POMORSKI FAKULTET U SPLITU

dr.sc. Zdeslav Juri

NAUKA O TOPLINI I i II
Auditorne vjebe

Split, 2010
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 1.1. Mjerenje tlaka plina u spremniku vri se pomou Ucijevi

ispunjene vodom temperature t = 30 C (gustoa vode
w = 995 kg/m3). Oitana je razlika visine stupca vode
h = 50 mm pri atmosferskom tlaku 1 bar.
Odredi tlak plina u spremniku?

R: p1 = 100488 Pa

Primjer 1.2. Tlak plina u spremniku mjeri se manometrom koji pokazuje

tlak ps,M = 0,5 bar. Kolika je razlika visine stupca ive h
prikazana na slici ako je atmosferski tlak patm = 1,0 bar?
Zadano: w = 1000 kg/m3, Hg = 13600 kg/m3 i
ulje = 720 kg/m3.

R: h = 0,38 m

Primjer 1.3. Ronilako zvono visine 2 m uronjeno u more je na dubinu od

10 m. Uslijed stlaivosti zraka dio mora ue u zvono do
visine 30 cm. Atmosferski tlak na nivou morske vode iznosi
p0 = 101325 Pa te gustoa morske vode = 1025 kg/m3.
Koliki je tlaku zraka u zvonu pz?

R: pz = 218971,43 Pa

Primjer 2.1. Za koliko se povea unutarnja energija vode smjetene u

toplinski izoliranoj posudi ako za pogon lopatica uronjenih
u vodu elektromotor utroi 35 kJ?
Za koliko e se promijeniti unutarnja energija vode za
jednako utroeni rad uz stupanj djelovanja motora
(iskoristivosti) od = 0.85 % ?

R: U = 35 kJ; U = 29,75 kJ

Primjer 2.2. Koristei se Joule-ovim pokusom uteg mase m = 20 kg

preko sustava kolotura i osovine pokree lopatice
potopljene u vodi u toplinski izoliranoj posudi. Za
koliko se treba pustiti uteg, z, da bi djelovao u sustavu
kako bi se time unutarnja energija vode poveala za
200 J?

R: z = 1,02 m
2
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 2.3. Automobil mase m = 1000 kg vozi uz kosinu nagiba = 30 brzinom v = 72 km/h.
Poevi koiti, automobil se zaustavi preavi tako put s = 20 m. Koenjem se dio
kinetike energije pretvorilo u unutarnju energiju dijelova konice (disk i ploice su se
zagrijale). Za koliko se promijenila unutarnja energija dijelova konice ako se zanemari
otpor zraka pri gibanju automobila te trenje izmeu gume kotaa i tla.

R: U = 101,9 kJ

Primjer 2.4. Toplina potrebna za isparavanje odreene koliine vode iznosi 4500 J. Za zagrijavanje
vode koristi se elektrini grija uronjen u vodu snage 150 W. Odrediti vrijeme potrebno
za isparavanje vode.

R: t = 30 s

Primjer 2.5. Odrediti minimalnu potrebnu snagu elektromotora za pogon pumpe kojom se treba
dovoditi 750 l/h morske vode u bazen smjeten na visini od 15 m. Gustoa morske vode
iznosi m = 1025 kg/m3, stupanj djelovanja pumpe iznosi p = 0,80. Otpore strujanja u
cjevovodu zanemariti.

R: 39,3 W

Primjer 3.1.1 U zatvorenoj posudi volumena 0,5 m3 nalazi se kisik tlaka 5 bara i temperature 20 C.
Odrediti:
a) masu kisika, koliinu tvari u kmol i m3n koji se nalazi u posudi?
b) koliinu (u kmol i m3n ) i masu koja bi bila sadrana u posudi pod istim
termodinamikim parametrima kada bi se u njoj nalazio ugljini monoksid?

R: a) mk = 3,28 kg; Zk = 0,1 kmol (2,30 m3n ) b) ZCO = 0,1 kmol (2,30 m3n )
mCO = 2,87 kg

Primjer 3.2. Kolika je masa zraka u prostoriji dimenzija 3 m x 5 m x 7 m temperature 20 C ako je

tlak u prostoriji 1 bar? Kolika je koliina zraka u prostoriji?

R: m = 124,86 kg; Z = 4,31 kmol

Primjer 3.3. U spremnik volumena 0,5 m3 nalazi se duik

temperature 27 C pri tlaku 20 bar. Spremnik je spojen
preko ventilom s drugim spremnikom u kojem se
nalazi 5 kg duika temperature 40 C pri tlaku 10 bar.
Odrediti:
a) masu duika u prvom spremniku,
b) volumen drugog spremnika i
c) tlak u spremniku nakon otvaranja ventila i nakon to se duik u spremniku termiki
uravnotei s okolinom temperature 20 C.

R: a) m = 11,23 kg; b) V2 = 0,46 m3; c) p = 14,70 bar

1
Prilikom rjeavanja primjera iz 3. poglavlja pretpostaviti da plinovi imaju karakteristike idealnog plina.
3
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 3.4. U spremniku u kojem se nalazi 50 kg ugljinog dioksida oitani manometarski tlak
iznosi 4 bara. Temperatura plina u spremniku jednaka je temperaturi okoline, 20 C.
Zbog slabo pritegnutog ventila plin istjee iz spremnika veoma polako tako da je cijelo
vrijeme tijekom istjecanja plin u boci u temperaturnoj ravnotei s okolinom. Nakon to
je primijeeno da plin istjee, ventil se pritegne. Koliko je ugljinog dioksida isteklo iz
spremnika ako se s manometra oita tlak od 2,5 bara? Okolni tlak iznosi p0 = 1 bar.

R: m = 15 kg

Primjer 3.5. U svrhu eksploatacije duiku u spremniku zapremine 100 l pod tlakom 8 bara i
temperature 20 C dovodi se toplina tako da mu temperatura naraste za 40 C. Koliki je
porast tlaka duika nakon zagrijavanja?

