Nacionalni Okvirni Kurikulum PDF

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE

OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE
Zagreb, srpanj 2010.

4
Predgovor
Potovane odgojiteljice/odgojitelji, uiteljice/uitelji, nastavnice/nastavnici, strune/i

suradnice/suradnici, ravnateljice/ravnatelji, djeco, uenice/uenici, roditelji/skrbnici,
graanke/graani,
znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost strateke su smjernice Republike Hrvatske.
Promijenjen i promjenljivi svijet trinoga gospodarstva, europskoga suivota, interkulturalnih
odnosa, kao i utjecaj informacijskih tehnologija i znanstvenih postignua, te globalizacijskih
procesa zahtijevaju uinkovitije prilagoavanje pojedinca i drutva. Ovi ciljevi se mogu postii
sustavnim i dugoronim promjenama sustava odgoja i obrazovanja. Promjene na visokokolskoj
razini se provode od uvoenja bolonjskoga procesa. Promjene na niim razinama odgoja i
obrazovanja tek prethode. Polazite za sustavne promjene na razini predkolskoga odgoja,
osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja je Nacionalni okvirni kurikulum za
predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK).
Vrijednosti navedene u NOK-u jasne su tenje koje obvezuju na ostvarenje sve dionike - kako
one koji obnaaju odgojno-obrazovnu djelatnost u odgojno-obrazovnim ustanovama, tako i one
koji posredno sudjeluju u najhumanijoj misiji odgoja i obrazovanja. Vrijednosti, ciljevi i
meupredmetne teme osiguravaju prostor odgoju koliko i obrazovanju. Odreivanjem opega
obrazovanja, odnosno temeljnih kompetencija, osiguravamo svakom ueniku bolje snalaenje u
ivotu i pripremamo ga za promjenljiv i nepredvidiv svijet u kojemu treba biti spreman za
cjeloivotno uenje. S odgojno-obrazovnim podrujima i ciklusima postii emo smislenu
povezanost odgojno-obrazovnih sadraja, fleksibilniji nain programiranja i planiranja odgojno-
obrazovnoga rada usmjerenoga prvenstveno na dijete/uenika.
NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i strunih kompetencija. On je osnova za restrukturiranje
prvenstveno nastavnih planova, a potom i predmetnih kurikuluma na razini osnovnokolskog i
srednjokolskog odgoja i obrazovanja, vodei rauna o optimalnome optereenju uenika u
koli i kod kue. NOK je osnova za definiranje oekivanih postignua uenika kroz nastavne
predmete, te polazite za ureivanje predmetne strukture odgojno-obrazovne jezgre, izbornih i
fakultativnih nastavnih predmeta. NOK je osnova za sustavnu primjenu meupredmetnih tema
koje obvezuju sve nositelje odgojno-obrazovnoga i nastavnoga rada.
NOK zahtijeva transparentnost rada odgojno-obrazovnih ustanova, uestaliju suradnju s
roditeljima/skrbnicima, lokalnom zajednicom i irim okrujem.
NOK pretpostavlja visoku kompetentnost onih koji pouavaju djecu/uenike, za djelotvorno
koritenje cijeloga repertoara metoda i sredstava, kao i umijea u organizaciji odgojno-
obrazovnoga rada i nastave.
Dokument je nastao na uvaavanju povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva, zakonskih propisa i
dokumenata koje je donijela Vlada RH, te na analizama relevantnih europskih dokumenata.
Zahvalnost za osmiljavanje i izradbu ovoga vrijednoga i vanoga dokumenta dugujemo
mnogima lanovima i strunjacima u podruju odgoja i obrazovanja triju Vijea za nacionalni
kurikulum, odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, knjiniarima,
strunjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila, sveuilinim profesorima, akademicima.
Zahvalnost dugujemo brojnim ustanovama ministarstvima, institucijama pravobranitelja,
Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, sveuilitima i njihovim sastavnicama (fakultetima,
odjelima, akademijama), agencijama, sindikatima, kolama, Hrvatskoj udruzi poslodavaca,
Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtnikoj komori. Svoj doprinos dala su brojna
upanijska struna vijea, centri za odgoj i obrazovanje, strukovne udruge i drutva, politike
stranke, te brojni pojedinci.
NOK nam svima pokazuje oekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja nae djece, uenika
i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta e oekivanja biti
ispunjena odgovornom, savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta.
dr. sc. Radovan Fuchs

ministar znanosti, obrazovanja i porta
5
6
Sadraj
PREDGOVOR 5
UVOD 9
I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ I

OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE 11
1. to je Nacionalni okvirni kurikulum? 11
2. Usmjerenost prema kompetencijama 11
3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma? 13
4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum? 13
II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI I OPI ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI 14
1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti 14
2. Odgojno-obrazovni ciljevi 15
III. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA 16
IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA 17
V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA ZA

PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I
SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE 18
1. Odgojno-obrazovne razine 18
2. Odgojno-obrazovni ciklusi 19
3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli 20
4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti 22
VI. MEUPREDMETNE TEME 23
1. Osobni i socijalni razvoj 23
2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia 24
3. Uiti kako uiti 24
4. Poduzetnitvo 25
5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije 26
6. Graanski odgoj i obrazovanje 26
VII. PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE 28
1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma 28
2. Struktura predkolskoga kurikuluma 28
VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA OBVEZNOGA I
SREDNJOKOLSKOG OBRAZOVANJA 30
1. Jezino-komunikacijsko podruje 30
OPIS PODRUJA 30
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA 31
OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA 32
A. HRVATSKI JEZIK 32
B. STRANI JEZICI 52
C. KLASINI JEZICI 73
D. JEZICI NACIONALNIH MANJINA KAO MATERINSKI JEZICI 79
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA 79
2. Matematiko podruje 80
OPIS PODRUJA 80
7
3. Prirodoslovno podruje 93
OPIS PODRUJA 93
4. Tehniko i informatiko podruje 115
OPIS PODRUJA 115
5. Drutveno-humanistiko podruje 131
OPIS PODRUJA 131
6. Umjetniko podruje 152
OPIS PODRUJA 152
7. Tjelesno i zdravstveno podruje 188
OPIS PODRUJA 188
IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U STRUKOVNOMU I UMJETNIKOMU
ODGOJU I OBRAZOVANJU 199
X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA 201

1. Djeca i uenici s tekoama 201
2. Talentirana i darovita djeca i uenici 203
XI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UENIKIH POSTIGNUA 206
XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA NACIONALNOGA

