlikovati gustou tvari od gustoe tijela; objasniti
vezu gustoe tekuine (vode, ulje) i vrstih tvari s 15. Rad
plivanjem tijela; odreivati gustoe razliitih tijela i
Kljuni pojmovi: rad sile, dul (joule), J.
izraziti ih razliitim mjernim jedinicama.
Obrazovna postignua: opisati kroz primjere rad sile;
7. Graa tvari objasniti ovisnost rada o sili i putu na kojem sila
djeluje; primijeniti znanje na primjerima i u
Kljuni pojmovi: estice tvari.
zadatcima.
Obrazovna postignua: navesti i objasniti primjere za
estinu grau tvari i postojanje meuprostora
izmeu estica.

280
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
16. Energija
Kljuni pojmovi: energija, kinetika energija,
pretvorba energije.
Obrazovna postignua: opisati oblike energije kroz
primjere; objasniti energiju uz pomo kinetike
energije; objasniti pretvorbe energije na primjerima;
izraunati energiju i rad u jednostavnim primjerima.
17. Gravitacijska energija
Kljuni pojmovi: gravitacijska potencijalna energija.
Obrazovna postignua: opisati gravitacijsku energiju;
povezati gravitacijsku energiju s radom na razliitim
primjerima pretvorbe energije; izraunati vrijednost
gravitacijske energije u jednostavnim primjerima.
18. Elastina energija
Kljuni pojmovi: elastina energija, potencijalna
energija.
Obrazovna postignua: opisati elastinu energiju na
primjerima; objasniti elastinu i gravitacijsku energiju
kao oblike potencijalne energije.
19. Snaga
Kljuni pojmovi: vrijeme, sekunda, s, snaga, vat
(watt), W.
Obrazovna postignua: opisati snagu na primjerima iz
ivota; izmjeriti vrijeme obavljenoga rada; primijeniti
znanje na primjerima i zadatcima.
20. Unutarnja energija
Kljuni pojmovi: unutarnja energija, toplina,
temperatura.
Obrazovna postignua: razlikovati i opisati unutarnju
energiju, toplinu i temperaturu; objasniti promjenu
unutarnje energije tijela zbog prijelaza topline izmeu
tijela i okoline.
21. Toplinsko irenje tijela
Kljuni pojmovi: toplinsko irenje tijela.
Obrazovna postignua: opisati promjenu obujma
razliitih tvari s promjenom temperature; objasniti
ovisnost obujma tijela o temperaturi te povezati s
gustoom tijela; protumaiti anomaliju vode.
22. Mjerenje temperature
Kljuni pojmovi: Celsiusov stupanj, oC, kelvin, K,
nula apsolutne temperature.
Obrazovna postignua: izmjeriti temperaturu
termometrom i izraziti je u oC i u K.
23. Prijelaz topline
Kljuni pojmovi: voenje, strujanje, zraenje.
Obrazovna postignua: navesti i opisati primjere
prijelaza topline voenjem, strujanjem i zraenjem.
24. Mjerenje topline
Kljuni pojmovi: specifini toplinski kapacitet, dul po
kilogramu i kelvinu, J/(kg K).
281
Fizika
Obrazovna postignua: opisati specifini toplinski
kapacitet kao svojstvo tvari; objasniti njegovo
znaenje na primjerima iz ivota.
25. Promjena unutarnje energije radom i
toplinom
Kljuni pojmovi: zakon ouvanja energije.
Obrazovna postignua: navesti primjere iz ivota o
pretvorbi rada i topline u unutarnju energiju;
objasniti zakon ouvanja energije na razliitim
primjerima.
IZBORNE TEME
1. Hidrostatiki i hidrauliki tlak
2. Rad na kosini (kosina, duljina i visina kosine)
3. Pretvaranje topline u rad (rad iz topline, rad koji
obavlja plin, toplinski strojevi)
4. Pravilo smjese za mjerenje topline (temperatura
smjese, predana toplina, primljena toplina)
5. Energija i energetika (rad, energija, pretvorbe
energije, toplina, unutarnja energija)
6. Struktura atoma i elementarne estice tvari
8. RAZRED
TEME
1. Strujni krug i njegovi elementi
Kljuni pojmovi: izvori, troila i spojne ice
(elektrini vodovi).
Obrazovna postignua: sastaviti strujni krug s
osnovnim elementima; nacrtati shematski strujni krug
grafikim simbolima i objasniti ulogu svakog
elementa strujnoga kruga.
2. Elektrini vodii i izolatori
Kljuni pojmovi: vodi i izolator.
Obrazovna postignua: navesti i razlikovati vodie i
izolatore; sloiti strujni krug kojim e se ispitati je li
tvar (tijelo) vodi ili izolator.
3. Spajanje troila u strujnome krugu
Kljuni pojmovi: serijski i paralelan spoj.
Obrazovna postignua: sastaviti strujni krug i nacrtati
shemu strujnoga kruga sa serijski ili paralelno
spojenim troilima; objasniti praktinu primjenu
razliito spojenih troila.
4. Uinci elektrine struje
Kljuni pojmovi: toplinski, svjetlosni, magnetski i
kemijski uinci.
Obrazovna postignua: prepoznati i navesti ureaje
(bez naina rada) u kojima se primjenjuju razliiti
uinci elektrine struje.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. Magneti i magnetsko djelovanje elektrine
struje
Kljuni pojmovi: magnet, elektromagnet, magnetska sila.
Obrazovna postignua: opisati magnetsko djelovanje
(magnetski uinak) struje, primjena elektromagneta.
6. Elektrini naboji i njihovo meudjelovanje
Kljuni pojmovi: elektriziranje trljanjem, elektrini
naboj, kulon (coulomb), C, elektrina sila.
Obrazovna postignua: objasniti na primjerima
postojanje elektrinih naboja; navesti vrste naboja i
njihovo meudjelovanje.
7. Elektroni, pokretljivi ioni i elektrina
struja
Kljuni pojmovi: nositelji naboja: elektroni i ioni,
struja kao pojava.
Obrazovna postignua: opisati elektrinu struju kao
usmjereno gibanje nositelja naboja; objasniti primjere
kada su nositelji elektrine struje elektroni (u
metalima), a kada ioni (u tekuinama i plinovima).
8. Mjerenje elektrine struje
Kljuni pojmovi: elektrina struja, amper, A,
ampermetar.
Obrazovna postignua: spajati ampermetar u strujni
krug i izmjeriti elektrinu struju.
9. Elektrini napon
Kljuni pojmovi: elektrini napon, volt, V, voltmetar.
Obrazovna postignua: opisati elektrini napon kao
energiju po jedininome naboju koja se iz elektrinog
izvora prenosi strujnim krugom; spajati voltmetar u
strujni krug i mjeriti elektrini napon na troilu.
10. Elektromagnetska indukcija
Kljuni pojmovi: inducirani elektrini napon,
elektromagnetska indukcija.
Obrazovna postignua: opisati pojavu induciranja
elektrinoga napona u zavojnici gibanjem magneta u
odnosu na zavojnicu.
11. Rad i snaga elektrine struje
Kljuni pojmovi: rad elektrine struje, dul (joule), J,
snaga elektrine struje, vat (watt), W.
Obrazovna postignua: opisati rad i snagu elektrine
struje; primijeniti izraze za rad i snagu elektrine
struje na praktinim primjerima.
12. Elektrini otpor
Kljuni pojmovi: elektrini otpor, om (ohm), W.
Obrazovna postignua: opisati elektrini otpor
razliitih troila kao svojstvo vodia; odrediti
elektrini otpor kao kolinik elektrinoga napona i
elektrine struje.
13. Ohmov zakon
Kljuni pojmovi: stalni otpor.
Obrazovna postignua: opisati i obrazloiti Ohmov
zakon: elektrina struja razmjerna je elektrinome
282
Fizika
naponu - kolinik elektrinoga napona na troilu i
elektrine struje kroz troilo je stalan; nacrtati grafiki
prikaz ovisnosti elektrine struje o naponu za razliite
otpore.
14. Opasnost i zatita od elektrinoga udara
Kljuni pojmovi: ljudsko tijelo - elektrini vodi, tlo
i zemlja - vodi, izolatori, zatvaranje elektrinoga
kruga pri elektrinom udaru.
Obrazovna postignua: opisati zatvaranje elektrinoga
kruga pri neopreznom rukovanju s izvorom
elektrinog napona; objasniti naine zatite od
elektrinog udara i pripomoi unesreenome.
15. Gibanje i brzina
Kljuni pojmovi: put, vremenski interval, brzina,
metar u sekundi, m/s.
Obrazovna postignua: usporediti i odrediti srednje
brzine gibanja nekih tijela.
16. Jednoliko i nejednoliko gibanje
Kljuni pojmovi: jednoliko gibanje, nejednoliko
gibanje.
Obrazovna postignua: razlikovati stalnu brzinu
(jednoliko gibanje) i srednju brzinu (nejednoliko
gibanje); nacrtati grafiki prikaz ovisnosti puta o
vremenu i brzine o vremenu.
17. Promjena brzine i akceleracija
Kljuni pojmovi: akceleracija (ubrzanje i usporenje),
metar u sekundi na kvadrat, m/s2.
Obrazovna postignua: opisati akceleraciju i navesti
njezinu mjernu jedinicu; odrediti akceleraciju u
primjerima iz ivota.
18. Jednoliko ubrzano gibanje
Kljuni pojmovi: jednoliko ubrzano gibanje, slobodni
pad.
Obrazovna postignua: opisati jednoliko ubrzano
gibanje kao gibanje sa stalnom akceleracijom;
objasniti slobodni pad kao primjer jednoliko
ubrzanoga gibanja; nacrtati grafiki prikaz ovisnosti
brzine o vremenu.
19. Sila i gibanje
Kljuni pojmovi: masa, sila, promjena brzine
djelovanjem silom.
Obrazovna postignua: objasniti kvalitativno temeljni
zakon gibanja: ako je ukupna (rezultanta) sila na tijelo
razliita od nule, ona tijelu daje akceleraciju (tijelo se
giba ubrzano).
20. Postanak i vrste valova
Kljuni pojmovi: titranje estica sredstva,
transverzalan i longitudinalan val.
Obrazovna postignua: opisati valne pojave i objasniti
prijenos energije valom; razlikovati i opisati vrste
valova.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
21. Opis vala
Kljuni pojmovi: valna duljina, frekvencija
(uestalost), brzina vala.
Obrazovna postignua: opisati kvalitativno odnos
valne duljine, frekvencije i brzine; primijeniti na
primjerima vezu izmeu valnih veliina.
22. Zvuk
Kljuni pojmovi: zvuni izvori, brzina zvuka, zvuk
kao longitudinalni val.
Obrazovna postignua: opisati nastajanje i
rasprostiranje zvuka u razliitim sredstvima;
usporediti brzine zvuka u zraku, vodi i drugim
sredstvima.
23. Rasprostiranje svjetlosti
Kljuni pojmovi: svjetlosni izvori, svjetlosna zraka,
pravocrtno rasprostiranje svjetlosti, sjena.
Obrazovna postignua: objasniti ideju pravocrtnog
rasprostiranja svjetlosti, te da je brzina svjetlosti
najvea mogua brzina u prirodi.
24. Odbijanje svjetlosti - sferno zrcalo
Kljuni pojmovi: odbijanje svjetlosti, ravno zrcalo,
prividna slika.
Obrazovna postignua: opisati odbijanje svjetlosti od
razliitih predmeta oko nas; objasniti zakonitost
odbijanja svjetlosti od ravnoga zrcala; konstruirati
sliku i odrediti narav (prirodu) slike.
25. Odbijanje svjetlosti - sferna zrcala
Kljuni pojmovi: sferno zrcalo, arite i arina daljina
zrcala, stvarna i prividna slika.
Obrazovna postignua: opisati narav slike koju stvara
sferno zrcalo; objasniti primjenu sfernih zrcala u
svakodnevnom ivotu.
283
Fizika
26. Lom svjetlosti
Kljuni pojmovi: lom svjetlosti, potpuno odbijanje
svjetlosti.
Obrazovna postignua: opisati i nacrtati lom svjetlosti
na granici optikih sredstava; objasniti potpuno
odbijanje svjetlosti kao granini sluaj loma svjetlosti
na primjerima.
27. Lee
Kljuni pojmovi: sabirne i rastresne lee, jakost lee,
reciproni metar, 1/m.
Obrazovna postignua: konstruirati sliku i odrediti
narav slike koju stvara lea; primijeniti lee u
razliitim primjerima.
28. Razlaganje svjetlosti na boje
Kljuni pojmovi: optika prizma, razlaganje svjetlosti
na boje.
Obrazovna postignua: navesti primjere i objasniti
razlaganje bijele svjetlosti na boje.
IZBORNE TEME
1. Odbijanje i lom valova
2. Poluvodii - osnova raunala (isti poluvodii,
N-poluvodi, P-poluvodi, PN-spoj, tranzistor)
3. Pretvorbe energije u elektrinim izvorima
(baterija, generator, fotoelement, termoelement)
4. Primjena magnetskoga djelovanja elektrine
struje (magnetsko djelovanje petlje i zavojnice,
meudjelovanje zavojnice i magneta, nain rada
ampermetra i elektromotora)
5. Svjetlost - elektromagnetski val (spektar
elektromagnetskih valova)
6. Laserska svjetlost (nekoherentni i koherentni izvori
svjetlosti, laser)
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
POVIJEST
UVOD
Nastava povijesti strukturirana je kronoloki. Sastavnice
su ovog predmeta procesi, pojave i dogaaji koji
objanjavaju razvoj ljudskoga drutva i ljudskoga djelovanja
od prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opu i
nacionalnu. Ovisno o tome to prouava ona moe biti
politika, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga.
Suvremena nastava povijesti prouava vie drutvenu i
kulturnu nego politiku povijest, unosei brojne sadraje iz
podruja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom uenja
povijesti naglasak se stavlja na umijea koja uenici trebaju
usvojiti, jer povijest se moe razumjeti samo ako uenici, uz
ishode povijesnih istraivanja, ue i o metodama kojima se
povjesniari slue pri pouavanju prolosti.
U nastavi je nemogue iznijeti sva povijesna zbivanja.
Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnih
povijesnih sadraja. U izvedbi nastave povijesti treba
predvidjeti sadraje zaviajne povijesti, kao i sadraje
predviene programima za nacionalne manjine, provedbu
izvanuionike i terenske nastave.
Nastava povijesti pomae uenicima u razumijevanju
vlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanju
nacionalnog identiteta.
Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovih
kultura pripremaju uenike za ivot u multietnikom i
multikulturalnome drutvu.
CILJ
Svrha je nastave povijesti u osnovnoj koli omoguiti
uenicima da na odabranim temama steknu znanja i
intelektualne vjetine koje e im pomoi u razumijevanju
suvremenog svijeta.
Osnovni cilj uenja povijesti u osnovnoj koli jest
razvijanje interesa za izuavanje prolosti i zanimanja za
sadanjost, odnosno razvijanje povijesnog miljenja.
ZADAE
Uenici:
E ue o najvanijim dogaajima, pojavama, procesima i
znaajnim obiljejima razdoblja i drutava koja
prouavaju, to ukljuuje gospodarstveni, drutveni,
kulturni i politiki razvoj, svakodnevni ivot, ideje,
vjerovanja i nazore ljudi u prolosti,
E vjebaju snalaenje u vremenu i prostoru, usvajaju i
ispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju prolih
razdoblja, dogaaja i procesa,
E ue o temeljnim procesima koji pomau
razumijevanju prolosti (kronologiji, uzronosti,
promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti,
tumaenju, istraivanju i znaenju prolih dogaaja) i
upoznaju se s ulogom izvora i literature u
objanjavanju prolosti (ue prepoznavati, rala-
njivati, povezivati i vrjednovati razliite vrste
primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te na
temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja),
284
Povijest
E upoznaju razliite naine prikazivanja i interpretiranja
prolosti (historiografija, filmovi, dokumentarne
serije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi i
sl.),
E pronalaze, upoznaju, ralanjuju i vrjednuju razliite
izvore informacija (udbenik, enciklopedija, historio-
grafski tekst, kolska knjinica, muzej, internet, itd.),
E upoznaju temeljne vrijednosti na kojima poiva
suvremeno drutvo, kritiki razmiljaju o svijetu u
kojem ive, pripremajui se tako za ivot u
pluralistikom i demokratskom drutvu,
E razvijaju interes za povijest, ali i ouvanje kulturne
batine, razvijaju radne navike, stvaralatvo i
samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i
otvorenost za cjeloivotno uenje.
NAPOMENA
Iako je u Vodiu kroz Hrvatski nacionalni obrazovni
standard za osnovnu kolu predvieno da tema ima
maksimalno 5 kljunih pojmova, u nastavi je povijesti broj
kljunih pojmova po temi vei zbog manjega broja tema u
odnosu na druge predmete.
Kod izbornih tema predloene su samo neke od
moguih izbornih tema i uitelj ih ne mora obraditi.
Dapae, moe posve samostalno oblikovati nekoliko
izbornih tema, (dvije do tri), u skladu s povijesnom i
spomenikom batinom zaviaja ili prema interesima
uenika.
5. RAZRED
TEME
1. to je povijest
Kljuni pojmovi: povijest, povijesni izvori, muzej,
arhiv, crta (lenta) vremena, povijesna razdoblja,
povijesne karte.
Obrazovna postignua: odrediti pojam povijest;
razlikovati povijest kao znanost i kao nastavni
predmet; navesti vrste povijesnih izvora; uoiti
raznolikost i vanost povijesnih izvora u izuavanju
povijesti; imenovati znanosti i ustanove koje
izuavaju i uvaju povijesne izvore; snalaziti se u
vremenu - na crti vremena; odrediti vremenska
razdoblja; snalaziti se u prostoru - usporediti
povijesne i geografske karte; imenovati povijesna
razdoblja; na slikovnom materijalu obrazloiti
promjene u ivotu ovjeka.
2. ivot ljudi u prapovijesti
Kljuni pojmovi: kameno doba, metalno doba,
nalazita prapovijesnih kultura, Krapinski praovjek -
neandertalac (izumro), homo sapiens (predak ovjeka).
Obrazovna postignua: definirati pojam prapovijesti;
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
opisati izgled prvih ljudi, imenovati prve kulture;
pokazati prapovijesna nalazita na tlu dananje
Hrvatske na povijesnoj karti; navesti prapovijesna
razdoblja, oznaiti ih na crti vremena; opisati
prirodne uvjete potrebne za razvoj ovjeka; povezati
nain obradbe kamena ili kovine s nainom ivota
ljudi, gospodarstvom, drutvenim ustrojem,
kulturom, vjerovanjem, obiajima.
3. Civilizacije prvih pisama
Kljuni pojmovi: civilizacija, pismo, zakonik, faraon,
piramide, biblioteka.
Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na karti
poloaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crti
vremena odrediti osnovnu kronologiju; uoiti
razliita pisama, naine pisanja i koritenja pisama;
imenovati i usporediti najvanije graevine razliitih
civilizacija; imenovati razliita vjerovanja; imenovati
istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo
znaenje; opisati svakodnevni ivot ljudi razliitih
drutvenih slojeva.
4. Uspon stare Grke
Kljuni pojmovi: egejske civilizacije, Heleni,
mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija.
Obrazovna postignua: pokazati na karti podruje
egejskih civilizacija; imenovati helenske narode i
opisati osnovna obiljeja njihove kulture; analizirati
povijesne izvore - mitove, graevine, umjetnika
djela; na crti vremena odrediti kronologiju; uoiti i
obrazloiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih
sukoba.
5. Atenska demokracija
Kljuni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci,
proroita, olimpijske igre.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam
demokracije i usporediti demokraciju nekad i danas;
imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike,
zakonodavce, politiare) i navesti njihova postignua;
usporediti drutvene odnose, gospodarstvo i
svakodnevni ivot u Ateni i u Sparti; navesti kulturna
dostignua Helena, prepoznati utjecaj helenskih
dostignua u suvremenoj kulturi.
6. Helenizam
Kljuni pojmovi: barbari, filipike, helenizam,
helenistika kultura.
Obrazovna postignua: uoiti i obrazloiti uzroke i
posljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnoj
karti i na crti vremena; vrjednovati ulogu Aleksandra
Velikoga u velikim povijesnim zbivanjima; usporediti
helensku i helenistiku kulturu; imenovati istaknute
znanstvenike i njihova djela.
7. Poetci Rima
Kljuni pojmovi: legenda, religija, plebejci, puki
tribuni, obitelj, kapitolijsko trojstvo.
Obrazovna postignua: uoiti razliku izmeu legende
285
Povijest
i povijesnih injenica; imenovati narode koji ive na
Apeninskome poluotoku; prepoznati osnovne
elemente etruanske kulture; obrazloiti razlike u
rimskome drutvu - uzroke i posljedice drutvenih
sukoba; opisati jednostavnost rimskoga svako-
dnevnoga ivota i rimsko vjerovanje - mitovi,
hramovi, bogovi.
8. Republika i Carstvo
Kljuni pojmovi: senat, konzul, diktator, legija,
Rimsko carstvo.
Obrazovna postignua: imenovati i obrazloiti
ustanove Rimske Republike; na povijesnoj karti i na
crti vremena pratiti razvoj i irenje Rimske
Republike (provincije); imenovati istaknute osobe u
Rimskoj Republici i nekoliko rimskih careva te
opisati njihov znaaj; usporediti Rim u doba
Republike i u doba Carstva (izgled grada, graevine,
svakodnevni ivot Rimljana).
9. Hrvatski prostor u antiko doba
Kljuni pojmovi: romanizacija, provincije, grki i
rimski gradovi, kulturni spomenici (Arena i forum).
Obrazovna postignua: imenovati narode na
podruju Ilirika; imenovati i pokazati na povijesnoj
karti nalazita grke i rimske kulture; imenovati
rimske pokrajine i gradove na dananjem hrvatskom
podruju; pokazati njihov poloaj na povijesnim
kartama; vrjednovati kulturnu batinu Grka i
Rimljana; opisati posljedice romanizacije naroda na
podruju Ilirika.
10. Pojava kranstva
Kljuni pojmovi: kranstvo, apostoli, progoni
krana, katakombe, kranski simboli.
Obrazovna postignua: opisati pojavu i irenje
kranstva; prepoznati simbole kranstva i ustroj
prvih kranskih zajednica; obrazloiti znaaj irenja
kranstva i promjene u odnosu prema kranima;
imenovati prve istaknute krane s hrvatskog
podruja.
11. Seoba naroda
Kljuni pojmovi: barbari, seoba naroda, pad
Zapadnoga Rimskoga Carstva.
Obrazovna postignua: na povijesnoj karti i na crti
vremena pratiti dolazak novih naroda na podruje
Rimskoga Carstva; obrazloiti uzroke i posljedice
seobe naroda i slabljenja Rimskoga Carstva.
IZBORNE TEME
1. Perzija
2. Mezopotamija
3. Grka mitologija
4. Rimsko graditeljstvo
5. Rimska vojska
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
6. RAZRED
TEME
1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda
Kljuni pojmovi: Bizant, pokrtavanje, Karolinzi,
krunidba, benediktinci, Crkveni raskol.
Obrazovna postignua: oznaiti na povijesnoj karti
podruja nastanka novih drava i na crti vremena
vremenske odrednice; obrazloiti ulogu misionara,
sveenika i redovnika te sredozemnih gradova u
prenoenju antikih tekovina novim dravama; opisati
djelovanje brae Konstantina i Metoda; usporediti
bizantsku i franaku kulturu i civilizacijska dostignua;
imenovati drave nastale u susjedstvu Hrvata;
obrazloiti uzroke i posljedice Crkvenoga raskola.
2. Feudalno drutvo
Kljuni pojmovi: feudalizam, senior, vazal, plemi,
kmet, feudalna davanja.
Obrazovna postignua: obrazloiti kako nastaje novo
drutvo iji je temelj zemlja (feud); prepoznati i
imenovati drutvene slojeve srednjovjekovnoga
drutva; opisati poloaj kmetova u feudalnom drutvu;
obrazloiti odnos izmeu seniora i vazala; opisati
poloaj Crkve i poloaj gradova; obrazloiti ulogu
Crkve u civilizacijskom razvoju Europe (znanost i
umjetnost); na primjerima iz zaviaja usporediti ivot
ljudi u gradu i na feudalnom posjedu; analizirati i
vrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege, feudalne
utvrde, umjetnike filmove povijesne tematike.
3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku
Kljuni pojmovi: upanije i upan, ban, knez, kralj,
predromanika, glagoljatvo, personalna unija.
Obrazovna postignua: opisati doseljenje Hrvata i
nastanak prvih kneevina, pokazati podruja na
povijesnoj karti, a vremenske odrednice na crti
vremena; obrazloiti poloaj hrvatskih kneevina
izmeu Franaka, Bizanta i Venecije; opisati razvoj
Hrvatske u doba narodnih vladara; analizirati
povijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise,
Baansku plou; obrazloiti nastanak hrvatsko-
ugarske drave; imenovati i opisati predromanike
spomenike u Hrvata i izdvojiti primjere iz zaviaja.
4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti
Kljuni pojmovi: islam, kriarski ratovi, arapska
kultura.
Obrazovna postignua: pokazati na povijesnoj karti
podruje nastanjivanja arapskih plemena, irenja
arapske drave i arapskog utjecaja; prepoznati osnove
islama i znaajke arapske kulture, nabrojiti znanstvena
dostignua arapskih znanstvenika i prepoznati
njihovu ostavtinu u suvremenosti; pokazati na
povijesnoj karti i crti vremena kriarske pohode;
obrazloiti uzroke i posljedice kriarskih ratova za
Europu i hrvatske zemlje.
286
Povijest
5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. - 14. st.)
Kljuni pojmovi: komuna, plemii i puani,
bratovtine, romanika i gotika, sveuilite.
Obrazovna postignua: obrazloiti razvoj
poljodjelstva i obrtnike proizvodnje; opisati kako
razvoj gospodarstva utjee na drutveni razvoj; opisati
obnovu i nastanak novih gradova te razliku izmeu
graana; istaknuti znaaj sveuilita; opisati ivot
plemstva, vitezova i graana; imenovati povijesne
izvore: trubadursko pjesnitvo, knjievna djela,
glazbu; razlikovati na primjerima znaajke romanike i
gotike; opisati uzroke stradanja stanovnitva (prirodne
nepogode, bolesti, epidemije, ratovi).
6. Hrvatska u doba Arpadovia i Anuvinaca
Kljuni pojmovi: hrvatsko-ugarski kralj, slobodni
kraljevski gradovi, velikaki rodovi, kulturni i pravni
spomenici.
Obrazovna postignua: imenovati nekoliko vladara iz
dinastije Arpadovia; opisati posljedice tatarske
provale u hrvatske zemlje (pustoenja i nastanak
slobodnih kraljevskih gradova); opisati uspon
hrvatskih velikakih obitelji; na povijesnoj karti
pokazati podruja velikakih posjeda; obrazloiti ulogu
hrvatskih plemia u ustolienju Anuvinaca; opisati
razvoj i obiljeja Mletake Republike; obrazloiti
znaaj Zadarskoga mira za hrvatske zemlje; prepriati
borbu za vlast nakon smrti Ludovika I. Anuvinskoga;
obrazloiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskih
zemalja; opisati razvoj srednjovjekovnoga Dubrovnika
te prilike u srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri; opisati
postanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture i
crkve; prepoznati i opisati graevine iz razdoblja
romanike i gotike; na primjerima iz zaviaja analizirati
povijesne izvore.
7. Humanizam i renesansa
Kljuni pojmovi: humanizam, renesansa, humanisti u
Hrvatskoj.
Obrazovna postignua: uoiti povezanost renesanse s
antikom i srednjovjekovnom kulturom; obrazloiti na
koji nain humanizam stavlja ovjeka u sredite
interesa; pokazati na povijesnoj karti sredita
renesanse i humanizma u Europi i Hrvatskoj;
prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvoj
hrvatske umjetnosti i znanosti; imenovati istaknute
hrvatske humaniste te njihova djela; opisati gradove i
graevine nastale u razdoblju renesanse u Europi i
Hrvatskoj; obrazloiti uzroke promjena u svako-
dnevnome ivotu.
8. Velika geografska otkria
Kljuni pojmovi: geografska otkria, karavela,
konkvistadori.
Obrazovna postignua: opisati gospodarstvo i drutvo
u Europi uoi geografskih otkria; navesti tehnika
dostignua koja su omoguila geografska otkria;
pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanja
portugalskih i panjolskih pomoraca; naznaiti
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
vremenske odrednice na crti vremena; obrazloiti
posljedice geografskih otkria za amerike Indijance i
za Europljane.
9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i
Europi
Kljuni pojmovi: turska osvajanja, raja, Vojna granica,
uskoci, preseljavanja, Vlasi.
Obrazovna postignua: opisati nastanak Osmanskoga
Carstva; obrazloiti nastanak, irenje Habsburke
monarhije i odnos Habsburgovaca prema Hrvatskoj;
obrazloiti uzroke brzog prodora Osmanlija u
Europu; opisati prve turske prodore u Hrvatsku i
najvanije bitke; pokazati na povijesnoj karti pravce
osvajanja; opisati proces islamizacije kranskih
naroda, turski feudalni poredak; obrazloiti odluke
sabora u Cetinu i njihove posljedice; navesti razloge
stvaranja obrambenog pojasa (Vojne granice) prema
Osmanskomu Carstvu; pokazati na povijesnoj karti
podruja bitaka, a vrijeme na crti vremena; imenovati
istaknute vojne zapovjednike u ratovima s
Osmanlijama; opisati poloaj Hrvata i njihov
svakodnevni ivot na podrujima to su ih osvojili
Osmanlije te ulogu franjevaca; obrazloiti posljedice
turskih ratova za hrvatske zemlje.
10. Reformacija i katolika obnova
Kljuni pojmovi: reformacija, katolika obnova,
Isusovci.
Obrazovna postignua: navesti uzroke reformacije:
gospodarske, drutvene, politike; opisati ideje o
reformi Crkve; pokazati pravce irenja reformacije na
povijesnoj karti i povezati s uzrocima irenja; opisati
obnovu Katolike crkve; obrazloiti uzroke i
posljedice vjerskih ratova; navesti uzroke i posljedice
reformacije i katolike obnove za hrvatske zemlje.
11. Europa u doba baroka
Kljuni pojmovi: apsolutistika monarhija,
parlamentarna monarhija, barok.
Obrazovna postignua: opisati promjene u
gospodarstvu (manufakture, kapital); imenovati
istaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela;
opisati utjecaj barokne umjetnosti na nain ivljenja:
velikake palae, graanske kue.
12. Hrvatska u ranome novome vijeku
(16. - 18. st.)
Kljuni pojmovi: Zrinsko-frankopanski otpor, rat za
osloboenje, visoko kolstvo, Pragmatika sankcija.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke i posljedice
Zrinsko-frankopanskog otpora; obrazloiti znaenje
rata za osloboenje te navesti pozitivne i negativne
posljedice za Hrvatsku; analizirati uzroke uspona i
pada Dubrovake Republike, stanje u Dalmaciji i
Istri; imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike i
njihova djela; opisati barok u Hrvatskoj: interes za
jezikoslovlje, narodnu povijest i obiaje, djelovanje
isusovaca i pavlina, kolstvo.
287
Povijest
IZBORNE TEME
1. Srednjovjekovni grad
2. Hrvatska srednjovjekovna kultura
3. Inkvizicija
4. Srednjovjekovna Bosna
5. Hrvatske velikake obitelji
7. RAZRED
TEME
1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba
Kljuni pojmovi: enciklopedija, prosvjetiteljstvo,
prosvijeeni apsolutizam, urbar, Deklaracija
neovisnosti, ustav.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost prosvje-
titeljskih ideja o promjeni drutva i politikoga
sustava; imenovati vladare prosvijeenog apsolutizma
i njihove reforme (osobna sloboda kmetova, ureenje
feudalnih odnosa, unaprjeivanje kolstva);
obrazloiti poloaj hrvatskih zemalja u sklopu
Habsburke monarhije; obrazloiti pojmove
centralizacije i germanizacije; obrazloiti na
povijesnoj karti uzroke i posljedice Amerikog rata za
neovisnost; opisati obiljeja moderne demokracije te
utjecaj prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost i
svakodnevni ivot.
2. Oblikovanje modernog drutva - znanost i
tehnologija, industrijska revolucija
Kljuni pojmovi: industrijska revolucija, urbanizacija,
radnitvo, radnika prava, slobodno vrijeme.
Obrazovna postignua: opisati osnovna obiljeja 1. i
2. industrijske revolucije i usporediti ih s obiljejima
proizvodnje u predindustrijsko doba; imenovati
najvanije izume i izumitelje; pokazati na povijesnoj
karti podruja najintenzivnijeg industrijskog razvoja;
opisati posljedice 1. i 2. industrijske revolucije na
promjene u proizvodnji te svakodnevni ivot ljudi;
obrazloiti stanje u Hrvatskoj uzrokovano
industrijskom revolucijom i smjestiti ga u iri
regionalni i europski okvir.
3. Europa od Francuske revolucije do Bekog
kongresa (1789. - 1815.)
Kljuni pojmovi: Francuska revolucija, Deklaracija o
pravima ovjeka i graanina, Graanski zakonik
(Napoleonov kodeks), Ilirske pokrajine, Kraglski
Dalmatin, Sveta alijansa.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke, tijek i
posljedice Francuske revolucije te politike promjene
tijekom revolucije: ustavna monarhija i republika;
obrazloiti vanost ideja Deklaracije o pravima
ovjeka i graanina za cjelokupno ovjeanstvo;
opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegova
osvajanja na karti i lenti, navesti dobre i loe strane
Napoleonove vladavine; vrjednovati utjecaj
Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja na
Hrvatsku: nestanak Mletake Republike i ukidanje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Dubrovake Republike, opisati pokret za sjedinjenje
Dalmacije s ostatkom Hrvatske; na primjeru Ilirskih
pokrajina opisati prilike u zemljama pod
Napoleonovom vlau; opisati politiki sustav i
poredak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svete
alijanse u Europi i Metternichov sustav u
Habsburkoj Monarhiji.
4. Hrvatski narodni preporod i pojava
modernih nacija u Europi
Kljuni pojmovi: preporodni pokreti, Hrvatski
narodni preporod (Ilirski pokret), nacija.
Obrazovna postignua: navesti preporodne pokrete u
srednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisati
postanak modernih nacija u Europi; opisati ustanke i
pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i
Hercegovine; obrazloiti nastanak i znaaj
velikosrpske politike; opisati drutvene, kulturne,
politike i gospodarske prilike u Hrvatskoj uoi
preporoda; obrazloiti politiki program Hrvatskoga
narodnoga preporoda te navesti najvanije dogaaje iz
vremena preporoda; usporediti preporod u pojedinim
dijelovima Hrvatske te navesti slinosti i posebnosti;
vrjednovati vanost preporoda za razvoj moderne
hrvatske kulture, suvremenoga hrvatskoga jezika te
oblikovanje hrvatske nacije; navesti znaajke
preporoda u zaviaju; navesti primjere oblikovanja
nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan domovine i
drugih naroda koji ive na tlu Hrvatske; analizirati
izvore iz navedenoga razdoblja (novine, knjievna i
kazalina djela, pjesme i dr.).
5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj
Kljuni pojmovi: proljee naroda, Zahtijevanja
naroda, zastupniki Sabor, Bansko vijee, apsolutizam.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke, ciljeve,
tijek i posljedice revolucije u Habsburkoj Monarhiji;
razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u
Hrvatskoj i Srednjoj Europi: elja za promjenom
drutvenih odnosa politikoga sustava te pokuaj
stvaranja nacionalnih drava; pokazati glavnih arita
revolucije 1848. na povijesnoj karti; obrazloiti
osnovne dogaaje u Hrvatskoj u proljee 1848.
Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa Jelaia,
ukinuem kmetstva i stalekoga poretka te
uvoenjem zastupnikoga Sabora u Banskoj
Hrvatskoj; opisati hrvatsko-maarski rat u kontekstu
zbivanja u Habsburkoj Monarhiji, pratiti kretanje
Jelaieve vojske na povijesnoj karti; opisati utjecaj
revolucionarnih zbivanja na svakodnevni ivot
(hrvatska zastava i dr); navesti vanost demokratizacije
i modernizacije drutva; analiza izvora (Zahtijevanja
naroda, Odluka o ukinuu kmetstva i dr.).
6. Drutvo, kultura i promjene u svako-
dnevnom ivotu u prvoj polovici 19.
stoljea
Kljuni pojmovi: klasicizam, romantizam, socijalizam.
Obrazovna postignua: obrazloiti posljedice razvoja
znanosti i tehnologije te njihova utjecaja na
288
Povijest
svakodnevni ivot (uspon graanstva, pojava i poloaj
radnitva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanak
ideje socijalizma; navesti osnovne znaajke
urbanizacije i ivota u gradovima te pojave novih
gospodarstvenih djelatnosti; opisati umjetnost
(likovna, knjievnost i glazba) u razdoblju promjena;
usporediti drutvene i kulturne te promjene u
svakodnevnom ivotu u prvoj polovici 19. stoljea u
Europi s promjenama u hrvatskim zemljama.
7. Europa na vrhuncu moi: nastanak prvih
modernih drava u Europi
Kljuni pojmovi: moderne drave, imperijalizam,
dualizam, Istono pitanje, humanitarne organizacije.
Obrazovna postignua: opisati prilike u Francuskoj i
Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i Njemake;
obrazloiti sukob politikih interesa i nastanak Istone
krize; vrjednovati Berlinski kongres i njegove
posljedice: navesti glavna obiljeja austrougarske vlasti
u Bosni i Hercegovini te opisati poloaj hrvatskoga
naroda i crkvene prilike; obrazloiti pojavu politike
imperijalizma; vrjednovati vanost razvoja demokra-
tskih sloboda (izborno pravo, graanska politika
prava); obrazloiti pojavu humanitarnih organizacija
te poetke mirovnih konferencija i sporazuma.
8. Hrvatska u sklopu Habsburke Monarhije
(Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na
poetku 20. stoljea
Kljuni pojmovi: politike stranke, hrvatska i
junoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatsko-
ugarska nagodba, moderno sveuilite.
Obrazovna postignua: imenovati kljune osobe i
pojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovo
djelovanje na Hrvatsku; opisati rad Hrvatskoga sabora
1861.; usporediti temeljne programe politikih
stranka u Hrvatskoj (HPSS, novi kurs); usporediti
Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu:
obrazloiti politike i gospodarske posljedice
dualistikoga ureenja Habsburke Monarhije na
hrvatske zemlje (Rijeka krpica, buna u Rakovici);
usporediti osnovna obiljeja banovanja Ivana
Maurania i Khuena Hdervryja; opisati politiki,
gospodarski i kulturni razvoj Dalmacije, Istre i Vojne
granice na prijelazu iz 19. u 20. stoljee (detaljnije na
razini zaviajne povijesti); vrjednovanje vanosti
opismenjivanja i kolovanja ljudi, te osnutka
nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova;
usporediti gospodarske prilike u hrvatskim zemljama
koncem stoljea sa stanjem u ostatku Monarhije i
nekim veim europskim dravama.
9. Svijet u doba europske dominacije u 19.
stoljeu
Kljuni pojmovi: kolonijalizam, graanski rat,
ropstvo, Hrvatska bratska zajednica.
Obrazovna postignua: na povijesnoj karti pratiti
irenje kolonijalnih posjeda europskih velesila i
kretanja istraivaa i doseljenika, opisati neke od
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
sukoba europskih drava oko kolonija te usporediti
razliite kulture i civilizacije; vrjednovati odnos
kolonijalnih sila prema domorodcima; opisati
drutvene, gospodarske i politike prilike na prostoru
SAD-a u 19. stoljeu; uoiti i obrazloiti uzroke i
posljedice borbe stanovnitva u kolonijama protiv
europske prevlasti; opisati na primjeru stjecanje
samostalnosti i neovisnosti kolonijalnih drava;
obrazloiti razloge iseljavanja hrvatskoga stanovnitva.
10. Drutvo, kultura i promjene u svakodnev-
nom ivotu u drugoj polovici 19. i na
poetku 20. stoljea
Kljuni pojmovi: Sueski kanal, sufraetkinje,
historicizam, impresionizam, moderna, secesija.
Obrazovna postignua: opisati nastavak
modernizacijskih procesa te najvanije drutvene i
kulturne promjene u svakodnevnom ivotu u drugoj
polovici 19. i na poetku 20. stoljea; opisati ivot u
gradovima: razvoj prometa i komunikacija - Sueskoga
kanala; opisati promjene u svakodnevnom ivotu te
kvalitetniju organizaciju slobodnoga vremena; navesti
primjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva,
glazbe, knjievnosti, kazalita i kinematografije;
kolstvo i pismenost; opisati razvoj porta: nove
portske discipline, obnavljanje olimpijskih igara;
opisati borbu za enska prava te postupno mijenjanje
poloaja ena.
11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat
Kljuni pojmovi: svjetski rat, pozicijsko ratovanje,
mobilizacija (novaenje), Londonski ugovor,
Jugoslavenski odbor, kapitulacija.
Obrazovna postignua: navesti politike saveze i
njihove lanice, obrazloiti interese svjetskih sila
poetkom 20. stoljea; navesti uzroke i posljedice
Balkanskih ratova te navesti ostale krize prije Prvoga
svjetskoga rata; navesti uzroke i povod Prvoga
svjetskoga rata; pokazati na povijesnoj karti bojita i
odluujue bitke; opisati naine ratovanja i nova
oruja; obrazloiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u
rat te izlaska Rusije iz rata; opisati utjecaj rata na
svakodnevicu i opisati promjenu poloaja ena;
opisati politiki poloaj Hrvatske u Austrougarskoj
Monarhiji te ulogu hrvatskih domobrana na
bojitima; vrjednovati vanost djelovanja hrvatskih
politiara u zemlji i u inozemstvu te opisati odnos
zapadnih sila i susjednih drava prema Hrvatskoj;
analizirati izvore (fotografije, dokumenti,
dokumentarni filmovi i dr.).
IZBORNE TEME
1. Postanak pjesme Jo Horvatska ni propala
2. Hrvatski sabor 1861. godine
3. Ustanak Eugena Kvaternika
3. Brodarstvo na Jadranu
4. Izgradnja eljeznikih pruga u Hrvatskoj
289
Povijest
8. RAZRED
TEME
1. Versajski poredak
Kljuni pojmovi: migracije, panjolska gripa, 14
toaka, velika etvorica, mirovni ugovori,
Versajski poredak, Liga naroda.
Obrazovna postignua: procijeniti ishode Prvoga
svjetskoga rata: politike, socijalne i demografske
posljedice te njihov utjecaj na ivote ljudi; utvrditi
promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na
povijesnim kartama prije i nakon Prvoga svjetskoga
rata; analizirati izvore (mirovni ugovori s poraenim
dravama i posebno Wilsonovih 14 toaka), uoiti i
odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet
(posebice odnose meu velesilama: Velika Britanija,
Francuska, Njemaka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im
godinama; uoiti i obrazloiti uzrono-posljedinu
vezu izmeu versajskog poretka i novoga svjetskoga
sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti
Lige naroda.
2. Demokratski procesi izmeu dvaju ratova
Kljuni pojmovi: Lude dvadesete, izolacionizam,
sufraetkinje, burza, inflacija, Velika gospodarska
kriza.
Obrazovna postignua: navesti primjere europske
demokracije (Velika Britanija, Francuska, Vajmarsko
Njemaka ili ehoslovaka) i obraditi jedan model;
procijeniti politiku SAD-a prema Europi; uoiti i
obrazloiti napredak i krize u gospodarstvu u
meuratnom razdoblju; uoiti i obrazloiti uzroke i
posljedice velike gospodarske krize; opisati drutvene
promjene izmeu dvaju ratova: ope pravo glasa za
mukarce, promjene u poloaju ena i zahtjeve za
pravom glasa, poboljanje poloaja radnika, razvoj
kolstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova,
nove oblike masovne zabave, utjecaj amerike
kulture, moda u 1920-ima i 1930-ima.
3. Totalitarni reimi izmeu dva rata
Kljuni pojmovi: boljevizam, komunizam, faizam,
militarizam, rasizam, nacizam, antisemitizam,
totalitarizam.
Obrazovna postignua: uoiti i obrazloiti navedene
kljune pojmove; usporediti glavne znaajke
pojedinih totalitarnih reima (naglasiti stradanje ljudi
u svim trima totalitarnim reimima); pokazati na karti
drave s totalitarnim reimima (Rusija/SSSR, Italija,
Njemaka i Japan); opisati uspon faista, nacista i
komunista do vlasti te na temelju izvora obrazloiti
kako totalitarni reimi utjeu na ivot graana
(stradanja po politikoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj,
etnikoj ili vjerskoj osnovi); usporediti i vrjednovati
kulturu, umjetnost i port u slubi totalitarnih reima
sa ivotom u demokraciji; opisati poloaj Crkve u
totalitarnim reimima.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
Kljuni pojmovi: vienacionalna drava, Vidovdanski
ustav, unitarizam, estosijeanjska diktatura,
komunistiki pokret, ustaki pokret, hrvatsko pitanje,
Banovina Hrvatska.
Obrazovna postignua: obrazloiti tijek stvaranja
Drave SHS i Kraljevstva SHS u kontekstu
meunarodnih zbivanja; obrazloiti razliite zamisli o
ustroju nove drave: jugoslavenski unitarizam, nova
drava kao proirena Srbija, federalizam
/konfederalizam, samostalna hrvatska drava, sovjetski
model i dr.; pokazati granice Drave SHS i Kraljevstva
SHS na povijesnoj karti i obrazloiti meunarodni
poloaj nove drave, Jadransko pitanje i njegove
posljedice; opisati stanje u Kraljevstvu
SHS/Jugoslaviji: nacionalni i vjerski sastav, nejednak
gospodarski razvoj, ivot na selu i u gradu
(prenapuenost, agrarna reforma, razvoj gradova,
poloaj radnika, iseljavanje, represivno djelovanje
reima, utjecaj velike gospodarske krize), kulturni i
znanstveni razvoj; na primjerima iz zaviajne povijesti
protumaiti nacionalnu povijest (npr. seljaki pokreti
1920. godine, poloaj seljatva, Jadransko pitanje,
izbori 1920. godine, razvoj gradova ili iseljavanje, itd);
opisati politiki ustroj prema Vidovdanskom ustavu;
usporediti obiljeja razdoblja parlamentarizma i
razdoblja diktature i strahovlade; osuditi pojave
hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti
vanost ouvanja nacionalnog identiteta; obrazloiti
nastanak komunistikoga i ustakoga pokreta;
obrazloiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka
Banovine Hrvatske, sporazum Cvetkovi-Maek,
navesti pristae i protivnike sporazuma.
5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20.
stoljea u svijetu i u Hrvatskoj
Kljuni pojmovi: atomska energija, penicilin,
Nobelova nagrada, apstraktna umjetnost.
Obrazovna postignua: opisati najvanije drutvene i
kulturne promjene u meuratnom razdoblju; navesti
najznaajnija znanstvena dostignua: znanstvene
teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj
drutvenih znanosti; imenovati odabrane umjetnike
(ili nekoliko umjetnikih djela i stilova),
znanstvenike, izumitelje; navesti viestruku ulogu
filma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidbe;
prepoznati najznaajnija dostignua tehnolokoga
razvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnja
prometnica, radio, televizija, radar; obraditi port u
meurau te posebno utjecaj politike (Olimpijske
igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost ena;
imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske
ustanove i njihov rad.
6. Drugi svjetski rat
Kljuni pojmovi: politika poputanja, Trojni pakt,
Blitzkrieg, holokaust, genocid, koncentracijski sabirni
logori, antifaistika koalicija, totalni rat, rtve i
masovna pogubljenja na podruju Hrvatske.
290
Povijest
Obrazovna postignua: opisati zbivanja u drugoj
polovici 1930-ih godina; uoiti i obrazloiti
uzroke/povod i opisati tijek Drugoga svjetskog rata, a
posebno na tlu Jugoslavije; procijeniti saveznike
konferencije i politike dogovore te utjecaj totalnog
rata na civilno stanovnitvo: posebice stradanja ljudi iz
ideolokih, politikih, vjerskih, rasnih i nacionalnih
razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja,
okupatorska nasilja, nestaice hrane) na primjerima iz
zaviajne povijesti; obrazloiti i navesti primjere
Holokausta; vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora
u Europi; opisati kako je i u kojim uvjetima nastala
Nezavisna Drava Hrvatska, procijeniti ustaki reim i
osuditi politiku terora nad graanima (posebno
Srbima, idovima i Romima), rasne zakone i
koncentracijske logore - Jasenovac; opisati nastanak
Federalne Drave Hrvatske u sklopu DFJ, procijeniti
ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke; opisati
sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu)
i obrazloiti znaaj antifaistike borbe za Hrvatsku,
kao i prikljuenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj;
obrazloiti i osuditi masovna pogubljenja civilnoga
stanovnitva na kraju i nakon Drugoga svjetskoga rata
(Bleiburg i Krini put Hrvata i zbjegove), te
posebno stradanja njemake i talijanske manjine; na
primjeru opisati kulturna dostignua tijekom rata.
7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom
komunistikih sustava
Kljuni pojmovi: ratni zloini, hladni rat, Marshallov
plan i Trumanova doktrina, blokovska politika,
NATO, Varavski pakt, Berlinski zid, potroako
drutvo, detant (poputanje napetosti), perestrojka,
glasnost.
Obrazovna postignua: navesti ishode i uoiti
posljedice Drugoga svjetskoga rata; opisati odnos
izmeu dviju supersila; na primjeru opisati
hladnoratovske sukobe i krize; uoiti i obrazloiti
uzroke, povod i postupno irenje hladnoga rata u
drugoj polovici 1940-ih; pokazati na karti vea krizna
arita u svijetu u doba hladnog rata; opisati nastanak
i ulogu UN-a nakon rata i u dananjem svijetu
(usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrjednovati
Opu deklaraciju o pravima ovjeka i ostalih
dokumenata te tako isticati vanost demokratskih
vrjednota kao temelj potivanja ljudskih prava, klasne
(staleke), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti;
usporediti razlike izmeu Istoka i Zapada: promjene
u obitelji, poloaj ena i mladih; vrjednovati
promidbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak,
televizija); usporediti svakodnevni ivot s obiju strana
eljezne zavjese; opisati kako je dolo do sloma
komunizma u istonoj Europi.
8. Procesi dekolonizacije svijeta
Kljuni pojmovi: zemlje Treeg svijeta,
dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam,
apartheid.
Obrazovna postignua: procijeniti znaaj
dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africi
i Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedan
primjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alira;
objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje
neovisnosti kolonija; opisati glavne probleme u
razvoju bivih kolonija (npr. veliki porast
stanovnitva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi,
zdravstvene i obrazovne prilike i dr.); uz pomo
izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive
kolonijalnih metropola i bivih kolonija.
9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
Kljuni pojmovi: obnova, agrarna reforma,
nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje,
jednopartijski sustav, Hrvatsko proljee.
Obrazovna postignua: opisati obiljeja komuni-
stikog reima u Jugoslaviji; opisati prilike u
Jugoslaviji nakon rata: rtve poraa, totalitarizam,
jednostranaje (jednopartijski sustav), odreivanje
granica i meunarodni poloaj prije i poslije 1948.
godine; obrazloiti posljedice sukoba sa Staljinom
(Goli Otok); razlikovati proklamirano federativno
ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralistikog
ustroja; opisati promjene u gospodarstvu i drutvu u
Hrvatskoj nakon 1945. godine te njihov utjecaj na
svakodnevni ivot; uoiti i obrazloiti uzroke
politike i gospodarske krize komunistikih reima u
1960-ima i poetkom 1970-ih te razloge neuspjeha
gospodarskih reformi i demokratizacije drutva;
obrazloiti odnos drave prema religiji i vjerskim
zajednicama; obrazloiti ulogu hrvatske gospodarske i
politike emigracije te ulogu UDB-e; navesti
primjere nacionalnog unitarizma; obrazloiti uzroke i
posljedice Hrvatskoga proljea; na primjerima iz
zaviajne povijesti opisati osnovne znaajke razvoja
turizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr.
10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske
drave
Kljuni pojmovi: Memorandum SANU i velikosrpska
politika, viestranaki izbori, samostalnost i suverenitet,
Domovinski rat, meunarodno priznanje, mirna
re/integracija.
Obrazovna postignua: opisati politiku i gospodarsku
krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita,
uzroke slabljenja sredinje vlasti i razliite zamisli o
preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj
politici SR Srbije; obrazloiti obnovu velikosrpske
ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i
hrvatsku utnju; opisati viestranaje i prve
poslijeratne viestranake izbore u Hrvatskoj (uloga
predsjednika Franje Tumana); obrazloiti prilike u
Hrvatskoj uoi i nakon izbora; opisati nastanak
srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova
Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i na
Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz
Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih
gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje;
opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na
291
Povijest
hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i graana
Hrvatske koji nisu podravali agresiju; opisati
meunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasno
odrediti kako je dolo do rata, tko je agresor, a tko
rtva; navesti primjere tekoa hrvatske obrane i
ulogu hrvatskog iseljenitva; opisati tijek rata u Bosni
i Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomo
povijesne karte opisati tijek oslobaanja okupiranih
podruja u Hrvatskoj: akciju Maslenica, akciju
hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene
akcije Bljesak i Oluja; obrazloiti mirnu integraciju
Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru
Hrvatske te posljedice rata u Bosni i Hercegovini:
ljudske rtve i materijalna razaranja, ratni zloini,
etniko ienje (Ovara i Srebrenica) i raseljavanje
stanovnitva; nabrojiti i obrazloiti primjere
Domovinskog rata na podruju zaviaja; opisati
prilike u suvremenom hrvatskom drutvu: obnova
Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nunost
demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika
itd.
11. Hrvatska i svijet na pragu treeg tisuljea
Kljuni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika
(genom), kloniranje, raunala, kibernetika, proirenje
Europske unije.
Obrazovna postignua: na odabranim primjerima
obrazloiti znanstveni i tehnoloki razvoj te promjene
u drutvu suvremenog svijeta; navesti primjere
pozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene u
gospodarstvu i drutvu na primjerima globalizacije,
demografske eksplozije u 20. stoljeu, socijalnih
razlika, promjena u obitelji, poloaja ena i mlade
generacije; obrazloiti pojavu postindustrijskoga
drutva: masovne kulture, masovnih medija i
njihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivih
kulturnih i umjetnikih pokreta i pravaca u drugoj
polovici 20. stoljea; na primjerima obrazloiti
probleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti,
kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za
ouvanjem ovjekova okolia i pronalaenjem novih
izvora energije; obrazloiti znaaj potivanja ljudskih
prava u dananjem svijetu (posebno prava djece) kao
i poloaj nacionalnih i drugih manjina; opisati
politike odnose u suvremenom svijetu.
IZBORNE TEME
1. Hrvatski kulturni identitet
2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata
3. Ivan Pavao II.
4. Terorizam
5. Hrvatsko iseljenitvo u 20. stoljeu
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
GEOGRAFIJA
UVOD
Nastavni se program geografije temelji na suvremenim
spoznajama geografske znanosti koje su nuno pedagoko
didaktiki preoblikovane. Nastava geografije uvodi se u 5.
razredu osnovne kole, ali uenici neka geografska
predznanja donose iz nastavnoga predmeta priroda i
drutvo (1. - 4. razred), a izvodi se dalje u 6., 7. i 8.
razredu. Nastava je geografije u suodnosu s
prirodoznanstvenim skupinama predmeta i s ostalim
nastavnim predmetima radi stvaranja cjelovite slike
pojavnosti svijeta. Uvaavajui znanstvenu, odnosno
strunu sistematiku i znanstveno nazivlje, ali i osobitosti
uenika i nastavnoga procesa, program je zamiljen po
naelu od manje sloenoga prema sloenijemu, tj. dubina i
irina spoznaja poveava se s uzrastom uenika. Opseg
znanja odreen je brojem tema i pojmova koji se trebaju
obraditi u jednom razredu, a dubina je odreena
upuenou uenika (stupnjem usvojenosti znanja i
sposobnosti).
CILJ
Cilj nastave geografije je stjecanje osnovnih geografskih
znanja o Zemlji, znaenju i povezanosti prirodnih
elemenata i drutvenih pojava i procesa u svjetlu
suvremenih zbivanja u svijetu, razvijanje i njegovanje
geografskih naina miljenja i razvijanje socijalnoafektivnih
sposobnosti uenika. Geografija ima ulogu prenjeti
odreena znanja iz geografije, ali se temelji i na
znanstvenim spoznajama drugih srodnih predmeta koji se
bave Zemljom (geodezija, astronomija, geofizika,
geologija, metereologija...).
ZADAE
Uenike treba:
E upoznati s osnovnim znanjima o planetu Zemlji, s
prirodnim elementima (reljef, klima, vode, tlo, biljni
i ivotinjski svijet) i njihovu meuodnosu s
drutvenim pojavama (stanovnitvo, nain ivota,
djelatnosti, kultura),
E upoznati s osnovnim prirodno-geografskim
znaajkama i drutvenim procesima zaviajne regije i
znaenjem tranzitnoga poloaja Republike Hrvatske s
obzirom na europsko i globalno povezivanje
(gospodarske, vojne i politike skupnosti),
E upoznati s prirodno-geografskim, drutveno-
kulturnim i gospodarskim znaajkama kontinenata na
primjeru odabranih drava,
E upoznati s ekolokim problemima u svijetu i sa
znaenjem i mogunostima ouvanja okolia za
zdravlje i kvalitetu ivota sada i u budunosti,
E uvesti u osnove kartografske pismenosti i razvijati
umijee uporabe geografske karte i atlasa kao izvora
znanja,
E uvesti u metode znanstvenoga istraivanja
(neposredno promatranje, brojanje, crtanje,
292
Geografija
skiciranje, uzorkovanje, kartiranje, anketiranje...) i
razvijati zanimanje za istraivanje prostora; razvijati
sposobnost znanstvenoga razmiljanja i priopivanja
rezultata istraivanja (pisanja izvjea o istraivanju).
NAPOMENA
Nastavni program geografije u 5. razredu sadrava
poetno gradivo iz osnova ope geografije tj. standard
obvezan za sve uitelje i uenike. On predstavlja
abecedu, temelje za uenje geografije u viim razredima
i za razumijevanje geografskih i drutveno-gospodarskih
pojava i procesa u vremenu i prostoru od zaviaja,
domovine, do Europe, ostalih kontinenata i konano na
globalnoj razini. Pristup redoslijedu tema u nastavnom
programu 5. razreda analitiki je i polazi od tema o Planetu
Zemlja, slijede teme o geografskim kartama te teme o
sastavnicama prirodne osnove. Orijentir intenziteta i
ekstenziteta (dubine i irine) gradiva, za uitelje/uiteljice
su: kljuni pojmovi, novo struno nazivlje te obrazovna
postignua. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
voditi rauna o aktualizaciji. Poeljna je potpuna
ukljuenost uenika, a posebice njihovog praktinog
samorada. Osmiljenoj didaktikoj igri u nastavi geografije
treba dati odgovarajui prostor jer ona pridonosi veoj
doivljajnosti i motivaciji koja je potrebna na ovom
psihofizikom uzrastu uenika. Preporuuje se
izvanuionika nastava jer se mnogi sadraji mogu obraditi
(demonstrirati) u kolskom dvoritu, naselju i blioj
okolici. Za realizaciju nastavnoga programa u 5. razredu
vani su odgojni i socijalizirajui ciljevi za svaku temu, a
oni proizlaze iz sadraja koji se obrauju i iz oblika i
metoda rada. Za rastereenje uenika, te za racionalizaciju
nastavnoga procesa, vrlo je vano koristiti uenika
predznanja. Rastereenju svakako pridonosi i suodnos s
drugim nastavnim predmetima u 5. razredu (ovdje je rije
o horizontalnom suodnosu).
Nastavni program 6. razreda razraen je na
pluralistikom globalnom naelu (razliitost pojava i
procesa te suodnosu i uzrono-posljedinoj povezanosti)
po temama o stanovnitvu i gospodarstvute temama
vezanim uz kontinente (Azija, Afrika, Amerika, Australija
i Oceanija te polarni krajevi). Pristup ovomu programu
zahtijeva obavijetenost i otvorenost prema svijetu to
pridonosi razumijevanju sloenosti i rjeavanju zajednikih
problema. Pri obradbi tema posebice treba izbjegavati
romantiarsko-turistike slike, a naglaavati objektivnu
geografsku stvarnost, problemski pristup i geografsko
miljenje. Posebnu pozornost treba obratiti na pojmove
koji predstavljaju znanje. U realizaciji nastave potrebno je
voditi rauna o aktualizaciji. Nastavno gradivo se
vertikalno (okomito) povezuje s gradivom 5. razreda.
Realizacijom nastavnoga programa treba kontinuirano
poticati uenike na samostalan rad kako bi uenici stekli
sigurnost, ustrajnost, samopouzdanje. Radi dinamike
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
nastave, bolje motivacije, razvijanja sposobnosti suradnje i
komunikacije, potrebno je organizirati rad u parovima i
skupinama, a to rezultira odgojem za dijalog i snoljivost
prema drugome. Posebnu panju treba posvetiti radu s
raunalom i prikupljanju podataka i njihovoj prezentaciji:
verbalnoj, kvantitativnoj i grafikoj. Ekoloki odgoj i
ouvanje okolia trajni je odgojni zadatak u nastavi
geografije. Sadraji nastavnoga programa u 6. razredu
pogodni su za poticanje ljudskosti, suosjeanja prema
gladnim, unesreenim ratom i prirodnim katastrofama.
Kritiko miljenje i samopouzdanje u iznoenju uenikih
stavova potiu razgovori, rasprave ili parlaonice
(razgovaraonice).
U 7. se razredu ostvarenjem nastavnoga programa
uenici upoznaju s geografskim obiljejima europskoga
kontinenta i Rusije koristei predznanja koja su stekli u 5.
i 6. razredu. Program obrauje teme vezane uz opa
obiljeja Europe, nakon ega slijedi pregled po dravama,
a u zavrnom su dijelu teme vezane uz suvremena obiljeja
Europe. U prvom dijelu, u kojem su razraene teme o
opim obiljejima Europe, gradivo se nie geografskom
logikom, analizom: ope znaajke Europe, prirodno-
geografska obiljeja, drutveno-gospodarska obiljeja
razvoja i znaenje kontinenta u cjelini. Drave i bitna
prirodno-geografska obiljeja drava (primjerno, ovisno o
njihovu znaenju u prostoru) obrauju se po dravama:
Zapadne, Sjeverne, June, Jugoistone i Istone Europe.
Osmi dio programa daje sintetiki zbiljske problemske
teme, a naglasak je na integracijskim procesima,
prometno-geografskom povezivanju, opem neskladu
razvoja i podjeli na tzv: jezgru i periferiju s posebnim
naglaskom na ekoloke probleme.
U takvu konceptu nastavnoga programa
uitelj/uiteljica moe nai prostora i vremena za
osuvremenjivanje i osmiljavanje nastavnih sadraja i
nastavnoga procesa. Djelatno i odgovorno izvravanje
obveza te razvijanje intelektualne znatielje uenika
postie se istraivakim radom i pripremom referata,
posjetima manifestacijama na europskoj razini -
Zagrebaki velesajam, izlobe ili ambasade. Posebnu
pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
znanje. Stvaralatvo je najvii stupanj osposobljenosti te ga
treba poticati kako bi uenici iskazali svoju osobnost:
izradba plakata, pojmovna mrea, geografska pria, izradba
turistikoga prospekta, slikokarte i sl.
U tom uzrastu, kada uenici preispituju svoje vrijednosti
i vrijednosti drugih, jako je vano promicanje ljubavi i
ponosa prema zaviaju i domovini. Kartografska pismenost
obrazovni je i funkcionalni zadatak nastave geografije. Na
toj je razini, uz ope geografske karte, potrebno koristiti i
tematske karte kako bi uenici to bolje uoili neku pojavu
i proces u prostoru.
Nastavni program 8. razreda oslanja se na predznanja
uenika iz niih razreda: priroda i drutvo (znanja o
zaviaju, regiji i Republici Hrvatskoj) te na znanja iz ope
geografije i geografije u 5., 6. i 7. razredu, gdje se uvijek
istiu slinosti i razlike i poveznice s geografskom
obiljejima Republike Hrvatske. Nastavni program iz
geografije u 8. razredu sastoji se od dvaju dijelova: prvi je
293
Geografija
dio o geografskim kartama i orijentaciji, a drugi dio
Republika Hrvatska. Tema o topografskim kartama
obrauje se u 8. razredu jer se smatra da su uenici ve
svladali potrebna znanja u matematici: koordinatni sustav u
pravcu, u ravnini i sferi, kut i stupanj. Drugi dio Republika
Hrvatska obrauje se analitiko-sintetikim pristupom. Tu
se obrauju prirodno-geografska obiljeja, zatim
demografska obiljeja, raznolike veze Hrvatske (drutvene,
gospodarske, politike) i svijeta te geografska raznolikost
Hrvatske i regionalizacija. U treem se dijelu obrauju
prirodno-geografske osobitosti i drutveno-geografska
obiljeja triju velikih regija: Primorske, Gorske i Nizinske.
Redoslijed obradbe tema na regionalnoj osnovi moe se
mijenjati ovisno o regiji u kojoj se kola nalazi. Posebnu
pozornost treba obratiti na pojmove koji predstavljaju
znanje. Sloenu prostornu stvarnost nemogue je spoznati
bez odgovarajue kartografske pismenosti. Nastava
geografije treba omoguiti sjecanje kartografskih znanja,
umijea i navika koritenja karte kao izvora informacija.
Kartografski su znakovi sredstvo izraavanja, kojima se
bolje nego bilo kojim drugim znakovima, prua
informacija o: poloaju, geografskim obiljejima i
brojanim vrijednostima sadraja (pojava i procesa) u