R: p = 1,1 bar

Primjer 3.6.2 Koliko je potrebno dovesti topline da se u zatvorenoj posudi volumena 500 l pri
poetnom tlaku 2 bara zagrije zrak s 20 C na 350 C. Dovedenu toplinu izraunati:
a) sa specifinim toplinskim kapacitetom pri 0 C,
b) sa srednjim specifinim toplinskim kapacitetom
c) sa srednjim specifinim toplinskim kapacitetom prema priblinom izrazu
t t +t
c t2 c 02 1
1

R: a) Q = 280,17 kJ; b) Q = 289,77 kJ; c) Q = 290,07 kJ

Primjer 3.7. Koliko bi bilo potrebno dovoditi topline za prethodni primjer (primjer 3.6) kada bi se
zagrijavanje vrilo pri konstantnom tlaku? Odrediti koeficijent za pojedine sluajeve
srednjeg specifinog toplinskog kapaciteta. Usporediti i obrazloiti dobivene rezultate!

R: a) Q = 392,23 kJ; = 1,388 b) Q = 402,22 kJ; = 1,388; c) Q = 402,52 kJ; = 1,4

Primjer 4.1. Posuda zapremine 200 l podijeljena je pregradom na dva jednaka dijela. U jednom dijelu
posude nalazi se kisik (plin 1), dok je u drugom smjeten duik (plin 2). Tlakovi i
temperature u oba dijela posude su jednaki i iznose 2 bara i 20 C. Nakon to se odvoji
pregrada plinovi se pomijeaju tako da smjesa ima obiljeje idealnog plina. Potrebno je
odrediti:
a) masene i volumne udjele
b) prividnu molekularnu masu i plinsku konstantu smjese
c) srednji specifini toplinski kapacitet cP smjese izmeu temperatura 20 C i 425
C
d) specifini toplinski kapacitet smjese pri 0 C.

R: a) g1 = 0,5306, g2 = 0,4694; b) Rs = 277,12 J/(kg K); Ms = 30,00 kg/kmol;

425
c) c p = 1,01 kJ/(kg K); d) cp,0 C = 0,974 kJ/(kg K)
20

2
U svim primjerima raunanje e se vriti prema specifinom toplinskom kapacitetu pri 0 C, osim ukoliko to u zadatku nije
drukije navedeno.
4
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 4.2. U spremniku krute stjenke nalazi se 3 kmol ugljinog dioksida i 2,5 kmol metana. S
manometra se oitava tlak 2 bara pri tlaku okoline 1 bar. Temperatura smjese u
spremniku iznosi 303 K. Odrediti:
a) volumen spremnika,
b) toplinu koju treba dovesti kako bi se smjesa zagrijala za 100 K i
c) ukupni tlak smjese te parcijalne tlakove pojedinih sudionika u smjesi nakon
zagrijavanja.
Raunati prema srednjem specifinom toplinskom kapacitetu!

R: a) V = 50,78 m3, b) Q = 15030,074,641 kJ, c) p2 = 3,9 bar pCO2 = 2,1 bar;

pCH4 = 1,8 bar

Primjer 4.3. Dva spremnika krutih stjenki spojena su ventilom. U prvom spremniku nalazi se 1 kg
duika temperature 25 C i tlaka 3 bara, dok se u drugom nalazi 3 kg kisika temperature
25 C tlaka 5 bara. Ventil koji spaja sva spremnika se otvori, te se dva plina izmijeaju
tvorei tako smjesu idealnih plinova. Ako je konana temperatura plinske smjese 25 C
odrediti volumen pojedinog spremnika, konani tlak smjese te parcijalne tlakove
pojedinih sudionika u smjesi.

R: VN2 = 0,295 m3 ; VCH4 = 0,465 m3 ; p = 4,22 bar; pN2 = 1,164 bar ; pCH4 = 3,056 bar

Primjer 4.4. Toplinski izolirani kruti spremnik podijeljen je pregradom na dva dijela. U jednom
dijelu nalazi se 2,5 kmol ugljinog dioksida temperature 27 C i tlaka 2 bar, dok se u
drugom dijelu nalazi 7,5 kmol vodika temperature 40 C i tlaka 4 bar. Potrebno je
odrediti temperaturu i tlak smjese nakon to su se plinovi dobro izmijeali te smjesa
postala potpuno homogena.

R: ts = 35,94 C; p = 321186 Pa = 3,21 bar

Primjer 5.1. U toplinski izoliranoj i zatvorenoj posudi zapremine V = 5 m3 sa krutim stjenkama

zagrijava se 3 kg vodika s 20 C na 460 C. Koliki je konani tlak u spremniku nakon
zagrijavanja? Koliko je potrebno dovesti topline za zagrijavanje vodika. Kolika je
promjena unutarnje energije vodika?

R: p2 = 18,12 bar; Q = 13326,383 kJ; U = 13326,383 kJ

Primjer 5.2. U toplinski izoliranoj i zatvorenoj posudi krutih stjenki volumena 1000 l nalazi se
smjesa plinova molnih udjela 32% N2, 16% H2. 12% He i 40% CO2. Temperatura
smjese iznosi 30 C, dok je tlak 400 kPa. Spremniku se dovede 600 kJ topline. Odrediti
tlak i temperaturu smjese nakon zagrijavanja.

R: p = 621,35 kPa; t = 197,67 C

Primjer 5.3. Posuda volumena 200 l u kojoj se nalazi 0,5 kg

ugljinog monoksida na vrhu je zatvorena
pominim klipom tako da tlak plina u posudi
odrava stalnim. Temperatura plina u posudi je 30
C. Elektrinom grijalicom plinu u posudi dovede
se 100 kJ topline. Koliki je izvreni rad plina, temperatura te promjena njegove
5
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

unutarnje energije uslijed dovedene topline?

R: W = 28,250 kJ; T2 = 493,30 K; U = 71,75 kJ

Primjer 5.4. U cilindru s pominim klipom koji nasjeda na graninik nalazi se 3 kg

zraka pri tlaku 2 bar i temperature 27 C. Masa klipa osigurava da tlak
u cilindru ne pree 4 bar. Zrak se zagrijava sve dok mu se volumen ne
udvostrui. Odrediti rad te ukupno dovedenu toplinu tijekom
navedenog procesa.