KURIKULUMA 209
1. Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti 209
2. Samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga rada 210
8
UVOD
Razvoj drutva temeljena na znanju i irenje globalizacijskih procesa naglasili su vanost

obrazovanja za osobni i drutveni razvoj. Republika je Hrvatska prepoznala potrebu
preobrazbe kolskoga sustava prema novim zahtjevima vremena, pri emu osobitu vanost
imaju promjene u podruju nacionalnoga kurikuluma.
Hrvatska se obrazovna politika opredijelila za izradbu Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma
koji omoguuje da se sve sastavnice sustava smisleno i skladno poveu u jednu meusobno
povezanu cjelinu. Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja temeljni dokument koji odreuje
sve bitne sastavnice odgojno-obrazovnoga sustava od predkolske razine pa do zavretka
srednjokolskoga odgoja i obrazovanja.
Izradbi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma prethodio je niz aktivnosti koje pokazuju trajno
nastojanje hrvatske obrazovne politike za poboljanjem kvalitete odgoja i obrazovanja.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2005. godine dokument Plan razvoja sustava odgoja i
obrazovanja 2005. 2010. Rije je o strategijskomu razvojnomu dokumentu temeljenomu na
sveobuhvatnu promiljanju sustava odgoja i obrazovanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i porta 2005. godine poelo je s ostvarivanjem reformskoga projekta kola poznat pod
nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) s kojim su zapoele kvalitativne
promjene u osnovnoj koli u dijelu koji se odnosi na programske sadraje U 2007. godini
izraena je Strategija za izradbu i razvoj Nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj,
ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje. Navedene, a i brojne druge aktivnosti stvorile su
vane pretpostavke za osmiljavanje i provoenje dubljih zahvata u odgojno-obrazovnomu
sustavu na nacionalnoj razini, ukljuujui i izradbu Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma.
Temeljno obiljeje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i
uenika postignua (ishode uenja) za razliku od (do)sadanjega usmjerenoga na sadraj.
S Nacionalnim se okvirnim kurikulumom postie usklaivanje svih razina odgoja i obrazovanja
koje prethode visokokolskoj razini (koja je svoj sustav promijenila uvoenjem bolonjskog
procesa).
Prelazak na kompetencijski sustav bio bi nedostatan bez uvaavanja drutveno-kulturnih
vrijednosti, povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva i temeljnih smjernica Republike Hrvatske.
U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu su definirane temeljne odgojno-obrazovne
vrijednosti, zatim ciljevi odgoja i obrazovanja, naela i ciljevi odgojno-obrazovnih podruja,
vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja
nacionalnoga kurikuluma. Ukratko su opisane i meupredmetne teme i njihovi ciljevi.
Odreena su oekivana uenika postignua za odgojno-obrazovna podruja po
ciklusima. Naznaena je predmetna struktura svakog odgojno-obrazovnog podruja.
Naime, uspjeno ostvarenje obrazovanja koje vodi prema usvajanju kompetencija nije u
suprotnosti s provoenjem tradicionalne predmetne nastave. Nacionalni okvirni kurikulum
upuuje uitelje i nastavnike na to da nadiu predmetnu specijalizaciju i podjednako
sudjeluju u razvijanju kljunih kompetencija uenika, primjenjujui naelo podijeljene
odgovornosti, posebice u ostvarenju vrijednosti koje se proimaju s meupredmetnim
temama.
Nacionalni okvirni kurikulum ini polazite za izradbu nastavnih planova, odnosno definiranje
optimalnoga optereenja uenika, te izradbu predmetnih kurikuluma temeljenih na
razraenim postignuima odgojnoobrazovnih podruja. Pretpostavka za kvalitetno
provoenje nacionalnoga kurikuluma je visoka kompetentnost nositelja odgojno-
obrazovnoga rada. Ona pretpostavlja izradbu sustavnih programa za osposobljavanje
uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja za primjenu kurikulumskoga pristupa.
Nacionalni okvirni kurikulum sluit e i za izradbu udbenika i drugih nastavnih i odgojno-
obrazovnih sredstava.
Vano je istai da Nacionalni okvirni kurikulum prua iznimno znaajan dokument za
planiranje i organiziranje rada kola, ukljuujui i izradbu kolskoga kurikuluma. Opisane
odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi, kompetencije i naela pridonose razumijevanju i
usklaenom planiranju razvoja i rada kola. Nadalje, opis odgojno-obrazovnih podruja i
njihovih ciljeva pomae kolama povezati nastavne predmete i svrsishodno racionalizirati
nastavu. Tomu pridonose i meupredmetne teme ije uvoenje slui produbljivanju
predvienih sadraja, znanja i svijesti kod uenika o zdravlju, pravima, osobnoj i drutvenoj
9
odgovornosti, drutveno-kulturnom, gospodarskom, tehnolokom i odrivom razvitku,
vrijednostima uenja i rada, te samopotovanju i potovanju drugih i drugaijih. Uvoenje
meupredmetnih tema i mogunost osmiljavanja i organizacije izborne i fakultativne
nastave, omoguit e kolama znatno obogaenje kolskoga kurikuluma.
Ovaj nas dokument poziva da ponemo na drugaiji nain razmiljati o nastavi i koli:
donosi izazove za uenje i pouavanje, planiranje i ostvarivanje nastave, kao i za
cjelokupnost kolskoga rada.
Izradba kurikulumskih dokumenata, ukljuujui i Nacionalni okvirni kurikulum, predstavlja
sloen i dugotrajan proces koji podrazumijeva trajno vrjednovanje i samovrjednovanje
odgojno-obrazovnoga tijeka onih koji ue i onih koji pouavaju te stalnu povezanost
obrazovne politike sa znanou i odgojno-obrazovnom praksom.
10
I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI
ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I
SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE
1. to je Nacionalni okvirni kurikulum?

Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja osnovne sastavnice predkolskoga, opega
obveznoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, ukljuujui odgoj i obrazovanje za
djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je
dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi,
naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih
postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.
Sredinji dio Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma ine uenika postignua za odgojno-
obrazovna podruja, razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima te opisi i ciljevi
meupredmetnih tema koje su usmjerene na razvijanje kljunih uenikih kompetencija.
Osnova je za razradu predmetne strukture podruja, odreivanje predmeta i modula
jezgrovnoga kurikuluma, izbornih predmeta i modula, optereenja uenika itd. Drugim
rijeima, Nacionalni okvirni kurikulum slui kao temelj za izradbu predmetnih kurikuluma i
ostalih kurikulumskih dokumenata (smjernice za primjenu kurikuluma, prirunici za
nastavnike, prirunici za roditelje, standardi za izradbu udbenika i ostalih nastavnih
materijala, standardi i mjerila za vrjednovanje kvalitete uenikih postignua i rada kola i
dr.).
Potrebno je istaknuti da Nacionalni okvirni kurikulum pridonosi planiranju i organiziranju rada
kola, ukljuujui donoenje kolskoga kurikuluma. Odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi,
kompetencije i naela odreena dokumentom omoguuju razumijevanje osnovnoga
smjera razvoja nacionalnoga kurikuluma i pruaju temeljne odrednice za usklaivanje
planiranja razvoja i rada odgojno-obrazovnih ustanova.
Opis, ciljevi i oekivana uenika postignua odgojno-obrazovnih podruja te opis i ciljevi
meupredmetnih tema pomau kolama da lake povezuju nastavne predmete,
racionaliziraju nastavu te ju obogate izbornom i fakultativnom nastavom i izvannastavnim
aktivnostima sukladno svojemu profilu i prioritetima, potrebama uenika i lokalne zajednice.
Nacionalni okvirni kurikulum razvojni je dokument. Razvojan u smislu to iz njega slijedi
duboko promiljena razrada i izradba svih drugih dokumenata; razvojan u smislu otvorenosti
promjenama i stalnomu obnavljanju u skladu s promjenama i razvojnim smjerovima u
drutvu i obrazovanju. Brze promjene u znanosti, tehnologiji, gospodarstvu i ostalim
podrujima drutvenoga ivota postavljaju odgoju i obrazovanju stalno nove zahtjeve, to
dovodi do potrebe za stalnim vrjednovanjem i mijenjanjem nacionalnoga kurikuluma.
Suvremeni pristup izradbi i razvoju nacionalnoga kurikuluma sve vie decentralizira i
demokratizira ovaj proces te ukljuuje i iri odgovornost za promjene na odgojitelje, uitelje,
nastavnike, strune suradnike i ravnatelje te ostale vane sudionike i korisnike obrazovanja
roditelje, djecu, uenike, lanove lokalne i regionalne zajednice, socijalne partnere i druge.
2. Usmjerenost prema kompetencijama