prostoru. Geografska karta je neizostavno sredstvo u
nastavi geografije.
Izvanuionika nastava geografije vrlo je vana u
stjecanju znanja, umijea i navika, a ima i velike odgojne
vrijednosti. Uitelj/uiteljica treba planirati takvu nastavu
za odreene programske sadraje koji se mogu obraditi u
naselju, blioj i daljoj okolici. Terenska i izvanuionika
nastava treba biti logistiki i struno dobro pripremljena, u
suodnosu (korelaciji) s drugim nastavnim predmetima
(povijest, biologija, hrvatski jezik...). Jedan od zadataka
nastavnoga programa geografije jest i razvijanje smisla za
timski rad kako bi uenici usvojili odreene vrijednosti i
usvojili pozitivne stavove o potrebi suradnje meu ljudima
i potovanja tuega rada. Promicanje ljubavi prema
zaviaju i domovini stalna je zadaa nastave geografije, a
ogleda se u vrijednostima kao to su: znatielja i
oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama, elja za
ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine, ekoloka
svijest i zatita biljnoga i ivotinjskoga svijeta, osjeaj za
lijepo i duhovnu stranu ivota, ponos zaviajem i
domovinom.
Izborne su teme predloene kao projekti i istraivanja.
5. RAZRED
TEME
1. Oblik i veliina Zemlje
Kljuni pojmovi: oblik i veliina Zemlje, sila tea,
globus, Zemljin ekvator (polutnik), polovi.
Obrazovna postignua: izdvojiti i opisati barem jedan
dokaz oblika Zemlje (slika iz satelita); obrazloiti
vanost znanosti i tehnologije u spoznajama o obliku
Zemlje (zrakoplov, svemirska letjelica, satelit, put na
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Mjesec); znati povrinu Zemlje; opisati oblik Zemlje
(kugla); prepoznati globus kao umanjeni prikaz
(model) Zemlje; pokazati na globusu Sjeverni i Juni
pol, ekvator i os rotacije; opisati djelovanje sile tee i
navesti primjere.
2. Razmjetaj kontinenata i oceana
Kljuni pojmovi: kontinenti, oceani, polutka.
Obrazovna postignua: imenovati te na geografskoj
karti i globusu pokazati kontinente i oceane; na karti
obrazloiti pojam Staroga i Novoga svijeta; imenovati
i pokazati kontinent na kojem je Hrvatska; pokazati i
opisati kopnenu i vodenu polutku.
3. Zemlja u svemiru
Kljuni pojmovi: svemir, zvijezde, planeti, prirodni
sateliti, Mjeseeve mijene.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost Sunca za
ivot na Zemlji; opisati Sunev sustav i nabrojiti
nazive planeta; razlikovati svemir od galaktike te
planet od zvijezde; razlikovati prirodne satelite od
umjetnih; nabrojiti Mjeseeve mijene i prepoznati ih
na nebu.
4. Geografska mrea
Kljuni pojmovi: meridijani, paralele, geografska
mrea.
Obrazovna postignua: razlikovati paralele od
meridijana i pokazati ih na globusu i geografskoj karti;
odrediti smjetaj zadanog mjesta na geografskoj karti
(sjeverno ili juno od ekvatora i istono ili zapadno
od poetnoga meridijana); navesti primjer vanosti
tonog odreivanja smjetaja.
5. Gibanja Zemlje i godinja doba
Kljuni pojmovi: gibanja i posljedice gibanja Zemlje,
toplinski pojasi.
Obrazovna postignua: razlikovati Zemljinu rotaciju
od revolucije; odrediti na crteu smjer rotacije i
trajanje te posljedicu (smjena dana i noi); povezati
nagnutost Zemljine osi i razliitu osvijetljenost
Zemlje; prepoznati poloaj Zemlje u razliita godinja
doba; usporediti izmjenu godinjih doba na sjevernoj
i junoj polutki; razlikovati suncostaj i ravnodnevicu;
navesti datume poetka godinjih doba i trajanje dana
i noi na te datume; navesti nazive toplinskih pojasa i
pokazati ih na globusu i geografskoj karti; opisati
osnovna obiljeja toplinskih pojasa; na karti i globusu
odrediti smjetaj Hrvatske i navesti u kojem se
toplinskom pojasu nalazi.
6. Mjesno i pojasno vrijeme
Kljuni pojmovi: mjesno i pojasno vrijeme, datumska
granica, sumranica.
Obrazovna postignua: razlikovati na crteima
mjesno i pojasno vrijeme; prepoznati na karti
vremenskih zona Europe u kojem se vremenskom
pojasu nalazi Hrvatska; definirati datumsku granicu;
obrazloiti vanost raunanja vremena u svijetu;
294
Geografija
izraunati na valjku za vrijeme razliku u vremenu
Zagreba i nekoliko gradova svijeta.
7. Prikazivanje Zemljine povrine
Kljuni pojmovi: geografska karta, kartografski
znakovi, tuma znakova.
Obrazovna postignua: obrazloiti to je geografska
karta; opisati koji se sadraji na geografskim kartama
prikazuju bojom, kartografskim znakovima i
natpisima; razlikovati na geografskoj karti
kartografske znakove, pravilno ih tumaiti i
primjenjivati; navesti primjere primjene geografskih
karata u svakodnevnom ivotu.
8. Mjerilo i vrste karata
Kljuni pojmovi: mjerilo, vrste geografskih karata,
atlas.
Obrazovna postignua: prepoznati na geografskoj
karti grafiko i brojano mjerilo; odrediti na
primjerima iz atlasa vrste geografskih karata prema
sadraju; prepoznati na crteu topografske znakove i
njima se sluiti; izmjeriti na karti zaviaja uz pomo
trokuta ili estara zranu udaljenost te ju oitati na
grafikom mjerilu; odabrati odgovarajuu tematsku
kartu u konkretnoj situaciji.
9. Orijentacija
Kljuni pojmovi: orijentacija, strane svijeta, kompas.
Obrazovna postignua: orijentirati se u prostoru
(izvan uionice); orijentirati kartu ili plan u okoliu
kole; uspjeno se kretati uz pomo kompasa, skice,
plana, karte u okoliu kole; obrazloiti vanost
orijentacije u svakodnevnom ivotu.
10. Reljef, graa Zemlje i unutarnje sile
Kljuni pojmovi: reljef, graa Zemlje, litosfera i
litosferne ploe, unutarnje sile, mlada i stara gorja.
Obrazovna postignua: obrazloiti na crteu
unutarnju grau Zemlje; razlikovati na crteu magmu
i lavu; opisati na crteu pomicanje litosfernih ploa;
opisati potres i negativne posljedice (polazni primjeri
iz RH); razlikovati na crteu epicentar i hipocentar;
predvidjeti mogunosti zatite u vrijeme potresa;
navesti primjere pruanja pomoi stradalima od
potresa; prepoznati na crteu boru i rasjed; navesti i
na karti pokazati primjere mladoga i staroga gorja u
Republici Hrvatskoj te razlikovati njihova obiljeja
uz pomo fotografija.
11. Oblici reljefa i oblikovanje reljefa vanjskim
procesima
Kljuni pojmovi: krki, obalni, rijeni, ledenjaki i
pustinjski reljef.
Obrazovna postignua: obrazloiti zato se reljef
neprestano mijenja (primjeri iz zaviaja...); navesti
vanjske procese oblikovanja reljefa i uz njih primjere
(po mogunosti iz zaviaja); razlikovati reljefne
uzvisine i udubine te krke oblike reljefa (polje u
kru, ponikva, krapa, pilja, jama, sige); prepoznati na
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
crteu ili fotografiji i opisati oblike: obalni reljef (klif,
alo), rijeni reljef (rijena dolina u obliku slova V),
ledenjaki reljef (ledenjaka dolina u obliku slova U),
pustinjski reljef (dine ili sipine); prepoznati na
terenskoj nastavi reljefne oblike u zaviaju i razvrstati
ih po pripadajuem tipu reljefa.
12. More
Kljuni pojmovi: more, svojstva i gibanja mora.
Obrazovna postignua: navesti znaenje mora (na
primjeru Jadranskoga mora); opisati na crteima,
fotografijama ili tematskim kartama svojstva mora
(slanost, temperatura, boja i prozirnost); nabrojiti
gibanja mora: valove, morske mijene i morske struje;
razlikovati na crteu ili u prirodi plimu i oseku te na
karti hladne i tople morske struje; razlikovati na karti
Republike Hrvatske i Europe razvedene od
nerazvedenih obala; nabrojiti najvee oneiivae
mora i predloiti mjere za zatitu mora.
13. Vode na kopnu
Kljuni pojmovi: tekuice i stajaice, movare.
Obrazovna postignua: razlikovati tekuice od
stajaica; opisati promatranjem crtea ili fotografija
vodu temeljnicu te navesti primjer kakva se voda u
zaviaju koristi za vodoopskrbu; pokazati na karti
izvor, korito i rijeno ue; razlikovati deltu i estuarij
i prepoznati ih na karti; prepoznati na karti Republike
Hrvatske slijevove; nabrojiti vrste jezera prema
postanku; opisati vanost movara; prosuditi analizom
fotografija kako neravnomjeran raspored voda u
prirodi utjee na ivi svijet; izdvojiti na karti zaviaja
vode stajaice od tekuica i navesti primjer njihove
vanosti.
14. Vrijeme i klima
Kljuni pojmovi: vrijeme, klima, zrani omota,
temperatura zraka, tlak zraka.
Obrazovna postignua: razlikovati to je vrijeme, a to
klima; na crteu izdvojiti najzastupljenije plinove u
zranom omotau; na crteu presjeka zranoga
omotaa izdvojiti troposferu i obrazloiti njeno
znaenje za ivot ovjeka; opisati kako se zagrijava
Zemlja i zrani omota; povezati ovisnost
temperature o udaljenosti od ekvatora, nadmorskoj
visini i udaljenosti od mora; izmjeriti i oitati
temperaturu zraka na termometru; opisati glavne
vrste padalina; oitavati klimatske dijagrame;
razlikovati na sinoptikoj karti visoki i niski tlak;
opisati kakvo vrijeme donose anticiklone i ciklone;
obrazloiti kako nastaje vjetar; prepoznati na crteu
stalne vjetrove i povezati ih s toplinskim pojasima;
imenovati nae najee vjetrove (bura i jugo).
295
Geografija
15. Tipovi klime, biljni i ivotinjski svijet
Kljuni pojmovi: tipovi klima, biljni i ivotinjski
svijet, vrste tla u Hrvatskoj.
Obrazovna postignua: obrazloiti kako tipovi klima
ovise o udaljenosti od ekvatora, o udaljenosti od mora
(ukljuujui i morske struje) i nadmorskoj visini;
imenovati osnovne tipove klima i pokazati na karti
prostor u kojem prevladavaju; izdvojiti osnovna
obiljeja pojedine klime i usporediti ih uz klimatske
dijagrame; opisati utjecaj klime na biljni i ivotinjski
svijet uz pomo fotografija; nabrojiti tipine ivotinje
pojedinih biljnih podruja; razlikovati tipove tla
Hrvatske (crnica, crvenica i smee tlo); obrazloiti
vanost humusa i izmjeriti njegovu debljinu u
zaviaju.
16. Prirodna bogatstva i ouvanje okolia
Kljuni pojmovi: sirovine, rude, obnovljivi i
neobnovljivi izvori energije, preradba otpada.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost sirovina i
energije za ivot i rad ovjeka; razlikovati na
fotografijama ili crteima obnovljive i neobnovljive
izvore energije; obrazloiti vanost pravilnoga
odlaganja otpada; razvrstati otpad za reciklau.
IZBORNE TEME
1. Zaviaj na topografskoj karti
2. Astronomija u geografiji
3. Reljef zaviaja
4. Vode u zaviaju
5. Vrijeme, klima i biljni svijet u zaviaju
6. Zatita okolia - potok, rijeka, jezero, more u
zaviaju, ili pravilno odlaganje otpada
6. RAZRED
TEME
1. Stanovnitvo
Kljuni pojmovi: kretanje broja stanovnika, gustoa
naseljenosti, razliitost ljudi.
Obrazovna postignua: navesti priblian broj
stanovnika Zemlje; analizirati na grafikonu kretanje
broja stanovnika; obrazloiti gustou naseljenosti i
izraunati (nekoliko primjera u RH); odrediti uzroke
rijetke ili guste naseljenosti; pokazati na karti prostore
guste i rijetke naseljenosti; nabrojiti glavne rasne
skupine i svjetske vjere; imenovati svjetske jezike i
obrazloiti njihovu vanost; razlikovati rodnost od
smrtnosti i izraunati prirodnu promjenu; odrediti to
je prirodni pad, a to prirodni porast stanovnitva;
opisati uzroke i vrste migracija (selidbi); protumaiti
razliku izmeu migracija u prolosti i danas;
obrazloiti vanost praenja podataka o stanovnitvu.
2. Gospodarstvo
Kljuni pojmovi: BDP (bruto drutveni proizvod),
gospodarske djelatnosti, globalizacija.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Obrazovna postignua: nabrojiti skupine ljudskih
djelatnosti (primarne, sekundarne, tercijarne i
kvartarne) i imenovati pripadajua im zanimanja;
obrazloiti emu nam slue podatci o BDP-u;
razvrstati na temelju statikih podatka drave prema
BDP-u u razvijene, srednje razvijene ili nerazvijene
zemlje svijeta; procijeniti razvijenost Hrvatske u
odnosu na ostale drave svijeta; opisati dva do tri
problema nerazvijenih zemalja svijeta; navesti primjer
globalizacije i obrazloiti kako globalizacija
svakodnevno omoguuje povezivanje sve vie ljudi.
3. Meunarodne organizacije
Kljuni pojmovi: meunarodne organizacije: UN,
EU, NATO i G7/G8.
Obrazovna postignua: opisati vanost UN-a i
najvanijih organizacija svijeta; navesti dva do tri
primjera prava djece iz Deklaracije o pravima djeteta
UNICEF-a; obrazloiti vanost prirodne i kulturne
batine u Republici Hrvatskoj pod zatitom
UNESCO-a; nabrojiti oblike suradnje Hrvatske i EU.
4. Geografski poloaj, smjetaj Azije
Kljuni pojmovi: Euroazija, geografski smjetaj,
geografski poloaj.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti odrediti
granicu (gorje i rijeka Ural), geografski poloaj i
smjetaj Azije; opisati na geografskoj karti obalnu
razvedenost; obrazloiti vanost morskih prolaza,
tjesnaca i najveih luka.
5. Reljef u pokretu
Kljuni pojmovi: dubokomorski jarci, nabrane
planine i gromadna gorja, visoravni, depresije.
Obrazovna postignua: obrazloiti kako je pomicanje
litosfernih ploa utjecalo na oblikovanje reljefa Azije;
izdvojiti i pokazati na geografskoj karti
dubokomorske jarke, nabrane planine i gromadna
gorja, visoravni i depresije te opisati uz fotografije
njihova obiljeja; obrazloiti pojam i na karti odrediti
smjetaj pacifikog vatrenog prstena; procijeniti
prednosti i nedostatke ivljenja uz vulkane i obale.
6. Pustinje i nafta Azije
Kljuni pojmovi: kontinentalnost, pustinja, nafta,
zemni plin, naftovod.
Obrazovna postignua: prepoznati na klimatskim
dijagramima tipove klime i pridruiti im pripadajue
biljne zajednice; na karti pokazati klimatska podruja;
obrazloiti pojam kontinentalnosti; pokazati na
geografskoj karti i usporediti osobitosti pustinja Azije;
odrediti na tematskoj karti naftom bogata podruja
Azije; obrazloiti vanost nafte i zemnoga plina za
gospodarstvo i preobrazbu zemalja izvoznica nafte;
navesti primjere i probleme suvremenoga transporta
nafte; obrazloiti vanost sustava za natapanje i
izdvojiti negativne posljedice.
296
Geografija
7. Tradicija i suvremenost Azije
Kljuni pojmovi: stare kulture i civilizacije,
suvremenost.
Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije
ravniarske krajeve i rijeke te opisati njihovo znaenje
u naseljenosti i nastajanju drevnih kultura i
civilizacija; usporediti tradicionalni nain ivota sa
ivotom u velikim gradovima; izdvojiti osobitosti
graditeljstva nekad i danas; nabrojiti posljedice
migracija selo - grad; obrazloiti vanost kulturno-
povijesne batine i raznolikosti vjera za turistiku
djelatnost.
8. Monsunska Azija
Kljuni pojmovi: monsun, naplavne nizine, dungla,
tropske kulture.
Obrazovna postignua: opisati razliitost i vanost
monsuna; odrediti prostorni obuhvat Monsunske
Azije; razvrstati poljoprivredne kulture namijenjene
prehrani domaega stanovnitva i izvozu; opisati
problem krenja dungle; usporediti na tematskoj
karti gustou naseljenosti Monsunske i ostalih
dijelova Azije; pokazati na geografskoj karti i
imenovati najvee gradove.
9. Indija, Kina, Japan
Kljuni pojmovi: les, morske struje, velegradovi.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i
usporediti smjetaj Indije, Kine i Japana; usporediti na
grafikonu kretanje broja stanovnitva i dobno-spolnu
strukturu, a na tematskim kartama gustou
naseljenosti; opisati poveznost lesa i naseljenosti;
obrazloiti povezanost mosrkih struja i ribarstva;
izdvojiti preduvjete gospodarskoga razvoja Indije,
Kine i Japana; nabrojiti najvanije izvozne proizvode;
obrazloiti utjecaj navedenih drava na svjetsko
trite; izdvojiti probleme velegradova Japana i Indije.
10. Geografski poloaj i prirodno-geografska
obiljeja Afrike
Kljuni pojmovi: Gondvana, zenitne kie, pasat, Sahel.
Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti
poloaj Afrike prema ostalim kontinentima;
obrazloiti na geografskoj karti smjetaj Afrike;
pokazati na geografskoj karti i imenovati mora i
oceane koji okruuju Afriku te Sueski kanal i opisati
njegovu prometnu vanost; pokazati na geografskoj
karti reljefne oblike te opisati njihove osobitosti;
obrazloiti povezanost hladnih morskih struja i
pustinja; obrazloiti razliku izmeu Visoke i Niske
Afrike; usporediti i pokazati na geografskoj karti
Afrike klimatsko-vegetacijske zone; opisati posebnost
Sahela; obrazloiti nastanak i posljedice pasata i
zenitnih kia.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
11. Voda i ivot Afrike
Kljuni pojmovi: oaza, akumulacijska brana,
tektonska jezera.
Obrazovna postignua: izdvojiti najvanije rijeke i
usporediti njihovu vanost; obrazloiti vanost doline
Nila i oaza za naseljenost i gospodarstvo; prosuditi
prednosti i nedostatke izgradnje akumulacijskih
brana; opisati proces irenja pustinja i posljedice;
pokazati na geografskoj karti najvea tektonska jezera;
navesti probleme obilja i nedostatka vode.
12. Suvremena Afrika
Kljuni pojmovi: gospodarska ne/razvijenost,
monokultura, rudna bogatstva.
Obrazovna postignua: analizirati pomou grafikona
dinamiku rasta broja stanovnika; opisati razliitost
rasa, vjera i jezika; obrazloiti probleme niske
gospodarske razvijenosti; nabrojiti i pokazati na karti
podruja bogata rudama, energijom i umama;
rangirati zastupljenost tropskih kultura u izvozu;
izdvojiti suvremene probleme stanovnitva i navesti
primjere moguih rjeenja.
13. Turizam Afrike
Kljuni pojmovi: turizam, graditeljsko nasljee,
safarijski turizam, prirodni rezervati.
Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja
Egipta; opisati utjecaj mora, spomenike batine,
tradicije i prometa na razvoj turizma Afrike;
obrazloiti razloge izdvajanja prirodnih rezervata i
njihovu ulogu u safarijskom turizmu; pokazati na
karti najvanija turistika odredita.
14. Gana i Junoafrika Republika (JAR)
Kljuni pojmovi: izvozne sirovine i proizvodi.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i
usporediti smjetaj Gane i JAR-a; opisati preduvjete
gospodarskoga razvoja; obrazloiti prednosti i
nedostatke monokulturne proizvodnje; nabrojiti
najvanije izvozne sirovine i proizvode Gane i JAR-a;
izdvojiti i pokazati na karti najvee gradove.
15. Otkria i podjela Amerike
Kljuni pojmovi: geografska otkria Amerike,
europska kolonizacija, podjela Amerike, umjetni
kanal.
Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti
poloaj i smjetaj Amerike; obrazloiti drutveno-
prostornu podjelu Amerike i pokazati ju na
geografskoj karti; obrazloiti prometnu vanost
Panamskoga kanala; pokazati na geografskoj karti
smjerove i navesti posljedice naseljavanja.
16. Prirodno-geografska obiljeja Amerike
Kljuni pojmovi: gejzir, tornado i hariken,
prerija/pampa/campos, selvas, llanos.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
reljefne cjeline Sjeverne i June Amerike i opisati
njihova obiljeja; obrazloiti utjecaj vanjskih procesa i
297
Geografija
unutarnjih sila na oblikovanje reljefa; nabrojiti
klimatske initelje, usporediti klime i biljni svijet
Amerika; usporediti i analizirati na crteu i tematskoj
karti tornado i hariken; izdvojiti i opisati analizom
fotografija prerije/pampe/camposa, selvasa i llanosa
[ljanos]; izdvojiti i pokazati na karti najvea jezera i
najdulje rijeke i opisati njihov znaaj.
17. Stanovnitvo i gospodarstvo Amerike
Kljuni pojmovi: drutvena obiljeja Amerike,
doseljavanje.
Obrazovna postignua: obrazloiti uz grafikon
kretanje broja stanovnika, a uz tematske karte gustou
naseljenosti, vjersku, jezinu i gospodarsku strukturu
stanovnitva; opisati znaajke velegradova i izdvojiti
probleme ivljenja u njima.
18. SAD i Kanada
Kljuni pojmovi: poljoprivredni pojasi, nacionalni
parkovi.
Obrazovna postignua: obrazloiti pretpostavke
gospodarske razvijenosti SAD-a i Kanade; obrazloiti
podjelu na poljoprivredne pojase s primjerima
prednosti i nedostataka; pokazati na geografskoj karti
i imenovati najvee gradove SAD-a i Kanade;
odrediti gospodarski i politiki znaaj SAD-a u
svijetu; imenovati najpoznatije nacionalne parkove
(Yellowstone, Grand Canyon, Dolina smrti) i opisati
njihove osobitosti.
19. Meksiko
Kljuni pojmovi: kultura Maya, Azteka i Tolteka.
Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti
poloaj i smjetaja Meksika; opisati gospodarsku
povezanost Meksika i SAD-a; navesti probleme
nekontroliranoga iseljavanja u SAD i gradove
Meksika; opisati gospodarsku vanost nafte i turizma
temeljena na starim kulturama Maya, Azteka i
Tolteka.
20. Brazil, Argentina, ile
Kljuni pojmovi: Ande, Amazonija, veleposjed.
Obrazovna postignua: odrediti na geografskoj karti
poloaj i smjetaj Brazila, Argentine i ilea; opisati
posebnosti Anda i Amazonije; razlikovati prirodna,
drutvena i gospodarska obiljeja Brazila (razlika
izmeu priobalja i unutranjosti) Argentine i ilea;
opisati estuarij i navesti primjer na karti; izdvojiti
specifinost poloaja ilea i utjecaj na naseljenost i
gospodarstvo; navesti primjere najpoznatijih
turistikih odredita i prirodnih osobitosti (Iquas,
Rio de Janeiro, Pantanal, Penitenes).
21. Australija
Kljuni pojmovi: veliki koraljni greben, arteki
bunari, endemi.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti svijeta
odrediti geografski poloaj i smjetaj; pokazati i
opisati reljefne osobitosti Australije; protumaiti
nastanak koraljnoga grebena; usporediti tipove klime
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
i prostor prevladavanja; analizirati problem vode i
vanost artekih bunara; navesti primjere ranoga
odvajanja kopna Australije (endemi) i opisati
osobitosti biljnoga i ivotinjskoga svijeta; obrazloiti
utjecaj prirodne osnove na neravnomjeran raspored
stanovnitva; nabrojiti glavne gospodarske grane;
imenovati i pokazati na karti Australije najvanije
gradove.
22. Oceanija
Kljuni pojmovi: atoli, vulkani - vulkanski otoci.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam Oceanije;
izdvojiti i pokazati na geografskoj karti velike otone
skupine; obrazloiti njihov postanak, turistiku i
prometnu vanost; usporediti prirodna i drutvena
obiljeja Sjevernoga i Junoga otoka; imenovati i na
geografskoj karti pokazati najvee gradove.
23. Polarni krajevi
Kljuni pojmovi: polarno podruje.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti i globusu
pokazati polarna podruja (Arktik, Grenland,
Antarktika); usporediti Antarktiku i Arktik s obzirom
na geografski poloaj, klimu, biljni i ivotinjski svijet;
istaknuti ekoloko znaenje polarnih podruja.
IZBORNE TEME
1. Kretanje broja stanovnika i seobe u zaviaju na
druge kontinente
2. Pacifiki vatreni prsten
3. Oneienje i zatita okolia - sjea tropskih
kinih uma Amazonije
4. Velika geografska otkria
5. Hrvati u Novom svijetu
7. RAZRED
TEME
1. Pojam, veliina, smjetaj i poloaj Europe
Kljuni pojmovi: geografski poloaj i smjetaj.
Obrazovna postignua: opisati uz pomo geografske
karte pojam Europe i Euroazije; pokazati na
geografskoj karti krajnje toke Europe i istaknuti
povoljan poloaj i smjetaj; usporediti na grafikonu
veliinu Europe s drugim kontinentima.
2. Reljef Europe
Kljuni pojmovi: geoloke ere, mlada, stara i prastara
Europa, stijene po postanku.
Obrazovna postignua: nabrojiti geoloke ere;
izdvojiti vrste stijena po postanku; izdvojiti, pokazati
i opisati na geografskoj karti reljefne razliitosti.
298
Geografija
3. Mora i obale, obiljeja i znaenje voda na
kopnu
Kljuni pojmovi: ledeno doba, more, razvedenost
obale, vode na kopnu.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
europska mora, najvee poluotoke, otoke, zaljeve,
morske prolaze, vrata i tjesnace i obrazloiti
razvedenost obala; usporediti obale po postanku i
gospodarskoj iskoritenosti; analizirati vanost rijeka
za gospodarstvo (vodoopskrba, promet, hidro-
energija); nabrojiti sljevove i najvanije rijeke te ih
pokazati na geografskoj karti; opisati vanost kanala
Rajna - Majna - Dunav; navesti primjere jezera
prema postanku.
4. Klima i biljni pokrov
Kljuni pojmovi: klimatski elementi i imbenici,
maritimnost.
Obrazovna postignua: navesti primjere utjecaja
klimatskih imbenika na klimu Europe; obrazloiti na
geografskoj karti maritimnost; analizirati klimatske
dijagrame; opisati povezanost klime i biljnoga svijeta;
navesti i opisati primjere ouvanja bioloke
raznolikosti.
5. Stanovnitvo
Kljuni pojmovi: sastav stanovnitva, naseljenost,
prirodno i prostorno kretanje, demografska tranzicija.
Obrazovna postignua: opisati na grafikonu kretanje
broja stanovnika; navesti priblian broj stanovnika
Europe; analizirati na tematskim kartama gustou
naseljenosti; razlikovati smjerove migracija u prolosti
i danas te njihove uzroke i posljedice; protumaiti
razliitost etnikoga i jezinoga sastava stanovnitva
(indoeuropski jezici); obrazloiti na grafikonu
demografsku tranziciju.
6. Gospodarstvo Europe
Kljuni pojmovi: industrijalizacija, urbanizacija.
Obrazovna postignua: nabrojiti preduvjete razvoja
gospodarstva; izdvojiti primjere industrijalizacije i
urbanizacije i prosuditi njihove posljedice; razlikovati
stupanj gospodarske razvijenosti pojedinih podruja;
obrazloiti razliku izmeu konurbacije, satelitskoga
grada i aglomeracije i navesti primjer; analizirati
grafikon gospodarske strukture.
7. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska
Kljuni pojmovi: otona zemlja, pomorstvo,
kolonijalizam.
Obrazovna postignua: usporediti na geografskoj karti
poloaj Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske;
prosuditi utjecaj geografskoga poloaja na kolonijalna
osvajanja i gospodarsku razvijenost; obrazloiti
vanost prometnoga povezivanja; izdvojiti slinosti i
razlike gospodarstva; pokazati na geografskoj karti
vee gradove i opisati posebnosti.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. Ostale drave Zapadne Europe
Kljuni pojmovi: Beneluks, polder, Europoort,
vjetroelektrane.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
zemlje Beneluksa i Republiku Irsku i njihove najvee
gradove; obrazloiti prirodne i drutvene osobitosti
zemalja Beneluksa i Republike Irske; opisati nastanak
i analizirati vanost poldera; prosuditi vanost
Rotterdama - Europoorta u pomorskom prometu
svijeta; nabrojiti preduvjete za rad vjetroelektrana i
opisati njihovu vanost; imenovati sjedita
meunarodnih ustanova u zemljama Beneluksa;
opisati ulogu EU i SAD-u u gospodarskim
promjenama Irske.
9. Skandinavske drave
Kljuni pojmovi: ledenjaki reljef, ugrofinski jezici.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
drave Skandinavije, njihove najvee gradove; opisati
utjecaj posljednjega ledenoga doba na oblikovanje
reljefa; obrazloiti vanost i utjecaj mora na
gospodarstvo i ivot; navesti razloge rijetke
naseljenosti; obrazloiti gospodarski razvoj
skandinavskih drava; izdvojiti posebnosti drava;
opisati osobitosti ivljenja uz polarnicu.
10. Ostale drave Sjeverne Europe
Kljuni pojmovi: vulkani, gejziri, geotermalna
energija.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
Baltike drave, Island i Dansku te njihove glavne
gradove i obrazloiti njihov smjetaj i poloaj;
obrazloiti slinosti Baltikih drava i izdvojiti
prirodne razliitosti Danske i Islanda; opisati vanost
geotermalne energije i energije vjetra; oitati i
obrazloiti na statistikim podatcima glavne
gospodarske osobitosti drava.
11. Njemaka
Kljuni pojmovi: ujedinjenje Njemake, gospodar-
stvena razvijenost, Ruhrstadt.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i
obrazloiti vanost geoprometnoga poloaja
Njemake; obrazloiti znaajke suvremenoga
gospodarstva; izdvojiti razloge velikoga udjela stranih
radnika; imenovati i pokazati na karti najvanije
gradove i konurbaciju; opisati znaenje velikih luka
na estuarijima.
12. Alpske drave
Kljuni pojmovi: ledenjaci, zimski turizam.
Obrazovna postignua: na geografskoj karti pokazati i
imenovat alpske drave; opisati utjecaj reljefa na
klimu i biljni svijet; obrazloiti vanost planinskoga
reljefa u gospodarskom razvoju (HE); navesti
primjere utjecaja prirodne osnove i kulturne batine
na turizam; izdvojiti slinosti i razlike meu dravama
alpskoga prostora; navesti obiljeja gospodarskoga
razvoja i politiku neutralnost vicarske.
299
Geografija
13. Ostale drave Srednje Europe
Kljuni pojmovi: stepe, les, pusta, gospodarska
tranzicija.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i
imenovati ostale drave Srednje Europe i njihove
vee gradove; opisati razliitost Pribaltike i Panonske
nizine; obrazloiti vanost crnice i lesa za
poljoprivrednu proizvodnju; usporediti drutvene i
gospodarske karakteristike drava; analizirati slinosti
i razlike Ruhra i lezije (ljonska); navesti primjere
turizma gradova (Prag, Budimpeta, Krakow).
14. Europsko Sredozemlje
Kljuni pojmovi: pomorstvo, sredozemni civilizacijski
krug.
Obrazovna postignua: opisati i pokazati na karti
obiljeja geografskoga smjetaja i poloaja
Sredozemlja te pripadajua mora, morske prolaze,
morska vrata, tjesnace i kanale; usporediti svojstva i
gibanja Sredozemnoga i Sjevernoga mora; razlikovati
na fotografiji ili crteu reljefne oblike u kru;
obrazloiti znaenje Sredozemlja kroz povijest i
utjecaj na dananji gospodarski razvoj i kulturu.
15. Italija
Kljuni pojmovi: sredinji poloaj, turizam.
Obrazovna postignua: opisati i pokazati na
geografskoj karti poloaj i smjetaj Italije u
Sredozemlju; obrazloiti utjecaj prirodne i kulturne
batine na razvoj turizma; opisati uzroke nejednaka
gospodarskoga razvoja; pokazati na geografskoj karti i
imenovati vanije gradove i izdvojiti njihove
posebnosti; obrazloiti ulogu i znaenja Vatikana u
meunarodnim odnosima.
16. Ostale drave June Europe
Kljuni pojmovi: primorska i pomorska drava.
Obrazovna postignua: usporediti i izdvojiti
posebnosti drava i njihovih vanijih gradova;
obrazloiti razliku izmeu pojmova primorska i
pomorska drava; usporediti pomorsku vanost u
vrijeme geografskih otkria i danas; opisati vrste
turizma u pojedinim dravama.
17. Drave Jugoistone Europe
Kljuni pojmovi: Crnomorske drave, kontinentske
drave, etniki i vjerski mozaik.
Obrazovna postignua: opisati na geografskoj karti
prometni poloaj i pokazati najvanije prometne
pravce; izdvojiti na geografskoj karti crnomorske i
kontinentske drave; obrazloiti etniki i vjerski
mozaik naroda; pokazati na geografskoj karti i
imenovati drave i glavne gradove; opisati prirodno-
geografske osobitosti (delta Dunava, rijeka Una,
kanjon Tare, Ohridsko jezero...).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
18. Rusija
Kljuni pojmovi: merzlota, lesostepa.
Obrazovna postignua: izdvojiti Rusiju kao najveu
dravu svijeta; obrazloiti na geografskoj karti poloaj
na dvama kontinentima; izdvojiti posebnosti i
probleme suvremenog razvoja Rusije; pokazati na
geografskoj karti i imenovati najvanije gradove te
izdvojiti njihove osobitosti; opisati prirodno-
geografske osobitosti (rijeka Volga, Sibir, Bajkalsko
jezero, Kamatka).
19. Ostale drave Istone Europe
Kljuni pojmovi: rudna bogatstva, poljoprivreda.
Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na
geografskoj karti drave i najvee gradove; navesti
mogunosti prometnoga povezivanja Istone Europe
s ostalim dijelovima kontinenta i Azije; usporediti
stupanj gospodarskoga razvoja Istone Europe s
ostalim dijelovima kontinenta; opisati zakonom
zatiene prirodne posebnosti i ekoloke probleme
(Beloveka prauma, ernobil).
20. Ujedinjavanje Europe
Kljuni pojmovi: ujedinjavanje Europe, Europska
Unija.
Obrazovna postignua: obrazloiti razloge, vanost i
oblike udruivanja u Europi; opisati proces proirivanja
EU-a; navesti glavna tijela i ustanove EU-a; analizirati
vanost i ulogu EU-a u Europi i svijetu.
21. Hrvatska u Europi
Kljuni pojmovi: europske integracije.
Obrazovna postignua: obrazloiti na geografskoj
karti smjetaj i poloaj Republike Hrvatske u Europi;
opisati proces proirivanja EU-a i mjesto Republike
Hrvatske u europskim integracijama; navesti primjere
suradnje Republike Hrvatske s EU-om i drugim
gospodarskim zajednicama; pronai na internetu
podatke o ambasadama i konzularnim predstav-
nitvima u naoj dravi.
22. Prometni sustav i prometna povezanost
Europe
Kljuni pojmovi: razvoj prometa, oblici prometa,
prometno povezivanje.
Obrazovna postignua: opisati na prometnoj karti
vanost prometnoga povezivanja i njegove veze s
gospodarskim razvojem; obrazloiti razvoj glavnih
vrsta prometa i glavna obiljeja prometnog sustava
Europe; obrazloiti vanost i na geografskoj karti
pokazati paneuropske prometne koridore; navesti
primjere globalizacije u prometu; sluiti se
internetom u traenju prometnih informacija.
300
Geografija
23. Nesklad u gospodarskom razvoju Europe
Kljuni pojmovi: ivotni standard, jezgra i
periferija.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam razvijenosti
i usporediti osnovne pokazatelje stupnja gospodarske
razvijenosti po BDP-u i ivotnom standardu;
obrazloiti pojam gospodarske jezgre i periferije
Europe; odrediti mjesto razvijenosti Republike
Hrvatske u odnosu na ostale drave; izdvojiti uzroke
nejednake razvijenosti pojedinih dijelova Europe;
obrazloiti uzrono - posljedine veze urbanizacije i
drugih procesa (deagrarizacije, industrijalizacije,
razvoja prometa, obiljeje i migracija...); nabrojiti
uzroke te opisati posljedice litoralizacije.
8. RAZRED
TEME
1. Geografska irina i duina
Kljuni pojmovi: geografska irina i duina.
Obrazovna postignua: odrediti geografsku irinu i
duinu zadanih mjesta na geografskoj karti, tj. u
geografskoj mrei; navesti primjer vanosti geografske
mree, odnosno tonog odreivanja geografskoga
smjetaja; odreivanje smjetaja uz pomo GPS
ureaja.
2. Topografske karte
Kljuni pojmovi: topografske karte, topografski
znakovi, orijentacija, geografski informacijski sustav
(GIS), azimut.
Obrazovna postignua: imenovati i razlikovati
osnovne elemente sadraja topografskih karata; itati
sadraj topografske karata, analizirati ga te orijentirati
list karte; sluiti se grafikim i brojanim mjerilom;
odrediti koordinate i nadmorsku visinu zadanoga
mjesta; osposobiti se za kretanje po terenu uz
topografsku kartu i GPS; obrazloiti vanost
topografske karte i geografskoga informacijskoga
sustava i njihovu primjenu; navesti tko izrauje
slubene topografske karte i gdje se one mogu nabaviti.
3. Hrvatska - srednjoeuropska i sredozemna
zemlja
Kljuni pojmovi: srednjoeuropska i sredozemna zemlja,
dravnost, kulturno-civilizacijski krugovi.
Obrazovna postignua: odrediti geografski smjetaj i
poloaj Hrvatske na geografskoj karti Europe;
obrazloiti i pokazati na geografskoj karti zato je
Hrvatska srednjoeuropska i sredozemna drava te
utjecaj kulturno-civilizacijskih krugova; razlikovati
pojmove: dravnost, suverenitet, meunarodno
priznanje.
4. Prometno-geografski poloaj Hrvatske
Kljuni pojmovi: tranzitni poloaj Hrvatske - prometni
pravci, hrvatski prag, prometna infrastruktura.
Obrazovna postignua: obrazloiti pojam tranzita;
imenovati i pokazati na geografskoj karti prometne
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
pravce te odrediti koje dijelove Europe i drave
povezuju; prosuditi vanost hrvatskoga praga za
promet; imenovati najvanije pomorske, rijene i
zrane luke i pokazati ih na geografskoj karti; odrediti
prometni poloaj zaviaja u Republici Hrvatskoj.
5. Veliina, granice i oblik teritorija Hrvatske
Kljuni pojmovi: granice na kopnu i moru, veliina
teritorija, hrvatska potkova.
Obrazovna postignua: na karti pokazati i opisati
granicu Hrvatske; razlikovati dijelove obalnoga mora
(unutranje i teritorijalno more) i epikontinentski
pojas; usporediti povrinu Hrvatske s drugim
dravama; opisati oblik Hrvatske; nabrojiti i pokazati
na karti 20 upanija i Grad Zagreb.
6. Reljef Hrvatske
Kljuni pojmovi: kr, sredogorje, poloji, rijene
terase, lesne zaravni.
Obrazovna postignua: razlikovati vrste stijena prema
postanku i gorja po starosti; usporediti prisoj i osoj;
imenovati i pokazati na geografskoj karti poloje,
rijene terase, lesne zaravni, kotlinu; opisati proces
nastanka obalnoga reljefa; prepoznati i opisati krke
reljefne oblike; obrazloiti posebnosti krkoga reljefa i
njegovu vanost za ivot ovjeka; usporediti
gospodarsko znaenje pojedinih reljefnih oblika;
prepoznati i opisati reljefne oblike zaviaja.
7. Klima, biljni svijet i ekoloki problemi
Hrvatske
Kljuni pojmovi: insolacija, temperaturna inverzija,
tlo.
Obrazovna postignua: obrazloiti klimatske
imbenike Hrvatske; razlikovati uz klimatske
dijagrame tipove klime i odrediti prostor
prevladavanja; razlikovati vrste vjetrova; obrazloiti i
usporediti insolaciju; opisati temperaturnu inverziju;
nacrtati i analizirati klimatski dijagram; obrazloiti
meuovisnost klime, biljnoga svijeta i tla; opisati
utjecaj klime na ivot ovjeka; navesti primjere
utjecaja vremenskih nepogoda na poljodjelstvo;
razlikovati vrste tla i biljni svijet; obrazloiti problem
kiselih kia i navesti primjer.
8. Rijeke i jezera Hrvatske
Kljuni pojmovi: slijev, porjeje, jezera po postanku,
movare, melioracija.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
rijeke, jezera i movare Hrvatske; odrediti na
geografskoj karti porjeje najvanije rijeke zaviaja;
odrediti na geografskoj karti rijenu razvodnicu i
rijeke prema sljevovima; razlikovati vrste rijenih
ua; oitati i usporediti grafikone vodostaja rijeka i
navesti primjere zatitu od poplava; opisati
specifinost rijeka i jezera; obrazloiti pojam i vanost
melioracije; opisati vanost voda za gospodarstvo i
vodoopskrbu zaviaja.
301
Geografija
9. Stanovnitvo - broj i razmjetaj
Kljuni pojmovi: popis stanovnitva, kontinuitet
naseljenosti, prostorni razmjetaj.
Obrazovna postignua: opisati na tematskim kartama i
grafikonima povijesni pregled naseljenosti te uzroke i
posljedice kretanja broja stanovnika; usporediti na
grafikonu ili statistikim podatcima broj stanovnika
Hrvatske s drugim dravama; pokazati i obrazloiti na
karti gustou naseljenosti; obrazloiti razlog promjena
kretanja apsolutnoga broja stanovnitva Hrvatske;
usporediti na statistikim podatcima kretanje broja
stanovnika naselja/upanije s Republikom Hrvatskom.
10. Strukture stanovnitva i gospodarstva
Kljuni pojmovi: nacionalna, vjerska, dobno-spolna i
gospodarska struktura stanovnitva.
Obrazovna postignua: obrazloiti analizom grafikona
bioloku, nacionalnu, vjersku i jezinu strukturu
stanovnitva Hrvatske; navesti da je Hrvatska drava
Hrvata i nacionalnih manjina; obrazloiti analizom
dobno-spolne piramide uzroke i posljedice poveanja
udjela starog stanovnitva analizirajui velike dobne
skupine u vremenu i prostoru; predvidjeti promjene
dobno-spolne strukture prema podatcima poslje-
dnjega popisa stanovnitva; opisati na grafikonu
promjene udjela zaposlenosti po sektorima
djelatnosti.
11. Prirodno i prostorno kretanje stanovnitva
Kljuni pojmovi: prirodna promjena, migracije.
Obrazovna postignua: obrazloiti na grafikonu
promjene prirodnoga kretanja stanovnitva Hrvatske;
nacrtati grafikon kretanja broja stanovnika naselja i
obrazloiti ga; obrazloiti uzroke i posljedice
prostornoga kretanja stanovnitva kroz povijest;
pokazati na geografskoj karti smjerove migracija;
usporediti i opisati migracije u naselju/upaniji s
migracijama u RH i nabrojiti posljedice.
12. Hrvatska - EU i svijet
Kljuni pojmovi: ministarstvo, europski graanin.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost
ukljuenosti Hrvatske u meunarodne, politike,
gospodarske, financijske, kulturne, portske i druge
organizacije; navesti primjere suradnje EU i RH; na
internetu znati pronai web stranice Ministarstva
vanjskih poslova i europskih integracija te EU-a;
obrazloiti pojam europski graanin.
13. Geografska raznolikost Hrvatske
Kljuni pojmovi: prirodno-geografska, upravno-
politika i funkcionalna podjela.
Obrazovna postignua: obrazloiti uzroke prirodno-
geografske podjele; nabrojiti i pokazati na geografskoj
karti prirodno-geografske cjeline i makroregije te
opisati utjecaj makroregionalnih sredita; obrazloiti
upravno-politiku podjelu Hrvatske.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
14. Jadransko more
Kljuni pojmovi: transgresija, abrazija, dalmatinski tip
obale.
Obrazovna postignua: obrazloiti podrijetlo naziva
Jadrana; pokazati i obrazloiti poloaj Jadrana u
Sredozemlju; usporediti posljedice transgresije i
abrazije; opisati i pokazati na karti dalmatinski tip
obale; usporediti svojstva i gibanja sjevernoga i
junoga Jadrana; navesti primjere vanosti mora za
ivot te oneienja i zatite Jadranskoga mora (na
primjerima iz zaviaja/iz tiska ili s interneta).
15. Gospodarstvo Primorske Hrvatske
Kljuni pojmovi: brodogradnja, poljoprivreda,
ribarstvo, solane.
Obrazovna postignua: obrazloiti vanost industrije i
prednost njezina razvoja na obali (litoralizacija);
pokazati na geografskoj karti vanije morske luke i
prometne pravce, brodogradilita i solane te navesti
njihovu vanost; opisati utjecaj prometa na
gospodarske promjene; izdvojiti specifinosti
poljoprivredne proizvodnje i nabrojiti tipine
poljoprivredne kulture; odrediti to je marikultura te
razlikovati prednosti od nedostataka; nabrojiti i
pokazati na karti RH podruja pogodna za
marikulturu.
16. Prirodna i kulturna batina Primorske
Hrvatske
Kljuni pojmovi: prirodna i kulturna batina.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti i
imenovati nacionalne parkove i parkove prirode
Primorske Hrvatske; uz fotografije opisati geografske
razloge odabira zatite pojedinih podruja; imenovati
kulturno-povijesne spomenike pod zatitom
UNESCO-a i ostale najvrjednije graevine; opisati
tradicionalno graditeljstvo sela, grada, suhozida i
folklornu batinu.
17. Turizam Primorske Hrvatske
Kljuni pojmovi: Jadranska turistika regija, prirodne
i kulturne pretpostavke razvoja.
Obrazovna postignua: opisati osnovne prirodne i
drutvene pretpostavke razvoja turizma; imenovati i
na geografskoj karti i pokazati turistike regije
Primorske Hrvatske; obrazloiti vanost turizma u
gospodarstvu Hrvatske i globalizacijskim procesima;
obrazloiti komplementarnost turizma i ostalih
gospodarskih djelatnosti Hrvatske; izdvojiti pozitivne
i negativne posljedice turizma.
18. Naselja Primorske Hrvatske
Kljuni pojmovi: makroregija, naselja.
Obrazovna postignua: obrazloiti dugu urbanu
tradiciju Primorske Hrvatske i utjecaj prirodne
osnove na funkcije grada; pokazati na geografskoj
karti rijeku i splitsku makroregiju i njihova
najvanija gradska sredita; opisati utjecaj turizma na
promjenu funkcija i izgleda seoskih naselja.
302
Geografija
19. Prirodna i kulturna batina Gorske
Hrvatske
Kljuni pojmovi: krki fenomeni, sedrotvorna jezera.
Obrazovna postignua: uz fotografije opisati
geografske razloge odabira zatite pojedinih krkih
fenomena i umskih podruja; izdvojiti podruja pod
zatitom UNESCO-a; opisati nastanak Plitvikih
jezera; usporediti nacionalne parkove Primorske i
Gorske Hrvatske; nabrojiti endeme i obrazloiti
njihovu rasprostranjenost; opisati tradicijsko
graditeljstvo i folklornu batinu.
20. Gospodarstvo i naselja Gorske Hrvatske
Kljuni pojmovi: depopulacija, tipovi naselja, staraka
domainstva, ekoloki prihvatljiva hrana.
Obrazovna postignua: pokazati na geografskoj karti
vanija naselja; opisati i usporediti tipove seoskih
naselja; navesti preduvjete razvoja gospodarstva;
nabrojiti gospodarske mogunosti Gorske Hrvatske;
obrazloiti znaenje ouvane prirode u funkciji
razvoja turizma i proizvodnji ekoloki prihvatljive
hrane; pokazati na geografskoj karti poloaj
hrvatskoga praga i prometnice; usporediti turizam
Primorske i Gorske Hrvatske; nabrojiti i opisati vrste
turizma i pokazati na geografskoj karti najvanija
turistika odredita.
21. Gospodarstvo Nizinske Hrvatske
Kljuni pojmovi: promet, energetika, JANAF,
industrija.
Obrazovna postignua: odrediti i opisati na
geografskoj karti poloaj Nizinske Hrvatske te vane
prometne pravce, prometna vorita, rijene i zrane
luke; imenovati i na geografskoj karti pokazati vea
nalazita nafte i zemnog plina te rafinerije; opisati
ulogu JANAF-a; obrazloiti energetsku vanost
Drave; izdvojiti industrijske regije i navesti njihove
najvanije industrije.
22. Poljoprivreda i umarstvo Nizinske
Hrvatske
Kljuni pojmovi: poljoprivreda, umarstvo,
ribnjaarstvo.
Obrazovna postignua: nabrojiti i pokazati na
geografskoj karti poljoprivredne regije; opisati
specifinosti poljoprivrede pojedinih regija; nabrojiti
vanije poljoprivredne kulture i vrste stoarske
proizvodnje; obrazloiti zato je Nizinska Hrvatska
najvanija poljoprivredna regija; odrediti gospodarsku
vanost hrasta lunjaka za drvnu industriju i izvoz.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
23. Prirodna i kulturna batina Nizinske
Hrvatske
Kljuni pojmovi: srednjoeuropski grad, dvorci.
Obrazovna postignua: izdvojiti geografske osobitosti
parkova prirode Nizinske Hrvatske; opisati vanost
zatite movarnih stanita; prepoznati tipine oblike
seoskoga graditeljstva; izdvojiti najvrednije kulturne
spomenike; obrazloiti utjecaj prirodne osnove na
izgled narodnih nonji.
24. Naselja i turistike mogunosti Nizinske
Hrvatske
Kljuni pojmovi: kulturne manifestacije, zdravstveno-
ljeilini, seoski i vjerski turizam.
Obrazovna postignua: imenovati i pokazati na karti
vea naselja te opisati njihovu funkciju i gospodarsko
znaenje; pokazati i imenovati na geografskoj karti
najpoznatija turistika odredita te ih razvrstati prema
vrsti turizma; usporediti turizam Nizinske Hrvatske s
ostalim turistikim regijama.
303
Geografija
25. Zaviaj
Kljuni pojmovi: zaviaj, zaviajnost, regija.
Obrazovna postignua: na izvadcima iz katastarskoga
plana i zemljine knjige (gruntovnice) prepoznati
traenu esticu i njezina vlasnika, a potom ju pronai
na terenu; opisati specifinosti naseljenosti i
gospodarstva u zaviaju; usporediti prirodnu i kulturnu
batinu zaviaja s upanijom ili ostalim dijelovima RH;
navesti primjere ugroenosti i zatite okolia; sluiti se
tematskim kartama zaviaja i GIS-om.
IZBORNE TEME (izborne teme predlau se kao projekti
i istraivanja zaviaja)
1. Karte Hrvatske
2. Stanovnitvo zaviaja
3. Jadransko more
4. Prirodna obiljeja zaviaja
5. Turizam zaviaja
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
TEHNIKA KULTURA
UVOD
Tehnika kultura nastavni je predmet u kojem se stjeu
opa tehniko-tehnoloka znanja i razvijaju umijea
primjene ukupno steenih znanja iz razliitih nastavnih
predmeta i podruja. Pritom se razvija djelatna sposobnost,
radni odgoj i odgovornost uenika.
Naime, tehniko-tehnoloki sadraji mogu se izuavati
na est razina:
E kultura i odgoj,
E obrazovanje,
E osposobljavanje,
E stvaranje tehnologije,
E poduzetnitvo,
E istraivanje i stvaralatvo.
U ovom nastavnom predmetu usmjereni smo na
poetnu razinu kulture i odgoja, gdje uenici stjeu
znanje i upuuju se u primjenu znanja, ali bez stroge
obveze da to i ostvare. Nastavni program sustavno je
zasnovan u skladu sa shematski prikazanim elementima
koji ine jedinstvenu tehniko-tehnoloku cjelinu.
Tehnoloki proces (TP) ine tehniki materijalni
elementi, a ukljuivanjem ovjeka nastaje radni proces
(RP) s dodatnim naznaenim elementima. Izvoenje
radnoga procesa zapoinje informacijom o radnoj zadai
(I), prema kojoj se odabiru materijal (M) energija (E) i
tehnika sredstva (TT) za preradbu materijala prema
pravilima rada (PR) u prikladne proizvode. Pritom treba
voditi rauna o sigurnosti i zatiti na radu (Si), socijalno-
ekonomskim odnosima (So) i otpadcima nastalim u
procesu (Eko).
Posebnost ovoga nastavnoga predmeta ogleda se u
njegovu doprinosu raznovrsnim opeobrazovnim i
odgojnim postignuima uenika osnovne kole.
Doprinosi su sljedei:
1. Govor i komunikacija: usvajanje tehnikoga nazivlja,
poticanje i vjebanje priopajnih sposobnosti pri
ralambi tehnikih izradaka, rasprave o izratku te
uvoenje natjecateljskoga komunikativnoga
ponaanja.
304
Tehnika kultura
2. Pojedinac i drutvo: zajedniki rad u skupini, poticanje
snoljivosti i meusobnoga potovanja pri izradbi
izratka, razvijanje pojedinanih sposobnosti i
odgovornosti za uinjeno, profesionalno usmjerenje u
meusobnom razgovoru uenika pri zajednikom
radu na zadatku.
3. Priroda i tehnika: sustavno razmiljanje i razvoj
strategije za rjeenje problema, primjena i provjera
prirodoznanstvenih spoznaja u rjeavanju neposredne
zadae, primjena suvremenih tehnolokih znanja.
4. Stvaralatvo i istraivanje: poticanje stvaralatva i
sposobnosti oblikovanja pojedinanim pokazivanjem
osobnih mogunosti i pronalazako rjeavanje
problema, razvoj mogunosti predoivanja pri
sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i
projektiranjem objekata.
5. Zdravlje i kretanje: razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti
pri uporabi alata i obradbi materijala te razvoj fine
motorike.
6. Odrivi razvoj: pri izvoenju radnih vjebi nastaju
otpadci, a odrivi razvoj pretpostavlja nastavak ivota
i rada na istom lokalitetu.
7. Odranje neovisnosti drave i drutva: ovo mogu
ostvariti samo tehniki obrazovani i osposobljeni
graani.
8. Rad, red, rezultat: provoenjem radnih vjebi uenici
spoznaju da se planskim radom i redom uvijek moe
postii zadovoljavajui ishod.
Navedena postignua nastavnoga predmeta sukladna su
usvojenim ciljevima razvoja obrazovanja EU u 21. stoljeu
izraenima kroz sintagme: obrazovanje za zaposlenje,
samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajue
drutvo.
CILJ
Cilj je nastave tehnike kulture izgraditi djelatni,
poduzetniki i stvaralaki tehniko-tehnoloki nain
miljenja te osposobiti uenike za prepoznavanje i
primjenu tehnikih tvorevina u ivotnom okruju.
ZADAE
Opa je zadaa nastave tehnike kulture navesti uenike
na prvu primjenu svekolikih znanja u tehnici i tehnologiji
i razvoj ope tehnike kulture koju ine znanje i
djelovanje.
Pojedinane zadae jesu:
E upoznati uenike s vrstama ivotnoga okruja,
njihovim svojstvima i zadaom tehnike;
E objasniti pojam tehnike, tehnologije, tehnolokoga i
radnoga procesa;
E omoguiti uenicima spoznaju znaenja izraavanja
tehnikim crteom te razvoj elementarnih umijea
sposobnost i znanje itanja jednostavnih crtea (npr.
tlocrta graditeljskih objekata, plana grada,
ponudbenih i sklopnih crtea tehnikih tvorevina);
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
E upoznati vrste, svojstva, postupke obradbe i primjenu
najvanijih gradivnih materijala za izradbu tehnikih
tvorevina;
E omoguiti uenicima spoznaju primjene sile, rada i
energije te oblike koritenja energije za obavljanje
rada u razliitim djelatnostima;
E spoznati temeljne vrste tehnikih tvorevina, znati
njihovu uporabu i moi ih prepoznati u okruju;
E razviti osnovno umijee pisanja uz pomo raunala,
slanje poruka i traenje obavijesti na internetu;
E postii naviku koritenja tehnolokoga algoritma rada,
koji ukljuuje sve sastavne elemente tehniko-
tehnolokih sadraja, pri izvoenju poslova na
primjerima radnih vjebi izradbe tehnikih tvorevina;
E prepoznati mogua zanimanja u tehniko-
tehnolokoj djelatnosti razliitih podruja;
E omoguiti uenicima s posebnim obrazovnima
potrebama (oteena vida, sluha, oteane glasovne
komunikacije, tjelesnoga oteenja, s lakim
mentalnim smetnjama, s poremeajima u ponaanju)
sudjelovanje u radnim vjebama i postizanje uspjeha
u odabranim tehniko-tehnolokim sadrajima
obrazovanja i rada;
E omoguiti uenicima upoznavanje sadraja iz
predloenoga izbornoga programa za zadovoljenje
njihovih pojedinanih interesa.
U procesu ostvarivanja pojedinanih zadaa treba
ustrajno isticati normirano, plansko djelovanje: korak po
korak, i praktinu vrijednost onoga to se radi. Time se
neprekidno stvara tehnika atmosfera i osigurava
postizanje navedenih ciljeva obrazovanja u EU.
NAPOMENA
Program tehnike kulture sastoji se od triju dijelova:
temeljni program, izborni program i izvannastavne
djelatnosti.
Predvia se da bi u nastavi tehnike kulture trebala biti
primijenjena iskljuivo radna metoda u trima inaicama:
E rad uenika u tehnikom pokusu spoznaje sadraja u
skupnome radu;
E rad uenika u vjebi izradbe jednostavnih tehnikih
tvorevina u pojedinanome i skupnome radu;
E rad uenika na projektnom konstrukcijskom zadatku
u skupnom i pojedinanome radu.
Posebno je vrijedna inaica rad uenika na projektnom
zadatku koji se ostvaruje u trima fazama: analiza, sinteza
izradbe i ocjenjivanje ostvarenoga, primjerice, u petom
razredu, tema br. 14. Nain djelovanja mehanizma, moe
biti obraena na sva tri predloena naina na primjeru
remenskoga mehanizma i to:
E u tehnikom pokusu, mjerenjem broja okretaja i
promjera remenica te izraunavanjem prijenosnog
omjera;
E u vjebi izradbe remenskoga mehanizma prema
vrsto zadanim veliinama;
E u izradbi projekta i slaganja konstrukcije remenskoga
305
Tehnika kultura
mehanizma od standardnih elemenata, primjerice,
LEGO prema zadanom cilju koji se eli postii
(smjetaj mehanizma u ogranienom prostoru te
zadan samo broj okretaja pogonskoga i gonjenoga
vratila).
Rad u projektnom zadatku razvija ope stvaralako-
istraivake sposobnosti uenika za rjeavanje problemskih
zadataka.
Pri izvoenju svake nastavne teme valja nastojati dovesti
uenike u ova stanja:
E da vide tvarnu tvorevinu sadraja teme,
E da mjere veliine tehnikih tvorevina u tehnikom
pokusu i radnom procesu izradbe tvorevina,
E da fizikim radom neto i materijalno oblikuju,
naprave, proizvedu, stvore.
Radi toga je u prijedlogu programa veina nastavnih
tema postavljena openito, tako da se iz naziva ne iitava
nain njihove metodike obradbe. Tek nakon pokusne
provedbe program e biti konkretnije iskazan, kao npr. za
peti razred.
Izborni programi dopuna su temeljnomu programu.
Njima se uenicima omoguuje spoznavanje osnova
suvremene tehnike i tehnologije iz posebnih podruja te
stjecanje praktinih umijea, ovisno o njihovim
sklonostima i psihofizikim osobinama. Tako uenici
mogu birati programe koji su potrebni za njihovo daljnje
kolovanje, te i programe kojima bi stekli neka korisna
znanja i vjetine. Uenici ih biraju u petom, estom,
sedmom i osmom razredu prema osobnom interesu;
dakako, ovisno o mogunostima i opremljenosti kole.
Izborni programi izvode se neprekidno, tijekom kolske
godine, po dva sata tjedno, odnosno 70 sati godinje.
Izborni programi izvode se u skupini od najvie 15 uenika
u slogu po 2 sata.
kola moe uenicima ponuditi slobodan izbor jednoga
izbornoga programa ili vie njih. Vano je istaknuti da se
slobodnim izborom sadraja poveava motivacija uenika.
Izvannastavne tehnike djelatnosti obuhvaaju sustavno
okupljanje uenika u tehnikim sekcijama i klubovima
mladih tehniara. U pravilu, prireuju se i odravaju u
prostorima kole, po provjerenim programima i u suradnji
s udrugama tehnike kulture. Sudjelovanje u radu
izvannastavnih tehnikih djelatnosti je dragovoljno.
Cjelovit prikaz plana i sadraja svake nastavne teme
naveden je u HNOS-u nastave Tehnike kulture i
predstavlja sastavni dio ovoga programa. HNOS sadrava
razradbu svih tema programa, ukljuujui ovdje navedeni
obvezni dio te dodatne i izborne sadraje koji se mogu
obraditi, a ovdje nisu navedeni.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. RAZRED
TEME
1. ivotno okruje ovjeka i zadaa tehnike
Kljuni pojmovi: priroda, drutvo i tehnika.
Obrazovna postignua: prepoznati prirodne,
drutvene i tehnike elemente osobnoga okruenja.
2. Vidljivi dijelovi osobnoga raunala
Kljuni pojmovi: sredinja jedinica raunala i ulazno
- izlazne naprave.
Obrazovna postignua: imenovati sve vidljive
dijelove raunala i pokazati ih.
3. Nain rada raunala
Kljuni pojmovi: procesor, spremnik (memorija),
ulazno - izlazne naprave.
Obrazovna postignua: slobodnim iskazom opisati
tijek podataka u raunalu.
4. Operacijski sustav raunala i raunalni
programi
Kljuni pojmovi: operacijski sustav, radna povrina,
slikovna podloga i raunalni program.
Obrazovna postignua: promijeniti sliku radne
povrine; pokrenuti program i zatvoriti program.
5. Osnove pisanja teksta
Kljuni pojmovi: radni prozor, vrste traka i kretanje
po tekstu.
Obrazovna postignua: iskljuiti i ponovno ukljuiti
pojedine trake s naredbama i alatima; kretati se po
gotovom tekstu; osnovno oblikovanje.
6. Pribor i norme u tehnikom crtanju
Kljuni pojmovi: pribor i norme.
Obrazovna postignua: razlikovati papir po (A)
formatu; prepoznati i imenovati dijelove pribora za
tehniko crtanje, prepoznati i imenovati vrste crta.
7. Crtanje plateva geometrijskih tijela i
kotiranje
Kljuni pojmovi: plat, mrea, geometrijsko tijelo,
kotiranje i skica.
Obrazovna postignua: moi prepoznati tehniki
crte plata odabranoga geometrijskoga tijela.
8. Pravokutno projiciranje
Kljuni pojmovi: nacrt, tlocrt i bokocrt.
Obrazovna postignua: nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt
jednostavnoga predmeta.
9. Izrada geometrijskoga tijela od kartona
Kljuni pojmovi: geometrijsko tijelo i karton.
Obrazovna postignua: izraditi geometrijsko tijelo od
kartona.
306
Tehnika kultura
10. Drvo, vrste drva i alati za obradu
Kljuni pojmovi: drvo, vrste drva i runi alati za
obradu drva.
Obrazovna postignua: prepoznati odabrane vrste
drva i nabrojiti njihova svojstva; nabrojiti neke alate
za obradu drva.
11. Izrada modela
Kljuni pojmovi: vjetrenjaa, model i maketa.
Obrazovna postignua: izraditi model ili maketu.
12. Primjena sile, rada i energije
Kljuni pojmovi: sila, rad i energija.
Obrazovna postignua: opisati to je rad i energija i
moi izraunati veliinu rada.
13. Nain djelovanja alata
Kljuni pojmovi: alat i pribor.
Obrazovna postignua: objasniti pravilo djelovanja i
navesti primjere alata.
14. Nain djelovanja mehanizma
Kljuni pojmovi: mehanizam.
Obrazovna postignua: pokazati sklop mehanizama
na primjerima sloenih ureaja.
15. Prometni znakovi i propisi
Kljuni pojmovi: znakovi upozorenja, znakovi
izriitih naredbi, znakovi obavijesti i vozila s pravom
prvenstva (npr. pravila i sigurno kretanje ulicom kao
pjeak i biciklist).
Obrazovna postignua: prepoznati znaenje i ponaati
se u skladu s prometnim znakovima.
Popis primjera vjebi za svih 15 prethodno upisanih
nastavnih tema
1. Analiza prostora uionice i stvari iz okolia vidljivih
kroz prozore uionice.
2. Pravilno ukljuiti i iskljuiti raunalo. Prepoznati i
imenovati sve vidljive dijelove raunala.
3. Prikljuivanje mia, tipkovnice, zvunika, monitora i
pisaa.
4. Promijeniti sliku radne povrine. Namjestiti datum i
pokazivanje vremena na raunalu. Promijeniti uvar
zaslona.
5. Oblikovati neispravno napisan tekst prema zadanom
uzorku.
6. Pronai papir formata A4 i na njega postaviti
raznostranini trokut. Izvesti povlaenje i imenovati
etiri vrste crta.
7. Nacrtati i kotirati jednu plohu kvadra. Izraditi
tehniki crte plata kvadra.
8. Nacrtati nacrt, tlocrt i bokocrt predmeta sloenoga od
dviju kutija ibica.
9. Izrada kocke ili kvadra od kartona.
10. Ispitivanje odabranih svojstava drva.
11. Izraditi model vjetrenjae ili zrane jedrilice.
12. U vjebi podizanja kolske torbe spoznati koritenje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
sile i energije uenika za obavljanje rada.
13. Pokazivanje i imenovanje odabranih runih alata.
Vjeba primjene kljua za skidanje metalnih epova
boca. Mjerenje sile na klijetima za sjeenje ice.
14. Od kartona izraditi dvije remenice i izvesti
sastavljanje remenskoga mehanizma na priprem-
ljenom postolju. Izbrojiti broj zubi lananika bicikla i
izraunati prijenosni omjer okretanja.
15. Izraditi odabrani prometni znak i postaviti ga na
pripremljeni stalak.
IZBORNE TEME
1. Tehniko pismo
2. Vonja bicikla
3. Temeljni oblici energije
6. RAZRED
TEME
1. Mjerila i vrste crtea prema namjeni
Kljuni pojmovi: mjerila crtanja, vrste crtea prema
namjeni.
Obrazovna postignua: navesti i primijeniti vrste
mjerila crtanja.
2. Simboli i kotiranje u graditeljstvu
Kljuni pojmovi: normirani simboli crtanja u
graditeljstvu (npr. simbol za prozor, vrata, umivaonik,
kada za kupanje...).
Obrazovna postignua: prepoznati normirane
graditeljske simbole u graditeljstvu.
3. Crtanje tlocrta uionice
Kljuni pojmovi: mjerilo crtanja, simboli u
graditeljstvu, kotiranje (npr. izmjeriti uionicu i
nacrtati tlocrt).
Obrazovna postignua: izraditi tehniki crte tlocrta
uionice.
4. Tehnika svojstva plastike i gume
Kljuni pojmovi: plastika, guma (npr. vrstoa,
tvrdoa i elastinost).
Obrazovna postignua: navesti tehnika svojstva
plastike i gume.
5. Mjerenje i ocrtavanje pri obradi drva,
plastike i gume
Kljuni pojmovi: kotni broj, mjerna jedinica,
tolerancija, kotni broj.
Obrazovna postignua: izvesti ocrtavanje predmeta
prema tehnikom crteu.
6. Izrada uporabnoga predmeta od drva ili
plastike
Kljuni pojmovi: montani crte, faze izradbe,
izvedba spojeva (npr. stalak za olovke ili okvir za
slike).
307
Tehnika kultura
Obrazovna postignua: izraditi zadani predmet prema
tehnikom crteu.
7. Materijali u graditeljstvu
Kljuni pojmovi: cement, vapno, gips, cement, mort,
prirodni materijali.
Obrazovna postignua: navesti vrste vezivnih
materijala i primjere njihove uporabe u graditeljstvu.
8. Iskoritavanje energije vode
Kljuni pojmovi: vrste vodne energije, nain
koritenja vodne energije (npr. vodenica,
hidroelektrana).
Obrazovna postignua: objasniti nain i navesti
primjere koritenja vodne energije.
9. Toplinska energija goriva
Kljuni pojmovi: vrste goriva, tri uvjeta izgaranja,
toplinska vrijednost goriva (npr. poar i gaenje
poara).
Obrazovna postignua: navesti tri uvjeta izgaranja i
objasniti toplinsku vrijednost goriva.
10. Nain djelovanja aparata, strojeva i
agregata
Kljuni pojmovi: aparat, stroj, agregat (npr. elektrini
tednjak, motor automobila, kompresorski pokretni
agregat u graditeljstvu).
Obrazovna postignua: objasniti emu slui stroj,
aparat i agregat.
11. Vrste i zadae strojeva
Kljuni pojmovi: vrste skupa strojeva, zadae strojeva
pojedine skupine (npr. pumpa [crpka], motor s
unutranjim izgaranjem i digitalni informacijski
strojevi).
Obrazovna postignua: prepoznati energetske, radne i
informacijske strojeve.
12. Osnovno ureivanje teksta
Kljuni pojmovi: vrste pogleda, izgled slova
(podebljana, nakoena, podcrtana, obojena),
poravnanje teksta.
Obrazovna postignua: odabrati oblik slova i
poravnati tekst prije njegova ispisa.
13. Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova
teksta
Kljuni pojmovi: brisanje teksta, premjetanje teksta,
zamjena teksta.
Obrazovna postignua: brisati nepotreban tekst u
dokumentu, izrezati ga i premjetati na druge dijelove
dokumenta, kopiranjem ga umnaati po istom
dokumentu ili prebacivati u nove dokumente.
14. Mape i datoteke
Kljuni pojmovi: mapa, datoteka (npr. mapa - kola,
a datoteka je uenik).
Obrazovna postignua: razlikovati datoteke od mapa;
uobliiti novu mapu; premjestiti mapu i datoteku;
kopirati mapu i datoteku; pomicanjem mia upravljati
