S1

1. Dalton-ov zakon. Izraunajte parcijalne tlakove plinskih komponenti u suhom zraku na

razini mora pri tlaku 1 atm. Maseni udjeli komponenti u sustavu su 75,5 % N2, 23,2 %
O2 i 1,3 % Ar. (Rj. p(N2)=0,78 atm; p(O2)=0,21 atm; p(Ar)=0,01 atm)
2. Izraunajte parcijalne tlakove plinskih komponenti u smjesi plinova ukupnog tlaka od
200 kPa, koja se sastoji od 75,5 % molekula N2, 23,2 % molekula O2 i 1,3 % ,atoma
Ar. Izraunajte masene udjele tih plinova u smjesi.
(Rj. p(N2)=151 kPa; p(O2)=46,4 kPa; p(Ar)=2,6 kPa; w(N2)=0,727; w(O2)=0,255;
w(Ar)=0,018)
3. Posuda volumena 22,4 L sadri 2 mol H2 i 1 mol N2 pri 273,15 K. Izraunajte a)
mnoinske udjele svake komponente, b) njihove parcijalne tlakove i c) ukupni tlak
smjese. (Rj. a) x(H2)=0,67, x(N2)=0,33; b) p(H2)=202,6 kPa; p(N2)=101,3 kPa; c)
p=303,9 kPa)
4. Jednadba id. plina.
a) Koji je molarni volumen id. plina (u dm3mol1) pri tlaku 1 atm i T=313 K?
(Rj. 25,6 dm3mol1)
b) Koji je tlak ugljinog dioksida, ukoliko se ponaa kao id. plin, pri T=273 K,
ukoliko mu je gustoa priblino 2 kgm3? (Rj. 103,2 kPa)
5. Posuda volumena 1 L sadri 1 mol N2 i 3 mol H2 pri 298 K. Koji je ukupni tlak ukoliko
se svaka komponenta ponaa kao id. plin? (Rj. 9930 kPa)
6. Uzorak plina zauzima 1 L pri 25 C i tlaku od 1 atm. Koji je tlak potreban za kompresiju
tog plina do volumena 100 cm3 pri istoj temperaturi? (Rj. 10 atm)
7. Na koju temperaturu treba ohladiti plin koji pri 298 K zauzima 1 L da bi mu se volumen
smanjio na 100 cm3? (29,8 K)
8. Uzorak 255 mg neona zauzima 3 L pri 122 K. Izraunajte tlak tog plina uz pretpostavku
da se ponaa kao id. plin. (Rj. 4,27 kPa)
9. Koja je razlika tlakova ('podtlak') potrebna za ispijanje vode pomou slamke duljine 20
cm? (Rj. 2 kPa)
10. Boce s plinom se pune na oko 200 bara. Koliki bi bili molarni volumen i gustoa kisika
pri tom tlaku i 25 C ako se ponaa kao id. plin? (Rj. 0,124 dm3mol1; 258 kgm3)
11. Izvedite odnos izmeu tlaka i gustoe za id. plin molarne mase M. (Rj. p=(RT)/M)
12. Van der Waals-ova jednadba. U nekom industrijskom procesu se duik zagrijava na
500 K u zatvorenom spremniku volumena 1 m3. Plin ulazi u reaktor pri 300 K i tlaku 1
atm. Masa plina je 92,4 kg. Pomou Van der Waals-ove jednadbe izraunajte priblian
tlak plina pri radnoj temperaturi od 500 K. Za duik, a=1,39 L2atm mol2, b=0,0391
Lmol1. (Rj. 140 atm)

13. Molarni volumen nekog plina pri 250 K i 15 atm je za 12 % manji od onog kojeg bi
imao id. plin pri istim uvjetima. Izraunajte: a) Faktor kompresije pri tim uvjetima i b)
molarni volumen plina. Koje sile su dominantne meu esticama tog plina privlane
ili odbojne? (a) Z=0,88; b) Vm=1,2 dm3mol1; privlane)
14. Pri 300 K i 20 atm faktor kompresije nekog plina iznosi 0,86. Izraunajte volumen
kojeg zauzima 8,2 mmol plina pri tim uvjetima. (Rj. 8,7103 dm3)
15. Smjesa plinova, koja sadri 0,5926 masenih udjela O2 i 0,4074 masenih udjela CO2, se pri tlaku
od 101325 ponaa kao idealni plin. Izraunajte parcijalne tlakove plinova u smjesi. (Rj.
p(O2)=0,67 atm; p(CO2)=0,33 atm)

16. 40,36 g nekog monoatomnog plina, koji se ponaa idealno, pri tlaku 101325 Pa i temperaturi
273,15 K zauzima volumen 44,8 dm3. O kojem se plinu radi? (Rj. Ne)

17. Koja je srednja kvadratna brzina estica neona pri 298 K, ukoliko se ponaa kao idealni plin?
(Rj. 3,6810m2s2)
18. Izraunajte korijen srednje kvadratne brzine atoma argona pri 298,15 K (Rj. 185,9 ms1)
19. Maxwell-Boltzmann-ova razdioba. Koja je srednja brzina molekula duika pri 25 C?
(Rj. 475 ms1)