Razvoj drutva temeljena na znanju i proces globalizacije, naroito jaanje svjetskoga trita
i konkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na razini drutvenoga ivota i ivota
pojedinca u svim podrujima: kulturi, znanstvenomu i tehnolokomu razvoju, gospodarstvu,
drutvenoj povezanosti, poloaju i ulozi pojedinca kao graanina te njegovu osobnomu
razvoju.
ivot i rad u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije zahtijevaju nova
znanja, vjetine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje
stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralatva, rjeavanja problema, razvoj
kritikoga miljenja, poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija.
Njih nije mogue ostvariti u tradicionalnomu odgojno-obrazovnomu sustavu koji djeluje kao
sredstvo prenoenja znanja. Pomak u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na
razvoj kompetencija znai zaokret u pristupu i nainu programiranja odgoja i obrazovanja.
11
Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na uenike kompetencije predstavlja jedan
od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspjeno
odgovorila izazovima razvoja drutva znanja i svjetskoga trita, Europska Unija odredila je
osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je
prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:
komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i

stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja,
stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih
situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer
razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i
drutveno odgovoran nain.
komunikacija na stranim jezicima odnosi se na osposobljenost za razumijevanje,
usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica
na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica
ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.
matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
matematika se kompetencija odnosi na osposobljenost uenika za razvijanje i
primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih
situacija; prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i
metodologije kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i
zakljuivanja na temelju injenica; tehnoloka kompetencija shvaena je kao
osposobljenost za primjenu prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na
ljudske potrebe i elje. Osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, takoer,
ukljuuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnou te odgovornost
pojedinca kao graanina.
digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu
informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu i drutvenomu ivotu te u
komunikaciji. Njezini su kljuni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vjetine i
sposobnosti: upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje,
prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradnikih mrea putem interneta.
uiti kako uiti obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,
organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i
informacijama kako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini.
socijalna i graanska kompetencija obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i
meukulturnu suradnju.
inicijativnost i poduzetnost odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u
djelovanje, a ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te
sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za
voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca. Takoer,
ini osnovu za stjecanje specifinih znanja i vjetina potrebnih za pokretanje drutvenih
i trinih djelatnosti.
kulturna svijest i izraavanje odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja
ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuujui glazbu, ples, kazalinu,
knjievnu i vizualnu umjetnost. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj,
nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od kljune
vanosti osposobljavanje uenika za razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti Europe
i svijeta te za njihovu zatitu kao i razvijanje svijesti uenik o vanosti estetskih
imbenika u svakodnevnomu ivotu.
Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for
lifelong learning (2006/962/EC)
Ove se kompetencije danas uvode u nacionalne kurikulume lanica Europske Unije i njihov
razvoj predstavlja jedan od vanih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnih
obrazovnih politika u europskim zemljama. Za Republiku Hrvatsku pristupanje Europskoj Uniji
predstavlja jedan od temeljnih strategijskih ciljeva. Stoga, osim njezine vlastite obrazovne
tradicije i potreba, vanu odrednicu u stvaranju obrazovne politike i razvoju nacionalnoga
kurikuluma predstavljaju i europski obrazovni dokumenti, posebice Europski kompetencijski
okvir u kojem su definirane navedene temeljne kompetencije.
12
3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma?
Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma:
drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja
odgovarajui na pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine,
sposobnosti i stavove treba razviti
naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti
metode, sredstva i oblici rada
odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj
ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.
4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?

Nacionalni je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini, uvaavajui miljenja
drutvenih, kulturnih, gospodarskih imbenika, znanstvene i strune javnosti, kao i samih
graana. Stoga obvezuje sve sudionike tijekom primjene na djelovanje u skladu s
vrijednostima i ciljevima donesenima ovim dokumentom.
Okvirni je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i
odgojno-obrazovnog procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava.
Okvirni je jer utvruje bitna suvremena odgojno-obrazovna podruja iz kojih proizlaze
jezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum, odnosno nastavni predmeti i moduli kao njihovi
dijelovi, te kolski kurikulum.
Kurikulum sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta/uenika, tijeka
uenja i pouavanja, dugoronoga, sustavno osmiljenoga, postojana, smisleno
povezanoga i skladnoga ureenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je iri i dublji od
nastavnoga plana i programa. Kurikulum podlijee promjenama primjenom vanjskoga
vrjednovanja i samovrjednovanja.
Nacionalni okvirni kurikulum slui nositeljima odgojno-obrazovne djelatnosti odgojiteljima,
uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima, ravnateljima, ali i sudionicima i korisnicima
odgoja i obrazovanja uenicima, odraslim polaznicima ukljuenima u obrazovanje,
roditeljima, lokalnoj zajednici, vjerskim zajednicama, agencijama, udrugama, vladi,
socijalnim partnerima, politikim strankama, strunim i graanskim udrugama.
13
II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI I OPI
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI
1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

Odgojem i obrazovanjem izriemo kakvo drutvo i kakvog ovjeka elimo. Bitno je, stoga,
prepoznati i usuglasiti zajednike drutveno-kulturne vrijednosti i dugorone odgojno-
obrazovne ciljeve koji podupiru i usmjeravaju odgojno-obrazovno djelovanje. Od
predkolskih ustanova i kola se oekuje promiljanje i djelovanje u skladu s tako odreenim
vrijednostima i ciljevima.
Na poetku 21. stoljea i hrvatska se odgojno-obrazovna politika suoava s izazovom i
potrebom usklaivanja lokalnog i nacionalnoga sa svjetskim i globalnim, usklaivanjem
tradicije sa suvremenou, kratkoronoga s dugoronim, konkurencije i natjecateljskoga
duha sa solidarnou, ubrzanog rasta znanstveno-tehnologijskoga znanja s ljudskim
sposobnostima da ih usvoji, duhovnoga s materijalnim itd.
Jedan od odgovora na navedene izazove i potrebe jest promicanje temeljnih vrijednosti
putem odgoja i obrazovanja. Takve su, na primjer, dostojanstvo ljudske osobe, sloboda,
pravednost, domoljublje, drutvena jednakost, solidarnost, dijalog i snoljivost, rad, potenje,
mir, zdravlje, ouvanje prirode i ovjekova okolia te ostale demokratske vrijednosti.
Vrijednosti na kojima se temelji odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj valja sagledavati kao
nove mogunosti razvoja hrvatskoga nacionalnoga, kulturnoga i duhovnoga identiteta
unutar sloenih globalizacijskih procesa.
Vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje,
solidarnost, identitet te odgovornost.
Znanje. Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna
proizvodna i razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje su temeljni
pokretai razvoja hrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje
razumijevanje i kritiko promiljanje samoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u
novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu.
Solidarnost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za
druge, za obitelj, za slabe, siromane i obespravljene, za meugeneracijsku skrb, za svoju
okolinu i za cjelokupno ivotno okruje.
Identitet. Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga
identiteta pojedinca. Danas, u doba globalizacije, u kojemu je na djelu snano mijeanje
razliitih kultura, svjetonazora i religija, ovjek treba postati graaninom svijeta, a pritom
sauvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturu, drutvenu, moralnu i duhovnu batinu. Pritom
osobito valja uvati i razvijati hrvatski jezik te paziti na njegovu pravilnu primjenu. Odgoj i
obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobni identitet istodobno ga povezujui s
potivanjem razliitosti.
Odgovornost. Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u
drutvenomu ivotu i promiu njihovu odgovornost prema opemu drutvenomu dobru,
prirodi i radu te prema sebi samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno
ponaanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos izmeu osobne slobode i osobne
odgovornosti.
Temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma proizlaze iz
opredijeljenosti hrvatske obrazovne politike za cjelovit osobni razvoj uenika, za uvanje i
razvijanje nacionalne duhovne i materijalne te prirodne batine Republike Hrvatske, za
europski suivot i za stvaranje drutva znanja koje e omoguiti odrivi razvoj.
14
2. Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojno-obrazovni ciljevi su:
osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov