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
pomicanjem znake na zaslonu monitora te
premjetati datoteke iz jedne mape u drugu.
15. Elektronika pota
Kljuni pojmovi: mape u elektronikoj poti,
upravljanje porukama, opasnost od virusa.
Obrazovna postignua: upotrebljavati pribor za
elektroniku potu.
IZBORNE TEME
1. Prizvodne i uslune djelatnosti
2. Struktura i pogon brodova i zrakoplova
3. Strojevi i agregati u poljodjelstvu, graditeljstvu
i preraivakoj industriji
7. RAZRED
TEME
1. Tehnika, tehnologija, tehnoloki i radni
proces
Kljuni pojmovi: tehnologija, proces (npr. tehnika i
tehnologija gradnje obiteljske kue).
Obrazovna postignua: navesti definiciju (odredbu)
tehnologije i sastavnice radnoga procesa.
2. Vrste crtea prema nainu izrade
Kljuni pojmovi: skica, original (izvornik), kopija
(prijepis), shema (nacrt).
Obrazovna postignua: prepoznati vrste crtea prema
nainu izrade.
3. Izrada radionikih crtea predmeta
Kljuni pojmovi: okvir i zaglavlje crtea, skiciranje
(ocrt) predmeta (npr. pincete i draa za britvicu).
Obrazovna postignua: objasniti postupak izradbe i
namjenu radionikoga crtea te izraditi jednostavni
radioniki crte odabranoga predmeta.
4. Proizvodnja i svojstva metala
Kljuni pojmovi: proizvodnja sirovoga eljeza,
svojstva kovina (npr. vrstoa, tvrdoa i elastinost).
Obrazovna postignua: navesti temeljna svojstva
metala.
5. Mjerenje, ocrtavanje i rezanje materijala
Kljuni pojmovi: mjerenje, ocrtavanje, rezanje (npr.
kutija za vijke i matice).
Obrazovna postignua: rezati metal runom pilom i
karama.
6. Spajanje lima (npr. lemljenjem, vijcima i
zakovicama)
Kljuni pojmovi: lem, sredstvo za ienje, lemnik.
Obrazovna postignua: izvesti spoj limova.
7. Korozija i postupci zatite metala
Kljuni pojmovi: oksidacija, hranje, korozija (npr.
korozijska zatita broda).
308
Tehnika kultura
Obrazovna postignua: zatititi lim od korozije.
8. Hidroelektrane i termoelektrane
Kljuni pojmovi: elektrana, nain rada hidroelektrane
i termoelektrane, dalekovodna elektrina mrea (npr.
pokazati crte poznatih elektrana u Hrvatskoj).
Obrazovna postignua: objasniti nain rada hidroe-
lektrane i termoelektrane.
9. Elektrina instalacija u kui
Kljuni pojmovi: fazni vodi, razvodna ploa,
osigura (npr. strujni krug: izvor, vodi, troilo).
Obrazovna postignua: razlikovati vodie, osigurae i
troila te zamijeniti oteeni osigura na pravilan
nain.
10. Hladnjaci
Kljuni pojmovi: kompresor, kondenzator, ispariva
(npr. kuanski hladnjak).
Obrazovna postignua: objasniti nain rada
kuanskoga hladnjaka.
11. Elektrini grija vode
Kljuni pojmovi: elektrini grija, termoregulator
(npr. istaknuti opasnost od udara elektrine struje).
Obrazovna postignua: opisati nain rukovanja i
sigurnoga koritenja elektrinoga grijaa vode.
12. Tablice u programima za obradu teksta
Kljuni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak,
elija), namjetanje visine retka i irine stupca,
spajanje i razdvajanje elija (npr. izraunati srednju
tjednu temperaturu zraka).
Obrazovna postignua: umetnuti u tekst tablicu
zadanoga broja redova i stupaca; unijeti podatke u
tablicu.
13. Crtanje programom za obradu teksta
Kljuni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih
likova, skupina objekata (npr. kruga, trokuta,
kvadrata i elipse).
Obrazovna postignua: nacrtati zadane objekte,
obraditi ih crtama razliitih boja i debljina te ih
naredbom za okupljanje spojiti u jednu cjelinu.
14. Pretraivanje obavijesti na Internetu
Kljuni pojmovi: naprednije mogunosti pretrage,
uporaba pronaenih obavijesti (npr. koritenje
znakova navoda u tekstu).
Obrazovna postignua: smanjiti ishode pretrage na
tonije odreene stranice.
15. Rad s porukama
Kljuni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje
poruke, privitci.
Obrazovna postignua: pravilno upravljati porukama
elektronike pote.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
IZBORNE TEME
1. Zanimanja u metalskoj industriji
2. Vodna i kanalizacijska instalacija
3. Lijevanje materijala (npr. gips, plastika, metal)
8. RAZRED
TEME
1. Izrada sheme jednostavnoga
elektronikoga sklopa
Kljuni pojmovi: elektroniki simboli, simboli
aktivnih i pasivnih elektronikih sastavnica.
Obrazovna postignua: izraditi i itati sheme
jednostavnih elektronikih sklopova.
2. Vrste i svojstva polimernih materijala
Kljuni pojmovi: vrste polimera (prirodni i umjetni),
svojstva umjetnih polimera.
Obrazovna postignua: navesti svojstva umjetnih
polimera i primjere proizvoda izraenih od plastike.
3. Savijanje, lijepljenje i zavarivanje plastike
Kljuni pojmovi: savijanje, lijepljenje, zavarivanje
(npr. izrada stalka za olovke i kutije za elektronike
elemente).
Obrazovna postignua: izvesti savijanje i spajanje
plastinih dijelova lijepljenjem i zavarivanjem.
4. Izrada spojeva elektrinih vodia
Kljuni pojmovi: spoj, vodi, izolator (npr. strujni
krug sa sklopkom).
Obrazovna postignua: izvesti spojeve elektrinih
vodia zapletanjem ice, spojnicama i lemljenjem.
5. Pasivni i aktivni elektroniki elementi
Kljuni pojmovi: pasivni elektroniki elementi,
aktivni elektroniki elementi.
Obrazovna postignua: objasniti ulogu pasivnih i
aktivnih elektronikih elemenata i uoiti njihov
znaaj u fizikom smanjenju sklopa.
6. Ispravlja izmjenine struje
Kljuni pojmovi: dioda, poluvalni i punovalni
ispravlja.
Obrazovna postignua: navesti i objasniti primjere
pretvorbe izmjenine u istosmjernu elektrinu struju.
7. Izrada jednostavnoga elektronikoga
sklopa
Kljuni pojmovi: titrajni krug, multivibrator, R-C
vremenska konstanta, punjenje i pranjenje
kondenzatora (npr. zujalica, semafor...).
Obrazovna postignua: izraditi tiskanu ploicu
kairanim bakrom.
309
Tehnika kultura
8. Generatori izmjenine struje i elektro-
motori
Kljuni pojmovi: generator, izmjenina struja,
frekvencija izmjenine struje, elektromotor (npr.
generator - alternator i elektropokreta na
automobilu).
Obrazovna postignua: objasniti nain rada
generatora izmjenine struje; objasniti nain rada
elektromotora.
9. Elektrini ureaji u automobilu
Kljuni pojmovi: akumulator, elektrini pokreta,
alternator.
Obrazovna postignua: nadzor ispravnosti punjenja
akumulatora.
10. Izrada pokretanje i upravljanje robotom
Kljuni pojmovi: elektrini, hidrauliki i pneumatski
pogon (npr. robotska kolica i ruka).
Obrazovna postignua: objasniti ulogu elektro-
motora, elektromagneta i razloge primjene
istosmjernog motora.
11. Program za izradu prezentacije
Kljuni pojmovi: traka s izbornicima, osnovne alatne
trake, oblikovanje prezentacije, otvaranje i spremanje
prezentacije, oblikovanje, naini pogleda na slajdove.
Obrazovna postignua: uobliiti jednostavnu
prezentaciju; ureivati tekst na slajdu.
12. Ureivanje prezentacije
Kljuni pojmovi: premjetanje slajdova u pogledu
obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije,
umetanje i oblikovanje ilustracije (npr. izraditi
prezentaciju o uionici).
Obrazovna postignua: ureivati vlastite prezentacije;
ispisivati prezentacije; postavljati sliku na slajd i
pronalaziti odgovarajue slike za vlastitu prezentaciju.
13. Povezivanje na Internet
Kljuni pojmovi: modem, lokalna mrea, protivirusni
program.
Obrazovna postignua: objasniti potrebu za brim
internetskim vezama u budunosti, samostalno
prilagoditi biranu vezu za kunu uporabu.
14. Obrazovni sadraji na Webu
Kljuni pojmovi: obrazovne stranice, internetski
sustav za uenje, e-uenje (npr. projektni zadatak
zemljopisnoga poloaja Hrvatske).
Obrazovna postignua: nauiti osnove samostalnoga
uenja s pomou sadraja na Internetu; upotrjebljivati
obrazovne portale i jednostavne sustave za uenje.
IZBORNE TEME
1. Korozija i postupci zatite metala
2. Zanimanja u elektrotehnici i polimerstvu
3. Izrada elektronikih sklopova
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
INFORMATIKA
UVOD
Predmet Informatika treba omoguiti uenicima
upoznavanje s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.
Nastavni sadraji iz podruja informacijske i
komunikacijske tehnologije moraju uenicima omoguiti:
stjecanje umijea uporabe dananjih raunala i primjenskih
programa (vjetine), upoznavanje s osnovnim naelima i
idejama na kojima su sazdana raunala odnosno
informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna
znanja) te razvijanje sposobnosti za primjene informacijske
i komunikacijske tehnologije u razliitim primjenskim
podrujima (rjeavanje problema).
Umijea, temeljna znanja i rjeavanje problema tri su
sastavnice obrazovnoga procesa koje se mogu razmatrati i
djelomino odvojeno, ali tek njihovo meusobno
proimanje dat e uenicima dobru podlogu za budue
cjeloivotno uenje.
Podrobni opis umijea, temeljnih znanja i rjeavanja
problema nalazi se u dokumentu Znanja i umijea iz
informacijske i komunikacijske tehnologije koje treba stei tijekom
cjelokupnoga kolovanja koji je sastavni dio HNOS-a.
IZBORNI PREDMET
CILJ
U okviru nastavnog predmeta uenici moraju nauiti
djelotvorno upotrebljavati raunala i biti sposobni ugraditi
osnovne zamisli algoritamskoga naina razmiljanja u
rjeavanje svakodnevnih problema.
Stoga, nastavni program mora osposobiti uenike:
E za rjeavanje problema;
E za komuniciranje posredstvom razliitih medija;
E za prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za
njihovu sintezu u informacije;
E za razumijevanje i kritiku ocjenu prikupljenih
informacija;
E za donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih
informacija;
E za timski rad pri rjeavanju problema.
ZADAE
Po zavretku osnovne kole uenici bi trebali biti u
stanju:
E vjeto upotrebljavati ulazno-izlazne naprave;
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pripremu
pisanih dokumenata i izradbu prikaza;
E djelotvorno upotrebljavati pomagala za pristup do
udaljenih informacija te za udaljeno komuniciranje;
E prepoznati i odabrati prikladna tehnoloka sredstva i
alate za rjeavanje odreene klase problema;
E razumjeti naine pohranjivanja informacija u
raunalima;
E prepoznati sklopovske i programske probleme koji se
310
Informatika
pojavljuju u svakodnevnom radu i odabrati naine
njihova otklanjanja;
E shvaati pravna i etika naela uporabe informacijske
i komunikacijske tehnologije i raspraviti posljedice
njihova naruavanja;
E upotrebljavati primjerene programske alate kao
potporu u uenju i istraivanju;
E upotrebljavati multimedijske alate kao potporu
vlastitoj i grupnoj produktivnosti u uenju;
E odabrati i ocijeniti prikladna pomagala za rjeavanje
raznovrsnih zadataka i problema iz stvarnoga ivota.
NAPOMENA
Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u devet
programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za
izradbu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.
Nastavna cjelina Rjeavanje problema i programiranje
moe se izvoditi ili uporabom jezika koji ukljuuju
kornjainu grafiku (alternativa A) ili uporabom nekog
proceduralnog jezika (alternativa B). Ne preporua se
uporaba obaju jezika.
Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program
prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola.
Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni
standard tehnike opremljenosti. Ako mogunosti
raunalnih uionica ne zadovoljavaju te standarde,
program e se morati prilagoditi.
Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni
rad pojedinog uenika na raunalu.
U kolama s ogranienim tehnikim i kadrovskim
mogunostima treba razmotriti ak i mogunost
smanjivanja sadraja tako da se nastavom obuhvati to vei
broj uenika makar i s optereenjem od samo jednog sata
tjedno.
Pri izvoenju nastave predmeta Informatika treba
poticati uporabu informacijske i komunikacijske
tehnologije u drugim predmetima. Meutim, treba obratiti
pozornost na svrhovitu i metodiki opravdanu uporabu
tehnologije. Bez ozbiljne metodike pripreme uporaba
informacijske i komunikacijske tehnologije moe se svesti
samo na prikazivanje arenih sliica.
Nastavni sadraji drugih predmeta mogli bi omoguiti
bolje razumijevanje i djelotvorniju uporabu informacijske
i komunikacijske tehnologije. Sprega s matematikom je
sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebna
prilagodba nastave hrvatskoga jezika (obrada teksta ima
neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovnoga
odgoja (grafiko suelja i slikovni prikazi zahtijevaju
sposobnost likovnoga izraavanja) i tehnikoga odgoja
(raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i
sustava).
Nastava informatike mora razviti kod uenika
sposobnost razlikovanja bitnoga od nebitnoga. Potrebno je
kod uenika razviti nazore koji e omoguiti razlikovanje
ali i integraciju virtualnoga i stvarnoga te kritikoga
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
prihvaanja sadraja (nije sve istinito, nije sve
dobronamjerno, anonimnost ne znai neodgovornost).
5. RAZRED
TEME
1. Bit
Kljuni pojmovi: bit, vrijednosti bita: 0 (nula) ili 1
(jedan), mogua stanja niza bitova.
Obrazovna postignua: napisati sva mogua stanja za
nizove od 2, 3 i 4 bita.
2. Brojevi zapisani etvorkom bitova
Kljuni pojmovi: teinska vrijednost bitova, binarni
zapis brojeva, binarna znamenka.
Obrazovna postignua: svojim rijeima objasniti kako
se nizom bitova moe zapisati broj nula i ogranieni
broj prirodnih brojeva (pri emu je najvei broj za
jedan manji od broja moguih stanja niza bitova);
krae zapisivati vrijednosti etvorke bitova jednim
simbolom.
3. Bajt
Kljuni pojmovi: bajt kao osmorka bitova ili dvije
etvorke bitova.
Obrazovna postignua: navesti koliko moguih stanja
moe poprimiti jedan bajt; izraunavati teine
binarnih mjesta uzastopnim mnoenjem s dva;
zapisivati vrijednosti bitova dvjema vrijednostima
etvorki.
4. Prikazivanje znakova nizom bitova jednog
bajta
Kljuni pojmovi: kd, kodiranje.
Obrazovna postignua: za zadani kratki tekst iz tablice
proitati kodne vrijednosti i zapisati ih na papiru.
5. Pohranjivanje niza znakova u spremnik
raunala, znakovna datoteka
Kljuni pojmovi: znakovna datoteka.
Obrazovna postignua: objasniti kako se u raunalima
pohranjuju tekstovi; napisati vieznamenkaste brojeve
kao kodne vrijednosti znamenki u potreban broj
bajtova; napisati dvoznamenkasti broj kodnim
vrijednostima u dva bajta i nakon toga vrijednost istog
broja prikazati vrijednostima bitova jednog bajta.
6. Spremnici raunala
Kljuni pojmovi: sredinji spremnik, pomoni
spremnici.
Obrazovna postignua: svojim rijeima opisati ulogu
pojedinih spremnika.
311
Informatika
7. Kako pokreemo programe?
Kljuni pojmovi: sklopovlje raunala, operacijski
sustav, primjenski programi.
Obrazovna postignua: objasniti svojim rijeima kako
se raunalo, kao univerzalni stroj, pokretanjem
odgovarajuih primjenskih programa pretvara u
namjenske strojeve.
8. Naini smjetanja i pristup do datoteka u
raunalu
Kljuni pojmovi: stablasti prikaz mapa, programska
datoteka, podatkovna datoteka.
Obrazovna postignua: objasniti koje operacije nad
datotekama obavlja operacijski sustav i kako
primjenski programi djeluju na sadraj datoteka;
pronai i pokrenuti zadani program ili podatkovnu
datoteku; stvarati, preimenovati i premjetati
podatkovne datoteke.
9. Osnovni alati programa za crtanje
Kljuni pojmovi: kist, brisalo, kantica.
Obrazovna postignua: koristiti osnovne alate u
jednostavnom programu za crtanje.
10. Rad s dijelovima crtea
Kljuni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,
zakretanje izreska.
Obrazovna postignua: kopirati izreske crtea.
11. Kombiniranje crtea iz dviju datoteka
Kljuni pojmovi: pokretanje dvaju crtea,
premjetanje izreska iz crtea u crte.
Obrazovna postignua: rabiti meuspremnik za
prenoenje dijelova crtea.
12. Pogled na sliku
Kljuni pojmovi: poveavanje (zoom); mapa piksela.
Obrazovna postignua: brisati osnovni element crtea
(piksel).
13. Svojstva crtea
Kljuni pojmovi: promjena veliine crtea,
pretvaranje viebojnog crtea u jednobojni crte,
dubina boje.
Obrazovna postignua: mijenjati veliine crtea i
dubinu boja crtea i ocjenjivati njegovu kakvou.
14. (A) O snovne naredbe programskog jezika
Kljuni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe
za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za
dizanje i sputanje pera te brisanje linije.
Obrazovna postignua: upotrebljavati nove naredbe u
programskom jeziku u rjeavanju jednostavnijih
zadataka; programom crtati kvadrat, trokut,
pravokutnik i esterokut.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
15. (A) Ponavljanje niza naredbi
Kljuni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje
jednakostraninog trokuta uporabom petlje, crtanje
esterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignua: crtati kvadrat, trokut i
esterokut pomou petlje.
16. (A) Uporaba petlje za crtanje niza likova
Kljuni pojmovi: crtanje jednakostraninog trokuta
uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom
petlje.
Obrazovna postignua: nacrtati niz kvadrata ako je
zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.
17. (A) Ulazne vrijednosti procedura
Kljuni pojmovi: programi s jednom ulaznom
vrijednou, programi s dvije ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignua: pisati programe koji crtaju
kvadrate, trokute ili esterokute promjenljivih duljina
stranice.
18. (A) Uporaba vie ulaznih vrijednosti
Kljuni pojmovi: crtanje paralelograma, crtanje
pravilnih likova, crtanje kocke.
Obrazovna postignua: pisati programe koji koriste
dvije ili vie ulaznih vrijednosti (crtanje pravokutnika
kojem su duljina i irina ulazne vrijednosti, crtanje
paralelograma kojem su ulazne vrijednosti duljine
stranica i kut izmeu dviju susjednih stranica).
19. (A) Odluke u programu
Kljuni pojmovi: uvjet za donoenje odluke, naredba
odluke, provjera ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignua: upotrebljivati naredbu odluke
u jednostavnijim zadacima (usporeivanje dvaju
brojeva, ispitivanje je li ulazna vrijednost vea ili
manja od zadanog broja, provjeravanje nalazi li se
ulazna vrijednost izmeu dva zadana broja).
14. (B) Pojam algoritma
Kljuni pojmovi: pojam algoritma, algoritam slijeda,
algoritam grananja.
Obrazovna postignua: napisati algoritam za
izvoenje raunske operacije, napisati algoritam za
odreivanje manjeg od dva zadana broja.
15. (B) Dijagram tijeka
Kljuni pojmovi: pojam dijagrama tijeka, grafiki
prikaz algoritma, simboli za dijagram tijeka.
Obrazovna postignua: nacrtati dijagram tijeka za
zbrajanje (oduzimanje, mnoenje ili dijeljenje) dva
broja, nacrtati dijagram tijeka za usporeivanje dva
broja.
16. (B) Naredbe za ulaz i izlaz podataka
Kljuni pojmovi: naredba za ulaz podataka, naredba
pridruivanja, naredba za izlaz podataka.
Obrazovna postignua: napisati program za izvoenje
jedne raunske operacije s dva uitana broja.
312
Informatika
20. Oblikovanje teksta
Kljuni pojmovi: oznaivanje nabrajanja u tekstu,
umetanje objekata (slika, simbola, broja stranica).
Obrazovna postignua: oblikovati tekst umetanjem
simbola, slike, obruba i ostalih efekata.
21. Ispis dokumenta
Kljuni pojmovi: prilagodba granica teksta na papiru,
pregled prije ispisa, opseg ispisa.
Obrazovna postignua: pregledati i ispraviti postavke
dokumenta prije ispisa; ispisati dokument.
22. Dodavanje zaglavlja i podnoja, pisanje u
vie stupaca
Kljuni pojmovi: zaglavlja i podnoja, stupci.
Obrazovna postignua: umetanje zaglavlja i podnoja
u dokument i njihovo popunjavanje sadrajima;
preslagivanje teksta u odabrani broj stupaca.
23. Osnovne usluge Interneta
Kljuni pojmovi: Internet, www, elektronika pota.
Obrazovna postignua: razumijevanje Interneta kao
skupa usluga.
24. WWW preglednik
Kljuni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje
Web stranica.
Obrazovna postignua: uporaba Web preglednika za
jednostavan pregled stranica.
25. Moja prva pretraga
Kljuni pojmovi: zadana rije ili izraz (pojam)
pretrage, izbor rezultata pretrage.
Obrazovna postignua: traiti zadani pojam na
Internetu.
26. Uporaba Web pote
Kljuni pojmovi: adrese poiljatelja i primatelja,
struktura poruke.
Obrazovna postignua: pisati jednostavne poruke.
6. RAZRED
TEME
1. Vrste datoteka, dokumenti
Kljuni pojmovi: programske datoteke, znakovne
datoteke, datoteke dokumenata.
Obrazovna postignua: objasniti u kojem se obliku
svi sadraji trajno uvaju u raunalu.
2. Prikaz slika na monitoru i pisau
Kljuni pojmovi: raster, piknja, piksel.
Obrazovna postignua: izraditi jednostavni crte u
biljenici na rasteru malih dimenzija; na rasteru
manjih dimenzija pokuati to tonije prikazati
pravocrtnu spojnicu dvaju piksela.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. (A) Crtanje kocke i kvadra
Kljuni pojmovi: naredbe za trodimenzionalno
crtanje, crtanje kocke, rotacija kocke.
Obrazovna postignua: crtati prikaze kocke i kvadra.
4. (A) Viestruke kornjae
Kljuni pojmovi: naredbe za rad s vie kornjaa.
Obrazovna postignua: izraditi crte s pomou vie
kornjaa.
5. (A) Tipovi podataka: numeriki, znakovni,
liste
Kljuni pojmovi: numeriki tip, znakovni tip, liste.
Obrazovna postignua: preoblikovati znakovne
nizove programom.
6. (A) Algoritmi koji koriste razliite tipove
podataka
Kljuni pojmovi: pisanje algoritma, prevoenje
algoritma u program.
Obrazovna postignua: ralaniti problem na manje
dijelove i rjeavati ga korak po korak.
3. (B) Uporaba naredbi za grananje
bezuvjetni skok
Kljuni pojmovi: naredba za grananje, naredba za
bezuvjetni skok.
Obrazovna postignua: napisati program za
usporeivanje dva broja.
4. (B) Algoritmi s uporabom petlje
Kljuni pojmovi: algoritam petlje.
Obrazovna postignua: sastaviti algoritam za ispis niza
brojeva ili za zbrajanje niza brojeva.
5. (B) Uporaba naredbi za petlju bez
logikog uvjeta
Kljuni pojmovi: naredba za petlju bez logikog
uvjeta.
Obrazovna postignua: napisati program za ispis niza
brojeva i program za zbroj niza brojeva.
7. Izrada i oblikovanje tablica, kretanje u
njima
Kljuni pojmovi: elementi tablice (stupac, redak,
elija), namjetanje visine retka i irine stupca,
spajanje i razdvajanje elija.
Obrazovna postignua: umetnuti u tekst tablicu
zadanog broja redova i stupaca te podesiti njihove
veliine; unijeti podatke u tablicu.
8. Poloaj i uokvirivanje tablice,
razvrstavanje u tablici
Kljuni pojmovi: poloaj tablice u tekstu, okviri
tablica (debljine i vrste crta, odabir sjenanja),
razvrstavanje podataka u tablici (rastuim ili
padajuim redoslijedom).
Obrazovna postignua: umetnuti u tekst tablicu
zadanog broja redova i stupaca, prilagoditi njihove
Informatika
veliine, unijeti podatke u tablicu te joj po potrebi
mijenjati poloaj; podatke razvrstati abecednim
redom; tablicu ukrasiti dodavanjem obruba zadane
debljine, vrste i boje linije.
9. Crtanje programom za obradbu teksta
Kljuni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih
likova, grupiranje objekata.
Obrazovna postignua: nacrtati zadane (osnovne)
objekte, obraditi ih linijama razliitih boja i debljina
te ih naredbom za grupiranje spojiti u jednu cjelinu.
10. Povezivanje raunala
Kljuni pojmovi: lokalna mrea, naini povezivanja.
Obrazovna postignua: objasniti svrhu i potrebu
povezivanja raunala i pristupiti podatcima na
drugome raunalu.
11. Paketni prijenos podataka mreom
Kljuni pojmovi: poruke, paketi podataka, norme za
prijenos (protokoli).
Obrazovna postignua: svojim rijeima objasniti
paketni prijenos.
i
12. Sustavno prikupljanje sadraja s Web-a
Kljuni pojmovi: opasnost od virusa, spremanje Web
stranice na disk, izdvajanje dijelova stranice.
Obrazovna postignua: pretvarati Web sadraje u
druge oblike.
13. Snimanje audio zapisa
Kljuni pojmovi: mikrofon, program za snimanje
zvuka, pohranjivanje zvune snimke.
Obrazovna postignua: snimati zvuk i pohraniti
snimku u zvunu datoteku, prepoznati zvunu
datoteku.
14. Oblikovanje audiozapisa
Kljuni pojmovi: WAV, MP3, liste (playlist).
Obrazovna postignua: koristiti neki od
multimedijskih sviraa (media player).
15. Montaa videozapisa
Kljuni pojmovi: videozahvat (capture), montiranje
kadrova, prijelazi (tranzicije).
Obrazovna postignua: stvoriti manji videozapis Web
kvalitete od nekoliko zasebnih videoklipova
snimljenih digitalnim fotoaparatom.
16. Obrada videozapisa u vremenu
Kljuni pojmovi: vremenski niz, umetanje zvunih
datoteka.
Obrazovna postignua: prilagoditi trajanje
videouratka.
17. Umetanje datoteka u videozapis
Kljuni pojmovi: ubacivanje slika; ubacivanje
videoisjeaka.
Obrazovna postignua: umetati crtee u
videodatoteku.
313
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
18. Zavrna obrada i pohrana videouradka
Kljuni pojmovi: najava i odjava, kakvoa (vrsnoa)
videodatoteke.
Obrazovna postignua: oblikovati i izgraditi
jednostavniji video uradak.
19. Upoznavanje alata za izradbu prezentacije
Kljuni pojmovi: traka sa izbornicima programa za
izradbu prezentacija, osnovne alatne trake.
Obrazovna postignua: prepoznati osnovno
okruenje alata za izradbu prezentacija.
20. Oblikovanje prezentacije
Kljuni pojmovi: kreiranje prezentacije, otvaranje i
spremanje prezentacije.
Obrazovna postignua: kreirati jednostavnu
prezentaciju.
21. Oblikovanje teksta na slajdovima
Kljuni pojmovi: oblikovanje i sjenanje teksta, naini
pogleda na slajdove.
Obrazovna postignua: ureivati tekst na slajdu.
22. Umetanje ilustracija
Kljuni pojmovi: umetanje i oblikovanje ilustracije.
Obrazovna postignua: postavljati sliku na slajd i
pronalaziti odgovarajue slike za vlastitu prezentaciju.
23. Ureivanje prezentacije
Kljuni pojmovi: premjetanje slajdova u pogledu
obrisa, kopiranje i brisanje slajdova, ispis prezentacije.
Obrazovna postignua: ureivati vlastite prezentacije
i ispisivati prezentacije.
24. Animacijski uinci
Kljuni pojmovi: koritenje gotovih animacijskih
shema, oblikovanje animacije na osnovi ponuenih
efekata, efekti prijelaza slajdova.
Obrazovna postignua: dodavati animacijske efekte
elementima na slajdu i koristiti tu vjetinu pri izradbi
vlastite prezentacije.
7. RAZRED
TEME
1. (A) Koordinatna grafika
Kljuni pojmovi: naredbe i funkcije koordinatne
grafike, usporedba koordinatne i kornjaine grafike.
Obrazovna postignua: crtati likove zadane
koordinatama vrhova te primijeniti naredbe i funkcije
koordinatne grafike u zadatcima.
2. (A) Zadatci o pravilnim mnogokutima
Kljuni pojmovi: crtanje pravilnog mnogokuta ako
zadan broj vrhova i duljina polumjera opisane
krunice, crtanje upisane krunice; raunanje opsega
i povrine pravilnog mnogokuta.
Obrazovna postignua: rjeavati matematike
probleme s pomou raunalnih programa.
314
Informatika
3. (A) Izrada grafikog suelja
Kljuni pojmovi: osnovni prozor, prozor s vidnim
naredbama, odreivanje poloaja prozora.
Obrazovna postignua: opisati nain programiranja
grafikih suelja raunalnih programa.
1. (B) Uporaba naredbe za petlju s logikim
uvjetom
Kljuni pojmovi: naredba za petlju s logikim uvjetom.
Obrazovna postignua: napisati jednostavan program
s uporabom petlje s logikim uvjetom.
2. (B) Crtanje ravnih linija i pravokutnika
Kljuni pojmovi: grafiki zaslon, naredba za crtanje
ravne linije, naredba za crtanje pravokutnika.
Obrazovna postignua: nacrtati ravnu liniju sa
zadanom poetnom i zavrnom tokom zadane boje,
nacrtati pravokutnik zadane duljine i irine, sa
zadanom koordinatom jednog vrha.
3. (B) Crtanje krunice
Kljuni pojmovi: naredba za crtanje krunice.
Obrazovna postignua: nacrtati krunicu zadanog
sredita i polumjera.
4. Stvaranje radne biljenice
Kljuni pojmovi: dijelovi proraunske tablice, aktivna
elija, oblici pokazivaa mia.
Obrazovna postignua: otvoriti radnu biljenicu,
pokazivaem mia oznaavati redove, stupce, elije,
oitati njihove oznake na radnom listu.
5. Unos podataka
Kljuni pojmovi: vrsta podataka (tekstualni podaci,
numeriki podaci), unos formula.
Obrazovna postignua: pisati formule uporabom
znaka jednakosti i navoenjem konstanti ili varijabli
koje su u matematikoj zavisnosti.
6. Uporaba radne biljenice
Kljuni pojmovi: kazalo radne biljenice, umetanje i
brisanje (elija, redova i stupaca), kopiranje i
premjetanje formula.
Obrazovna postignua: kopirati i premjetati te brisati
sadraje pojedinih elija, ubaciti red ili stupac u
proraunsku tablicu, koristiti brzi izbornik.
7. Ureivanje tablice
Kljuni pojmovi: brisanje sadraja i formata elije,
promjene irina stupaca i visine redaka, obrubljivanje
elije.
Obrazovna postignua: promijeniti dimenzije stupaca
i redaka u proraunskoj tablici; promijeniti sadraj i
obrubiti elije.
8. Formati brojeva u elijama tablica
Kljuni pojmovi: formati brojeva (decimalni broj,
valuta, postotak), formati za nadnevke, korisniki
formati.
Obrazovna postignua: pretvarati jedan format broja
u drugi.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
9. Nizovi podataka
Kljuni pojmovi: kopiranje podataka i nizova,
popunjavanje nizova brojeva i nadnevaka, relativna i
apsolutna adresa.
Obrazovna postignua: nadopunjavati nizove
raznovrsnim podatcima, pretvarati relativne adrese
elija u apsolutne adrese, te raditi jednostavne
izraune pomou njih.
10. Grafikoni
Kljuni pojmovi: vrste grafikona, elementi grafikona,
pomagalo za izradbu grafikona.
Obrazovna postignua: izraditi grafikon na temelju
zadane tablice i oblikovati njegove elemente.
11. Promjena prikaza i ispis radne biljenice
Kljuni pojmovi: prikaz vie radnih biljenica, prikaz
vie listova jedne radne biljenice, zamrzavanje dijelova
proraunske tablice, zaglavlje i podnoje stranice,
pregled prije ispisa, ispis radne biljenice.
Obrazovna postignua: postaviti trake za zamrzavanje
na dugakim radnim listovima kako bi znaenje
podataka bilo jasno i na udaljenim dijelovima tablice;
postaviti zaglavlje i podnoje.
12. Osnovne funkcije u programu za izradbu
proraunskih tablica
Kljuni pojmovi: sintaksa funkcije (argumenti, znak
razdvajanja), osnovne funkcije.
Obrazovna postignua: koristiti osnovne funkcije i s
pomou njih napraviti potrebne izraune; pronai
prosjenu veliinu, maksimalnu i minimalnu vrijednost
niza brojeva.
13. Grafiki elementi
Kljuni pojmovi: crtanje grafikih oblika s pomou
predloaka, samostalno crtanje grafikih oblika s
pomou osnovnih elemenata (crta, strelica,
pravokutnik), odabir i mijenjanje boje linije i
ispunjenja, trodimenzionalni efekti.
Obrazovna postignua: izraditi sheme i crtee na
slajdu; izraditi vlastiti crte koji e opisati zadanu temu.
14. Tekstni okviri
Kljuni pojmovi: postavljanje tekstnog okvira na slajd,
ureivanje tekstnog okvira (rubovi, vrsta, veliina i
boja pisma), ispunjavanje bojom i trodimenzionalni
efekt, ukrasni tekst (dodavanje i ureivanje).
Obrazovna postignua: dodavati tekstne okvire i
ukrasne tekstove na slajdove u vlastitoj prezentaciji.
15. Dodatni elementi u prezentaciji
Kljuni pojmovi: tablice, organizacijski dijagram,
tablini prorauni.
Obrazovna postignua: dodavati razliite elemente
(tablice, grafikoni, organizacijski dijagrami) na slajd i
ureivati ih.
315
Informatika
16. Vizualni (grafiki) HTML ureivai
Kljuni pojmovi: upoznavanje suelja, tekst i pozadina,
umetanje grafikih elemenata.
Obrazovna postignua: izraditi jednostavnu osobnu
Web stranicu.
17. Poveznice (linkovi)
Kljuni pojmovi: indeksna stranica, tekst kao
poveznica, slika kao poveznica.
Obrazovna postignua: umetnuti slikovni element u
stranicu i pretvoriti ga u poveznicu na drugu stranicu.
18. Elementi stranice
Kljuni pojmovi: grafika i pozadina, jednostavne
tablice, oblikovani tekst.
Obrazovna postignua: koristiti tablicu kao element
na Web stranicama.
19. Jezik HTML
Kljuni pojmovi: struktura HTML dokumenta,
HTML oznake (tag), jednostavan HTML opis
stranice.
Obrazovna postignua: protumaiti jednostavni
HTML opis stranice.
20. Oznake i parametri HTML jeziku
Kljuni pojmovi: oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.
Obrazovna postignua: znati dodavati parametre na
osnovne oznake.
21. Uporaba vizualnog HTML ureivaa za
izradbu osobne Web stranice
Kljuni pojmovi: planiranje strukture stranice,
upravljanje strukturom, izrada i objava stranice.
Obrazovna postignua: uobliiti strukturu stranice.
22. Struktura Interneta
Kljuni pojmovi: posluitelj, klijent, naini
komunikacije.
Obrazovna postignua: znati objasniti naine
komunikacije unutar Interneta.
23. Ostale Internet usluge
Kljuni pojmovi: udaljeni prijenos datoteka (FTP).
Obrazovna postignua: opisati opisane usluge
Interneta.
24. Davatelj usluga na Internetu
Kljuni pojmovi: pristup Internetu; udomljavanje
Web stranica.
Obrazovna postignua: objasniti ulogu posluitelja.
25. Povezivanje na Internet
Kljuni pojmovi: vrste modema, uloga modema.
Obrazovna postignua: objasniti potrebu za brim
Internet vezama u budunosti.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
IZBORNA TEMA
1. (A) Osnove rekurzivnog programiranja
8. RAZRED
TEME
1. Elektroniki logiki sklopovi i registri
Kljuni pojmovi: logiki sklopovi, registri, sabirnice.
Obrazovna postignua: objasniti kako se odvijaju
osnovne funkcije raunala na strojnoj razini, objasniti
ulogu operacijskog sustava u djelovanju raunala.
2. Paralelni i slijedni ulazno-izlazni pristupi
raunala
Kljuni pojmovi: paralelni pristup, serijski pristup,
pretvaranje bitova u elektrike veliine, oitavanje
stanja tipki.
Obrazovna postignua: opisati neke primjere
(primjerice, kuanski ureaji) gdje se ugraena
raunala koriste u upravljakim napravama.
3. Svojstva raunala
Kljuni pojmovi: brzina procesora, kapacitet
spremnika, brzina prijenosa podataka.
Obrazovna postignua: nabrojati osnovna svojstva
raunala i mjere za njihovu usporedbu.
4. Pohranjivanje multimedijskih sadraja,
obrada zvuka
Kljuni pojmovi: spremniki prostor za pohranjivanje
slika i filmova i zvuka, brzine prijenosa i obradbe
multimedijskih sadraja, analogno-digitalna i
digitalno-analogna pretvorba.
Obrazovna postignua: ocijeniti veliine datoteka za
pohranjivanje multimedijskih sadraja.
5. (A) Grafike naredbe u programu
Kljuni pojmovi: naredbeni gumbi, klizne trake,
okviri s tekstom.
Obrazovna postignua: upotrijebiti osnovne grafike
naredbe grafikim kontrolama.
6. (A) Procedure i programske funkcije
Kljuni pojmovi: programska funkcija, ugnijeene
funkcije.
Obrazovna postignua: upotrebljivati u programima
neke unaprijed pripremljene funkcije.
7. (B) Potprogrami
Kljuni pojmovi: pojam potprograma.
Obrazovna postignua: napisati jednostavniju
proceduru (sa ili bez parametara) te je pravilno
pozvati u programu.
316
Informatika
8. (A,B) Primjena programiranja u nastavi
matematike
Kljuni pojmovi: crtanje kvadratne funkcije, crtanje
funkcije drugog korijena.
Obrazovna postignua: upotrebljivati raunalo kao
pomagalo pri rjeavanju jednostavnih geometrijskih
zadataka.
9. (A,B) Primjena programiranja u fizici i
kemiji
Kljuni pojmovi: primjena u kinematici, simulacija
kosog hitca, primjena za osnovna kemijska
izraunavanja.
Obrazovna postignua: upotrebljavati raunalo kao
pomagalo za rjeavanje zadataka iz fizike i kemije.
10. Baza podataka
Kljuni pojmovi: baza podataka, tablica podataka u
bazi, upis u polja tablice.
Obrazovna postignua: stvoriti jednostavnu tablicu u
nekom programu za upravljanje bazama podataka.
11. Upisni obrasci i pretraga
Kljuni pojmovi: izrada upisnog obrasca, vizualno
oblikovanje upisnog obrasca, auriranje podataka s
pomou obrasca.
Obrazovna postignua: upisivati podatke u prireene
baze podataka, pretraivati ih, aurirati i brisati.
12. Ureivanje glavnog slajda
Kljuni pojmovi: glavni slajd, logotip, podnoje
slajda.
Obrazovna postignua: izraditi jednostavni glavni
slajd s logotipom i podnojem.
13. Veze izmeu slajdova
Kljuni pojmovi: hiperveze izmeu slajdova,
hiperveze izmeu prezentacije i drugih dokumenata,
akcijski gumbi.
Obrazovna postignua: postaviti hiperveze izmeu
slajdova; postaviti akcijske gumbe na slajd i odrediti
njihova osnovna svojstva; postavljati veze izmeu
slajdova pri izradbi kviza i sl.
14. Prikazivanje prezentacije
Kljuni pojmovi: izvedba prezentacije, postavljanje
trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije.
Obrazovna postignua: pripremiti prezentaciju za
izvoenje i obaviti njezino izvoenje.
15. Timska izrada Web stranica razreda
Kljuni pojmovi: dogovor i podjela uloga u skupini,
obrada sadraja, provjera uspjenosti i ispravak.
Obrazovna postignua: suraivati u skupini.
16. Tehnike objavljivanja
Kljuni pojmovi: prijenos datoteka (FTP), Web
publiciranje, sinkronizacija.
Obrazovna postignua: znati objaviti svoje vlastite
Web stranice.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
17. Objavljivanje Web mjesta
Kljuni pojmovi: Web mjesto, lokalno predstavljanje
Web mjesta, objavljivanje Web mjesta (publiciranje).
Obrazovna postignua: objaviti svoj Web uradak.
18. Pokretni dijelovi stranica
Kljuni pojmovi: datoteka s animiranim sadrajima,
program za animaciju.
Obrazovna postignua: izraditi animaciju i umetnuti
je na Web stranicu.
19. Kritiki odnos prema Internetu
Kljuni pojmovi: izbor kvalitetnih sadraja,
popularizacija domaih sadraja.
Obrazovna postignua: ocjenjivati sadraje
dobavljene Internetom.
20. Sudjelovanje u Internet projektima
Kljuni pojmovi: besplatni volonterski projekti,
sponzorirani projekti, komercijalni projekti.
Obrazovna postignua: prijaviti se i sudjelovati
aktivno u Internet projektu.
21. kolski Internet projekti
Kljuni pojmovi: upoznavanje uenika s projektima u
koli, izbor eljenog projekta.
Obrazovna postignua: potaknuti stvaralako
predlaganje i kritiku.
IZBORNE TEME
1. Logike izjave
2. Krae zapisivanje logikih izjava i njihovih
vrijednosti, logike funkcije
3. Osnovne logike funkcije
4. Uporaba logikih funkcija u programiranju
5. Primjeri rekurzivnog programiranja
IZVANNASTAVNA
AKTIVNOST
CILJ
Nastavni sadraji iz podruja informacijske i
komunikacijske tehnologije moraju uenicima omoguiti:
E stjecanje umijea uporabe dananjih raunala i
primjenskih programa (u daljnjem tekstu: umijea);
E upoznavanje s osnovnim naelima i idejama na
kojima su sazdana raunala odnosno informacijska i
komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu:
temeljna znanja);
E razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i
komunikacijske tehnologije u razliitim primjenskim
podrujima (u daljnjem tekstu: rjeavanje problema).
317
Informatika
ZADAE
U dokumentu Obrazovanje iz informacijske i
komunikacijske tehnologije u osnovnoj koli, koji je sastavni dio
HNOS-a razmatraju se detaljnije ciljevi i zadae predmeta
Informatika.
Ustanovljuje se da bi bilo poeljno da uenici po
zavretku 4. razreda budu u stanju:
E upotrebljavati raunalo koritenjem ulazno-izlaznih
naprava;
E upotrebljavati raunalo kao pomagalo pri uenju;
E raspravljiti o informacijskoj i komunikacijskoj tehno-
logiji uporabom ispravnog nazivlja;
E upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske
izvore za uenje (interaktivne udbenike, obrazovne
programe, multimedijske enciklopedije i sl.);
E suraivati s drugim uenicima, uiteljima, roditeljima
i ostalima pri uporabi tehnologije;
E pokazivati pozitivno drutveno i etiko ponaanje te
odgovornost pri uporabi tehnologije;
E nainiti uzrastu primjerene multimedijske
rukotvorine (artefakte) uz pomo uitelja, lanova
obitelji i drugih uenika;
E upotrebljivati prikladne programe za rjeavanje
problema primjerenih uzrastu;
E prikupljati obavijesti i komunicirati s drugima
uporabom tehnologije uz pomo uitelja, lanova
obitelji i drugih uenika;
E razumjeti kako na koristan nain rasporediti obavijesti
(primjerice, stvaranjem abecednih popisa bez uporabe
raunala).
NAPOMENA
Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u devet
programskih cjelina koji se nalaze u dokumentu Podloge za
izradbu obrazovnog standarda koji je sastavni dio HNOS-a.
Od tih devet programskih cjelina u prva etri razreda
obrauju se postupno pet cjelina tako da se postigne
kruno irenje znanja u vertikali kolovanja.
Nastavne teme pojedinih cjelina razvrstane su po
razredima uz uvaavanje naela spiralnog modela po
kojima se isti sadraj tijekom kolovanja ne ui neovisno
vie puta ve se znanje steeno na niim stupnjevima
obrazovanja proiruje u viima.
Izvoenje izvan nastavnih aktivnosti po ovom programu
uvodi uenike na najizravniji nain u podruje
informacijske i komunikacijske tehnologije. Uenici koji
svladaju taj program mnogo e uspjenije savladati program
izbornog predmeta u viim razredima osnovne kole.
Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program
prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola.
Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni
standard tehnike opremljenosti. Ako mogunosti
raunalnih uionica ne zadovoljavaju te standarde program
e se morati prilagoditi.
Kvalitetno izvoenje programa pretpostavlja samostalni
rad pojedinog uenika na raunalu.
U kolama s ogranienim tehnikim i kadrovskim
mogunostima treba razmotriti i mogunost smanjivanja
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
sadraja tako da se nastavom obuhvati to vei broj uenika
makar i s optereenjem manjim od jednog sata tjedno.
1. RAZRED
TEME
1. Osobno raunalo
Kljuni pojmovi: vanjski dijelovi raunala, namjena
vanjskih dijelova.
Obrazovna postignua: prepoznati, pokazati i
imenovati vanjske dijelove raunala.
2. Ukljuivanje i iskljuivanje raunala
Kljuni pojmovi: tipka za ukljuivanje, pokaziva
mia, gumbi za iskljuivanje.
Obrazovna postignua: pravilno ukljuiti i iskljuiti
raunalo; pokazati da je uenik svladao jednostruki
klik miem.
3. Pokretanje i zaustavljanje programa
Kljuni pojmovi: pokretanje programa, prozor,
zaustavljanje programa.
Obrazovna postignua: pokrenuti neki jednostavniji
program i zaustaviti ga.
4. Uporaba CD/DVD naslova
Kljuni pojmovi: umetanje i izvlaenje CD/DVD
diska, postupanje s CD/DVD diskom.
Obrazovna postignua: umetnuti i izvui CD/DVD
iz pogona optikog diska.
5. Uporaba obrazovnih programa
Kljuni pojmovi: snalaenje u programu, razlikovanje
slike i teksta kao poveznice.
Obrazovna postignua: pokrenuti neki (po izboru
uitelja) obrazovni program i snalaziti se u njemu.
6. Uporaba jednostavnog programa
crtanje
Kljuni pojmovi: simbol olovke, podruje crtanja,
spremanje crtea.
Obrazovna postignua: pomicanjem simbola olovke
po podruju crtanja s pomou mia nacrtati neki
jednostavni lik.
7. Osnovni alati programa za crtanje
Kljuni pojmovi: kist, brisalo, kantica.
Obrazovna postignua: koristiti osnovne alate u
jednostavnom programu za crtanje.
8. Podeavanje alata programa za crtanje
Kljuni pojmovi: boja crte i ispune, debljine crta,
otvaranje datoteke spremljenog crtea.
Obrazovna postignua: podesiti osnovne alate po
potrebi crtea.
9. Crtanje geometrijskih likova
Kljuni pojmovi: kvadrat, pravokutnik, trokut.
Obrazovna postignua: nacrtati nekoliko osnovnih
likova razliitih veliina i poloaja.
Informatika
10. Osnove pisanja teksta
Kljuni pojmovi: tipkovnica, tipke.
Obrazovna postignua: pravilno upotrijebiti tipke za
slova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanje
i tipke za kretanje po tekstu.
11. Uporaba jednostavnog programa za
pisanje
Kljuni pojmovi: prozor programa za pisanje, glavni
izbornik, podruje pisanja.
Obrazovna postignua: pravilno pokrenuti program i
napisati neku kratku rije.
12. Osnovni koraci kornjae
Kljuni pojmovi: grafiki pokaziva kornjae, kretanja
kornjae, brisanje slike.
Obrazovna postignua: crtati ravne linije zadane
duljine od 1 do 20, brisati sliku.
13. Olovka kornjae
Kljuni pojmovi: boje olovke, dizanje olovke,
sputanje olovke.
Obrazovna postignua: pomicati kornjau s dignutim
ili sputenim perom.
14. Okret kornjae koso lijevo i desno
Kljuni pojmovi: postavljanje kornjae za crtanje
kosih crta.
Obrazovna postignua: crtati kose linije.
15. Kretanje kroz labirint
Kljuni pojmovi: snalaenje u kornjainom svijetu.
Obrazovna postignua: pronai najjednostavnije
rjeenje postavljenog zadatka.
za
2. RAZRED
TEME
1. Mape i datoteke
Kljuni pojmovi: mapa, datoteka, imena mapa i
datoteka.
Obrazovna postignua: razlikovati datoteke od mapa.
2. Rad s mapama i datotekama
Kljuni pojmovi: stvaranje mape, premjetanje mapa i
datoteka, kopiranje mapa i datoteka.
Obrazovna postignua: nainiti novu mapu,
premjestiti mapu i datoteku, kopirati mapu i
datoteku; povlaenjem mia upravljati pomicanjem
znake na zaslonu monitora te premjetati datoteke iz
jedne mape u drugu.
3. Promjena izgleda radne povrine
Kljuni pojmovi: prozor opisa svojstava radne
povrine, izbor vrste svojstva, promjena slikovne
podloge.
318
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Obrazovna postignua: promijeniti slikovnu podlogu
radne povrine; ukljuiti zatitu zaslona; svojim
rijeima opisati vanost zatite zaslona.
4. Multimedijski CD/DVD
Kljuni pojmovi: audio CD/DVD, video CD/DVD.
Obrazovna postignua: presluavati audiozapise i
pregledavati videozapise raunalom.
5. Rad s dijelovima crtea
Kljuni pojmovi: izrezak, kopiranje izreska,
zakretanje izreska.
Obrazovna postignua: kopirati izreske crtea.
6. Kombiniranje crtea iz dviju datoteka
Kljuni pojmovi: otvaranje dvaju crtea, premjetanje
izreska iz crtea u crte.
Obrazovna postignua: rabiti meuspremnik za
prenoenje dijelova crtea.
7. Pogled na sliku
Kljuni pojmovi: poveavanje (zoom), mapa piksela.
Obrazovna postignua: brisati osnovni element crtea
(piksel).
8. Pisanje i spremanje jednostavnog teksta
Kljuni pojmovi: pravila pisanja na raunalu,
otvaranje datoteke, pohranjivanje datoteke.
Obrazovna postignua: napisati velika slova na
poetku reenice i pravilno pisati znakove
interpunkcije; pisati tekst podijeljen na odlomke.
9. Ureivanje stranice teksta
Kljuni pojmovi: orijentacija i veliina papira,
porubnice, ispis teksta na papiru.
Obrazovna postignua: urediti i ispisati tekst.
10. Bojanje likova
Kljuni pojmovi: naredba za bojenje likova, bojenje
kvadrata i pravokutnika.
Obrazovna postignua: bojiti prethodno nacrtani lik.
11. Naredbe za okretanje lijevo i desno
Kljuni pojmovi: naredba za okret ulijevo, naredba za
okret udesno, crtanje trokuta.
Obrazovna postignua: crtati trokut jednakih duljina
stranica.
12. Crtanje esterokuta
Kljuni pojmovi: crtanje esterokuta zadane duljine
stranice, bojenje esterokuta.
Obrazovna postignua: crtati esterokut zadane
duljine stranica.
13. Izrada crtea s pomou nauenih naredbi
Kljuni pojmovi: nema novih pojmova (utvrivanje
ranije steenog znanja).
Obrazovna postignua: crtati kvadrate, pravokutnike,
te trokute i esterokute jednakih duljina stranica.
319
Informatika
14. Osnovne usluge interneta
Kljuni pojmovi: Internet, www, elektronika pota.
Obrazovna postignua: razumijevanje Interneta kao
skupa usluga.
15. WWW preglednik
Kljuni pojmovi: upis www adrese, pregledavanje
Web stranica.
Obrazovna postignua: uporaba Web preglednika za
jednostavan pregled stranica.
3. RAZRED
TEME
1. Vrste spremnika (memorije)
Kljuni pojmovi: vanjski spremnici, unutarnji
spremnici, radni i trajni spremnici.
Obrazovna postignua: objasniti razliku izmeu
trajnog i radnog spremnika, nabrojati unutranje i
vanjske spremnike.
2. Povezivanje raunala
Kljuni pojmovi: lokalna mrea, veza s internetom,
modem.
Obrazovna postignua: svojim rijeima opisati
potrebu povezivanja raunala i opisati naine kako se
to ostvaruje.
3. Snimanje audio zapisa
Kljuni pojmovi: mikrofon, program za snimanje
zvuka, pohranjivanje zvune snimke.
Obrazovna postignua: prepoznati zvunu datoteku;
snimati zvuk i pohraniti snimku u zvunu datoteku.
4. Svojstva crtea
Kljuni pojmovi: promjena veliine crtea,
pretvaranje viebojnog crtea u jednobojni crte,
dubina boje.
Obrazovna postignua: mijenjati veliine crtea i
dubinu boja crtea i ocjenjivati njegovu kakvou.
5. Promjena izgleda crtea
Kljuni pojmovi: vodena boja, pastelni crte,
zamuenje.
Obrazovna postignua: mijenjati izgled crtea
uporabom razliitih efekata.
6. Oznaivanje i kopiranje teksta
Kljuni pojmovi: oznaavanje, kopiranje,
premjetanje.
Obrazovna postignua: promijeniti vrstu pisma, stil ili
veliinu slova na postojeem tekstu.
7. Traenje i zamjena rijei
Kljuni pojmovi: pronalaenje rijei, zamjena rijei.
Obrazovna postignua: traiti i zamjenjivati rijei;
koristiti program za pruanje pomoi i u njegovu
indeksu pronalaziti kljune rijei.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
8. Pisanje prvog programa
Kljuni pojmovi: pojam programa kao niza naredbi;
otvaranje i zatvaranje ureivaa; spremanje programa
i otvaranje spremljenoga programa.
Obrazovna postignua: upotrebljivati ureiva teksta
pri pisanju programa.
9. Procedure u programu
Kljuni pojmovi: procedura, ralanjivanje zadatka na
procedure.
Obrazovna postignua: rastaviti problem na manje
dijelove; pokazati manje dijelove od kojih se sastoji
postavljeni zadatak.
10. Programi za rjeavanje raunskih zadataka
Kljuni pojmovi: ispis podataka, osnovne raunske
operacije.
Obrazovna postignua: pisati i koristiti programe za
obavljanje etiriju raunskih operacija te za raunanje
opsega kvadrata, pravokutnika i trokuta.
11. Moja prva pretraga
Kljuni pojmovi: zadana rije ili izraz (pojam)
pretrage, izbor rezultata pretrage.
Obrazovna postignua: traiti zadani pojam na
internetu.
12. Uporaba Web pote
Kljuni pojmovi: adrese poiljatelja i primatelja;
struktura poruke.
Obrazovna postignua: pisati jednostavne poruke.
13. Prihvatljivo ponaanje pri slanju pote
Kljuni pojmovi: pravila ponaanja.
Obrazovna postignua: komunicirati na internetu na
prihvatljiv nain.
4. RAZRED
TEME
1. Snimanje fotozapisa
Kljuni pojmovi: digitalni fotoaparat, okidanje, zaslon
traila.
Obrazovna postignua: snimati digitalnim
fotoaparatom.
2. Obrada digitalnih fotografija
Kljuni pojmovi: pohranjivanje fotozapisa, viestruko
preimenovanje, viestruka promjena veliine.
Obrazovna postignua: premjetati fotografije s
digitalnog fotoaparata na disk.
3. Snimanje videozapisa
Kljuni pojmovi: digitalna kamera, snimanje videa,
pregled snimke.
Obrazovna postignua: snimati digitalne videozapise.
320
Informatika
4. Postupci skeniranja
Kljuni pojmovi: skeniranje, kontrast i osvjetljenje,
uravnoteenost boja i zasienje.
Obrazovna postignua: skenirati crtee s papira.
5. Osnovne naredbe programskog jezika
Kljuni pojmovi: naredbe za naprijed i nazad, naredbe
za lijevo i desno uz zadani broj stupnjeva, naredbe za
dizanje i sputanje pera te brisanje linije.
Obrazovna postignua: upotrebljivati nove naredbe u
programskom jeziku u rjeavanju jednostavnijih
zadataka; programom crtati kvadrat, trokut,
pravokutnik i esterokut.
6. Ponavljanje niza naredbi
Kljuni pojmovi: crtanje kvadrata, crtanje
jednakostraninoga trokuta uporabom petlje, crtanje
esterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignua: crtati kvadrat, trokut i
esterokut pomou petlje.
7. Uporaba petlje za crtanje niza likova
Kljuni pojmovi: crtanje jednakostraninoga trokuta
uporabom petlje, crtanje esterokuta uporabom petlje.
Obrazovna postignua: nacrtati niz kvadrata ako je
zadan broj kvadrata i duljina stranice kvadrata.
8. Ulazne vrijednosti procedura
Kljuni pojmovi: programi s jednom ulaznom
vrijednou, programi s dvije ulazne vrijednosti.
Obrazovna postignua: pisati programe koji crtaju
kvadrate, trokute ili esterokute promjenljivih duljina
stranica.
9. Postupak pripreme programa
Kljuni pojmovi: postupak ralanjivanja sloenijeg
zadatka.
Obrazovna postignua: ralaniti problem na manje
dijelove i rjeavati ih korak po korak.
10. Programski alat za elektroniku potu
Kljuni pojmovi: mape u elektronikoj poti,
upravljanje porukama, opasnost od virusa.
Obrazovna postignua: upotrebljivati alat za
elektroniku potu.
11. Rad s porukama
Kljuni pojmovi: odgovor na poruku, prosljeivanje
poruke, privitci.
Obrazovna postignua: pravilno upravljati porukama
elektronike pote.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KLUTURA
UVOD
Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruje
zbog svoga znaenja za skladan razvoj antropolokih
obiljeja uenika jedinstveno je po mogunostima i
posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu
biotiku uvjetovanost kao tjelesno vjebanje, koje u
kolstvu osmiljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene
kulture. To pretpostavlja da nastava treba biti primjerena
razvojnim znaajkama djece i mladei, koje ovaj program
u cijelosti uzima u obzir raspodjelom programskih sadraja
po razvojnim razdobljima. Time osigurava usmjerenost
nastave tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju
i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u
pojedinom razvojnom razdoblju bitne za uenike.
Program tjelesne i zdravstvene kulture sadrava temeljne
postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga
podruja kojega odreuju obrazovna, antropoloka i odgojna
sastavnica. Obrazovna sastavnica se odnosi na usvajanje
bitnih teorijskih i motorikih znanja zbog ega u
programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi
prevladavaju modificirana biotika i osnovna kinezioloka
motorika znanja, dok su u predmetnoj nastavi kao
nadgradnja uvrtena napredna kinezioloka motorika
znanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja iz
kineziologije, koja u sprezi s motorikim znanjima izravno
potiu razvoj osobnosti uenika.
Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji na
utjecaj razliitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju
viestruke promjene morfolokih obiljeja i poboljanja
funkcionalno-motorikih sposobnosti. Upravo se zato
antropoloka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosi
na sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfolokih,
motorikih i funkcionalnih obiljeja uenika.
Opi morfoloki uinci podrazumijevaju utjecaj na
sastav tijela unutar kojega se istie povoljan odnos izmeu
koliine miine mase i potkonoga masnog tkiva, te
prevencija pretilosti. Fizioloki uinci usmjereni su na
poticanje funkcija krvoilnoga i dinoga sustava te
djelovanje na kakvou kotano-miinoga sustava.
Pozitivno djelovanje na imunoloki sustav jednako je
potrebno za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i
kroninih bolesti.
Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture oituje se i u
prostoru razvoja motorikih sposobnosti, ime poveava
mogunosti motorikog izraavanja uenika u svim
aktivnostima. Pritom struno provedeni procesi tjelesnoga
vjebanja razvijaju motorike sposobnosti znatno iznad
razine dostine samo spontanim biotikim rastom i
razvojem.
Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima cilj
stvaranje takvoga sustava vrijednosti uenika prema
tjelesnom vjebanju koji e potaknuti samostalno i
cjeloivotno provoenje tjelovjebe. Takve navike izvor
su ukljuivanja djece i mladei u portske klubove i
321
Tjelesna i zdravstvena kultura
bavljenja portskom rekreacijom u drugoj i treoj ivotnoj
dobi.
Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno
znaajan i neizostavan dio opega obrazovanja i kulture
ivljenja.
CILJ
Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobiti uenike
za primjenu teorijskih i motorikih znanja koja omoguuju
samostalno tjelesno vjebanje radi vee kvalitete ivljenja.
Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura uinkovito mijenja
osobine i razvija sposobnosti, ime izravno osigurava
promicanje zdravlja kao nezamjenjljivoga imbenika svih
ljudskih aktivnosti.
OPE ZADAE
Zadae tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli
trajno su usmjerene na:
E usvajanje teorijskih i motorikih znanja za
svakodnevne motorike aktivnosti, djelotvorno
koritenje slobodnog vremena i snalaenje u
urgentnim situacijama;
E zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje
samostalnoga vjebanja;
E ukljuivanje u portske klubove i razvijanje interesa
za osobni napredak u razliitim portskim
aktivnostima;
E usvajanje znanja o samostalnoj kontroli tjelesnog
vjebanja;
E upoznavanje sa zakonitostima rasta i razvoja temeljnih
antropolokih obiljeja;
E usvajanje znanja o ouvanju i promicanju zdravlja;
E praenje sastava tijela i prevencija pretilosti;
E razvijanje i njegovanje higijenskih navika;
E promicanje opih ljudskih vrijednosti;
E omoguivanje osobne afirmacije uenika;
E osposobljavanje za timski (skupni) rad:
E aktivan boravak u prirodi.
Bioloke promjene u rastu i razvoju uenika i uenica,
zahtijevaju u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi tvorbu
posebnih zadaa po trogodinjim razvojnim razdobljima.
NAPOMENA
Program tjelesne i zdravstvene kulture izraen je u
skladu s njegovim vrijednostima i utjecajem na promjene
strukture linosti, a ovjeka prikazuje kao integralnu
antropoloku cjelinu. Programska irina uvjetovana je
naelom povezanosti zadataka odgoja i obrazovanja, zbog
ega su motorika znanja sredstvo za postizavanje
odreenih zadaa, a ne same sebi cilj odgojno-obrazovnog
rada. Ispunjavanje navedenog uvjetovalo je izradbu ovog
programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi na
objektivnu provedivost nastavne teme u materijalnim
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
uvjetima osnovnih kola Republike Hrvatske, a drugi na
primjerenost teme dobi i spolu uenika. Slijede kriteriji
sigurnost uenika, korisnost nastavne teme za svakodnevno
ivljenje, portsku rekreaciju, urgentne situacije ili
temeljnost za nadgradnju razliitih kineziolokih
aktivnosti, znaaj teme za razvoj antropolokih obiljeja
uenika i usklaenost s interesima i potrebama uenika.
Time je ovaj program rastereen nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u
veem broju kola ili koje zbog sloenosti veliki broj
uenika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli
osmiljen je po razvojnim razdobljima. Svako razvojno
razdoblja navodi posebne antropoloke, obrazovne i
odgojne zadae, pri emu se unutar obrazovnih opisuju
temeljna teorijska i motorika znanja. Slijedi popis
nastavnih cjelina i tema po razredima unutar kojega su
masnijim tiskom istaknute nastavne teme koje se smatraju
temeljnim motorikim znanjima. Time je odreena
osnova koju svaki uenik (osim uenika s posebnim
potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i
zdravstvene kulture mora obvezno usvojiti na visokoj
razini. Zbog olakanog pretraivanja programa nastavne
cjeline po razredima oznaene su rimskim, a nastavne teme
arapskim rednim brojevima.
Poslije programa svakoga razreda navode se kljuni
pojmovi i obrazovna postignua. Meupredmetne
povezanosti i detaljnije razrade svih nastavnih tema tjelesne
i zdravstvene kulture kako za uenike redovitog programa
tako i za uenike s s posebnim potrebama navedene su u
Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. To
omoguuje cjelovitije razumijevanje zadaa tjelesne i
zdravstvene kulture i usmjerava povezivanje s drugim
predmetima.
U programu nastavna tema navodi se samo jedanput i ne
ponavlja se u istom obliku, to znai da se ista moe
odabrati i ponavljati u svim viim razredima. Drugim
rijeima, ono to je navedeno kao tema, primjerice u 3.
razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako ta
tema nije prikazana u programu tih razreda. U programu
se u pravilu navode nazivi tema, ne i nazivi dijelova
metodikog postupka, kojega tako definirana tema u
provedbi ne iskljuuje. Ovakav pristup istodobno
omoguuje okomitu meupovezanost programskih
sadraja krivuljom progresivnog optereenja i kreativnost
uitelju prigodom izradbe izvedbenog programa, jer ne
ograniava zahtjeve s obzirom na razliit sastav uenika
prema sposobnostima i koliini steenih motorikih
znanja.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir
bioloke i popratne psihosocioloke razliitosti izmeu
uenika i uenica. Zbog toga predmetna nastava tjelesne i
zdravstvene kulture sa stajalita znanstvenih i strunih
spoznaja, mora biti organizirana posebno za uenike a
posebno za uenice.
322
Tjelesna i zdravstvena kultura
TREE RAZVOJNO
RAZDOBLJE*
1., 2. i 3. RAZRED
Tree razvojno razdoblje obiljeava slinost uenika i uenica
u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama.
POSEBNE ZADAE:
1. Obrazovne:
a) Temeljna teorijska znanja:
Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati
pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvena
kultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja se
odnose na potrebu noenja odgovarajue odjee i obue, o
tjelovjebenom prostoru te higijenskim aktivnostima
nakon tjelesnog vjebanja.
Slijede znanja o znaenju bavljenja tjelesnim
aktivnostima, korisnosti i tetnosti utjecaja sunevih zraka,
djelovanju istoga zraka na ovjeka te vanosti pravilne i
raznovrsne prehrane na rast i razvoj.
Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja o
ispravnosti osnovnih poloaja (stav, sijed, uanj, klek,
upor, vis itd.) i kretnih struktura (hodanje, tranje,
naskakanje, saskakanje, preskakanje itd.) kako bi se
sprijeila ozljeivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja o
pravilnom dranju tijela, o odravanju i ispravljanju svoda
stopala, te znaenju praenja tjelesne visine i teine.
b) Temeljna motorika znanja:
Temeljna motorika znanja u ovom razdoblju kao to su
brzo tranje do 20 m iz visokog starta, penjanje i silaenje
po vedskim ljestvama, razliiti poloaji visova, upora i
hvatova, te razliiti naskoci i saskoci s povienja do 60 cm
imaju cilj pripremiti uenike za usvajanje sloenijih
motorikih znanja. Usvajanje temeljnih motorikih
znanja: razliite poloaje visova i upora, stoj na lopaticama,
kolut naprijed i natrag te premet strance omoguuju
uenicima da razviju ravnoteu, koordinaciju tijela u
prostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakako
poticati razvoj ritma, sadraji kao to su hodanje i tranje
uz glazbenu pratnju, djeji poskoci, te djeji ples po
izboru upravo e to omoguiti.
Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motorikih
znanja: elementarne i tafetne igre, bacanje lopte u zid i
hvatanje, dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), voenje
lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R),
voenje lopte unutranjom stranom stopala (N), voenje
lopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te suruno
dodavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkakom
stavu (O), koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarene
djece i njihovo ukljuivanje u portske klubove.
* Prvo razvojno razdoblje se odnosi na djecu do tree godine ivota, a
drugo razvojno razdoblje na djecu od etvrte do este godine ivota.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

