SIGURNOST NA MORU

1. ISM obveznost i nain primjene, svjedodbe

ISM se primjenjuje na brodove bez obzira na datum konstrukcije kako slijedi:
o Putnicke brodove ukljucujuci vrlo brze brodice, ne kasnije od 1-og kolovoza 1998.
o Tankere, tankere za prijevoz kemikalija, brodove za rasuti teret i vrlo brze teretne
brodove vece od 500 grt, ne kasnije od 1-og kolovoza 1998.
o Ostale teretne brodove i pokretne jedinice za busenje nafte, ne kasnije od 1-og
kolovoza 2002.

Dokument primjene ISM (Document of Compliance) se izdaje svakoj kompaniji koja udovoljava
zahtjevima ISM koda. Dokument se izdaje od strane odgovarajuceg tijela drzave ciju zastavu brod
vije, na propisani period koji ne smije prelaziti 5 godina. Dokument vrijedi jedino za onaj tip broda
koji je naveden u njemu. Pravomocnost dokumenta godisnje se provjerava od strane drzave zastave
unutar 3 mjeseca prije isteka datuma sa dokumenta.

Kopija (Document of Compliance) mora postojati na brodu kako bi zapovjednik broda mogao
dokazati njeno postojanje ispektorima ako se to od njega trazi.

(Safety Management Certificate) se izdaje brodu na period koji ne prelazi 5 godina. On se izdaje
nakon sto se utvrdi da kompanija i management broda djeluju u skladu ISM sustava. Pravomocnost
ove svjedodzbe mora se provjeriti bar jedanput unutar perioda za koji ona vazi.

Brodica za spaavanje odravanje

Svaka brodica za spasavanje mora imati potreban broj clanova posade. Zapovjednik brodice za
spasavanje zaduzen je za rukovodjenje spustanja brodice za spasavanje i za upravljanje nakon sto je
brodica uspjesno spustena. Osim zapovjednika, mora biti odredjen i zamjenik zapovjednika brodice.

Nakon sto zapovjednik broda naredi da se zapocne s napustanjem broda, izdat ce i nalog da se brzina
broda smanji na najvise 2-3 cvora ili manje jer je uz vece brzine, osobito u losim vremenskim
uvjetima, spustanje brodice prilicno otezano, a ponekad i posve onemoguceno.

Clanovi posade sa zapovjednikom brodice i zamjenikom na celu zaduzeni su za pripremu spustanja

brodice. Nakon sto su navukli prsluke, trebaju skinuti zastitni pokrov (ako postoji) i sloziti ga na
pogodno mjesto u brodici. Dvojica ulaze u brodicu, jedan postavlja cepove na otvore za ispustanje
kisnice i o tome glasno obavjestava zapovjednika brodice, a drugi dodaje pramcanu privezaljku.

Pramcana privezaljka vazan je cimbenik sigurnosti pri spustanju brodice. Dodaje se izmedju
pramcanih celicnih uzeta i broda pri cemu se mora paziti da ne dodje do zapinjanja privezaljke za
brodsku konstrukciju. Svrha joj je da drzi brodicu uz bok broda neposredno nakon spustanja, sto je
osobito vazno ako se brodica spusta dok se brod lagano krece. Ako privezaljka nije dovoljno
pricvrscena ili nije dovoljno nategnuta, moze doci do pomicanja brodice prema krmi, ili do pucanja ili
otpustanja privezaljke sto moze imati za posljedicu gubitak brodice ili vremena. Ako dodje do
zatezanja pramcane privezaljke, spustanje treba zaustaviti, privezaljku prilagoditi i potom nastaviti
spustanje. Dobro je imati i tezak cekic ili slican predmet za slucaj da se brodica zaglavi ili ako se
nosaci ne mogu pokrenuti iz svog polozaja.

Ako postoji velika vjerojatnost da ce brod potonuti, a jos ima dovoljno vremena na raspolaganju,
brodice treba opskrbiti dodatnim kolicinama opreme, vode i hrane.

1
SIGURNOST NA MORU

Sredstva za komunikaciju u nudi smjetaj i koritenje SART ureaja

Osnovno je sredstvo za komunikaciju u slucaju napustanja broda prijenosni VHF primopredajnik
(two-way VHF). Svaki brod ima 3 takva uredjaja. Uredjaj je cvrste konstrukcije (mora izdrzati pad s
visine 1 m), malih je dimenzija i praktican za upotrebu, s napajanjem dovoljnim za 8 sati neprekidna
rada. Omogucava rad na kanalu 16 i najmanje jos jednom kanalu (uobicajeno to su kanali 06 ili 13,
iako se nerijetko susrecu uredjaji koji mogu raditi na svim simplex kanalima). Uredjaj ne smije moci
koristiti duplex kanale niti kanal 70. Uredjaj je u stanju izdrzati uranjanje u vodu dubine 1 m u trajanju
od 5 minuta cak i ako je uranjanjem promijenjena temperatura uredjaja za 45 C.

Ostali uredjaji na brodu VHF (kanal 16), MF/HF (DSC poziv), Satelitski telefon (Satcom B), telex
poruka putem Satcom C, EPIRB..

Uredjaji za navodjenje (Homing devices) omogucuju spasavateljima na moru ili obali da odrede smjer
u kojem se nalaze ljudi u nevolji. Osnovni uredjaj za navodjenje je radarski transponder (SART),
Svaki teretni brod veci od 500 BT i putnicki brod, bez obzira na velicinu, moraju biti opremljeni sa
najmanje dva SART uredjaja.
SART je mali prijenosni uredjaj koji na pobudu (prijam radarskih signala na frekvenciji od 9 GHz)
odasilje iste takve signale koji na radarskom zaslonu pobudnog uredjaja ostavljaju niz ravnomjerno
razmaknutih tockica. Domet je uredjaja najmanje 5 M za brodske navigacijske radare s visinom antene
vecom od 15 m odnosno 30 M za zrakoplovne radarske uredjaje snage 10 kW ili vise, te s antenom na
visini od 1000 m. Uredjaj je zute boje, ima svjetlosni i zvucni pokazivac rada te mogucnost rucnog
ukljucivanja odnosno ispitivanja. Vodootporan je i dovoljno cvrst da izdrzi pad u vodu s visine od 20
metara. Ugradjeno napajanje dovoljno je da nakon 96 sati slusanja omoguci jos 8 sati predaje.

Brod koji na svome radarskom uredjaju primi ovakve signale, duzan je krenuti u pomoc i to tako da
promijeni smjer plovidbe prema nizu tockica. Polozaj SART uredjaja je neposredno iza tockice
najblize vlastitom brodu na radarskom zaslonu.

Uredjaj za navodjenje moze se smatrati i VHF DSC EPIRB, dopusten na brodovima koji plove u
podrucju A1. Takav uredjaj odasilje signal pogibelji jednakih tehnickih obiljezja kao i VHF DSC
uredjaj, s tom razlikom sto se kao oznaka nezgode navodi EPIRB Emission te bez oznake mjesta i
vremena nezgode. Takav uredjaj sadrzi i prijamno-predajni sklop SART uredjaja tako da njegov
polozaj spasilacki brodovi opremljeni radarskim uredjajem lako otkrivaju.

Preivljavanje na moru zatita od hladnoe

Iznimno niske temperature, cesto ispod tocke smrzavanja, velika su opasnost za sve osobe u brodici ili
splavi. Na zalost, u brodicama odnosno splavima nema nacina kojim bi se znacajnije sprijecio utjecaj
niskih temperatura na ljudski organizam u duzem vremenskom razdoblju.

Najveca su opasnost za ljude promrzline. Promrzline se javljaju kada se zbog utjecaja vanjske
temperature (ispod tocke smrzavanja) pocnu smrzavati tjelesne tekucine u pojedinim dijelovima tijela,
ponajprije u ekstremitetima (osobito noge) u kojima je cirkulacija krvi slaba, a razdioba topline tijela
smanjena na najmanju mjeru. Do promrzlina dolazi mnogo brze ako su pojedini dijelovi nezasticeni
odnosno izlozeni vjetru. Zbog toga treba voditi racuna o vremenu koje svaki promatrac provede na
strazi.

Prvi su znaci ozeblina jako bljedilo i osjecaj ukocenosti pri pomicanju zahvacenih dijelova tijela.
Nakon toga dolazi do potpune obamrlosti i neosjetljivosti, a zatim do velike tvrdoce zahvacenog dijela
tijela.

2
SIGURNOST NA MORU

Osnovno je sredstvo sprecavanja ozeblina izbjegavanje izlaganja gole koze zraku odnosno vjetru i
pravilno koristenje sredstava za zastitu od hladnoce. Manje vjezbe u pravilnim vremenskim razmacima
i masaza (dok ozebline nisu nastupile) radi poboljsanja cirkulacije, sprijecit ce ili odgoditi nastanak
ozeblina. Takodjer valja se suzdrzavati od pusenja jer pusenje smanjuje ionako slabu cirkulaciju krvi.
Pri pojavi prvih znakova ozeblina, treba nastojati pravodobno ugrijati zahvacene dijelove tijela prije
nego nastupe trajna ostecenja. Ni u kojem se slucaju smrznuti dijelovi tijela ne smiju trljati ili masirati
jer ce to izazvati jaku bol i trajna ostecenja smrznutih dijelova tijela.

Ceste su i ozljede pojedinih dijelova tijela zbog niskih temperatura zraka u duzem vremenskom
razdoblju, iako nije nastupilo smrzavanje tjelesnih tekucina. Osobito su pritom osjetljive noge, i to
posebno kad su vlazne. Takvim ozljedama pogoduje tijesna obuca.

ISPS obveznost, razlozi uvoenja, svjedodbe

IZMJENE SOLAS KONVENCIJE ISPS KOD
Usljed sve uestalijih teroristikih napada, koji su kulminirali 11.rujna 2001. napadima na SAD, u
studenome 2001. sazvana je i odrana sjednica Odbora za sigurnost plovidbe (MSC) pri svjetskoj
pomorskoj organizaciji IMO-u.
Nakon nekoliko radnih sjednica, u prosincu 2002. odrana je diplomatska konferencija na kojoj su
dogovorene izmjene i dopune SOLAS konvencije, te je 12.12. 2002.usvojen tzv. ISPS kod.

ISPS International code for ship's security and security of ports facilities, tj. Meunarodni
pravilnik za sigurnosnu zatitu na brodovima i za sigurnosnu zatitu u lukama.

Kako je RH zemlja potpisnica SOLAS konvencije, po prihvaanju izmjena i dopuna iste, Vlada RH
pripremila je a Hrvatski Sabor izglasao Zakon o sigurnosnoj zatiti na brodovima i u lukama RH
otvorenim za meunarodni promet.

Odmah, zatim donesena je i Uredba o sigurnosnoj zatiti trgovakih brodova i luka otvorenih za
meunarodni promet te Izmjene i dopune Pravilnika o zvanjima i svjedodbama o osposobljenosti
pomoraca na brodovima trgovake mornarice RH. Ostale drave potpisnice dune su uiniti isto, a
poetak primjene ISPS-koda nastupa od 01.07.2004.
Izmjene i dopune SOLAS konvencije odnose se na poglavlja V i XI.
Poglavlje V obuhvaa brodske sustave i navigacijske ureaje a poglavlje XI prelazi u poglavlje XI-1
dok je poglavlje XI-2 potpuno novo.
Jednim od pravila poglavlja XI-1 uvodi se identifikacijski broj broda koji je ve poznat kao IMO broj
koji e p novom pravilu biti ugraviran na brodskom trupu.
To se odnosi na sve putnike brodove iznad 100 BT i na sve teretne brodove iznad 300 BT koji su u
meunarodnoj plovidbi. Za nove brodove odredba vrijedi od 01.07.2004. a za postojee brodove e se
primjeniti po prvom dokovanju nakon navedenog datuma.
Jedno pravilo odnosi se na uvoenje tzv. trajnog zapisa o brodu (CSR Continuous Synoptis Records)
o emu e vie rijei biti u temi "Dokumentacija ISPS-a".
Poglavlje XI-2 potpuno je novo a obvezuje putnike, brze putnike, teretne, brze teretne te pokretne
plovne objekte od 500 i vie BT-a.
Osim to obvezuje navedene brodove i brodarske kompanije, ovo poglavlje obvezuje i luke u koje
brodovi uplovljavaju, pa moemo rei da se odredbe SOLAS konvencije po prvi put poinju
primjenjivati i na kopnu.
ISPS se uvodi sa ciljem da drave meusobno maksimalno surauju i sudjeluju u prikupljanju i
razmjeni podataka u svrhu otkrivanja sigurnosne prijetnje, te da kroz svoj zakonodavni sustav uvedu

3
SIGURNOST NA MORU

odgovarajui sustav sigurnosne zatite koji e zatim biti mogue primjeniti na Klasifikacijska drutva,
brodarska drutva, brodove i luke dotine drave.
Pored terorizma, sigurnosna zatita se uvodi i s ciljem da se sprijee kriminalne radnje kao to su
piratstvo, krijumarenje, nedoputeno trgovanje ljudima i prijevoz slijepih putnika.
Vrlo je bitno ovdje naglasiti da se pored ve poznatog pojma "safety" javlja novi pojam u brodarskom
poslovanju, a to je "security"- sigurnosna zatita.
Od ranije je poznato da se pod safety-em na brodu podrazumjevaju svi aspekti sigurnost plovidbe
odnosno sigurnog upravljanja brodom, to je definirano ISM kodom.
Potrebno je razdvojiti ova dva pojma jer oni meusobno nemaju nikavu direktnu vezu.
Zapovjednik e uvijek dati prednost safety-u nad security-em.
To praktiki znai da, ako e nakon primjene neke od odredbi ISPS koda doi do ugroavanja
sigurnosti plovidbe ili e biti onemogueno sigurno upravljanje brodom u skladu sa ISM kodom,
zapovjednik ima potpuno pravo i ovlasti ne primjeniti one odredbe ISM koda koje su u suprotnosti sa
odredbama ISM koda.
Prije ovih izmjena SOLAS konvencije, postojale su odgovarajue meunarodne konvencije, kodeksi i
preporuke i prije 2000. godine, meu kojima su najznaajnije: IMO-va rezolucija iz 1983 "Mjere
zatite od piratskog djelovanja i djelovanja naoruanih skupina protiv brodova", zatim i okrunica
MSC-a "Mjere zatite od protuzakonitog djelovanja protiv putnika i lanova posade na brodovima" iz
1986., te Konvencija o zabrani protuzakonitog djelovanja protiv sigurnosti plovidbe" iz 1988. godine.
DOKUMENTACIJA ZAPISI O SIGURNOSNOJ ZATITI
Najvaniji dokument o sigurnosnoj zatiti broda je Meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti
broda tj. International ship security certificate. (ISSC)

Ovu svjedodbu izdaju RSO-i a to su Registri.

Temeljem izvrene procjene lukog prostora i odobrenog Plana sigurnosne zatite za luki prostor,
nadleno tijelo (RSO) izdat e toj luci dokument pod nazivom Izjava o sukladnosti luke tj. Statement
of compliance of a port facilities.Oni ovu svjedodbu izdaju nakon poetnog ili obnovnog pregleda
broda po pitanju sigurnosne zatite.

Slijedei vaan dokument je tzv. kontinuirano praenje povijesti broda tj. Continuous Synopsis
Report (CSR).

CSR mora sadravati:

- zastavu broda i datum upisa u upisnik brodova

- identifikacijski broj broda (IMO broj)
- ime broda i luku upisa
- naziv i adresu vlasnika broda
- naziv i adresu zakupoprimca
- naziv kompanije
- naziv klasifikacijskog drutva
- naziv RSO a koji je izdao ISSC, DOC i SMC
DOC je Dokument of compliance odnosno Potvrda o usklaenosti koju je duna priskrbiti kompanija
po ISM kodu.
SMC je Ship management certificate odnosno Potvrda upravljanja sigurnou koju mora imati svaki
brod po ISM kodu. Vidi ISM kod.

Unutar CSR-a mora se voditi tona evidencija o svim unajmiteljima i bivim vlasnicima broda to
znai da se ovaj dokument praktiki vodi od porinua broda do njegova povlaenja iz eksploatacije.

Zapisi koji se moraju uvati unutar vremena propisanog nacionalnim propisima su:

4
SIGURNOST NA MORU

- datumi provedbe obuke i vjebi sigurnosne zatite

- opis sigurnosnih prijetnji
- datumi i razlozi promjene razine sigurnosne zatite
- unutranje provjere i pregledi sigurnosne zatite
- komunikacije koje se odnose na sigurnosnu zatitu broda
- datumi i razlozi izmjena i dopuna na Planu sigurnosne zatite
- odravanje i testiranje sustava i ureaja te opreme za sigurnosnu zatitu

U vezi s pregledima na brodu od strane ovlatenih inspekcija moraju postojati sljedei zapisi:

- valjanost svjedodbi
- trenutna razina sigurnosne zatite na kojoj brod radi
- svi podaci o dojavama i obavjestima koje se tiu sigurnosne prijetnje

Najvaniji zapis o mjerama sigurnosne zatite je svakako Plan sigurnosne zatite broda (SSP). On
pored navedenog, mora sadravati postupke izvjeivanja o sigurnosnim prijetnjama

O sigurnosnoj prijetnji, brod mora izvjetavati nadlenu dravnu upravu zemlje iju zastavu vije,
nadlene uprave obalnih drava i kompaniju (drutvo).

U skladu s time vlade drava ugovornica moraju staviti na raspolaganje osobe i objaviti nain stupanja
u vezu za sluaj sigurnosne prijetnje.

Vaan zapis je i onaj o procjeni sigurnosne zatite broda odnosno Ship security assesment (SSA). Taj
se zapis uva u kompaniji a on sadri i zapise o uvjebavanju..

Prosudbe i provjere provode se u cilju utvrivanja uinkovitosti cijelog sustava sigurnosne zatite pa
tako i Plana.

Obavljaju se prema postupcima koji su utvreni Planom.

Postupci se djele na one o procjeni uinkovitosti sustava sigurnosne zatite i na postupke pregleda,
izmjena i dopuna Plana sigurnosne zatite broda.

asnik za sigurnosnu zatitu na brodu (SSO) i zapovjednik broda moraju stalno nadgledati
primjenjivost i uinkovitost Plana, te o svim nedostacima izvjestiti asnika za sigurnosnu zatitu u
drutvu CSO-a .

Ako je za vrijeme procjene ili pregleda otrkrivena kakva neusklaenost, ona se mora dokumentirati to
znai da se svaka neusklaenost mora identificirati, dojaviti a zatim i ispraviti.

asnik za sigurnosnu zatitu broda duan je o svakom nedostatku izvjestiti asnika u kompaniji koji
e odluiti da li nedostatak zahtjeva izmjene i dopune Plana.

Izmjene i dopune odobrava nadlena Prepoznatljiva (priznata) organizacija (RSO) koja e ako je
potrebno ponoviti postupak procjene i aurirani Plan ovjeriti.

2. ISM obveznost i nain primjene, svjedodbe (1. grupa)

Nadzor rada pripravnika (kadeta) voenje dnevnika

Obicno se kadet stavlja pola radnog vremena da provodi sa jednim od casnika na zapovjednickom
mostu gdje se obucava drzanju straze, astronomskoj i terestickoj navigaciji. Drugu polovicu radnog
vremena kadet radi sa posadom broda uceci osnovne poslove na brodu.