intelektualni, tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim
sposobnostima i sklonostima
razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta
promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga
identiteta, sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima,
ciklusima i svim razinama odgojno-obrazovnoga sustava
odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima te pravima i obvezama djece, osposobiti ih za ivljenje u
multikulturnom svijetu, za potivanje razliitosti i snoljivost te za aktivno i odgovorno
sudjelovanje u demokratskomu razvoju drutva
osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,
osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema
zahtjevima trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija, znanstvenih spoznaja i dostignua
poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika
osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.
Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnoga obrazovanja i

svakodnevnoga kolskoga ivota. Vrijednosti i opi ciljevi odgoja i obrazovanja, koji proizlaze
iz vrijednosti, obvezni su za sve uitelje, nastavnike i strune suradnike, u svim odgojno-
obrazovnim ciklusima, podrujima i predmetima, kolskim i izvankolskim aktivnostima.
Da bi kole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju suraivati s obiteljima i
lokalnim zajednicama.
15
III. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA
Naela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma predstavljaju uporita na kojima se temelji
nacionalni kurikulum i svi ih se sudionici pri izradbi i primjeni kurikuluma trebaju pridravati.
Naela su sadrajno povezana s ciljevima i uenikim postignuima te ine bitnu sastavnicu
kojom se osigurava unutarnja usklaenost kurikulumskoga sustava i suradniko djelovanje
sudionika u tijeku izradbe i primjene nacionalnoga kurikuluma.
Naela, koja ine vrijednosna uporita za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma,
jesu:
visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih,

informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviih obrazovnih
standarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
jednakost obrazovnih mogunosti za sve svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj
najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj
pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe
umanjiti prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno
uvjetovanima
obveznost opeg obrazovanja stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza
svakoga ovjeka, daje svakome temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje;
obveznost opega obrazovanja pravno je propisana obveza ukljuenosti djeteta u
obrazovanje i pohaanja obrazovanja do odreene odgojno-obrazovne razine
horizontalna i vertikalna prohodnost osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom
obrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjega
obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost)
ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav uvaavanje odgojno-obrazovnih
potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni
marginalizaciji i iskljuenosti
znanstvena utemeljenost cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava
i unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama
potivanje ljudskih prava i prava djece istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga
ovjeka; ljudsko dostojanstvo
kompetentnost i profesionalna etika odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva
visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku
odgovornost
demokratinost pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih
bitnih dionika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje
samostalnost kole stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti,
programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio
kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole; sloboda izbora sadraja, primjene
metoda i organizacije odgojno-obrazovnog rada u ostvarivanju nacionalnoga
kurikuluma
pedagoki i kolski pluralizam stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u
pedagokomu i kolskomu radu
europska dimenzija obrazovanja osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu
interkulturalizam razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili
neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.
16
IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I
UENIKA
Nacionalni okvirni kurikulum promie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete/uenika. Oni
podrazumijevaju:
prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada
pojedinanim potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojno-
obrazovni uspjeh svakoga pojedinca
odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno
djelovati na razvoj svih podruja djetetove/uenikove osobnosti
planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika,
pripremajui razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave
prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta/uenika, kao i razvojnih razlika izmeu
djeaka i djevojica te izmeu pojedinih uenika openito
uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e omoguiti aktivno,
samostalno uenje i praktinu primjenu nauenoga
uporabu razliitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiu
sudjelovanje, promatranje, samostalno istraivanje, eksperimentiranje, otkrivanje,
zakljuivanje, znatielju te uenje kako uiti
stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i kolskoga ozraja koje e
poticati zanimanje i motivaciju djeteta/uenika za uenje te e im pruiti osjeaj
sigurnosti i meusobnoga potivanja
prepoznavanje i praenje darovite/tih djece/uenika i djece/uenika s tekoama u
uenju i ponaanju
pruanje pomoi djeci/uenicima s tekoama i senzibiliziranje ostale djece i uenika
za njihove potrebe, pruanje pomoi i suradnju.
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika rada.
Predlau se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i
nastavnicima, pruaju mogunosti izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje
programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni
dijalogu, izboru i odluivanju te omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju
suodluivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove metode, oblici i naini rada: istraivaka
nastava, nastava temeljena na uenikovom iskustvu, projektna nastava, multimedijska
nastava, individualizirani pristup ueniku, interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje
programskih sadraja prema naelima meupredmetne povezanosti, problemsko uenje,
uenje u parovima, uenje u skupinama i slino. Prednost se daje socijalnomu
konstruktivizmu u kojemu uenik, uz podrku uitelja i nastavnika, sam istrauje i konstruira
svoje znanje.
U ostvarivanju odgoja, obrazovanja i nastave potrebna je stalna suradnja i dogovor uitelja
i nastavnika. Postiu se redovitim raspravama o povezanosti odgojno-obrazovnih sadraja iz
razliitih odgojno-obrazovnih podruja ili predmeta, te razmjenom miljenja o metodama,
sredstvima pouavanja i mogunostima organizacije nastave.
Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje predkolske ustanove i kole podrazumijeva
redovitu i trajnu suradnju s roditeljima/skrbnicima u smislu jasno podijeljene odgovornosti
glede ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja u koli.
17
V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA
KURIKULUMA ZA PREDKOLSKI ODGOJ I
OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I
SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE
Nacionalni okvirni kurikulum strukturiran je prema odgojno-obrazovnim razinama i odgojno-
obrazovnim ciklusima.
1. Odgojno-obrazovne razine
Odgojno-obrazovne razine jesu: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolsko ope
obvezno obrazovanje i srednjokolsko ope obvezno obrazovanje.
Predkolski odgoj i obrazovanje

Predkolski odgoj i obrazovanje ini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga
kurikuluma i nije obvezan za svu djecu predkolske dobi. Podijeljen je na tri odgojno-
obrazovna ciklusa (slika 1.):
od est mjeseci do navrene prve godine djetetova ivota
od navrene prve do navrene tree godine djetetova ivota
od navrene tree godine djetetova ivota do polaska u osnovnu kolu.
III. ciklus 3 do 6,5 godina
II. ciklus 1 do 3 godine
I. ciklus 6 mjeseci do 1 godine
do 6 mjeseci
Slika 1. Odgojno-obrazovni ciklusi predkolskoga odgoja i obrazovanja
U skladu s vrijednostima, opim ciljevima i naelima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma

teite odgojno-obrazovne djelatnosti tijekom predkolskoga odgoja i obrazovanja
usmjereno je na poticanje cjelovita i zdrava rasta i razvoja djeteta te razvoja svih podruja
djetetove osobnosti: tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, intelektualnoga, moralnoga i
duhovnoga, primjereno djetetovim razvojnim mogunostima.
Preduvjet za valjano djelovanje ustanova ranoga i predkolskoga odgoja i obrazovanja
usmjereno je na razumijevanje i prihvaanje roditelja/skrbnika kao ravnopravnih sudionika u
institucijskome odgojno-obrazovnomu radu.
Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli

Opi odgoj i obrazovanje odnose se na osnovnokolsku razinu u cijelosti te na srednjokolsku
razinu u omjeru koji ovisi o vrsti kole. Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli ine
jednu cjelinu. Budui da za stjecanje temeljnih kompetencija nije dostatno osmogodinje
ope obrazovanje, Nacionalnim se okvirnim kurikulumom, uz osmogodinje ope
obrazovanje, propisuje i zajednika opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i
umjetnikim kolama te zajednika jezgra za sve gimnazije.
Opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama predstavlja minimalno
ope obrazovanje koje je kola duna osigurati uenicima. Obvezni minimum
opeobrazovnih sadraja za stjecanje temeljnih kompetencija u tim kolama iznosi 60%
strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma u prvomu razredu i 40% strukovnoga,
odnosno umjetnikoga kurikuluma u drugomu razredu. U zavrnim razredima trogodinjih i
etverogodinjih strukovnih kola udio opeobrazovnih sadraja u strukovnomu kurikulumu
ovisi o strukturi kompetencija definiranih strukovnom kvalifikacijom. Udio opeobrazovnih
18
sadraja ovisi i o stupnju razvoja uenikovih sposobnosti, uenikovim sklonostima, te procjeni
nastavnika o sposobnostima pojedinih uenika za nastavak obrazovanja.
Gimnazije kao opeobrazovne srednje kole u cijelosti imaju opeobrazovni kurikulum. Zbog
toga je u njima ope obrazovanje ire i dublje od obveznoga opega obrazovanja
strukovnih kola. Nacionalni okvirni kurikulum odreuje zajedniku jezgru za sve gimnazije.
Ovisno o tipu gimnazije, ona se produbljuje i proiruje novim sadrajima, predmetima i
modulima, to se odreuje predmetnim kurikulumima.
2. Odgojno-obrazovni ciklusi
Odgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uenika koja ine
jednu cjelinu. Obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojno-
obrazovne razine te imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja to
sve uenik treba postii u odreenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi
temelje se na razvojnim fazama uenika.
Nacionalni okvirni kurikulum odreuje etiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje
temeljnih kompetencija. Oni su redom:
Prvi ciklus koji ine I., II., III. i IV. razred osnovne kole.
Drugi ciklus koji ine V. i VI. razred osnovne kole.
Trei ciklus koji ine VII. i VIII. razred osnovne kole.
etvrti ciklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetnikih kola, dok u
gimnazijama obuhvaa sva etiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i
umjetnikim kolama opeobrazovni sadraji mogu pouavati i u zavrnim razredima,
ovisno o profilu i potrebama kole, odnosno uenika.
etvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najnie razine strukovne kvalifikacije, to znai
da uenik moe stei prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina.
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA STJECANJE TEMELJNIH KOMPETENCIJA
Dravna matura

IV. razred
K
Srednja
O III. razred kola
L
II. razred 16/17
N S IV. ciklus
K I. razred
I O
VIII. razred 14/15
III. ciklus s
O n
K VII. razred
o
U v 11/12
VI. razred
R II. ciklus n
K I V. razred a
K IV. razred 9/10

U III. razred

k
L I. ciklus
II. razred o
U l
M I. razred a 6/7
Slika 2. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija
Odgojno-obrazovni ciklusi ponajprije slue za kurikulumsko planiranje i programiranje

odgojno-obrazovnih podruja i predmetnih kurikuluma vodei se naelima meusobne
povezanosti i smislene usklaenosti te jasnim optereenjem uenika tijekom odreenoga
obrazovnoga ciklusa, odnosno jedne kolske godine u jezgrovnomu, razlikovnomu
(diferenciranomu) i kolskomu kurikulumu. Kurikulumsko programiranje podrazumijeva
uvaavanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema. Kurikulumsko planiranje i
programiranje pretpostavlja uvaavanje uenikovoga angairanja u koli (kolski rad) i kod
kue (domai rad).
19
U srednjemu strukovnomu obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi nastavljaju se ovisno o
razini i standardu kvalifikacije. Trogodinji strukovni kurikulumi mogu initi jedan ciklus (tri
godine), a mogu initi dva ciklusa (shematski: 2 + 1). etverogodinji opeobrazovni
kurikulumi ili strukovni kurikulumi init e dva ciklusa (shematski: 2 + 2). Pojedini strukovni
kurikulumi zbog sloenosti kvalifikacije mogu biti i dulji od etiri godine.
Ope obrazovanje za temeljne kompetencije koje se stjee u osnovnoj i srednjoj koli slui
kao opeobrazovna osnova za stjecanje strukovnih kvalifikacija.
Kurikulumi umjetnikih kola propisat e se posebnim propisima.
3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i

srednjoj koli
Vodei se znanstvenim istraivanjima, suvremenim obrazovnim pravcima te polazei od
odredaba Strategije za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope
obvezno i srednjokolsko obrazovanje (2007.), Mjera za uvoenje obveznoga srednjega
obrazovanja u RH (2007.) i l. 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli
(2008.) Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja kurikulumsku strukturu jednaku u osnovnoj i
srednjoj koli. On se sastoji od jezgrovnoga, diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga
kurikuluma (slika 3).
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI
DIFERENCIRANI KOLSKI
JEZGROVNI
(RAZLIKOVNI) KURIKULUM
KURIKULUM
KURIKULUM
odnosi se na sve jedan ili vie izbornih fakultativni nastavni

uenike; nastavnih predmeta predmeti, dodatna i
jednak je i obvezan ponuenih na dopunska nastava,
za sve uenike, nacionalnoj i/ili i kolskoj izvannastavne
izuzev uenika s razini; ini dio aktivnosti, projekti,
tekoama; obrazovnoga ekskurzije i druge
ocjenjuje se standarda uenika; ponude kole
brojanom ocjenom ocjenjuje se brojanom uenicima; moe se
ocjenom ocjenjivati (brojano ili
opisno), ali ne mora
Meupredmetne teme proteu se kroz sve dijelovie NOK-a, ili se programiraju