2. Antropoloke: III. Bacanja i hvatanja

U treem razvojnom razdoblju nuno je uporabom
razliitih kineziolokih sadraja djelovati na povoljan
odnos izmeu koliine miine mase i potkonoga masnog 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje
tkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnom
utjecaju na ivano-miinu koordinaciju i brzinu IV.
aktivacije motorikih jedinica tijekom jednostavnih
motorikih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj
brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju
predmetima i suradnju u prostoru s drugim uenicima.
Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i
dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane
transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee
promjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratiti
pozornost na razvijanje srano-ilnog i dinoga sustava radi VI.
sprjeavanja negativnih utjecaja sjedilakoga naina
ivljenja. S ukupnog antropolokoga stajalita izrazito je
znaajno prepoznati nadarenu djecu te ih u dogovoru s
roditeljima uputiti u primjerene portske klubove.
3. Odgojne:
Poetkom kolovanja odgojne su zadae prije svega VII. Ritmike strukture
usmjerene na poznavanje i pridravanje mjera opreza za
ouvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjem
higijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenje
tjelovjebom sastavni je dio osobne odgovornosti za
vlastito zdravlje. Prihvaanje i uvaavanje razliitosti VIII. Igre
izmeu uenika kao i razumijevanje djece s posebnim
potrebama temeljne su pretpostavke razvoja snoljivosti.
Razvijanje odlunosti, samopouzdanja, poticanje
ustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doivljavanje
osjeaja zadovoljstva, ime se razvija pozitivna slika o sebi.
S odgojnoga stajalita i homogeniziranja razreda uputno
je poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne i
zdravstvene kulture. Sa stajalita provoenja igara mogue
je utjecati na potovanje protivnika, pridravanje pravila
igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanje
pobjede protivniku. Kod uenika je nuno razvijati
suradniko ponaanje radi osposobljavanja za timski rad.
RAZREDNA NASTAVA
1. RAZRED
CJELINE I TEME
I. Hodanja i tranja
1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute
3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta
4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine
II. Skakanja
5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim
prostorima
6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu
7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe
8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom
9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje
Kolutanja
11. Bono valjanje u lijevo i u desno
12. Povaljke u leanju
13. Kolut naprijed niz kosinu
V. Penjanja i puzanja
14. Puzanje i provlaenje na razliite naine
15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama
Vienja i upiranja
16. Razliiti poloaji visova i hvatova
17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu i kretanju na
tlu/spravama
18. Upor za rukama osloncem nogama na povienju
19. Stoj na lopaticama
20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju
21. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz
glazbenu pratnju
22. Elementarna igra bez pomagala
23. tafetna igra bez pomagala
24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)
25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u
oznaenom prostoru (3:3,4:4) (N)
Kljuni pojmovi: bacanja, hvatanja, kolutanja, igre.
Obrazovna postignua: usavriti biotika motorika
znanja (hodanja, tranja, skakanja itd.) u ovoj dobi
ima posebno znaenje za slobodno vrijeme uenika,
urgentne situacije, kao i za vrhunsko portsko
stvaralatvo. Usvojiti vienje, upiranje i kolutanje kao
temeljna motorika znanja u ulozi nadgradnje
koordinacijski zahtjevnijih motorikih gibanja.
Primijeniti elementarne i tafetne igre kao imbenik
socijalizacije i homogenizacije djece u razredu, pri emu
njihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijeg
osmiljavanja slobodnoga vremena tijekom cijeloga ivota.
2. RAZRED
CJELINE I TEME
I. Hodanja i tranja
1. Hodanje zadanom brzinom
2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 2 minute
3. Brzo tranje do 30 m iz visokog starta
4. Hodanje po uskoj povrini