5
SIGURNOST NA MORU

Dnevnik vjezbenika palube mora biti redovito vodjen, te se potpisuje od strane prvog casnika i
zapovjednika broda.

U Narodnim novinama od srpnja 1998. objavljene je program izobrazbe i forma dnevnika vjezbenika
palube. Neposredno nakon ukrcaja na brod vjezbenik je duzan cim prije obaviti zadatke upoznavanja.
Svrha ovih zadataka je upoznati se sa smjestajem svih uredjaja na zapovjednickom mostu kao i
komunikacijskih uredjaja i svih sustava u sluzbi sigurnosti plovidbe. Potrebno je nacrtati na papiru
plan zapovjednickog mosta sa svim uredjajima, plan svih paluba na kojima treba upisati simbolima
sva sredstva za spasavanje i protupozarna sredstva. Ovjerene crteze crtati u mjerilu papira i priloziti ih
uz Dnevnik.

Ostali zadaci su detaljno opisani unutar Dnevnika:

o Sigurnost
o Rukovanje sredstvima za spasavanje
o Zastita od pozara i protupozarna sredstva
o Opci brodski poslovi
o Obnasanje straze
o Navigacija
o Manevriranje i rukovanje brodom
o Komunikacije
o Meteorologija
o Rukovanje s teretom brod za suhi teret
o Rukovanje s teretom brod za tekuci teret
o Upoznavanje s strojarnicom
o Ostale djelatnosti

Obveza uvjebavanja za sluaj opasnosti raspored za uzbunu

Svaki clan posade mora mjesecno ucestvovati u najmanje jednoj vjezbi napustanja broda,
protupozarnoj vjezbi i vjezbi sprecavanja oneciscenja okolisa, ukoliko propisi drzave upisa broda ne
zahtijevaju drugacije.
RH vjezbe se moraju izvrsiti unutar 24 sata nakon odlaska iz luke ukoliko 25% posade nije
ucestvovalo u prethodnim vjezbama koje su odrzane prethodnog mjeseca.
SOLAS propisuje sljedece zahtjeve koje treba zadovoljiti prilikom vjezbi:
o Prsluk za spasavanje mora biti navucen u roku od 1 minute
o Ukrcavanje u brodicu za spasavanje njezine kopletne posade mora se izvrsiti u roku
od najvise 3 minute
o 2 clana posade moraju obaviti pripreme za ukrcaj i spustanje brodice u roku od 5
minuta od alarma
o sve brodice za spasavanje sa kompletnom posadom i opremom moraju biti spustene u
more u roku od 10 minuta od davanja signala za napustanje

Zapovjednik je odgovoran za raspored za uzbunu, te mora osigurati da raspored za uzbunu (Muster

List) je uvijek vidno istaknut na zapovjednickom mostu, strojarnici, salonu posade i salonu casnika.
Raspored uzbune mora biti uvijek azuriran i potpisan od zapovjednika broda (ukrcanog). Mora
sadrzavati pojedinosti o signalima za uzbunu, odnosno signal opceg alarma (napustanja broda) i signal
lokalnog alarma (pozar i nuznost)
- NAPUSTANJE BRODA
Svaki raspored za uzbune mora sadrzavati zamjene za kljucne osobe u slucaju njihove
onesposobljenosti. Takodjer mora sadrzavati duznosti svakog clana posade za slucaj nuznosti, kao i
zborno mjesto brodice dodijelno svakom od clanova posade.

6
SIGURNOST NA MORU

Svi clanovi posade moraju biti naznaceni na rasporedu uzbune, a isto vrijedi za osobe koje nisu
clanovi posade s time da se njima ne smije dati nikakve duznosti za slucajeve nuznosti, vec samo
zborno mjesto u slucaju napustanja broda.

Brodice za spasavanje nacin spustanja

Osnovni preduvjet sigurna koristenja brodica za spasavanje njihovo je sigurno spustanje u more uz
upotrebu soha ili odgovarajucih naprava. Bez obzira na izvedbu, sigurno je spustanje moguce pri
nagibu broda do 20 odnosno trima do 10. Taj je uvjet poostren za tankere i brodove za prijevoz
kemikalija odnosno plina, kojima je krajnji kut nagiba veci od 20 (propisuje ga MARPOL).
Sigurno spustanje brodica mora biti neovisno o brodskom sustavu napajanja, pa se u pravilu koristi
gravitacijska sila (ponekad rijetko akumulirana mehanicka energija). Spustanje moze obaviti samo
jedan covjek s palube ili iz brodice i pritom mora imati potpun nadzor nad spustanjem.
Ako se za spustanje koriste vitla s celicnim uzetom, ona moraju biti otporna na koroziju i na zakretanje
pri spustanju.
Brzina spustanja racuna se po izrazu: S = 0,4 + (0,02 * H)
H visina vrha sohe iznad mora

Uredjaj mora imati kocnicu zbog ravnomjerne brzine spustanja, a uobicajena je centrifugalna kocnica.
(kocnica za ogranicavanje najvece brzine spustanja i kocnica za zaustavljanje spustanja).
Svaki ugradjeni sustav mora imati mogucnost rucnog i motornog podizanja potpuno opterecene
brodice. Brzina podizanja motorom ne smije biti manja od 0,3 m/s. Motor moze biti elektro ili
pneumatski, a obavezan je i sigurnosni granicni prekidac koji ce iskopcati napajanje kad brodica dodje
do vrha sohe.

NACINI SPUSTANJA

o Gravitacijske sohe koriste gravitacijsku silu odnosno tezinu brodica. Nakon

oslobadjanja osiguraca, plovilo se spusta zbog vlastite tezine pri cemu nije potreban
ljudski rad niti vanjsko napajanje energijom. Ove sohe su danas u najsiroj upotrebi i to
u prvom redu zbog svoje pouzdanosti, brzine spustanja i razmjerno niske cijene.
o Slobodan pad da bi se brodica mogla spustiti slobodnim padom, mora biti potpuno
zatvorena i samouspravljujuca, postavljena na prikladnom koso polozenom lezistu s
kotacima, obicno na krmi broda s koje se spusta u more otpustanjem kocnice.
Nedostatak je jak udarac o morsku povrsinu, a prednosti su brzo napustanje broda i
brzina koju brodica ima vec u trenutku dodira s morem.
o Samooslobadjanje (Free Float) primjenjuje se na novijim brodovima kao pomocni
nacin spustanja brodica koji se inace spustaju slobodnim padom. Temelji se na izvedbi
nosaca brodice pri kojoj brodica nije pricvrscena za brod vec samo objesena. U
slucaju potonuca brodica ce, buduci da nije pricvrscena, ispasti iz svog lezista i
slobodno isplivati.

Sredstva za pozicioniranje i komunikaciju u nudi ( EPIRB, COSPAS-SARSAT,

INMARSAT, VHF )
Uredjaji za otkrivanje polozaja omogucuju odredjivanje polozaja broda ili ljudi u nezgodi ili
autonomno odredjuju polozaj broda u nevolji te o njemu izvjestavaju nadlezne ustanove. U takve
uredjaje koje brod mora posjedovati, spadaju EPIRB uredjaji COSPAS-SARSAT sustava ili Standard
E uredjaj INMARSAT sustava.

7
SIGURNOST NA MORU

COSPAS-SARSAT sustav utemeljen je posebnim dogovorom izmedju cetiri drzave SAD, Rusije,
Kanade i Francuske. Sustavom je predvidjeno da SAD i Rusija osiguraju svemirsku tehnologiju, a sve
cetiri drzave komunikacijske i mjerne uredjaje satelita. Sustav je operativan od 1982.
Ovaj sustav podrzava rad EPIRB-a (Emergency Position Indicating Radio-Beacon) na osnovnoj
frekvenciji od 406.025 MHz te 121.5 MHz.
Sustav se sastoji od:
o Zemaljskog dijela
Kontrloni centri (Mission Control Centre MCC)
Lokalni terminali (Local User Terminal LUT)
o Svemirskog segmenta
Sateliti sustava COSPAS na visini od 1000 km
Sateliti sustava SARSAT na visini od 850 km
Sateliti sustava GOES u geostacionarnoj putanji (35.700 km)
o Predajnika
Pomorski EPIRB
Zrakoplovni ELT (Emergency Locator Transmitter)
Kopneni PLB (Personal Locator Beacon)

U COSPAS-SARSAT sustavu polozaj EPIRB-a na zemlji odredjuje se mjerenjem Dopplerova pomaka

primljene frekvencije. Zbog toga sto se satelit krece velikom relativnom brzinom ( 7000 m/s) u
odnosu na EPIRB, udaljenost izmedju satelita i predajnika prilicno se mijenja. Zbog toga se mijenja
takodjer frekvencija koju prima satelit i dostavlja LUT-u. Na taj nacin matematicki se definira
hiperboloid. Vise parova opazanja u razmaku vremena rezultiraju vecim brojem hiperboloida koji se
svi sijeku u dvije tocke od kojih je jedna pozicija predajnika. Zbog toga sto je nagib putanje satelita
90, sustav ostvaruje globalnu pokrivenost.
Sustav podrzava dva nacina rada:
o Rad u tzv. realnom vremenu (Real-time Mode) podrzan je samo za frekvenciju od
121.5 MHz. Satelit mora dovoljno dugo vidjeti i predajnik i LUT na Zemlji da bi se
u LUT-u mogao odrediti polozaj predajnika. Zbog toga nije ostvarena globalna
pokrivenost.
o Globalni nacin rada (Global Mode) satelit mjeri primljenu frekvenciju, pamti je, te
je odasilje prema LUT-u pri prvom nailasku na njega. Time je osigurana globalna
pokrivenost za EPIRB uredjaje koji rade na 406.025 MHz, uz odredjeno vremensko
zakasnjenje.
LUT izrazunatu poziciju proslijedjuje dalje MCC-ovima koji obavjestavaju pridruzeni RCC koji
prenosi daljnju koordinaciju traganja i spasavanja RCC-u koji se nalazi u boljem polozaju za daljnje
vodjenje traganja i spasavanja.
Radi brzeg otkrivanja polozaja ljudi u nevolji, u COSPAS-SARSAT sustav ukljuceni su i GOES
sateliti. Ti su sateliti smjesteni u geostacionarnoj putanji i pokrivaju 3 svjetska oceana.

EPIRB uredjaji koji rade u okviru INMARSAT sustava (tzv. Standard E 1645.5-1645.5 MHz) ne
omogucuju autonomno odredjivanje polozaja EPIRB uredjaja, sto je osnovni razlog zasto takvih
uredjaja donedavno nije bilo na trzistu.
Ovakav EPIRB mora informaciju polozaja broda u nevolji dobiti od nekog drugog navigacijskog
uredjaja ili mu treba biti unijeta pomocu tipkovnice. Pustanjem u rad GPS satelitskog navigacijskog
sustava (1994.), poceli su se javljati EPIRB uredjaji s ugradjenim GPS prijemnikom.

EPIRB uredjaji koji se prihvacaju kao dio GMDSS opreme moraju imati prekidac za ukljucivanje,
moraju biti samooslobadjajuci (HRU), moraju imati plivajucu privezu, pokazivac rada te mogucnost
ispitivanja uredjaja. Napajanje uredjaja mora biti takvo da uredjaju omogucava rad od najmanje 48
sati.

3. Plovidbena straza postupak u sluaju dolaska zapovjednika na most

8
SIGURNOST NA MORU

Casnik straze je predstavnik zapovjednika i on je odgovoran za sigurnost plovidbe broda. On se uvijek

mora ponasati u skladu s odredbama vazecih pravila za izbjegavanje sudara na moru.

Casnik straze je odgovoran za sigurnu plovidbu, unatoc prisutnosti zapovjednika na mostu sve dotle
dok ga zapovjednik izricito ne obavijesti da on preuzima odgovornost za plovidbu.

Brodica za prikupljanje sputanje i nain koritenja

Iskustvo je pokazalo da na brodu treba imati sredstvo koje ce omoguciti brzo i ucinkovito spasavanje
ljudi iz mora. Zbog toga svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje (Rescue boat) duljine 3,8 do
8,5 metara za najmanje 5 osoba u sjedecem i za 1 osobu u lezecem polozaju. Svojim manevarskim
svojstvima mora omoguciti sigurno i brzo spustanje, spasavanje i podizanje, a izvodi se s krutim ili
pneumatskim dnom. Pramcani dio mora imati uzvoj ili pokrov u rasponu od 15% duzine. Dopustena je
ugradnja vajskih ili unutrasnjih motora koji mogu razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od
4 sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima. Za razliku od brodica za spasavanje, u
ove brodice je dopustena ugradnja odgovarajucih benzinskih motora, a mogu se koristiti i mlazni
pogoni koji su za takve brodice veoma prikladni.

Pneumatske brodice za prikupljanje moraju ispunjavati neke dodatne uvjete. Cvrstoca brodice mora
biti dovoljna za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice. Uzgon mora osiguravati jedna
komora podijeljena u najmanje 5 odvojenih potkomora tako da plovnost ne bude poremecena u slucaju
ostecenja jedne od njih i kada je brodica opterecena, ili dvije priblizno jednake komore. Svaka je
komora opremljena bespovratnim ventilom radi odrzavanja predvidjenog tlaka. Brodica mora biti tako
izgradjena da izdrzi boravak u moru najmanje 30 dana neprekidno odnosno neograniceno dugo pri
smjestaju na palubi broda.

Za spustanje brodica u pravilu se koriste namjenske dizalice koje omogucavaju spustanje u vremenu
kracem od 5 minuta.

Uz odobrenje nadleznih tijela dopusteno je zamijeniti brodicu za prikupljanje brodicom za

spasavanje, ali ta brodica mora odgovarati uvjetima koji se zahtijevaju za obje vrste brodice.

OPREMA BRODICE ZA PRIKUPLJANJE

Izuzev caklji, oprema brodice mora biti pricvrscena i spremljena u za to predvidjene vodonepropusne
prostore da se ne bi izgubila odnosno da ne bi smetala radnjama prijeko potrebnim tijekom spasavanja.

Brodica za prikupljanje mora imati:

o Odgovarajuci broj plivajucih vesala za pokretanje brodice u mirnom moru

o Plivajuci ispolac
o Kompas s osvjetljenjem
o Zavlacno sidro s konopcem dugim najmanje 10 metara
o Privezaljku pricvrscenu na pramcu, opremljenu mehanizmom za oslobadjanje
o Uze za tegljenje ne krace od 50 metara
o Vodootpornu elektricnu svjetiljku za odasiljanje Morseovih signala, s rezervnim
baterijama i zaruljom
o Zvizdaljku ili slican zvucni signal
o Pribor za prvu pomoc
o 2 plivajuca konopca za spasavanje s prstenima, duga najmanje 30 metara
o reflektor za traganje s vodoravnim i okomitim sektorom od 6 i jacine svjetala 2.500
svijeca, s izvorom napajanja dovoljnim za 3 sata neprekidnog rada
o Radar-reflektor
o Sredstva za zastitu od gubitka topline za 10% osoba u brodici (ili najmanje 2)

9
SIGURNOST NA MORU

o Prijenosnu opremu za gasenje pozara pogodnu za gasenje pozara tekucina

Uz to kruta brodica za prikupljanje mora imati: caklju, kablic i noz ili sjekiru. Pneumatska brodica
takodjer mora imati plivajuci sigurnosni noz, 2 spuzve, rucni mijeh ili crpku, opremu za manje
popravke odnosno za odrzavanje brodice i sigurnosnu caklju.

Naputanje broda obaveza prikupljanja putnika, koritenje pirotehnikih sredstava

Odluku o naputanju broda a zatim i naredbu, donosi iskljuivo zapovjednik broda. Odluka se
donosi onog trenutka kad je s obzirom na situaciju i uvjete u kojima je dolo do nezgode, (stanje
broda, jaina vjetra, stanje mora sposobnost odnosno uvjebanost i organiziranost posade) te po
vlastitom uvjerenju za posadu i putnike sigurnije prei u amce ili splavi za spaavanje negoli ostati na
brodu. Uvjebanost i organiziranost posade kljuni je element za izbjegavanje paninih situacija a time
i uspjeno provoenje akcije naputanja broda to svakako upuuje na nunost estog i pravilnog
provoenja vjebi naputanja broda.

Priprema za naputanje podrazumijeva sve radnje prije sputanja amaca ili splavi u more, a s tim
radnjama mora biti upoznat svaki lan posade i putnik. (raspored za uzbunu).Svaki lan posade
odnosno putnik duan je odmah nakon ukrcaja na brod upoznati se sa sadrajem rasporeda za uzbunu
tj s dunostima za sluaj naputanja broda ili poara, te potom sa smjetajem sredstava za spaavanje
(smjetaj amca kojem pripada po rasporedu, smjetaj osobnih sredstava za spaavanje-prsluka,
termozatitnog odjela, smjetaj rezervnih prsluka). Na odreenom mjestu u kabini potrebno je imati
spremnu toplu odjeu pogodnu za naputanje broda i baterijsku svjetiljku. Efikasno naputanje broda
ovisi prije svega o vremenu koje nam stoji na raspolaganju za naputanje broda te uvjebanost
odnosno organiziranost posade. Vrijeme je ono na koje ne moemo utjecati jer ovisi o vanjskim
faktorima, ali zato moemo maksimalno utjecati na uvjebanost i organiziranost posade. Posada se
sakuplja na za naputanje predvienom mjestu (amci) a na putnikom brodu je okupljanje putnika
predvieno na tzv. muster stations a zatim uz pomo asnika putnici se dovode do amaca.

Da bi naputanje broda bilo to uspjenije provedeno, na brodu su na prikladnim mjestima postavljene

standardizirane fluorescentne oznake tzv. IMO safety signs, koje upuuju posadu na odreene radnje
(kretanje, izlazi), odnosno oznaavaju poloaj ili smjetaj odreene opreme.

Svaki amac mora imati potreban broj lanova posade. Jedan lan posade (asnik) zapovjeda
sputanjem i upravljanjem amca nakon to je sputen u more. Zapovjednik amca mora imati i svog
zamjenika a oba moraju biti autoritativne i odlune osobe koje moraju pored svojih zaduenja
provoditi red i disciplinu u amcu izbjegavajui pri tome panine, histerine i stresne situacije koliko
je god to mogue.

Postupci prilikom naputanja broda ukljuuju (nakon odluke o naputanju) smanjenje brzine broda
na 2-3 v kako bi se amci mogli bez tekoa spustiti. Nakon oglaavanja znaka za naputanje broda
(7+1) svaka osoba mora obui toplu odjeu (bez obzira na vanjsku temperaturu), a preko odjee
navlai se prsluk koji se mora pravilno pritegnuti. Nakon toga osobe postupaju prema rasporedu
:zatvaraju pojedine otvore na brodu, odnosno pripremaju amce za sputanje a ostali donose ostala
sredstva za spaavanje (prijenosna radio stanica, epirb, radar transponder, pirotehnika,deke). Ukoliko
brod sigurno tone a raspolaemo s dovoljno vremena, treba donjeti dodatne koliine hrane i vode a od
ostalih sredstava navigacijske karte, nautiki godinjak, sekstant, dalekozor, depni GPS ).