R: W = 516,6 kJ; Q = 2442,857 kJ

Primjer 5.5. Duik poetnog stanja temperature 300 K i tlaka 1,5 bar u posudi poetnog volumena
0,2 m3 komprimira se polako tako da je duik cijelo vrijeme u temperaturnoj ravnotei s
okolinom do konanog tlaka 8 bar. Odrediti ukupni rad izvren ovim procesom. Koliko
je potrebno topline da bi se ovaj proces izvrio?

R: W = 50,2 kJ; Q = W = 50,2 kJ

Primjer 5.6. U toplinski izoliranom cilindru s pominim klipom nalazi se helij poetnog tlaka 2 bar i
temperature 200 K. Plin se komprimira na konani tlak 14 bar. Odrediti:
a) temperaturu plina na kraju ekspanzije
b) potreban rad za kompresiju plina

R: T = 433,54 K; w = 736,366 kJ/kg

Primjer 5.7. Zrak poetnog stanja 1 bar i temperature 300 K komprimira se adijabatski do volumena
v2 = 0,1227 kg/m3. Nakon toga zrak se hladi pri stalnom volumenu do temperature
T3 = 300 K. Odrediti:
a) stanja u karakteristinim tokama procesa
b) rad i izmjenjenu toplinu procesa

R: a) v1 = 0,861 m3/kg; p2 = 15,30 bar; T2 = 654,01 K; v3 = 1,227 m3/kg; p3 = 7,02 bar;

T3 = 300 K
b) w = 252,87 kJ/kg; q = 252,87 kJ/kg

Primjer 5.8. U cilindru s pominim klipom nalazi se 1 kg duika poetnog stanja T = 700 K i tlaka
p1 = 5 bar. Plin ekspandira na tlak p2 = 2 bar i temperaturu T2 = 566,59 K. Potrebno je
odrediti:
a) veliine stanja u karakteristinim tokama
b) kakav je ovo proces
c) rad i toplinu tijekom procesa.

R: a) V1 = 0,415 m3; V2 = 0,841 m3; b) koeficijent politrope n = 1,3 (1< n <

politropski proces); c) Q = 33,131 kJ; W = 132,525 kJ

6
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 5.9. U cilindru s pominim klipom zapremine 0,05 m3 nalazi se

plin tlaka 2 bar. Pri ovom stanju opruga linearne krutosti
(karakteristika opruge) c = 150 kN/m dodiruje klip djelujui
zanemarivo malom silom na njega. Plinu se dovodi toplina
tako klip podie te sabija oprugu sve dok se volumen ne
udvostrui. Ako je poprjeni presjek klipa 0,25 m2 odrediti:
a) konani tlak u cilindru
b) ukupni rad kojeg plin izvri
c) rad koji se troi na sabijanje opruge

R: a) p2 = 3,2 bar; b) Wuk = 13 kJ; c) Wop = 3 kJ

Primjer 5.10. Kompresor usisava zrak tlaka p1 = 1 bar temperature T1 = 290 K brzinom v1 = 6 m/s
preko usisnog ventila poprenog presjeka A1 = 0,1 m2. Zrak preko tlanog ventila izlazi
brzinom v2 = 2 m/s temperature T2 = 450 K u spremnik kojem vlada stalan tlak
p2 = 7 bar. Tijekom kompresije zraku se odvodi 180 kJ/min topline. Potrebno je
izraunati snagu kompresora.

R: W = 119,4 kW (promjena kinetike energije moe se zanemariti)

Primjer 5.11. Kompresor komprimira helij poetnog stanja 120 kPa i temperature T1 = 310 K na tlak
p2 = 700 kPa i temperaturu T2 = 430 K. Toplinski gubici tijekom kompresije iznose
20 kJ/kg. Potrebno je odrediti snagu takvog kompresora kako bi on dobavljao 90 kg/min
helija.

R: W = 965 kW

Primjer 6.1. Motor radi prema Carnot-ovom krunom procesu (ciklusu) dovodei 500 kJ topline
radnoj tvari iz ogrjevnog spremnika temperature 652 C, dok se toplina radne tvari
odvodi pri temperaturi 30 C (temperatura toplinskog ponora). Odrediti termiki stupanj
iskoritenja ovog ciklusa te koliinu topline koja se odvodi toplinskim ponorom.

R: t = 0,672; Qodv = 164 kJ

Primjer 6.2. U cilindru s pominim klipom komprimira se zrak poetnog stanja v1 = 0,8 m3/kg i
t1 = 25 C na stanje v2 = 0,1 m3/kg. i t2 = 287 C. Odrediti promjenu entropije plina
uzrokovano njegovom kompresijom.

R: s = 0,146 kJ/(kg K)

Primjer 6.3. U sustavu koji radi prema Carnot-ovom ciklusu dovedeno je 400 kJ topline pri
temperaturi 1000 C. Koliki dio dovedene energije se moe pretvoriti u koristan rad, a
koliki je njen nekoristan dio (odvedena toplina pomou spremnika toplinskog ponora)
ako je :
a) temperatura spremnika toplinskog ponora 50 C i
b) temperatura spremnika toplinskog ponora 0 C.

R: a) Qodv = 101,2 kJ b) Qodv = 85,6 kJ

7
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 6.4. Blok od nikla mase 50 kg i temperature 500 K hladi se vodom temperature 285 K u
velikom bazenu dok im se temperature (eljeza i vode) ne izjednae (postignuta
temperaturna ravnotea). Potrebno je odrediti:
a) promjenu entropije nikla,
b) promjenu entropije vode i
c) ukupnu promjenu entropija sustava.

R: a) SNi = -12,65 kJ/K b) Sjez = 16,97 kJ/K; c) Suk = 4,32 kJ/K

Primjer 6.5. U toplinski izoliranoj mijealici dovodi se 1 kg vodene pare temperature 200 C i 1 kg
vodene pare temperature 100 C. Potrebno je odrediti promjenu entropije u procesu
mijeanja. Pretpostaviti da vodena para ima svojstva idealnog plina!