S2, S3
1. Tijelo A ima toplinski kapacitet 30 kJK1 i u toplinskom je kontaktu s tijelom B koje
ima toplinski kapacitet 20 kJK1. Ukoliko tijelo A preda tijelu B 60 kJ topline, za koliko
e se promijeniti temperatura tijela A, a za koliko tijela B? (Rj. TA=2 K;TB= K)
2. Tijelo A ima toplinski kapacitet 10 JK1 i ohladi se s 90 C na 50 C, pri emi se 80 %
energije prenese na okolinu, a ostatak na tijelo B, koje ima toplinski kapacitet 15 JK1.
Za koliko se promijeni temperatura tijela B? (Rj. 5,3 K)
3. Molarni toplinski kapacitet za istu tekuu vodu iznosi 75,291 JK1mol1. Koja je
promjena topline uzorka 100 g vode prilikom hlaenja s 20 C na 18 C, ukoliko
pretpostavimo da je toplinski kapacitet u tom temp. podruju konstantan? (Rj. )
4. Elektrini motor proizvodi 15 kJ mehanikog rada po sekundi, pri emu se 2 kJ energije
pretvori u toplinu. Koja je promjena unutarnje energije motora i njegovog izvora struje
po sekundi? (Rj. U(motora)=0 samo pretvara jedan vid energije u rad,
U(izvora)=17 kJ)
5. Motor ubrzava trkai automobil mase 500 kg od 0 do 200 km/h u 2,5 s. Izraunajte
promjenu topline motora u ovom procesu (istu toplinu motor prima od izgarajueg
goriva), te snagu motora uz pretpostavku da sav njegov rad biva pretvoren u kinetiku
energiju? (Rj. 772 kJ; 309 kW)
6. Moe li se desiti kemijski proces, u kojem se reakcijska smjesa ohladi predajom 5 kJ
topline okolini, a unutarnja energija joj se promijeni za +5 kJ, a da pri tom reakcijski
sustav ne vri niti trpi ikakav rad? (Rj. ne, jer bi bio prekren I zakon termodinamike)
7. Izraunajte promjenu unutarnje energije koja se desi prilikom uparavanja 10 cm3 neke
tekuine, pri emu je bilo potrebno dovesti 500 kJ topline zagrijavanjem pri atm. tlaku,
a nastalo je 10 m3 pare. Je li ovaj proces dozvoljen s gledita termodinamike?
Obrazloite. (Rj. -513,25 kJ, da)
8. Izraunajte rad koji se obavi kad 50 g eljeza reagira s kloridnom kis. u a) zatvorenoj
posudi b) otvorenoj posudi pri 25 C. Pretpostavite idealno ponaanje plina koji nastaje
reakcijom. (Rj. a) V=0 => w=0; b) -2260,6 J)
9. Neki plin eskpandira u adijabatskoj posudi pri konst. tlaku od 1 atm od volumena 1 m3
do 2 m3. Izraunajte promjenu unutarnje energije tog plina. (Rj. 101,325 kJ)
10. Izraunajte koliki rad se izmijeni prilikom ekspanzije spremnika s pominim klipom
ispunjenog s 2 mola plina koji se ponaa idealno, od volumena 1 m3 do 2 m3, te pri
konstantnoj temp. 298 K a) u ireverzibilnom procesu, pod utjecajem konstantnog
vanjskog tlaka od 2,5 kPa. b) u reverzibilnom procesu. (Rj. a) -2,5 kJ; b) -3,4 kJ)
11. Pokaite da funkcije a) x2+2x3y2+8x5; b) sin(x)+sin(y); c) sin(xy)+cos(xy) imaju pravi
diferencijal, te prema tomu bi mogle predstavljati termodinamike funkcije stanja.

12. Promjena unutarnje energije prilikom prelaska 1 mol kalcita u aragonit (alotropi CaCO3)
iznosi 0,21 kJ. Izraunajte razliku promjena unutarnje energije i entalpije pri tlaku 1
bar, ukoliko su gustoe aragonita i kalcita 2,71 gcm3 odnodno 2,93 gcm3. (Rj. 0,28 J)
13. Promjena entalpije prilikom stvaranja 1 mol NH3 (g) iz elemenata N i H pri 298 K i
atm. tlaku, iznosi -46,1 kJ. Kolika je promjena unutarnje energije? (Rj. -43,6 kJ)
14. Voda je zagrijana do toke vrelita pri tlaku od 1 atm. Ustanovljeno je da 0,798 g vode
ispari tijekom 300 s, prilikom zagrijavanja grijalicom kojom prolazi struja jakosti 0,5
A uz napon 12 V. Izraunajte promjene molarne unutarnje energije i entalpije pri temp.
vrelita (373,15 K) (Rj. 38 kJmol1; 41 kJmol1)
15. Temperatura 3 mol uzorka plina argona se povisi za 2,55 K prilikom zagrijavanja
grijalicom koja preda uzorku 229 J energije u vidu topline, pri konstantnom tlaku.
Izraunajte molarni toplinski kapacitet pri konst. volumenu te pri konst. tlaku. (Rj.
cp,m=30 JK1mol1; cV,m=21,7JK1mol1)
16. Standardna (molarna) reakcijska entalpija hidrogenacije propena iznosi -124 kJmol1.
Standardna reakc. entalpija izgaranja propena iznosi -2220 kJmol1. Izraunajte
standardnu reakcijsku entalpiju izgaranja propana, ukoliko standardna reakcijska
entalpija za reakciju raspada tekue vode na plinoviti vodik i kisik iznosi 592 kJmol1.
(Rj. -2630 Jmol1)
17. Izrazite standardnu reakcijsku entalpiju za reakciju
2HN3 (l) + 2NO(g) H2O2 (g) + 4N2 (g)
preko standardnih entalpija stvaranja sudionika u reakciji.
18. Iz navedenih podataka izraunajte fH za B2H6(g) (diboran) pri 298 K.
B2H6 (g) + 3O2 (g) B2O3 (s) +3H2O (g);
2B (s) + 3/2 O2 (g) B2O3 (s);
H2 (g) + 1/2 O2 (g) H2O (g);

rH=1941 kJmol1
rH=2638 kJmol1
rH=241,8 kJmol1

19. Standardna entalpija stvaranja plinovite vode pri 25 C iznosi -241,8 kJmol1.
Izraunajte njenu vrijednost pri 100 C ako su molarni toplinski kapaciteti pri
konstantnom tlaku
H2O (g)
H2 (g)
O2 (g)
1
1
1
1

33,58 JK mol
28,84 JK mol
29,37 JK1mol1
(Rj. -242,6 kJmol1)
20. Iz podataka u tablici, izraunajte standardnu reakcijsku entalpiju i unutarnju energiju
pri a) 298 K te b) 378 K za reakciju C (grafit) + H2O (g) CO (g) + H2(g).
Pretpostavite da toplinski kapacitet ne ovisi o temperaturi, te da je tlak konstantan.
fH (298 K) / cp,m (298 K) /
JK1mol1
kJmol1
grafit
0
8,527
H2O (g)
-241,82
33,58
4