Od pirotehnickih sredstava na brodu imamo sljedece:

o 12 raketa sa padobranom koje se nalaze na zapovjednickom mostu

10
SIGURNOST NA MORU

o 4 rakete sa padobranom u svakom camcu za spasavanje

o 6 rucnih baklji u svakom camcu za spasavanje
o 2 plutajuca dimna signala u svakom camcu za spasavanje
SIGNALNE RAKETE
Signalne rakete lagana su prijenosna sredstva sto se koriste za privlacenje paznje brodova u blizini.
Ispaljuju se najcesce iz ruke i dosizu visinu od najmanje 300 metara. Nakon te visine izbacuju
padobran i aktiviraju specijalnu baklju koja gori jarkocrvenom bojom jacine najmanje 30000 svijeca,
najmanje 40 sekundi uz brzinu pada od najvise 5 metara u sekundi. Na raketama je otisnuto uputstvo o
koristenju, cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji, a mogu se koristiti danju i nocu.
RUCNE BAKLJE
Rucnim bakljama tocno se oznacuje polozaj camca ili splavi. Izradjene su tako da nakon aktiviranja
gore ravnomjerno, jarkocrvenom bojom, najmanje jacine 15000 svijeca bar jednu minutu. Rucne
baklje uronjene u vodu 10 cm ne gase se 10 sekundi i ne smiju predstavljati opasnost za camac ili
splav. Uputstvo o koristenju otisnuto je na bakljama, a cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji.
PLUTAJUCI DIMNI SIGNALI
Plutajuci dimni signali nakon aktiviranja ravnomjerno izbacuju dim jarke boje najmanje 3 minute
nakon sto plivaju u mirnoj vodi. Namijenjeni su privlacenju paznje zrakoplova u blizini, ne mogu se
ugasiti kratkotrajnim uranjanjem u vodu, a prilikom aktiviranja ne reagiraju eksplozivno. Nedostatak
im je sto zbog vjetra ne pokazuju tocan polozaj camca ili splavi, i sto se mogu koristiti iskljucivo
danju.

Temeljno nacelo pri koristenju pirotehnickih sredstava je razumna i pravodobna upotreba, imajuci na
umu njihov ograniceni broj. Njihovo se koristenje moze dopustiti jedino ako su ljudi u brodici ili
splavi sigurni da u blizini ima osoba koje mogu vidjeti signal.

Spreavanje oneienja mjere predostronosti pri ukrcaju goriva

Mjere zastite i postupci pri ukrcaju goriva propisani su SOPEP prirucnikom. Kod ukrcajnog prikljucka
na palubi postavlja se stalna straza koju obicno obavlja posada stroja i dezurni casnik stroja. Oni
moraju imati nacin komunikacije sa strojem i mostom (radio-veza). Brod pokazuje crvenu zastavu (B)
ili po noci crveno svjetlo vidljivo sa svih strana. U blizini prikljucka mora biti pripremljena oprema za
ciscenje u slucaju izljevanja. Odljevi sa palube moraju biti zatvoreni, izljevna kosara mora biti cista.
Takodjer se mora dogovoriti nacin komunikacije izmedju broda i terminala (barze).

ISPS obveznost (Grupa 1.)

4. Plovidbena straa
Meteoroloska upozorenja dijele se na ona za otvoreno more i oceane, te na upozorenja za zatvorena
mora i priobalna podrucja.

Meteorloloska izvjesca trebaju imati sljedece sastavne dijelove:

o Upozorenje
o Situacija
o Prognoza
o Sifrirana sinopticka analiza i prognoza
o Sifrirana meteoroloska izvjesca odabranih brodskih postaja
o Sifrirana meteoroloska izvjesca odabranih kopnenih postaja

11
SIGURNOST NA MORU

Komunikacijska sredstva za predaju upozorenja mogu biti obalna (Navtex) ili oceanska (Inmarsat C ili
HF radio-telex).
Optimizaciju putovanja sa stajalista sigurnosti ponekad obavljaju privatne organizacije za
odgovarajucu naknadu i pritom imaju ulogu savjetodavca zapovjednika (Oceanroutes SAD).
Casnik u strazi mora pozorno pratiti sve meteoroloske parametre koje je u mogucnosti izmjeriti te
pratiti sve vremenske izvjestaje. Vazno je pravodobno izvjestiti zapovjednika o naglim promjenama
vremena.

Preivljavanje na moru podizanje osoba iz mora, koritenje splavi za spaavanje

Splavi za spasavanje smjestaj i odrzavanje, komunikacija sa spasavateljima

Uz camce za spasavanje, jedino sredstvo koje omogucuje duzi boravak ljudi na moru nakon
napustanja broda jesu splavi za spasavanje. Razlika je u propulziji, splav je bez ikakvog pogona i
slobodno pluta pod utjecajem vjetra i mora. S obzirom na konstrukciju dijelimo ih na krute i
pneumatske splavi. Splav mora biti dovoljno cvrsta da sigurno izdrzi boravak na moru bar 30 dana.
Kolicina i kapacitet splavi:
o Ako postoje 2 camca za spasavanje 100% u svakom camcu + 100% u splavima
o Ako je jedan camac 100% u camcu + 200% u splavima
o Ako je brod duzi od 150 metara mora biti jedna splav na pramcu kapaciteta za 6 osoba
Tehnicke karakteristike;

o Mora izdrzati pad s visine od najmanje 18 metara bez ostecenja

o Potpuno opterecena splav moze se tegliti brzinom od 3 cvora
o Spusta li se pomocu soha, potpuno opterecena mora izdrzati udarac u brod brzinom
3,5 m/s odnosno pad s visine od 3 metra
o Pokrov mora izdrzati skok covjeka s visine od najmanje 4,5 metra, izradjen je od
dvostrukog materijala i izveden tako da omogucuje siguran i relativno udoban boravak
ljudi i zastitu od vanjskih utjecaja
o Oko splavi i s unutrasnje strane nalazi se plutajuci konopac sto sluzi za pridrzavanje

Splav se aktivira povlacenjem privezaljke ili pomocu hidrostatske kuke. Aktiviranje pomocu
privezaljke izvodi se povlacenjem privezaljke rukom ili bacanjem u more splavi kojoj je privezaljka
vezana za cvrsti dio broda. Povlacenjem privezaljke otvara se ventil na posudama s plinom pod
pritiskom koji napuhava komore. Hidrostatska kuka je mehanizam sto oslobadja i aktivira splav u
trenutku kad tijekom potonuca broda splav dospije na dubinu vecu od 4 metra.

Jednom tjedno mora se obaviti vizualna kontrola ispravnosti camaca i splavi za spasavanje, spasilackih
camaca i opreme za spustanje. Pneumatske splavi, prsluci za spasavanje na napuhivanje i hidrostatske
kuke mora pregledati strucni servis jednom na godinu. Na brodu povremeno valja vizualno pregledati
kontejnere u koje su smjestene splavi. Posebnu paznju valja posvetiti odrzavanju cistoce hidrostatskih
kuka jer necistoca i korozija mogu blokirati membranu ili oprugu mehanizma za otpustanje kuke.

Neposredno nakon naputanja broda, a prije udaljavanja brodice od broda treba provjeriti ima li ljudi u
moru. Ako ih ima treba ih prihvatiti u brodice ili splavi dok su u vidokrugu. Ako su ljudi u moru slabi
ili ozljeeni treba koristiti kopu na leima prsluka odnosno jakobice za ukrcaj.

Iscrpljene osobe prihvaaju se ispod pazuha i za kopu na prsluku. Ako je potrebno ui u more, radi
pripomoi podizanja osobe u amac, obvezno je imati prsluk koji e biti privezan konopcem za splav
ili brodicu kako se zbog vjetra struje ili valova brodica ne bi udaljila bre negoli ovjek moe plivati.

12
SIGURNOST NA MORU

Plovidba broda plovidba u magli i pri slaboj vidljivosti

Pogorsanjem vidljivosti potrebno je pojacati strazu na zapovjednickom mostu (pozvati kormilara i
obavijestiti zapovjednika), ukljuciti dodatni radar, pozorno slusati VHF Ch.16 i motriti. Vecina
kompanija propisuje koja vidljivost se uzima za smanjenu (npr. kontejnerski brodovi 3 M).
U magli je potrebno davati zvucne signale za smanjenu vidljivost brod koji se krece kroz vodu daje
jedan dugi zvuk u vremenskim razmacim od najvise 2 minute. U prometnim podrucjima cesto je
potrebno smanjiti brzinu jer COLREG definira sigurnu brzinu kao onu pri kojoj se mozemo zaustaviti
u polovici podrucja vidljivosti. Kod dugackih brodova (VLCC) pozeljno je postaviti osmatraca na
pramac. U obalnim podrucjima takodjer je potrebno stalno kontrolirati dubinu.

Spreavanje oneienja SOPEP plan i obaveza izvjetavanja obalne drave

SOPEP (Shipboard Oil Pollution Emergency Plan) je prirucnik kojeg mora imati svaki brod koji ima
knjigu o uljima tj. tanker veci od 150 t i svaki brod veci od 450 t. Njegova namjera je da zapovjednika
broda, clanove posade i osobe na kopnu prakticno uputi sa postupcima u slucajevima oneciscenja i
opasnostima od oneciscenja uljem.

SOPEP mora sadrzavati :

o Postupak za dojavu u slucaju uljnog izljeva

o Popis tijela i osoba koje o tome valja izvijestiti
o Podroban opis mjera koje se odmah imaju poduzeti radi smanjenja ili obustave
daljnjeg istjecanja
o Postupke pri suradnji s drzavnim i mjesnim vlastima, kako bi se oneciscenje svladalo

Obveza izvjescivanja obalne drzave o svakoj uljnoj mrlji, njezinoj velicini, vrsti i uzroku valja
izvjestiti mjerodavne organe, a biljeske o nezgodi valja unijeti u knjigu o uljima na tankeru i u
Dnevnik Terminala. U slucaju da je izliveno 100 tona ili vise, izvjesce se priprema u obliku i na nacin
koji propisuje medjunarodna pomorska organizacija (IMO). Izvjesce se upucuje vlastima pojedine
drzave, a ako se brod nalazi van nadleznosti pojedine drzave, onda vlastima zastave broda. U svakom
od tih slucajeva, izvjescuje se i upucuje IMO.

ISPS trajni zapis o brodu, svjedodbe

Najvaniji dokument o sigurnosnoj zatiti broda je Meunarodna svjedodba o sigurnosnoj zatiti
broda tj. International ship security certificate. (ISSC)

Ovu svjedodbu izdaju RSO-i a to su Registri. (RSO Recognize security organization- Priznata
organizacija za sigurnosnu zatitu)

Temeljem izvrene procjene lukog prostora i odobrenog Plana sigurnosne zatite za luki prostor,
nadleno tijelo (RSO) izdat e toj luci dokument pod nazivom Izjava o sukladnosti luke tj. Statement
of compliance of a port facilities.Oni ovu svjedodbu izdaju nakon poetnog ili obnovnog pregleda
broda po pitanju sigurnosne zatite.

13
SIGURNOST NA MORU

Slijedei vaan dokument je tzv. kontinuirano praenje povijesti broda tj. Continuous Synopsis
Report (CSR).

CSR mora sadravati:

- zastavu broda i datum upisa u upisnik brodova

- identifikacijski broj broda (IMO broj)
- ime broda i luku upisa
- naziv i adresu vlasnika broda
- naziv i adresu zakupoprimca
- naziv kompanije
- naziv klasifikacijskog drutva
- naziv RSO a koji je izdao ISSC, DOC i SMC
DOC je Dokument of compliance odnosno Potvrda o usklaenosti koju je duna priskrbiti kompanija
po ISM kodu. SMC je Ship management certificate odnosno Potvrda upravljanja sigurnou koju mora
imati svaki brod po ISM kodu. Vidi ISM kod.
Unutar CSR-a mora se voditi tona evidencija o svim unajmiteljima i bivim vlasnicima broda to
znai da se ovaj dokument praktiki vodi od porinua broda do njegova povlaenja iz eksploatacije.

Zapisi koji se moraju uvati unutar vremena propisanog nacionalnim propisima su:

- datumi provedbe obuke i vjebi sigurnosne zatite

- opis sigurnosnih prijetnji
- datumi i razlozi promjene razine sigurnosne zatite
- unutranje provjere i pregledi sigurnosne zatite
- komunikacije koje se odnose na sigurnosnu zatitu broda
- datumi i razlozi izmjena i dopuna na Planu sigurnosne zatite
- odravanje i testiranje sustava i ureaja te opreme za sigurnosnu zatitu

U vezi s pregledima na brodu od strane ovlatenih inspekcija moraju postojati sljedei zapisi:

- valjanost svjedodbi
- trenutna razina sigurnosne zatite na kojoj brod radi
- svi podaci o dojavama i obavijestima koje se tiu sigurnosne prijetnje

Najvaniji zapis o mjerama sigurnosne zatite je svakako Plan sigurnosne zatite broda (SSP). On
pored navedenog, mora sadravati postupke izvjeivanja o sigurnosnim prijetnjama. O sigurnosnoj
prijetnji, brod mora izvjetavati nadlenu dravnu upravu zemlje iju zastavu vije, nadlene uprave
obalnih drava i kompaniju (drutvo). U skladu s time vlade drava ugovornica moraju staviti na
raspolaganje osobe i objaviti nain stupanja u vezu za sluaj sigurnosne prijetnje. Vaan zapis je i onaj
o procjeni sigurnosne zatite broda odnosno Ship security assesment (SSA). Taj se zapis uva u
kompaniji a on sadri i zapise o uvjebavanju.

Prosudbe i provjere provode se u cilju utvrivanja uinkovitosti cijelog sustava sigurnosne zatite pa
tako i Plana. Obavljaju se prema postupcima koji su utvreni Planom. Postupci se dijele na one o
procjeni uinkovitosti sustava sigurnosne zatite i na postupke pregleda, izmjena i dopuna Plana
sigurnosne zatite broda. asnik za sigurnosnu zatitu na brodu (SSO) i zapovjednik broda moraju
stalno nadgledati primjenjivost i uinkovitost Plana, te o svim nedostacima izvijestiti asnika za
sigurnosnu zatitu u drutvu CSO-a .

Ako je za vrijeme procjene ili pregleda otkrivena kakva neusklaenost, ona se mora dokumentirati to
znai da se svaka neusklaenost mora identificirati, dojaviti a zatim i ispraviti. asnik za sigurnosnu
zatitu broda duan je o svakom nedostatku izvijestiti asnika u kompaniji koji e odluiti da li
nedostatak zahtjeva izmjene i dopune Plana. Izmjene i dopune odobrava nadlena Prepoznatljiva

14
SIGURNOST NA MORU

(priznata) organizacija (RSO) koja e ako je potrebno ponoviti postupak procjene i aurirani Plan
ovjeriti.

5. Dranje strae obveznosti

Poglavlje VIII STCW propisuje nacine obavljanja straze te, posebice, mjere za sprecavanje
nezeljenih posljedica umora.

Plovidbena straa preuzimanje strae

Preporuka je da casnik koji preuzima strazu dodje na most 15 minuta prije pocetka njegove straze.

Casnik straze ne smije predati strazu casniku slijedece smjene ako zapazi da je on u stanju koje mu ne
dopusta da djelotvorno obavlja svoje duznosti. Ako sumnja, casnik straze treba o tome obavijesti
zapovjednika. Casnik koji preuzima strazu mora provjeriti da su clanovi njegove smjene sposobni za
obavljanje svojih duznosti, a osobito da se mogu prilagoditi za izvidjanje u mraku.

Casnik straze ne smije preuzeti strazu sve dotle dok se nije posve prilagodio uvjetima izvidjanja i dok
se nije osobno upoznao sa:

o Postojecim naredbama i drugim posebnim uputama zapovjednika u vezi s plovidbom

broda
o Pozicijom, kursom, brzinom i gazom broda
o Prevladavajucim i predvidjenim stanjem plime i oseke, strujom, vremenskim
prilikama, vidljivoscu i njihovu utjecaju na kurs i brzinu
o Prilikama plovidbe, a osobito sa:
Upotrebnim stanjem svih navigacijskih i sigurnosnih uredjaja kojima
se koristi ili ce se koristiti
Devijaciji girokompasa i magnetskog kompasa
Prisutnoscu i kretanju brodova na vidiku ili onih za koje se zna da su
u blizini
Uvjetima i opasnostima plovidbe koje ce vjerojatno nastupiti za
vrijeme straze
Mogucim ucinkom nagiba, pretege, trim, gustoce vode i dubinom
ispod kobilice

Ako se straza treba smijeniti u trenutku kada se izvodi manevar ili druga radnja za izbjegavanje
opasnosti, nju treba odgoditi sve dotle dok se ta radnja ne dovrsi.

Plovidba u nevremenu prijam meteorolokih izvjea i izbjegavanje tropskog ciklona

Komunikacijska sredstva za prijem meteoroloskih izvjesca i upozorenja mogu biti obalna (Navtex,
VHF) ili oceanska (Inmarsat C, MF/HF telefonija ili radio-telex). Osnovno je sredstvo predaje obalnih
upozorenja NAVTEX sustav. Upozorenja kojima se pokrivaju otvorena mora, mogu biti upucena
koristenjem INMARSAT satelitskog sustava pri cemu se koristi mogucnost poboljsanog grupnog
poziva (EGC) ili pomocu uskopojasnog izravno-tiskajuceg sustava (NBDP) na MF/HF frekventnom
podrucju. Potrebno je hitno obavjestiti zapovjednika o primitku meteoroloskog izvjesca koji je
relevantan za brod na kojem se nalazimo, kao i uputiti ostale casnike koji drze plovidbenu strazu.
Na sjevernoj hemisferi polovica ciklona koja se nalazi na desnoj strani tropskog ciklona za brodove
opasnija od one na lijevoj strani. To narocito vrijedi za prednji desni kvadrant. Na juznoj hemisferi je
obrnuto. Taj dio ciklona se naziva opasni kvadrant i u njemu je rezultantni vjetar jaci nego sto bi on

15
SIGURNOST NA MORU

bio prema barickom gradijentu, pa je i more jace razvijeno, a smjer vjetra zanosi brod prema stazi i
celnom dijelu ciklona.

Sredstva za spaavanje vrste, smjetaj, koliina

Sredstva za spasavanje mogu se podijeliti na:
o Osobna sredstva za spasavanje
Prsluk za spasavanje
Pojas za spasavanje (kolut)
Termozastitno odijelo
Ostala sredstva
o Brodica za spasavanje
o Brodica za prikupljanje
o Splav za spasavanje

Nacelno putnicki brod mora imati ukupno dovoljno mjesta u brodicama i splavima za smjestaj
najmanje 125% od ukupnog dopustenog broja ljudi na brodu. Nacelno, teretni brod mora imati
slobodnih mjesta u brodicama i splavima za prezivljavanje tri puta (300%) vise nego je najveci
dopusteni broj clanova posade.

Prsluk (life jacket) je osnovno osobno sredstvo za spaavanje u sluaju naputanja broda.

Osnovna namjena prsluka je da sprijei utapanje ovjeka usljed premorenosti ili nesvjestice.
Razlikujemo prsluke za odrasle i prsluke za djecu.Osoba ukrcana na brod mora podesiti pojas prema
svojoj fizionomoji kako se ne bi desilo da u kontaktu sa morem pojas isklizne. Osobito je vano
pritisniuti gornji dio pojasa (rukama u kri) prema dolje u trenutku iskakanja kako ne bi dobili udarac
u bradu.