kao posebni nastavni predmeti ili moduli u dijelu kolskoga kurikuluma
Slika 3. Struktura nacionalnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli
Osnovna kola
Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli obvezan je i zajedniki
svim uenicima, izuzev uenika s tekoama.
Diferencirani ili razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli skup je
izbornih nastavnih predmeta koji se uenicima nudi na nacionalnoj i/ili kolskoj razini.
Jezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum ine obrazovni standard uenika. Prema tome,
optereenje uenika diferenciranim kurikulumom jednako je za sve uenike. Diferencirani
dio za sve je uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku
svjedodbu.
kolski kurikulum odnosi se na naine na koje kole implementiraju Nacionalni okvirni
kurikulum uzimajui u obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete uenika i kole te sredine
u kojoj kola djeluje. Izrauje se u suradnji s djelatnicima kole, uenicima, roditeljima i
20
lokalnom zajednicom. kolski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih
predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili
dopunske nastave, projekte kole, razreda, skupine uenika, ekskurzije, izlete, izvannastavne
i izvankolske aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni. Meutim, ako se kolski
kurikulum odnosi na stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta,
dodatne nastave (primjerice, uenje stranog jezika) ili druge ponude ueniku (primjerice,
poseban kurikulum za darovitoga uenika), odreene aktivnosti (primjerice, poduzetniko
uenje), onda se uenikovo postignue moe vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom.
Ova je ocjena izvan uenikoga standarda i moe se upisati u dodatak svjedodbi ako je
transparentno objavljena kao ponuda na poetku kolske godine.
kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti
koje e kola programski napraviti i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim
mogunostima uenika te o mogunostima kole, a posebice o optimalnome optereenju
uenika.
kolski kurikulumi se objavljuju na poetku kolske godine kako bi s njima pravovremeno bili
upoznati uenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i ira javnost.
Strukovno obrazovanje
Jezgrovni dio strukovnoga kurikuluma obuhvaa ukupnost njegova opeobrazovnoga i
obveznoga strukovnoga dijela. Opeobrazovni dio u dvogodinjemu e obrazovnom
ciklusu biti minimalan, a razmjerno sloenosti kvalifikacije bit e povean i produbljen.
Diferencirani dio strukovnoga kurikuluma ini skup izbornih opeobrazovnih i strukovnih
nastavnih predmeta koji se uenicima nude na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Bitno je voditi
rauna da je optereenje uenika strukovnih kola diferenciranim kurikulumom jednako za
sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i
unosi u kolsku svjedodbu.
kolski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula i drugih
odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i/ili dopunske nastave, projekata kole,
razrednoga odjela ili, skupine uenika, realizaciju ekskurzija, izleta, izvannastavnih i
izvankolskih aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni.
Dodatna nastava kao dio kolskoga kurikuluma moe se organizirati za uenike koji
namjeravaju nastaviti obrazovanje na razini visokokolskoga obrazovanja, pa e tijekom
dodatne nastave obavljati pripreme za dravnu maturu. kolski kurikulum se odnosi i na
stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta. Fakultativni predmet
moe biti svaki nastavni predmet koji programski ini produbljeniji i proireniji sadraj od dijela
koji se nalazi u jezgrovnomu i diferenciranomu kurikulumu. kolski kurikulum moe biti
poseban kurikulum za darovitoga uenika. On moe biti odreena aktivnost koja proizlazi iz
profila kole (primjerice, voenje vjebenike tvrtke). Uenikovo postignue tijekom
sudjelovanja u kolskom kurikulumu moe se vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom, ali i
ne mora. Ocjena iz kolskog kurikuluma izvan je uenikoga standarda i moe se upisati u
dodatak svjedodbi.
kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti
koje e kola programski napraviti i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim
mogunostima uenika te o mogunostima kole.
Uenik srednje strukovne kole zavrava srednjokolsko obrazovanje obranom zavrnoga
rada. Izradba zavrnoga rada dio je uenikoga optereenja koje ulazi u jezgrovni i
diferencirani kurikulum.
U srednjoj strukovnoj koli uenicima se osigurava prohodnost k visokokolskoj razini
pristupanjem polaganju ispita dravne mature. Ispit dravne mature polae se na
nacionalnoj razini prema Pravilniku o polaganju dravne mature, a zavrni se rad izrauje u
koli prema Pravilniku o izradbi i obrani zavrnoga rada.
Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature, koji pohaaju strukovne
kurikulume u najmanje etverogodinjem trajanju, provodi se neprekidno kroz jezgrovni
kurikulum. Diferencirani i kolski kurikulum omoguuju svakomu ueniku stjecanje irih, dubljih
i specifinih znanja i razvoj sposobnosti prema njegovim razvojnim mogunostima te
osobnim sklonostima.
21
Nacionalni okvirni kurikulum predvia praenje i prepoznavanje uenika trogodinjih
strukovnih kola koji postiu vie od prosjenih postignua, a ujedno pokazuju zanimanje za
nastavak obrazovanja. Zato je tim uenicima potrebno prilagoditi izborne i fakultativne
nastavne predmete kao oblik dodatne nastave ili kao dio kolskoga kurikuluma, ime e im
se omoguiti stjecanje irih i dubljih znanja i razvijanje sposobnosti koje odgovaraju
zahtjevima ispita dravne mature, odnosno zahtjevima uspjenoga nastavka obrazovanja.
Srednje kole opeobrazovnoga smjera gimnazije

U srednjim kolama opeobrazovnoga smjera jezgrovni je dio jednak za sve uenike, a
diferencirani ili razlikovni omoguuje profiliranje uenika prema posebnostima pojedinoga
gimnazijskoga smjera (opega, jezinoga, klasinoga, matematikoga, portskoga i dr.),
kao i kolski kurikulum.
U gimnazijama i etverogodinjima srednjim kolama, tj. viim razredima srednje kole,
sadraji e se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika,
povijest, hrvatski jezik itd.).
Uenik gimnazije zavrava srednjokolsko obrazovanje polaganjem ispita dravne mature.
Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature neprekidan je rad koji se
planira i ostvaruje opeobrazovnim kurikulumom u gimnazijama.
4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti

Zbog usklaivanja obrazovnoga standarda za sve uenike osnovne kole, potrebno je
ujednaiti i optereenje uenika. Stoga se predvia uvoenje alternativnoga izbornog
predmeta koji omoguuje stjecanje temeljnih etiko-moralnih kompetencija i osnovnoga
znanja o religiji za one uenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.
Dok je izborni predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard uenika,
fakultativni nastavni predmet je onaj predmet koji uenik izabire iz ponude nastavnih
predmeta/modula u kolskom kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni
predmet ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego predstavlja jedinstvenu
ponudu.
Fakultativni nastavni predmeti mogu biti, primjerice, Profesionalna orijentacija i vlastita
budunost, Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Graanski odgoj i obrazovanje,
Kultura govora i sluanja, Govornitvo, Medijska kultura, Hrvatska tradicijska kultura,
Arhitektura, Okoli i kulturna batina, Dramski odgoj, Prevencija ovisnosti, Domainstvo, Runi
rad, klasini i strani jezici te mnogi drugi koje kola moe programski izraditi te ih ponuditi
uenicima, vodei rauna o njihovim potrebama, o opeobrazovnim vrijednostima i
ciljevima te temeljnim kompetencijama. kole mogu samostalno kreirati i druge nastavne
predmete, module, projekte i aktivnosti.
Nacionalni okvirni kurikulum donosi samo okvirnu predmetnu strukturu odreenih odgojno-
obrazovnih podruja. Precizna predmetna struktura nacionalnoga kurikuluma, tj. popis
obveznih predmeta koji ini jezgrovni kurikulum i popis izbornih predmeta koji ini
diferencirani (razlikovni) kurikulum, kao i nastavni predmeti i moduli kolskoga kurikuluma
odredit e se u sljedeemu koraku izradbe nacionalnoga kurikuluma nakon izradbe
odgojno-obrazovnog plana, odnosno optimalnoga optereenja uenika.
22
VI. MEUPREDMETNE TEME
Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose
meusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu
cjelinu. Njima se razvijaju razliite temeljne kompetencije uenika.
Meupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-
obrazovne djelatnosti u koli obvezni su ih ostvarivati. Zato je vano voditi rauna o njima
tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i diferenciranome dijelu.
kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na
koje e ih ostvariti. Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina. Uinkovitost
razvoja meupredmetnih kompetencija uenika vea je kada se, osim ugradbe u pojedine
predmete, ostvaruju zajednikim projektima ili modulima. U Nacionalnomu okvirnomu
kurikulumu navodi se opis njihove svrhe i vanosti za ostvarivanje ciljeva nacionalnoga
kurikuluma te njihovi opi ciljevi.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ove
meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli:
Osobni i socijalni razvoj
Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Uiti kako uiti
Poduzetnitvo
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Graanski odgoj i obrazovanje.
1. Osobni i socijalni razvoj