323
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

II. Skakanja Usavriti motorike strukture gibanja iz cjelina penjanja

5. Sunoni i jednononi poskoci u mjestu i kretanju s i upiranja vano je za svakodnevne ivotne situacije djece
razliitim zadacima ime postaju svrsishodne za prevenciju ozljeivanja.
6. Skok u daljinu iz zaleta
7. Preskakivanje kratke vijae u kretanju
8. Naskok na povienje do 40 cm, razliiti saskoci 3. RAZRED
III. Bacanja, hvatanja i gaanja CJELINE I TEME
9. Gaanje lopticom u cilj s razliitih udaljenosti I. Hodanja i tranja
10. Bacanje lakih lopti u zid na razliite naine i 1. Ciklina kretanja razliitim tempom do 3 minute
hvatanje 2. Brzo tranje do 40 m iz visokoga starta
3. Ritmino pretravanje prepreka do 30 cm
IV. Kolutanja visine
11. Kolut natrag niz kosinu 4. Hodanje u usponu po niskoj gredi
12. Kolut naprijed II. Skakanja
5. Skok uvis iz ravnoga zaleta odrazom lijevom i
V. Penjanja desnom nogom
13. Penjanje na zapreke do 80 cm 6. Preskakivanje duge vijae
14. Penjanje po vedskim ljestvama, silaenje po kosini i 7. Naskok u upor uei na povienje do 60 cm,
suprotno saskok prueni

VI. Upiranja III. Bacanja

15. Razliiti poloaji upora i sjedova na spravama 8. Bacanje loptice udalj iz zaleta
16. Stoj penjanjem uz okomitu plohu 9. Bacanje medicinke od 1 kg objema rukama -
suvanjem
VII. Ritmike strukture
17. Ritmino povezivanje jednononih i sunonih IV. Kolutanja
skokova 10. Kolut natrag
18. Osnovni oblici kretanja uz glazbu razliitog ritma i 11. Kolut naprijed s mjesta preko niske prepreke (lopte,
tempa medicinke i dr.)
19. Oponaanje kretanja ivotinja i razliitih ljudskih
aktivnosti (improvizacija koreografije) V. Penjanja i puzanja
12. Povlaenje po kosini
VIII. Igre 13. Penjanje po kvadratnim ljestvama
20. Elementarna igra s pomagalima VI. Upiranja
21. tafetna igra s pomagalima
14. Naskok na nisku pritku u upor prednji, smak
22. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u
15. Premet strance
mjestu (R)
23. Voenje lopte lijevom i desnom rukom u
VII. Vuenja i potiskivanja
pravocrtnom kretanju (R)
16. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine
24. Voenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)
bez pomagala
25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom
stranom stopala (N)
26. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N) VIII. Ritmike i plesne strukture
17. Djeji poskoci
Kljuni pojmovi: skakanja, kolutanja, upiranja, 18. Kretanje parova uz glazbu u razliitim smjerovima
ritmike strukture, igre. suelice, postranice, otvoreno, zatvoreno, okretom i
Obrazovna postignua: Usvojiti na vioj razini sl.
biotika motorika znanja iz nastavnih cjelina 19. Djeji ples po izboru
bacanja, hvatanja i gaanja zbog primjene u
IX. Igre
svakodnevnom ivotu ime se spontano potie daljnji
20. Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R)
razvoj motorikih sposobnosti u izvankolskom
21. Slobodna igra (R)
vremenu.
22. Voenje lopte desnom i lijevom rukom u
mjestu i pravocrtnom kretanju (K)*
Usvajanja motorikih znanja iz cjelina kolutanja,
23. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u
ritmike strukture i igre potiu razvoj koordinacije pokreta
mjestu (K)*
koja je od presudnog znaenja i sa stajalita mnogih
24. Dodavanje i hvatanje lopte s dvije ruke u kretanju -
nastavnih predmeta.
koarkaki dvokorak (K)*

324
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
25. Voenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N)
26. Voenje lopte rolanjem potplatom (N)
27. Dodavanje lopte u kretanju (N)
28. Zaustavljanje lopte donjom stranom stopala nakon
odbijanja od podloge (N)
* Provedba oznaenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem
koeva s mogunou podeavanja visine i koarkake lopte veliine
5. Ukoliko ne postoje mogunosti provedbe, iste se ukljuuju kao
programski sadraji u predmetnu nastavu osnovne kole.
Kljuni pojmovi: hodanja i tranja, skakanja, upiranja,
igre.
Obrazovna postignua: daljnje usavravanje temeljnih
motorikih znanja kao to su hodanja i tranja,
preskakivanja, naskoci i saskoci iznimno je korisno za
ivano-miinu koordinaciju, kao i pripremu za
odreene kinezioloke aktivnosti. Ovim
jednostavnijim motorikim gibanjima nadalje
poveavati uinkovitost aktivacije motorikih
jedinica.
Igrama unaprjeivati sposobnosti reakcija na zvune i
vidne podraaje te rukovanja predmetima. Programskim
sadrajima ove nastavne cjeline poticati oplemenjivanje
slobodnoga vremena djeteta te uinkovito bavljenje
kineziolokim aktivnostima koje u ovom uzrastu
uspostavljaju povoljan odnos u sastavu tijela.
ETVRTO RAZVOJNO
RAZDOBLJE
4., 5. i 6. RAZRED
etvrto razvojno razdoblje obiljeava progresivno
razlikovanje uenika i uenica u morfolokim, motorikim i
funkcionalnim znaajkama.
POSEBNE ZADAE
1. Obrazovne:
a) Temeljna teorijska znanja:
Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim
biolokim promjenama u organizmu, potrebno je uenike
upoznati s povezanou tjelesnog vjebanja i
voluminoznosti tijela. Uenicima valja prenijeti saznanja o
utjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzroke
moguih nerazmjera u odnosu visine i teine, uputiti ih u
nain izraunavanja ITM (indeks tjelesne mase) kao
kontrolne mjere sprjeavanja pretilosti.
Jednako je znaajno upoznati uenike s razlozima pojave
umora u koli i nainima njegova otklanjanja. Uvoditi
uenike u organizaciju portskih natjecanja s naglaskom na
ukljuivanje u suenje razliitih kineziolokih aktivnosti.
Osim toga, nuno je uenike informirati o opem
znaenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju
tekuine prije, za vrijeme i nakon vjebanja.
Tjelesna i zdravstvena kultura
b) Temeljna motorika znanja:
Ovo obrazovno razdoblje obiljeava usvajanje temeljnih
motorikih znanja koja su sloenija po strukturi gibanja,
to potie daljnji razvoj motorikih i funkcionalnih
sposobnosti. To se prvenstveno odnosi na nastavne teme:
tranje razliitim tempom do 6 minuta, brzo tranje do 60
m iz niskoga starta, skok uvis prekoranom tehnikom
kare, skok udalj zgrnom tehnikom, bacanje male
medicinke do 2 kg bonom tehnikom te pad naprijed u
dominantnu stranu. U 4. razredu potrebno je usavriti sva
temeljna motorika znanja kao pripremu za predmetnu nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture.
Utjecaj pojedinih motorikih znanja na razvijanje
pozitivnih crta linosti i smanjenje anksioznosti postie se
temama: zgrka, raznoka, stoj na rukama uz okomitu
plohu i penjanje po konopu. Kroz nastavnu cjelinu Igre
uenici usvajaju motorika znanja potrebna za samostalnu
tjelovjebu u funkciji ranog usmjeravanja prema
odreenim izbornim aktivnostima, kao i njihovu
sudjelovanju u radu kolskih sportskih klubova: ongliranje
loptom (N), udarci lopte glavom u mjestu i kretanju bez
skoka (N), vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava
(O), donji servis i prijem servisa (O), prijem servisa
podlaktino (O), koarkaki stav i pivotiranje (K), ut
jednom rukom s prsiju iz mjesta (K), dodavanje i hvatanje
lopte razliitim nainima (R), te skok ut (R). Ova
motorika znanja znaajna su u kvalitetnom koritenju
slobodnog vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanje
sloenijih nastavnih tema. Svrha je teme narodni ples iz
zaviajnoga podruja upoznavanje i potivanje tradicije
svojega naroda.
2. Antropoloke:
U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju
motorikih jedinica s obzirom na potrebnu jakost i brzinu
u jednostavnijim pokretima i gibanjima. Sloenijim
gibanjima sa stajalita ivano-miine aktivnosti razvijati
kontrolu pokreta.
Brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost su motorike
sposobnosti koje je potrebno naglaenije aktivirati, jer su
razvojno senzibilnije. U podruju funkcionalnih sposobnosti
ukljuivanjem aerobnih programa treba utjecati na srano-
ilni i dini sustav te na razvoj maksimalnog relativnog
primitka kisika. Takoer treba zapoeti znaajnije djelovati
na sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne pri
eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.
3. Odgojne:
Uenici i uenice u etvrtom razdoblju trebaju nauiti
uvaavati razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu
spolova, ime se pridonosi odreivanju i prihvaanju vlastite
osobnosti. Vano je razvijanje sposobnosti emocionalne
samoregulacije u odnosu prema uitelju i organizaciji
vjebanja (ekanje na red, obzirnost i pristojnost prema
drugim sudionicima igre, priznavanje tueg uspjeha ili
prednosti i sl.).
Potivanje suca i prihvaanje pravila igara uvjet je
stvaranja uljuenih navijakih navika prihvaanjem
pozitivno odabranih portskih i ljudskih uzora. Upuivanje
325
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

na kulturne naine iskazivanja razoaranja zbog neuspjeha, VIII. Ritmike i plesne strukture
uspostavljanje samokontrole u trenucima bijesa i 14. Trokorak
nezadovoljstva, prihvaanje poraza uz prepoznavanje 15. Galop naprijed i strance
pogreaka, osuivanje neprimjerenih izljeva razoaranja i 16. Vaga zanoenjem na tlu
izgreda zbog poraza, odgojni su uinci koji nalaze 17. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga
primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je podruja
znaajno poticanje suradnikoga ponaanja i usvajanje
nenasilnoga rjeavanja konflikata. IX. Igre
Vano je i praenje osobnoga napretka, razvijanje 18. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R)
osjeaja zadovoljstva, poznavanje i pridravanje mjera 19. Mini rukomet (R)
opreza za ouvanje ivota i zdravlja, pripremanje za 20. Voenje lopte s promjenom smjera kretanja (K)*
samostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenja 21. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom
tjelesnom aktivnou pomou uputa i rasprava o odozgora nakon voenja - koarkaki dvokorak
vrijednosti zdravlja. Uoavanje ljepote i funkcionalnosti (K)*
pokreta bitno je u razvoju linosti uenika s ciljem 22. Djeja koarka (K)*
poveanja motivacije za vjebanjem. 23. Dodavanje i hvatanje lopte iz koarice u
odbojkakom stavu (O)
24. Voenje lopte sredinom hrpta stopala (N)
4. RAZRED 25. Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)
26. Djeji nogomet (N)
(razredna nastava)
* Provedba oznaenih nastavnih tema uvjetovana je posjedovanjem
CJELINE I TEME koeva s mogunou namjetanja visine i koarkake lopte veliine
5. Ako ne postoje mogunosti provedbe, iste se ukljuuju kao
I. Tranja programski sadraji u predmetnu nastavu osnovne kole.
1. Ciklina kretanja razliitim tempom do 4 minute
2. Brzo tranje na 50 m iz poluvisokog starta Kljuni pojmovi: skakanja, bacanja, penjanja, ritmike
i plesne strukture, igre.
II. Skakanja Obrazovna postignua: Automatizirati ona motorika
3. Skok uvis iz kosoga zaleta odrazom lijevom i znanja koja su preduvjet za daljnje uenje sloenijih
desnom nogom nastavnih tema u predmetnoj nastavi. Usvajanje
4. Sunoni naskok na odskonu dasku i skok nastavnih tema iz nogometa, koarke i rukometa
prueno temeljna su pretpostavka provoenja samostalnoga
tjelesnog vjebanja i razvijanju ivano-miine
III. Bacanja i gaanja kontrole pokreta koja nalazi primjenu u mnogim
5. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m predmetima razredne nastave. Upoznati kulturnu
6. Bacanje medicinke od 1 kg suruno iz batinu i tradiciju svojega naroda uenjem narodnoga
razliitih poloaja plesa iz zaviajnoga podruja te isticanjem
nacionalnog identiteta.
IV. Kolutanja
7. Povezivanje koluta naprijed i natrag na razliite
naine

V. Penjanja
8. Penjanje po mornarskim ljestvama
9. Penjanje po konopu ili motki do 2 m

VI. Vienja i upiranja

10. Vis prednji na karikama
11. Vis stojei prednji provlakom u vis stojei stranji na
doelnim spravama
12. Iz upora prednjeg na niskoj pritki odnjihom saskok

VII. Vuenja i potiskivanja

13. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine
uz koritenje pomagala

326
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

PREDMETNA NASTAVA 5. RAZRED

(uenice)
5. RAZRED
(uenici) CJELINE I TEME
I. Tranja
1. Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta
CJELINE I TEME 2. Brzo tranje do 60 m iz niskog starta
I. Tranja
1. Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta II. Skakanja
2. Brzo tranje do 60 m iz niskog starta 3. Skok uvis prekoranom tehnikom kare
4. Skok udalj zgrnom tehnikom
II. Skakanja 5. Zgreni skok odrazom s odskone daske
3. Skok uvis prekoranom tehnikom kare
4. Skok udalj zgrnom tehnikom III. Bacanja
5. Zgreni skok odrazom s odskone daske 6. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem
lijevom i desnom rukom.
III. Bacanja
6. Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta suvanjem IV. Vienja, upiranja i penjanja
lijevom i desnom rukom 7. Penjanje po motki do 5 m
8. Jednononi uzmah na niskoj prei/pritki
IV. Vienja, upiranja i penjanja 9. Stoj na rukama uz okomitu plohu
7. Penjanje po motki do 5 m 10. Galop naprijed po tlu i na gredama razliitih visina
8. Jednononi uzmah na niskoj prei/pritki 11. Vaga zanoenjem na tlu i na gredama razliitih
9. Stoj na rukama uz okomitu plohu visina
10. Vis strmoglavi iz visa uznjetoga na karikama
11. Njih u uporu na paralelnim ruama do sjeda V. Preskakanja
raznono 12. Raznoka

V. Preskakanja VI. Ritmike i plesne strukture

12. Raznoka 13. Osnovni koraci aerobike niskog i visokog
intenziteta
VI. Ritmike i plesne strukture 14. Skok karice
13. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja 15. Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja

VII. Borilake strukture VII. Borilake strukture

14. Pad naprijed preko ramena u dominantnu 16. Pad naprijed preko ramena u dominantnu
stranu stranu

VIII. Igre VIII. Igre

15. Voenje lopte razliitim nainima (R) 17. Voenje lopte razliitim nainima (R)
16. Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima (R) 18. Dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima (R)
17. ut s tla osnovnim nainom (R) 19. ut s tla osnovnim nainom (R)
18. Osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i 20. Osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i
pivotiranje (K) pivotiranje (K)
19. ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K) 21. ut jednom rukom s prsiju iz mjesta (K)
20. Slobodna igra 1:1 (K) 22. Slobodna igra 1:1 (K)
21. Vrno odbijanje iz srednjeg 23. Vrno odbijanje iz srednjega odbojkakoga
odbojkakog stava (O) stava (O)
22. Podlaktino odbijanje (O) 24. Podlaktino odbijanje (O)
23. Donji servis i prijem servisa vrno (O) 25. Donji servis i prijem servisa vrno (O)
24. Igre vrnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O) 26. Igre vrnim odbijanjem 1:1, 2:2 (O)
25. Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom 27. Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom
amortizacije (N) amortizacije (N)
26. Osnovno oduzimanje lopte suelice (N) 28. Osnovno oduzimanje lopte suelice (N)
27. ongliranje loptom (N) 29. ongliranje loptom (N)

327
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

Kljuni pojmovi: skakanja, preskakanja, borilake IX. Igre

strukture, ritmike i plesne strukture, igre. 15. Skok ut (R)
Obrazovna postignua: Povisiti razinu usvojenosti 16. Blokiranje i oduzimanje lopte (R)
osnovnih elementa nastavne cjeline Igre s ciljem 17. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim
primjene momadskih portova u svakodnevnom krunim napadaem (R)
ivotu. Nastavne teme iz ove cjeline u funkciji su 18. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na
ranog usmjerivanja prema odgovarajuim izbornim dodanu loptu (K)
aktivnostima kolskih portskih klubova. 19. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja
(K)
Utjecati na razvoj koordinacije i eksplozivne snage 20. Suradnja dva igraa u obrani i napadu (K)
nastavnim cjelinama tranja, skakanja i bacanja. 21. Prijem servisa podlaktino (O)
Motorikim znanjima penjanja na motku do 5 m i padom 22. Mini odbojka 3:3 (O)
naprijed osigurati uinkovitu reakciju uenika u 23. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine
urgentnim situacijama. kretanja (N)
Osnovnim koracima aerobike pospjeiti razvoj 24. Driblinzi i fintiranja (N)
koordinacije u ritmu i utjecaj na ritam, jer u enskoj 25. Udarac glavom iz kretanja bez skoka (N)
populaciji ovi sadraji imaju visoku upotrebnu vrijednost u
svakodnevnom ivotu.
6. RAZRED
6. RAZRED (uenice)
(uenici) CJELINE I TEME
I. Tranja
CJELINE I TEME 1. Tranje razliitim tempom do 6 minuta
I. Tranja 2. Preponsko tranje
1. Tranje razliitim tempom do 6 minuta
II. Skakanja
2. Preponsko tranje
3. Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom
4. Osnovni skokovi s mini trampolina - prueni,
II. Skakanja
zgreni, raznoni
3. Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom
4. Osnovni skokovi s mini trampolina - prueni, III. Bacanja
zgreni, raznoni 5. Bacanje male medicinke do 2 kg bonom
tehnikom
III. Bacanja
5. Bacanje male medicinke do 2 kg bonom IV. Kolutanja
tehnikom 6. Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa

IV. Kolutanja V. Vienja i penjanja

6. Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa 7. Penjanje po konopu do 5 m
8. Ljuljanje na karikama malom amplitudom,
V. Vienja, upiranja i penjanja saskok u zaljuljaju
7. Penjanje po konopu do 5 m 9. Klimom premah zgrno i raznono na dvovisinskim
8. Ljuljanje na karikama malom amplitudom, ruama
saskok u zaljuljaju 10. Naskok u upor uei na gredu, saskok prueno
9. Njih u uporu na niskim paralelnim ruama, saskok
VI. Preskakanja
zanono
11. Zgrka
VI. Preskakanja VII. Ritmike i plesne strukture
10. Zgrka 12. Spajanje osnovnih koraka aerobike niskog i
visokog intenziteta u jednostavnije
VII. Ritmike i plesne strukture koreografije
11. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja 13. Narodni ples po izboru iz zaviajnoga podruja
12. Osnovne vjebe aerobike za razvoj repetitivne snage 14. Osnovne vjebe aerobike za razvoj repetitivne
snage.
VIII. Borilake strukture 15. Maji skok
13. Pad natrag i u stranu 16. Daleko-visoki skok
14. Osnovni zahvati dranja u parteru

328
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
VIII. Borilake strukture
17. Pad natrag i u stranu
IX. Igre
18. Skok ut (R)
19. Blokiranje i oduzimanje lopte (R)
20. Zonska obrana 6:0, sustav igre s jednim
krunim napadaem (R)
21. Kretanje u voenje i zaustavljanje ili zaustavljanje na
dodanu loptu (K)
22. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja
(K)
23. Suradnja dva igraa u obrani i napadu (K)
24. Prijem servisa podlaktino (O)
25. Mini odbojka 3:3 (O)
26. Voenje lopte s promjenom smjera i brzine
kretanja (N)
27. Driblinzi i fintiranja (N)
Kljuni pojmovi: tranja, skakanja, bacanja,
preskakanja, ritmike i plesne strukture, igre.
Obrazovna postignua: Upoznati uenike s
povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti
tijela. Nastavne teme: ljuljanje na karikama, saskok u
zaljuljaju, njih u uporu na niskim paralelnim ruama,
saskok zanono kao i penjanje po konopu do 5 m
znaajne su za razvoj relativne repetitivne snage.
Zbog toga su posebno pogodne za zorno prenoenje
saznanja o reguliranju nerazmjera u odnosu visine i
teine tijela, to u irem smislu, valja povezati sa
znaenjem pravilne prehrane za njihovo zdravlje.
Poticati kreativnost uenica objedinjavanjem osnovnih
struktura koraka u jednostavne koreografije aerobike.
Time se pospjeuje razvoj obiljeja vanog za mnoge
ljudske djelatnosti. Usvojenost nastavnih tema iz nastavne
cjeline Ritmike i plesne strukture omoguit e djevojicama
iskazivanje estetske komponente za vrijeme tjelesnoga
vjebanja.
Motorika znanja iz mnogih nastavnih cjelina iskustveno
pruaju saznanja o pojavi umora i nainima njegova
otklanjanja u koli.
329
Tjelesna i zdravstvena kultura
PETO RAZVOJNO
RAZDOBLJE
7. i 8. RAZRED
uenici
Peto razvojno razdoblje zapoinje 7. razredom osnovne kole,
a zavrava 1. razredom gimnazije ili strukovne kole. Obiljeava
ga izrazito razlikovanje uenika i uenica u morfolokim,
motorikim i funkcionalnim znaajkama.
POSEBNE ZADAE
1. Obrazovne:
a) Temeljna teorijska znanja:
Informiranje uenika o tetnosti nikotina, alkohola,
dopinga i drugih sredstava ovisnosti za zdravlje uope,
jedna je od najznaajnijih poruka u ovom razdoblju.
Razdoblje burnih fiziolokih promjena uvjetuje
pribliavanje saznanja o promjenama koje se javljaju u
vrijeme puberteta. Znaajna su i teorijska znanja o utjecaju
tjelesnoga vjebanja na ovjekov metabolizam, na funkciju
krvoilnog, dinog te kotano-zglobnog sustava.
Obrazloiti potrebu posebnoga dnevnoga rasporeda
uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih
napora. Upoznati uenice o korisnim i tetnim
tjelovjebenim sadrajima za vrijeme mjesenoga ciklusa.
Educiranje uenika o pravilnoj izmjeni etapa rada,
odmora i razonode tijekom dana, upozoravanje na
posljedice nedovoljnoga sna i odmora, isticanje znaenja
igre i boravka u prirodi primjerene su poruke za ovo
razdoblje. Obrazlaganje higijenskih zahtjeva pri izletima i
ekskurzijama svrsishodna su teorijska znanja. Upuivanje
uenika na kulturu i pravilno odijevanje radi zatite tijela
i zdravlja od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u razliitim
uvjetima, osobito pri radu i tjelesnom vjebanju, od
svakodnevnog je znaenja. Vrijedna su i teorijska znanja o
utjecaju tjelesnoga vjebanja na metabolizam ene, na
funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog sustava.
b) Temeljna motorika znanja:
Sloenija motorika znanja u ovom razdoblju kao to su
tehnika ramenskog bacanja kroz klek, njih na prei/pritki,
polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz pomo
odraznoga pomagala; poveavaju mogunosti brze reakcije
u urgentnim situacijama.
Mogunosti daljnjeg razvoja osjeaja za ljepotu pokreta
postie se temama iz nastavne cjeline Sastavi, a poticaj
kulturi ivljenja pridonose nastavne teme; disco fox,
engleski valcer i beki valcer.
Vrijedne tjelesne aktivnosti razvoja enske osobnosti
omoguuju teme: latinoameriki ples po izboru, okreti za
1800 na gredi i dr. Uenici u ovom razdoblju i nadalje
usvajaju elemente odreenih motorikih struktura koje im
u svojoj ukupnosti sada ve cjelovito omoguuju
samostalnu tjelovjebu. Navedeno se odnosi na teme:
ubacivanje lopte iz neposredne blizine (K), skok ut nakon
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

voenja ili dodane lopte (K), sme visoko dodane lopte iz 7. RAZRED
zaleta (O), utiranje iz pozicije krila i krunoga napadaa
(R), finta (R), oduzimanje lopte presijecanjem (N), te (uenici)
dribling fintiranjem (N).
CJELINE I TEME
2. Antropoloke: I. Tranja
U petom razvojnom razdoblju valja prije svega vjebama 1. tafetna tranja s primopredajom palice odozdo
snage pozitivno utjecati na razvoj miinoga i gustou 2. Letee tranje na 20 m
kotanoga tkiva. Zbog ubrzanoga rasta i razvoja osobito je
II. Skakanja
znaajno poboljati posturu, tj. pravilni uspravni poloaj
3. Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz
tijela te razliitim vjebama istezanja utjecati na
polukrunoga zaleta
fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova.
Motorike sposobnosti brzina i snaga (repetitivna i III. Bacanja
eksplozivna) posebno su osjetljive na podraaje. Iako
4. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja
navedeno u neto manjoj mjeri vrijedi za koordinaciju i
5. Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom
gibljivost, zbog naglog rasta u visinu, ovim sposobnostima
valja posvetiti veliku pozornost. Funkcionalne sposobnosti IV. Kolutanja
unaprjeivati aerobnim sadrajima koji e utjecati na 6. Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa uz
poboljanje maksimalnog primitka kisika, te pozitivno pomo odraznog pomagala
utjecati na krvoilni sustav poboljanjem aktivnosti sustava
za prijenos kisika i odstranjivanje ugljinoga dioksida. V. Vienja i upiranja
7. Podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s
3. Odgojne: pree/pritke
Uenici bi trebali uspostaviti pravilan odnos izmeu 8. Njih na prei/pritki
slobode i odgovornosti te biti sposobni izraavati 9. Razliite varijante premeta strance
samopotovanje i potovanje prema drugima. Posebno bi 10. Salto natrag odrazom iz visa stojeega na doelnim
trebalo isticati i uvjeravati uenice o znaenju tjelesnih karikama
aktivnosti u svrhu razvoja enske osobnosti. U ovom
razdoblju ubrzanog rasta i razvoja uenice poseu za VI. Plesne strukture
razliitim nainima reguliranja tjelesne teine, pa je 11. Engleski valcer
usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravih stilova 12. Disco fox
ivota nemjerljivo za kvalitetno funkcioniranje mladoga
organizma. VII. Borilake strukture
13. Tehnika ramenskog bacanja kroz klek
U ovom razdoblju osobito treba obratiti pozornost na
dolino ponaanje na satu i u koli, poticati na pomaganje VIII. Igre
drugim uenicima unutar razreda i kole te utjecati na 14. ut s pozicija krila i krunog napadaa (R)
kontrolu agresivnosti. 15. Pojedinani i skupni protunapad (R)
Treba i nadalje poticati lijepo ponaanje i upuivati na 16. Obrambeni stav i kretanje u obrani (K).
njegovu vanost u ivotu, promicati uljuene navijake navike 17. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom
te potivati rasne i nacionalne razlike. Poistovjeenje s odozgora nakon dodane lopte - koarkaki
nacionalnim simbolima (zastavom, grbom), isticanje dvokorak (K)
vlastitoga nacionalnog identiteta i ponos pripadnosti 18. Kontranapad - zavrna akcija (K)
domovini takoer je vrlo vano u ovom razvojnom 19. Dizanje lopte visoko na krajeve mree (O)
razdoblju. Uenike treba osposobiti da portskim 20. Napad iz zaleta prebacivanjem jednom
sadrajima samostalno organiziraju provoenja slobodnoga rukom - kuhanje (O)
vremena i razumiju odgojnu vrijednost tjelesnih aktivnosti 21. Mini odbojka 4:4 (O)
u svrhu razvoja linosti. 22. Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama (N)
23. Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom
amortizacije (N)
24. Oduzimanje lopte presijecanjem (N)
25. Forhend servis (B)
26. Forhend lob iznad glave (B)

330
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

7. RAZRED Kljuni pojmovi: bacanja, vienja i upiranja, ritmike

i plesne strukture, sastavi, igre.
(uenice) Obrazovna postignua: promicati sve inaice
suradnikoga ponaanja, kako u razredu, tako u
CJELINE I TEME obitelji i u drutvu.
I. Tranja
1. tafetna tranja s primopredajom palice odozdo Usvajanjem motorikih znanja njihanja na prei i
2. Letee tranje na 20 m bacanje male medicinke do 3kg bonom tehnikom
poticati pozitivne promjene u poveanju snage, posebice
II. Skakanja ruku i ramenog pojasa, te trupa, kao i stvaranje predloka
3. Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz za razvijanje objektivnosti i osobne procjene uspjenosti.
polukrunoga zaleta Kod uenica e sve navedeno omoguiti motorika znanja
podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s pree/pritke,
III. Bacanja premasi odnono i saskok s premahom odnonim s
4. Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja okretom za 90, naskok na gredu visine 80 - 120 cm s
5. Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom premahom odnonim i okretom za 90, usprav kroz
uanj.
IV. Kolutanja Drutveni plesovi engleski valcer i disco fox motorika su
6. Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa uz znanja koja se svrstavaju u opu kulturu te samim tim
pomo odraznog pomagala nalaze primjenu u svakodnevnom ivotu. Osim toga, ove
su nastavne teme jednako znaajne za pojanjavanje i
V. Vienja i upiranja uvaavanje nacionalnih razlika, to je izravni prilog
7. Podmetni saskok iz visa stojeega prednjeg s tolerantnom ponaanju.
pree/pritke Nastavne teme iz cjeline Igre omoguit e njihovu
8. Premasi odnono na dvovisinskim ruama, saskok s primjenu u razliitim aspektima ljudskoga ivljenja. Tako
premahom odnonim i okretom za 90 se, osim poveanja kvalitete bavljenja pojedinim
9. Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom portovima, istie njihov uinak na promicanje potenja,
odnonim i okretom za 90, usprav kroz uanj iskrenosti, samokontrole te poticanja uljuenoga navijakoga
ponaanja. Strukturna sloenost gibanja ovih nastavnih
VI. Ritmike i plesne strukture tema omoguuje uenje na vlastitim pogrekama, to je
10. Engleski valcer neizbjena sastavnica svih ljudskih djelatnosti.
11. Disco fox Nastavna cjelina Sastavi omoguit e uenicama
12. Sloeniji koraci aerobike niskog i visokog podizanje razine usvojenosti motorikih znanja iz aerobike
intenziteta na viu razinu, to e sigurno izazvati pozitivan utjecaj na
13. Okreti razvoj koordinacije, gibljivosti, eksplozivne te repetitivne
14. Valovita gibanja rukama i tijelom snage.
15. Skokovi sa spravom po izboru
16. Maji skok na niskoj gredi
8. RAZRED
VII. Sastavi
17. Koreografija aerobike
(uenici)
CJELINE I TEME
VIII. Igre I. Hodanja i tranja
18. ut s pozicija krila i krunog napadaa (R) 1. Osnove brzog hodanja
19. Pojedinani i skupni protunapad (R) 2. Kinematike razlike u tehnikama tranja na
20. Obrambeni stav i kretanje u obrani (K) kratke i duge pruge
21. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom II. Skakanja
odozgora nakon dodane lopte - koarkaki 3. Skok uvis lenom tehnikom flop
dvokorak (K) 4. Polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz
22. Kontranapad - zavrna akcija (K) pomo odraznog pomagla
23. Dizanje lopte visoko na krajeve mree (O)
24. Napad iz zaleta prebacivanjem jednom
III. Bacanja
rukom - kuhanje (O)
5. Bacanje loptice tehnikom OBrien
25. Mini odbojka 4:4 (O)
26. Forhend servis (B)
27. Forhend lob iznad glave (B)
IV. Vienja i upiranja
6. Ljuljanje na karikama s okretima za 180

331
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

V. Ritmike i plesne strukture 17. Gornji servis bez rotacije (O)

7. Beki valcer 18. Kratka loptica na mrei (B)
8. Latinoameriki ples po izboru 19. Forhend drop iznad glave (B)

VI. Borilake strukture Kljuni pojmovi: skakanja, ritmike i plesne strukture,

9. Tehnika bonoga bacanja hvatom glave i ruke kroz sastavi, igre.
klek Obrazovna postignua: Usvojiti kinematike razlike
tehnika tranja na duge i kratke pruge. Njihova
VII. Sastavi obrazovna primjena oituje se u upoznavanju s
10. Vjeba na tlu pravilnim izmjenama etapa vjebanja i oporavka,
ime se postavljaju temelji doziranja optereenja u
neselekcionirane populacije. Nastavnom temom
VIII. Igre
osnove brzog hodanja upoznati uenike s
11. Finte (R)
terapeutskom ulogom porta.
12. Stvaranje vika napadaa zabadanjem (R)
13. Skok ut nakon voenja ili dodane lopte (K)
Nastavnom temom vjeba na tlu poticati kreativnost
14. Igra koarka 3:3 ili 5:5 (K)
uenika i razvoj estetske komponente gibanja. Osim toga
15. Sme iz zaleta visoko dodane lopte (O)
ovom temom treba uenicima omoguiti stjecanje
16. Gornji servis bez rotacije (O)
spoznaja o osobnim mogunostima, ime se razvija
17. Udarci lopte vanjskom stranom stopala (N)
objektivna slika o sebi.
18. Volej i/ili poluvolej (N)
Poznavanje bekoga valcera na razini samostalnoga plesa s
19. Udarac glavom iz kretanja sa skokom (N)
partnerom osigurava usvajanje drutveno prihvatljivih
20. Kratka loptica na mrei (B)
naina komuniciranja.
21. Forhend drop iznad glave (B)
Naprednije tehnike nogometa, koarke, odbojke i
rukometa nalaze svrhu u mnogim oblicima rada kolskoga
sportskoga kluba kao to su meurazredna i meukolska
8. RAZRED natjecanja. Na taj se nain uenici osposobljavaju za
aktivno organiziranje slobodnoga vremena te samostalno
(uenice) postaju kreatori naina ivljenja.
CJELINE I TEME Nastavne teme iz cjelina Ritmike i plesne strukture i
I. Hodanja i tranja Sastavi omoguuju uenicama razvijanje estetske sastavnice
1. Osnove brzog hodanja u okviru tjelesnoga vjebanja to moe biti od iznimna
2. Kinematike razlike u tehnikama tranja na znaenja u daljnjem ivotu.
kratke i duge pruge

II. Skakanja POSEBNE PROGRAMSKE ZADAE

3. Skok uvis lenom tehnikom flop 1. Posebne programske zadae tjelesne i zdravstvene
kulture omoguuju niz daljnjih aktivnosti koje su u
III. Bacanja funkciji razvoja uenika. Tomu pridonose natjecanja u
4. Bacanje loptice tehnikom OBrien razrednom odjelu, meurazredna natjecanja i priredbe
tjelesne i zdravstvene kulture. Sve ove aktivnosti u svim
IV. Ritmike i plesne strukture razredima osnovne kole provodi kolski portski klub, dok
5. Beki valcer se opinska, meuopinska, upanijska i dravna natjecanja
6. Latinoameriki ples po izboru provode na drugim razinama.
7. Okreti za 180 na tlu/gredi kolski sportski klub odgovoran je za provedbu
8. Kozaki skok izvannastavnih aktivnost koje omoguuju uenicima, bez
9. Pirueta u desnu i lijevu stranu obzira na stupanj sposobnosti i znanja, ukljuivanje u skladu s
njihovim interesima u pojedine kinezioloke aktivnosti.
Sadraj programa, kao i njegov opseg odreuje se prema
V. Sastavi
potrebama i interesima uenika, drutvene sredine,
10. Vjeba na tlu
materijalnim i kadrovskim mogunostima, klimatskim
11. Vjeba na gredi, preporuka visine 80 cm
uvjetima i sl.
12. Koreografija bez ili sa spravom po izboru
Tijekom kolovanja treba voditi brigu o zimovanjima,
ljetovanjima i aktivnom boravku uenika u prirodi.
VI. Igre Uenicima treba omoguiti da naue voziti koturaljke i
13. Finte (R) bicikl, skijati, klizati, igrati stolni tenis, tenis i dr.
14. Stvaranje vika napadaa zabadanjem (R)
15. Igra koarka 3:3 ili 5:5 (K) 2. U sklopu zakonske obveze uenicima treba osigurati sve
16. Sme iz zaleta visoko dodane lopte (O) potrebne uvjete da tijekom osnovne kole naue plivati,

332
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
zbog ega se u godinji program djelatnosti kole mora
uvrstiti program plivanja za odgovarajui razred. Kako je
proces uenja plivanja u negativnoj korelaciji s
kronolokom dobi, preporuuje se zapoeti uenje
tijekom drugog ili treega razreda. Ta zadaa nije vezana
za redoviti sat tjelesne i zdravstvene kulture, nego se
organizira i provodi kao izvankolska aktivnost u trajanju
od 20 do 30 sati. Ako kola ima mogunosti, plivanje je
mogue nadalje provoditi kao dopunsku, dodatnu ili
izbornu nastavu.
Ako u mjestu boravka uenika nedostaju prikladni
objekti, preporuuje se kolama da se poduka neplivaa
provodi za vrijeme ljetovanja i zimovanja, odnosno
organiziranim prijevozom uenika u mjesta gdje za to
postoje uvjeti. Za veinu kola najprikladnije je vrijeme
poduke plivanja kraj i poetak kolske godine.
Uenici s posebnim potrebama takoer mogu nauiti
plivati. Za uenike oteena sluha nema ogranienja, ali
sluno pomagalo moraju odloiti prije ulaska u bazen.
Uenici s motorikim poremeajima trebaju najee
pomo druge osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu
nauiti plivati. Uenici oteena vida trebaju pomo druge
osobe pri ulasku i izlasku iz bazena, ali mogu nauiti
plivati.
Zbog izvanrednoga znaenja plivanja sa zdravstvenoga,
pedagokoga i socijalnoga gledita plivanje se smatra
svakodnevnom potrebom suvremenoga ovjeka.
3. Planiran je rad za uenike s posebnim potrebama.
Sadraji ovoga dijela programa odreuju se pojedinano za
svakog uenika prema njegovu zdravstvenom statusu i vrsti
oteenja. Za ostvarivanje ovog programa tjelesne i
zdravstvene kulture prijeko je potrebna suradnja kola sa
svim imbenicima koji mogu pridonijeti poboljanju stanja
takvih uenika.
DODATAK ZA UENIKE S
POSEBNIM POTREBAMA
Program tjelesne i zdravstvene kulture za uenike s
posebnim potrebama izrauje se pojedinano sukladno s
antropolokim obiljejima uenika i uvjetima u kojima se
izvodi aktivnost. Kod izradbe programa uitelj tjelesne i
zdravstvene kulture treba dobiti strunu pomo ovlatenoga
lijenika kolske medicine i strunoga suradnika
defektologa - strunjaka za tu vrstu tekoa u razvoju te
njegovoga terapeuta ako je uenik ukljuen u
rehabilitacijski program.
I. POSEBNOSTI ZA UENIKE S skladan razvoj antropolokih obiljeja uenika te ga je
OTEENJEM VIDA
Za svakoga slijepoga (slabovidnoga) uenika treba imati
pojedinani pristup. ukljuuju se u program tjelesne i
zdravstvene kulture sukladno svojim mogunostima uz
osiguranje dodatnih specifinih materijalnih, po potrebi i
kadrovskih uvjeta po redovitom, a u nekim aktivnostima i
prilagoenom programu.
Pri izboru nastavnih tema treba uzeti u obzir na samo
Tjelesna i zdravstvena kultura
zdravstveni status nego i razinu motorikih sposobnosti i
postignua, stupanj usvojenosti motorikih znanja, kao i
razvijenost kinestetikih osjeta i sposobnost snalaenja u
prostoru.
Kod veega broja uenika potreban je oprez, jer uenici
osim slabovidnosti (sljepoe) mogu imati i druge bolesti
zbog kojih neke nastavne teme mogu biti
kontraindicirane.
U radu treba upoznati uenike s pravilnim izvoenjem
opih pripremnih vjebi (poloaj tijela, ruku i nogu u
prostoru) kako bi to samostalnije sudjelovali u nastavi;
obvezna je demonstracija aktivnosti voenjem pokreta; u
kretanju je potreban vodi; potrebno je olakati uvjete
izvoenja nekih aktivnosti - npr. nia greda, nie prepreke
i pojaana asistencija od strane uitelja ili uenika-
pomagaa i sl.
Kod usvajanja nastavnih tema iz nastavne cjeline Igre
treba prilagoditi metode rada i koristiti primjerena sredstva
i pomagala (npr. zvune lopte) te koristiti glazbu kao
poticaj.
Suradnja s roditeljima i lijenikom treba biti stalna kako
bi se na vrijeme saznalo o moguim promjenama
zdravstvenoga stanja uenika te uskladio program rada s
promjenama u zdravstvenom statusu.
II. POSEBNOSTI ZA UENIKE S
OTEENJEM SLUHA
Uenici s oteenjem sluha ukljuuju se u redoviti
program tjelesne i zdravstvene kulture uz odgovarajue
postupke kao to su:
E Prije nastave ili portske aktivnosti potrebno je
upozoriti uenika o skidanju slunoga pomagala.
E Biti licem okrenut ueniku za vrijeme davanja
novih uputa ili rukom pokazivati odreene
znakove.
E Novu i sloeniju vjebu zorno pokazati i polako
objasniti.
Uenici s oteenjem sluha nemaju motorikih
ogranienja pa se predlae dodatno motiviranje za
bavljenje tjelesnim aktivnostima kako bi se razvijalo
samopouzdanje i unaprjeivale komunikacijske vjetine.
III. POSEBNOSTI ZA UENIKE S
POREMEAJIMA GLASOVNO-
GOVORNE KOMUNIKACIJE I
SPECIFINIM TEKOAMA U
UENJU
Program tjelesne i zdravstvene kulture usmjeren je na
nuno to vie prilagoditi mogunostima pojedinog
uenika. Najee potekoe ove djece su smanjena razina
nekih motorikih sposobnosti (koordinacija, ravnotea),
oteano snalaenje u prostoru te smanjena mogunost due
koncentracije na odreene sadraje.
Zato u nastavnom procesu treba posebno obratiti
pozornost na pravilno izvoenje i usvajanje motorikih
zadaa, kako bi se moglo pozitivno utjecati na ublaavanje
tekoa kod uenika. Taj proces trebao bi obuhvaati sve
333
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
dijelove sata, ali posebno u glavnom A dijelu sata
koritenjem razliitih motorikih zadataka utjecati na
razvoj motorikih sposobnosti te djelovati na poboljanje
koncentracije i upornosti prigodom izvoenja odreenih
zadaa. U glavnom B dijelu sata omoguiti i poticati
suradnju kroz portske, momadske i tafetne igre
U sluaju veih tekoa, nastavu treba maksimalno
individualizirati ne naputajui elju za to veim
ukljuivanjem uenika u zajednike aktivnosti.
IV. POSEBNOSTI ZA UENIKE S
TJELESNOM INVALIDNOU I
KRONINIM BOLESTIMA
A. Uenici s kroninim bolestima
Uenici s kroninim bolestima imaju bolesti trajnije
naravi, promjenljive teine (razdoblja poboljanja i
pogoranja zdravstvenog stanja), to moe uvjetovati
potrebe posebnih metodskih postupaka, uvjeta rada te
sprava i pomagala. Ponekad e biti nuno uvoenje,
odnosno primjena specifinih odgojno-obrazovanih
sadraja.
Populacija uenika s kroninim bolestima raznovrsna je s
obzirom na vrstu i stupanj ogranienja te u odnosu na
sadraje i uvjete ostvarivanja programa tjelesne i zdravstvene
kulture. Uz raznovrsnost, promjenljivost zdravstvenog stanja
uenika tijekom kolske godine (poboljanja ili pogoranja
zdravlja) i potrebe lijeenja u bolnici i/ili kui, zahtijeva se
stalno prilagoivanje sadraja, metoda i sredstava rada.
Potrebno je stupiti u vezu s lijenicima u bolnici u kojoj je
uenik lijeen i prikupiti potrebne podatke za daljnji rad s
uenikom nakon povratka u kolu.
Za izradbu optimalnog programa za svakoga pojedinog
uenika nuno je prikupiti informacije od uenikovoga
lijenika o ogranienjima koje je ta bolest izazvala, kako bi
se mogla pravilno dozirati razina optereenja prilikom
vjebanja. Treba biti u stalnom kontaktu s roditeljima i
upoznati ih s potrebom ukljuivanja uenika u primjereni
program tjelesne i zdravstvene kulture te portskih
aktivnosti koje nee ugroziti uenikovo zdravlje. Sigurno
e primjereno tjelesno vjebanje pomoi u podizanju
njegovoga samopouzdanja i omoguiti bolju integraciju u
razredni kolektiv.
B. Uenici s tjelesnom invalidnou
Uenici s tjelesnom invalidnou imaju razliite oblike i
teinu poremeaja pokreta i poloaja tijela.
Smanjena/onemoguena funkcija pojedinih dijelova tijela
(najee ruku, nogu i kraljenice), nepostojanje dijelova
tijela (najee uroena nerazvijenost pojedinih dijelova
ruku ili nogu) te gubitak dijela i/ili cijelog ekstremiteta
zbog nezgode ili bolesti (amputacija oboljelog dijela).
Uenici s tjelesnom invalidnou ukljuuju se u nastavu
tjelesne i zdravstvene kulture najee prema
individualnim programima primjerenim njihovim
specifinim potrebama i mogunostima. Program se
izrauje sukladno individualnim mogunostima uenika,
uz konzultaciju s lijenikom specijalistom kod kojega se
uenik lijei te terapeutom ako je uenik ukljuen u
rehabilitacijski program. Uenik treba biti ukljuen
zajedno s ostalim uenicima u sve sadraje koji se mogu
334
Tjelesna i zdravstvena kultura
prilagoditi njegovim mogunostima. Posebno je vano
nai podruje u kojem takav uenik moe postii
zapaeniji uspjeh, jer mu time omoguavamo usvajanje
pozitivne slike o sebi.
Program je tjelesne i zdravstvene kulture za uenike s
tjelesnom invalidnou orijentacijski, na temelju kojega e
svaki uitelj, u suradnji s kineziterapeutom, fizioterapeutom
i lijenikom koji vodi rehabilitacijski postupak, izraditi
pojedinani program temeljen na djetetovim motorikim
sposobnostima. Motoriki testovi i liste praenja koje vode
strunjaci omoguavaju stalno usklaivanje i prilagoivanje
programa sukladno djetetovu razvoju.
Uenicima je potrebno omoguiti vonju biciklom (s
pomonim kotaima ili bez njih), obuku plivanja,
sanjkanje, skijanje i dr. uz odgovarajuu dodatnu opremu
i strunu pomo kada je to nuno.
V. POSEBNOSTI ZA UENIKE S
MENTALNOM RETARDACIJOM
Za planiranje i programiranje rada s uenicima znaajna
je inicijalna procjena posebnih uenikovih potreba zbog
osobitosti na podruju percepcije, vremensko-prostorne
orijentacije i koordinacije pokreta. Zbog toga je nuna
maksimalna individualizacija pri realizaciji pojedinih
motorikih zadaa koje trebaju biti primjerene
motorikim, spoznajnim i orijentacijskim sposobnostima
uenika s tekoama. Ostvarivanjem sadraja treba pruiti
ueniku mogunost oputanja, poveanja interesa za
tjelesne/portske aktivnosti i praenje vanijih dogaanja
radi zadovoljavanja portsko-zabavnih potreba u
svakodnevnom ivotu.
Uz usvajanje pojedinih motorikih zadaa te poticanje
motivacije, posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na
odgojne zadae (zdravstveno-higijenske navike) te
omoguiti uenicima doivljaj zadovoljstva, to je posebno
znaajno za razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.
Uenike je potrebno uvoditi u sva podruja i sadraje
tjelesnog vjebanja. Za ovu skupinu uenika osobito je
vana primjerena demonstracija i metodiki postupak
onom brzinom koja je primjerena potrebama uenika
kako bi pravilno izveo motoriki zadatak.
Poeljno je pruati podrku ueniku tijekom rada kako
od strane uitelja tako i od strane vrnjaka. Njih je
potrebno za to motivirati i senzibilizirati. Tjelesna i
zdravstvena kultura je predmet posebno pogodan za
stvaranje boljeg odnosa meu uenicima, to je sa stajalita
emocionalno-socijalnog razvoja vrlo znaajno za djecu
usporenoga kognitivnog razvoja. Potrebno ih je takoer
poticati kako bi se ukljuivali u njima primjerene
izvannastavne i izvankolske organizacijske oblike rada.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu Tjelesna i zdravstvena kultura

VI. POSEBNOSTI RADA S UENI-

CIMA S POREMEAJIMA U PONA-
ANJU UVJETOVANIM ORGAN-
SKIM ILI PROGREDIRAJUIM
PSIHOPATOLOKIM STANJEM
Uenicima s poremeajima u ponaanju uvjetovanim
organskim ili progredirajuim psihopatolokim stanjem
najee nije potrebno sadrajno prilagoivati nastavu ako
nemaju neke dodatne tekoe. U sluaju dodatnih tekoa
treba se rukovoditi preporukama za sadrajnu prilagodbu u
odnosu na njihove specifinosti koje proizlaze iz
definiranja dodatne razvojne tekoe. Nuno je provjeriti,
u razgovoru s roditeljima i strunom slubom, mogua
ogranienja za pojedine sadraje iz programa uzrokovanih
zdravstvenim stanjem djeteta (epilepsija, lijekovi koje
dijete uzima i sl.).
Prilagodba u nastavi odnosi se na metodiku stranu
nastave, uz napomenu da se sve tekoe ne javljaju kod
svih uenika, a razliita je i etiologija i teina simptoma.
Zbog toga je za svakog uenika potreban individualni
pristup od ponuenih postupaka odabirati one koji
uenicima mogu pomoi da se ne osjeaju manje
vrijednima te im omoguiti usvajanje potrebnih znanja i
umijea sukladno s njihovim mogunostima.
Postavljanje jasnih pravila u razredu, strukturiranje stanja
i jasne granice izrazito je znaajno za ove uenike, jer ih
sami ne mogu postaviti. Strukturiranje okoline na nain
koji omoguava djetetu uspjeni zavretak zadatka
(stavljanje naglaska na ono to dijete moe raditi bolje je za
dijete nego stavljanje naglaska na ono to ne moe
napraviti), jer zbog poremeaja panje i hiperaktivnosti,
mogu imati tekoa u praenju uputa i pravila te u
snalaenju u prostoru i vremenu.
Potrebno je poticati dijete da aktivno sudjeluje na satu,
kako bi mu zadrali panju. Ako uenik ima slabo
razvijene motorike sposobnosti i znanja, treba ga
ohrabrivati za izvoenje aktivnosti koje su mu teke. Ne
propustiti pohvaliti dijete za praenje uputa, o emu god
se radilo. Korisno je kontinuirano, verbalno ili neverbalno,
usmjerivati djetetovu pozornost. Upoljavanjem malim
zadacima, izmjenjivanje i variranje zadaa zadrat e
njegovu panju.
Prihvatiti dijete s posebnim potrebama takvo kakvo jest
i pomoi mu u prilagodbi, jer o naem nainu prihvaanja
ovisi i nain prihvaanja djeteta od strane njegovih
vrnjaka u razredu!