H2O (l)
CO (g)
H2(g)

-285,83
-110,53
0

75,291
29,14
28,824

(Rj. a) rHm (298 K)=131,29 kJmol1; rUm (298 K)=128,81kJmol1; b)rHm (378
K)=132,56 kJmol1; rUm (378 K)=129,41 kJmol1)

S4
1. Molarni volumen idealnog plina pri T=273,15 K i tlaku 1 atm iznosi 22,4 dm3mol-1. Koliko
mu se promijeni molarni volumen pri izotermnoj reverzibilnoj ekspanziji do konanog tlaka
0,2 atm? Koliki su izmijenjeni toplina i rad pri tom procesu? (Rj. 89,6 Lmol1;
q=w=3,65 kJmol1)

2. Ekspanzijski koeficijent bakra iznosi 5105 K1. Izraunajte promjenu volumena pri
zagrijavanju 50 cm3 bakra za 5,0 K. (Rj. 1,25102 cm3)
3. Izraunajte promjenu entropije tijela koje se reverzibilno zagrije a) s 290 K na 320 K,
b) s 500 K na 530 K i c) s 50 na 53 K, pri konstantnom tlaku 1 atm. Toplinski kapacitet
tog tijela izmjeren pri navedenom (i konstantnom) tlaku iznosi 10,00 JK1. (Rj. a) 0,98
JK-1 b) 0,58 JK1 c) 0,58 JK1)
4. Izraunajte promjenu entropije eljeznog bloka prilikom izotermnog reverzibilnog
zagrijavanja pri a) 0 C i b) 100 C, ukoliko mu se pri tom prenese 25 kJ topline. (Rj.
a) 92 JK1; b) 67 JK1)
5. Molarna entropija uzorka neona pri 298 K iznosi 146,22 JK1mol1. Izraunajte
molarnu entropiju istog uzorka pri 500 K, ukoliko je zagrijan u spremniku konstantnog
volumena. Pretpostavite da se neon ponaa kao id. plin, a molarni toplinski kapacitet
pri konst. tlaku iznosi 208 JK1mol1.
(Rj. Sm(500 K)=249,77 JK1mol1)
6. 1 mol uzorka jednoatomnog id. plina, za koji je cV,m=3/2 R se zagrijava s 100 C na 300
C pri kost. tlaku. Izraunajte promjenu entropije. (Rj. 8,92 JK1)
7. Napiite izvod za promjenu entropije id. plina pri izotermnoj reverzibilnoj ekspanziji
od Vp do Vk. (Rj. S=nRln(Vk/Vp))
8. 25 g metana (aprox. id. plin) pri 250 K i 18,5 atm izotermno i reverzibilno ekspandira
do tlaka 2,5 atm. Izraunajte promjenu entropije plina. (Rj. +24,5 JK1)
9. Sustavu se u nekom procesu entropija promijeni za +2,41 JK1. U istom procesu,
sustavu je dovedeno 1 kJ topline pri 500 K. Je li ovaj proces reverzibilan? Obrazloite
zato (Rj. nije)

S5
1. Izraunajte promjenu entropije prilikom ekspanzije argona (aprox. id. plin) iz
poetnog stanja (=25 C, p1=1 atm, V1=500 cm3) u konano stanje (=100 C,
V2=1000 cm3). cp,m=24,35 JK1mol1. (Rj. S=0,197 JK1)
Pomo: Razmislite o slijedeem: S obzirom da je entropija funkcija stanja, njena promjena
ovisi samo o poetnim i konanim varijablama stanja, a ne o nainu kako je dolo do
promjene. Dakle, ne bi li mogli proizvoljno izabrati put promjene, te ga npr. rastaviti na
dva koraka za koja znamo izraunati promjenu entropije: 1. korak - reverzibilna izotermna
ekspanzija od V1 do V2. 2. korak - reverzibilno zagrijavanje od T1 do T2 pri konst. volumenu?
2. Izraunajte standardnu reakcijsku entropiju za reakciju:
H2 (g) + 1/2O2(g) H2O (l)
Sm /

JK1mol1

H2O (l)
69,9

H2 (g)
130,7

O2 (g)
205,0

pri 25 C.
3. Uzorak koji se sastoji od 3 mola dvoatomnog id. plina pri 200 K je reverzibilno i
adijabatno komprimiran do temperature 250 K. Ukoliko je cV,m=27,5 JK1mol1,
izraunajte q, w, U, H i S. (zanemarite ovisnost H o p)
(Rj. q=0; U=4,1 kJ; w=4,1 kJ; H=5,4 kJ, S=0)
4. Izraunajte promjenu Gibbs-ove energije kad se 1 mol N2O4 (g) raspadne na 2 mola
NO2 (g) pri standardnim uvjetima i 25 C. Promjena entropije za ovu reakviju iznosi
+4,8 JK1, a promjena entalpije +57,2 kJ. (Rj. 55,8 kJ)
5. Izraunajte energiju dostupnu za odravanje ivane i miine aktivnosti iz
sagorijevanja 1 mola glukoze pri st. uvjetima i 37 C. Standardna reakcijska entropija
iznosi +182,4 JK1, a entalpija sagorijevanja 2808 kJmol1. Podpitanje: koliko grama
glukoze je potrebno osobi od 70 kg da preskoi visinu od 3 m ukoliko se sva energija
dobivena metabolikim sagorijevanjem pretvori u rad? (Rj. -2864 kJ; oko 0,13 g)
6. Izraunajte promjenu molarne Gibbs-ove energije u procesu u kojem izotermalno
poveamo tlak s 1 bar na 2 bar pri 298 K za a) tekuu vodu ako ju smatramo
nekompresibilnom, b) vodenu paru ako smatramo da se ponaa kao id. plin. (Rj. a) 1,8
Jmol1; b) 1,7 kJmol1)
7. Izraunajte promjenu entropije prilikom izotermnog reverzibilnog zagrijavanja uzorka
eljeza pri a) 0 C i b) 100 C, ukoliko se pri tom prenese 25 kJ topline. (Rj. a) 92 JK1;
b) 67 JK1)