R: shl = 0,468 kJ/(kg K); sgr = 0,527 kJ/(kg K); s = 0,059 kJ/(kg K)

Primjer 6.6. Ciklus, u kojem se kao radna tvar koristi 0,00242 kg zraka poetnog tlaka p1 = 1 bar,
izvodi se po slijedeim procesima:
12 izohorno zagrijavanje pri volumenu 0,02 m3 do tlaka p2 = 4,2 bar,
23 izobarno hlaenje i
34 izotermalno zagrijavanje do poetnog stanja.
Potrebno je odrediti promjenu entropije zraka za svaki pojedini proces.

R: s12 = 0,0246 kJ/(kg K); s23 = 0,0344 kJ/(kg K); s31 = 0,0099 kJ/(kg K)

Primjer 6.7. U cilindru s pominim klipom nalazi se argon poetnog stanja p1 = 3,5 bar, V1 = 0,01 m3
i T1 = 400 K. Argon se izoternmo grije toplinskim spremnikom temperature 1200 K sve
dok mu se volumen ne udvostrui. Cilindar je toplinski izoliran od okoline stanja
p0 = 1 bar i T0 = 300 K. Odrediti:
a) koliki je koristan rad,
b) gubitak rada uslijed nepovrativosti procesa i
c) najvei dostupni rad (rad ostvaren povrativim procesima).

R: a) Wkor = 1,43 kJ; b) Wgub = 1,22 kJ; c) Wmax = 2,65 kJ.

Primjer 6.8. U spremniku zapremine 200 m3 nalazi se komprimirani zrak tlaka 10 bar i temperature
300 K. Potrebno je odrediti radni potencijal zraka ako je stanje okoline p0 = 1 bar i T0 =
300 K.

R: Wmax = 281 MJ

Primjer 6.9. Zrak masenog protoka 3,4 kg/s poetnog stanja t1 = 750 C p1 = 12 bar ekspandira u
turbini tako da je njegovo stanje na izlazu t2 = 630 C i p2 = 5 bar. Zbog slabe toplinske
izoliranosti turbine gubi se 30 kW topline. Ako je stanje okoline t0 = 25 C i p0 = 1 bar
potrebno je odrediti:
a) snagu turbine pri prikazanom procesu te najvei dostupni tehniki rad (eksergiju)
8
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

turbine,
b) gubitak rada uslijed nepovrativosti procesa i
c) termiki stupanj djelovanja turbine.

R: a) W = 432,7 kW; Ex = 516,9 kW; b) Wgub = 84,2 kW c) T = 83,7 %

Primjer 7.1. U Rankin-ovom ciklusu kao radna tvar koristi se

voda. U parnu turbinu ulazi pregrijana para tlaka
8 bara i temperature 480 C. Tlak pri kojoj se
vri kondenzacija iznosi 0,8 bar. Snagu koju je
potrebno dobiti na turbini iznosi 100 MW.
Odrediti:
a) toplinski snagu koju je potrebno dovoditi pari
u navedenom ciklusu,
b) termiku uinkovitost i
c) protonu masu rashladne vode u [kg/h] ako rashladna voda ulazi s 15, a izlazi s 35 C.

R: a) Qdov = 251,8 MW; b) t = 39,7 %; c) m w = 6,53106 kg/h

Primjer 7.2. Voda kao radna tvar koristi se u Carnot-

ovom parnom ciklusu ulazi u turbinu kao
suhozasiena para 80 bar. U turbini vodena
para ekspandira do tlaka 0,8 bar gdje dio
energije predaje turbini u obliku mehanikog
rada. U kotao para ulazi kao vrela voda.
Odrediti:
a) termiki stupanj iskoristivosti,
b) udio rada kojeg turbina, koja je
osovinom povezana s pumpom za dovoenje radne tvari u kotao, predaje pumpi
za njen pogon za dobavu kondenzata u kotao,
c) toplinu dovedenu radnoj tvari u kotlu i
d) toplinu koju radna tvar predaje u kondenzatoru.

R: a) t = 44,63 %; b) wt->k = 33,20 %; c) Qdov = 1441,4 kJ/kg; d) Qodv = 798,34 kJ/kg

Primjer 7.3. Pregrijana para koristi se u postrojenju koji radi po principu Rankin-ovog ciklusa. Para
stanja 80 bar i temperature 400 C ulazi u turbinu gdje ekspandira do tlaka
kondenzacije 0,08 bar. Uslijed trenja se:
- u turbini 85 % energije vodene pare pretvori u mehaniki rad i
- u pumpi 70 % rada iskoristi na dobavu vode u kotao.
Ako se ekspanzija u turbini i kompresija u pumpi odvija adijabatski, potrebno je:
a) odrediti termiku unikovitost postrojenja,
b) odrediti protonu masu vodene pare m u [kg/h] kako bi ukupna dobivena snaga
sustava iznosila 100 MW,
c) odrediti protonu masu rashladne vode m k,w koja prolazi kroz kondenzator ako
je njeno najvee doputeno zagrijavanje tw,max = 20 C,
d) izvriti eksergijsku analizu postrojenja!

9
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

R: a) t = 33,6 %; b) m = 3,38x105 kg/h; c) m k,w = 8,48x106 kg/h;

d) Qex,dov = 133,2 MW; Qex, odv = 6,64 MW; Wgub,tur = 16,32 MW;
Wgub,pum = 0,25 MW; Wgub, kond = 10,16 MW

Primjer 7.4. Kako bi se poveao termiki stupanj

djelovanja, za proces zadan u primjeru
7.3. ugrauje se meupregrija pare. U
prvom stupnja vodena para ekspandira do
tlaka 7 bar, te se ponovno vodena para
zagrijava do 480 C, te u drugom stupnju
ekspandira na kondenzatorski tlak od
0,08 bar. Zanemarujui utjecaj trenja
potrebno je odrediti:
a) toplinu dovedenu u kotlu,
b) termiku uinkovitost ciklusa i
c) toplinu koju je potrebno odvesti rashladnom vodom u kondenzatoru.