335
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
KATOLIKI VJERONAUK
UVOD
Katoliki kolski vjeronauk uklopljen je u ope odgojno-
obrazovne ciljeve suvremene hrvatske demokratske kole.
On je po svojim ciljevima i sadrajima ucijepljen u cjelinu
hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava, a svrha mu je, u
komplementarnom suodnosu s drugim kolskim
predmetima, promicati cjelovit i sustavan odgoj ovjeka na
naelima korelacijsko-integrativnoga uenja. Budui da je
religioznost integralna injenica ovjekove osobnosti i
kulture, autentian i cjelovit odgoj u koli zahtijeva da se
religiozna dimenzija odgoja skladno ugradi u razliita
obrazovna podruja i nastavne predmete kojima po svojoj
naravi pripada. Jednako tako, vjeronauk kao autonoman
kolski predmet s vlastitom epistemologijom omoguuje
svim uenicima, koji to ele, autentino i sustavno
upoznavanje, uvanje i razvijanje njihova vlastita vjerskoga
i kulturnoga identiteta, promiui istodobno duh dijaloga i
ekumenizma u odnosu na razliite ljude, svjetonazore,
religije, konfesionalne i kulturne izriaje. Posebnost
kolskoga vjeronauka oituje se u njegovoj zadai da
uenicima omogui susret s osobom i porukom Isusa Krista
i tako im pomogne, sa stajalita kranske Objave i Tradicije
Crkve, istinito i sigurno upoznati vjeru i religijsko-
kulturnu batinu kojoj pripadaju. Stoga, katoliki
vjeronauk u koli slijedi teoloke i antropoloko-pedagoke
temelje odgoja i obrazovanja, sustavno i to cjelovitije,
dijaloki i ekumenski vrlo otvoreno, upoznavanje katolike
vjere u svim njezinim bitnim dimenzijama, odnosno u
njezinu uenju, slavljenju i ivljenju. Rije je o takvu
upoznavanju koje ukljuuje sve bitne tjelesno-duevno-
duhovne sposobnosti uenika: kognitivnu (spoznajnu),
afektivnu (doivljajnu), konativnu (voljnu) i operativnu
(djelatnu). Po tim odrednicama katoliki vjeronauk u koli
ostvaruje i potvruje svoju odgojno-obrazovnu cjelovitost,
podupirui pritom sveobuhvatne procese kolskoga
pouavanja i uenja.
Posebno je vrijedno istaknuti odgojni udio vjeronauka
koji se ne moe i ne smije svesti na puko posredovanje
informacija i materijalnoga znanja nego on obuhvaa
uenika u totalitetu njegove osobnosti, tj. obuhvaa sve
bitne odgojno-obrazovne ciljeve koji omoguuju
stvaralako i integrirano uenje, kritiko promiljanje,
izgraivanje sposobnosti i stavova, ivotno slavljenje i
svjedoenje vjere u osobnom i drutvenom ivotu
uenika. Uenicima se ponajprije eli omoguiti da u
duhu Evanelja i vjere Crkve svestrano i kritiki prosuuju
svoj ivot, da upoznaju razliite faze svojega odrastanja i
izgradnje osobnosti, da usvajaju ope etike i moralne
norme, osobito naela i vrjednote kranske vjere te da se
odgovorno suoe sa svim problemima, nadama i
tjeskobama drutva u kojem ive. U tom se duhu
uenicima eli ponuditi jasnoa nauka o Bogu, ovjeku i
svijetu, na naelima postupnosti, sustavnosti i cjelovitosti,
kako bi oni mogli kritiki i osobno, zrelo i svjesno ostvariti
svoj vlastiti kranski ivot u obitelji i drutvu.
336
Katoliki vjeronauk
Jednako tako vjeronauk u koli eli uenike upoznati s
kranskim korijenima hrvatske i europske kulturne
batine koja u prolosti i sadanjosti ostvaruje svoje plodove
na religiozno-duhovnom, etikom, kulturnom,
umjetnikom, filozofskom, znanstvenom, pravnom,
politikom, i drugim podrujima. Ta katolika batina
hrvatskoga naroda, koja se prouava i u drugim
predmetima, nije neka sporedna injenica, nego ona daje
snaan peat ivotu naroda, a kranski simboli i vrjednote,
koji su duboko utkani u narodno bie, obiljeavaju njegov
ukupan identitet.
SVRHA
Svrha ili globalni cilj nastave katolikog vjeronauka u
osnovnoj koli jest sustavno i skladno teoloko-
eklezioloko i antropoloko-pedagoko povezivanja Boje
objave i tradicije Crkve sa ivotnim iskustvom uenika
kako bi se ostvarilo sustavno i cjelovito, ekumenski i
dijaloki otvoreno, upoznavanje katolike vjere na
informativno-spoznajnoj, doivljajnoj i djelatnoj razini
radi zrelosti u kranskoj vjeri i postignua cjelovita
opeljudskoga i vjerskog odgoja uenika koji ive u
svojem religioznom i crkvenom, kulturnom i drutvenom
prostoru.
OPI CILJEVI
Opi su ciljevi katolikoga vjeronauka u osnovnoj
koli:
E Otkriti tragove najdubljega smisla ovjekova ivota i
izgraditi otvorenost prema transcendenciji, ljudskoj
krhkosti i veliini, vremenitosti i vjenosti.
E Izgraivati i ostvariti zrelu ljudsku i vjerniku
osobnost, na individualnoj i drutvenoj razini, u svim
dimenzijama ovjekova ivota: tjelesnoj, duevnoj i
duhovnoj.
E Pomoi uenicima da ostvare ljudski i kranski odgoj
savjesti i izgrade zrelu i odgovornu savjest u odnosu
prema sebi, prema drugima, prema drutvu i svijetu
openito, a na temelju Boje objave, kranske
Tradicije i crkvenog Uiteljstva.
E Osposobiti za dublje shvaanje i povezivanje biblijske
poruke sa svakodnevnim osobnim i drutvenim
ivotom.
E Osnaiti spoznaju i stav da je Bog pozvao ljude na
meusobnu ljubav i zajednitvo i da ive u skladu s
tim pozivom.
E Otkriti, upoznati, susresti, iskusiti i ivotom svjedoiti
otajstvo trojedinoga Boga, Oca, Sina i Duha Svetoga,
Boga koji se ovjeku objavio, otkupio ga i ponudio
mu vjeno spasenje.
E Upoznati, prihvatiti i nasljedovati Isusa Krista kao
navjestitelja Radosne vijesti ovjeku, jedinog i
konanog osloboditelja i spasitelja svih ljudi.
E U otajstvu Presvetoga Trojstva otkriti otajstvo Boje
ljubavi, blizine i djelovanja u osobnom ivotu
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
vjernika, u ivotu kranske zajednice i u cijeloj
povijesti ljudskog roda.
E Otkriti, upoznati i doivjeti kako Duh Sveti ispunja
ljude duhovnom snagom da mogu svjedoiti vjeru i
nesebinu ljubav prema Bogu i jedni prema drugima.
E Otkriti i upoznati snagu jedinstva, zajednitva i
sluenja Kristove Crkve koja je sakrament spasenja
meu ljudima te razvijati sposobnosti za kvalitetno
ivljenje svojeg poslanja i sluenja u Crkvi.
E Upoznati znaenje povijesti spasenja i povijesti
Katolike crkve koja izvrava Kristov nalog
evangelizacije i sluenja na razliitim podrujima
crkvenoga i drutvenoga ivota kako u cijeloj Crkvi
tako i u hrvatskome narodu: socijalnom, kulturnom,
znanstvenom, prosvjetnom i dr.
E Razviti sposobnost nutarnjeg osjeaja i osobnog stava
zahvalnosti za Boju beskrajnu ljubav i dobrotu, za
uzajamno bratsko sluenje, dobrotu, socijalnu pravdu,
solidarnost i pomo te za osjeaj zahvalnosti jednih
prema drugima.
E Otkriti, upoznati, prihvatiti i u vlastiti ivot ucijepiti
cjelovit kranski moral, tj. Isusov zakon ljubavi i
sluenja kao istinski nain kranskoga ivota.
E Upoznati i iskusiti duhovnu snagu i spasenjsku
vrijednost liturgijskih i crkvenih slavlja, sakramenata,
pobonosti i vjernikoga ivota koji je protkan
svjedoanstvom zahvaljivanja i slavljenja Boga.
E Otkrivati, upoznavati i prihvaati druge i razliite od
sebe te izgraditi osjeaj potovanja prema drugim
(razliitim) kulturama, konfesijama i religijama
(ekumenska i dijaloka dimenzija).
E Otkriti uzroke sukoba i nerazumijevanja izmeu
roditelja i djece, meu odraslima, meu ljudima i
narodima i stei sposobnosti prevladavanja sukoba i
nerazumijevanja kako bismo izgradili skladan osobni i
drutveni ivot.
E Upoznati mjesto i ulogu obitelji u osobnom i
drutvenom ivotu i razviti stav o vlastitoj
odgovornosti i ulozi u obitelji te u iroj drutvenoj
zajednici (obitelji).
E U kranskoj vjeri, nadi i ljubavi upoznati put i nain
kako se oduprijeti negativnim ivotnim iskuenjima i
problemima, osobito u doba sazrijevanja i mladosti
kako bismo postigli punu ljudsku i vjerniku zrelost.
E Razvijati duhovne i druge komunikacijske i
stvaralake sposobnosti istinskim govorom vjere i
sveobuhvatnim pristupom u zajednikom radu poradi
ostvarenja cjelovita vjerskog odgoja i obrazovanja
(pismeno, usmeno, likovno, glazbeno, scensko i
molitveno izraavanje).
Svrha i opi ciljevi vjerskoga odgoja u osnovnoj koli
dalje se ostvaruju po sadrajima (temama), posebnim i
pojedinanim ciljevima ili odgojno-obrazovnim
postignuima po naelima sustavnosti, postupnosti i
cjelovitosti. Stoga je vjeronauna graa u svim goditima
oblikovana u tematske cjeline koje ine dvije i vie tema.
Time se eli ostvariti bolja vertikalna i horizontalna
337
Katoliki vjeronauk
preglednost vjeronaunih sadraja i ciljeva, kao i cijeloga
Programa.
NAPOMENA
U definiranju Plana i programa katolikoga vjeronauka prema
HNOS-u slijedili smo Program katolikoga vjeronauka u
osnovnoj koli to ga je 2003. odobrila Hrvatska biskupska
konferencija te prihvatilo Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta RH. Program je zapravo sastavljen i
oblikovan kao cjelovit vjeronauni kurikulum ili uputnik
na temelju suvremenih standarda programiranja pojedinih
nastavnih predmeta i ukupna uputnika na naelima
otvorenoga kurikuluma. Zato smo i programski oblikovali
i donijeli sve glavne didaktike varijable, od odreivanja
naela vjeronauka u suvremenoj koli i polazine situacije
uenika u pojedinim goditima, pa sve do odreivanja
ciljeva, tema, sadraja, proirenih sadraja, didaktikih
uputa, meupredmetne korelacije i elemenata evaluacije u
svakoj nastavnoj cjelini. U tom smo Programu, pak,
donijeli samo posebne ciljeve za nastavne cjeline, a nismo
pojedinane ciljeve za svaku pojedinu temu, niti smo
donijeli kljune pojmove uza te teme. Sada to inimo u
Programu nainjenu prema HNOS-u. Kako vjeronauna
didaktika i metodika razlikuje ope, posebne i pojedinane
ciljeve u svakom goditu, sada se prema HNOS-ovu
standardu, uza svaku temu, definiraju kljuni pojmovi i
odgojno-obrazovna postignua koja u naoj terminologiji
nisu nita drugo do li pojedinani ciljevi kao ishodi
(postignua) uenja ostvarena na spoznajnom,
doivljajnom i djelatnom planu. Zato vjerouitelji trebaju
uzeti i slijediti ovaj HNOS-ov Program kao dodatak za
izravnu pripravu nastavne teme i izvoenje vjeronaune
nastave.
Dosadanji Program katolikoga vjeronauka (2003.) nudi
izmeu 30 i 35 nastavnih tema oblikovanih u nastavne
cjeline. Nekoliko je tema oblikovalo nastavnu cjelinu koju
je trebalo svestrano i cjelovito obraditi, pa su pojedine
teme mogle biti obraene, ve prema potrebi uenika, od
jednoga do tri nastavna sata. To isto omoguuje HNOS.
Zato je Povjerenstvo za vjeronauk u HNOS-u analiziralo
dosadanji Program te, u skladu sa zahtjevima HNOS-a,
smanjilo broj tema i definiralo 25 tema za nie razrede i 27
tema za vie razrede osnovne kole. To je uinjeno tako da
se nisu mijenjale dosadanje nastavne cjeline po goditima,
nego je u njima uglavnom smanjen broj tema, spajanjem
dviju tema u jednu, ili izostavljanjem nepotrebnih.
Unesene su i neke manje programske izmjene u pojedinim
goditima prebacivanjem nekih tema iz jednog godita u
drugo, ili je, pak, nastavna cjelina o opoj crkvenoj
povijesti iz sedmoga razreda prenesena u esti razred, a u
sedmom se vie prostora ostavlja pitanjima i temama koje
zanimaju pubescente.
HNOS kao posebnu vrijednost preporuuje
korelacijsko-integracijsku nastavu. Na je dosadanji
vjeronauni Program tu odrednicu, i naelno i praktino,
promicao, provodei unutranju povezanost razliitih
vjeronaunih podruja, ciljeva i sadraja te
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
meupredmetnu povezanost razliitih nastavnih predmeta,
osobito hrvatskoga jezika i knjievnosti, kao i likovnoga,
glazbenoga, povijesnoga, zemljopisnog i drugih podruja
odgoja i obrazovanja. Upravo vjeronauk svoju posebnost
prema drugim kolskim predmetima pokazuje time to on
religiozne i religijske injenice, koje su dio ukupne
kulture, ita svojim autentinim religioznim i duhovnim
oima i jezikom. Stoga vjeronauk u koli, uza prvotnu
vjersko-odgojnu zadau, ima zadau da tumai, u duhu
evanelja, kranske poruke i tradicije, temeljne
vrijednosti nae kulture i civilizacije kao to su ljudska
prava, sloboda, autonomija i dostojanstvo ljudske osobe
koje su zajednike dananjim europskim narodima i
zemljama. Rije je o temeljnim vrjednotama ovjeka,
drutva i ljudske kulture o kojima Crkva, odnosno religija
mora govoriti o svojim nazorima i izloiti ih. kolski
vjeronauk svemu tomu ne pristupa povrno, na razini
informacije kao izvanjskom povijesnom i sociolokom
fenomenu, nego iznutra, u skladu s porukom koju
navijeta.
Na kraju, Program katolikoga vjeronauka posve slijedi
HNOS-ove zahtjeve i promie suvremene didaktiko-
metodike pristupe i metode kolskog uenja i pouavanja
traei dubinsko uenje te stvaralaku, suradniku i
integriranu nastavu na naelima metodikoga pluralizma
radi prevladavanja kognitivnog uenja usmjerena na
stjecanje enciklopedijskoga znanja. Rije je o potrebi
stvaralakoga i integriranoga multimedijalnog i
multimetodikog uenja koje u prvi plan stavlja procese
pouavanja i uenja koji promiu samu sposobnost uenja,
potom kritiko miljenje, ueniko stvaralatvo i suradnju,
stjecanje sposobnosti, izgradnju stavova i vrijednosti,
stjecanje vjetina, umijea itd. Vjeronauna nastava,
promie sve navedeno, prednost daje metodikim
pristupima, sustavima, metodama i postupcima koji
uenicima omoguuju istinsko i stvaralako, ljudsko i
vjerniko, osobno i zajedniko komuniciranje sa
sadrajima evaneoske poruke i tako pomae ljudskoj
osobi da se ostvari u svojem cjelovitom tjelesnom i
duhovnom, ljudskom i vjernikom, osobnom i
drutvenom, vjerskom i kulturnom identitetu.
1. RAZRED
I. CJELINA:
NAI VJERONAUNI SUSRETI
TEME
1. Imam svoje ime i svoje mjesto
Kljuni pojmovi: obitelj, ime, razredna zajednica,
prijatelj/prijateljstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i doivjeti
kolu kao mjesto susreta, zajednitva, radosti i uenja;
imenovati lanove svoje obitelji; prepoznati i
imenovati lanove razredne zajednice; odrediti
osnovne razlike/slinosti izmeu kole i obitelji;
otkriti da u razredu svi moemo biti prijatelji; pronai
vlastito mjesto u uionici i skupini.
338
Katoliki vjeronauk
2. Svi smo vrijedni potovanja
Kljuni pojmovi: vjeronauk, vjerouitelj, pomaganje,
drugi.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti pojmove
vjeronauk i vjerouitelj; prepoznati da se na
vjeronauku obrauju vana ivotna pitanja; doivjeti
vjeronauk kao radosni susret u kojem uimo ljubiti
Boga i ljude; prepoznati vanost zajednikog rada i
aktivnog sudjelovanja u nastavi; uoiti da nam je
ljepe kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se;
uoiti vanost meusobnoga prihvaanja sviju; otkriti
vanost uzajamnoga pomaganja.
II. CJELINA:
OTKRIVAMO ZNAKOVE BOJE DOBROTE
TEME
1. Divan Boji svijet pjeva slavu Bogu
Kljuni pojmovi: Bog, stvaranje, svijet, zemlja.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i spoznati da
je sve to postoji stvorio Bog; prepoznati veliinu i
ljepotu prirode oko sebe; uoiti ljepotu ivih Bojih
stvorenja; zahvaliti Bogu na darovima koje nam daje;
prepoznati potrebu i vanost uvanja prirode i ivih
stvorenja koje nam Bog daruje.
2. Boe, udesno si stvorio ljude
Kljuni pojmovi: stvaranje ovjeka, prvi ljudi, Adam,
Eva, aneo uvar.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati, uz pomo
ilustracije, biblijsko izvjee o stvaranju svijeta i
ovjeka; navesti imena prvih ljudi; doivjeti i izraziti
osjeaj zahvalnosti Bogu za dar ivota; uoiti vanost
uvanja dara ivota; nauiti molitvu Anelu uvaru.
3. Bog je na dobri Otac
Kljuni pojmovi: Bog Otac, Boja dobrota.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti i doivjeti
Boga kao dobroga Oca koji ljubi sve ljude; prepoznati
naine kako moemo pokazivati potovanje prema
svakome ovjeku; navesti znakove Boje dobrote iz
vlastitoga iskustva.
4. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove
zemlje
Kljuni pojmovi: plodovi zemlje, zahvaljivanje,
darivanje.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da je Bog
darovao ovjeku zemlju da je obrauje i da ivi od
njezinih plodova; nabrojiti neke plodove zemlje;
prepoznati i objasniti vanost kruha u ivotu ljudi;
otkriti i prepoznati naine kako moemo pokazati
zahvalnost prema Bogu zbog njegove dobrote;
prepoznati naine kako moemo druge darivati,
osobito one u potrebi.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
III. CJELINA:
LJUDI I POSLIJE SMRTI IVE S BOGOM
TEME
1. Novi ivot s Bogom
Kljuni pojmovi: smrt, novi ivot, Duni dan, svijea.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da oko nas
biljke i ivotinje nestaju, a ljudi umiru; shvatiti da
smrt nije kraj, ve prijelaz u novi ivot; rado se sjeati
pokojnika i moliti za njih; opisati to se obiljeava na
Duni dan; opisati na koji nain naa obitelj i drugi
ljudi iskazuju potovanje svojim pokojnima (molitva,
svijee, cvijee...).
2. Svetci su prijatelji Boji
Kljuni pojmovi: svetac, Svi sveti.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti imena
nekoliko svetaca; imenovati svetca zatitnika svoje
upe; otkriti da se svetci nalaze kod Boga i rado se
svetcima moliti; opisati to se slavi svetkovinom Svi
sveti; razlikovati blagdan Svih svetih i Duni dan;
shvatiti da su sveti ne samo oni zapisani u kalendaru,
nego i nai djedovi i bake, roaci, braa i sestre.
IV. CJELINA:
ISUSOVO ROENJE
TEME
1. Doae
Kljuni pojmovi: doae, iekivanje, blagdani, misa
zornica, adventski vjeni.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti pojmove
doae i blagdani; prepoznati doae kao vrijeme
iekivanja Isusova roenja; imenovati naine kako se
moemo pripremiti za Isusovo roenje (npr.: izradba
estitki, pripremanje darova za blinje, mise zornice,
pjesme i molitve, adventski vjeni...); nauiti pjevati
jednu adventsku pjesmu; opisati adventski vjeni.
2. Radujemo se svetomu Nikoli
Kljuni pojmovi: darivanje, biskup, sv. Nikola.
Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti ivot sv.
Nikole; prepoznati i doivjeti sv. Nikolu kao onoga
koji dariva; navesti naine uzajamnoga darivanja.
3. Marija - Isusova majka
Kljuni pojmovi: Marija, aneo Gabrijel, radosna
vijest, Isus, Sin Boji.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko je
Marija; prepriati susret anela Gabrijela i Marije;
uoiti i shvatiti da je Isus Sin Boji; nauiti molitvu
Zdravo, Marijo; prepoznati Marijinu spremnost za
sluenje Bogu.
4. Boi - blagdan Isusova roenja
Kljuni pojmovi: Boi, Betlehem, Isusovo roenje,
pastiri.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti kada i to
slavimo na Boi; navesti osnovne podatke o Isusovu
Katoliki vjeronauk
roenju i osobama koje su ga izbliza pratile (gdje se
Isus rodio i zato, tko je i kako prvi saznao vijest o
Isusovu roenju); opisati kako Boi slavimo u Crkvi
i obitelji; izraditi boine crtee i estitke; nauiti
pjevati neke poznatije hrvatske boine pjesme.
V. CJELINA:
ISUS SUSREE LJUDE
TEME
1. Isus poziva ljude u svoju slubu
Kljuni pojmovi: poziv, apostol, zajednica Isusovih
uenika, Isusov prijatelj.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati nain ivota
ljudi u Isusovo vrijeme; navesti imena nekoliko
Isusovih uenika; objasniti tko su apostoli; opisati
zadatak koji Isus daje svojim prijateljima apostolima;
razumjeti i doivjeti da Isus poziva sve ljude sebi za
uenike i prijatelje.
2. Isus svima ini dobro i posebno voli
djecu
Kljuni pojmovi: Isus i drugi, Isus i djeca, initi
dobro.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako je Isus s
ljubavlju susretao ljude; nabrojiti nekoliko naina na
koje Isus pomae ljudima; prepriati jednu biblijsku
zgodu koja govori o Isusovoj brizi za druge, osobito
siromane i bolesne; uoiti kako Isus voli sve ljude, a
osobito djecu; znati zahvaliti Isusu za njegovu brigu
za djecu i ljude.
3. Isus nas ui moliti
Kljuni pojmovi: kraljevstvo Boje, molitva,
blagoslov, Oena.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti i odrediti to
je molitva; prepoznati da svoju zahvalnost i svoje
povjerenje u Boga izraavamo molitvom; nauiti
molitvu Oena; prepoznati da nas je Oena nauio
moliti sam Isus; doivjeti radosno iskustvo osobne
molitve i molitve u zajednici; uoiti ljepotu Boje
blizine i kraljevstva Bojeg kao najvee dragocjenosti;
izrei svoju vlastitu molitvu Ocu nebeskomu i Isusu.
4. Isus oprata
Kljuni pojmovi: radost, alost, oprotenje,
pomirenje, korizma.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da u
ivotu ima radosnih i alosnih trenutaka; prepoznati
kako radost moemo dijeliti s drugima; prepoznati
iskustva nerazumijevanja i svae meu ljudima;
navesti i opisati znakove pomirenja i pratanja;
spoznati da Bog nama oprata i da smo i mi duni
opratati; prepoznati korizmu kao vrijeme pratanja,
pomirenja, dobrih djela i priprave za Uskrs.
339
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
VI. CJELINA:
ISUSOVO USKRSNUE
TEME
1. Ususret Uskrsu
Kljuni pojmovi: priprema za Uskrs, Cvjetnica, Veliki
tjedan, Veliki etvrtak.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i opisati
naine kako se krani pripremaju za Uskrs; opisati to
se dogodilo na Cvjetnicu; prepoznati Isusa kao kralja
mira; odrediti koji je tjedan Veliki tjedan i navesti
njegove velike dane; opisati to se dogodilo na Veliki
etvrtak; opisati s kim i kako Isus blaguje Posljednju
veeru.
2. Isusova muka i smrt
Kljuni pojmovi: Veliki petak, Isusova muka, smrt na
kriu, znak kria.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaje koji
se povezuju uz Isusovu muku i smrt; naslutiti
znaenje Isusove muke, smrti i uskrsnua za spasenje
svih ljudi na svijetu; prepoznati kri kao znak Isusove
ljubavi i kao sveti znak za sve krane; uoiti vanost
dostojnog i redovitog injenja znaka kria.
3. Isus je uskrsnuo i ivi
Kljuni pojmovi: Uskrs, nedjelja, prazan grob.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijski
tekst o Isusovu uskrsnuu; razliitim oblicima
stvaralakog izraavanja izraziti radost zbog Kristova
uskrsnua; nauiti pjevati uskrsnu pjesmu; opisati
neke uskrsne obiaje i simbole; prepoznati poklik
aleluja kao uskrsni poklik radosti; upoznati Uskrs
kao najvaniji kranski blagdan; nauiti da Isusovo
uskrsnue slavimo u nedjeljnoj svetoj misi; imenovati
nekoliko naina na koje se radujemo Uskrsu u
obitelji, koli, upi.
4. Uskrsli Isus ostaje s nama
Kljuni pojmovi: Uzaae, slanje apostola, Duh Sveti,
ognjeni jezici.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijsko
izvjee o Kristovu uzaau i odlasku Ocu
nebeskom; otkriti kako Isus i dalje ostaje meu
svojim uenicima i vjernicima; pripovjediti to se
dogodilo na Duhove; prepoznati biblijski govor
simbola vatre (ognja) i vjetra; prepoznati Duha
Svetoga kao Boju snagu koja nas jaa, brani i vodi
kroz ivot; navesti to slavimo na blagdan Duha
Svetoga (Duhove).
VII. CJELINA:
ZAJEDNO SMO UVIJEK RADOSNI
TEME
1. U zajednici Isusovih uenika
Kljuni pojmovi: Crkva, krtenje, upa zajednica
vjernika.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti to je
Crkva; prepoznati Crkvu kao zajednicu Isusovih
340
Katoliki vjeronauk
vjernika; prepoznati da krtenjem postajemo lanovi
Crkve - zajednice Isusovih uenika; nabrojiti neke
obredne znakove krtenja (voda, bijela haljina,
svijea); prepoznati nedjelju kao dan okupljanja
Isusovih uenika u crkvi; imenovati svoju upu.
2. Marija - uzor naim majkama
Kljuni pojmovi: Marija, majka, svibanj, Majin dan.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti komu je
posveen mjesec svibanj; prepoznati da je Marija
Isusova i naa majka; izrei vlastitoj majci zahvalnost
u povodu Majina dana; izraditi estitke majkama;
obrazloiti vanost majke u obitelji; nauiti jednu
marijansku pjesmu (npr. Cvijee za Mariju).
IZBORNE TEME
1. Mali misionari
Kljuni pojmovi: misionar, poruka, Radosna vijest,
misionar, pomaganje.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati misionare
kao glasnike Isusove Radosne vijesti; prepoznati
velikodunost i dobrotu misionara; razvijati osjeaj
brige za misionare i biti mali misionar.
2. Radujemo se kolskim praznicima i
ostajemo povezani
Kljuni pojmovi: radost, zahvalnost, molitva,
povezanost.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati razloge
nae radosti i zahvalnosti; navesti naine kako
moemo drugima pokazivati nau radost i zahvalnost;
nauiti zahvaliti Bogu za primljene darove i radovati
se zasluenomu odmoru; uoiti da krani i za vrijeme
kolskih praznika sudjeluju na nedjeljnoj svetoj misi,
gdje god bili; nabrojiti naine kako i tijekom praznika
moemo ostati meusobno povezani (u mislima,
molitvi, razglednicom).
2. RAZRED
I. CJELINA:
PONOVNO SMO ZAJEDNO
TEME
1. Gradimo zajednitvo i prijateljstvo
Kljuni pojmovi: prijatelj, zajednitvo, radost.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati duh
prijateljstva, povjerenja i potovanja u razrednoj
zajednici; poznavati uvjete dobra i plodna
prijateljstva; nabrojiti i obrazloiti znaajke
prijateljstva; uoiti da svatko od uenika pridonosi
izgradnji zajednitva u razrednoj zajednici i u koli;
otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navesti
kako se moemo u koli i kod kue pomagati;
povezati prijateljstvo s radou.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Isus nam daje snagu i sigurnost
Kljuni pojmovi: Isus, apostol, povjerenje, sigurnost.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati, s pomou
biblijskoga teksta, kako je Isus pomogao apostolima
kad je utiao oluju na moru; uoiti na temelju
biblijskih tekstova vanost povjerenja u Isusa; otkriti i
shvatiti da Isus daje sigurnost i zatitu; otkriti kako se
po Isusovu primjeru trebamo brinuti jedni za druge u
koli i kod kue; navesti naine kako se moemo
meusobno pomagati.
II. CJELINA:
BOG JE UDESNO STVORIO SVIJET I LJUDE
TEME
1. Biblija je najljepa knjiga
Kljuni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati svetu
knjigu krana; razumjeti da je Biblija sveta knjiga
koja govori o Bogu i o ljudima; prepoznati Bibliju
kao knjigu koja pripovijeda o velikim Bojim
djelima; prepoznati i razlikovati dva osnova dijela
Biblije: Stari i Novi zavjet; dobiti prvi uvid u
rairenost Biblije diljem svijeta.
2. Svijet je udesan i tajnovit
Kljuni pojmovi: Bog Stvoritelj, ljepote stvorenoga,
briga za prirodu i okoli, pouzdanje.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i
imenovati neke ljepote stvorenoga svijeta (u nama i
oko nas); diviti se tomu svijetu; uoiti vanost
pouzdanja u Boga Stvoritelja; povezati vjeru u Boga
Stvoritelja i potrebu ouvanja svega stvorenoga (briga
za prirodu i okoli).
3. ovjek je divno Boje stvorenje
Kljuni pojmovi: Boje stvorenje, razliitost,
jednakost, povezanost, zahvala Bogu.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati ivot kao
dar; prepoznati i obrazloiti kako ovjek svojim radom
izgrauje svijet; prepoznati i imenovati razlike i slinosti
meu ljudima; uoiti da su svi ljudi, unato razlikama,
jednaki i meusobno povezani; prepoznati i imenovati
situacije u kojima se vidi kako su ljudi upueni jedni na
druge; otkrivati radost zbog naih blinjih.
4. Ljudi nisu posluali Boga
Kljuni pojmovi: neposluh (grijeh), prijateljstvo
izmeu Boga i ljudi, obeanje Spasitelja.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati biblijski
tekst o prvome neposluhu (grijehu); opisati
prijateljstvo izmeu Boga i prvih ljudi; kratko
upoznati i pripovjediti kako su prvi ljudi sretno
ivjeli, sagrijeili u raju zemaljskom i kako su izgubili
prijateljstvo s Bogom; prepoznati da ljudi mogu
sagrijeiti; otkriti kako nas Bog ljubi i prata nam.
341
Katoliki vjeronauk
5. Ljudi velike vjere na Bojemu putu
Kljuni pojmovi: potop, Noa, Abraham, Josip
Egipatski.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i
imenovati neke velike starozavjetne likove (Noa,
Abraham, Josip Egipatski); na temelju biblijskih
tekstova, kratko prepriati osnovno o njima;
prepoznati u njihovim ivotima vanost vjere i
pouzdanja u Boga; uoiti vanost vjere u Boga u
vlastitome ivotu, osobito u tekim trenucima.
III. CJELINA:
ISUS - DAR BOJI ZEMLJI I LJUDIMA
TEME
1. Ljudi ive u nadi i iekivanju
Kljuni pojmovi: izraelski narod, iekivanje, Mesija,
Spasitelj, doae.
Odgojno-obrazovna postignua: povezati izraelski
narod i Spasitelja (Mesiju); prepoznati i kratko opisati
dugotrajno iekivanje Spasitelja (Mesije) u
izraelskome narodu; kratko upoznati Izaijin tekst o
Mesiji; prepoznati i doivjeti doae kao vrijeme
radosna iekivanja Spasiteljeva roenja; nabrojiti
znakove i adventske obiaje koji nas pripravljaju za
proslavu Isusova roenja; nabrojiti naine kako se
pripremamo za Boi (molitva, dobra djela,
pomaganje potrebnima, darovi, estitke, ukrasi).
2. Isus je oekivani Spasitelj
Kljuni pojmovi: Boi, Sveta obitelj.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da je
Isusovo roenje ispunjenje starozavjetnih iekivanja;
jednostavnim rijeima opisati dogaaj Isusova roenja
kako ga opisuje sv. Luka; imenovati lanove Svete
obitelji; shvatiti da se Isus rodio da nam pokae kolika
je Boja ljubav prema ljudima; nauiti neku hrvatsku
boinu pjesmu; prepoznati povezanost naega
meusobnog darivanja i velikoga Bojeg dara nama;
razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti
boinu radost.
3. Mudraci trae Isusa
Kljuni pojmovi: mudraci, zvijezda, darovi.
Odgojno-obrazovna postignua: prepriati biblijski
tekst o poklonu mudraca (Mt 2,1-12); navesti broj
mudraca i njihove darove; povezati boinu zvijezdu
s mudracima; uoiti ustrajnost mudraca da pronau
novoroenog Isusa.
IV. CJELINA:
ISUSOVI PRIJATELJI
TEME
1. Mnogi su povjerovali Isusovoj ljubavi i
dobroti
Kljuni pojmovi: Isusova ljubav, Isusove rijei i djela.
Odgojno-obrazovna postignua: u Isusovim rijeima i
djelima, na temelju biblijskih tekstova, prepoznati
Boju ljubav; navesti neko Isusovo djelo ili rijei u
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
kojima se oituje njegova ljubav; prepoznati da je
Boja ljubav o kojoj nam govori Isus upuena svim
ljudima; navesti imena ljudi iz vlastitoga iskustva koji
su povjerovali Isusovoj ljubavi; naslutiti da je Isusova
ljubav neto veliko i neuobiajeno.
2. Isus treba ljude za svoja djela
Kljuni pojmovi: poziv, Isusovi uenici, apostoli,
poslanje.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko su
Isusovi uenici i apostoli; prepriati biblijski dogaaj
o Isusovu pozivu prvih uenika i apostola; prepoznati
da Isus u svoju slubu poziva obine ljude; opisati
poslanje Isusovih uenika; razumjeti da svi ljudi, bez
obzira na dob, uenost, posao i slubu mogu initi
dobra djela i da su na to pozvani; prepoznati da Isus i
danas poziva ljude i alje ih da ine dobro.
3. Novi zavjet pripovijeda o Isusovu
ivotu
Kljuni pojmovi: Evanelje, evanelisti, Isusov ivot,
Djela apostolska.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati Evanelja
kao dio Novoga zavjeta; imenovati evaneliste;
navesti dva kratka primjera teksta koji govore o Isusu
i opisuju njegov lik; navesti to vie podataka o
Isusovu ivotu koje smo dosada nauili na
vjeronauku; navesti neko djelo koje prikazuje Isusa
(pjesma, film, knjiga, slika); prepoznati Djela
apostolska kao dio Novoga zavjeta koji govori o
ivotu prvih krana.
V. CJELINA:
IVOT JE LIJEP I TEAK
TEME
1. Upueni smo jedni na druge
Kljuni pojmovi: radost, alost, pomo u nevolji,
blinji.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i
razlikovati svijetle (pozitivne) i tamne (negativne)
strane ivota; kratko prepriati prispodobu o
milosrdnome Samarijancu; uvidjeti da ljepe i bolje
ivimo kada se uzajamno pomaemo; shvatiti da
tekoe lake moemo prihvatiti, podnositi ili
okrenuti na dobro s Bojom pomou; navesti neke
ljude koji ne mogu ivjeti bez pomoi drugih; navesti
neke ljude koji pomau drugima; prepoznati naine
kako mi moemo pomoi drugima.
2. Isus je trebao trpjeti, biti raspet i
umrijeti
Kljuni pojmovi: Isusova muka i smrt, trpljenje
(patnja).
Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaje koji
se povezuju uz Isusovu muku i smrt; navesti imena
nekih ljudi koje povezujemo uz Isusovu muku i smrt
(Juda, Pilat); prepoznati da su Isusova muka i smrt
oslikane na slikama krinoga puta (u crkvi); uoiti da
342
Katoliki vjeronauk
je Isus ljubio ljude i itav svijet te da je radi nas ljudi
prihvatio put kria i trpljenja; nauiti pjevati neku
korizmenu pjesmu; prepoznati naine kako mi
moemo pomagati bolesnim ljudima i drugima koji
pate.
3. Uskrsli Isus daruje mir i radost
Kljuni pojmovi: Isusovo uskrsnue, prazan grob,
uskrsna radost, Uskrs.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da Isusova
smrt na kriu nije kraj: Isus je uskrsnuo; kratko
pripovjediti dogaaj uskrsnua (prazan grob; susret
uskrsnuloga Isusa sa enama i apostolima); uoiti kako
su se strah i alost Isusovih uenika nakon njegova
uskrsnua pretvorila u mir i radost; prepoznati Uskrs
i uskrsno vrijeme kao vrijeme kada slavimo Isusovo
uskrsnue; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja
izraziti uskrsnu radost.
VI. CJELINA:
LIJEPO JE KAD BRAA IVE ZAJEDNO
TEME
1. Isus nas ui opratati, ljubiti i moliti
Kljuni pojmovi: pratanje, zlatno pravilo, molitva.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i objasniti
zlatno pravilo; uoiti vanost pratanja u
svakodnevnom ivotu; navesti primjere pratanja;
prepoznati pogrjeke koje inimo jedni drugima;
razumjeti da je molitva razgovor s Bogom; odrediti
najprikladnije vrijeme za rad i za molitvu;
izrei/napisati vlastitu molitvu.
2. Majin dan
Kljuni pojmovi: Majin dan, majka, ljubav,
pomaganje, zahvalnost.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti to se
obiljeava Majinim danom; prepoznati vanost
pokazivanja zahvalnosti onima koji skrbe o nama;
prepoznati i odrediti u emu nam je primjer majina
ljubav; uoiti da su Isusovi prijatelji pozvani svima
initi dobro; odreenom gestom izrei zahvalnost
vlastitoj majci.
3. U obitelji ivimo jedni za druge
Kljuni pojmovi: roditelji, djeca, nedjelja u obitelji,
obiteljsko zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da svatko ivi
u zajednici; razlikovati neke zajednice (obitelj, razred,
upa itd.); prepoznati i prihvatiti da u obitelji treba
znati uti druge, vidjeti druge, ivjeti za druge;
prepoznati vanost obiteljskoga zajednitva; spoznati
da se u obitelji svatko treba zauzimati za ono to treba
uiniti.
4. Pripadam upnoj zajednici
Kljuni pojmovi: krtenje, ime, Crkva, zajednica,
druenje.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati krtenje
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
kao nain primanja u Kristovu Crkvu i znak
pripadnosti Crkvi; otkriti i spoznati da kranska
obitelj s drugim obiteljima ini Crkvu; naslutiti da su
nam za ivot u vjeri potrebni drugi: kranska
zajednica, upa, Crkva; navesti neke podatke o
vlastitoj upnoj zajednici.
5. Krani se u svijetu potuju i pomau
Kljuni pojmovi: krani, papa, biskupi, sveenici,
pomaganje.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati da se svi
krani, koji vjeruju u Krista, trebaju meusobno
potovati i pomagati; imenovati osnovne
slube/osobe u Crkvi; uoiti da se krani u cijelome
svijetu meusobno pomau (npr. misijski krajevi).
IZBORNE TEME
1. Naa zahvalnost Bogu i ljudima
Kljuni pojmovi: otac, dijete, dar ivota, Tobija,
Rafael.
Odgojno-obrazovna postignua: izraziti radost i
zahvalnost prema Bogu za dar ivota; uoiti i doivjeti
da je Bog dobar i da smo mi meusobno braa i sestre;
graditi odnos zahvalnosti i povjerenja prema Bogu i
ljudima; izrei/napisati vlastitu molitvu zahvale.
2. Naa zahvalnost svecima i pokojnicima
Kljuni pojmovi: svetac, pokojnik, sjeanje, vjeni
ivot.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti vrline ljudi
koji su ivjeli za druge i tako postali sveti kao i naih
predaka koji su nas zaduili i od kojih smo mnogo
toga naslijedili; imenovati svetce - osobito zatitnike
svoje upe i one ija imena nosimo; izraziti zahvalnost
prema drugim ljudima koji su ivjeli prije nas; uoiti
vanost molitve za sve pokojne, posebno za one koji
su nam bliski; nauiti neke molitve za pokojne.
3. Zahvalni idemo u radost ivota
Kljuni pojmovi: praznici, zahvalnost, radost,
povezanost.
Odgojno-obrazovna postignua: izrei zahvalnost za
primljene darove tijekom kolske godine: dar ivota,
uenja, prijateljstva, zajednitva; prepoznati znakove
povezanosti i zajednitva; razliitim oblicima
stvaralakog izraavanja iskazati radost ivota; stvoriti
odluke i plan za kolske praznike.
343
Katoliki vjeronauk
3. RAZRED
I. CJELINA:
BOG - TAJNA NAEGA IVOTA
TEME
1. U zajednitvu otkrivamo tajne Boje
dobrote
Kljuni pojmovi: tajna stvaranja, vjernost, potenje,
zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i prepoznati
Boga Stvoritelja u svemu stvorenom; razvijati
povjerenje prema drugima; shvatiti da je dobrota
temeljni poziv ovjekova ivota; shvatiti vanost
zajednitva; nabrojiti nekoliko elemenata zajednitva
u obitelji, koli i ljudskoj zajednici koji omoguuju
bolji napredak, bolji ivot i radost svih ljudi; otkrivati
i prepoznati znakove Boje dobrote prema ovjeku u
njegovu svakodnevnom ivotu.
II. CJELINA:
ISUS JE S NAMA
TEME
1. Ne moemo sve kupiti
Kljuni pojmovi: vjera, bogatstvo (materijalno i
duhovno), slijepi Bartimej, prijateljstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: na temelju ivotnih
iskustava otkrivati i poznavati neke ivotne
vrijednosti (prijateljstvo, dobrota, ljubav); doivjeti te
vrijednosti kao neto to nije mogue kupiti i otkriti
njihovo znaenje u svakodnevnom ivotu; opisati
susret Isusa i Bartimeja; otkriti i razumjeti snagu Boje
ljubavi i dobrote prema ovjeku; razvijati potrebu
meusobnoga pomaganja i povjerenja.
2. Isus ree: Ja sam kruh ivota.
Kljuni pojmovi: put i ivot kao simboli, kruh ivota,
ivot vjeni.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti znaenje
kruha u ivotu ovjeka; uoiti da ne postoji samo glad
za kruhom; shvatiti simboliku Isusovih rijei o putu i
kruhu ivota; izgraivati nazor o pomaganju onima
koji na razliite naine gladuju; probuditi enju za
ivotom koji se daruje u Isusu Kristu.
3. Dani kruha i zahvalnosti
Kljuni pojmovi: kruh, zahvaljivanje, darivanje, djela
milosra.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjeaj i in
zahvalnosti prema Bogu i ljudima; prepoznati sve
darovano kao znak Boje brige za ovjeka i njegove
povezanosti s ovjekom; uoiti pravednost podjele
darovanoga svim ljudima; njegovati osjeaj brige za
siromane i potrebite; prepoznati darivanje kao
temeljni znak meusobne povezanosti; nabrojiti neka
djela milosra.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
III. CJELINA:
BOG JE NA SPASITELJ
TEME
1. Vidio sam vau nevolju
Kljuni pojmovi: Egipat, idovi (Izraelci), Pasha,
Izrael, Jakov i njegovi sinovi.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati nastanak
izraelskoga naroda iz Jakovljeva korijena i povezati ga s
dvanaest izraelskih plemena; otkriti i opisati nain
ivota Izraelaca u Egiptu; uoiti Boju brigu za njegov
narod; spoznati potrebu suradnje s Bogom; prepoznati
Boju prisutnost u svakodnevnom ivotu; buditi osjeaj
zahvalnosti za Boje djelovanje u ivotu ovjeka.
2. Bog se objavljuje Mojsiju
Kljuni pojmovi: Mojsije, gorui grm, ropstvo, Jahve,
faraon.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da se Bog
objavljuje Mojsiju, kojemu daje posebno poslanje;
spoznati da gorui grm predstavlja simbol Boje
prisutnosti; upoznati i znati objasniti znaenje imena
Jahve; otkriti da Bog u povijesti i sadanjosti
ovjeanstva djeluje po ljudima; prepoznavati Boju
prisutnost u svakodnevnom ivotu.
3. Izlazak spasa
Kljuni pojmovi: pashalna no, izlazak iz ropstva,
spasenje, Crveno more.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i znati
opisati znaenje pashalne noi za Izraelce, kao i za
suvremene idove; shvatiti da prijelaz preko
Crvenoga mora predstavlja izlazak spasa izraelskoga
naroda; otkriti da Bog spaava iz bezizlaznih situacija;
uoiti zahvalnost Izraelaca prema Bogu i njegovu
djelovanju; razumjeti ljudsku nezahvalnost kao
nedostatak povjerenja u Boju mo; prepoznati Boje
djelovanje po ljudima oko nas.
4. Bog hrani svoj narod u pustinji
Kljuni pojmovi: pustinja, pouzdanje, sumnja, mna,
prepelice.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati tijek hoda u
Obeanu zemlju; zapaziti nezahvalnost naroda i
prepoznati ju kao znak sumnje u Boje obeanje;
razumjeti pojam pustinje u Starom zavjetu; pustinju
shvatiti i kao mjesto susreta s Bogom i iskustva Boje
blizine ovjeku; navesti naine na koje se Bog brinuo
za narod dok je putovao pustinjom; biti otvoren za
otkrivanje istinske ljubavi i prijateljstva.
5. Bog daje Deset zapovijedi
Kljuni pojmovi: Deset zapovijedi, Zakon, Sinaj
(Horeb), Savez.
Odgojno-obrazovna postignua: poznavati biblijsko
izvjee sklapanja Saveza i nauiti Boje zapovijedi
dane Mojsiju kao znakove toga Saveza; razumjeti
znaenje rije Savez i znati gdje je on sklopljen;
shvatiti znaenje Bojih zapovijedi za izraelski narod
ali i sve ljude; otkriti Boje obeanje ovjeku koji
344
Katoliki vjeronauk
uva i obdrava zapovijedi; prepoznati zapovijedi
koje se odnose na Boga, a koje se odnose na ovjeka;
buditi elju za revnim obdravanjem zapovijedi.
IV. CJELINA:
BOG JE DOAO MEU LJUDE
TEME
1. Znakovi Boje dobrote
Kljuni pojmovi: dobrota, darivanje, advent, sveti
Nikola.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti ivote
svetaca kao znakove udesne Boje ljubavi prema
ovjeku; osvjeiti znanja o adventu, odnosno doau;
upoznati simboliku blagdana svetoga Nikole; razvijati
osjeaj ljubavi i dobrote prema blinjemu; motivirati
osobni angaman uenika za djelotvornu ljubav
prema blinjemu u vremenu adventa.
2. Raduj se, Marijo!
Kljuni pojmovi: navjetenje, susret, Marija i
Elizabeta, hvalospjev.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati osnovnu
poruku susreta anela Gabrijela i Marije; razumjeti i
opisati susret Marije i Elizabete; uoiti da Bog uvijek
ispunjava svoja obeanja; shvatiti Boju elju za
stalnim obnavljanjem zajednitva s ovjekom;
prepoznati u susretima ljudi Boje djelovanje.
3. Bog postaje ovjekom
Kljuni pojmovi: Emanuel, Boi, roenje Isusa
Krista, Tri kralja, spasenje.
Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti izvjee
sv. Mateja o Isusovu roenju; razumjeti da je Isusovo
roenje ispunjenje Bojeg obeanja dano po
prorocima Staroga zavjeta; spoznati da Bog po
roenju Isusa Krista eli spasiti svakoga ovjeka;
pobuditi elju za djelotvornom proslavom boinih
blagdana; poznavati boine narodne obiaje i
doivjeti ih kao znak duboke radosti i zahvalnosti
Bogu za novoroenoga Spasitelja svih ljudi.
V. CJELINA:
ISUSOV POZIV NA POMIRENJE
TEME
1. Ljudi i njihova krivica
Kljuni pojmovi: savjest, grijeh, opratanje, dug,
dunik.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i
razlikovati znaenje pojmova dug i dunik; uoiti
poruku Isusove pripovijesti o opratanju; upoznati i
razumjeti znaenje pojma savjesti; savjest shvatiti kao
Boji glas u ovjeku koji mu govori to je dobro a to
je zlo; otkriti savjest kao mjerilo ljudskoga djelovanja
i kao znak Bojih uputa; nauiti to je grijeh;
izbjegavati pogrjeke i grijeh; izgraivati stav prema
pravednosti; usvojiti naelo ljubavi kao temeljno
ivotno iskustvo krana.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Susret Isusa i grjenika
Kljuni pojmovi: Zakej, priznanje krivice, kajanje,
Boje milosre.
Odgojno-obrazovna postignua: znati opisati Zakejev
susret s Isusom i njegovu elju za obraenjem; shvatiti
Isusov pristup grjeniku kao poziv na sluenje dobru;
znati priznati krivnju i traiti oprotenje; razumjeti
pojam kajanje; otkriti savjest kao Boji glas u nama
koji nas potie na kajanje i pomirenje; razvijati
osobnu elju za pomirenjem; razumjeti milost
sakramenta pomirenja.
3. Isus daje priliku za novi poetak
Kljuni pojmovi: obraenje, pomirenje, osuivanje,
Boje milosre, opratanje.
Odgojno-obrazovna postignua: pripovjediti
prispodobu o dobrom ocu, shvatiti znaenje pojma
obraenje; otkriti Boji poziv na obraenje kao znak
pomirenja i saveza s Bogom; doivjeti potrebu
zahvalnosti na pruenoj prilici za novi poetak;
doivjeti stav odbojnosti prema grijehu; otkriti
potrebu trajnoga pomirenja s Bogom i ljudima; uoiti
beskrajnu veliinu Bojeg milosra; opisati kako Isus
postupa prema eni grjenici (Iv 8,2b-11); otkriti i
naznaiti putove i naine pomirenja s ljudima i s
Bogom.
4. Isusova smrt i uskrsnue (temelj oprotenja)
Kljuni pojmovi: novi Savez, smrt, uskrsnue, ivot s
Kristom, sakramenti.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati dogaaj
Kristove smrti i uskrsnua (Mt 28,1-10); uoiti
znakove Boje ljubavi, opratanja grijeha i spasenja
ovjeka; razumjeti i prihvatiti Kristovu smrt kao rtvu
po kojoj je pomirio ovjeka s Bogom; otkriti u
Kristovoj muci i smrti njegovu beskrajnu ljubav po
kojoj je pobijedio grijeh, donio oprotenje i spasenje
ovjeku; postati svjestan da se grijesima udaljavamo
od ivota s Kristom; upoznati da je Isus ustanovio
sakramente po kojima se susreemo s uskrsnulim
Kristom; nabrojiti sedam svetih sakramenata.
5. Sakrament obraenje i pomirenja
Kljuni pojmovi: Pedesetnica, ovlast opratanja
grijeha, kajanje, zadovoljtina, sakrament pomirenja.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati dogaaj
silaska Duha Svetoga nad apostole; otkriti djelovanje
Duha Svetoga u primanju sakramenata; uoiti i
razumjeti ovlast opratanja grijeha to ga je Isus dao
svojim uenicima; poznavati vanost kajanja,
ispovijedi i izvrenja zadovoljtine (pokore) za
grijehe; nauiti formulu kajanja u sv. ispovijedi;
poznavati znaenje slavlja sakramenta pomirenja;
razumjeti ulogu sveenika u sakramentu pomirenja;
spremnost opratanja i izgraivanja meusobnoga
pomirenja.
345
Katoliki vjeronauk
VI. CJELINA:
U EUHARISTIJI - ISUS JE MEU NAMA
TEME
1. Kako je daleko Emaus?
Kljuni pojmovi: Emaus, susret, lomljenje kruha,
prepoznavanje.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i prepriati
biblijski opis dogaaja na putu u Emaus; uivjeti se u
lik dvojice uenika i osjetiti njihovo beznae na putu;
razumjeti zato uenici prepoznaju Krista u lomljenju
kruha; shvatiti i slaviti Euharistiju kao uvijek novi in
spasenja ovjeka; u euharistiji prepoznati Krista koji
lomi kruh; u euharistiji pronalaziti novu snagu za
ivot.
2. Kruh i vino tijelo je i krv Kristova
Kljuni pojmovi: kruh, vino, trs i loza, darivanje,
zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: produbiti osjeaj i