8. Izraunajte maksimalni ne/volumni rad po molu metana koji izgara pri 298 K.

CH4 (g)

H2O (l)

CO2 (g)

-50,72

-237,13

-394,36

fG (298 K) /
kJmol1
9. Za reakciju

HCl(aq) + NaOH(aq) NaCl(aq) + H2O(l)

pri 298 K i tlaku 101325 Pa, izraunajte promjenu standardne molarne entalpije, entropije i
Gibbs-ove energije. Kakva je reakcija s obzirom na promjenu entalpije? Je li ova reakcija
spontana? (20 bodova)
Podaci:
T=298 K
HCl(aq)
NaOH(s)
NaCl(s)
H2O(l)

f H
kJmol1
S
1
JK mol1
sol H
kJmol1
sol S
JK1mol1

-167,16

-425,61

-411,15

-285,83

56,50

64,46

72,13

69,91

-44,5

3,89

-16,21

43,37

(Rj. rH=55,82 kJmol1; rS=80,66 JK1mol1; rG=79,86 kJmol1; spontana)

10. Eksperimentalno je ustanovljeno da promjena Gibbsove energije za neki proces koji se odvija
pri konstantnom tlaku slijedi empirijsku formulu G = a + bT, gdje je a = 50 J, a b = 30 JK1.
Izraunajte promjenu entropije za ovaj process.
(Rj. 30 JK1)

11. Napiite izraz za totalni diferencijal Gibbs-ove energije. Koristei taj izraz, izraunajte
promjenu molarne Gibbs-ove energije za proces u kojem se izotermno smanji tlak s 3
bara na 2 bara pri 298 K za: a) vodenu otopinu NaCl, gustoe = 1.1 gcm3 (tekuinu
smatramo nekompresibilnom); b) pare iste otopine, ako smatramo da se ponaaju kao
id. plin.

S6
1. Izraunajte promjenu kemijskog potencijala id. plina prilikom izotermne kompresije
od tlaka 1,8 atm do 29,5 atm pri 40 C. (Rj. 7,3 kJmol1)
2. Kemijski potencijal nekog plina koji se ponaa idealno, pri 298 K i tlaku 1 atm iznosi 20 kJmol1

. Koliki mu je kemijski potencijal pri istoj temperaturi, ali tlaku od 5 atm?

3. Molarna entalpija isparavanja vode pri tlaku 1 atm i temperaturi 373 K iznosi 40,656 kJmol-1.
Koliko topline treba dovesti da bi se u otvorenoj tikvici isparilo 5 g vode pri temperaturi vrelita?
Za koliko se pri tom promijeni kemijski potencijal vode?

4. Izraunajte promjenu kem. potencijala prilikom promjene tlaka od 1 bar na 2 bar za a)

led i b) vodu pri 0 C. Gustoa leda je 0,917 gcm3 a vode 0,999 gcm3 pri istim uvjetima.
(Rj. a) 1,97 Jmol1; b) 1,80 Jmol1)
5. Izraunajte za koji postotak se promijeni tlak pare vode ukoliko se ukupni tlak povea
za 10 bar pri 298 K. (Rj. za 0,73%)

S7
1. Molarna entalpija isparavanja vode pri tlaku 1 atm i temperaturi 373 K iznosi
40,656 kJmol-1. Izraunajte tlak para vode pri 403 K, uz pretpostavku da vapHm u tom
temp. rasponu ne ovisi o temp., te se para ponaa kao id. plin. (Rj. 2,65 atm)
Ukoliko niste u stanju izvesti jednadbu za ovisnost tlaka pare tekuine o temperaturi,
biste li iz poznatog gradiva mogli prepoznati iz kojeg grafa bismo navedenu promjenu
tlaka pare vode mogli oitati?
2. Odredite topljivost u [moldm3] kisika u vodi pri 25 C i parc. tlak u zraku od 21,3 kPa.
Henry-eva konstanta iznosi 4,4106 kPa za kisik u vodi pri toj temperaturi. (Rj. cca
2,710-4 moldm3)
3. Pri 25 C, gustoa smjese etanola i vode, pomijeanih u masenom omjeru 50:50 je 0,914
gcm-3. Izraunajte parcijalni molarni volumen etanola, ukoliko je parcijalni molarni
volumen vode pri tim uvjetima 17,4 cm3mol1. (Rj. 56,3 cm3mol1)
4. Tlak para uzorka benzena, mase 500 g, iznosi 53329 Pa pri 60,6 C, te se smanji na
51462 Pa kad u njemu otopimo 19,0 g nehlapljive organske tvari. Izraunajte
molekulsku masu otopljenog spoja. (Rj. 82 gmol1) (Pomo: pretpostavite da se radi o
idealnoj otopini)
5. Dodatkom 100 g nekog spoja u 750 g CCl4 se snizi ledite za 10,5 K. Izraunajte
molekulsku masu spoja, ako krioskopska konstanta iznosi 30 Kkgmol1.
6. Izraunajte topljivost CO2 u vodi pri 25 C te parcijalnom tlaku CO2 a) 0,1 atm i b) 1
atm. Henry-eva (koncentracijska) konstanta za ravnoteu otapanja CO2 u vodi iznosi
2,98106 Padm3mol1. (Rj. a) 0,0034 moldm3, b) 0,034 moldm3)
7. Izraunajte osmotski tlak na stijenku stanine membrane koji nastaje uslijed poveanja
koncentracije a) otopljene NaCl i b) otopljenog CaCl2, za 0,1 moldm3 s jedne njene
strane, pri 300 K. (Rj. a) 499 kPa b) 748 kPa)