Prema izradi prsluke dijelimo na:

- prsluke iji uzgon ovisi o krutoj tvari

- prsluke na napuhavanje
- Prsluci za spaavanje su otporni na plamen, utjecaj nafte i derivata a moraju omoguiti dovoljan
uzgon da da u mirnoj vodi usta onesvjetene osobe budu najmanje 120 mm iznad vode i da dovede
tijelo osobe za najmanje 5 s u pooaj koji omoguuje normalno disanje. Uzgon prsluka ne smije
pasti za vie od 5% nakon 24 sata provedenih u moru. Svaka osoba s prslukom mora biti u stanju
preplivati manje udaljenosti i ukrcati se u amac za spaavanje.
- Svaki prsluk mora biti opremljen zvidaljkom i svjetlom iji izvor napajanja mora dati intezitet
svjetla od 75 cd najmanje 8 sati. Svjetlo moe biti konstantno ili na bljeskove.
- Boja prsluka je naranasta a ima oznake od retroreflektirajuih materijala (maje oi).
- Na brodu mora biti dovoljan broj prsluka za sve osobe i posadu, a njihov smjetaj mora biti vidno
oznaen.
- Na putnikim brodovima mora biti dodatnih 5% prsluka na vidno oznaenim mjestima.

Pojas (kolut) za spaavanje (life ring) sprijeava utapanje ovjeka koji se nenadano nae u
moru (pad). Bacanjem pojasa to mora biti uinjeno odmah nakon dojave, ujedno se oznaava
pozicija pada ovjeka u more.(man over board)

16
SIGURNOST NA MORU

Oni su stoga smjeteni tako da se u svakom trenutku i vrlo jednostavno mogu baciti u more. Pojasevi
moraju biti ravnomjerno rasporeeni na obje strane broda od kojih bar jedan sa svake strane mora biti
opremljen plutajuim konopcem duljim od 30 m.

Najmanje polovina pojaseva mora biti opremljena samoaktivirajuim svjetlom, a najmanje dva moraju
biti opremljeni samoaktivirajuim dimnim signalima i smjetena na krilima mosta.

Prilikom bacanja pojasa u more povlai se konopac privren za osigura i aktivira se svjetlo te dimni
signal. Drugi kraj konopca mora biti privren za brod.

Na svakom pojasu mora velikim latininim slovima biti ispisano ime broda i njegova luka upisa.

Vanjski promjer pojasa ne moe biti vei od 800 mm a unutarnji ne manji od 400 mm. Masa pojasa ne
smije biti manja od 2,5 kg.

Svaki pojas ima konopac uvren u etirima ekvidistantnim tokama.

Izvor napajanja omoguuje emitiranje najmanje dva sata a isputanje dima mora trajati najmanje 15
min. (uronjeni u vodu, najmanje 10 s ).

Prema SOLAS konvenciji teretni brod do 100 m duine mora nositi 8 pojaseva, duine 100-150 m 10
pojaseva, 150-200 m 12 pojaseva, a brod 200-250 m 14 pojaseva.

Putniki brod do 60 m duine mora nositi 8 pojaseva, 60-120 12 pojaseva, 120-180 18 pojaseva, 180-
240 24 pojaseva, te vie od 240 m duine 30 pojaseva.

Termozatitno odijelo za spaavanje titi ovjeka u moru od hladnoe, odnosno omoguuje ovjeku
dui boravak u hladnome moru, te smanjuje rizik od hipotermije. Na svakom brodu mora biti dovoljan
broj odijela za svakog lana posade.

Postoje dvije vrste odijela:

- odijela to se oblae ispod prsluka za spaavanje

- odijela s vlastitim uzgonom pa je prsluk nepotreban (takvo odijelo opremljeno je svjetlom i
zvidaljkom)
Odijelo pokriva itavo tijelo osim lica, oblaenje mora trajati ne due od dvije minute.

Na svakom odijelu mora biti naznaeno da se oblai preko tople odjee. Temperatura tijela nakon
jednog sata provedenog u mirnoj vodi temperature 5 ne smije pasti za vie od 2. Ukoliko je odijelo s
vlastitom termoizolacijom temperatura tijela ne smije pasti vie od 2nakon 6 sati provedenih u vodi
temperature izmeu 0 i 2.

Osoba koja je bila sat vremena u vodi temperature 5mora biti u stanju uzeti olovku i pisati. Odijelo
mora ostati neoteeno odnosno vodonepropusno i nakon skoka sa visine od najmanje 4,5 m. Odijelo
koje ima funkciju i prsluka mora zadovoljavati uvjete kao prsluk za spaavanje.

Od 01.07.2002.za disanje u nudi SOLAS propisuje odreeni broj tzv.naprava za disanje za bijeg u
nudi (EEBD Emergency escape breathing device) te odreeni broj
rezervnih (spare). Koliina ovih naprava ovisi o tome dali se radi o putnikom
ili teretnom brodu.Ove naprave smjetene su u nadgrau, obino u salonima i
po kanielama (hodnicima) te u strojarnici a odreeni broj rezervnih mora se
nalaziti na komandnom mostu ili u safety lockeru. SOLAS propisuje njihov
broj po svakoj palubi. U strojarnici mora biti broj koji odgovara minimalnom
broju lanova posade stroja u jednoj smjeni. Njihov smjetaj oznaen je i na

17
SIGURNOST NA MORU

protupoarnom planu broda.Ove naparave omoguuju sigurnu zatitu dinih

organa i oiju te siguran bijeg iz nadgraa na otvorenu palubu za sluaj poara
ili nekog drugog uzroka stvaranja tetnih plinova po zdravlje ljudi.Upotreba
naprave je jednokratna te iznosi 10 minuta.

OSTALA OPREMA I SREDSTVA ZA SPAAVANJE

Tobogani za spaavanje spadaju u sredstva za spaavanje na putnikim brodovima koja omoguuju

da se putnici lake i bre spuste s brodske palube do amca ili splavi. Tobogani su od plastine mase u
obliku ljeba, a krajevi mu se privrste za palubu.

Hlae za spaavanje upotrebljavaju se kad je usljed strme obale i podvodnih grebena odnosno pliina
nemogue prii brodu amcima, a brod je doivio havariju u blizini takve obale.

Ovo sredstvo za spaavanje se sastoji u tome da se najprije s kopna pitoljem dobaci konopac na
postradali brod koji se privrsti za brod na najveoj moguoj visini (jarbol) Hlae su predviene za
spaavanje samo jedne osobe. Danas se u ovakvim sluajevima koriste posebno opremljeni hlikopteri.

Sprava za izbacivanje konopa (line throwler) satavni je dio opreme za spaavanje i njime mora biti
opremljen svaki brod. Svaki brod ima spravu za bacanje konopca
opremljenu s najmanje etiri kompleta raketa i konopaca. Sprava je u
vodonepropusnoj kutiji smjetenoj na zapovjednikom mostu. To je ureaj
koji mora biti u stanju izbaciti konop sa zadovoljavajuom tonosti na
udaljenost ne manju od 230 m. Tim se ureajem u sluaju nezgode
uspostavlja prvi kontakt izmeu dva broda ili izmeu broda i obale.

Nakon uspostavljanja prve veze s tankim konopom koji se inae

izbacuje pomou raketnog projektila, uspostavlja se sigurnija veza s
debljim konopom.

SIGNALNA SREDSTVA
Signalne rakete (parachute rockets)

su prijenosna sredstva koja se koriste radi privlaenja panje brodovima u blizini.

Ispaljuju se iz ruke i dosiu visinu od 300 m, a zatim se aktivira padobran odnosno
bakljakoja gori jarko crvenom bojom jaine 30 000 cd najmanje 40 s uz brzinu
padanja od najvie 5 metara u sekundi.Na svakoj raketi je otisnuto uputstvo o
nainu koritenja, a uvaju se u vodonepropusnoj kutiji. Mogu se kristiti i danju.
Osim u amcu za spaavanje nalaze se i na zapovjednikom mostu (12 komada).

Rune baklje (hand flares)

slue za tonu lokaciju amca ili splavi. Nakon aktiviranja gore ravnomjerno,
jarkocrvenom bojom jaine najmanje 15 000 cd, najmanje jednu minutu.
Uputstvo o koritenju takoer je otisnuto na tijelu baklje a uvaju se u
vodonepropusnoj kutiji.

Plutajui dimni signali (buoyant smoke signals)

nakon aktiviranja ravnomjerno izbacuju dim jarke boje (naranaste) najmanje tri
minute nakon to zaplivaju u mirnoj vodi. Namjenjeni su privlaenju panje

18
SIGURNOST NA MORU

zrakoplovima ali i brodovima u blizini. Ne mogu se ugasiti u sluaju kratkotrajnog

uranjanja u vodu. Nedostatak je to usljed djelovanja vjetra ne mogu pokazati toan
poloaj unesreenih a jedan od bitnih nedostataka je i taj to se moe koristiti
iskljuivo danju.

SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU

Radar transporder (SART search and rescue radar transporder)je ureaj koji emitira
elektromagnetske valove na radarskom zaslonu vidljive u obliku sektora.

Na radaru je tada mogue oitati udaljenost i pramani kut (azimut) te locirati

poziciju unesreenih.Brod je opskrbljen s dva takva ureaja koji su smjeteni na
svakoj strani komandnog mosta ,a lanovi posade zadueni su u skladu sa
rasporedom za uzbunu odnosno naputanja broda,da ih u sluaju naputanja broda
uzmu u amac odnosno splav za spaavanje., prijemnika, antene i izvora napajanja.
Malih je dimenzija i lako se moe smjestiti u amac. Nalazi se u vodonepropusnom
kontejneru s vlastitim uzgonom te je zatiena od mehanikoh udaraca. Ureajem
moe rukovati svaka osoba a signali pogibelji mogu se emitirati automatski.

Izvor napajanja je baterija koju treba redovito provjeravati i ako jeneophodno

puniti.

Prijenosni VHF ureaji

su sastavni dio GMDSS opreme a radi se o tzv.Walkie talkie ureajima

naranaste boje namjenjenim iskljuivo za komunikaciju izmeu
zapovjednitva broda a u sluaju naputanja broda ureaji se uzimaju u amac
odnosno splav za spaavanje. Svaki brod mora imati najmanje tri takva
ureaja s rezervnim

Prijenosna radiostanica Sastoji se iz predajnika baterijama i punjaima a smjeteni su na za

to predvienom mjestu na komandnom mostu.

Sredstva za radiopozicioniranje

Omoguuju automatsko pozicioniranje objekta u opasnosti od

strane jedinica za traganje i spaavanje. Od 1982. g. za lociranje osoba
u nevolji koriste se sateliti, a ureaji rade na posebnim frekvencijama.
Ukoliko se ureaj aktivira runo onda je radna frekvencija 121,5 Mhz,
a ukoliko se samoaktivira (u sluaju potonua broda) onda je
frekvencija 406 Ghz. Sustav koji radi na 406 Ghz (tzv.cospas.sarsat)
je mnogo precizniji.Prema SOLAS u na brodovima su obavezni manji
runoaktivirajui ureaji tzv EPIRB (emergency position indicating
radio beacon) koji rade na frekvencijama 121,5 i 243 Mhz.

Osnovna namjena ureaja je da privuku panju zrakoplovima koji lete

u blizini. Ureaj je manjih dimenzija smjeten u jarkoobojenu
kontejneru s vlastitim uzgonom i otporan na pad s visine. Aktivira se

19
SIGURNOST NA MORU

runo a napaja baterijom iji je rok trajanja jedna godina. Baterija

omoguuje emitiranje neprekidno 24 sata.

Signal koji se emitira na 406 GHZ odailje se tzv. COSPAS-SARSAT sustavom. Signal prima satelit
koji zatim signal odailje na zemlju. Ovaj signal prima satelitska antena koja ga zatim prosljeuje u
najblii centar za koordinaciju traganja i spaavanja.

Znajui poziciju na kojoj je epirb aktiviran, centar e uzbuniti najblie brodove i zrakoplove koje e
uputiti na mjesto nezgode ili potonua.

AMCI ZA SPAAVANJE I OPREMA

amac za spaavanje omoguuje dui boravak ljudi na moru nakon naputanja broda usljed potonua
ili neke druge havarije. Budui su okolnosti u kojima se amci sputaju u pravilu viestruko opasne,
najvea se panja usmjerava na sigurnost i konstrukcijsku vrstou amca.

Ovi amci graeni su od drva, aluminija, stakloplastike ili su elini. Danas se vie drveni amci ne
koriste jer oni u pogledu vrstoe i sigurnosti ne mogu udovoljiti zahtjevima SOLAS konvencije.
Naime drvo zahtjeva esto odravanje, amci imaju relativno veliku masu a usljed razlika u
temperaturama dolazi do propadanja i rasuivanja drva. Aluminijski i elini amci takoer izlaze iz
upotrebe jer su podloni koroziji i zagrijavanju.

Danas su osnovni materijali za gradnju amaca za spaavanje razne vrste stakloplastike. Tako
izgraeni amci otporni su prema truljenju, vatri i koroziji, ne mogu se rasuiti. Najvea je prednost
ovakvih amaca to ih nije potrebno odravati jer nisu podloni utjecaju atmosferlija.

Struktura amca sastoji se iz triju osnovnih djelova: trup, klupe, kabina. Pokrov i trup izrauju se
tzv. sandwitch tehnologijom gdje se meuprostor izmeu dvaju slojeva ispunjava odgovarajuom
smjesom. Obino je to pliuretanska pjena koja ujedno poveava uzgon amca a ima funkciju i
izolatora jer poveava zatitu od hladnoe i topline.

amac za spaavanje konstruiran je tako da u svakom momentu ima pozitivan stabilitet a u loim
vremenskim uvjetima dovoljnu visinu nadvoa osobito kad se u njemu nalazi maksimalno dozvoljen
broj osoba i oprema.

Dodatni (rezervni) uzgon postie se plastinom pjenom koj se smjeta ispod klupa i u prostoru dvodna.

Radi poveanja uzdune vrstoe amci su konstruirani u dva dijela meusobno spojeni metalnom
kobilicom.

20
SIGURNOST NA MORU

Trup i pokrov moraju biti otporni na plamen, a sjedita moraju biti dovoljno vrsta da podnesu
optereenje osoba prosjene teine 100 kg.. Svaki amac mora izdrati pad u vodu s visine od 3 m
ili udarac o brod pri brzini 3,5 m/s.

U nijedan amac (bez obzira na veliinu) nije dozvoljeno ukrcati vie od 150 osoba. Mjesto za jednu
osobu definira se kao smjetaj osobe prosjene teine 75 kg s prslukom za spaavanje u sjedeem
poloaju.

Vrijeme ukrcaja u amac ogranieno je na 3 min a kao dio standardne opreme svakog amca su
jakobice koje omoguuju ukrcaj u amac. Svaki amac mora imati i motorni pogon koji se pokree
runo ili sustavom za startanje s dva neovisna izvora napajanja. Brzina optereenog amca je najmanje
6 v odnosno 2 v ako amac tegli splav za spaavanje s 25 osoba. amac mora biti opskrbljen
gorivom za rad motora 24 sata. Motori su dizel snage od 24 do 36 kw s unutranjim sagorjevanjem, a
upute za rad moraju biti u blizini samog motora.

amac mora imati mogunost sakupljanja kinice. Kormilo s rudom mora biti privreno za amac
(bez obzira ako postoji sustav daljinskog upravljanja). Oko amca postavljen je plutajui konopac za
laki prihvat osoba iz mora. Ovaj konopac nije postavljen u blizini kormila odnosno propelera amca.
S donje strane amca nalaze se rukohvati kako bi se u sluaju prevrtanja amca ljudi mogli popeti ili
ga pokuati okrenuti (ukoliko nije samouspravljujui).

Ispod sjedita nalaze se vodonepropusni prostori za spremanje hrane, vode i opreme podlone vlagi.

U svakom amcu mora postojati sustav za runo ili automatsko izbacivanje vode za sluaj naplave,
obino su to kaljune pumpe pogonjene motorom kapaciteta 150-200 l/min. Runa pumpa je
kapaciteta 10 l/min.

Dimenzije i broj osoba moraju biti jasno i trajno oznaene na amcu a ime i luka upisa broda moraju
biti napisane latinicom s obje strane pramca amca. amci su numerirani rednim brojevima i to na
desnoj strani broda neparni a na lijevoj parni. Teina nakrcanog amca ne smije prei 20 300 kg.

Na teretnom brodu na svakoj strani mora biti toliki broj amaca da ukupni kapacitet bude dovoljan za
ukrcaj svih osoba.

Putniki brodovi moraju imati dovoljan broj amaca za ukrcaj svih osoba, a na jednoj strani onoliki
broj da ukupni kapacitet bude dovoljan za smjetaj najmanje polovice od ukupnog broja osoba na
brodu.

Djelomino zatvoreni amci dozvoljeni su izmjenom konvencije iz 1983. godine na putnikim

brodovima.

Potpuno zatvoreni amci za spaavanje obavezni su na svim brodovima osim na putnikim a osim
standardnih zahtijeva moraju udovoljavati i nekim dodatnim zahtjevima. Ovi amci moraju omoguiti
vodonepropusno zatvaranje i zatitu svih osoba od svih vanjskih utjecaja. Osobe su zatiene od
djelovanja plinova iz motora a svako mjesto opremljeno je pojasom. To su tzv freefall amci a
sputaju se sa krme slobodnim padom aktiviranjem poluge tek kad su svi na svojim mjestima sigurno
vezani pojasima. U sluaju prevrtanja amac se sam uspravljuje..amac mora biti mogue spustiti i u
sluaju nepovoljnog poloaja broda (10trima i 20nagiba broda).

amci otporni na vatru obvezni su na tankerima odnosno svim brodovima koji prevoze opasni teret
a karakteristini su po sustavu za oplakivanje (hlaenje) vanjske povrine morskom vodom ime se
spreava poveanje temperature u amcu ako je ovaj zahvaen vatrom. Oplakivanje se vri uz pomo
pumpe i veeg broja rasporeenih sapnica.

21
SIGURNOST NA MORU

Vatrootporni amci moraju biti u stanju da najmanje 8 min budu izvrgnuti utjecaju vatre bez
posljedica za amac i osobe u njemu.. U sluaju prevrtanja sami se uspravljuju.

Spasilaki amac mora posjedovati svaki brod za smjetaj najmanje 5 osoba u sjedeem i jednu osobu
u leeem poloaju. Ovi amci su dimenzija od 4 do 8 m, a svojim manevarskim sposobnostima
omoguuje sigurno i brzo spaavanje ljudi kad to nije mogue uiniti amcima za
spaavanje.Spasilaki amci odlikuju se vrstom konstrukcijom a izgraeni su najee kao
kombinacija plastinog dna i pneumatskih komora. Komore su podjeljene u najmanje pet odvojenih
potkomora tako da se plovnost ne poremeti u sluaju oteenja. Svaka komora opremljena je
bespovratnim ventilom. Svaki spasilaki amac mora biti u stanju brzo i sigurno manevrirati pa se
ugrauju unutranji ili vanjski (benzinski) motori veih snaga (do 250 kw) ime razvijaju brzinu i do
35 v . Ovi amci moraju biti u mogunosti sigurno tegliti potpuno nakrcanu splav. Grade se amci
otvorenog, poluotvorenog i zatvorenog tipa.

