Amini

Amini pripadaju skupini organskih spojeva i imaju najmanje jedan ili vie duikovih atoma u molekuli. Amini su skupinaorganskih spojeva koje smatramo derivatima amonijaka (NH ) u kojem su na atom duika umjesto atoma vodika vezane jedna,dvije ili tri alkine (ili arilne) skupine U nekim je aminima atom duika sastavni dio prstena pa te amine svrstavamo i u skupinu heterociklinih spojeva
3

 S obzirom na broj ugljikovidinih skupina vezanih na atom duika,razlikujemo primarne,sekundarne i tercijalne amine:

 Molekule amina,kao i molekula amonijaka,imaju piramidalnu strukturu s atomom duika u vrhu trostrane piramide.

Najjednostavniji je predstavnik ove skupine spojeva metilamin:

NH skupina naziva se amino-skupinom i ona je funkcionalna skupina primarnih amina.

2

Nomenklatra amina
Primarni amini obino se imenuju kao alkilamini ili arilamini. U imenu simetrinih sekundranih u tercijalnih amina (jednake alkilne skupine) ispred imena alkilnih skupina upotrebljavaju se prefiksi di- i tri-.

 Nesimetrini sekundarni i tercialni amini imenuju se na sljedei nain:

U imenu sekundarnog amina predmetak Nispred alkilne skupine oznaava da je ta skupina supstituent koji je vezan na atom duika osnovnog spoja.

 U tercijalnim amini predmetak N,N- oznaava da su dvije alkilne skupine vezane na atom duika osnovnog spoja iza ega se alkilne skupine nabrajaju abecednim redom ukoliko se razlikuju,odnosno upotrebljava se prefiks di- ako su te dvije skupine jednake. Spoj u kojem je amino-skupina vezana na aromatski prsten zove se aromatski amin ili anilin:

 Anilin i njegovi derivati su u industrijskoj sintezi boja polazni spojevi. Aromatski prsten sniava bazinost amina ovisno o supstituentima, i prisutnost amino skupine poveava reaktivnost kod aromatskog prstena, zbog elektrondonatora. Jedna od reakcija aromatskih prstena je Goldbergova reakcija.

 Ako amino-skupina nije jednina funkcionalna skupina u molekuli,nego postoje jo i hidroksila,karbonilna ili karboksilna,prisutnost amino-skupine obiljeava se prefiksom amino-.

Fizikalna svojstva amina

Amini malih relativnih molekulskih masa su,kao i amonijak,plinovi pri sobnoj temperaturi,dok su amini veih molekulskih masam tekuine ili vrste tvari. Amini s malom relativnom molekulskom masom imaju neugodan miris slian amonijaku,dok amini s veom molekulskom masom miriu kao pokvarena riba.

 Amini su dobro topljivi u vodi jer,slino alkoholima,tvore vodikove veze s molekulama vode. Topljivost amina u vodi smanjuje se poveanjem relativne molekulske mase zbog poveanja hidrofobnog dijela molekule.

Dobivanje amina
U laboratoriju amine najee pripravljamo reakcijom halogenalkana s amonijakom:

Amonijak mora biti u velikom suviku da se sprijei daljnja reakcija nastalog etil-amina s brometanom jer u tom sluaju nastaju dietilamin (CH CH )2NH,trietilamin (CH3CH2)3N i tetraetilamonijev bromid (CH3CH2)4N Br (kvaterna amonijeva sol).
3 2

 Kemijska svojstva amina

Slino amonijaku,amini su bezini spojevi. Bezino svojstvo amina potjee od slobodnog elektronskog para na atomu duika. Oni stoga reagiraju sa svim spojevima koji mogu otpustiti ion H ,tj. s kiselinama,ali i s vodom.

 Kao to se jakost kiselina iskazuje pKa vijednostima,tako se jakost baza iskazuje pKb vrijednostima. Amini takoer mogu reagirati i s derivatima karboksilnih kiselina,kao to su esteri,acil-kloridi i anhidridi karboksilnih kiselina pri emu nastaju amidi.

Alkaloid amin u prirodi

U prirodi,posebno u biljnom svijetu,postoji velik broj organskih spojeva bazinih svojstava koji sadre atome duika.Tu skupinu spojeva zovemo zajednikim imenom alkaloidi. Alkaloidi u prirodi nastaju veinom iz aminokiselina. Veina ih je otrovna, gorka okusa s vrlo jakim farmakolokim uinkom i znaju se upotrebljavati u medicinske svrhe.

Neki alkaloidi:
Kafein - nalazi se u kavi,aju te u nekim bezalkoholnim piima. Djeluje kao stimulans,te tako privremeno odgaa umor i pospanost. Pokazujediuretika svojstva,te velike koliine izazivaju dehidraciju,slinu onoj koju uzrokuje alkohol. Postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadre kofein,stoga nije preporuljiva konzumacija djeci,trudnicama,dojiljama i kroninim sranim bolesnicima. Smrtonozna doza kofeina za odraslu osobu je 10 grama.

 Nikotin - U prirodi se nalazi u liu duhana,a unosi se u organizam puenjem ili vakanjem. Znatno je otrovniji od kofeina. Smrtonosna doza kofeina za odraslu osobu je oko 500 miligrama (ako ue u krvotok).

 Morfin Nalazi se u svim dijelovima maka te u njegovim sjemenkama. Jedemo li kruh ili kola sa sjemenkama maka,moemo u organizam unjeti toliko morfina da tjelesne tekuine daju pozitivan test na morfin. Morfin se koristi u medicini kao vrlo dobro sredstvo protiv bolova (anelgetik). Uzrokuje ovisnost pa se primjenjuje samo u terapiji jakih bolova. Adiktivni uinak jo je vie izraen kod morfinskog derivata heroina.