10

S8,S9
1. Izraunajte koncentracijsku konstantu ravnotee za reakciju
N2(g) + 3H2(g) 2NH3(g)
(Rj. K=6105)

fG(NH3(g), 298 K)=16,5 kJmol1

2. Izraunajte topljivost AgCl(s) u vodi pri 298 K iz podataka

T=298 K

f G
kJmol1

AgCl(s)
-109,79

Ag+(aq)
71,11

Cl-(aq)
-131,23

3. IzraunajterH i rG za reakciju
T=298 K

f H
kJmol1
f G
kJmol1

1/2H2(g) + 1/2Cl2(g) H+(aq) + Cl(aq)

Cl(aq)
-167,2
-131,3

4. Stroj za proizvodnju mineralne vode upumpava CO2 pod tlakom 5 atm u tekuu vodu
pri 298 K. Koja e biti mnoinska koncentracija otopljenog CO2 pri vanjskom tlaku 1
atm ukoliko koncentracijska Henry-eva konstanta iznosi 2,98106 Padm3mol-1? Koji e
biti pH mineralne vode odmah nakon otvaranja boce, ukoliko je punjena pod
navedenim tlakom CO2, a Ka(H2CO3)=4,310-7? (Rj. c0(H2CO3)=0,17 moldm-3,
pH=3,56)
5. Izraunajte pH otopine octene kiseline (Ka=1,8 105), ishodne koncentracije
c0(HAc)=0,05 moldm3, ukoliko u nju dodamo 0,01 moldm3 K iona. Koji je pH u
toki ekvivalencije prilikom titracije iste ishodne otopine octene kiseline s KOH? (Rj. a)
4,20; b) 8,75)
6. Koliko je iznosio pH iste vode (npr. kinice) u dodiru s atmosferom 1960. godine
(otvoreni sustav) pri tlaku 1 atm i 20 C, kad je koncentracija CO2(g) u atmosferi bila
3,16104 mnoinskih udjela. Henry-eva konstanta za CO2 u vodi pri istim uvjetima
iznosi 26,04 MPa dm3mol1, a konstanta disocijacije H2CO3(aq) iznosi 4,3 107
moldm-3. Pretpostavite da se CO2 ponaa kao id. plin, te zanemarite H+ ione nastale
disocijacijom vode. Koji je pH iste vode danas, kad je koncentracija CO2 u atmosferi
priblino 4104 mnoinskih udjela? (Rj. pH1960=6,14; pH2012=6,09)
7. Dananja koncentracija CO2(g) u atmosferi iznosi priblino 4104 mnoinskih udjela.
Koliko iznosi pH iste vode u dodiru s atmosferom (otvoreni sustav) pri tlaku 1 atm i
20 C, ukoliko Henry-eva konstanta za CO2 u vodi pri istim uvjetima iznosi
26,04 MPa dm3mol1, a konstanta disocijacije H2CO3(aq) iznosi 4,3107 moldm3.
Pretpostavite da se CO2 ponaa kao id. plin, te zanemarite H+ ione nastale disocijacijom
vode. Koji bi bio pH potoka u blizini pivovare, koja u njega protuzakonito isputa isti
CO2 pod tlakom 5 atm? (Rj. a) 6,09; b) 4,4 u otvorenom sustavu; 4,04 u zatvorenom)

11

8. Izraunajte pH otopine amonijaka (Ka=5,6 1010), ishodne koncentracije

c0(NH3)=0,05 moldm3, ukoliko u nju dodamo 0,01 moldm3 Cl iona. Koji je pH u
toki ekvivalencije prilikom titracije iste ishodne otopine amonijaka s HCl? (Rj. a)
9,85; b) 5,27)
9. U zadatku S8 1. smo izraunali konc. konstantu ravnotee za reakciju
N2(g) + 3H2(g) 2NH3(g)
Izraunajte njenu vrijednost pri 500 K, ukoliko nam je poznata entalpija stvaranja NH3,
fH(NH3, g) = -46,1 kJmol-1. (Rj. K(500 K)=0,18)

10. Izraunajte konstantu ravnotee disocijacije octene kiseline u vodi pri a) 373 K i b)
268 K, ukoliko su nam poznati podaci
T=298 K

CH3COO(aq)

CH3COOaq)

f H
-486,01
-485,76
kJmol1
Ka(298 K) =1,80105 (Rj, Ka(373 K) =1,76105 )
11. Izraunajte konstantu ravnotee prvog stupnja disocijacije sulfatne kiseline u vodi pri
a) 373 K i b) 268 K, ukoliko su nam poznati podaci
T=298 K

HSO4(aq)

f H
-887,34
kJmol1
Ka(298 K) =1 (Rj, Ka(373 K) =5,85)

H2SO4(aq)
-909,27

12. Izraunajte pH ishodne otopine dvoprotonske kiseline koncentracije 0,01 moldm3 za

koju je pKa1=3,80 a pKa2=5,80. (Rj. 2,95)
13. Izraunajte pH otopine iz zadatka 12 ukoliko u nju dodamo vrsti KOH do
koncentracije c(KOH)=0,02 moldm3. (Rj. 8,90)
14. Izraunajte pH otopine iz zadatka 12 ukoliko u 100 mL te otopine dodamo iz birete
100 mL otopine KOH koncentracije u bireti 0.01 moldm3 (Rj. 4,80)
15. Izraunajte pH otopine iz zadatka 12 ukoliko u nju dodamo histidin u vrstom stanju
do koncentracije histidina a) 0,015 moldm3, b) 0,01 moldm3; pKa (His)=6,00. (Rj.
a) 5,35; b) 4,70) (savjet: ukoliko ne uspijevate, probajte numerikim putem
'pogaanja pH vrijednosti' rijeiti polinom u jednadbi elektroneutralnosti)*
16. Izraunajte pH otopine oligopeptida (c0=0.1 moldm-3) koji sadri 1 asparaginsku
kiselinu, 1 glutaminsku kiselinu, 1 histidin i 1 lizin (pKa(Asp)=3,65; pKa(Glu)=4,25;
pKa(His)=6,00; pKa(Lys)=10,53)? Koja je izoelektrina toka tog oligopeptida? Koji
je pH ukoliko u nju dodamo 0.15 moldm-3 NaOH? (Rj. a) 5,15 b) 5,15 c) 10,53 )*
* zanemarite disocijaciju C- i N- terminusa

12

S10
1. Koliki je standardni potencijal lanka Pt | Fe3+(aq), Fe2+(aq) || Sn4+(aq), Sn2+(aq)| Pt, pri
298 K, ukoliko su zadani standardni potencijali za polureakcije:

Sn 2+ (aq) ;
E=+0,15 V
Sn 4 (aq) 2e

Fe2+ (aq) ;
E=+0,77 V
Fe3 (aq) e

Radi li se o elektrolitikom ili galvanskom lanku?