Oprema (inventar) amca za spaavanje ukljuuje:

odgovarajui broj plutajuih vesala (s privrenim raljama), dvije aklje, plutajui kabli za vodu s
dva ispolca, uputstva o preivljavanju, kompas sa stalkom i osvjetljenjem, plovno sidro, pramana i
krmena privezaljka duine 30 m (samooslobodive pod optereenjem), dvije sjekire (pramac,krma),
posude za vodu 3 litre po osobi, hermetiki pakirana hrana 10 000 kj po osobi, etiri rakete s
padobranima, est runih baklji, dva plutajua dimna signala, vodotporna el. svjetiljka, heliograf s
uputama, kopija signala sigurnosti, zvidaljka ili slino za davanje zvunih signala, kutija prve
pomoi, est doza lijekova protiv morske bolesti, noi privren za amac, tri otvaraa za konzerve,
dva plutajua konopca za spaavanje s prstenom dulja od 30 m, runa pumpa, pribor za ribolov, alat za
manje popravke motora, prijenosni aparat za gaenje poara, radar reflektor, reflektor za traganje koji
moe osvjetliti objekt irok 18 m na udaljenosti 180 m s izvorom napajanja za 6 sati rada (3 sata
neprekidno), najmanje dva termozatitna odjela.

Preivljavanje na moru zatita od topline

Za osobe u brodici ili splavi visoke vanjske temperature visestruka su opasnost, posebice od suncanice
ili toplotnog udara. Uz to, javlja se opasnost od opeklina i povecana potreba za ionako ogranicenom
pitkom vodom, odnosno nastupa dehidracije.
Suncanica se javlja zbog duze izlozenosti suncevom zracenju bez odgovarajuce zastite glave. Toplotni
udar nastaje ako zakaze mehanizam hladjenja organizma (znojenje), pa zbog duzeg izlaganja visokim
temperaturama dolazi do povisene tjelesne temperature. Takodjer, pri trajnijem izlaganju suncu,
postoji opasnost od opeklina.

Znaci suncanice i toplotnog udara vrlo su slicni: glavobolja, vrtoglavica, povracanje, bol u trbuhu i
porast temperature. Osnovno je sprijeciti dugotrajno izlaganje glave odnosno tijela direktnim i
reflektiranim suncevim zrakama. Zato su otvorene i djelomicno zatvorene brodice opremljene
pokrovom koji valja postaviti cim prije.

Osobu koja ima suncanicu treba hladiti, umiti je, smociti joj ruke, stavljati hladne obloge i dati joj
malo vode. Osobu valja polegnuti i zaduziti nekoga da bdije ako joj zatreba pomoc. Bolesnik mora
mirovati sto duze, a najmanje 48 sati. Dobro je preko dana pokrov namociti morskom vodom i tako
sniziti temperaturu u splavi ili brodici.

22
SIGURNOST NA MORU

6. ISM postupci u sluaju opasnosti, ovlatena osoba

Brodar se obvezuje prema predvidjenom postupku propisati odgovorne osobe te radne postupke
(working procedures) koji su od posebnog znacenja za sigurnost broda i ljudi odnosno za zastitu
okolisa. To vrijedi i za postupke u slucaju predvidljivih opasnosti (potential emergency shipboard
situations) koje s obzirom na obiljezja broda, nacin rada, zemljopisno podrucje plovidbe i sl., mogu
ugrozavati sigurnost broda ili morskog okolisa. Sustav mora sadrzavati i postupke izvjescivanja,
rasclambe i poduzimanja korektivnih djelovanja u slucaju neuskladjenosti s odredbama sustava (non-
conformities), nezgoda ili dogadjaja u kojima je do nezgode moglo doci (near misses), s ciljem
sprecavanja njihova ponavljanja odnosno unapredjivanja sustava.
Kompanija mora ustanoviti postupke za pripremu planova i instrukcija, ukljucujuci check-liste ako je
primjereno, za sve kljucne brodske operacije koje se ticu sigurnosti broda i sprecavanja oneciscenja.
Razni zadaci moraju se definirati i povjeriti kvalificiranom osoblju.

Kompanija mora utvrditi postupke da identificira, prikaze i reagira na potencijalne izvanredne situacije
na brodu. Ona mora utvrditi programe za uvjezbavanje i pripremu posade za razne slucajeve opasnosti.

Sistem upravljanja sigurnosti (Safety Management System) mora utvrditi mjere koje osiguravaju da
Kompanija moze u svakom trenutku reagirati na izvanredne situacije, opasnosti i rizike koji se mogu
dogoditi na njenim brodovima.

Takodjer sistem mora osigurati da se sve nezgode i opasne situacije izvjescuju kompaniji, da se istraze
uzroci i provede njihova analiza, sve sa svrhom poboljsanja sigurnosti i sprecavanja oneciscenja.

Brodar mora utvrditi razgranicenje odgovornosti i nacine komuniciranja izmedju osoblja brodara i
zapovjednika odnosno clanova posade, pri cemu posebno mora istaknuti osobe odgovorne za
popunjenost osobljem i tehnicku ispravnost brodova kojim upravlja. Brodar mora imenovati i osobu,
ili osobe, s posebnim ovlastenjima (designated person) cija je zadaca da omoguci izravnu vezu
izmedju ljudi na brodu i najviseg rukovodstva brodara u pitanjima koja se ticu sigurnosti i zastite
okolisa. Posebnu odgovornost ta osoba ima u slucajevima kada su zbog bilo kojeg razloga
nedjelotvorni uobicajeni nacini prijenosa naloga i uputa.

Plovidbena straa postupak u izvanrednim okolnostima

Pri svakoj izvanrednoj okolnosti duznost casnika straze je obavijestiti o tome zapovjednika, pri cemu
je bitno da ga obavijestimo pravodobno. Nakon toga on je taj koji ce dati naredbe za daljnje postupke.

Casnik straze ce odmah obavijestiti zapovjednika:

o Ako nastupi smanjena vidljivost ili se u to sumnja

o Ako uvjeti prometa ili kretanja drugih brodova izaziva zabrinutost
o Ako se uoce teskoce u drzanju kursa
o Ako se ne ugleda kopno, navigacijska oznaka ili ne ocita odgovarajuca dubina u
ocekivano vrijeme
o Ako se neocekivano ugleda kopno ili navigacijska oznaka, ili ako promjene u
izmjerenim dubinama uslijede neocekivano
o Ako se pokvari glavni stroj, kormilarski uredjaj ili bilo koji bitan navigacijski uredjaj
o U jakom nevremenu, ako se sumnja da zbog nevremena moze nastati steta
o U svakoj nuzdi ili drugoj situaciji kada je posrijedi bilo kakva sumnja

Izvanredne okolnosti su obradjene unutar ISM kodeksa i za to su predvidjene odgovarajuce check

liste.

23
SIGURNOST NA MORU

Brodice za spaavanje postupci nakon naputanja broda grupa 2. i 3.

Spreavanje oneienja izvori oneienja i mjere spreavanja pri pojedinim radnim postupcima
(krcanje goriva) grupa 3.

ISPS obveznost, razlozi uvoenja (grupa 1.)

ISPS obveze uvjebavanja

SSO, CSO i PFSO moraju imati odgovarajuu izobrazbu propisanu Pravilnikom, kako bi i kroz vjebe
mogli osigurati izobrazbu i upoznavanje posade broda, osoba u drutvu te lukog osoblja sa sustavom
sigurnosne zatite.

Vjebe se na brodu moraju provoditi najmanje jednom u tri mjeseca, a moraju biti provedene unutar
sedam dana ukoliko se promjeni vie od 25 % posade broda koja nije sudjelovala u bilo kojoj vjebi na
tom brodu unutar zadnja tri mjeseca.

Vjebe moraju biti objektivne, a cilj im je da osposobe posadu za sve dunosti u vezi sa sigurnosnom
zatitom.

Vjebama se moraju provjeriti postupci koji su navedeni u Planu sigurnosne zatite a za sluaj:

- oteenja brodskog prostora

- otmice ili napada na brod ili osobe na brodu
- neovlatenog rukovanja teretom, opremom ili sustavima
- neovlatenog pristupa na brod, ukljuujui i slijepe putnike
- krijumarenja oruja ili drugih nedozvoljenih predmeta

kao i ostali postupci za sluaj:

- ukrcaja na brod ljudi koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju

- napada na brod s morske strane ili na sidritu
- napada na brod na otvorenom moru
Vjeba svakako ukljuuje i pretragu broda prema unaprijed pripremljenom planu pretrage ili po check
listi.

Posada broda s posebnim dunostima u svezi sigurnosne zatite broda mora razumjeti svoje dunosti i
mora ih biti sposobna izvriti.

Na kraju svake vjebe asnik za sigurnosnu zatitu broda mora ocjeniti uspjenost vjebe, o emu
mora biti informiran asnik za sigurnosnu zatitu u drutvu (CSO).

Nakon vjebe potrebno je napraviti analizu, a lanovi posade koji su sudjelovali u vjebi moraju
iznijeti svoja zapaanja i eventualne primjedbe ili nedostatke.

Na temelju njihovih primjedbi i zapaanja samog SSO-a, SSO moe predloiti izmjene Plana koje
onda moraju biti odobrene i od RSO-a.

Promjene na Planu moraju biti ovjerene od RSO-a.

24
SIGURNOST NA MORU

7. Plovidbena straa dunosti u plovidbi, odreivanje poloaja

DUZNOSTI U PLOVIDBI
o Namjeravano putovanje unaprijed se planira uzimajuci u obzir sve prikladne podatke.
Potrebno je provjeriti svaki ucrtani kurs.
o Prilikom preuzimanja straze provjerava se procijenjena ili stvarna pozicija broda,
ucrtani smjer plovidbe, kurs i brzina, obraca se paznja na moguce opasnosti u plovidbi
koje mogu nastupiti za vrijeme straze
o Za vrijeme straze provjerava se kurs kojim brod plovi, pozicija i brzina u dovoljno
kratkim razmacima upotrebljavajuci sva raspoloziva pomagala za plovidbu
o Sigurnosna i navigacijska oprema kojom je brod opskrbljen mora biti potpuno
poznata, kao i nacin njezina rada
o Casnik u strazi ne smije biti zaduzen da izvrsava, niti smije preuzimati bilo kakve
druge obaveze koje bi poremetilo sigurnu plovidbu.
Odredjivanje polozaja ovisi o podrucju plovidbe, pa se moze raditi svakih sat vremena u oceanskoj
navigaciji ili ako smo dalje od 40 NM od najblizeg kopna. U specijalnim tranzitnim zonama ako
situacija to zahtijeva, poziicija se moze odrediti cesce. U obalnoj navigaciji, pozicija se radi svakih 10-
15 minuta, a na zahtjev zapovjednika moze se raditi cesce. Kad god okolnosti dopustaju, poziciju treba
odrediti na vise razlicitih nacina.

Prsluci za spaavanje svojstva i koritenje (grupa 5.)

Naputanje broda (grupa 3.)

Hidro-termozatitna sredstva smjetaj i koritenje (5.)

Namjena sredstva za zastitu od gubitka topline (Thermal Protective Aid TPA) je zastita ljudskog
tijela od utjecaja hladnoce tijekom duzeg boravka u brodicama i, posebice na splavima. Izradjuje se od
vodootporna materijala toplinske prijelaznosti manje od 7800 Wm-2K-1. Imaju oblik vrece u koju se
moze smjestiti osoba u opasnosti. Time se prije svega smanjuje gubitak topline zbog prijenosa topline
odnosno isparavanja. Ako smetaju kretanju u vodi, mogu se skinuti za manje od 2 minute. Radi bolje
zastite od utjecaja mora, vlage i visokih temperatura, nerijetko se pakiraju u plasticne vrece iz kojih je
izvucen zrak.

Za sve osobe na putnickim brodovima, koje nemaju na raspolaganju odijelo (smjestaj na splavima),
mora biti na raspolaganju sredstvo za zastitu od gubitka topline.

ISPS (1.)

8. ISM ustroj i nain voenja spisa

International Safety Management (ISM) Code znaci International Management for the Safe Operation
of Ships and for Pollution Prevention. Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti je Poglavlje IX. SOLAS
konvencije koje je usvojeno na konferenciji 1994. godine. Rezolucijom A.741(18) usvojen je Pravilnik
o upravljanju u svrhu sigurnosti kojim se brodar obavezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi
sustav upravljanja sigurnoscu i zastitom okolisa. Sustav sadrzi opce principe i ciljeve koji imaju siroku
primjenu, a svrha im je postici visoke standarde u sigurnosti brodova i zastiti okolisa.
Ciljevi kodeksa su da osigura sigurnost na moru, sprijeci ljudske ozljede ili gubitak zivota, te da se
izbjegne steta na okolisu, prvenstveno morskom te ostaloj imovini. S tim se ciljem prvi put izravno

25
SIGURNOST NA MORU

obvezuje brodar (a ne zapovjednik) da uspostavi odgovarajuci sustav upravljanja. Odredbama

Pravilnika brodar je obvezan utvrditi svoju politiku u pogledu sigurnosti i zastite okolisa, s kojom
moraju biti upoznate sve osobe u random odnosu kod brodara i svi clanovi posade.

Zapovjedniku, clanovima posade, ali i osoblju koje radi u sjedistu brodara mora biti na raspolaganju
sustav spisa kojim su opisani radni postupci i nacin odrzavanja sustava. Sustav spisa (Safety
Management Manual) mora se provjeravati, cime se osigurava da su samo vazece upute dostupne
zapovjedniku, clanovima posade i osoblju brodara. Na temelju spisa brodar mora osigurati sustav
unutrasnje prosudbe ucinkovitosti primjene uspostavljenog sustava te obavljati prosudbu stanja
sustava.

Termozatitna odijela smjetaj i koritenje, hipotermija i pruanje prve pomoi

HIPOTERMIJA

Hipotermija (pothladjivanje) je stanje tijela izazvanom padom tjelesne temperature ispod 35C zbog
utjecaja vanjskih cinbenika. Padom tjelesne temperature ispod 35C visestruko se povecava potrosnja
kisika, osjecaj umora i zbunjenosti, te opada sposobnost uskladjivanja pokreta. Drhtanje se postepeno
smanjuje i potpuno prestaje priblizno pri temperaturi od 32C. Neposredno prije nesvjestice, dolazi do
gubitka govora i vida.

Prva pomoc sastoji se od toga da ako osoba ne dise potrebno je pruziti umjetno disanje. Treba
izbjegavati pomicanje pothladjene osobe. Kod teske hipotermije, ako je moguce, osobu treba staviti u
toplu kupku (39- 40C). Ako je osoba pri svijesti dati joj topli napitak. Potrebno je pokriti osobu
viseslojnim pokrivacima, pri cemu treba voditi racuna da su glava i vrat takodjer dobro pokriveni. Ako
je ugrozeno vise osoba posebnu paznju potrebno je posvetiti onim osobama koje nemaju drhtavicu. Pri
transportu, pothladjena osoba mora biti u vodoravnom polozaju da nebi doslo do srcanog udara.

Splavi za spaavanje sustavi za brzo naputanje ro-ro putnikog broda, vrlo brza
brodica za prikupljanje
Sustavi za brzo napustanje broda (Marine Evacuation Systems MES) jesu sustavi koji na putnickim
brodovima omogucavaju ukrcaj veceg broja ljudi u splavi za spasavanje.
Sustav se sastoji od:

o Pneumatskih staza (tobogana) duljine 10-15 m s celicnim spremnicima s posudama

pod tlakom za napuhavanje staza (N2) ili tunela (chute)
o Prekrcajne splavi (samostalne ili povezane s toboganom)
o Pneumatske splavi za prihvat putnika i clanova posade

Iako ima vise izvedaba, u najvecem broju slucajeva koriste se jednostruke ili dvostruke ukrcajne staze
(pod nagibom 30 do 55) ili tuneli. Njima se putnici prebacuju na prekrcajne splavi iz kojih se dalje
prebacuju u splavi (40-135 osoba po splavi). Sustav moze postaviti samo jedna osoba, uobicajeno
uklanjanjem mehanickog osiguraca i povlacenjem poluge. Sustav je pripravan za prihvat putnika u
vremenu 2-5 minuta. SOLAS zahtijeva da brod treba napustiti za manje od 30 minuta, te mora biti
moguc pri stanju mora od 6 Bf.

Ro-ro putnicki brodovi moraju biti opremljeni brzim brodicama za prikupljanje (Fast Rescue Boat),
Uobicajena je duzina tih brodica od 6 do 8,5 metara, a brzina veca od 20 cvorova s posadom od 3
clana odnosno 8 cvorova s punim brojem ljudi koje moze ukrcati. Brodicom se upravlja uz pomoc
sustava za upravljanje na pramcu. Ostala obiljezja su priblizno slicna obiljezjima obicnih brodica za
prikupljanje.

26
SIGURNOST NA MORU

Spreavanje oneienja mjere zatite pri prijevozu mineralnih ulja

Medjunarodni propisi o sprecavanju oneciscenja pri prijevozu ulja djeluju u 3 glavna smjera:
o Pojacanje prevencije svakog oneciscenja, posebice ugljikovodicima
o Veca odgovornost tankerskih vlasnika za oneciscenje uljem
o Utvrdjivanje standarda za dodatnu obuku casnika i drugih clanova posade na
tankerima
Osnovne mjere zastite su sve strozi propisi i Konvencije koje se ticu sprecavanja oneciscenja i
sigurnosti tankera.
1. Medjunarodna konvencija o sprecavanju oneciscenja mora uljem usvojena u
Londonu 1954. godine, danas vise ne obvezuje, preteca MARPOL-a.
2. Konvencija o otvorenom moru Geneve 1958. godine. Sadrzi odredbu kojom se
poticalo sto veci broj zemalja na ratifikaciju Konvencije iz 1954.
3. Konvencija o intervenciji na otvorenom moru u slucaju nezgode koja uzrokuje ili bi
mogla prouzrociti oneciscenje naftom Bruxelles 1969. Rijec je o mjerama drzava
radi prevencije steta sto bi ih oneciscenje uljem moglo nanijeti lukama, obali,
ribarstvu, turizmu, zdravlju i blagostanju obalnoga stanovnista
4. Konvencija o sprecavanju oneciscenja mora odlaganjem otpadnih i drugih tvari
London, 1972. Opcenite je naravi, pa stoga nema posebnih odredaba za tankere, ali se
primjenjuje i na njihove operacije.
5. Konvencija o sprecavanju oneciscenja mora s brodova (MARPOL) London 1973.
Nova, podrobnija i obuhvatnija verzija prije spomenute Konvencije iz 1954. i svih
njenih izmjena. Cilj MARPOL-a jest potpuno eliminiranje namjernog ili slucajnog
oneciscenja morskog okolisa svim tvarima koje potjecu s brodova, a stetne su za ljude,
morski zivot, za blagodati i koristenje mora. U Londonu je 1978. izvorni tekst
Konvencije dopunjen i prosiren posebnim Protokolom, pa se danas redovito oznacuje
kao MARPOL 1973/78. Postupkom presutnog prihvata (Tacit Acceptance Procedure)
novosti koje se unose u Konvenciju ne moraju cekati ratifikaciju, vec automatski
stupaju na snagu godinu dana nakon odluke IMO-a da se uvedu, osim ako se ne
usprostavi 1/3 drzava potpisnica koje posjeduju barem 1/2 svjetske tonaze.
6. Medjunarodna konvencija o sigurnosti zivota na moru (SOLAS) London 1974.
Sadrzi niz odredaba o konstrukciji tankera, njihovim uredjajima za preveciju,
otkrivanje i gasenje pozara, o sredstvima za spasavanje ljudi na tankeru i drugo. Za
tankere, posebno su vazne dopune unijete u Konvenciju 1978. godine.
7. Konvencija UN-a o pravu mora 1982. U dijelu XII ona regulira sprecavanje,
smanjenje i nadzor nad oneciscenjem mora iz svih mogucih izvora.