Opis meupredmetne teme
Svrha je pouavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti uenike da prepoznaju i
kritiki procjenjuju vlastite i drutvene vrijednosti kao bitne initelje koji utjeu na njihovo
vlastito miljenje i djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponaanje i ivot, pozitivan
odnos prema drugima i konstruktivno sudjeluju u drutvenomu ivotu. Odgoj i obrazovanje
za osobni i socijalni razvoj omoguuje uenicima izgraivanje komunikacijskih,
organizacijskih i socijalnih vjetina i sposobnosti, jaanje samopotovanja, stjecanje vjetina
suradnje u meukulturnim situacijama i izgraivanje zrelih stavova o drugima i sebi. Takoer
im omoguuje razvoj sposobnosti potrebnih za izraavanje i zadovoljavanje njihovih vlastitih
potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donoenje odluka i suradnju s drugima.
Ciljevi meupredmetne teme

Uenici e:
razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet
razviti organizacijske sposobnosti za donoenje odluka, postavljanje ciljeva, rjeavanje
problema, planiranje i voenje
stei vjetine razvijanja dobrih odnosa s vrnjacima, razumijevanja poloaja i miljenja
drugih uenik radi ire prihvaenosti u drutvu
razviti suradniko uenje prihvaajui uzajamnu komunikaciju, rjeavanje problema
raspravom, razgovorom i dijalogom
razviti sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stavova i postupaka
prihvaati pravila suradnikih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponaanja,
uzajamnoga pomaganja i prihvaanja razliitosti
odgovorno izvravati preuzete zadatke
razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu,
skupovima i sl.).
23
2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Meupredmetno temom Zdravlje, sigurnost i zatita okolia u svim se odgojno-obrazovnim
podrujima promie i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa uenika prema
svojemu zdravlju i sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zatiti okolia i odrivu razvoju.
Podrazumijevaju se svi vidovi zdravlja: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje.
Uenike se potie na trajno usvajanje zdrava ivotnoga stila zdrave i uravnoteene
prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne i primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna
odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih odnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i
dr.
Odgoj i obrazovanje za sigurnost uenicima pomae osvijestiti i procijeniti rizike i mogue
opasnosti te posljedice rizinoga ponaanja u razliitim podrujima njihova ivota: u
prometu, pri upravljanju novcem, pri rukovanju razliitim alatima, opremom i tvarima, kako u
svakodnevnomu radu, tako u odnosima s drugim ljudima i slino. Osposobljava ih se za
donoenje odgovornih i osvijetenih odluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i zatitnih
radnja u raznolikim poznatim i nepoznatim situacijama.
Odgojem i obrazovanjem za zatitu okolia i odrivi razvoj uenici otkrivaju i uspostavljaju
viestruke i raznolike odnose izmeu prirodnih, drutvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija
okolia. Razvijaju razumijevanje za sloenost problema to ih u odnosu na okoli donose
promijenjeni uvjeti ivota te drutveni, gospodarski i tehnoloki razvoj. Uenici izgrauju
pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na potrebu ouvanja kvalitete okolia te racionalno
koritenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju vrijednosti kao to su obzirnost, umjerenost,
tedljivost, solidarnost i potovanje samih sebe i drugih ljudi, prirode, okolia te njihovih izvora
i zaliha za sadanje i budue narataje, bioloke i kulturne raznolikosti te planeta Zemlje u
cijelosti.

Uenici e:
usvojiti zdrav nain ivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna aktivnost i odluke o
vlastitom ponaanju i odnosima s drugim ljudima utjeu na tjelesno, mentalno,
emocionalno i socijalno zdravlje
donositi osvijetene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svojega izbora
razviti samopotovanje i samopouzdanje te razviti i odrati pozitivne, potovanjem
ispunjene odnose s razliitim ljudima u raznolikim situacijama, ukljuujui posao, dom i
iru zajednicu
stei znanje i razumijevanje sigurnosnih i zatitnih mjera i radnja u razliitim situacijama
te razviti vjetine sigurnoga ponaanja i postupanja
biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u
razliitim situacijama
pravovremeno, pribrano i osvijeteno postupati u razliitim kriznim situacijama,
pruajui pomo sebi i drugima te znajui kome se i kako obratiti za strunu pomo
razviti odgovoran odnos prema ouvanju kvalitete okolia i njegovih izvora i zaliha,
zasnovan na razumijevanju utjecaja razliitih imbenika na promjene u okoliu ili
njegovo unitavanje.
3. Uiti kako uiti

Svrha je razvoja kompetencije uiti kako uiti osposobiti uenike za uinkovitu organizaciju i
upravljanje vlastitim uenjem te razviti pozitivan stav prema uenju. Kompetencija uiti kako
uiti osnova je za cjeloivotno uenje i znaajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj
uenika. Ona ukljuuje ove elemente: osposobljenost za organiziranje i praenje usvajanja,
obrade i vrjednovanja novoga znanja, vjetina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u
razliitim situacijama. Ona takoer ukljuuje znanje o strategijama i metodama uenja,
24
osposobljavanje uenika za procjenjivanje i odabiranje strategija i metoda uenja koje mu
najbolje odgovaraju, osposobljavanje uenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito
uenje te donoenje odluka o vlastitomu obrazovnom putu.

Uenici e:
razlikovati injenice od miljenja
znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traiti, procijeniti pouzdanost i
sluiti se informacijama iz razliitih izvora (rjenici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali
mediji)
stei vjetine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i
doi do zajednikih rjeenja
stei znanja i vjetine planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim uenjem, posebice
vremenom posveenom uenju
znati odabrati odreene tehnike i strategije uenja te procijeniti jesu li one dobre za
uenike
razviti pozitivan stav prema stjecanju novog znanja i prema uenju openito
biti osposobljeni za primjenu steenoga znanja i vjetina u razliitim situacijama
preuzeti odgovornost za vlastito uenje i uspjeh postignut uenjem.
4. Poduzetnitvo
Osnovni cilj razvoja poduzetnike kompetencije uenika jest razvoj osobina linosti te
znanja, vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene
poduzetne osobe. Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzimljivih,
kreativnih i samostalnih osoba spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, kao
pojedinaca s razvijenim socijalnim i komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz
podruja gospodarstva i voenja poslova, te podruja obrta. U osnovi razvoja
poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme koja se razvija u svim predmetima,
jest razvoj poduzetne osobe osposobljene za uoavanje prilika u kojima svoje ideje mogu
pretvoriti u djelatnost ili pothvat u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu openito.