R: a) Qdov = 245,7 MW; b) t = 40,7 %; c) Qodv = 145,7 MW

Primjer 8.1. Zid loita sastavljen je od sloja amotne opeke debljine 200 mm i sloja obine opeke
debljine 250 mm. Temperatura unutarnje stjenke loita (sa strane amotne opeke)
iznosi t1 = 1000 C , dok je s vanjske strane obine opeke t3 = 50 C. Odrediti toplinske
gubitke kroz 1 m2 zida loita i temperaturu na unutranjoj strani obine opeke.

R: q = 1,225 W/m2; t2 = 701,33 C

Primjer 8.2. Odrediti toplinski otpor zida prikazanog na slici za m

duljni zida.

mK
R: R = 2,307
W

Primjer 8.3. Voda protjee kroz elinu cijev brzinom v = 0,5 m/s promjera 56/50 te se zagrijava
dimnim plinovima tako da joj temperatura poraste za 60 C. Prosjena temperatura s
unutarnje strane stjenke iznosi 90 C. Odrediti:
a) toplinu potrebnu za zagrijavanje vode,
b) duljinu cijevi ako je najvea doputena temperatura cijevi s vanjske strane
stjenke 150 C,
c) na koliko se povea toplinski otpor ako se na cijevi s unutarnje strane nataloi
kamenac debljine 1 mm?

mK
R: a) Q = 246,635 kW; b) L = 1,278 m; c) R = 0,003231
W

10
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 8.4. Pri vanjskoj temperaturi tv = 15C temperatura zraka u posudi treba da se odrava na
W
tu = 20C. Koeficijent prijelaza topline sa zraka na zid u prostoriji iznosi u = 5 2 ,
m K
W
dok s vanjske strane iznosi v = 15 2 . Izvriti procjenu toplinskih gubitaka te
m K
odabrati stjenku pri kojoj su oni najmanji za tri ponuene stjenke prikazanih na slikama.

R: a) q = 18,99 W/m2; a) q = 120,80 W/m2; c) q = 49,94 W/m2

Primjer 8.5. U svrhu poveanja iskoristivosti sustava, otpadnom vodom vri se predgrijavanje zraka
koji se koristi u sustavu klimatizacije. Voda protjee kroz horizontalno postavljene
eline cijevi (smjetene u istoj, vertikalnoj ravnini) duljine L = 1 m promjera 55/50.
Ulazna temperatura vode iznosi tw,ul = 60 C, dok je njena temperatura na izlazu iz cijevi
tw,iz = 30 C. Zrak protone mase mz = 0,5 kg/s ventilatorom se usmjerava na cijevi te se
zagrijava s tz,ul = 10 C na tz,iz = 10 C. Strujanje vode u cijevi treba da bude laminarno.
Odrediti:
a) minimalnu protonu koliinu otpadne vode za zagrijavanje zraka
b) koeficijente prijelaza topline
c) koeficijent prolaza topline
d) potreban broj cijevi za zagrijavanje zraka.

Napomena: pod d) raunati sa srednjim temperaturama radnih tvari.

R: a) mw = 0,08 kg/s; b) w = 55,12 W/(m2 K), z = 9,15 W/(m2 K);

c) k = 0,425 W/(m K);
d) n= 84 (provjera broja cijevi za zadovoljavanje laminarnog strujanja: n = 1)

Primjer 8.6. Neizolirana cijev prolazi kroz prostoriju temperature zraka i zidova 25 C. Temperatura
vanjske stjenke cijevi promjera 70/66 iznosi 200 C koeficijenta emisije 0,8. Odrediti
toplinski tok i zraenje cijevi. Ako je koeficijent prijelaza topline s cijevi na okolni zrak
iznosi zr = 15 W/(m2 K), te cijev ima svojstva sivog tijela, koliki je toplinski tok s
cijevi po njenom duinskom metru.

R: E = 2270 W/m2; G = 447 W/m2; q = 577 + 421 = 998 W/m

Primjer 8.7. Dimnjakom debljine d = 0,15 m ija je toplinska vodljivost d = 1,2 W/(m K) i
koeficijentom povrinske emisije 0,8 odvode se dimni plinovi u atmosferu. Pri
stacionarnim uvjetima vanjska temperatura stjenke dimnjaka iznosi td,v = 100 C.
Koeficijent prijelaza topline sa zida dimnjaka na okolni zrak iznosi
z = 200 W/(m2 K). Temperatura okolnog zraka i zraka koji struji uz dimnjak iznosi
11
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

25 C.Odrediti unutarnju temperaturu zida dimnjaka.

R: Td,u = 625 K

Primjer 8.8. Premaz nanesen na jednu stranu plou sui se pomou infracrvene lampe pri emu ona
zrai toplinu od 2000 W/m2. Apsorpcijski koeficijent premaza iznosi = 0,8, dok je
njegov koeficijent emisije = 0,5. Preko ploe s premazom, koja je smjetena u okolini
temperature tok = 30 C, struji zrak temperature tzr = 20 C. Koeficijent prijelaza topline
s premaza na zrak iznosi z = 15 W/(m2 K). Ostale strane premazane ploe toplinski
su izolirane. Odrediti temperaturu ploe!

R: T = 377 K

Primjer 9.1. Vlani zrak temperature t1 = 10 C, relativne vlanosti 1 = 20 % te tlaka

p = 101325 Pa potrebno je zagrijati na 18 C. Odrediti potrebnu toplinu za izobarno
zagrijavanje zraka i relativnu vlanost vlanog zraka nakon zagrijavanja.

R: h = 8,6099 kJ/kgsz; 2 = 11,93 %

Primjer 9.2. Potrebno je odrediti toplinu za zagrijavanja zraka iz primjera 9.1. ako je poetna
zapremina u kojem se nalazio vlani zrak V1 = 25 m3.

R: Q = 251,379 kJ

Primjer 9.3. U svrhu dobivanja vlanog zraka temperature t3 = 20 C i relativne vlanosti 3 = 30 %

vlani zrak poetnog stanja t2 = 5 C i relativne vlanosti 1 = 40 % najprije se izobarno
zagrijava te se naposlijetku ovlauje fino rasprenim kapljicama vode temperature
14 C. Odrediti potrebnu toplinu za zagrijavanje vlanog zraka, do koje se temperature
zrak treba zagrijavati te koliinu ubrizgane vode koja se treba dodati. Tlak zraka iznosi 1
bar.

