AMINI

Klaudia Čerkez, Dora Čepel, 4.c

Što su amini?
• najjednostavniji organski spojevi koji sadrže dušik

• najpoznatije organske baze

• organski derivati amonijaka u kojima su na atom dušika umjesto atoma vodika vezane
jedna, dvije ili tri alkilne/arilne skupine
PODJELA PREMA BROJU ALKILNIH ILI ARILNIH
SKUPINA VEZANIH ZA ATOM DUŠIKA:

• primarni (RNH2)

• sekundarni (R1R2NH)

• tercijarni (R1R2RN)
• R – ugljikovodični lanac= alifatski amini

• R – arilna skupina= aromatski amini

• mogu biti vezane i četiri alkilne/arilne skupine te je tada on pozitivno nabijen, naziva se
kvarterni amonijev ion te ima tetraedarski oblik
• ciklički aminiatom dušika je dio cikličkog sustava (piperidin)

• oblik molekule amina je trigonska piramida jedan nepodjeljen elektronski par

PIPERIDIN
 IMENOVANJE AMINA
• Trivijalna imenaaliklne/arilne skupine koje su vezane za dušikov atom te nastavak –amin
(npr. alkilamin)

• Simetrični prefiksi di-, tri-, ne sminetrični navode se abecednim redosljedom

• Sustavna imenaslična nomenklaturi alkohola, najdulji lanac C atoma s aminoskupinom –

NH2 određuje osnovno ime
• Kraj lanca-nastavak amin te broj (položaj)

• Predmetak N se potrebljava za supstituente na atomu dušika, dok se svi preostali supstituenti

označavaju brojem

• Aminoskupina nije jedina funkcijska skupina u molekuli već se uz nju nalaze i molekule
višeg prioriteta (hidroksilna/karbonilna/karboksilna sk.)

-one se označavaju najmanjim brojem, a aminoskupina dobiva predmetak amino

 SVOJSTVA AMINA
• malih molekulskih masa (pri sobnoj temperaturi) plinovi, veće molekulske mase čine
tekućine ili čvrste tvari

• malih molekulskih masaslično mirišu kao amonijak, a oni većih masamiris pokvarene ribe

• miris potječe od lakohlapljivih amina: dimetilamina i trimetilamina

• truljenje mesa, bakterijska razgradnja bjelančevina diamini -vrlo neugodna mirisa:

kadaverin i putrescin
• Amini - viša vrelišta od alkana sličnih masa, ali niža od alkohola

• Međusobno se mogu vezivati vodikovim vezama

• Primarni i sekundarni amini- s molekulama vode mogu vezivati vodikovim vezama

• Tercijarni amini -nemaju N-H vezu  u vodikovoj vezi ne bi billi donori, nego samo
akceptori

• Dobrotopljivi u vodi oni do 6 C atoma - topljivost opada povećanjem ugljikovodičnog

dijela molekule

• slabe organske baze i njihove otopine djeluju lužnato

• S vodom i kiselinama reagiraju slično kao amonijak

• mogu odcijepiti proton iz vode tako tvore amonijev ion i hidrokslini ion, a
nepodjeljeni elektornski par koristi se za stvaranje veze-nastali kavrterni ion više nije
bazičan

• Mogu se pripraviti na razne načine

• Najčešće sintezom amonijaka u kojeg se uvodi alkilna skupina­amonijak se

pretvara u primarni amin, on u sekundarni, a on u tercijarni
DOBIVANJE AMINA
1. reakcija amonijaka i halogenalkana

R-X + 2 NH3  R-NH2 + NH4X

2. dobivanje aromatskih amina (anilin) redukcijom nitrobenzina

C6H5NO2 + 3 H2  C6H5NH2 + 2H2O
KEMIJSKE REAKCIJE AMINA
1. reakcija s vodom

СН3-СН2-NН2 + Н20  СН3-СН2-NH3+ОН- (etilamonijev hidroksid)

2. reakcija s kiselinom

СН3-CH2-NH2 + CH3СООН  СН3-СН2-NH3+CH3СOO- (etilamonijev acetat)

PRIMJENA U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU
• Prirodni i sintetski

• Najčešće: složeni heterociklički spojevi od 2 ili više prstena

• Njima pripadaju neki neurotransmiteri, hormoni, alkaloidi, lijekovi, boje, ali ulaze
i u sastav složenih struktura bjelančevina te nukleinskih kiselina
BIOLOŠKI BITNI SU:

• adrenalin -  proširuje dišne putove, ubrzava srčanu frekvenciju

• dopamin - sudjeluje u regulaciji pokreta, lučenja hormona, emocija

• serotonin - sudjeluje u regulaciji emocija i spavanja, inhibira osjet boli

• histamin -  uključen u lokalni imunosni odgovor

• AMINI – miris ribe (neutralizacija s limunovim sokom)

Literatura:
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43565

https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/fd4e4aca-de35-49a7-9436-638df9b1c
154/amini-i-alkaloidi.html

Gordana Pavlović, Zbirka zadataka iz kemije, ALFA, Zagreb, 2011.

Kemija 4, udžbenik kemije za četvrti razdred gimnazije, Aleksandra Habaš, Melita Barić Tominac,
Antonela Dragobratović, Snježana Liber, Antun Kučak, Danijela Bajić, PROFIL, Zagreb, 2021.