Medjunarodni propisi o odgovornosti vlasnika tankera za stete od oneciscenja uljem i opasnim

kemikalijama.
1. Konvencija o gradjanskoj odgovornosti za stetu od oneciscenja uljem Bruxelles
1969. (CLC Civil Liability Convention) Osoba koja odgovara za stetu jest vlasnik
broda, a ne brodar. On odgovara na temelju objektivne odgovornosti.
2. Konvencija o osnivanju medjunarodnog fonda za naknadu stete od oneciscenja ulja
Bruxelles 1971. (FC - Fund Convention) Clanice zajedno osnivaju poseban
medjunarodni fond za naknadu stete od oneciscenja u onim slucajevima kada naknada
koja proizlazi iz Konvencije CLC nije dovoljna

Glavni medjunarodni akt kojim se utvrdjuje potreba i nacin dodatnog osposobljavanja posada
na tankerima je:

27
SIGURNOST NA MORU

1. Konvencija o standardima za obuku, izdavanje ovlastenja i drzanja straze pomoraca

London 1978 (STCW). Dopunjena je 1995. godine. U odjeljku A V/1, glave V,
sadrzi obvezne minimalne uvjete glede naobrazbe i osposobljavanja zapovjednika,
casnika i clanova posade na tankerima. Predvidjene su 4 vrste tankerskih tecajeva, 1
osnovni te 3 napredna tecaja.

Svaka operacija s teretom ulja, po njegovoj naravi, ukljucuje i opasnost od oneciscenja.

Najcesci uzroci oneciscenja jesu:
o Neispravnost opreme
o Propusti i nedosljednosti pri izvedbi uredjaja na tankeru ili terminalu
o Ljudska pogreska
o Nedovoljna uvjezbanost ili uskladjenost osoblja koje sudjeluju u poslu
Zbog sprecavanja oneciscenja valja poduzeti sve razborite i uobicajene zastitne mjere. Takodjer treba
pripremiti plan akcije za slucaj kakvih izvanrednih i nepredvidjenih okolnosti ili dogadjaja.

Pri mjerama zastite kod prijevoza mineralnih ulja valja voditi racuna o sljedecim stvarima:

o Uvjetima za privez tankera

o Uredjajima za rukovanje teretom materijali i izvedba prekrcajnih ruku moraju biti
primjereni teretu, meteoroloskim uvjetima i spremni podnijeti sva udarna opterecenja
kojima se izlazu pri ukrcaju i iskrcaju. Svaka prekrcajna ruka ili cijev mora imati
posudu za prikupljanje iskapalog ulja.
o Nadzoru nad operacijama i sredstvima komunikacije
o Uredjajima za obustavljanje svako mjesto za prekrcaj ulja mora imati uocljivo
obiljezen uredjaj za brzo zaustavljanje protoka ulja.
o Osvjetljenju
o Pripremi prekrcajne operacije na temelju obavijesti koje se razmijenjuju izmedju
tankera i terminala, razradjuje se zajednicki plan operacija.
o Obavljanju operacija
o Zavrsetku operacija
o Obustavljanju operacija
o Upozorenjima
o Dokumentaciji
o Uvjezbavanju osoblja
o Akciji u slucaju izljeva i oneciscenja
o Prevenciji ciscenju i izvjestavanju

ISPS stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti

SECURITY LEVEL RAZINA SIGURNOSNE ZATITE

Razinom sigurnosne zatite utvruju se stupnjevi rizika s obzirom na sigurnosnu prijetnju ili dogaaj
koji ugroava sigurnost na brodu ili na lukom prostoru.
Razina je stupnjevana od 1 do 3. Proglaava je nadleno dravno tijelo (Designate Authority).

U RH je to MUP Ministarstvo unutarnjih poslova.

Razina sigurnosne zatite 1 (SL 1) je razina na kojoj se cijelo vrijeme primjenjuje osnovni skup
odgovarajuih zatitnih mjera.

28
SIGURNOST NA MORU

Razina sigurnosne zatite 2 (SL 2) je razina tijekom koje se primjenjuju odgovarajue dodatne
zatitne mjere u nekom vremenskom razdoblju a usljed poveane opasnosti od security incidenta.

Razina sigurnosne zatite 3 (SL 3) je razina tijekom koje se primjenjuju daljnje posebne mjere
sigurnosne zatite u ogranienom vremenskom razdoblju kada je dogaaj koji ugroava sigurnost
(security incident) vjerovatan ili neizbjean.

Ovdje treba naglasiti da zapovjednik nije ovlaten proglaavati ili mjenjati razine sigurnosne zatite.

Isto tako brod u luci u kojoj je na snazi npr. razina sigurnosne zatite 2, ne moe raditi na manjoj razini
sigurnosne zatite.

DECLARATION OF SECURITY (DOS) DEKLARACIJA O SIGURNOSNOJ ZATITI

Deklaracija o sigurnosnoj zatiti je pisani sporazum izmeu broda i luke ili izmeu dvaju brodova
kojim se utvruju i usaglaavaju razine sigurnosne zatite koje e se primjenjivati.

Ukoliko postoji bilo kakva sumnja ili se desio dogaaj koji ugroava sigurnost (security incident) u
koji je bio ukljuen brod ili luki prostor, brod e zatraiti ispunjavanje i potpisivanje Deklaracije o
sigurnosnoj zatiti (DOS).

Ta deklaracija se moe ispuniti i onda kada ne postoji sigurnosna prijetnja, ali je to ugovoreno izmeu
dviju drava , a odnosi se na meunarodna putovanja ili samo na posebne vrste brodova.

Brod e obavezno zatraiti ispunjavanje i potpisivanje Deklaracije o sigurnosnoj zatiti kada on radi na
veoj razini sigurnosne zatite (SL) od one na kojoj radi luka.

Isto tako brod moe zatraiti ispunjavanje spomenute deklaracije kad se nae u luci za koju se ne
zahtjeva donoenje i primjena Plana sigurnosne zatite lukog prostora (PFSP).

Pri suelju brod/brod, zatrait e se ispunjavanje ove deklaracije ako se za drugi brod koji sudjeluje u
suelju tj u aktivnostima prekrcaja robe i putnika ne trai odnosno ne podljee zahtjevu o
posjedovanju Plana sigurnosne zatite broda.

To moe biti situacija kada se u suelju nau brod u meunarodnoj plovidbi na koji se primjenjuje
Meunarodni pravilnik (ISPS) i teretni brod koji nije u meunarodnoj plovidbi i na kojeg se ne
primjenjuju odredbe SOLAS konvencije, pa ni ISPS koda.

Deklaraciju o sigurnosnoj zatiti mora sastaviti za brod zapovjednik ili asnik za sigurnosnu zatitu
broda (SSO), a za luku asnik za sigurnosnu zatitu lukog prostora (PFSO).

Dogovorena deklaracija mora biti sastavljena na engleskom jeziku a moe biti sastavljena na
engleskom i na jeziku dravne pripadnosti broda, te potpisana od SSO-a broda i PFSO-a luke ako se
radi o suelju brod/luka ili SSO-a broda i SSO-a drugog broda ako se radi o suelju brod/brod.

Postupci sigurnosne zatite nakon proglaenja razine sigurnosne zatite 2 (SL2) ukljuuju:

- obvezatno stupanje u vezu i suradnju SSO-a i PFSO-a (kad je brod u luci)

- uestalije sigurnosne ophodnje po brodu

- poveano pokrivanje i dodatna rasvjeta ili upotreba dodatne opreme za nadzor (TV)
- ukljuivanje dodatnog osoblja kao promatraa
- osiguranje suradnje s ophodnjama na lukom prostoru (kopnenom i morskom)

Postupci sigurnosne zatite nakon proglaenja razine sigurnosne zatite 3 (SL3) ukljuuju:

29
SIGURNOST NA MORU

- ukljuivanje cjelokupne brodske rasvjete i osvjetljavanje neposredne blizine broda (na moru) i
lukog prostora (kad je brod u luci)
- ukljuivanje svih raspoloivih sustava za nadzor kretanja ljudi i robe (tereta) te alarmnih
ureaja
- potragu za eksplozivnim napravama
- obustavu svih lukih operacija i onemoguiti pristup brodu (kad je brod u luci)
- pripremu pregleda podvodnog dijela broda (kad je brod u luci)
- startati glavni pogon uz lagano okretanje vijaka da se onemogui podvodni pristup trupu broda
(kad je brod u luci ili na sidritu)
- evakuaciju broda

Ako je na brodu pronaen sumnjivi predmet ne smije ga se dirati ili pokuati pomicati te ga ne
polijevati vodom.

Treba ga izolirati na nain da se koriste vree napunjene pijeskom da se smanji udarni uinak za sluaj
eksplozije. Uzeti u obzir mogunost da je na brodu postavljeno vie eksplozivnih naprava.

Ovisno o mjestu pronaene eksplozivne naprave, potrebno je razmotriti uinak mogueg zatvaranja
nepropusnih protupoarnih vrata.

Po pronalaenju eksplozivne naprave potrebno je obavjestiti komandni most te kompaniju i luke

vlasti ako se brod nalazi u luci.

Ako se brod nalazi na otvorenom moru, prosljedit e prema dogovorenoj luci.

Odluku o naputanju broda donosi zapovjednik, a u Planu sigurnosne zatite broda moraju navedene
upute i pojedinana zaduenja u smislu poveane predostronosti i mjera sigurnosne zatite za vrijeme
naputanja broda.

Za vrijeme boravka broda u suhom doku potrebno je utvrditi odgovornost za brod unutar drutva
vezano za odravanje sigurnosne zatite broda u doku te utvrditi postupke posade prilikom ponovnog
preuzimanja broda nakon dokovanja.

9. Plovidbena straa voenje brodskog dnevnika i drugih zapisa

Brodski dnevnik je sluzbeni dokument, najvaznija brodska knjiga. U njega se upisuju podaci o
plovidbi, o vrsenju sluzbe na brodu, o posadi, putnicima, teretu, meteoroloskim opazanjima,
pomorskim nezgodama i drugim dogadjajima koji su od vaznosti za brod, upravne organe, vlasnike,
brodare, krcatelje, primatelje tereta, osiguravatelje i druge zainteresirane osobe.

Brodski dnevnik se vodi od 00-24 sata, u plovidbi i u luci. Podaci koji se upisuju u dnevnik mogu se
podijeliti u navigacijske i opce, tj za plovidbe i za morske straze na sidristu i u luci.

Za ispravno vodjenje dnevnika odgovoran je zapovjednik koji svakodnevno ovjerava podatke unesene
u brodski dnevnik. U toku plovidbe ili dok se vrsi morska straza u dnevnik podatke upisuju casnici
koji vrse strazu te odgovaraju svojim potpisom za tocnost unesenih podataka. Sadrzaj upisan u
dnevnik treba da omoguci potpunu rekonstrukciju putovanja ili dogadjaja na brodu.

Splavi za spaavanje vrste, svojstva i oprema

Splavi za spaavanje su jedino sredstvo koje uz amce za spaavanje omoguuju dui boravak na moru
nakon naputanja broda.

30
SIGURNOST NA MORU

Splav je za razliku od amca bez pogona odnosno propulzije i slobodno pluta pod utjecajem vjetra i
mora.

S obzirom na konstrukciju dijelimo ih na vrste i pneumatske. Mora biti konstruirana tako da izdri
boravak u moru od najmanje 30 dana, moraju izdrati pad s visine bez oteenja od najmanje 18
metara i vie ako su smjetene na vioj poziciji. Potpuno optereena splav moe se tegliti brzinom od 3
v.Ako se splav sputa pomou soha, potpuno optereena mora izdrati udarac o brod brzinom 3,5 m/s
odnosno pad s visine od 3 m.

Pokrov mora izdrati skok ovjeka s visine od najmanje 4,5 m a izraen je od dvostrukog materijala
kako bi osobe bile bolje zatiene od vanjskih utjecaja, a omoguuje i sakupljanje kinice. Na pokrovu
su otvori za ulazak u splav i otvori za zrak.

Spla moe primiti najmanje 6 osoba ukoliko je tea od 185 kg a sputa se pomou sohe. Oko splavi i s
unutranje strane nalazi se plutajui konopac koji slui za pridravanje. Uz konopac tu je i privezaljka
duga najmanje 15 m ili dvije visine na kojoj je splav smjetena. Takoer je predvieno mjesto za
postavljanje prijenosne radio stanice.

Na brodu se mora nalaziti noliki broj splavi koliko je potrebno da se moe ukrcati sva posada odnosno
putnici bez obzira na broj amaca za spaavanje.

Pneumatske splavi za spaavanje uz navedene uvjete mora ispunjavati i neke dodatne uvjete. Uzgon
moraju stvarati najmanje dvije odvojene komore opskrbljene nepovratnim ventilima, a svaka posebno
mora biti dovoljna pri potpuno optereenoj splavi.(Djelovi pneumatske splavi)

Dno (pod) splavi sastoji se od najmanje dvije komore kako bi dale dovoljnu termiku zatitu a
napuhavaju se runo ili automatski u roku 1 minute.Svaka komora mora izdrati pritisak tri puta vei
od normalnog.

U sluaju prevrtanja jedan ovjek mora biti u stanju vratiti je u ispravan poloaj.

Splav je opremljena runo kontroliranim svjetlom postavljenim na najviem mjestu pokrova vidljivim
2 Nm koje radi najmanje 12 sati. Pali se automatski nakon aktiviranja splavi. Uz to postoji i svjetlo u
unutranjosti splavi koje slui za itanje uputstava a takoer se aktivira automatski i traje najmanje 12
sati.

Splav je pakirana u kontejneru s vlastitim uzgonom a sloena je i zatiena od svih oteenja.

Splav se aktivira povlaenjem privezaljke ili pomou hidrostatske kuke (HRU- hydrostatic release
unit).(sl 14)

Aktivirane pomou privezaljke izvodi se povlaenjem privezaljke rukom ili bacanjem splavi u more
kojoj je privezaljka vezana za vrsti dio broda. Povlaenjem privezaljke aktivira se sistem za
napuhavanje komora.

Hidrostatska kuka je mehanizam to oslobaa i aktivira splav u trenutku kad brod tone a splav se nae
na dubini veoj od 4 m.

Princip rada: hidrostatska kuka oslobaa splav pomou ugraene membrane. Nakon potonua broda u
unutranju komoru s membranom prodire voda, a pritisak vode djeluje na membranu te na dubini od 4
m oslobaa kopu s zapinjaem (u normalnim uvjetima posebna opruga dri membranu napetu).
Neposredno nakon oslobaanja kuke splav zbog uzgona kree ka povrini. Budui je ventil na posudi
sa stlaenim plinom takoer vezan privezaljkom za kuku splav se poinje napuhavati gotovo
istodobno kad je osloboena i kuka.

Hidrostatska kuka moe se osloboditi i pritiskom na membranu kroz otvor na tijelu kuke, ali se tada
splav aktivira (napuhujr) runim povlaenjem privezaljke.

31
SIGURNOST NA MORU

Na kontejneru moraju postojati sljedee oznake: ime proizvoaa, serijski broj, datum proizvodnje,
broj osoba, natpis SOLAS, vrsta opreme, datum zadnjeg pregleda, duljina privezaljke, uputstvo o
aktiviranju.

Na splavi mora biti oznaeno: ime proizvoaa, serijski broj, datum proizvodnje, naziv ovlatene
organizacije koja provodi nadzor, ime i mjesto servisa zadnjeg pregleda, broj osoba koje splav moe
primiti (iznad ulaza).

vrste splavi za spaavanje znatno se manje koriste od pneumatskih jer zauzimaju vei prostor na
brodu i podlonije su oteenjima. Na splavi se nalaze oznake kao i na pneumatskoj.

Inventar splavi za spaavanje sastoji se iz plutajueg konopca s prstenom duine najmanje 30

metara, no s plutajuim drkom smjeten u depu na vanjskom djelu pokrova u blizini privezaljke
(vrh noa mora biti zaobljen, a ako splav prima vie od 12 osoba moraju postojati dva takva noa),
jedan ili dva ispolca, dvije spuve, uputstva o preivljavanju, dva plovna sidra od kojih je jedno
rezervno, dva manja plutajua vesla, posude za vodu kapaciteta 1,5 lit po osobi odnosno 0,5 lit ako je
splav opremljena ureajem za desalinizaciju, posudu za izvlaenje vode s konopcem, graduiranu
posudu za vodu, hermetiki zatvorenu hranu (10 000 KJ po osobi), etiri rakete s padobranom, est
runih baklji, dva plutajua dimna signala, vodootpornu el.svjetiljku s rezervnim baterijama i
aruljom, heliograf s uputstvom za koritenje, kopiju signala sigurnosti, zvidaljku, kutiju prve
pomoi, est doza ljekova protiv morske bolesti, tri otvaraa konzervi, pribor za ribolov, radar
reflektor, reflektor za traganje kao u amaca za spaavanje, najmanje dva termozatitna odjela.

Ukoliko je splav opremljena kako je nabrojano oznaka na splavi je SOLAS A PACK. Na putnikim
brodovima kratkih putovanja mogu se odreene stvari uz odobrenje nadlenih tijela izuzeti pa se tada
stavlja oznaka SOLAS B PACK.

Naputanje broda spreavanje nerazboritog ponaanja

Odluku o naputanju broda a zatim i naredbu, donosi iskljuivo zapovjednik broda. Odluka se
donosi onog trenutka kad je s obzirom na situaciju i uvjete u kojima je dolo do nezgode, (stanje
broda, jaina vjetra, stanje mora sposobnost odnosno uvjebanost i organiziranost posade) te po
vlastitom uvjerenju za posadu i putnike sigurnije prei u amce ili splavi za spaavanje negoli ostati na
brodu.Uvjebanost i organiziranost posade kljuni je element za izbjegavanje paninih situacija a time
i uspjeno provoenje akcije naputanja broda to svakako upuuje na nunost estog i pravilnog
provoenja vjebi naputanja broda.

Preivljavanje na moru postupci s ranjenim i ozlijeenim osobama

Zaduzeni casnik za bolnicu uz pomoc prvog casnika palube i zapovjednika duzan je pomoci bolesnom
ili ozljedjenom putniku ili clanu posade. Od takve osobe zahtijeva se da posjeduje svjedodzbu o
naprednoj prvoj pomoci (Medical Care Certificate). Ako je situacija opasna i ne moze se rijesiti bez
profesionalne pomoci, kontaktira se neka od medjunarodnih ljecnickih sluzbi od kojih je najpoznatija
Radio Medico Roma, te ako je brod udaljen od kopna radi se devijacija prema najblizoj luci za moguci
iskrcaj bolesnika.
Popis lijekova i pribora mora se nalaziti u bolnici, kao i posebni prirucnici koji mogu biti od velike
pomoci. Takodjer se vodi evidencija o izdanim lijekovima i medicinskim postupcima obavljenim na
brodu (Medical Log). U ovaj dnevnik takodjer se biljezi unistavanje lijekova, a narocito narkotika
kojima je istekao rok trajanja. Osoba zaduzena za bolnicu odgovorna je da lista lijekova i pribora bude
azurna i da lijekovi kojima je istekao rok upotrebe budu zamijenjeni novim lijekovima. Brodska
apoteka mora odgovarati zahtjevima WHO-a (World Health Organization). Narkotici se obicno cuvaju
na posebnom mjestu i pristup njima ima jedino zapovjednik broda.