razumijevanje Isusova dara u kruhu i vinu na
Posljednjoj veeri; razumjeti da u euharistiji kruh i
vino postaju tijelo i krv Kristova; poznavati da uvijek
treba dostojno primati tijelo i krv Kristovu; shvatiti
euharistiju kao izvor i vrhunac istinskoga ivota
vjernika; upoznati biblijsko znaenje vina kao pia;
otkriti da dijeliti kruh meu sobom znai imati udjela
u zajednikoj radosti; otkriti znaenje objedovanja u
ovjekovu ivotu; ophoditi se prema zajednikom
blagovanju lijepim i kulturnim ponaanjem.
3. Euharistija - izvor ivota
Kljuni pojmovi: euharistija, sluba rijei, spomen,
Kristova prisutnost.
Odgojno-obrazovna postignua: susresti se i upoznati
s obredom slavlja svete mise u prvim kranskim
vremenima; poznavati obred slavlja svete mise danas
(glavni dijelovi); razumjeti da se pod prilikama kruha
i vina nalazi pravi i ivi Krist; uoiti i prepoznati
pojedine molitvene stavove za vrijeme svete mise;
usvojiti molitvu kao znak zahvale Bogu i kao znak
zajednitva za stolom; izgraivati osobni odnos prema
svetoj misi u vlastitom kranskom ivotu; spoznati
znaenje primanja tijela Kristova u svetoj priesti i
otvoriti se radosti esta primanja svete priesti.
4. Podijeli svoj kruh s gladnima
Kljuni pojmovi: caritas, initi dobro, milostinja,
dijeliti.
Odgojno-obrazovna postignua: razvijati osjetljivost i
otvorenost za potrebe drugih; odgajati za
nasljedovanje Krista u djelotvornoj ljubavi; razumjeti
pomaganje drugima kao nastavak Kristova djelovanja
na zemlji; shvatiti uinjeno dobro djelo kao
svjedoanstvo nasljedovanja Isusa Krista; razumjeti da
se ne daruje ovjeka samo materijalnim darom nego i
rijeju, lijepim ponaanjem.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
5. Isus je uvijek meu nama
Kljuni pojmovi: svetohranite, Presveti oltarski
sakrament, blagdan Tijelova, pokaznica, susret.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti da je
euharistijski Isus prisutan meu nama i izvan svete
mise; otkriti i doivjeti Isusovu prisutnost u njegovim
rijeima i djelima; upoznati znaenje sakramenata kao
posebna naina trajne Kristove prisutnosti meu
vjernicima; upoznati kako nam Krist preko
primljenih sakramenata daruje sebe sama i svoju
milost, daje slobodu, prata grijehe, daje snagu i mir;
otkriti svetohranite u Crkvi kao mjesto trajne
Kristove prisutnosti meu vjernicima u Presvetom
oltarskom sakramentu; poznavati i navesti nekoliko
pobonosti kojima se u Crkvi tuje i slavi Kristova
prisutnost meu nama.
IZBORNE TEME
1. Isusov zakon ljubavi
Kljuni pojmovi: ljubav, blinji, Samarijanac,
Jeruzalem i Jerihon, sveenik i levit.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i razumjeti
Isusov zakon ljubavi; prepriati dogaaj o
milosrdnom Samarijancu; shvatiti da je ljubav temelj
ivota i ljudske sree; razumjeti da je Kristu vano da
ovjek na isti nain voli i Boga i svojega blinjega;
razumjeti i opisati pojam blinji.
2. Slavlje prve priesti u upi
Kljuni pojmovi: radost, sveanost, hostija,
zajednitvo.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti znaenje
primanja Tijela Kristova; slavlje u obiteljskoj i upnoj
zajednici prihvatiti kao izvorno mjesto slavlja prve
priesti; njegovati posebnost trenutka prve priesti.
3. Na praznicima svjedoimo Isusovu
dobrotu
Kljuni pojmovi: odmor, svjedoenje, praznici, susret,
dobra djela.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti da vrijeme
odmora ivimo kao vrijeme u kojemu nam se
darivaju susreti s ljudima; truditi se u konkretnom
ivotu svjedoiti Isusa Krista; razumjeti i prihvatiti da
u vrijeme odmora nema odmora od dobrih djela.
346
Katoliki vjeronauk
4. RAZRED
I. CJELINA:
ZEMLJA JE NAA I BOJA KUA
TEME
1. Zajedno stvarati i uvati svijet
Kljuni pojmovi: Boja mudrost, Boja dobrota,
ovjek-sustvaratelj, ekologija.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti udesnost i
ljepotu naega planeta Zemlja i cijeloga svemira;
upoznati biblijsko izvjee o stvaranju svijeta; otkriti i
shvatiti svemo Boga Stvoritelja koji sve stvara mudro
i dobro; znati prepriati biblijski izvjetaj Stvaranja;
razumjeti pojmove Stvoritelj i sustvaratelj; shvatiti da
Bog ovjeku povjerava da bude gospodar i uvar
prirode; poznavanje znaenja pojma ekologije;
razvijati osjeaj odgovornosti za zatitu naega planeta
Zemlje, doma i Domovine; usvojiti nekoliko pravila
uvanja okolia.
2. Sklad prirode i svijeta - susret s dobrim
Bogom
Kljuni pojmovi: Bog je nevidljiv i svemogu, red u
prirodi, Boji tragovi i objava u prirodi, zahvalnost
Bogu.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti u prirodnim
ljepotama red i sklad te povezanost svega u prirodi;
razumjeti da je ovjek posebno stvorenje u odnosu na
sva druga stvorenja po svojem razmiljanju,
osjeajima, slobodnom odluivanju o tome to e
initi; razvijati sposobnost da u prirodnim zakonima,
redu i skladu cijele prirode prepozna Boje tragove;
uvidjeti da ovjek Boga ne moe vidjeti svojim
ljudskim oima; nauiti i navesti neka Boja svojstva
(nevidljiv, svemogu, mudar, dobar).
3. ovjek u Bojem zrcalu i njegova zahvala
Bogu
Kljuni pojmovi: ovjek - udesno bie, ovjek slika
Boja, vjera u Boga, zahvala Bogu.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati ovjeka kao
posebno i udesno bie; opisati po emu je ovjek
slian Bogu; shvatiti da sve oko nas govori, osobito
ovjek, da Bog postoji; nauiti Apostolsko vjerovanje
kojim krani ispovijedaju glavne istine svoje vjere;
upoznati i zapamtiti molitvu Hrvata katolika kojom
ispovijedaju svoju vjeru u Boga; prepoznati da su
ovjek i sav stvoreni svijet dar Boji i razvijati osjeaj
zahvalnosti Bogu; pokazati kako se moe molitvom i
pjesmom, po uzoru na psalme iz Staroga zavjeta,
zahvaljivati Bogu i slaviti Boga.
II. CJELINA:
S BOGOM NA PUTU IVOTA
TEME
1. Boje zapovijedi - pravila ivota
Kljuni pojmovi: Deset zapovijedi, Boji zakon,
pravila ivota, Zapovijed ljubavi.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i opisati
znaenje dviju ploa Zakona kojega Bog daje
Mojsiju; razumijevanje Bojih zapovijedi kao pravila
ivota; uoiti posljedice krenja pravila u
svakodnevnom ivotu; razumjeti vanost potivanja
Bojega zakona u ivotu svakoga ovjeka; nauiti
Deset zapovijedi i Zapovijedi ljubavi; uoiti da su
Boje zapovijedi pravila za pravedan i sretan ivot
svih ljudi na zemlji.
2. Bog je jedini Gospodin - ljubi ga i svetkuj
dan Gospodnji!
Kljuni pojmovi: jedan Bog, klanjanje Bogu, psovka,
dan Gospodnji.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i razumjeti
poruku prvih triju Bojih zapovijedi; uoiti kako se
ljudi klanjaju krivim bogovima i otkriti naine
klanjanja pravomu Bogu; uvidjeti da ljudi grijee kada
psovkom, kletvama i runim rijeima vrijeaju Boga
i ovjeka; otkriti poveznicu izmeu potovanja
Bojeg imena i svetkovanja dana Gospodnjega;
upoznati starozavjetni tekst Izl 20,8-11; shvaanje
vanosti slavljenja Boga u zajednici; shvatiti vanost
kranskoga slavlja nedjelje kao dana Gospodnjega.
3. Potuj roditelje i uvaj dar ivota!
Kljuni pojmovi: roditelji i stariji, potovanje, dar
ivota, ne ubij.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i razumjeti
poruku etvrte i pete Boje zapovijedi; otkriti
znaenje rijei potovati roditelje; razumjeti
potrebu zahvalnosti roditeljima za dar ivota;
poznavati znakove i pravila potovanja roditelja u
svakodnevnom ivotu i nauiti im zahvaliti; upoznati
neke naine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski
poslovi); uiti i vjebati kako se s potovanjem
ophoditi prema starijim osobama; prepoznati vanost
brige za tjelesni ivot i znaenje Boje zapovijedi ne
ubij!; upoznati kako se u djejoj dobi moe rijeima
i djelima grijeiti protiv pete Boje zapovijedi
(tunjava, nanoenje ozljeda, udariti slabije,
vrijeanje, osveta); nauiti pravila izbjegavanja nasilja
i sukoba meu svojim vrnjacima (strpljivost,
razgovor, oprotenje).
4. Pravedno ivi - ne ukradi niti eli tue
stvari!
Kljuni pojmovi: kraa, krtost, zavist, pravednost,
dareljivost.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i poznavati
poruku sedme i desete Boje zapovijedi; uoiti
vanost potivanja sedme zapovijedi ne ukradi u
obitelji, koli, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjeti
pojmove zavist, krtost i kraa u poveznici s
konkretnim ivotnim priama i iskustvima uenika;
razumjeti znaenje poslovice: Boje oko uvijek
gleda, nita mu se sakrit ne da; otkriti dobrotu i
dareljivost kao blago koje donosi pravu sreu;
razumjeti na primjerima iz ivota Isusovu poruku:
347
Katoliki vjeronauk
Doista, gdje ti je blago, ondje e ti biti i srce (Mt
6,19-21).
5. Budi istinit u rijei i djelu!
Kljuni pojmovi: istina, iskrenost, la, krivo
prisegnuti, prijevara.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti poruku
zapovijedi ne reci lana svjedoanstva; otkriti i
shvatiti da je vano i dobro uvijek govoriti istinu;
uoiti i na ivotnim zgodama razumjeti kako la
dovodi do raznih nevolja (la roditeljima zbog loe
ocjene u koli, la zbog igre s prijateljima, zatajiti
izostanak sa svete mise, krivo priati o drugima,
izmisliti neto o nekome, prevariti drugoga);
razumjeti znaenje poruke: Mrske su Gospodinu
usne laljive, a mili su mu oni koji zbore istinu (Izr
12,22); znati ispravno postupiti kada se pogrijei i
neto slae: rei istinu, priznati pogrjeku, ispriati se,
iskreno se ispovjediti za la i prijevaru.
III. CJELINA:
BOJI NAS GLASNICI ZOVU
TEME
1. Glas vie u pustinji: Pripravite put
Gospodinu!
Kljuni pojmovi: prorok, Ivan Krstitelj, pustinja,
obraenje, pripraviti put Gospodinu.
Odgojno-obrazovna postignua: na karti Palestine
pokazati rijeku Jordan; znati pripovjediti dogaaj na
rijeci Jordanu i protumaiti glavne poruke o kojima
govori Ivan Krstitelj; otkriti da je prorok ovjek koji
govori u Boje ime; u Ivanovoj poruci uoiti put i
nain vlastite priprave u doau za Isusov dolazak:
rado drugima pomagati, ispraviti nepravdu, iriti mir,
kajati se za grijehe i propuste, traiti oprotenje;
pripremati se za boinu ispovijed i ispuniti Ivanov
poziv na obraenje i dobra djela.
2. Neka mi bude po rijei tvojoj
Kljuni pojmovi: aneo Gabrijel, navjetaj Isusova
roenja Mariji, Isusovo zaee, Sin Boji, Duh Sveti.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti da Bog ima
plan sa svim ljudima, pa tako s Marijom koju je
izabrao da bude Boja majka; poznavati biblijski
izvjetaj o anelovu navjetenju Mariji; razumjeti da
je Marija imala snanu vjeru u Boga po kojoj je
pristala da bude Isusova majka; otkrivati Duha
Svetoga kao udesnu Boju silu po kojoj je Marija
zaela Isusa; znati izmoliti molitvu Aneo Gospodnji.
3. Posvuda je Betlehem - Isus je svjetlo
naroda
Kljuni pojmovi: car August, grad Davidov, Emanuel,
mir ljudima.
Odgojno-obrazovna postignua: na karti Svete zemlje
pokazati Betlehem; pripovjediti glavne injenice
Isusova roenja prema Lukinu evanelju (Lk 2,8-14);
otkriti znaenje rijei Emanuel; u poruci pastirima
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
otkriti vanost Isusova roenja za sve ljude; otkriti da
je Isus svojim roenjem donio ljudima mir koji im
samo Bog moe dati; pobuditi osjeaj radosti zbog
Boje blizine i sudjelovati u slavlju Boia; povezati
boinu poruku s narodnim obiajima slavljenja
Badnjaka i Boia u svome zaviaju.
IV. CJELINA:
ISUS JE SIN BOJI - NJEGA SLUAJTE!
TEME
1. Djeak Isus u kui Oca nebeskoga
Kljuni pojmovi: Isusova domovina, hodoae,
Jeruzalemski hram, Otac nebeski.
Odgojno-obrazovna postignua: na karti pokazati
Jeruzalem, mjesto u kojem je Isus prikazan u hramu,
i Nazaret u kojem je odrastao; upoznati Isusov zaviaj
i nain ivota idovskoga djeaka u to doba;
prepriati dogaaj Isusova prikazanja u hramu;
razumjeti rijei starca imuna: oi moje vidjee
spasenje tvoje; pripovjediti zgodu o dvanaestogo-
dinjem Isusu u Jeruzalemskom hramu (Lk 2,41-51);
razumjeti i objasniti Isusove rijei u Jeruzalemskome
hramu: Niste li znali da mi je biti u onome to je
Oca mojega?; u Isusovoj poslunosti prema svojim
roditeljima otkriti to znai sluati roditelje i tako se
prema njima ponaati.
2. Ovo je moj ljubljeni Sin
Kljuni pojmovi: Isusovo krtenje, Sin Boji, golub,
jedan Bog, Presveto Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti.
Odgojno-obrazovna postignua: znati pripovjediti
dogaaj Isusova krtenja na rijeci Jordanu; uoiti da se
kod Isusova krtenja objavilo Presveto Trojstvo:
Otac, Sin i Duh Sveti; upoznati i nauiti glavnu istinu
kranske vjere koju ovjek nikada ne moe posve
razumjeti: samo je jedan Bog, a tri su boanske osobe:
Otac, Sin i Duh Sveti; s povjerenjem prihvatiti tajnu
trojedinoga Boga i otkrivati njegovo djelovanje u
dogaajima povijesti spasenja; nauiti da smo kod
krtenja krteni u ime Oca i Sina i Duha Svetoga;
poznavati vanost molitve kojom se obraamo
trojedinomu Bogu - Ocu, Sinu i Duhu Svetomu.
3. Isus u Nazaretu - Glasnik radosne vijesti
Kljuni pojmovi: sinagoga, svitak knjige, pomazanje,
Boji siromasi.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati idovsku
sinagogu kao mjesto itanja i tumaenja svetih knjiga;
poznavati i prepriati dogaaj s Isusom u nazaretskoj
sinagogi; otkriti emu se ude Isusovi mjetani;
protumaiti Isusovu poruku: Duh Gospodnji na
meni i on me posla blagovjesnikom biti
siromasima; upoznati znakove posebne Boje brige
za siromane, bolesne, grjene i sve potrebne ljude;
pokazati kako su krani danas pozvani slijediti
Isusovu brigu za siromane i ugroene.
348
Katoliki vjeronauk
4. Isusu je vaan ovjek
Kljuni pojmovi: subota - sveti dan, krenje udesno
ozdravljenje, krenje propisa, djeja prava.
Odgojno-obrazovna postignua: upoznati i objasniti
znaenje subote u ivotu idova, osobito odredbe
ne radi; pripovjediti Isusov susret s uzetim
ovjekom i njegovo ozdravljenje (Iv 5,1-16); uoiti i
razumjeti da Isus ozdravlja bolesnika snagom svojih
rijei: uzmi svoju postelju i hodi; doivjeti radost
bolesnika nakon ozdravljenja; objasniti zato Isus kri
idovske propise i ozdravlja bolesnika; uoiti da u
svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravde
i da im krani trebaju pomagati; nabrojiti neka
temeljna djeja prava koja posebno treba potovati.
5. Petrova ispovijest - Isus je Sin Boga ivoga
Kljuni pojmovi: Petar, ispovijest vjere, Sin Boga
ivoga.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako Isus trai
od svojih uenika da kau tko je on; poznavati
dogaaj Petrove ispovijesti vjere u Isusa Krista;
razumjeti i opisati rijei o Isusu da je Sin Boga
ivoga; upoznati kako Isus prihvaa Petrovu vjeru i
to mu obeava; otkriti i naznaiti koliko je vana
naa vjera u Isusa Bojega Sina; nauiti Apostolsko
vjerovanje.
V. CJELINA:
NA ISUSOVU PUTU -
SLIJEDIMO NJEGOVO DJELO!
TEME
1. Slijedimo Isusove rijei i djela
Kljuni pojmovi: korizma, post, djela milosra, snaga
vjere.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti i objasniti
znaenje rijei korizma; prepoznati i navesti neka
djeja iskustva patnje koja se dogaaju u svijetu i oko
nas; razumjeti i doivjeti korizmu kao posebno
vrijeme u kojem treba initi djela ljubavi i milosra;
upoznati biblijski tekst o Isusovu postu u pustinji i
kunjama; razumjeti pojmove post i djela milosra;
upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosra; razumjeti i
iskusiti snagu vjere u Isusa Krista koji pomae u
raznim ivotnim patnjama, po primjeru ene tuinke
(Mt 15,21-28).
2. Ii putem Kristova kria
Kljuni pojmovi: Cvjetnica, Veliki tjedan, Maslinska
gora, trpljenje, krini put.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati i protumaiti
dogaaje Cvjetnice i Velikoga etvrtka i petka;
upoznati i ispripovjediti biblijsko izvjee o Isusovoj
muci i smrti na kriu; upoznati i razumjeti Isusovu
muku i krini put kao znak njegove boanske ljubavi
i pratanja prema ovjeku; razumjeti i prihvatiti
potekoe i kunje trpljenja u vlastitom ivotu kao
put nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasniti
znaenje Isusove poruke: to god uiniste jednom od
moje najmanje brae, meni uiniste (Mt 25, 40).
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Svjedoiti pobjedu uskrsnuloga Krista
Kljuni pojmovi: smrt, ivot, uskrsnue, alom - mir.
Odgojno-obrazovna postignua: shvatiti smrt kao dio
ljudskoga ivota; pripovjediti biblijsko izvjee o
Kristovu uskrsnuu (Mt 28,1-10); otkriti, objasniti i
doivjeti Isusovo uskrsnue kao pobjedu ivota nad
smru; otkriti i pobuditi radost zbog vlastitog
uskrsnua; razumjeti i protumaiti dio Apostolskog
vjerovanja o Isusu Kristu koji je trei dan uskrsnuo
od mrtvih; znati protumaiti rije alom, prepoznati
mir kao skladan ivot s Bogom i ljudima, osjetiti
dananju potrebu za mirom, uvidjeti vlastite
mogunosti doprinosa miru.
VI. CJELINA:
GRADIMO KRISTOVU CRKVU
TEME
1. Kristov Duh okuplja Crkvu
Kljuni pojmovi: Duh Sveti, plameni jezici, Crkva,
jedno srce i jedna dua.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i
pripovjediti biblijski izvjetaj o silasku Duha Svetoga
nad apostole; otkriti i shvatiti vezu izmeu apostola i
prvih krana i djelovanja Duha Svetoga u njihovu
ivotu; uoiti da Duh Sveti okuplja Kristove uenike
u zajednicu brae i sestara i pomae im da budu
jedno srce i jedna dua; shvatiti da Duh Sveti i danas
Kristovu Crkvu vodi, posveuje i isti, da vjernicima
daje svoje darove i snagu da mogu ivjeti i svjedoiti
svoju vjeru.
2. Crkva u arenim bojama i licima
Kljuni pojmovi: Katolika crkva, papa, biskup,
sveenik, vjernik laik.
Odgojno-obrazovna postignua: doivjeti Crkvu kao
zajednicu u kojoj se okupljaju ljudi svih rasa, iz svih
naroda, plemena i jezika na svijetu; uoiti i upoznati
da su u Katolikoj crkvi svi vjernici pred Bogom
jednaki, ali da, opet, svatko u njoj ima svoje mjesto i
svoju slubu: papa, biskup, sveenik i vjernik laik;
poznavati razliku izmeu biskupa i sveenika;
njegovati osjeaj brige za sve lanove Crkve u svijetu
i s njima biti povezan u molitvi i dobrim djelima.
3. Moja upna zajednica i upna crkva
Kljuni pojmovi: zajednica vjernika, upa, upnik,
upna crkva, zatitnik upe.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti ime svoje
biskupije, upe i upnika; otkriti svoju upu kao
zajednicu brae i sestara koji se okupljaju na nedjeljnu
sv. misu, primaju sakramente i slave upnoga
zatitnika; shvatiti kako se u upi svaki njezin lan
treba osjeati kao kod svoje kue i uzajamno se
potovati i pomagati; znati opisati svoju upnu crkvu
i navesti to treba imati da se u njoj moe slaviti sveta
misa i okupljati vjernici; osjeati se aktivnim lanom
svoje upe; odluiti redovito ii na nedjeljnu misu i
vjeronauk; biti lan ministrantske ili neke druge
skupine i rado pomagati potrebnima.
349
Katoliki vjeronauk
IZBORNE TEME
1. Bog poziva ljude na put dobrote
Kljuni pojmovi: doae, put dobrote, svetac - svet
ovjek, sv. Lucija.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti kako je
ljudima potreban Bog da bi istinski i radosno ivjeli;
razumjeti dobrotu kao Boji dar i put svetosti; na
primjeru sv. Nikole, koji vraa nesretnim roditeljima
njihova zarobljena sina, otkriti Boju brigu i dobrotu
prema ljudima, osobito ugroenima, razumjeti to za
krane znai pomagati ljudima, osobito siromanima
i potrebnima; odluiti u doau pomoi potrebnomu
i odabrati neko dobro djelo.
2. Boji Zakon u ivotu idovskoga djeaka
Kljuni pojmovi: odgoj djece, obrezanje, bar micva,
slavljenje abata, Pesah.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti vanost
obitelji u odgoju i ivotu idovske djece; poznavati
vanije idovske vjerske obrede koji se odvijaju i
sveano slave u obitelji; znati to znai obrezanje za
idovskoga djeaka; upoznati vjerski obred po kojem
idovski djeak postaje vjerski punoljetan i prvi put
itata tekst iz Svetoga pisma; otkriti to idovima
znai sveta knjiga Tora.
3. Boja rije i krtenje - hrvatski kranski
korijeni
Kljuni pojmovi: Hrvati, pokrtavanje, narodna
batina.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti simboliku
rijei korijen; otkriti i doivjeti kako je lijepo imati
miran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kao
narod primili krtenje i odluili svoju domovinu
graditi na Kristovu evanelju i zakonu ljubavi;
prepoznati Vieslavovu krstionicu i zavjetni kri kao
hrvatske simbole primanja krtenja i vjernosti Kristu i
Crkvi; upoznati i odluiti moliti Zavjetnu molitvu
Hrvata katolika.
5. RAZRED
I. CJELINA:
SNAGA ZAJEDNITVA
TEME
1. Ja i drugi - zajedno
Kljuni pojmovi: zajednica, vjeronauna zajednica,
razlike i slinosti meu ljudima, meusobna
povezanost.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti nekoliko
zajednica; odrediti to je zajedniko lanovima
vjeronaune zajednice; nabrojiti nekoliko
osobina/ponaanja koji povezuju lanove zajednice;
nabrojiti nekoliko osobina/ponaanja koji razdvajaju
lanove zajednice; otkriti, razumjeti i prihvaati
razlike meu ljudima; uvidjeti i objasniti zato je
ovjeku za ivot i vjeru potrebna zajednica.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
2. Pravila dobrih odnosa, potovanja
zajednitva
Kljuni pojmovi: pravila, kvalitetni meuljudski
odnosi.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti nekoliko
vanijih pravila za ponaanje u razredu i koli; uoiti
i protumaiti posljedice krenja pravila; obrazloiti
kako krenje pravila teti pojedincu i cijeloj zajednici;
usvojiti temeljna pravila koja omoguuju dobre
odnose i dobar rad u zajednici; prepoznati zajednike
interese zajednice; pokazati spremnost na suradnju s
drugima u zajednikim aktivnostima; uvidjeti i
objasniti vanost vjere i povjerenja u meuljudskim
odnosima i odnosima prema Bogu.
II. CJELINA:
RELIGIJA U IVOTU OVJEKA:
BOJI TRAGOVI
TEME
1. to je religija? Poetak religije.
Kljuni pojmovi: religija, religiozno pitanje,
primitivne religije, religije antikih naroda,
politeizam.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti da su pitanja
sastavni dio naeg ivota, ali da ne moemo na sva
pronai odgovore; objasniti kako nam vjera moe dati
odgovore na mnoga pitanja; prepoznati vanost i
ukorijenjenost religije u ovjekovu ivotu; spoznati
da je religija stara koliko i ovjek; nabrojiti antike
religije; usvojiti i razumjeti nove pojmove.
2. Velike monoteistike religije: idovstvo i
islam
Kljuni pojmovi: suvremene nekranske religije,
monoteizam, ateizam, idovstvo, islam.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti rairenost
religije danas; usvojiti odnos potovanja prema svim
religijama; kratko opisati najvanije o velikim
monoteistikim religijama (ime, simbol, osniva,
sveta knjiga, Bog, rairenost); uoiti i imenovati
zajednike korijene tih religija; usvojiti i razumjeti
kljune pojmove.
3. Kranstvo
Kljuni pojmovi: Isus Krist, krani, temeljna poruka
kranstva.
Odgojno-obrazovna postignua: spoznati i objasniti da
je Isus Krist utemeljitelj kranstva i kranske vjere;
navesti stoerne injenice kranstva i kranske vjere;
objasniti vanost i udesnost Radosne vijesti;
prepoznati i opisati poslanje i djelovanje krana
danas; navesti naine na koje moemo prepoznati
krane danas.
4. Razliiti a povezani
Kljuni pojmovi: dijalog, diskriminacija, razliiti, ali
povezani.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje
Katoliki vjeronauk
i rijei dijalog i diskriminacija; navesti primjere dijaloga
i diskriminacije; prepoznati primjere dijaloga i
diskriminacije u vlastitome ivotu; protumaiti stav
Crkve prema nekranskim religijama; usvojiti stav
potovanja prema svim religijama; usvojiti i razvijati
dijalog s onima koji se od nas razlikuju na bilo koji
nain, osobito u vjeri.
III. CJELINA:
BIBLIJA: KNJIGA NAD KNJIGAMA
TEME
1. Biblija: posebna knjiga rijei i ivota
Kljuni pojmovi: Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet,
autor Svetoga pisma.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti znaenje
rijei Biblija; prepoznati da je Biblija temeljni izvor
kranske vjere, ali i dokument idovske religije;
opisati nastanak Biblije; prepoznati i objasniti
posebnosti Biblije meu svim knjigama; imenovati
osnovne dijelove Biblije; navesti temeljne sadraje
Staroga i Novoga zavjeta; usporediti i uoiti razliku
izmeu Staroga i Novoga zavjeta.
2. Kako upoznati, razumjeti i koristiti Bibliju
Kljuni pojmovi: svijet u kojem je nastala Biblija,
knjievne vrste u Bibliji (povijesne knjige, knjige
zakona, pisma, proroke knjige, pjesme), Biblija -
Rije Boja, biblijske kratice, poglavlja i retci.
Odgojno-obrazovna postignua: pokazati na
zemljovidu prostor nastanka Biblije; nabrojiti
knjievne vrste u Bibliji i navesti neke primjere;
prepoznati da je Biblija miniknjinica koja sadri
mnoge knjige; objasniti po em je Biblija drugaija od
svih drugih knjiga; prepoznati biblijske kratice i s
pomou njih pronai odreena mjesta u Novome
zavjetu.
IV. CJELINA:
POETCI BIBLIJSKE POVIJESTI/VJERE
TEME
1. ivot i vjera ljudi u plodnom
polumjesecu
Kljuni pojmovi: Knjiga Postanka, patrijarsi, nomadi,
plodni polumjesec.
Odgojno-obrazovna postignua: pokazati na karti
prostor plodnoga polumjeseca; navesti bitne oznake
nomadskoga ivota te prepoznati povezanost takva
naina ivota sa shvaanjem ivota i poimanjem Boga;
definirati kljune pojmove; uoiti i objasniti
povezanost prolosti i sadanjosti, tj. razumjeti vanost
biblijske povijesti za na ivot.
2. Abraham, Izak i Jakov
Kljuni pojmovi: Abraham - praotac vjere, Izak,
Jakov, Izraelci, Jakovljevi sinovi.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj
Bojega obeanja Abrahamu; prepoznati usku
povezanost izmeu Bojeg obeanja i ljudskog
350
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
povjerenja; navesti vanije dogaaje iz Izakova ivota;
nabrojiti najvanije dogaanje iz Jakovljeve povijesti
(san, potomci); uvidjeti i obrazloiti vanost Jakova
i njegovih sinova za povijest izabranog naroda;
definirati kljune pojmove; povezivanjem biblijskoga
i suvremenoga iskustva otkriti i vrjednovati znaenje
poziva u svakidanjem ivotu; samostalno
pronalaenje biblijskih tekstova u Bibliji; opisati
prisutnost Abrahama u idovskoj, islamskoj i
kranskoj religiji.
V. CJELINA:
BOG U POVIJESTI IZABRANOGA NARODA:
IZRAELSKI KRALJEVI
TEME
1. Davidovo vrijeme: prvi kraljevi
Kljuni pojmovi: sudci, Samuel, aul.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje
rijei sudac i kralj; opisati ulogu sudaca nakon ulaska
u Obeanu zemlju; prepoznati u em je veliina
sudca Samuela; objasniti potrebu za izborom kraljeva;
imenovati i kratko opisati prvoga izraelskog kralja.
2. Davidov ivotni put - mo i odgovornost
Kljuni pojmovi: David, pomazanje, Golijat, Jonatan,
Jeruzalem.
Odgojno-obrazovna postignua: izdvojiti najvanije
trenutke Davidova ivotnoga puta; usvojiti i
razumjeti nove pojmove; uoiti razliku izmeu
Bojeg i ljudskog biranja; usporediti Golijata i Davida
te obrazloiti odakle dolazi Davidova snaga; odrediti
tko je Jonatan i njegova uloga u Davidovu ivotu;
razumjeti biblijsku logiku da slabiji pobjeuje;
prepoznati i vrjednovati vanost istinskoga
prijateljstva; prepoznati i vrjednovati ljudske i
vjernike kvalitete koje su jasno uoljive u Davida,
osobito pouzdanje u Boga; s pomou Davidova
rodoslovnoga stabla uvidjeti povezanost Davida i
Isusa; objasniti vanost Jeruzalema za idove, krane
i muslimane.
3. Mudrost kralja Salomona
Kljuni pojmovi: Salomon, Hram u Jeruzalemu,
Salomonova mudrost, Zid plaa.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko je
Salomon i po em je poznat; prepoznati vrijednost
jeruzalemskog Hrama u ivotu Izraelaca; obrazloiti
pojam mudrosti; odrediti ljestvicu vrijednosti u
vlastitome ivotu; uvidjeti i obrazloiti vanost i
ljepotu mudrosti u ivotu.
351
Katoliki vjeronauk
VI. CJELINA:
ISUS KRIST -
OSTVARITELJ NOVOGA SVIJETA
TEME
1. Isus - neobini kralj - propovijeda
Radosnu vijest o novome kraljevstvu
Kljuni pojmovi: Isus - sredinja osoba cjelokupne
povijesti, Isusovi suvremenici, Boje kraljevstvo,
ljubav - temeljni zakon, Isus - kralj.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti vanost
Isusove osobe za cjelokupnu povijest ovjeanstva;
uoiti povezanost Isusa Krista i starozavjetnog
obeanja; nabrojiti i kratko opisati vjerske i druge
skupine u Isusovo vrijeme; uoiti i ispravno
vrjednovati vanost vrjednota Bojega kraljevstva,
osobito za ostvarenje mira i ljubavi u ivotu;
usporediti i razlikovati ljudske zakone od Isusova
zakona; nabrojiti neke evaneoske tekstove koji
govore o Bojem kraljevstvu; samostalno
pronalaenje evaneoskih tekstova u Bibliji.
2. Isus prema drugima - susreti mogu
promijeniti
Kljuni pojmovi: Isusov odnos prema grjenicima,
bolesnima i odbaenima, ozdravljenje, obraenje,
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i opisati
nekoliko vanijih susreta Isusa i njegovih
suvremenika koji su rezultirali ozdravljenjem/
obraenjem; spoznati vanost vjere za ozdravljenje;
samostalno pronalaenje evaneoskih tekstova u
Bibliji; upoznati i obrazloiti originalnost i
revolucionarnost Isusove poruke i njegova odnosa
prema ovjeku; razvijati osjeaj i konkretne geste
brige prema svima onima koji su potrebiti nae
pomoi.
3. Isusovi uenici - svjedoci istine i ljubavi
Kljuni pojmovi: Isusovi uenici, apostoli, svjedoci.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti
znaenje rijei uenik, apostol i svjedok; imenovati
neke istaknutije Isusove uenike/apostole; uvidjeti i
protumaiti vanost razvijanja angairanog kranskog
svjetonazornoga djelovanja; imenovati i opisati
osobine Kristovih uenika (nekada i danas); uvidjeti
da Isusov ivot svakoga stavlja pred odluku;
prepoznati i protumaiti posljedice Isusova ivota i
nauka kroz povijest, a i danas.
VII. CJELINA:
IVOT PRVIH KRANA. ULOGA SV. PETRA
I SV. PAVLA U IRENJU ISUSOVE PORUKE
TEME
1. ivot prvih krana
Kljuni pojmovi: duhovski dogaaj, prva kranska
zajednica, Djela apostolska, sv. Stjepan, progoni
krana.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti
vanost duhovskoga dogaaja (Dj 2,1-40); opisati
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ivot u prvoj kranskoj zajednici; imenovati dijelove
Novoga zavjeta koji govore o prvoj kranskoj
zajednici; uoiti pojavu irenja kranstva; upoznati
vanije injenice iz ivota prve Crkve; prepoznati i
protumaiti tekoe s kojima je ivjela prva Crkva;
prepoznati vanost progona i muenike krvi za
razvoj Crkve.
2. ivot i djelo apostola Petra
Kljuni pojmovi: Petar, Petrova vjera, apostolski
prvak, prvi rimski biskup (papa), Petrova smrt.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati vanije
trenutke Petrova ivota; objasniti povezanost Petra i
papinske slube; navesti nekoliko vanijih biblijskih
mjesta u kojima se spominje Petar; uoiti dubinu
Petrove vjere; usvojiti i razumjeti znaenje rijei
apostolski prvak i rimski biskup; objasniti vanost
vjere u vlastitome ivotu.
3. ivot apostola Pavla
Kljuni pojmovi: Pavao, Pavlova misijska putovanja,
kranske zajednice koje osniva Pavao, pogani,
poslanice.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati mjesto
nastanka prve kranske zajednice; opisati vanije
trenutke Pavlova ivota; nabrojiti nekoliko kranskih
zajednica koje je osnovao Pavao; uz pomo
zemljovida nabrojiti neke gradove u kojima je Pavao
boravio na svojim putovanjima; nabrojiti nekoliko
Pavlovih poslanica; objasniti tko su pogani u Pavlovo
vrijeme; uoiti i vrjednovati novinu poruke koju
propovijeda Pavao; razvijati osjeaj odgovornosti za
irenje Radosne vijesti u vlastitoj sredini; objasniti
vanost svjedoenja istinoljubivosti i dosljednosti u
ivotu.
VIII. CJELINA:
KRANI MEU NAMA: UZORI VJERE U
HRVATSKOME NARODU
TEME
1. Biti Kristov uenik - poziv i poslanje
Kljuni pojmovi: Kristov uenik, poziv, poslanje.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti ljepotu i
zahtjevnost kranskoga puta; prepoznati i usporediti
razliite ivotne pozive; uoiti i ispravno vrjednovati
vlastiti ivotni poziv; prepoznati vanost
istinoljubivosti, pravednosti, dobrote i dosljednosti u
vlastitome ivotu.
2. Uzori vjere u hrvatskom narodu
Kljuni pojmovi: svetost, svetac, blaenik, hrvatski
svetci i blaenici.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti
znaenje rijei svet, svetac i blaenik; nabrojiti
hrvatske svetce i blaenike; nabrojiti osnovne podatke
o ivotima nekih hrvatskih svetaca i blaenika;
prepoznati prisutnost temeljnih vrjednota kraljevstva
Bojega u njihovim ivotima; imenovati vanije
crkve/svetita posveene hrvatskih svetcima/
352
Katoliki vjeronauk
blaenicima; ispravno vrjednovati vanost njihova
ivotnog primjera za nas danas.
IX. CJELINA:
OVJEK SE OBRAA BOGU MOLITVOM I
PJESMOM
TEME
1. Kada i gdje se pojavljuje molitva
Kljuni pojmovi: molitva, praznovjerje, molitvene
geste, naini ovjekova obraanja Bogu, kranske
molitve.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti to je
molitva; uoiti da je molitva temeljni ljudski stav pred
Bogom; obrazloiti vanost osobne molitve tijekom
dana, tjedna; imenovati/opisati neke molitvene geste;
izrei vlastitu molitvu; objasniti to je praznovjerje.
2. Kranska molitva - oblici, naini i vrijeme
molitve
Kljuni pojmovi: Oena, vrijeme i prostori molitve,
molitva u zajednici, osobna molitva, liturgijska
godina.
Odgojno-obrazovna postignua: dublje razumjeti
molitvu Oena i prepoznati ju kao najpoznatiju
kransku molitvu; imenovati situacije kada je Isus
molio; nabrojiti neke vanije kranske molitve;
memorirati tekst jedne nove molitve po izboru;
prepoznati i usporediti razliite oblike i naine
molitve; imenovati prostore gdje je mogue moliti;
objasniti vanost molitve u odreenim vremenima
(dana, tjedna, liturgijske godine).
IZBORNE TEME
1. Vjerski ivot idova, muslimana i
pripadnika drugih religija
Kljuni pojmovi: subota u ivotu idova, petak u
ivotu muslimana, sinagoga, damija, glavni dogaaji
u vjerskom ivotu idova, muslimana, budista.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti znaenje
subote i petka u ivotu idova i muslimana; razumjeti
znaenje sinagoge i damije u ivotu idova i
muslimana; uoiti slinosti i razlike u nainima
slavljenja Boga u drugim monoteistikim religijama;
prepoznati vanost poznavanja, prihvaanja i
potivanja razliitosti; prepoznati i nabrojiti neke
vjerske obiaje pripadnika drugih religija.
2. Biblija u filmu, knjievnosti ili likovnoj
umjetnosti
Kljuni pojmovi: poznata umjetnika djela nadahnuta
Biblijom (slikarstvo, kiparstvo, glazba, film, knjievna
djela, kao to su npr.: Piet, Sikstinska kapela,
Posljednja veera, Stvaranje svijeta (Haydn), Suze sina
razmetnoga, Judita, Mojsije).
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i prepoznati
neka umjetnika djela nadahnuta Biblijom;
prepoznati biblijske motive koje esto susreemo;
imenovati neke vanije autore umjetnikih djela
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
nadahnutih Biblijom; uoiti obilje umjetnikoga
bogatstva nadahnutoga Biblijom.
3. Dijelovi svijeta u kojima se danas
kranstvo intenzivno iri
Kljuni pojmovi: rairenost kranstva, misije,
evangelizacija.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove misije i evangelizacija; na zemljovidu
pokazati podruja na kojima je kranstvo raireno;
uoiti i objasniti novost koju donosi kranska vjera;
uoiti probleme i potekoe na koje nailaze
propovjednici Radosne vijesti; imenovati neke
vanije kranske misionare dananjice.
4. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, boini ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i
protumaiti znaenje pojedinoga blagdana ili
liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih
blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih
krana.
5. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, uskrsni ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i
protumaiti znaenje pojedinog blagdana ili
liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih
blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih
krana.
6. RAZRED
I. CJELINA:
IVJETI U MIRU I SLOBODI
TEME
1. Suvremene situacije neslobode
Kljuni pojmovi: sloboda, nesloboda, grijeh (grijeiti),
zarobljenost.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati situacije
slobode/neslobode iz vlastitoga iskustva; uoiti razlike
i slinosti izmeu vanjske i unutranje
neslobode/zarobljenosti; uoiti povezanost grijeha i
neslobode; ispravno vrjednovati vlastitu odgovornost
u promicanju slobode; imenovati neke vanije osobe
koje se bore (koje su se borile) za slobodu ovjeka.
2. Sloboda izvire iz prave ljubavi
Kljuni pojmovi: sloboda, ljubav, ljudska
odgovornost.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i ispravno
protumaiti neraskidivu povezanost odgovornosti i
353
Katoliki vjeronauk
slobode; ispravno protumaiti povezanost slobode i
ljubavi; otkriti i protumaiti Isusov poziv na izgradnju
pravednijega i boljega svijeta; prepoznati potrebe ljudi
oko sebe i nevolje koje ih zarobljuju; ispravno
vrjednovati vlastitu odgovornost u izgradnji
pravednijega svijeta.
II. CJELINA:
IZ ROPSTVA U SLOBODU - BOG VODI SVOJ
NAROD U SLOBODU
TEME
1. Boji poziv i nalog - Mojsije vodi narod u
slobodu
Kljuni pojmovi: Mojsije, Jahve, Pasha, prijelaz preko
Crvenog mora, Knjiga Izlaska.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove Jahve, Pasha, Knjiga Izlaska; samostalno
pronai tekstove u Bibliji; usporediti i prosuditi
situaciju Izraelaca u ropstvu i situaciju nakon
osloboenja; poznavati najvanije dogaaje/injenice
iz Mojsijeva ivota; opisati prijelaz preko Crvenog
mora; uoiti da je tijekom povijesti Bog izveo
udesne zahvate spasenja u Mojsijevu ivotu i u
ivotu Izraelaca; kratko protumaiti biblijske tekstove
koji govore o izlasku naroda iz egipatskog ropstva;
prepoznati i imenovati situacije u kojima moemo
zarobiti sebe i druge oko sebe.
2. Boja ljubav i pomo - u pustinji hrani
svoj narod
Kljuni pojmovi: Sinajski poluotok, mana, prepelice,
voda, pustinja.
Odgojno-obrazovna postignua: na zemljovidu
pronai Sinajski poluotok; nabrojiti potekoe na
koje su naili Izraelci u pustinji; opisati i objasniti
reakcije Izraelaca u pustinji; uoiti da se Bog brine za
svoj narod; protumaiti vanost i smisao pustinje u
vlastitome ivotu; u osobnome ivotu prepoznati
Boju prisutnost i vodstvo.
3. Krivnja i oprost - Savez na Sinaju
Kljuni pojmovi: Sinajski savez, Deset savjeta
(zapovijedi), zlatno tele, Koveg Saveza, Obeana
zemlja.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove Sinajski savez, zlatno tele, Koveg Saveza i
Obeana zemlja; protumaiti vanost Deset savjeta
(zapovijedi) za razvoj nove kulture i civilizacije;
ispravno tumaiti i prihvaati vrjednote koje su
sadrane u Deset savjeta (zapovijedi); navesti situacije
u kojima je vidljivo da ovjek sebi i danas stvara idole;
analizirajui biblijske tekstove otkriti kako je Bog
uvijek spreman obnoviti savez prijateljstva i ljubavi s
ovjekom; samostalno traenje i pronalaenje
biblijskih tekstova.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
III. CJELINA:
ISUS KRIST -
NA OSLOBODITELJ I SPASITELJ
TEME
1. ovjek izmeu enje za slobodom i
izazovom robovanja
Kljuni pojmovi: vanjsko i unutarnje ropstvo, enja
za slobodom.
Odgojno-obrazovna postignua: usporediti i uoiti
razliku izmeu vanjskog i unutarnjeg ropstva;
prepoznati postojanje unutarnje borbe izmeu
slobode i robovanja; uoiti i objasniti kranski nain
izlaska iz ropstva i ostvarenje istinske slobode; navesti
i ispravno protumaiti neke biblijske tekstove koji
govore o osloboenju srca.
2. Isusove rijei i djela (zakon novoga ivota,
Isusova udesa, Isusove prispodobe)
Kljuni pojmovi: Isus - osloboditelj i spasitelj, novi
Savez, Govor na gori, Isusova uda, prispodobe,
Kraljevstvo Boje.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove Isus osloboditelj i spasitelj, novi Savez;
kraljevstvo Boje; usporediti Isusa i Mojsija; objasniti
slinosti i razlike izmeu staroga i novoga Zakona;
uoiti od ega nas Isus oslobaa; protumaiti poruku
i vanost Isusovih blaenstava; usporediti Isusova i
dananja blaenstva; uoiti i protumaiti radikalnost
Isusovih rijei i djela; nabrojiti nekoliko Isusovih uda
i te tekstove pronai u Bibliji; uoiti vanost vjere i
njezinu ulogu u prihvaanju uda; odrediti to su
prispodobe i nabrojiti neke; s pomou prispodoba
odrediti to je kraljevstvo Boje.
3. Tajna Bojeg sluenja - Posljednja veera
Kljuni pojmovi: sluenje, zapovijed ljubavi,
posljednja veera, djela milosra.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati u emu se
sastoji Isusov primjer sluenja; uoiti radikalnost toga
sluenja; uoiti i protumaiti dalekosenost posljedica
Isusova primjera sluenja za cijelu povijest; navesti
Isusovu zapovijed ljubavi; nabrojiti nekoliko
duhovnih i tjelesnih djela milosra; otkriti da je
Isusov primjer temelj kranskoga ponaanja i ivota;
u vlastitome ivotu otkriti znakove Boje ljubavi i
blizine; pokazati spremnost za kransko djelovanje i
sluenje u vlastitome ivotnom okruju.
4. Ljubav koja oslobaa - muka, smrt i
uskrsnue
Kljuni pojmovi: muka, smrt, uskrsnue, kri.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati i protumaiti
dogaaje i likove koje povezujemo uz Veliki petak;
otkriti i protumaiti jedinstvenost Isusova uskrsnua u
povijesti i njegovo znaenje za krane; objasniti zato
je Kristovo uskrsnue temelj kranske nade i
slobode; ispravno vrjednovati Kristov kri kao
sredite povijesti ovjeanstva; objasniti kako se
354
Katoliki vjeronauk
odreuje datum slavljenja Uskrsa; uoiti i protumaiti
vanost zadae koju je uskrsnuli Isus dao uenicima.
IV. CJELINA:
CRKVA - NOVI BOJI NAROD
TEME
1. Crkva - zajednica Isusovih uenika
Kljuni pojmovi: Crkva, Crkva - zajednica Isusovih
uenika, boansko i ljudsko lice Crkve, razliiti
darovi i slube.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti to je Crkva;
navesti i objasniti nekoliko biblijskih slika kojima se
Crkva opisuje; objasniti razliku izmeu boanskog i
ljudskog lica Crkve; objasniti vanost uloge svakoga
kranina u Crkvi; prepoznati postojanje razliitih
darova i slubi u Crkvi; prepoznati vlastite darove
koje smo pozvani ugraditi u Crkvu; otkrivati nain na
koji moemo vlastite darove ugraivati u zajednicu.
2. Pastiri Kristove Crkve
Kljuni pojmovi: sveti red, pastiri Crkve, upe,
(nad)biskupije.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove sveti red, pastiri Crkve, (nad)biskupija;
nabrojiti pastire Crkve i objasniti njihove uloge
(zadae); nabrojiti (nad)biskupije u Hrvatskoj (i BiH);
smjestiti vlastitu upu unutar odreene
(nad)biskupije; objasniti tko je papa i koja je njegova
vanost za Katoliku crkvu.
3. Redovnici i redovnice u Crkvi
Kljuni pojmovi: poziv, redovnici, redovnice,
redovniki zavjeti, redovi.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove poziv, redovi, redovnici i redovnice,
redovniki zavjeti; nabrojiti nekoliko osnovnih
redovnikih redova; opisati nain ivota i rada
redovnika; nabrojiti redovnike zavjete; uoiti
vanost redovnitva u ivotu Crkve; odrediti
povijesna razdoblja kada se javlja redovnitvo;
imenovati nekoliko utemeljitelja redovnikih redova.
4. Vjernici laici u Crkvi
Kljuni pojmovi: vjernici laici, podruja djelovanja
laika, Ivan Merz, II. vatikanski sabor i vjernici laici.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti tko su
vjernici laici u Crkvi i koja je njihova uloga;
prepoznati mogunosti za djelovanje vjernika laika u
Crkvi; spoznati i imenovati vlastite talente; uoiti i
objasniti vanost II. vatikanskog sabora s obzirom na
angaman vjernika laika; ispravno vrjednovati primjer
laika Ivana Merza.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
V. CJELINA:
CRKVA KROZ POVIJEST
TEME
1. Svijetle i tamne strane Crkve u srednjem
vijeku
Kljuni pojmovi: Istoni raskol, obnova redovnitva i
prosjaki redovi, kriarski ratovi, inkvizicija.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati uzroke i
posljedice velikog raskola Crkve u XI. stoljeu; uoiti
i obrazloiti dananje ekumenske pokuaje u
zbliavanju podijeljenih Crkava; prepoznati i objasniti
vanije doprinose Crkve u srednjem vijeku (obnova
redovnitva, nastanak prosjakih redova, osnivanje
sveuilita, promicanje kulture i umjetnosti);
prepoznati i objasniti negativno djelovanje Crkve u
srednjem vijeku (kriarski ratovi, inkvizicija,
preveliko bogatstvo); kritiki i objektivno
protumaiti pozitivne i negativne uloge Crkve u
srednjem vijeku; prepoznati i shvatiti da je Crkva
zajednica ljudi koji takoer mogu grijeiti; uoiti
kako obnova Crkve poinje od osobnog obraenja
svakoga kranina ponaosob.
2. Rascjep Crkve na Zapadu i obnova Crkve
Kljuni pojmovi: Martin Luther i reformacija,
protestantizam, Tridentski koncil, isusovci, misijski
pokret.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i
obrazloiti uzroke i posljedice reformacije i katolike
obnove; navesti glavne odrednice novoga
protestantskog nauka; otkriti i opisati znaenje
Tridentskog koncila u unutarnjoj obnovi Crkve;
uoiti i obrazloiti znaajnu ulogu isusovaca u
sveopoj obnovi Crkve; opisati misijski pokret; uoiti
potrebu stalnog obraenja i obnove Crkve i svih
njezinih lanova.
3. Novo lice Crkve u XX. stoljeu
Kljuni pojmovi: socijalni nauk Crkve, Ivan XXIII.,
Drugi vatikanski sabor i obnova Crkve, Ivan Pavao II.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i objasniti
kako se Crkva sve vie otvara svijetu; uoiti i objasniti
vanost socijalnog nauka Crkve; prepoznati i
protumaiti crkvenu brigu za promicanje dostojanstva
ovjeka; uoiti i odrediti znaenje II. vatikanskog
sabora u novoj slici Crkve u svijetu; usvojiti i
razumjeti pojmove socijalni nauk Crkve, Drugi
vatikanski sabor, obnova Crkve; nabrojiti imena
nekoliko papa iz XX. stoljea.
VI. CJELINA:
SAKRAMENTI I KRANSKA INICIJACIJA
TEME
1. Sedam sakramenata - Kristovi darovi
Kljuni pojmovi: sakrament, 7 sakramenata.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati znaenje
znakova i simbola u ivotu; otkriti da su sakramenti
znakovi spasenja i milosnoga ivota s Bogom;
355
Katoliki vjeronauk
prepoznati sakramente kao darove Kristove ljubavi i
znakove susreta s Bogom i jednih s drugima; nabrojiti
i kratko opisati 7 sakramenata.
2. Sakramenti kranske inicijacije
Kljuni pojmovi: kranska inicijacija, krtenje (krst),
potvrda, euharistija, pretvorba.
Odgojno-obrazovna postignua: razumjeti i usvojiti
pojmove kranska inicijacija, krtenje, potvrda,