Pojanjenje: dogovor o notaciji lanaka je da se redukcije piu s desne strane spoja (u
gornjem primjeru elektrolitnog mosta ||) dvaju polulanaka. Znai, EMF raunamo tako da
polureakciju navedenu u lijevom dijelu lanka oduzimamo od polureakcije navedene u
desnom dijelu, te moemo zakljuiti je li ovako zapisani lanak elektrolitiki ili galvanski.
(Rj. EMF= 1,39 V, elektrolitiki jer se reakcija u lanku ne moe spontano zbivati bez
izvana narinutog potencijala)
2. Koja je elektromotorna sila lanka iz prethodnog zadatka pri 295 K, ukoliko su
aktiviteti iona prisutnih u otopini a(Sn 2+ ) 0,09 ; a(Sn 4+ ) 0,09 ; a(Fe3+ ) 0,25 ;
a(Fe2+ ) 0,005 ? (Rj. -1,49 V)
3. Izraunajte standardnu elektromotornu sila lanka, te konstantu ravnotee pri 298 K za
lanak zadan reakcijom:

2HCl(aq) 2Ag(s)
2AgCl(s) H 2 (g)

ukoliko je E(Ag(s)|AgCl(s))=+0,22 V. (Rj. +0,44 V)

4. Kolika je standardna elektromotorna sila lanka
Cd(s) | CdCl2(aq) || HNO3(aq) | H2(g) | Pt(s)
pri 298 K, ukoliko je zadan standardni potencijal polureakcije:

Cd(s) ; E=0,40 V
Cd2 2e

Radi li se o elektrolitikom ili galvanskom lanku?

Koja je elektromotorna sila ovog lanka, ukoliko su aktiviteti iona prisutnih u otopini
a(Cd2+ ) 0,1 ; a(H+ ) 0,01? (E=0,40 V, galvanski, E=0,31 V)
5. Izraunajte elektromotornu sila lanka, te konstantu ravnotee pri 85 C za lanak iz

zadatka4, ukoliko su vam poznati podaci

T=298 K

f H
kJmol1
S
1
JK mol1

Cd2+(aq)

Cd(s)

H2(g)

-75,90

-73,2

51,76

130,68

(Rj. E(358 K)=0,10 V (0,303V?); K(358 K)=2,251011)

6. Izraunajte standardnu elektromotornu sila lanka, te konstantu ravnotee pri 25 C za

Daniell-ov lanak zadan reakcijom:

Zn 2+ (aq) Cu(s)
Cu 2+ (aq) Zn(s)

ukoliko je E(Cu(s)|Cu(aq))=V i E(Zn(s)|Zn(aq))=V.

(Rj. E=1,1 V; K(298 K)=1,621037)

13

7. Izraunajte standardnu elektromotornu sila lanka, te konstantu ravnotee pri 36 C

za lanak iz zadatka 6, ukoliko su vam poznati podaci
T=298 K

Cu2+(aq)

f H
71,67
kJmol1
S
40,6
1
JK mol1
(Rj. E=1,1 V; K(298 K)=8,21035)

Cu(s)

Zn2+(aq)

Zn(s)

-153,89

33,15

-112,1

41,63

8. U 1 dm3 otopine dodano je 183 g CdCl2 (topljivost CdCl2 iznosi 53,2 % masenih udjela)
te je izmjeren pH=2,00. Izraunajte koeficijent aktiviteta Cd2+ iona u toj otopini, ako je
pomou lanka iz zadatka 4 izmjerena elektromotorna sila pri 298 K, te iznosi
EMF=0,436 V. (Rj. Cd2+)=0,61)

S11
1. Izraunajte razliku izmeu pH vrijednosti definiranih kao pH'=log(c(H+)/c) i
pH=log(a(H+)) u otopini koja sadri a) NaCl, c=5103 moldm3 i b) CaCl2 c=5103
moldm3. (Rj. a) 0,036 b) 0,125)
2. Izraunajte molarnu provodnost pri beskonanom razrjeenju za otopinu HCl te
Kohlrausch-ovu konstantu, ukoliko su izmjerene molarne provodnosti otopina HCl pri
298 K dane u tablici. Skicirajte podatke iz tablice na nain da reprezentiraju
Kohlrausch-ov zakon.
c (HCl, moldm-3)
0.0001
0.0005
0.001
0.005
0.01
0.05
0.1
0.5
1
1.5
2
2.5

mol. provodnost (Scm 2mol-1)

424.5
422.6
421.2
415.7
411.9
398.9
391.1
360.7
332.2
305.8
281.4
285.9

3. Izrazite oksidaciju nikotinamid adenin dinukleotida kao razliku dviju redukcijskih

polureakcija. Ukupna reakcija oksidacije je
NADH(aq) + O2 + H+(aq) NAD+(aq) + H2O2(aq)
4. Izraunajte membranski potencijal pri 298 K, ukoliko je koncentracija K+ iona unutar
stanice 20 puta vea nego izvan nje. Ponovite raun uz pretpostavku da je koncentracija
Na+ oko 10 puta vea izvan stanice nego unutar nje. (Rj. -76,9 mV; +59,1 mV)

14

S12, S13
1. Izrazite brzinu slijedee openite reakcije preko reaktanta A:

oC pD
mA nB

Koja je jedinica za brzinu kemijske reakcije?