32
SIGURNOST NA MORU

ISPS stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti (8.)

10. Prsluci za spaavanje broj, obiljeja i smjetaj (5.)

Brodica za spaavanje sa sustavom zraka obaveza posjedovanja, oprema i koritenje

Ako je rijec o brodovima sto prevoze opasan teret koji u odredjenim uvjetima ispusta ili stvara otrovne
plinove, brodice moraju biti opremljene sustavom kojim ce se osigurati da u njihovu unutrasnjost ne
prodiru ti plinovi. Takav sustav (Self-contained air supported system) omogucuje dovoljno zraka za
normalno disanje najvecem dopustenom broju osoba u brodici za najmanje 10 minuta. To se vrijeme
smatra dovoljnim da se brodica sigurno udalji od opasnog podrucja. Za to vrijeme tlak je u brodici
veci od vanjskog, cime se sprecava prodiranje otrovnih plinova u unutrasnjost.
Taj sustav najcesce se sastoji od posuda sa zrakom (za brodicu kapaciteta 40 osoba uobicajene su 4
posude obujma 45 litara pod tlakom od 200 bara), cjevovoda i redukcijskog ventila (2 bara). Pritisak u
brodici nakon pustanja sustava u rad, ne smije biti veci od atmosferskog tlaka za vise od 20 mb.
Sprecavanje povecanja pritiska u brodici osigurano je ugradjenim sigurnosnim ventilom.

Posebna pozornost je posvecena uvjetima u kojima radi motor. Da bi se sprijecilo zadrzavanje

ispusnih plinova u unutrasnjosti brodice, ispust zraka iz posuda uobicajeno se postavlja na pramcanom
dijelu, a motor se smjesta na krmenu dijelu, pa povecani pritisak na pramcu odnosi ispusne plinove iz
motora prema krmi.

Sredstva za komunikaciju u nudi (1.)

Spreavanje oneienja mjere zatite pri prijevozu krutih kodljivih tvari

Koje su tvari polutanti i opasni utijeku prijevoza zbog njihovih kemijskih svojstava odredjuje
Medjunarodni pomorski kodeks o opasnim tvarima IMDG Code (Inernational Maritime Dangerous
Goods). Takve tvari nije dozvoljeno prevoziti na palubi broda.

Poglavlje VII SOLAS konvencije sadrzi razrede opasnih roba, koji su u skladu sa IMDG kodeksom.
Osim toga u dijelu 9. navedeni su materijali koji su opasni samo kad se prijevoze u rasutom stanju.

Opasne tvari podijeljene su u 9 razreda:

1. Eksplozivi
2. Plinovi pod pritiskom tekuci ili rastvoreni
3. Zapaljive tekucine
4.1. Zapaljive krute tvari lako zapaljivi djelovanjem vanjskog izvora kakav su iskra ili
plamen; brzo planu ili prouzroce vatru trenjem
4.2. Tvari koje su sklone samozapaljenju sklone samozagrijavanju i zapaljenju
4.3. Tvari koje u dodiru s vodom ispustaju zapaljive plinove
5.1. Oksidirajuce tvari nisu zapaljive, ali mogu vezivanjem kisika ili slicnim procesom
povecati opasnost i pridonijeti zapaljenju drugih materijala s kojima su u dodiru
5.2. Organski peroksidi
6.1. Otrovne tvari mogu prouzrociti smrt, oziljnu povredu ili ostecenje ljudskog zdravlja
ako dospiju u tijelo, ako se udisu ili dodju u dodir s kozom.

33
SIGURNOST NA MORU

6.2. Zarazne tvari sadrze mikroorganizme ili njihove otrove za koje se zna ili sumnja da
mogu prouzrociti bolest zivotinja ili ljudi.
7. Radioaktivni materijali bez vanjskog utjecaja su znacajno radioaktivni. Njihova
specificna energija je veca od 70 kBq/kg.
8. Tvari koje nagrizaju u svom izvornom stanju imaju svojstvo da mogu ostetiti zivo
tkivo.
9. Razne opasne tvari i artikli predstavljaju opasnost koja nije obuhvacena drugim
razredima.

Kod odvajanja opasnih materijala i njihovo slaganje prikazano je u tablici sa sljedecim izrazima:

1 Udaljiti od (vodoravni razmak od najmanje 3 metra)

2 Odvojeno od (u razlicitim skladistima ili odjeljcima)
3 Odvojeno posebnim odjeljkom ili skladistem od (vodoravno i okomito odvajanje
cijelim odjeljkom/skladistem)
4 Uzduzno odvajanje posebnim odjeljkom ili skladistem koje ih razdvaja od (ne
odgovara okomito odvajanje)
X ne zahtijeva se opce odvajanje (potraziti upute u pojedinim stavkama kodeksa)

U Marpol Prilogu III mozemo pronaci mjere sprecavanja oneciscenja tvarima koje se prevoze
zapakirane ili u spremnicima.

ISPS
ISSC - Najvaniji dokument o sigurnosnoj zatiti broda je Meunarodna svjedodba o sigurnosnoj
zatiti broda tj. International ship security certificate.

CSR - kontinuirano praenje povijesti broda tj. Continuous Synopsis Report.

CG Conctracting Goverments vlade pomorskih drava potuju provedbu pravila pod ISPS kodom.
Pod CG Vlada igra vanu ulogu kako bi se osiguralo da luke vlasti i kompanije slijede pravila ISPS
koda.

SSO - Ship security officer (SSO) asnik za sigurnosnu zatitu na brodu kljuna je osoba za
provoenje mjera sigurnosne zatite na brodu.
SSO mora obavljati redoviti nadzor nad sigurnou broda, mora odravati i nadgledati primjenu i
provedbu Plana sigurnosne zatite (SSP).

Mora suraivati sa asnikom zaduenim za ukrcaj, iskrcaj i slaganje tereta i dogovoriti postupke
sigurnosne zatite za vrijeme manipulacije teretom, osobito kad se radi o teretima koji po IMDG
kodeksu spadaju u kategoriju opasnih.

SSO mora pratiti uinkovitost SSP-a te, ako uoi nepravilnosti ili nedostatke na Planu, mora predlagati
izmjene i dopune, a o svemu mora voditi zapise i biti u kontaktu sa drutvom (kompanijom) preko
CSO-a.

SSO je duan organizirati povremene sastanke lanova posade te utjecati na svijest i savjest svih
lanova posade u svezi sa sigurnosnom zatitom na brodu. U tom smislu duan je organizirati redovite
vjebe.

SSO vodi brigu o ispravnosti komunikacija na brodu te o redovitim pregledima (kalibraciji)

sigurnosne opreme na brodu.

34
SIGURNOST NA MORU

Jedino SSO ima ovlasti pregovarati sa PFSO u luci u kojoj se brod nalazi. SSO u svom radu mora
imati podrku zapovjednika.

PFSO - Port facilities security officer (PFSO) asnik za sigurnosnu zatitu na lukom podruju je
osoba zaduena za nadzor sigurnosne zatite na lukom prostoru.

Ta osoba je zaduena za osiguranje izrade i odravanja te provoenja Plana sigurnosne zatite za luku.

Za razliku od SSO-a, PFSO moe plan predlagati i mjenjati.

Luka koja se sastoji od veeg broja razliitih bazena i terminala ima PFSO-e koji imaju ovlasti samo
na onom djelu luke koji je pod njihovim nadzorom.
PFSO moe mjenjati razinu sigurnosne zatite u luci na osnovu dobivenog naloga od nadlenog
dravnog tijela,

a zatim to moe i traiti od SSO-a na brodovima koji se zateknu u luci.

PFSO je zaduen za upoznavanje osoba koji rade unutar lukog prostora sa svim aspektima opasnosti i
mjerama sigurnosne zatite koje e se u skaldu sa Planom poduzeti u odgovarajuim situacijama i na
odgovarajuim razinama. Po tom pitanju duan je organizirati redovite vjebe unutar lukog prostora.

PFSO mora suraivati sa organizacijama za sigurnosnu zatitu i brinuti o opremi za sigurnosnu zatitu
na lukom prostoru koji je u njegovoj nadlenosti.

Jedna od najvanijih dunosti je ona koja govori o obvezi komunikacije i suradnje sa SSO-ima svih
brodova koji se zateknu u luci ili koji su na putu prema toj luci. PFSO je od velike pomoi SSO-u.

PFSO dogovara sa SSO-om razinu sigurnosne zatite za vrijeme dok brod boravi u luci. Obino se to
dogovara na dolasku broda.

Moe se traiti i potpisivanje tzv. Deklaracije o sigurnosnoj zatiti (DOS) a to je dokumentirani

sporazum izmeu broda i luke (SSO i PFSO) o utvrivanju razine sigurnosne zatite (SL) koja e se
primjeniti kod suelja brod/luka.

Po ISPS-u brod ne moe, dok je u luci, raditi na manjoj razini sigurnosne zatite od one koja je
momentalno na snazi u luci.

CSO - Company security officer (CSO) asnik za sigurnosnu zatitu u drutvu (kompaniji) je osoba
u kompaniji koja je po ISPS kodu veza izmeu broda i luke odnosno izmeu broda i kompanije te
broda i nadlenih dravnih tijela koji su ovlateni proglasiti razinu sigurnosne zatite.

To je osoba koja obavlja ili je duna osigurati provedbu procjene sigurnosti broda. Ova procjena
ukljuuje analizu svih aspekata potencijalnih opasnosti kojima je brod u svom svakodnevnom
poslovanju izloen te na temelju toga utvrivanje sigurnosnih mjera za brod.

Isto tako je duan organizirati unutarnju prosudbu i pregled broda prije nego brod zatrai procjenu
sigurnosti.

CSO je osoba koja je duna izvjestiti brod o proglaenju razine sigurnosne zatite nakon to
informaciju dobije od nadlenog tijela (MUP).

CSO mora uvaiti sve primjedbe i prijedloge SSO-a glede Plana sigurnosne zatite te ih podrati kod
RSO-a radi odobrenja i ovjere.

35
SIGURNOST NA MORU

CSO je veza izmeu SSO-a i PFSO-a luke za koju brod plovi ili u kojoj se momentalno nalazi.

CSO mora uskladiti zahtjeve ISPS i ISM koda ne dovodei pri tome ni u jednom trenutku u pitanje
sigurnost plovidbe odnosno sigurno upravljanje brodom po naelima ISM koda. To znai da je nuna
suradnja CSO-a i DP-a (designated person-oznaena osoba).U drutvu (kompaniji) ulogu DP-a i CSO-
a moe imati ista osoba.

CSO je osoba koja mora biti SSO-u na raspolaganju 24 sata.

DoS - DECLARATION OF SECURITY (DOS) DEKLARACIJA O SIGURNOSNOJ ZATITI

Deklaracija o sigurnosnoj zatiti je pisani sporazum izmeu broda i luke ili izmeu dvaju brodova
kojim se utvruju i usaglaavaju razine sigurnosne zatite koje e se primjenjivati.

11. ISM ustroj i nain voenja spisa (8.)

Organizacija i rukovoenje posadom

Organizacija i rukovodjenje posadom je duznost zapovjednika koji tu duznost moze u pojedinim
slucajevima delegirati ostalim casnicima i posadi. Na brodu se odrzavaju vjezbe za napustanje broda i
u slucaju pozara (jedanput tjedno), kao i ostale vjezbe u izvanrednim slucajevima opasnosti. Jedanput
mjesecno se provodi sastanak sa svim clanovima posade (Safety Meeting) na kojem se raspravljaju i
rjesavaju pojedini problemi koji se javljaju na brodu. Osim ovog sastanka, zapovjednik organizira
sastanak sa najblizim rukovodiocima (Safety Cometee Meeting).
Sve zapovjedi i duznosti pojedinih casnika i clanova posade moraju biti jasne i izlozene na oglasnim
plocama tako da ih svatko moze vidjeti. To se posebno odnosi na duznosti straze na mostu u
navigaciji, te lucke straze dok je brod u luci.

Plovidba u nevremenu priprema broda i manevriranje brodom (5.)

Brodice za spaavanje vrste i oprema (5.)

Spreavanje oneienja dnevnik otpada, postupak s brodskim otpadom

Postupak sa brodskim otpadom reguliran je Prilogom V, MARPOL konvencije, koji je usvojen 1988.
godine. Brodski otpad smjesta se u poseban prostor ili mjesto na brodu. Najcesce su to limene kante,
na kojima su naznacene vrste otpada koji se odlaze u njima. Smece se separira, organske tvari (otpatci
od hrane) se bacaju u more, a dio smeca se pali u inceneratoru ili ako je brod bez takvog uredjaja,
predaje se na kopno.

U Knjizi otpada se upisuje vrijeme i pozicija, te kolicina i vrsta smeca koje se bacilo u more. Takodjer
se upisuje kad se izvrsilo paljenje smeca i koja je kolicina pepela. Pepeo bi trebao biti predan na obalu.
U Knjizi otpada, smece je separirano u nekih 6-7 grupa.

Na brodu se nalaze posteri i naljepnice koje pokazuju koje smece se ne smije bacati u more i pod
kojim uvjetima i u kojim podrucjima je dozvoljeno bacanje smeca.

36
SIGURNOST NA MORU

12. Plovidbena straa suradnja s drugim lanovima posade

Casnik straze mora davati osoblju straze sve odgovarajuce upute i obavijesti kojima ce se osigurati
odrzavanje sigurne straze, ukljucujuci i valjano izvidjanje.
Bitno je tocno i iscrpno izvjestiti na kraju straze sljedeceg casnika o stanju prometa, vremena ili
eventualnim kvarovima na mostu.

Clan plovidbene straze mora biti aktivan u navigaciji, tj. izvjestavati casnika o malim objektima ili
naglim promjenama smjera i brzine objekata koji su opazeni. Duznost clana posade na mostu je da
suradjuje, promatra i izvjestava casnike.

Naputanje broda znaci opasnosti i nain komuniciranja sa spaavateljima (1.,7.)

Splavi za spaavanje smjetaj, odravanje, aktiviranje (9.)

Preivljavanje na moru koritenje hrane i vode, koritenje Meunarodnog signalnog

kodeksa
HRANA I VODA U AMCIMA I SPLAVIMA ZA SPAAVANJE
Svaka brodica i splav opremljena je odgovarajuom vrstom i koliinom hrane i vode koja je propisana
meunarodnom konvencijom SOLAS.
SOLAS propisuje obrok hrane od 10000 kj.po osobi dnevno i 3 litre vode po osobi dnevno odnosno 2
litre ako amac ili splav posjeduje desalinizator. Kod splavi koliina vode je 1,5 lit. odnosno 0,5 lit.
ako postoji desalinizator.
Koliine hrane i vode moraju se davati u skladu s uputama, a treba znati da je ljudski ivot mnogo
ugroeniji bez nedostatska vode nego hrane.

Bez hrane (uz dovoljne koliine vode) ovjek moe preiviti i do 40 dana, dok su mogunosti
preivljavanja bez vode svedena na vrijeme od 3 do 14 dana.

Hrana sadri sve potrebne sastojke koje daju najveu koliinu energije i smanjuju potrebu za vodom.

U pravilu se hrana i voda ne daju prvih 24 sata od naputanja broda jer se smatra da organizam jo
uvijek posjeduje odreene rezrve, a kao drugi razlog navodi se mogunost da organizam odbaci hranu
i vodu zbog pretrpljenog oka i psiholokog napora. Izuzetak su osobe koje su prilikom naputanja
broda ozljeene i izgubile vee koliine krvi.

Pri raspodjeli vode i hrane treba voditi rauna da sve osobe u brodici dobiju jednake obroke. Voda se
daje tri puta na dan tj. 1/3 obroka prije izlaska Sunca, 1/3 obroka tijekom dana i 1/3 obroka nakon
zalaska Sunca.

Do pitke vode moe se doi i sakupljanjem kinice, rose tj. kondenzirane vode no pri sakupljanju treba
paziti da su povrine oiene od soli. Slana voda ne smije se konzumirati.Statistika pokazuje da je
40% smrtnih sluajeva pri naputanju broda i plutanju u brodicama i splavima due od 3 dana
prouzroeno konzumiranjem morske vode.

37
SIGURNOST NA MORU

U arktikim zonama do vode se moe doi sakupljanjem leda koji pluta, vodei rauna da je stariji led
manje slan od novoga.

Do vode se moe doi i uz pomo naprava tzv.desalinizatora. To su kemijske naprave kojima se

kemijskim procesom moe iz morske vode dobiti pitka voda. Najpraktiniji desalinizator je onaj koji u
obliku crpke tlai morsku vodu na polupropusnu membranu pritiskom od 55 bara te pri tome sa druge
strane membrane izlazi pitka voda. Ovakav tip desalinizatora je omoguio dvojici brodolomaca
preivljavanje 66 dana bez ikakvog drugog izvora pitke vode.

Osnovna je hrana ona koja se nalazi u amcu ili splavi kao obvezni inventar, no dobro dou i dodatne
koliine hrane uzete iz brodskih zaliha. Takva hrana mora biti bogatija eerom.

Do hrane se moe doi i ribarenjem. Sve ribe nisu jestive, treba izbjegavati ribu koja nije pokrivena
ljuskama i koja ima jae izraene bodlje. Riba sadri i soli pa je treba izbjegavati jesti kad rezerve vode
po osobi padnu na 0,5 lit. dnevno.

Meunarodni signalni kodeks

Signali pogibelji, bilo da su upotrijebljeni ili istaknuti odvojeno ili skupa, pokazuju pogibelj i potrebu
za pomoci. Oni su sljedeci:

o Pucanj vatrenim oruzjem ili koji drugi eksplozivni signal ispaljen u razmacima od oko
1 minute
o Neprekidan zvuk bilo kojom spravom za davanje signala u magli
o Rakete ili prskalice koje bacaju zvijezdice crvene boje ispaljivane jedna za drugom u
kratkim vremenskim razmacima
o Signal radio-telegrafijom ili bilo kakvim drugim signalnim sustavom koji se sastoji od
skupine --- (SOS) Morzeovim znacima
o Signal radiotelefonijom koji se sastoji od izgovaranja rijeci Mayday
o Signal opasnosti NC predvidjen Medjunarodnim signalnim kodeksom
o Signal koji se sastoji od cetverokutne zastave iznad ili ispod koje stoji kugla ili
predmet slican lopti
o Paljenje vatre na brodu (npr. gorenjem bacava katrana, ulja i sl.)
o Raketa s padobranom ili rucna baklja koja daje crveno svjetlo
o Dimni signal koji ispusta dim narancaste boje
o Ponavljanje rasirenim rukama laganih pokreta od gore prema dolje
o Radio-telegrafski signal za uzbunu
o Radio-telefonski signal za uzbunu
o Signal za odredjivanje polozaja sto ih salju radio-stanice u nuzdi
o Odobreni signali emitirani sistemima radioveza

Kod brodice za spasavanje, pri pristajanju uz obalu, ako je brodica uocena s kopna, za komunikaciju
izmedju spasavatelja na obali i brodice ili splavi treba koristiti uobicajeni skup znakova.

