Professional Documents
Culture Documents
Razapinjuce Stablo Vezbe
Razapinjuce Stablo Vezbe
Data je mrea G = (N, L) i teine granaC = (cij), (i, j) L pri emu je cij = cji. Razapinjue stablo grafa G
je povezan podgraf grafa G, takav da sadri sve vorove kao i G i ne sadri ni jednu konturu. Oigledno
da je broj grana u razapinjuem stablu l = n - 1.
Problem odreivanja najkraeg razapinjueg stabla SST (Shortest Spaning Tree) sastoji se u izdvajanju
onog razapinjueg stabla grafa G iji je zbir duina (teina) grana minimalan.
Primov algoritam
Neka je N skup vorova i L skup grana koje su do nekog trenutka ukljueni u stablo.
2 Izmeu svih grana M = {{i,j}| {i,j} L; i N; j N|N}, tj. grana iji jedan vor pripada
formiranom stablu, a drugi je van njega, izabrati onu sa najmanjom teinom. Drugim recima:
{m, n} arg min cij
{i , j }M
4 Ponavljati korake 2 i 3 sve dok se ne doda svih |N| vorova u N, odnosno |N| - 1 grana u L.
Primer 1. U jednom selu treba postaviti vodovodnu mreu. Instalacija je sprovedena do ulaza u selo
(taka A) odakle treba dalje postaviti cevi do svake kue u selu. Zbog konfiguracije terena nije mogue
sprovesti cevi izmeu bilo koje dve kue ve na nain kako je prikazano na slici (udaljenost izmeu kua
je data u metrima). Potrebno je odrediti koje kue treba povezati meusobno tako da ukupna
duina cevi koje treba postaviti bude minimalna.
100
60 110
120
150 80
A 80 90 180
130 70 140
150 160
75
100
2 5
120 80
60 110 150
80 90 180
1 3 6 8
75
4 7
1. Inicijalizacija: N{1}; L = ;.
2
3. N={1,2,3}; L = {{1,3},{3,2}} 4 7
130 70 140
3. N={1,2,3,4}; L = {{1,3},{3,2},{3,4}} 4 7
100
2 5
2. M = {{2,5}, {2,6}, {3,6}, {3,7}, {4,7} }, 120
60 110
75
3. N={1,2,3,4,7}; L = {{1,3},{3,2},{3,4},{4,7} } 4 7
100
2 5
2. M = {{2,5}, {2,6}, {3,6}, {7,6}, {7,8} }, 120
60 110
min cij c36 90
{i , j }M 1
80
3
90
6 8
100
2 5
2. M = {{2,5}, {6,5}, {6,8}, {7,8} }, 120
60 110 150
min cij c25 100
{i , j }M 1
80
3
90
6
180
8
80+60+70+75+90+100+80= 555.
100
2 5
80
60
80 90
1 3 6 8
70
75
4 7
Napomena: Isto razapinjue stablo se dobija ako se u prvom koraku izabere bilo koji vor.
Ako je u koraku 1 izabran vor npr. 2, N{2}, redosled kojim se vorovi pridruuju skupu N i
grane skupu Lje sledei:
Primer 2. Arhipelag od 6 ostrva je potrebno povezati mostovim meusobno i sa kopnom tako da se mogu
obilaziti automobilima. Trokovi izgradnje mostova izmeu ostrva koja je mogue povezati mostom i
ostrva i kopna dati su u sledeoj tabeli:
Kopno O1 O2 O3 O4 O5 O6
Kopno / 12 13 8 / / /
O1 12 / 12 / 15 7 /
O2 13 12 / 5 20 12 8
O3 8 / 5 / / 19 11
O4 / 15 20 / / 17 /
O5 / 7 12 19 17 / 10
O6 / / 8 11 / 10 /
Potrebno je odrediti na koji nain povezati kopno i sva ostrva tako da ukupni trokovi izgradnje mostova
budu monimalni.
15
2 5
12 7
12 20 17
10 12
1 3 6
8
5 19 10
8
11
4 7
Ako je u koraku 1 izabran vor npr. 5, N{5}, redosled kojim se vorovi pridruuju skupu N i
grane skupu Lje sledei:
Najkrae razapinjue stablo je prikazano na sledeoj slici a njegova teina (ukupna cena izgradnje
mostova) je:
8+5+8+10+7+15= 53
15
2 5
7
1 3 6
8
8 5 10
4 7
2 40 5 40 8 20
85 30 50 50 35
60 40 20 11
25
4 50 6 35 9
Reenje: Ako je u koraku 1 izabran vor 1, N{1}, redosled kojim se vorovi pridruuju
skupu N i grane skupu Lje sledei:
Najkrae razapinjue stablo je prikazano na sledeoj slici a njegova teina (ukupna cena izgradnje
mostova) je:
50+40+30+20+35+25+20+35+25+20= 300
1 4 35 7
50 20 25 10
2 40 5 8 20
30
20 11
25
4 6 35 9
Minimalna ukupna duina kablova kojima se mogu povezati svi svievi je 300 metara.