euharistija i pretvorba; nabrojiti i protumaiti
sakramente kranske inicijacije; opisati ukratko
kransku inicijaciju u prvim stoljeima; prepoznati
krst kao sakrament roenja za novi ivot i ulaska u
novi Boji narod; prepoznati potvrdu kao sakrament
u kojem primamo posebnu jakost Duha Svetoga;
prepoznati euharistiju kao sredite i vrhunac
kranskoga ivota; nabrojiti drugo nazivlje za
euharistiju; razumjeti pojam pretvorbe; protumaiti
novost i snagu kranskoga ivota koji se dogaa u
sakramentima; objasniti vanost izgradnje svjesnijega i
odgovornijega odnosa prema sakramentima.
VII. CJELINA:
CRKVENI JEZICI I KULTURA
TEME
1. Crkvene zgrade
Kljuni pojmovi: crkve, kapele, crkveno graditeljstvo,
graditeljski stilovi kroz povijest, unutranjost crkve.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
pojmove crkva, kapela, crkveno graditeljstvo; opisati
mjesta okupljanja prvih krana; prepoznati i
usporediti osnovne znaajke najvanijih stilova
crkvenog graditeljstva; navesti neke primjere
najpoznatijih crkava - predstavnica pojedinih stilova;
nabrojiti najvanije dijelove koje uoavamo u
crkvama (oltar, svetohranite, ambon, krstionica,
ispovjedaonica, slike...); prepoznati vanost i nain
uvanja sakralnih dobara.
2. Liturgijski predmeti, jezik i glazba
Kljuni pojmovi: misno ruho, Liturgijski predmeti;
liturgijske knjige, liturgijski jezik, liturgijska glazba.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i
imenovati dijelove misnog ruha; objasniti emu slue
odreeni liturgijski predmeti i knjige, imenovati ih;
navesti neke vrste liturgijskih pjevanja i sviranja;
imenovati liturgijske jezike; imenovati najstarije
hrvatske pjesmarice liturgijske glazbe; uoiti i
protumaiti posebnosti liturgijske glazbe; otkriti
ljepotu duhovne glazbe.
3. Kranski simboli i kratice
Kljuni pojmovi: kranski simboli i kratice, sveti
znakovi.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti, opisati i
objasniti znaenje vanijih kranskih simbola i
kratica; imenovati svete znakove i objasniti to se
njima izraava.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
VIII. CJELINA:
MARIJA U CRKVI
TEME
1. Upoznajmo Mariju iz Evanelja
Kljuni pojmovi: Marija, Aneo Gospodnji, Marija u
Evanelju.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti i interpretirati
biblijske tekstove u kojima se spominje Marija (Lk
1,26-38; Lk 2,1-19; Iv 19,25-27; Dj 1,12-14); izrei
naizust molitvu Aneo Gospodnji; uoiti Marijinu
slobodu i veliinu u prihvaanju Boje rijei.
2. Glavni Marijini blagdani i molitve
Kljuni pojmovi: Marijini blagdani i molitve, krunica,
marijanska svetita, Marija u likovnoj umjetnosti.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i protumaiti znaenje pojedinoga blagdana ili
protumaiti glavne Marijine blagdane (Navjetenje,
Uznesenje, Roenje BDM, Bezgrjeno zaee);
nabrojiti marijanska svetita u hrvatskome narodu;
njegovati stav potovanja i povjerenja prema Mariji;
navesti neke marijanske pjesme i molitve; opisati i
protumaiti molitvu krunice.
IZBORNE TEME
1. Rimski biskup
Kljuni pojmovi: papa, bazilika sv. Petra, Vatikan,
konklava.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti tko je papa
(koje uloge i zadae ima) i uvidjeti njegovu vanost za
djelovanje Katolike crkve; nabrojiti osnovne
podatke o bazilici sv. Petra i Vatikanu; usvojiti i
razumjeti pojam konklava; nabrojiti nekoliko vanijih
papa kroz povijest; imenovati sadanjega papu.
2. ivot redovnika/redovnica
Kljuni pojmovi: samostan, molitva, rad, redovi,
zavjeti.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti posebnosti
redovnikoga poziva i ivota redovnica/redovnica;
uoiti vanost molitve i rada u redovnikome ivotu;
uvidjeti osnovne razlike u nainu ivota i djelovanja
pojedinih redova; upoznati detaljnije ivot redovnika
koji djeluju na odreenome podruju.
3. Crkveno graditeljstvo
Kljuni pojmovi: stilovi gradnje, razlike izmeu
pojedinih stilova, katedrale i crkve pojedinog stila.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti stilove
gradnje crkva kroz povijest; objasniti osnovne razlike
izmeu pojedinih stilova; izdvojiti osnove znaajke
stila gradnje katedrale odreene biskupije ili upne
crkve; prepoznati vee i poznatije crkvene graevine
u Hrvatskoj (Eufrazijeva bazilika, crkva sv. Kria u
Ninu, pojedine katedrale) ili u Europi (Notre
Dame, katedrala u Milanu, Barceloni, Beu, bazilike
u Rimu); upoznati stil gradnje upne crkve/
katedrale u vlastitoj upi/biskupiji.
356
Katoliki vjeronauk
4. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, boini ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i
protumaiti znaenje pojedinoga blagdana ili
liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih
blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih
krana.
5. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, uskrsni ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i
liturgijskog vremena; uoiti znaenje pojedinih
blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih
krana.
7. RAZRED
I. CJELINA:
UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU
OSOBNOST
TEME
1. Svatko je od nas jedinstven i potreban
drugoga
Kljuni pojmovi: ovjek kao vrhunac stvaranja,
ovjek kao jedinstvena osoba, ovjek kao drutveno
bie.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i
obrazloiti da je svaki ovjek jedinstveno i
neponovljivo bie; prihvatiti sebe sa svim svojim
prednostima i nedostatcima; uoiti da je svaki ovjek
drutveno bie i nuno upuen na druge ljude;
prepoznati sebe i druge kao vrhunac Bojega
stvarateljskoga djela; doivjeti i ivjeti svoju slinost s
Bogom; biti osjetljivi za potrebe drugoga.
2. Izazovi puberteta
Kljuni pojmovi: pubertet, tjelesni razvoj, duevni
razvoj, sukobi u pubertetu.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i odrediti
pubertet kao jednu od prijelaznih faza u ovjekovu
razvoju i izgradnji zrele osobnosti; prepoznati i
nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u
pubertetu; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice
duevnog razvoja u pubertetu; uoiti i navesti neke
probleme s kojima se mladi najee susreu u
pubertetu; uoiti razloge zbog kojih dolazi do sukoba
i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim
autoritetima te navesti naine rjeavanja nastalih
sukoba.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti
Kljuni pojmovi: idol, idolatrija, ideal, uzor, ovjek je
slika Boja.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti razliku
izmeu idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenaku
potrebu za poistovjeivanjem; otkriti i kritiki
obrazloiti privid suvremenih idola koji se najee
nameu mladima danas; otkriti i imenovati prave i
istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti;
otkriti i prihvatiti Boga kao na najvei ideal.
4. Zamke suvremenih ovisnosti
Kljuni pojmovi: ovisnost, droga, puenje, alkohol.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti i imenovati
opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najee upada
suvremena mlade; prepoznati i protumaiti razloge
zbog kojih mladi najee postaju ovisnici o drogi,
puenju i alkoholu; prepoznati loa druenja i
negativne drutvene utjecaje; shvatiti posljedice
ovisnikoga ponaanja; prihvatiti svoju slobodu kao
dar Boji da inimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo;
izgraivati osobni stav i vrsti znaaj prema napastima
suvremenih ovisnosti kod mladih.
II. CJELINA:
DEKALOG -
PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI
TEME
1. Savjest - Boji glas u ovjeku
Kljuni pojmovi: savjest, pravo na savjest, ispravan sud
savjesti, odgoj savjesti.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti savjest kao
Boji glas u ovjeku koji nas potie da inimo dobro
i izbjegavamo zlo; shvatiti da svaki ovjek ima pravo
ivjeti po svojoj savjesti; uoiti naine i potrebu
trajnog odgoja savjesti kako bi naa savjest bila
ispravno formirana; prepoznati i obrazloiti vanost
vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po
savjesti.
2. Boje zapovijedi - put u slobodu
Kljuni pojmovi: Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudska
prava.
Odgojno-obrazovna postignua: nabrojiti i 6. Dostojanstvo ljudskoga tijela i brana
protumaiti deset Bojih zapovijedi; otkriti zato nam
je Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatiti
spoznaju da nas Boje zapovijedi oslobaaju i da ne
ugroavaju nau slobodu; uoiti da se sve zapovijedi
svode na ljubav prema Bogu i blinjemu; nastojati
ivjeti prema Bojim zapovijedima; usporediti
Dekalog i temeljna ljudska prava i uoiti njihovu
povezanost.
3. Ljubav prema Bogu
Kljuni pojmovi: prva ploa Dekaloga, bogoslovne
krjeposti, naini krenja prvih triju zapovijedi, Dan
Gospodnji i zapovijedani blagdani.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati sadraj prvih
357
Katoliki vjeronauk
triju zapovijedi Dekaloga; obrazloiti na to nas
pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojiti
bogoslovne krjeposti i obrazloiti njihovu vanost za
ivot; otkriti i protumaiti smisao tovanja Bojeg
imena kroz razliite molitvene oblike; otkriti svetost
dana Gospodnjega i obrazloiti vanost redovitog
sudjelovanja krana na nedjeljnim euharistijskim
slavljima; nabrojiti i kritiki protumaiti najuestalije
naine krenja prvih triju zapovijedi Dekaloga.
4. Potovanje roditelja i starijih
Kljuni pojmovi: etvrta Boja zapovijed, obiteljsko
zajednitvo, roditeljski odgoj, dunosti djece, odnos
prema drugim autoritetima.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i
opseg etvrte Boje zapovijedi; navesti i obrazloiti
najee naine krenja etvrte Boje zapovijedi;
navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja;
prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu drutvenu
zajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvih
odgojitelja svoje djece; prepoznati i obrazloiti
vanost ispravnog odnosa prema roditeljima i
starijima; prepoznati potrebu izgraivanja odnosa
potovanja prema nastavnicima, nadreenima i
dravnim poglavarima.
5. Svetost ljudskoga ivota
Kljuni pojmovi: peta Boja zapovijed, svetost ivota,
ubojstvo, pobaaj, eutanazija, samoubojstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i
opseg pete Boje zapovijedi; uoiti da je Bog jedini
gospodar svakoga ljudskoga ivota; otkriti i spoznati
svetost svakog ljudskog ivota od zaea do prirodne
smrti; kritiki protumaiti najuestalije povrede
ljudskog ivota (ubojstvo, pobaaj, eutanazija,
samoubojstvo, ugroavanje zdravlja, rat i naoruanje);
navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti
ljudskoga ivota; imenovati naine kako se moemo
zauzeti za svaki ljudski ivot, a osobito za
najugroenije.
istoa
Kljuni pojmovi: spolnost, bludnost, brana ljubav,
predbrani spolni odnosi.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i
opseg este i devete Boje zapovijedi; odrediti
ovjeka kao jedinstvo due i tijela; obrazloiti u em
se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti; uoiti da je
nae tijelo hram Duha Svetoga; imenovati i kritiki
protumaiti najuestalije zloporabe na podruju
ljudske spolnosti; uoiti i spoznati svetost braka i
obitelji koja se oituje u meusobnoj ljubavi i
vjernosti; kritiki protumaiti opasnosti brane
nevjere i rastave braka; uoiti vanost i vrijednost
predbrane i brane istoe.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
7. Potovanje tue imovine
Kljuni pojmovi: privatno vlasnitvo, kraa, tjelesna i
duhovna djela milosra, pohlepa, zavist.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i
opseg sedme i desete Boje zapovijedi; uoiti i
obrazloiti pravo svakog ovjeka na privatno
vlasnitvo; imenovati i protumaiti razliite oblike
krae i povrede tuega vlasnitva; imenovati djela
milosra; prepoznati situacije u kojima je ovjek
pozvan initi djela milosra; uoiti i kritiki
obrazloiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti;
zauzimati se za jednostavnost i siromatvo srca.
8. Poziv na istinoljubivost
Kljuni pojmovi: istina, la, krivo svjedoenje,
ogovaranje, klevetanje.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti sadraj i
opseg osme Boje zapovijedi; uoiti i protumaiti
vanost istine i istinoljubivosti u svakodnevnome
ivotu; posvijestiti da svaki ovjek ima pravo na
priopivanje istine; imenovati i protumaiti
najuestalije oblike povrede istine (la, krivo
svjedoenje, krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje);
prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za
istinu; nastojati uvijek govoriti istinu.
III. CJELINA:
IDOVSKI NAROD I VJERA
TEME
1. Judaizam
Kljuni pojmovi: judaizam, ema Jisrael, abat,
obrezanje, idovski blagdani.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti nove
pojmove, razumjeti ih i koristiti ih; imenovati i
objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u
jednoga Boga; usporediti kranstvo i judaizam te
prepoznati najosnovnije poveznice meu njima;
imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog
naroda, osobito Petoknjije; opisati vjerniki ivot
idova; imenovati i kratko objasniti najvanije
idovske blagdane i uoiti njihovu povezanost s
kranskim blagdanima.
2. Dijalog idova i krana
Kljuni pojmovi: religijski dijalog, antisemitizam,
deklaracija Nostra aetate.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti nove
pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; navesti i objasniti
vanije odrednice koje ine zajedniku batinu
idova i krana; protumaiti vanost religijskoga
dijaloga sa idovima; imenovati i opisati tragine
posljedice antisemitizma, mrnje i progona idova;
kratko obrazloiti to II. vatikanski koncil govori o
odnosu i dijalogu krana sa idovima; posvijestiti
kako su idovi naa povlatena braa u vjeri.
358
Katoliki vjeronauk
IV. CJELINA:
PROROCI - BOJI GLASNICI
TEME
1. Proroci govore u Boje ime
Kljuni pojmovi: prorok, poslanje, Mojsije, proroci -
pisci, veliki i mali proroci.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti tko su
bili proroci u Starome zavjetu i kada se oni osobito
pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje
starozavjetnih proroka; uoiti i objasniti razliku
izmeu starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti
zato je Mojsije najvei starozavjetni prorok;
imenovati nekoliko vanijih starozavjetnih proroka;
navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke
tekstove; posvijestiti da smo i mi danas svi pozvani
vriti proroku slubu; razlikovati prorotva od
proricanja.
2. Proroci - uvari Saveza
Kljuni pojmovi: Savez, proroci u Izraelu, proroci u
Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: uoiti osobito
poslanje proroka u uvanju Saveza s Bogom; objasniti
zbog ega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno
(Izrael) i Juno (Juda); imenovati proroke koji su
djelovali u Izraelu, i one u Judi; uoiti kako se proroci
bore za istou vjere, za vjernost Savezu, protiv
drutvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu
i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog
izgnanstva; navesti i kratko protumaiti neke izabrane
proroke tekstove; imenovati suvremene oblike
zarobljenosti i posvijestiti nae osobno proroko
poslanje danas.
3. Glasnici nade i izbavljenja
Kljuni pojmovi: Perzijsko Carstvo, povratak u
domovinu, obnova Hrama, idovska dijaspora, Ivan
Krstitelj.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati povijesno
stanje izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog
carstva i uspostave Perzijskoga carstva; odrediti ulogu
proroka kao glasnika nade, izbavljenja i povratka u
domovinu; protumaiti vanost obnove i ponovne
izgradnje Hrama; objasniti to je to idovska dijaspora
nekada i danas; navesti glavne sadraje prorokog
navijetanja, osobito navjetaj dolaska Mesije; navesti
i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove;
definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjega
starozavjetnog proroka i Mesijina preteu; navesti
glavni sadraj Ivanova propovijedanja, tj. navjetaj
Mesije i poziv na obraenje; posvijestiti da smo svi
potrebni obraenja i da nas Bog nikada ne naputa.
4. Isus Krist - ispunjenje proroanstava
Kljuni pojmovi: protoevanelje, Mesija, Davidov
potomak, novi Savez.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati prvi
navjetaj Spasitelja (protoevanelje) nakon grijeha
prvih ljudi; obrazloiti tvrdnju da su se u Isusu Kristu
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
ispunila sva starozavjetna prorotva; otkriti i prihvatiti
Isusa Krista kao najveeg od svih proroka, Mesiju,
Spasitelja i Otkupitelja; objasniti novi i vjeni Savez s
Bogom koji se dogaa u Isusu Kristu; uoiti vanost
vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i
otkupiteljsko djelo.
V. CJELINA:
DA SVI BUDU JEDNO
TEME
1. Isusova elja i molitva za jedinstvom
Kljuni pojmovi: jedna, sveta, katolika i apostolska
Crkva.
Odgojno-obrazovna postignua: primjereno
protumaiti tekst Isusove velikosveenike molitve za
jedinstvo svojih uenika; uoiti da je Isus elio jednu
Crkvu; obrazloiti znaenje etiriju oznaka Kristove
Crkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske
kriterije jedinstva Crkve; razvijati odnos potovanja i
tolerancije prema drugim kranskim
vjeroispovijestima; uvidjeti vanost molitve za
jedinstvo svih krana.
2. Krani na drugi nain
Kljuni pojmovi: Pravoslavna crkva, grkokatolici,
protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti nove
pojmove, razumjeti ih i rabiti ih; protumaiti
posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i
navesti ono to nam je zajedniko; objasniti nastanak
grkokatolika i prepoznati mogunost jedinstva Crkve
u raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljne
postavke protestantskog nauka; imenovati vanije
protestantske Crkve; uvidjeti vanost odnosa
potovanja i tolerancije prema drugim kranskim
vjeroispovijestima.
3. Ekumenski pokret
Kljuni pojmovi: ekumenizam, ekumenski pokret,
jedinstvo krana.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti poetak i
razvoj ekumenskoga pokreta; prepoznati u
ekumenizmu jednu od najvanijih zadaa Crkve;
otkriti i prepoznati naine ekumenskoga zbliavanja
podijeljenih Crkava; navesti najvanije ekumenske
dogaaje; uoiti vanost razvijanja ekumenske svijesti i
osobnog angamana; imenovati naine kako moemo
promicati jedinstvo krana u osobnome ivotu; moliti
se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika.
VI. CJELINA:
POTREBA POMIRENJA I OPROTENJA
TEME
1. Iskustvo krivnje i grijeha
Kljuni pojmovi: grijeh, istoni grijeh, glavni grijesi,
osobni grijeh, laki i teki grijesi.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je to
grijeh; prepoznati da je svaki ovjek grjenik;
359
Katoliki vjeronauk
protumaiti to je to iskonski ili istoni grijeh;
usporediti teke i lake grijehe i odrediti razliku meu
njima; imenovati i obrazloiti sedam glavnih grijeha;
prepoznati i obrazloiti povezanost grijeha i nae
slobode (zlouporabe slobode); otkriti kako grijeh
stvara osjeaj krivnje koje se moramo osloboditi;
uoiti da se grijehom ovjek udaljava od Boga;
navesti i obrazloiti posljedice grijeha u osobnom i
drutvenome ivotu.
2. Pomirenje s Bogom i s ljudima
Kljuni pojmovi: savreno i nesavreno kajanje,
odgovornost za vlastite ine, obraenje, sakrament
ispovijedi ili pomirenja, pokora.
Odgojno-obrazovna postignua: otkriti vanost
priznanja grijeha i obraenja; razlikovati grijeh od
grjenika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grjenika; spoznati
kako obraenje zapoinje vlastitim kajanjem za
grijehe; razlikovati savreno i nesavreno kajanje;
razvijati svijest odgovornosti za svoje loe postupke i
grijehe; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove koji govore o ovjekovu pokajanju i
obraenju i Bojemu pratanju i milosru; otkriti
veliinu Bojeg milosra u sakramentu sv. ispovijedi;
uoiti vanost pokore za vlastite grijehe; biti spreman
drugima opratati.
VII. CJELINA:
TAJNA SMRTI I KRANSKA VJERA U
VJENI IVOT
TEME
1. Pred tajnom smrti
Kljuni pojmovi: smrt, ljudska bolest i patnja,
bolesniko pomazanje, besmrtnost due, vjera u
uskrsnue.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti zbog ega
ljudi vole ivot i zato se boje smrti; shvatiti da je smrt
prijelaz iz zemaljskoga ivota u vjeni ivot;
posvijestiti da je naa dua besmrtna; prepoznati i
obrazloiti kako ovjekova patnja ima smisla; opisati,
na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos prema
bolesnicima; probuditi nau brigu za bolesne;
obrazloiti smisao i znaenja sakramenta bolesnikoga
pomazanja; produbiti vjeru u vjeni ivot s Bogom.
2. O ivotu nakon smrti
Kljuni pojmovi: raj, pakao, istilite, posljednji sud,
uskrsnue tijela, ivot vjeni.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti i kratko
protumaiti neke izabrane biblijske tekstove o ivotu
nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih
protumaiti; uoiti mogunost vjene propasti ako se
svjesno i slobodno odluimo protiv Boga; dublje
razumjeti mogunost ovjekova ienja pred Bogom
nakon smrti; prepoznati vanost i potrebu molitve za
sve pokojne; dublje razumjeti vjeru da nas nakon
smrti eka konani susret s Bogom i vjeni raj;
ispravno protumaiti povezanost naega ivljenja na
zemlji i vjenog ivota; naslutiti vanost kranske
vjere u Boje milosre i uskrsnue na vjeni ivot.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
3. ivimo u vjeri, nadi i ljubavi
Kljuni pojmovi: krjepost, bogoslovne krjeposti,
stoerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
kljune pojmove; obrazloiti to je krjepost i
krjepostan ivot; usporediti i uoiti razliku izmeu
stoernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti to je to
vjera i na to nas vjera poziva; odrediti u emu se
sastoji kranska nada; prepoznati ljubav kao temelj i
vrhunsko mjerilo kranskoga ivota; imenovati i
objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i
ljubavi; uoiti vanost i ljepotu krjeposnoga ivota.
IZBORNE TEME
1. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, boini ciklus
Kljuni pojmovi: blagdani, liturgijska vremena,
vrijeme kroz godinu.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i
protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih
vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.
2. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, uskrsni ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati i
protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih
vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.
8. RAZRED
I. CJELINA:
UPOZNAJMO I IZGRAUJMO SVOJ IVOT
TEME
1. Radost odrastanja
Kljuni pojmovi: adolescencija, mladenake krize,
zrelost.
Odgojno-obrazovna postignua: definirati vrijeme
adolescencije kao vano prijelazno razdoblje u
cjelovitome sazrijevanju ovjeka; obrazloiti vanost
skladnoga dozrijevanja u tjelesnom, emocionalnom,
intelektualnom, drutvenom i duhovnom pogledu;
imenovati i dublje shvatiti mladenake krize kao
normalni put razvoja i odrastanja; prihvatiti sebe i
druge ljude; spoznati vanost usklaivanja vlastitih
osjeaja s razumom; spoznati koliko je vaan utjecaj
Boje milosti u vlastitome dozrijevanju.
2. Prijateljstvo i ljubav
Kljuni pojmovi: prijateljstvo, ljudska spolnost,
ljudska heteroseksualnost, zaljubljenost, ljubav.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti vrijednost
prijateljstva; obrazloiti obiljeja pravoga prijateljstva;
razliitim oblicima stvaralakog izraavanja izraziti
360
Katoliki vjeronauk
zahvalnost na daru prijateljstva; prepoznati i
obrazloiti kako je ovjek pozvan shvaati i ivjeti
svoju spolnost i seksualnost u slubi istinske ljubavi i
ivota; prepoznati i protumaiti vanost ljubavi kao
norme ljudske spolnosti i odnosa meu spolovima;
uoiti vanost odgoja vlastite spolnosti; prepoznati i
navesti bitne razlike izmeu zaljubljenosti i ljubavi;
zauzimati se za razvoj zajednitva, prijateljstva i
ljubavi.
3. Brak i celibat - oblici kranskoga ivota
Kljuni pojmovi: sakrament enidbe, brak, obitelj,
celibat, duhovno zvanje.
Odgojno-obrazovna postignua: navesti i protumaiti
vrjednote braka i brane ljubavi; navesti i objasniti
osnovna obiljeja kranskoga braka; odrediti bitne
dimenzije braka koje se oituju u meusobnoj ljubavi
i raanju djece; imenovati i kritiki protumaiti
potekoe suvremenoga braka; imenovati i protumaiti
vrijednost sveenikoga poziva i ivota u celibatu i
istoi; potovati osobni izbor svakoga ovjeka.
II. CJELINA:
OVJEKOVO TRAGANJE ZA IVIM BOGOM
TEME
1. Svaki ovjek trai Boga
Kljuni pojmovi: religioznost, religija, vjera,
praznovjerje, magija.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti da je
ovjek po svojoj naravi religiozno bie; navesti
razliku izmeu religioznosti, religije i vjere;
usporediti i ispravno razlikovati pravu religioznost od
krivih oblika religioznosti; prepoznati i protumaiti
najea kriva shvaanja Boga danas; izdvojiti i
objasniti opasnosti praznovjerje i magije; biti spreman
sueliti se s religioznim pitanjima u osobnom i
javnom ivotu.
2. Ateizam i vjerska ravnodunost
Kljuni pojmovi: ateizam, vjerska ravnodunost,
praktini ateizam.
Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati teorijski i
praktini ateizam; prepoznati i protumaiti
suvremene oblike ateizma koji pokuavaju istisnuti
Boga iz ivota; jasno iznositi svoje argumente o
ateizmu; uoiti i objasniti vanost kranskoga
svjedoenja nasuprot suvremenim oblicima ateizma;
usvajati stav tolerancije prema onima koji ne vjeruju.
3. Traenje Boga u novim religioznim
pokretima
Kljuni pojmovi: sekta/sljedba, religiozni pokret,
reinkarnacija, yoga, New Age.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
kljune pojmove; usporediti i navesti razliku izmeu
sekti i religioznih pokreta; navesti i opisati neke
kranske i nekranske sekte i religiozne pokrete;
imenovati razliite oblike religioznog ponaanja;
opisati neka vanija uenje u suvremenim religioznim
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija,
okultizam, ezoterija); kratko opisati temeljne
odrednice New Agea; obrazloiti vanost izgradnje
osobnoga vjerskog svjetonazora i kranskoga
vjerskog nazora.
III. CJELINA:
TAJNA SVIJETA I OVJEKA U SVJETLU
BIBLIJE
TEME
1. Biblijska i dananja slika svijeta
Kljuni pojmovi: Objava, postanak svijeta, Bog
Stvoritelj, evolucija.
Odgojno-obrazovna postignua: razlikovati naravnu i
nadnaravnu objavu; kratko protumaiti znaenje
biblijskoga govora o stvaranju svijeta; navesti i kratko
protumaiti izabrane biblijske tekstove o stvaranju
svijeta; objasniti odnos biblijske i znanstvene slike
svijeta; razliitim oblicima stvaralakog izraavanja
izrei osjeaj divljenja i zahvalnosti za stvoreni svijet;
uoiti i obrazloiti ovjekovu odgovornost za
stvoreni svijet i njegovu izgradnju.
2. ovjek je slika Boja
Kljuni pojmovi: stvaranje ovjeka, ovjek slika Boja,
dostojanstvo ovjeka, jednakost mukarca i ene.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko protumaiti
izabrane biblijske tekstove o stvaranju ovjeka;
objasniti znaenje i poruku biblijskoga govora o
stvaranju ovjeka; uoiti zato je ovjek kruna
Bojega stvaranja; otkriti ljepotu i dostojanstvo
ovjeka kao slike Boje; obrazloiti razliitost i
jednakost dostojanstva mukarca i ene; razliitim
oblicima stvaralakog izraavanja izraziti zahvalnost i
radost na darovanome ivotu.
3. Grijeh kao zloporaba slobode
Kljuni pojmovi: sloboda kao dar, istoni grijeh,
oholost, zavist, bratoubojstvo.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko protumaiti
izabrane biblijske tekstove o grijehu prvih ljudi i
prvom bratoubojstvu; uvidjeti i ispravno protumaiti
povezanost grijeha i zloporabe ljudske slobode;
prepoznati i objasniti oholost i zavist kao glavne
izvore ovjekova grijeha; spoznati da je grijeh protiv
ovjeka ujedno i grijeh protiv Boga; uoiti i
obrazloiti vanost krjeposti poniznosti; konkretnim
gestama pokazivati ljubav prema blinjemu.
4. Boja dobrota i ljubav prema grjenicima
Kljuni pojmovi: potop, Savez s Noom, kula
Babilonska.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko protumaiti
izabrane biblijske tekstove o opem potopu i
Babilonskoj kuli; objasniti znaenje i poruku
biblijskoga govora o opem potopu; protumaiti
znaenje Bojeg saveza s Noom; protumaiti znaenje
i poruku o gradnji Babilonske kule; na temelju
biblijskih tekstova uoiti i ispravno protumaiti kako
361
Katoliki vjeronauk
je uspjeh bez Boga osuen na propast; prepoznavati i
otkrivati Boju dobrotu koja nas poziva na miran,
ispunjen i sretan ivot na zemlji; postupno otkrivati da
su nam ivot i svijet darovani i da smo te darove
pozvani dalje svjedoiti u susretu s ljudima.
IV. CJELINA:
KATOLIKA CRKVA I KRANSTVO U
HRVATA
TEME
1. Korijeni kranstva na hrvatskome
prostoru
Kljuni pojmovi: kranstvo u Iliriku, kranski
muenici, Salona, Sirmij.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati poetke
kranstva na hrvatskim prostorima; imenovati i
objasniti veliinu i vrijednost kulturno-povijesnih
spomenika iz ranokranskog vremena; imenovati i
kratko opisati neke vanije kranske muenike na
naim prostorima; imenovati i ispravno vrjednovati
vrline svetih kranskih muenika.
2. Pokrtenje Hrvata i ulazak u zajednicu
kranskih naroda
Kljuni pojmovi: Vieslavova krstionica, knez
Branimir, papa Ivan VIII., sv. iril i Metod,
glagoljica, glagoljski spomenici.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti postupnost
pokrtavanja Hrvata od 7. do 9. stoljea; opisati ulogu
kneza Branimira i pape Ivana IV. u pokrtavanju
Hrvata; jasno izraziti stav potovanja prema
najstarijim spomenicima vjere i kulture hrvatskog
naroda; ispravno vrjednovati ulogu kranske vjere
koja je dala nemjerljiv doprinos u stvaranju
samostalnosti hrvatske drave; povezati poetke
pismenosti u Hrvata s Crkvom; opisati vanost
glagoljice i starohrvatskog jezika u bogosluju;
obrazloiti vanost i znaaj narodnog jezika u liturgiji;
imenovati naine kako trebamo uvati i promicati
hrvatsku kulturnu batinu.
3. Drutveni i vjerski ivot Hrvata u srednjem
vijeku
Kljuni pojmovi: Zvonimirova zavjernica,
bratovtine, hrvatske biskupije, starohrvatske crkve,
predzie kranstva.
Odgojno-obrazovna postignua: usvojiti i razumjeti
kljune pojmove; kratko opisati glavne odrednice
drutvenoga i vjerskoga ivota Hrvata u srednjem
vijeku; imenovati najstarije starohrvatske crkve;
imenovati i kratko predstaviti srednjovjekovne
hrvatske biskupije kao sredita crkvenoga,
drutvenoga i kulturnoga ivota; prepoznati i objasniti
ulogu Crkve u obrani kranstva na hrvatskim
prostorima; objasniti zato se hrvatski narod smatra
predziem kranstva.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
4. Uloga Crkve u promicanju hrvatskog
kolstva, kulture i znanosti
Kljuni pojmovi: benediktinske kole, doprinos
biskupa i sveenika, doprinos redovnika, hrvatski
narodni preporod.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati ulogu
benediktinaca i benediktinskih samostana u razvoju
hrvatskoga kolstva; imenovati te kratko opisati neke
zaslune pojedince u Crkvi u izgradnji naeg naroda na
duhovnom, prosvjetnom, kulturnom, gospodarskom i
politikom podruju ivota (A. Kaoti, R. Bokovi,
A. Kai-Mioi, B. Kai, J. J. Strossmayer); navesti i
kratko opisati nekoliko znaajnijih redovnikih
zajednica i njihovo kulturno djelovanje; prepoznati
ulogu Crkve i istaknutih crkvenih ljudi u vrijeme
hrvatskoga narodnog preporoda; ispravno vrjednovati
doprinos Crkve u razvoju kolstva, kulture i znanosti;
navesti naine kako mi moemo aktivno sudjelovati u
razvoju i napretku naeg drutva danas.
5. Crkva u Hrvata za vrijeme svjetskih ratova
i pora
Kljuni pojmovi: Hrvatski katoliki pokret, Ivan
Merz, nacizam, komunizam, Alojzije Stepinac.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko opisati
drutveno-politike prilike XIX. i XX. stoljea i
ulogu Hrvatskog katolikog pokreta (I. Merz); navesti
i opisati oblike stradanja Crkve u Hrvata za vrijeme
bezbonih totalitaristikih sustava (nacizam i
komunizam); ispravno vrjednovati ulogu bl. Alojzija
Stepinca u obrani Crkve za vrijeme i poslije II.
svjetskog rata; uoiti potrebu te navesti naine kako
se valja boriti protiv svakog oblika jednoumlja; uoiti
vanost i potrebu njegovanja tolerancije, dijaloga i
meusobnog potovanja; jasno izrei to moemo
nauiti i primijeniti u vlastitome ivotu od velikih
hrvatskih svetaca i muenika.
6. Katolika crkva u Hrvata danas
Kljuni pojmovi: Domovinski rat i samostalnost
Hrvatske, hrvatske nad/biskupije, Ivan Pavao II. i
Hrvati, Crkva u BiH, Crkva u hrvatskoj dijaspori.
Odgojno-obrazovna postignua: kratko opisati
stradanja hrvatskog naroda za vrijeme velikosrpske
agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisati
ulogu Crkve u brizi za svoje lanove u domovini i
inozemstvu; prepoznati i opisati crkvenu organizaciju
u Hrvatskoj i BiH danas; protumaiti ulogu pape
Ivana Pavla II. u odnosu prema hrvatskomu narodu i
Crkvi u Hrvata; jasno iznijeti tvrdnje o potrebi i
vanosti djelatne uloge i poslanja u drutvu i u Crkvi;
navesti razliite oblike zajednitva izmeu iseljene i
domovinske Hrvatske.
362
Katoliki vjeronauk
V. CJELINA:
U ISUSU KRISTU UPOZNAJEMO PRAVOGA
BOGA
TEME
1. Proao je zemljom inei dobro
Kljuni pojmovi: Isusovo propovijedanje, Isusov
odnos prema ljudima, Isusov odnos prema
grjenicima i najpotrebnijima, Isusov odnos prema
Zakonu.
Odgojno-obrazovna postignua: opisati temeljne
sadraje Isusova propovijedanja; prepoznati i objasniti
Isusov stav bezuvjetnog prihvaanja svih ljudi,
osobito djece, ena, grjenika i najpotrebnijih; kratko
protumaiti neke izabrane novozavjetne tekstove koji
govore o Isusovu odnosu prema ljudima; protumaiti
Isusov odnos prema Zakonu; uoiti i protumaiti
vanost zauzimanja vlastitoga odgovornog stava u
odnosu prema Isusu i njegovoj poruci; ispravno
vrjednovati vanost osobnog stava vjere; iznijeti
argumente o potrebi prihvaanja, potovanja i
uvaavanja svakog ovjeka po uzoru na Isusa Krista.
2. Ljubio nas je do kraja
Kljuni pojmovi: Posljednja veera, Isusova muka,
smrt i uskrsnue.
Odgojno-obrazovna postignua: obrazloiti otajstvo
Isusove muke, smrti i uskrsnua; postupno otkrivati
smisao Isusova potpunog predanja radi ovjeka i
njegova spasenja; prepoznati povezanost rtve i
ljubavi; obrazloiti Isusovo uskrsnue kao pobjedu
ivota nad smru; posvijestiti da je Uskrsnuli Krist
prisutan i danas meu nama; uoiti i protumaiti
potrebu stalnog produbljivanja vjere u uskrsnue i
vjeni ivot.
3. Tko je Isus Krist?
Kljuni pojmovi: Pravi Bog, pravi ovjek, Uitelj,
Spasitelj, Otkupitelj.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati u Isusu
Kristu pravoga Boga i pravoga ovjeka; uoiti i
protumaiti potrebu stalnog produbljivanja i
proiivanja vlastite slike o Isusu; uoiti potrebu
izgradnje dosljednoga ivota u skladu s vjerom u Isusa
Krista; jasno iznijeti vlastite stavove u odnosu prema
Isusu Kristu.
VI. CJELINA:
POTVRDA - SNAGA KRANSKOGA
POSLANJA
TEME
1. U potvrdi primamo Duha Svetoga
Kljuni pojmovi: potvrda krtenja, sedam darova
Duha Svetoga, kranska zrelost, sakrament potvrde.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti da po
sakramentu potvrde osobno potvrujemo vjeru koju
smo primili na krtenju; protumaiti sakrament
potvrde kao dar Duha Svetoga; prepoznati tko je Duh
Sveti u naem ivotu; nabrojiti darove Duha Svetoga;
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
protumaiti njihovo znaenje za zrelo i odgovorno
ivljenje kranske vjere; objasniti vanost dobre
priprave za primanje sakramenta potvrde; opisati
obred i uinke sakramenta potvrde; navesti i objasniti
prava i obveze koje ima svaki punopravni lan Crkve.
2. Duh Boji u Svetom pismu
Kljuni pojmovi: Duh Boji, boanska snaga, poma-
zanje, simboli Duha Svetoga, nazivi za Duha Svetoga.
Odgojno-obrazovna postignua: prepoznati i kratko
opisati djelovanje Duha Bojega u Starome zavjetu;
prepoznati i kratko opisati djelovanje Duha Svetoga u
Isusovu ivotu; kratko protumaiti izabrane biblijske
tekstove o djelovanju Duha Svetoga u Starom i
Novom zavjetu; navesti simbole i nazive za Duha
Svetoga i njihovo znaenje; otvoriti se djelovanju i
poticajima Duha Svetoga.
3. Duh Sveti u Crkvi
Kljuni pojmovi: Duh Sveti kao dua Crkve, Duh
Sveti vodi Crkvu, Duh Sveti u ivotu kranskih
svjedoka, plodovi Duha Svetoga.
Odgojno-obrazovna postignua: odrediti Duha
Svetoga kao duu Crkve; kratko protumaiti izabrane
novozavjetne tekstove o djelovanju Duha Svetoga u
prvoj Crkvi; kratko opisati djelovanje Duha Svetoga
u Crkvi, u ivotu svetaca i meu ljudima u svijetu;
prepoznati i imenovati plodove Duha Svetoga u
ivotu Crkve; pronai i navesti tragove Duha Svetoga
u vlastitome ivotu; imenovati naine kako moemo
ivjeti i svjedoiti kransku vjeru te s Bogom
sustvarati bolji svijet.
VII. CJELINA:
BITI KRANIN U CRKVI I U DRUTVU
TEME
1. Izbor ivotnoga poziva
Kljuni pojmovi: ivotno zvanje ili zanimanje, ivotni
poziv, vanost osobnog izbora, sluanje savjeta.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je
ivotno zvanje ili zanimanje, a to ivotni poziv; jasno
iznijeti osobne sklonosti, interese i sposobnosti kao
kriterije pri izboru ivotnog poziva; uoiti vanost
traenja i uvaavanja savjeta pri izboru ivotnoga
zvanja; uoiti i obrazloiti odgovornost u izboru
ivotnoga zvanja.
2. Rad i slobodno vrijeme
Kljuni pojmovi: ovjek je bie rada, potreba za radom,
pravo na rad, dostojanstvo rada, slobodno vrijeme.
Odgojno-obrazovna postignua: objasniti znaenje i
vrijednost rada za ljudski ivot; navesti posljedice koje
proizlaze iz razliitih odnosa prema radu; obrazloiti
potrebu za radom i pravo svakog ovjeka na rad;
kratko objasniti i ispravno vrjednovati kransko
shvaanje rada; obrazloiti znaenje i vrijednost
slobodnog vremena u ljudskom ivotu; uoiti i
protumaiti potrebu kvalitetnoga i kreativnoga
koritenja slobodnog vremena.
363
Katoliki vjeronauk
3. Sudjelovanje u ivotu upne zajednice
Kljuni pojmovi: zajednica, upna zajednica, vjerski
ivot u upi, moje mjesto u upnoj zajednici.
Odgojno-obrazovna postignua: protumaiti to je to
upa i koje su bitne odrednice koje ine jednu upnu
zajednicu; prepoznati i imenovati vanije oblike
vjerskog ivota u jednoj upi; navesti mogunosti
djelovanja krana u upnim zajednicama; otkrivati i
imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za angaman
u ivotu i radu upne zajednice; navesti naine kako
moemo aktivno sudjelovati u ivotu svoje upne
zajednice.
4. Suodgovornost za pravedan ivot u
drutvu
Kljuni pojmovi: ljudska prava, drutvena pravda,
oblici drutvene nepravde, kranska pravda i ljubav.
Odgojno-obrazovna postignua: ispravno povezati
ravnopravnost i dostojanstvo ovjeka s temeljnim
ljudskim pravima; navesti razliite oblike
suodgovornog angamana za pravedan i miran suivot
u uoj i iroj ivotnoj sredini; prepoznati i opisati
razliite oblike drutvene nepravde i uoiti njezine
korijene; imenovati vlastite sposobnosti i sklonosti za
sudjelovanje u razliitim oblicima angamana za
pravedan i miran suivot u drutvu.
IZBORNE TEME
1. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, boini ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati blagdane i
protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih
vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.
2. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme
kroz godinu, uskrsni ciklus
Kljuni pojmovi: nazivi pojedinih blagdana i
liturgijskih vremena.
Odgojno-obrazovna postignua: imenovati blagdane i
protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih
vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili
liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana.
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
SUDJELOVALI U IZRADBI NASTAVNOGA PLANA I
PROGRAMA ZA OSNOVNU KOLU
GLAVNI ODBOR (koordinirao proces izradbe): dr. sc.
Nevio eti, Mario Roga, prof., Nenad Markovi, prof.,
Vinko Filipovi, prof., akademik Vladimir Paar, mr. sc.
Vini Raki, Boka Milanovi Litre, u. raz. nast., Zdenka
ukelj, prof., Ljiljana Klinger, dipl. uiteljica, Ljerka
Slaviek
UVODNI DIO:
TEKST PRIPREMILI
AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
Ruica Ambru Ki, prof., mr. sc. Dijana Garai, Darko
Tot, dipl. soc. ped., Sanja Urek, dipl. u., Maja Zrni,
prof., Dubravka ubi, prof. def., mr. sc. Majda Fajdeti,
Jadranka Otarevi, prof., Nevenka Lonari Jelai, prof.
DEFEKTOLOGIJA
mr. sc. Vini Raki, dr. sc. Ljiljana Igri, dr. sc. Zrinjka
Stani, mr. sc. Snjeana Sekuak-Galeev, mr. sc. Majda
Fajdeti, Robert Cimperman, prof., eljka Butorac, prof.,
Zora Jovi, prof., Tatjana Landsman, prof., ana Paradik
KOLSKE KNJINICE
prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, mr. sc. Dinka Kovaevi,
Biserka unji, prof., Sonja Toi-Grla, prof., Zdenka
Bili, prof., Ingrid Poljani, prof.
TEKST OBLIKOVALI I UREDILI
doc. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
RAZREDNA NASTAVA:
akademik Sibe Mardei, akademik Mislav Jei, Vesna
Bobinski, u. raz. nast., mr. sc. Lucija Puljak, ura
Kului, dipl. uiteljica, Petar Mladini, prof., Ljiljana
Klinger, dipl. uiteljica, Mirjana Suevi, u. raz. nast.,
Ladislava Bunjaki, prof., Vesna Budinski, dipl. uiteljica,
Biljana Petljak, dipl. uiteljica, mr. sc. Snjeana Dobrota,
mr. sc. Vatroslav Horvat, Emil-Robert Tanay, prof.,
Silvana Galinovi, dipl. def., Sanja upa, dipl. uiteljica,
Gordana Cura Depolo, dipl. uiteljica, Anelka Salopek,
dipl. uiteljica, Marina Dikovi, dipl. uiteljica
PREDMETNA NASTAVA:
HRVATSKI JEZIK
doc. dr. sc. Zrinka Jelaska, prof. dr. sc. Karol Visinko, mr.
sc. Lucija Puljak, Nada Babi, prof., Boica Jelakovi,
prof., Marina Sabolovi, prof., Marijana ei, prof.,
Dubravka Rovinanac, prof., Anelka Rihtari, prof.,
Marija Balievi, prof., Jele Sren, prof., Vesna Novak,
prof., Marica Ledi, prof.
STRANI I KLASINI JEZICI
akademik Mislav Jei, koordinator
ENGLESKI JEZIK
Marija Andraka, prof., Ninoka Truck Biljan, prof.,
Ksenija Rumora, prof., Gordana Neuhold, prof., Milica
Bili tefan, prof.
NJEMAKI JEZIK
doc. dr. sc. Ana Petravi, Gordana Matolek Veseli, prof.,
Dinka tiglmayer, prof., Ankica Crkveni, prof.,
Ninoka Truck Biljan, prof., Jadranka Salopek, prof.,
Ruica Herdelja, prof.
FRANCUSKI JEZIK
prof. dr. sc. Yvonne Vrhovec, Alice Stepinac, prof.,
Dubravka Skenderovi-Kele, prof., Jadranka Strabi,
prof.
TALJANSKI JEZIK
prof. dr. sc. Nives Sironi Bonefai, Mirjana Markovi
Marinkovi, prof., Maja Simonovi, prof.
LATINSKI I GRKI JEZIK
Anelka Dukat, prof., Dubravka Matkovi, prof., Zdravka
Martini-Jeri, prof., Kornelija Pavi, prof.
POVIJEST
akademik Tomislav Raukar, Ivan Duki, prof., Lidija
Vranar, prof., Franjo iak, prof., Ljiljana Jambor, prof.,
Vedrana Doku, prof., Renate Ob den Camp, prof., Karlo
Lisica, prof., Mirjana ura, prof., Zvonko Ivankovi,
prof., Mladenko Domazet, prof., Daniela Jugo Superina,
prof.
GEOGRAFIJA
mr. sc. Dragica Husanovi-Pejnovi, prof. dr. sc. Miljenko
Lapaine, Vesna Mili, dipl. geograf, Zdenka ukelj, prof.,
Anica Fumi, prof., Jela Mogu, prof., Zoran Ljubi, prof.,
Ana Vodvarka, prof., Ana imundi, prof., Jadranka
Vukani, prof.
MATEMATIKA
akademik Sibe Mardei, Petar Mladini, prof., Miroslav
Klai, prof., Ladislava Bunjaki, prof., Marija Rako, prof.,
Davorka kare, prof., Danijela Rui-Mrak, prof., Branko
Gole, prof., Mate Prnjak, prof., Marijana Kuli, prof.
365
Nastavni plan i program za osnovnu kolu
FIZIKA
akademik Stanko Popovi, mr. sc. Branka Miloti,
Anelka Jalui, prof., Sonja Prelovek Pero, prof., Franjo
Marec, prof., eljko Jakopovi, prof., Mladen Klai,
prof., Ivan o, prof., Mirjana Javora, prof., Ljilja Kodri,
prof., Tomislav Vuk, prof., Vlado Halusek, prof.
KEMIJA
prof. dr. sc. Milan Sikirica, doc. dr. sc. Nenad Juda,
Marina Leuti, prof., Petar Vrkljan, prof., Mihaela
Vrbnjak, prof., ura Kocijan, prof., Slavica Iljki, prof.,
Branka Vukovi, prof., Vedrana Bebi, prof., Ivka ai,
prof., Mirjana Mati, prof.
BIOLOGIJA I PRIRODA
doc. dr. sc. Josip Brana, prof. dr. sc. Marija Rosandi, doc.
dr. sc. Ines Radanovi, dr. sc. Edita Bori, mr. sc. Diana
Garai, mr. sc. Ljiljana Matulec, Marina Nit, prof.,
Zdravko Furlan, prof., Stanislav Leniek, prof., Danica
Sinoi, prof., Jasna Toneti, prof., Boko Dumani,
prof., Zvonimir Mali, prof., Tanja Dunaj, prof., Rua
Bule, prof.
INFORMATIKA
akademik Leo Budin, doc. dr. sc. Slavomir Stankov, Fredi
Glavan, prof., Magdalena Babi, dipl. ing.,Vladimir Bank,
prof., Zlatko Bagari, prof., Ivan Neki, prof., Sanja
Prodanovi Trlin, prof., Marija Vrdoljak Ivkovi prof.,
Nikolina Bubica, prof.
TEHNIKA KULTURA
mr. sc. Luka Majeti, prof. dr. sc. Igor ati, mr. sc. Mile
Krekovi, arko Bonjak, prof., Milan Utkovi, prof.,
Sanja Kovaevi, prof., Ankica Gudelj, prof., imo
Vukasovi, prof., Anita Jakac, prof., Sonja Prevolek
Pero, prof., Nada Tica, prof., Vladimira Milakovi, prof.,
Ksenija Perii, prof.
GLAZBENA KULTURA
dr. sc. Pavel Rojko, mr. sc. Snjeana Dobrota, Pepa
kori, prof., Ruica Ambru-Ki, prof., Iata Kocman,
prof., Danica Gospodari, prof., Jasna ulenti Begi,
prof., Josip Burjan, prof., Tomislav Seletkovi, prof.,
Snjeana urinski, prof.
LIKOVNA KULTURA
Emil-Robert Tanay, prof., Ana Novoselac, prof.,
Dubravko Lepej, prof., Mirjana Tomaevi-Danevi,
prof., Martina Gracin, prof., Lajla Hirl, prof., Mira Boro,
prof., Katja Peri, prof., Dragana Pali, prof.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
doc. dr. sc. Boris Neljak, mr. sc. Kreimir Plea, mr. sc.
Vatroslav Horvat, mr. sc. Boris Vampula, Renata Flajhar,
prof., Josip Arefijev, prof., Mario Kea, prof., Ivana
Putarek, prof., Darinka imuni, prof., Dubravka Skaej,
prof., Karmela Nikoli Prkain, prof., Stipe Boinovi-
Maor, prof.
VJERONAUK
dr. sc. Ante Pavlovi, prof. dr.sc. Ruica Razum, dr. sc.
Josip Jaki, mr. sc. Josip Peri, mr. sc. Anton Perani, doc.
dr. sc. Ivica Pain, Dalibor Adi, prof., Zvonka Matoic,
prof. def., Marica Matei, prof. def., Sandra Zavrki,
prof., Vladimir otari, prof., Martina Filipovi, prof.,
Martina Rapoli, prof., Tanja Kneevi, prof., Ruica
Male, prof., Davor amadan, prof., Marija Jovanovi,
prof., Marina Vuki, prof., Anelka ajkovac, prof.
366