Opce prihvaceno je da se ispaljivanje zelene rakete odnosno okomito kretanje svjetlom, zastavicama
ili rukama smatra potvrdom, i obrnuto, crvena raketa, vodoravne kretnje zastavom, svjetlom ili rukama
smatraju se odbijanjem (negacijom). Takodjer, zelena raketa i odgovarajuci signali znace i da je
konopac prihvacen, da je tegalj odnosno priveza prihvacena. Obrnuto vrijedi za crvenu raketu i
pridruzene signale.

Nakon pristajanja na nepristupacnoj obali potrebno je u snijegu, na pijesku ili slaganjem kamenja
ispisati SOS slovima velikim bar 10 metara u smjeru sjever-jug. Na vidljivom mjestu (obliznje brdo,
uocljivo stablo ili slicno) treba postaviti krpe ili jedra. Ako je moguce postaviti komad jedrenine
obojene narancasto, s cnim cetverokutom ili krugom, radi identifikacije iz zraka.

Ostali znaci mogu biti:

38
SIGURNOST NA MORU

o Opazeni ste pomoc ce biti pruzena cim to bude moguce narancasti dimni signal,
svjetlosni ili zvucni signal (3, svake minute jedan)
o Ovo je najbolje mjesto za pristajanje okomite kretnje rukom, zastavom ili bijelim
svjetlom; zelena raketa ili slovo K (-. -)
o Ovdje je pristajanje iznimno opasno vodoravne kretnje rukom, zastavom ili
bijelim svjetlom; crvena raketa ili slovo S (. . .)
o Ovdje je pristajanje iznimno opasno, bolje mjesto je u naznacenom smjeru
vodoravne kretnje rukom, zastavom ili svjetlom, spustanje zastave ili svjetla na zemlju
i odnosenje druge zastave ili svjetla u smjeru mjesta lakseg pristajanja; jedna crvena
raketa i jedna bijela ispaljena u smjeru lakseg pristajanja; slovo S i nakon njega slovo
R (. -.) ako je bolje mjesto desno, odnosno slovo L (. -. .) ako je bolje mjesto lijevo.

ISPS obveznost uvjebavanja, svjedodbe, nadzor nad primjenom (6.)

CSO, SSO, PFSO (10.)

13. Brodice za prikupljanje oprema i nain koritenja

Iskustvo je pokazalo da na brodu treba imati sredstvo koje ce omoguciti brzo i ucinkovito spasavanje
ljudi iz mora. Zbog toga svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje (Rescue boat) duljine 3,8 do
8,5 metara za najmanje 5 osoba u sjedecem i za 1 osobu u lezecem polozaju. Svojim manevarskim
svojstvima mora omoguciti sigurno i brzo spustanje, spasavanje i podizanje, a izvodi se s krutim ili
pneumatskim dnom. Pramcani dio mora imati uzvoj ili pokrov u rasponu od 15% duzine. Dopustena je
ugradnja vajskih ili unutrasnjih motora koji mogu razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od
4 sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima. Za razliku od brodica za spasavanje, u
ove brodice je dopustena ugradnja odgovarajucih benzinskih motora, a mogu se koristiti i mlazni
pogoni koji su za takve brodice veoma prikladni.

Pneumatske brodice za prikupljanje moraju ispunjavati neke dodatne uvjete. Cvrstoca brodice mora
biti dovoljna za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice. Uzgon mora osiguravati jedna
komora podijeljena u najmanje 5 odvojenih potkomora tako da plovnost ne bude poremecena u slucaju
ostecenja jedne od njih i kada je brodica opterecena, ili dvije priblizno jednake komore. Svaka je
komora opremljena bespovratnim ventilom radi odrzavanja predvidjenog tlaka. Brodica mora biti tako
izgradjena da izdrzi boravak u moru najmanje 30 dana neprekidno odnosno neograniceno dugo pri
smjestaju na palubi broda.

Za spustanje brodica u pravilu se koriste namjenske dizalice koje omogucavaju spustanje u vremenu
kracem od 5 minuta.

Uz odobrenje nadleznih tijela dopusteno je zamijeniti brodicu za prikupljanje brodicom za

spasavanje, ali ta brodica mora odgovarati uvjetima koji se zahtijevaju za obje vrste brodice.

OPREMA BRODICE ZA PRIKUPLJANJE

Izuzev caklji, oprema brodice mora biti pricvrscena i spremljena u za to predvidjene vodonepropusne
prostore da se ne bi izgubila odnosno da ne bi smetala radnjama prijeko potrebnim tijekom spasavanja.

Brodica za prikupljanje mora imati:

o Odgovarajuci broj plivajucih vesala za pokretanje brodice u mirnom moru

o Plivajuci ispolac
o Kompas s osvjetljenjem
o Zavlacno sidro s konopcem dugim najmanje 10 metara

39
SIGURNOST NA MORU

o Privezaljku pricvrscenu na pramcu, opremljenu mehanizmom za oslobadjanje

o Uze za tegljenje ne krace od 50 metara
o Vodootpornu elektricnu svjetiljku za odasiljanje Morseovih signala, s rezervnim
baterijama i zaruljom
o Zvizdaljku ili slican zvucni signal
o Pribor za prvu pomoc
o 2 plivajuca konopca za spasavanje s prstenima, duga najmanje 30 metara
o reflektor za traganje s vodoravnim i okomitim sektorom od 6 i jacine svjetala 2.500
svijeca, s izvorom napajanja dovoljnim za 3 sata neprekidnog rada
o Radar-reflektor
o Sredstva za zastitu od gubitka topline za 10% osoba u brodici (ili najmanje 2)
o Prijenosnu opremu za gasenje pozara pogodnu za gasenje pozara tekucina

Uz to kruta brodica za prikupljanje mora imati: caklju, kablic i noz ili sjekiru. Pneumatska brodica
takodjer mora imati plivajuci sigurnosni noz, 2 spuzve, rucni mijeh ili crpku, opremu za manje
popravke odnosno za odrzavanje brodice i sigurnosnu caklju.

Preivljavanje na moru organizacija ivota u brodicama i splavima

Buduci da su ljudi tijekom boravka u brodicama ili splavima nakon napustanja broda izlozeni velikim
psihickim i fizickim naporima izazvanim neuobicajenom i za zivot opasnim okolnostima, potrebno je
posvetiti posebnu paznju tom dijelu spasavanja na moru.
Iskustvo je pokazalo da je psiholoski stav (moral) osoba koje su zajedno u brodicama ili splavi jedan
od osnovnih uvjeta uspjesnosti prezivljavanja na moru. Vezano uz to, valja istaknuti vjeru u vlastite
sposobnosti i samopouzdanje koje se stjecu ponajprije dobrom uvjezbanoscu i pripremljenoscu za
pojedine radnje. To se posebno odnosi na suradnju sa spasavateljima.

Stoga je nuzno da u svakoj brodici jedna osoba organizira i uskladjuje napore svih ljudi i prihvati
odgovornost za odluke, odnosno radnje. Najcesce je to najiskusniji clan posade broda, koji je
istodobno zapovijedao spustanjem brodice u more. Uz zapovjednika, treba odrediti i njegova
zamjenika.

Jedna od najvecih poteskoca s kojom ce se susresti zapovjednik brodice ili splavi jest panika odnosno
drastican pad samopouzdanja vecine osoba. Valja znati da ce mnogobrojni cimbenici utjecati na
raspolozenje osoba, prije svega vrijeme. Tijekom vremena samopouzdanje osoba u brodici postupno
ce opadati, osobito kada postanu svijesne ogranicenih kolicina vode i hrane. Isto tako, iznimno visoka
ili niska temperatura nepovoljno ce djelovati na ljude u brodici.

Da bi sprijecio nepozeljan psiholoski stav kod ljudi u brodici ili splavi, zapovjednik mora cim prije
organizirati zivot ljudi u brodici tako da svi ili bar vecina ljudi dobije odredjena zaduzenja i da nitko u
brodici ne bude prepusten sebi. Najznacajnije je da se medju ljudima stvori kolektivna svijest o
uzajamnoj ovisnosti.

Treba poduzeti sljedece radnje:

o Organizirati stalna dezurstva i dezurne osobe zaduziti da brinu o potrebama ostalih

o Zaduziti odredjen broj osoba da dezuraju uz ranjene ili ozlijedjene tijekom 24 sata, i
svakome odrediti tocno vrijeme bdijenja uz bolesnike
o Ako je u brodicu donijet manji prijenosni radiouredjaj, uspostaviti trajno ili redovito
pracenje radioprograma
o Postaviti strazu uz vodu i hranu
o Postaviti promatrace na pramcu i/ili krmi koji ce motriti 24 sata
o Organizirati zajednicko druzenje

40
SIGURNOST NA MORU

o Zaduziti odredjeni broj osoba da se brinu o opremi brodice

o Zaduziti pojedine ljude za ribolovni pribor i ribolov

Plovidba broda postupak u vezi navigacijskih upozorenja

Svjetski sustav navigacijskih obavijesti (Marine Safety Information MSI) obuhvaca sva morska
podrucja svijeta. U okviru sustava sva su navigacijska podrucja svijeta podijeljena u 16 podrucja
poznata pod nazivom NAVAREA podrucja.
Sve poruke koje se predaju kroz sustav WWNWS (World-wide Navigational Warning Service) mogu
se nacelno podijeliti u dvije osovne grupe: upozorenja i druge obavijesti. Sa stajalista sadrzaja,
upozorenja se mogu podijeliti na navigacijska i meteoroloska te upozorenja koja se odnose na traganje
i spasavanje na moru.

Navigacijska upozorenja mogu se odnositi na:

o Nezgode ili neispravnosti pomorskih svjetala, znakova za maglu i plutaca na plovnim

putevima
o Prisutnost opasnih podrtina na plovnim putevima ili u blizini plovnih puteva te
njihove oznake
o Uspostavljanje znacajnih novih pomagala za navigaciju ili znacajne izmjene na
postojecima
o Prisutnost velikih tegalja koji tesko i sporo manevriraju
o Pojavu plivajucih mina
o Podrucja u kojima se obavljaju SAR operacije ili operacije ciscenja oneciscenja
o Izvjestaje o susretanju i uocavanju zrakoplova i brodova koji kasne na odrediste, a po
izravnom zahtjevu RCC-a
o Prisutnost novootkrivenih podvodnih grebena, plicina ili podvodnih podrtina koje
mogu biti opasne za sigurnost brodova u plovidbi, ili njihove oznake
o Neocekivane ili neplanirane promjene plovnih puteva ili zabrane plovidbe nekim
podrucjem
o Polaganje kablova ili cjevovoda, tegljenje podvodnih objekata u istrazivacke svrhe,
koristenje daljinski ili rucno upravljanih plovila ili druge podvodne operacije koje
mogu znaciti opasnost okolnoj plovidbi
o Uspostavljanje off-shore objekata u blizini ili na plovnim putovima
o Znacajne neispravnosti radionavigacijskih sluzbi
o Obavijesti koje mogu utjecati na sigurnost plovidbe na vecem podrucju kao sto su
vojne vjezbe, vjezbe gadjanja, svemirske operacije i dr.
o Sve druge obavijesti koje na bilo koji drugi nacin mogu utjecati na sigurnost plovidbe
u nekom podrucju
o Obavijesti o ispravkama pomorskih karata

Osnovno je sredstvo predaje obalnih upozorenja NAVTEX sustav. Upozorenja kojima se pokrivaju
otvorena mora, mogu biti upucena koristenjem INMARSAT satelitskog sustava (EGC) ili pomocu
uskopojasnog izravno-tiskajuceg sustava (NBPD) na MF/HF frekventnom podrucju (radioteleks
uredjaj).

Spreavanje oneienja naini i priruna pomagala pri oneienju tekuina

Sredstva za ciscenje kao sto su: prazne bacve od 200 lit., vrece sa piljevinom, stupa, cepovi za odljeve
sa palube ili cement, lopate, metle, kante, zracna pumpa itd. moraju biti uredno pohranjeni na
prikladnom mjestu (sprema), a na vratima iste mora biti vidljivo ispisano da se tu nalaze sredstva za

41
SIGURNOST NA MORU

ciscenje (pollution / oil spill locker). Svi casnici i clanovi posade moraju biti upoznati sa mjestom gdje
su pohranjena sredstva za ciscenje i nacinom upotrebe.
Kemikalije se ne smiju bacati na izliveno ulje u moru bez prethodnog odobrenja lokalnih vlasti,
pogotovo ako je dubina mora manja od 20 metara. Prazne bacve moraju biti posebno obojane i na
njima je potrebno oznaciti za koju su namjenu predvidjene.
Od vitalne je vaznosti sprijeciti da izliveno ulje ne istice sa broda u more.

ISPS razlozi uvoenja i primjena na brodu (1.)

14. Plovidbena straa preuzimanje strae (5.)

Brodica za spaavanje s protupoarnim sustavom i sustavom sa komprimiranim zrakom

obveza posjedovanja, oprema i koritenje

Komprimirani zrak (10.)

Protupoarni sustav

Postoji li povecan rizik od pozara pri napustanju broda, primjerice kod tankera, brodice, uz sustav
zraka, moraju biti opremljene i sustavom koji omogucuje sigurno udaljavanje od broda (Fire-protected
lifeboats). Sustav se sastoji od crpke i sustava za oplakivanje vanjske povrsine zatvorene brodice
morskom vodom. Tako se sprecava povecanje temperature u unutrasnjosti brodice odnosno
omogucuje se sigurno udaljavanje iz podrucja zahvacena vatrom.

Osnovni dijelovi sustava jesu:

o Usisni sustav (usisna kosara, kutni nepovratni ventil i filter)

o Centrifugalna crpka
o Tlacni sustav cjevovoda
o Sapnice

Da bi se postiglo ravnomjerno oplakivanje cijelog nadgradja i palube, uobicajeno je postavljanje

sapnica u vise redova, uzduzno po cijeloj duzini brodice (35-50 sapnica za brodicu duljine 7-8 metara).
Uobicajen kapacitet takva sustava je od 500 do 1000 l/min, a visina dobave je 30-40 metara.
Temperatura u brodici pri prolasku kroz podrucje zahvaceno plamenom, tijekom prvih 8 minuta ne
smije biti visa od 60C.

Nakon svakog koristenja sustav treba isprati slatkom vodom, stoga je postavljen prikljucak za ispiranje
cjevovoda i sapnica slatkom vodom te pipac za otpust vode i necistoca.

Naputanje broda postupci u brodici neposredno nakon naputanja

Osobe u brodici i splavima neposredno nakon spustanja imaju niz duznosti, u prvom redu da bi
olaksale svoje buduce spasavanje.
Neposredno nakon napustanja broda, a prije udaljavanja brodice od broda, treba provjeriti da li ima
ljudi u moru, ako ih ima treba ih prihvatiti u brodice ili splavi prije negoli nestanu iz vidokruga.
Pritom, ako je moguce, ne ulaziti u more vec koristiti plivajuci konopac s prstenom, koji je dio opreme
svake splavi i brodice. Iscrpljene osobe podizu se iz mora tako da ih se prihvati ispod pazuha i za

42
SIGURNOST NA MORU

kopcu na prsluku. Ako je potrebno ulaziti u more, obavezno je imati prsluk za spasavanje vezan
konopcem za splav ili brodicu.

Na otvorenim i djelomicno zatvorenim brodicama valja cim prije podignuti pokrov. Bez pokrova,
vrijeme koje ljudi mogu izdrzati na otvorenom moru uvelike se skracuje. Ako je do napustanja doslo
pri niskim vanjskim temperaturama, ljudi u splavi ili brodici moraju leci cim blize jedni uz druge, u
zavjetrini.

Ima li ozlijedjenih, valja im cim prije pruziti medicinsku pomoc, koristeci se kutijom s lijekovima i
zavojima, i smjestiti ih na odgovarajuce mjesto u brodici ili splavi. Svi koji nisu uzeli lijek protiv
morske bolesti, sada ga moraju uzeti da bi se sprijecilo bespotrebno gubljenje tekucine iz organizma i
mucnina koja lose djeluje na samosvijest ljudi. Ako do povracanja ipak dodje, potrebno je koristiti
vrecice kako bi se ocuvala cistoca prostora.

Brodica opremljena motorom mora nastojati prihvatiti u tegalj brodice bez motora i splavi. Vecu
skupinu brodica i splavi lakes je pronaci, a okupljanje povoljno djeluje na moral ljudi. Treba nastojati
spustiti sva sredstva za spasavanje odnosno povezati sve brodice i splavi u moru bez obzira na to da li
u njima ima ljudi ili ne. Te su splavi odnosno brodice rezerva hrane i vode, opreme i prostora. Sve
brodice i splavi treba povezati koristeci se pritom konopcima za spasavanje (duljine 10-15 metara).
Konopac ne smije biti prekratak jer moze izazvati prevrtanje splavi.

Sto je moguce prije u more treba spustiti zavlacna sidra koja ce sprijeciti da vjetar, valovi i struje
odvec udalje brodice ili splavi od mjesta nesrece. Ako u brodici ili splavi nema dovoljno mjesta,
EPIRB uredjaj valja vezati za splav ili brodicu. Nasuprot tome, SART uredjaj treba postaviti na cim
visem mjestu jer se tako povecava domet otkrivanja uredjaja. Isto to vrijedi i za radar-reflektor (ako je
brodica ili splav njime opremljena).

Ako se brodica ili splav napunila morem, vodu treba cim prije izbaciti pomocu crpke. Ako se crpka
zaglavi, najvjerovatniji razlog tome prljavstvina na membrani. U splavi pod se susi pomocu jedne
spuzve, druga se koristi za skupljanje kisnice. Ako je odjeca na covjeku mokra ili puna soli, treba je
ocijediti i ponovno obuci ili promijeniti ako je moguce. Sol ce vrlo brzo prouzrociti bolne rane na
kozi, a s obzirom na uvjete, to moze izazvati teze komplikacije.

Sok izazvan napustanjem broda cesto ce pojacati nagon za uriniranjem. Ni u kojem slucaju ne smije se
dopustiti uriniranje u odjeci bez obzira na nelagodu i drustvene konvencije jer su posljedice takva cine
redovito bolne.

U splavi treba provjeriti da li su izbaceni svi osobni predmeti koji mogu ostetiti splav.

Preivljavanje na moru prilaz nepoznatoj obali

U plovidbi brodicom treba koristiti kompas koji je obvezni dio inventara. Pri koritenju kompasa treba
voditi rauna da vrijednost proitanog kursa moe znatno odskakati od pravog zbog nepoznavanja
magnetske varijacije u podruju plovidbe.

Ako se brod naputao u skladu s predvienim planom i rasporedom tada bi na brodici trebali imati i
navigacijsku kartu podruja plovidbe a time emo znati i toan podatak za magnetsku varijaciju.

Rasporedom za uzbunu kod naputanja broda predvieno je uzimanje brodskih dokumenata i knjiga
meu kojima je najvaniji brodski dnevnik.

Brodski dnevnik treba nastaviti voditi i u amcu za spaavanje a ako nije bilo mogue spasiti brodski
dnevnik onda se dnevne biljeke zapisuju u za to prigodnoj biljenici.

43
SIGURNOST NA MORU

ISPS stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti (8.)

15. Pojas za spaavanje namjena i smjetaj (5.)

Naputanje broda postupci u splavima nakon naputanja (14.)

Brodica za prikupljanje vrste i obveze posjedovanja (13.)

SOPEP obaveze prema obalnoj dravi u sluaju oneienja (4.)

ISPS - stupnjevi sigurnosti, deklaracija sigurnosti (8.)

44