R: h = 20,643 kJ/kgsz; t2 = 25,44 C; x = 0,0022 kgw/kgsz

Primjer 9.4. U mijealitu se mijeaju dvije struje vlanog zraka: vanjskog zraka temperature
tv = 0 C i relativne vlanosti v = 50 % i optonog zraka stanja tu = 28 C i u = 70 %.
Kako bi se u prostoriju ubacivao zrak stanja t = 20 C i relativne vlanosti = 50 %,
vanjska i optona struja vlanog zraka se mijeaju u mijealitu te se zatim zagrijava.
Potrebno je odrediti:
a) omjer mijeanja vanjske i optone struje vlanog zraka koji se dovodi u mijealite,
b) toplinu za zagrijavanje zraka na izlazu iz mjealita u svrhu dobivanja traenog stanja
vlanog zraka po kg sutog zraka,
c) temperaturu na izlazu iz mijealita (neposredno prije njegovog zagrijavanja),
d) ako je masa zraka kojeg ubacujemo u prostoriju m = 1 kg/s, kolika je masa vlage
koja se odvodi ovakvim procesom te kolika je ukupna potrebna toplina za zagrijavanje
tog zraka?

R: a) mv/mu = 0,6366/0,3634 = 1,75; b) h = 9,84 kJ/kgsz; c) tM = 10,35 C; d) mw =

9,4 g/s Q = 9,77 kW
12
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 10.1. Zrak stanja tu = 250 C i pu = 1 MPa ulazi u suenu sapnicu brzinom 100 m/s. Odrediti
stanje zraka na izlaznom presjeku sapnice ako je izlazni tlak a) p2,a = 0,6 MPa i b)
p2,b = 0,2 MPa. Odrediti stanja zraka u kritinom presjeku.

R: a) Tizl = 452,11 K; pizl = 0,6 MPa; izl = 4,62 kg/m3; cizl = 389,983 m/s
b) Tizl = 440,125 K; pizl = 0,55 MPa; izl = 4,32 kg/m3; cizl = 420,53 m/s
Tk = 440,125 K; pk = 0,55 MPa; k = 4,32 kg/m3; ck = 420,53 m/s

Primjer 10.2. Duik ulazi u suenoproirenu (DaLavalovu) sapnicu zanemarivo malom brzinom
stanja tul = 200 C i pul = 6 bar. Tlak zraka na izlaznom presjeku sapnice iznosi
piz = 1 bar. Odrediti kritini i izlazni presjek sapnice tako da je maseni protok zraka kroz
nju m = 2 kg/s.

R: dk = 0,047792 m; di = 0,058015 m

Primjer 10.3. Para ulazi u sueno-proirenu sapnicu stanja pul = 5 bar i t = 300 C sa zanemarivo
malom brzinom. Mase pare koja prolazi kroz sapnicu iznosi 2 kg/s, dok je koeficijent
otpora 0,15. Tlak na izlazu iz sapnice iznosi piz = 1 bar. Odrediti:
a) dimenzije sapnice na kritinom i izlaznom presjeku
b) kritinu i izlaznu brzinu.

R: a) dk = 68,859 mm; diz = 83,750 mm

b) ck = 537,59 m/s; ciz = 834,87 m/s

13
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

PRIMJERI RJEENJA

Primjer 1.2.

Tlak na dnu U cijevi iznosi:

pl = pd

gdje su pl i pd tlak pri dnu U cijevi promatrajui s lijeve odnosno

desne strane (vidi sliku).

- Tlak pl:
pl = ( ps , M + patm ) + w g hw + Hg g h ' i
- tlak pd:
pd = patm + ulje g hulje + Hg g h + Hg g h ' .

Budui da je pl = pd, slijedi:

(p s,M + patm ) + w g hw + Hg g h ' = patm + ulje g hulje + Hg g h + Hg g h '

h=
(p s,M + patm ) + w g hw patm ulje g hulje
Hg g

h=
( 0, 5 + 1) 10 5 + 1000 9, 81 0, 015 1 10 5 720 9, 81 0, 020
= 0, 38 m
13600 9, 81

Primjer 2.3.

Prema zakonu o odranju energije za promatraa vezanog za nepokretnu toku na Zemlji vrijedi:

Ek + E p + U = 0

Ek ,1 + E p ,1 + U 1 = Ek ,2 + E p ,2 + U 2 + Wost

gdje su Ek, Ep, U i Wost kinetika i potencijalna energija, unutarnja energija te rad vezan uz
dobivanje korisnog rada tijekom procesa ili pak onaj rad kojeg je potrebno utroiti kako bi se
proces izvrio.

Nadalje slijedi:
0
zanemaruju se ostali
v12 0 v22 vidovi rada (trenje gibanja
m + m g h1 + U1 0
= m + m g h2 + U 2 + Wost kroz zrak i trenje kotrljanja)
2 2

2012
U 2 = 1000 1000 9, 81 20 sin(30) = 101900 J
2
14
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 3.3.

(a) U komori na slici prikazanoj s lijeve strane ventila sadraj duika u kg, prema plinskoj
jednadbi stanja za idealne plinove iznosi:

pl Vl 20 10 5 0, 5
ml = = = 11, 23 kg ,
RN2 Tl 296 , 7 (27 + 273, 15)

(b) dok je volumen komore na slici prikazane s desne strane ventila iznosi:

md RN2 Td 5 296 , 7 (40 + 273, 15)

Vd = = = 0, 46 m3 .
pd 10 10 5

(c) Nakon otvaranja ventila te temperaturnog uravnoteenja plina u komorama tlak u spremniku
iznosi:

( ml + md ) RN T (11, 23 + 5 ) 296 ,7 (20 + 273, 15) = 1470465, 13 Pa = 14,70 bar

pl = 2
=
Vl + Vd 0, 5 + 0, 46

Primjer 4.4.