2. Napiite red reakcija pod a) i b) za koje integrirani zakon brzine glasi:
a) A A0 kt
b)

1
1

kt
A A0

3. Slijedei podaci su dobiveni za ovisnost poetne brzine reakcije vezanja glukoze za

enzim keksokinazu (u moldm3s1), o koncentraciji glukoze:
[gluk]0 /
1,00
1,54
3,12
4,02
3

mmoldm
a)
5,0
7,6
15,5
20,0
b)
7,0
11,0
23,0
31,0
c)
21,0
34,0
70,0
96,0
Koncentracije enzima su a) 1,34 mmoldm-3, b) 3,00 mmoldm-3, c) 10,0 mmoldm-3.
Izraunajte pseudo-redove reakcija po glukozi (zadatak a) i enzimu (zadatak b), te
efektivne konstante brzina (zadatak c).
(Rj. a) 1. b) 1. c
1,34
3,00
10,0
[heksokinaza]0 / mmoldm3
Log(k'r / dm3mol1s1)

3,69

4,04

4,56

4. Monomolekularne reakcije su one u kojima je za nastajanje produkta nije potreban

sudar vie molekula (radi se uglavnom o reakcijama raspada). Napiite integrirani
1
B i izraz za vrijeme poluraspada (poluivot)
zakon brzine za reakciju A
2
reaktanta, ukoliko se radi o monomolekularnoj reakciji.
5. Napiite diferencijalni oblik izraza za brzinu slijedee reakcije, izraen preko
reaktanta, te isti izraz izraen preko produkta

B
2A

Napiite integrirani zakon brzine ove reakcije.

6. Napiite integrirani zakon brzine za reakciju 3A
produkti i izraz za vrijeme
poluraspada (poluivot) reaktanta, ukoliko se radi o a) monomolekularnoj ili b)
trimolekularnoj reakciji (radi se o hipotetskom sluaju koji se u prirodi rijetko susree
gdje je za nastajanje produkta potreban sudar triju molekula). (Rj. a) At A0 e krt ;

t1/ 2

ln 2
1
1 1
1
t

b)
)
2
2
2 kr t ; 1/ 2
kr
6 A A0
2 A0 kr

7. Napiite izraz za brzinu slijedee reakcije, te pseudo-red reakcije, ukoliko je reaktant

B u reakcijskoj smjesi prisutan u velikom suviku
15


C D
2A B

8. Koji je red reakcije za koju vrijedi da vrijeme poluraspada ne ovisi o poetnoj

koncentraciji reaktanta?
9. Kojeg je reda reakcija za koju je eksperimentalno ustanovljeno da koncentracija
reaktanta A ovisi o vremenu reakcije prema podacima danim u tablici:
t/s
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

c(A) / moldm-3
1.22E-01
1.11E-01
1.00E-01
9.07E-02
8.21E-02
7.43E-02
6.72E-02
6.08E-02
5.50E-02
4.98E-02

Koliko iznosi konstanta brzine reakcije? Kolika je bila poetna koncentracija reaktanta A?
(Rj. reakcija je prvog reda s obzirom na A, ln[A]0= 2)
10. Brzina reakcije se povea za faktor 1,23 ukoliko povisimo temperaturu s 20 na 27 C.
Kolika je energija aktivacije za ovu reakciju? (Rj.21,6 kJmol1)
11. Hrana truli oko 40 puta bre na 25 C, nego kad je pohranjena na 4 C. Izraunajte ukupnu
energiju aktivacije za zbir procesa koji uzrokuju truljenje. (Rj. oko 120,7 kJmol1)

16

S14
1. Koliko iznosi konstanta ravnotee reakcije ukoliko je ustanovljeno da se radi o
povratnoj reakciji 1. reda, a konstante brzine reakcije iznose k(AB)=105 s1 a
k(BA)=103 s1? (Rj. K=102)

B C konstanta brzine reakcije k(A B+C) iznosi

2. Ustanovljeno je da za A

k
k

102 s1 u uvjetima kad se produkt B doda u koncentraciji 102 moldm3 te je u suviku,

tako da mu je koncentracija konstantna. Konstanta ravnotee za reakciju iznosi
104 moldm3. Izraunajte efektivnu konstantu brzine za povratnu reakciju pseudoprvog reda. (Rj. 1 s1)
3. Pretpostavimo da su paralelne reakcije A+BP1 (s konstantom brzine
k1=102 moldm3s1) i A+BP2 (s konstantom brzine k2=103 moldm3s1) obje 0.
reda. Izraunajte omjer koncentracija P1 i P2 za bilo koje vrijeme napredovanja
reakcije. Bi li ovaj omjer vrijedio da se radi o reakcijama 1. reda? Obrazloite zato?
(Rj. [P1]/[P2]=10, ne bi vrijedio da su 1. reda)
4. Eksperimentom u kojem je temperatura u poetnoj ravnotenoj smjesi A i B naglo
poviena za 10 K, ustanovljeno je da nakon 10 s ima 75% reaktanta A u odnosu na
njegovu koncentraciju u poetnoj smjesi. U novom stanju ravnotee, reaktanta A ima
2 puta manje nego u prvotnoj ravnotei. Izraunajte relaksacijsko vrijeme za ovu
k