Budui da tijekom mijeanja nema izmjene topline (toplinski izolirani spremnik) te se rad nit
odvodi niti dovodi (kruti spremnik), prema Zakonu o ouvanju energije proizlazi:

U CO2 + U N2 = U sus

odakle slijedi

mCO2 cv ,CO2 tCO2 ,1 + mN2 cv , N2 t N2 ,1 = mCO2 cv ,CO2 tm + mN2 cv , N2 tm ;

mCO2 cv ,CO2 tCO2 ,1 + mN2 cv , N2 t N2 ,1

tm = =
(m CO2 cv ,CO2 + mN2 cv , N2 )
=
( 2, 5 44 ) 629,77 27 + (7 , 5 2 ) 10095,74 40 = 35, 94 C
( 2, 5 44 ) 629,77 + (7 , 5 2 ) 10095,74
Ukupni volumen spremnika jednak je zbroju volumena u kojem se nalazi pojedini sudionik u
smjesi prije mijeanja:

Z CO2 TCO2 ,1 2, 5 8314, 4 300, 15

VCO2 = = = 31, 19 m3
pCO2 2 10 5

Z H 2 TH 2 ,1 7 , 5 8314, 4 313, 15
VH 2 = = = 48, 82 m3
pH 2 4 10 5

Vm = VCO2 + VH 2 = 31, 19 + 48, 82 = 80, 01 m 3 .

15
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Tlak nakon mijeanja iznosi:

Z m Tm ( 2, 5 + 7 , 5 ) 8314, 4 ( 35, 94 + 273, 15 )

pm = = = 321186 Pa
Vm 80, 01

Primjer 5.9.

(a) Volumen nakon zagrijavanja iznosi V2 = 2 V1 = 2 0,05 = 0,1 m3, pri emu se opruga sabila za

V 0, 05
x = = = 0, 2 m .
A 0, 25

Sila potrebna za sabijanje opruge iznosi:

F = c x = 150 10 3 0, 2 = 30 kN .

Porast tlaka u cilindru zbog djelovanja opruge iznosi

F 30 10 3
popr = = = 120 kPa
A 0, 25

Konano, tlak u cilindru nakon zagrijavanja plina

p = p1 + popr = 200 + 120 = 320 kPa = 3, 2 bar .

(b) Rad kojeg izvri plin tijekom njegovog zagrijavanja moe se podijeliti na rad istiskivanja
okoline te na rad sabijanja opruge.
Rad utroen na istiskivanju okoline:

Wok = p (V2 V1 ) = 200 10 3 ( 0, 1 0, 05 ) = 10 kJ

(c) Rad utroen na sabijanje opruge:

Wopr = c
(x2
2 x12 )
= 150 10 3

( 0, 2 2
0)
= 3 kJ
2 2

Ukupni rad plina:

Wuk = Wok + Wopr = 10 + 3 = 13 kJ .

Primjer 6.9.

(a) Promjena entalpije zraka tijekom njegovog prolaska kroz turbinu iznosi

kJ
h = c p t = 1 10 3 (750 630 ) = 120 ,
kg
dok je promjena entropije
16
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

T p 1023, 15 12 J
s = c p ln 1 Rz ln 1 = 1000 ln 287 ln = 126 , 51 .
T2 p2 903, 15 5 kg K

Snaga koja se dobije na osovini turbine pretvorbom energije plinova toplog zraka u turbini:

W = m h Qodv = 3, 4 120 30 = 378 kW

Najvei dostupni tehniki rad eksergija turbine:

Ex = m ( h T0 s ) = 3, 4 120 10 3 ( 25 + 273, 15 ) ( 126 , 15 ) = 535, 815 kW

(b) Gubitak rada uslijed nepovrativosti procesa

Wgub = Ex W = 157 , 815 kW

= m T0 s + Q = 3, 4 ( 25 + 273, 15 ) ( 126 , 51) + 30 = 157 , 815 kW

(c) Termiki stupanj djelovanja:

378
t = = 0,7055 = 70, 55 %
535, 815

Primjer 7.4.

Shematski prikaz i prikaz u Ts dijagramu

Stanje 1: p1 = 80 bar, t1 = 480 C h1 = 3348,4 kJ/kg, s1 = 6,6586 kJ/(kg K)

s 2 s2 6,6586 1,992
Stanje 2: p2 = 7 bar, s2 = s1 = 6,6586 kJ/(kg K) x 2 = = =0,9893 ,
s2 s2 6,709 1,992
h2 = 2741,8 kJ/kg
Stanje 3: p3 = 7 bar, t3 = 480 C h3 = 3438,9 kJ/kg, s3 = 7,8723 kJ/(kg K)
s3 s4 7 , 8723 0, 5927
Stanje 4: p4 = 0,08 bar, s4 = s3 = 7,8723 kJ/(kg K) x4 = = = 0, 9535 ,
s4 s4 8, 227 0, 5927
h4 = 2464,8 kJ/kg

17
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Stanje 5: p5 = 0,08 bar, h5 = 173,88 kJ/kg, v5 = 1,0084 10-3 m3/kg

Stanje 6: h6 h5 + v5 (p6 p5) = 173,88 + 1,0084 10-3 (80 0,08) 105 = 181,94 kJ/kg

(a) Protona masa za ukupnu snagu sustava od 100 MW

Wsus
m = =
(h1 h2 ) + (h3 h4 ) (h6 h5 )
100 10 3
= = 63, 59 kg/s
( 3348, 4 2741, 8 ) + ( 3438, 9 2462, 8 ) 8, 06

Toplina koju je potrebno dovoditi kotlu i pregrijau pare:

Qdov = m ( h1 h6 ) + ( h3 h2 ) =
= 63, 59 ( 3348, 4 181, 94 ) + ( 3438, 9 2741, 8 ) = 245,7 MW

(b) Termika uinkovitost sustava iznosi

Wsus 100
t = = = 0, 407 (40,7 %)
Qdov 245,7

(c) Toplina koju je potrebno odvoditi u kondenzatoru

Qodv = m ( h4 h5 ) = 63, 59 ( 2462, 8 173, 88 ) = 145,7 MW .

Primjer 8.7.

Unutarnja temperatura zida T1 moe se dobiti koritenjem energijskom ravnoteom vanjske

temperature zida:
Eul Eiz = 0 ,
iz ega slijedi
qkond qkonv qzra = 0 .

Nadalje se moe pisati

Td ,u Td ,v
d
d
(
= z (Td ,v Tok ) + Td4,v Tok4 , )

te uvrtavajui poznate izraze dobiva se

z (Td ,v Tok ) + (Td4,v Tok4 )

Td ,u = d + Td ,v ;
d

Td ,u =
(
20 ( 373 298 ) + 0, 8 5, 67 10 8 3734 298 4 ) 1, 2 + 373 = 625 K
0, 15

18
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

Primjer 9.4.

Vanjski zrak: tv = 0 C, v = 0,5

v pzas ,v 0, 5 611, 2 g
sadraj vlage xv = 0, 622 = 0, 622 = 1, 882 w
p v pzas ,v 101325 0, 5 611, 2 kg sz
specifina entalpija:
hv = (c p , z tv ) + ( xv ( r0 + c p , pp tv )) =
kJ
= (1006 0 ) + (0, 001882 (2500770 + 1810 0 )) = 4,706
kg sz
Optoni (unutarnji) zrak: tv = 28 C, v = 0,7
p 0,7 3782, 3 g
sadraj vlage xu = 0, 622 u zas ,u = 0, 622 = 16 ,7 w
p u pzas ,u 101325 0,7 3782, 3 kg sz
specifina entalpija:
hu = (c p , z tu ) + ( xu (r0 + c p , pp tu )) =
kJ
= (1006 28) + (0, 0167 (2500770 + 1810 28)) = 70,749
kg sz
Zrak koji se ubacuje u prostoriju: tul = 20 C, ul = 0,5
p 0, 5 2338, 9 g
sadraj vlage xul = 0, 622 ul zas ,ul = 0, 622 = 7, 3 w
p ul pzas ,ul 101325 0, 5 2338, 9 kg sz
specifina entalpija:
hul = (c p , z tul ) + ( xul (r0 + c p , pp tul )) =
kJ
= (1006 20 ) + (0, 0073 (2500770 + 1810 20 )) = 38, 545
kg sz

Vlanost zraka u mijealitu jednaka je vlanosti zraka koji se ubacuje u prostoriju (nakon
mijeanja zrak se dodatno ne ovlauje), xM = xul. Prema tome, omjer mijeanja zranih struja moe
se dobiti po izrazu:
xu xul 0, 0167 0, 0073
mv = = = 0, 6366
xu xv 0, 0167 0, 0019

xul xv 0, 0073 0, 0019

mu = = = 0, 3634
xu xv 0, 0167 0, 0019

mv
= 1,75
mu

(b) Toplina za zagrijavanje zraka:

q = hul hM ,

kJ
gdje je hM = hv + mv (hu hv) = 28,706 , te slijedi
kg sz
kJ
q = 9,84 .
kg sz

(d) Temperatura zraka na izlazu iz mijealita te prije njegovog zagrijavanja:

hM xM r0 28706 0, 0073 2500770

tM = = = 10, 35 C .
c p , z + xM c p , pp 1006 + 0, 0073 1810
19
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

(d) Za odreivanje koliine vlage koja se odvodi iz prostorije potrebno je odrediti koliinu sutog
zraka za koju se vee vlanost koja se odvodi iz prostorije (suti zrak je nositelj svojstava
vlanog zraka):
m 1 kg
m sz = = = 0, 9928 .
(1 + xM ) (1 + 0, 0073 ) s

Koliina vlage koja se odvodi iz prostorije iznosi:

kg
m w = m sz ( xu xul ) = 0, 9928 ( 0, 0167 0, 0073 ) = 0, 0094 .
s

Ukupna toplina za zagrijavanje zraka na izlazu iz mjealita:

Q = m sz q = 0, 9928 9, 84 = 9,77 kW .

Primjer 10.1.

Zbog velike ulazne brzine potrebno je odrediti ukupnu (stagnacijsku) temperaturu (stagnacijsku
temperaturu):
cul2 100 2
Tul ,1 = Tul + = 523, 15 + = 528, 15 K ,
2 c p, z 2 1000

dok je stagnacijski tlak

1, 4
T 1 528, 15 1,4 1
pul ,1 = pul ul ,1 = 10 = 10, 34 bar .
Tul 523, 15

Kritini tlak za poetno zadano stanje zraka iznosi:

1, 4
2 1 2 1,4 1
pk = pul ,1 = 10, 34 = 5, 46 bar .
+1 1, 4 + 1

(a) Budui da je pk < p2 slijedi da je pizl = p2 = 6 bar, vrijednosti stanja zraka na izlaznom presjeku
sapnice iznosi:
1 1, 4 1
p
6 1, 4
temperatura: Tul = Tul ,1 izl = 528, 15 = 452, 11 K ,
pul ,1 10, 34

pizl 6 10 5 kg
gustoa: izl = = = 4, 62 3 i
Rz Tizl 287 452, 11 m

m
brzina: cilz = 2 c p , z (Tul ,1 Tizl ) = 2 1000 ( 528, 15 452, 11) = 398, 983 .
s

(b) Budui da je pk > p2 slijedi da je pizl = pk = 5,46 bar, vrijednosti stanja zraka na izlaznom
presjeku sapnice iznosi:
1 1, 4 1
p
5, 46 1, 4
temperatura: Tul = Tul ,1 izl = 528, 15 = 440, 13 K ,
pul ,1 10, 34

20
 Nauka o toplini I i II dr.sc. Zdeslav Juri
vjebe

pizl 5, 46 10 5 kg
gustoa: izl = = = 4, 32 3 i
Rz Tizl 287 440, 13 m
m
brzina: cilz = 2 c p , z (Tul ,1 Tizl ) = 2 1000 ( 528, 15 440, 13 ) = 420, 53 .
s

Stanja na kritinim vrijednostima jednake su onima izraunatima pod (b).

21