B . (Rj. 14,4 s)
reakciju ukoliko se ona odvija prema jednadbi A

17

S15
1. Izraunajte frekvenciju, period i kutnu brzinu EM zraenja valne duljine 550 nm. U
koji dio spektra spada ovo zraenje? (rj. frekvencija=545 THz; period=1,810-15 s-1)
2. U koji dio EM spektra spada zraenje:
a) =1 mm (IR - infracrveno)
b) =10 GHz (mikrovalno)
c) T=10-6 s (radio)
d) =6,181018 s-1 (X)
3. Valna funkcija ima kutnu brzinu 21016 s-1. Izraunajte:
a) valni broj
b) period
(Rj. a) 1,06107 m-1; b)3,1410-16 s)
4. Izraunajte energiju zraenja (u [J] i [eV]) valne duljine 400 nm. U koji dio spektra
spada ovo zraenje? (Rj. 4,9610-19 J; 3,1 eV; vidljivo)
5. Izraunajte period zraenja energije 12,5 keV. U koji dio spektra spada ovo zraenje?
(3,31310-19 s, X-zrake)
6. Iz nekog atoma je EM zraenjem (=100 ) izbaen elektron za kojeg je izmjereno
da ima kinetiku energiju 60 eV. Izraunajte energiju tog elektrona u atomu. (Rj.
64,38 eV)
7. Izraunajte energiju ionizacije He+, Li2+, Be3+. (Rj. 54,4 eV; 122,4 eV; 217,6 eV)
8. Iz atoma vodika je EM zraenjem energije 15,4 eV izbaen elektron kinetike
energije 12 eV. Kojoj elektronskoj ljusci je pripadao taj elektron? (2. ljusci)
9. Izraunajte energiju ionizacije za atom vodika koji se nalazi u prvom pobuenom
elektronskom stanju (elektron se nalazi u 2. ljusci)
10. Rotacija ima period 3,1410-16 s. Izraunajte:
a) kutnu brzinu
b) frekvenciju

(21016 rads1; 3,181015 Hz)

11. Koja je valna duljina elektrona kinetike energije 9,0710-19 J (5,1610-10 m)?
12. Koja je minimalna energija EM zraenja koja e izbaciti elektron iz atoma helija koji
se nalazi u osnovnom elektronskom stanju? (54,4 eV)
13. Izraunajte valnu duljinu EM zraenja koje je nastalo prelaskom elektrona iz stanja
n=3 u stanje n=1 za atom vodika i Be3+ (rj. H: =102,7 nm; Be: =6,4 nm)
14. Izraunajte valnu duljinu i frekvenciju vala neutrona kinetike energije 2 MeV.
(Rj. 21014 m)

18

masa elektrona: 9,10910-31 kg

masa protona: 1,6710-27 kg
jedinini naboj: 1,60210-19 C
Planck-ova konstanta: 6,62610-34 Js
unificirana atomska jedinica mase: 1,6610-27 kg
brzina svjetlosti: 3108 ms-1
permitivnost vakuuma: 8,85410-12 J-1C2m-1
nuklearni magneton: 5,0510-27 JT-1
Rydberg-ova konstanta: 1,097105 cm-1

S16
1. U vibracijskom spektru neke molekule se nalazi vrpca savijanja C-H veze pri
2960 cm-1. Izraunajte energiju osnovnog vibracijskog stanja te veze, uzimajui u
obzir aproksimaciju harmonijskog oscilatora. (Rj. 1,84101 eV)
2. U IR spektru se nalazi vrpca istezanja C-O veze pri 1260 cm-1. Izraunajte energiju
emisijskog prijelaza uz aproksimaciju harmonijskog oscilatora. (2,51020 J=0,15 eV)
3. Valni broj titranja molekule 35Cl2 u osnovnom stanju iznosi 564,9 cm-1. Izraunajte
konstantu sile veze u toj molekuli. (Rj. 328,7 Nm-1)
4. Prilikom prelaska iz prvog pobuenog u osnovno vibracijsko stanje, molekula CO2
emitira zraenje pri valnom broju 2350 cm1. Izraunajte energiju (u [J] i [eV])
osnovnog vibracijskog stanja te molekule uzimajui u obzir aproksimaciju
harmonijskog oscilatora. (Rj. 2,3310 J = 1,46101 eV)
5. Konstanta sile za istezanje C-O veze u nekom spoju iznosi 155 Nm1. Izraunajte
energiju osnovnog vibracijskog stanja te valni broj za prelazak u prvo pobueno
stanje, uz aproksimaciju harmonjskog oscilatora. Formula za reduciranu masu je
m m
C O
mC mO
(Rj. E0=6,1710 J = 3,86102 eV; E01=1,23410 J = 7,72102 eV)

19

S17,S18
1. Koje od navedenih molekula e davati vrpce u IR podruju spektra: H2, CO2, N2,
NH3, CH2Cl2? (Rj. sve osim H2, N2)
2. Koliko normalnih vibracijskih modova moemo uoiti u spektru gornjih molekula?
3. Koliko normalnih vibracijskih modova je vidljivo u IR spektru CO2? (Rj. dva,
simetrino istezanje ne daje vrpcu jer ne dolazi do promjene d.m.)
4. Koliko normalnih vibracijskih modova je vidljivo u IR spektru NH3? (Rj. pet,
simetrino istezanje ne daje vrpcu jer ne dolazi do promjene d.m.)
5. Koje od navedenih molekula e absorbirati mikrovalno EM zraenje: H2, H2O, CO2,
NH3, C6H6? (Rj. H2O, NH3)
@ B. Kovai: voda absorbira u mikrovalnom podruju to nam omoguuje da
vodu za aj zagrijemo u mikrovalnoj penici. Prilaem i spektar vode u tom
podruju, (izvor: wikipedija http://en.wikipedia.org/wiki/Rotationalvibrational_spectroscopy)

6. Koje od navedenih molekula e imati isti rotacijski, a koje isti vibracijski spektar:
cis-ClCHCHCl, p-dinitrobenzen, o-dinitrobenzen, CO2? (Rj. isti vibr. sve, isti rot.
samo o-dinitrobenzen)
7. Koliko normalnih vibracijskih modova je vidljivo u IR spektru cis-ClCHCHCl
ukoliko zanemarimo sve vibracije C-H veza? (pet, zakretanje ne daje vrpcu jer ne
dolazi do promjene d.m.)
8. Koja od navedenih molekula e biti aktivna u infracrvenom, a koja u mikrovalnom
dijelu elektromagnetskog spektra (mogue i oboje):
a) H2O; b) CH4 c) N2; d) C6H6

20