Uenici e:
biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva
znati planirati svoj rad i ostvarivati planove
razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebno u uenju
biti osposobljeni za prilagoavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama
razviti stvaralaki pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te
natjecanju
razviti vjetine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja te kritikoga odnosa prema
vlastitomu uspjehu, odnosno neuspjehu
razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet
upoznati radni ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu
stei temeljna znanja u podruju gospodarstva i voenja poslova
osvijestiti vanost i mogunosti samozapoljavanja.
25
5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti najsuvremenijega dostupnoga
nastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim podrujima. Mogunostima
multimedijskih prikaza i pristupa raunalnim mreama, osobito internetu, omoguuje
trenutani pristup golemu i brzo rastuemu broju informacija iz cijeloga svijeta omoguujui
ujedno i njihovo pretraivanje. Uz to, pridonosi razvoju uenikih sposobnosti samostalnoga
uenja i suradnje s drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju
pozitivnog odnosa prema uenju, unaprjeenju naina na koji uenici prikazuju svoj rad te
njihovim pristupima rjeavanju problema i istraivanju. Isto tako uinkovita i racionalna
primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim situacijama daje bitan
doprinos razumijevanju temeljnih koncepata u podruju tehnike i informatike.
Stoga je odgovarajui pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuno omoguiti
svim uenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluiti u svim predmetima i tako dobiti
mogunost za istraivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i ire, kako bi stekli vjetine
razmjene ideja i podjele rada sa suradnicima te pristupa strunim sadrajima razliitim
nainima.

Uenici e:
biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za odreene situacije
te vrjednovati odgovarajue izvore informacija
biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logian, saet i precizan nain
razlono i uinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za:
o traenje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraivanje,
obradbu i organizaciju
o analizu i sintezu strukturiranih informacija
o istraivanje, modeliranje i simuliranje razliitih procesa i pojava u prirodi i
drutvu
o rjeavanje problema u razliitim situacijama
o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala
o uinkovito samostalno uenje sluei se raunalom kao medijem
o komunikaciju i suradnju s drugima
razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u drutvu i njezinim
posljedicama
razviti kritian i misaoni stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih
informacija te o pravnim i etikim naelima interaktivnoga koritenja tehnologijama
informacijskoga drutva.
6. Graanski odgoj i obrazovanje

Suvremene demokracije trebaju radne, obavijetene i odgovorne graane, odnosno
dravljane. Svrha je pouavanja meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje
pridonijeti osposobljenosti uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge.
Meu znaajnije elemente ove meupredmetne teme ubrajaju se znanja, vjetine,
sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest uenika i potiu ih na aktivno i
uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u koli, lokalnoj zajednici i drutvu,
pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljemu upoznavanju i potovanju drugih te
senzibiliziraju i osvjeuju uenike za rjeavanje globalnih problema na naelima
demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva.
26
Boljim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju drutva te prihvaanjem razliitosti drugih,
uenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim uenicima i
okolinom. Objedinjujuim temama graanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit e se
suradnja kole, obitelji, lokalne zajednice i drutva.

Uenici e:
stei znanja i razviti svijest o vanosti demokratskih naela, institucija i procesa u
vlastitomu drutvu, Europi i na globalnoj razini
razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u ivotu kole i
neposredne zajednice u kojoj ive
razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u
drutvenomu ivotu kao odrasli graani
razviti svijest o pravima, dunostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u
drutvu, potovanju zakona, snoljivosti prema drugim narodima, kulturama i religijama
te razliitosti miljenja
biti osposobljeni za kritiko prosuivanje drutvenih pojava
biti osposobljeni za uporabu i procjenu razliitih izvora informiranja pri donoenju
odluka i prihvaanju obveza.
27
VII. PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE
1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma

Temeljna uloga predkolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za
potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i,
posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga ivota. Svrha je predkolskoga odgoja i obrazovanja
osigurati takve uvjete koji jame razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju
jednake mogunosti svoj djeci. U ustanovama predkolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju
se materijalni i kadrovski uvjeti te drutveno okruje za kvalitetan ivot djeteta.
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u
ustanovama predkolskoga odgoja i obrazovanja, potujui pritom razvojne i druge
imbenike (osobne potrebe, obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se nain potie
razvoj kompetencija koje su nune pojedincu za snalaenje i aktivno sudjelovanje u
svakodnevnomu osobnomu te kasnije profesionalnomu i drutvenomu ivotu. Nizom
aktivnosti i poticaja stvaraju se osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti kako za
uenje, tako i za njegovu samostalnost u uenju.
Djetetova sadanja i budua dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika
odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje razliitih sudionika odgoja, osobito
roditelja i odgojitelja, zahtijeva njihovo meusobno razumijevanje i suradnju ime se
ostvaruju jedinstveno shvaeni i prihvaeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema
potrebama i razvojnim mogunostima djeteta.
2. Struktura predkolskoga kurikuluma

Temeljna struktura predkolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodruja u
kojima dijete stjee kompetencije:
ja (slika o sebi)
ja i drugi (obitelj, druga djeca, ua drutvena zajednica, vrti i lokalna zajednica)
svijet oko mene (prirodno i ire drutveno okruje, kulturna batina, odrivi razvoj).
U svakom potpodruju odreuju se sadraji koji povezuju pedagoke i psiholoke dimenzije
odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadrajima i aktivnosti neposrednoga
odgojno-obrazovnog rada ostvaruju se ciljevi kojima se potie cjelokupan tjelesni,
intelektualni, psihofiziki, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.
Podruja kompetencijskih dimenzija

Temeljna znanja: razvoj vjetina i sposobnosti, usvajanje i praktina uporaba pojmova i
predodaba kojima dijete razumije i objanjava sebe, svoje ponaanje i izbore, odnose
s drugim osobama u svom okruenju te sa svijetom u kojem ivi i koji ga okruuje.
Oekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omoguavaju
nesmetanu komunikaciju s vrnjacima i odraslima, te meudjelovanje sa sadrajima
uenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutanomu okruenju te ga kvalitetno
osposobe za izazove koji ga oekuju kao to je, primjerice, polazak u kolu.
Vjetine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vjetina uenja, povezivanja sadraja, logikog
miljenja, argumentiranja, zakljuivanja i rjeavanja problema; sposobnost propitivanja
vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznoenje vlastitih naina razmiljanja;
sposobnost identifikacije razliitih izvora uenja i njihove raznovrsne primjene;
preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti i vjetina voenja;
sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih,
socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na drutveno
prihvatljiv nain; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i odravanja kvalitetnih odnosa s
drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rjeavanje sukoba);
razumijevanje i potivanje razliitosti meu ljudima; sposobnost zajednikoga
(usklaena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost
odgovornoga ponaanja prema sebi, drugima i okruju (prirodnom i materijalnom);
etinost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost
28
(samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i (samo)voenja aktivnosti;
samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, miljenja i
odluivanja); mogunost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i
prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promiljanja
i samoprocjene vlastitoga rada i postignua; inicijativnost, inovativnost i poduzetnike
sposobnosti.
Vrijednosti i stavovi: prihvaanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i
drutva.
Na osnovi ovih temeljnih odrednica napravit e se pojedinani i posebni kurikulumi u
ustanovama predkolskoga odgoja i obrazovanja te za sve druge aktivnosti koje se odnose
na dijete predkolske dobi.
29
VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA
OBVEZNOGA I SREDNJOKOLSKOG OBRAZOVANJA
Interdisciplinarni pristup i meupredmetno povezivanje omoguuju cjelovit (holistiki) pristup
razvoju uenikih kompetencija. Ovaj se trend oituje u sve izraenijem strukturiranju
kurikuluma u ira odgojno-obrazovna podruja te oblikovanju meupredmetnih tema.
Uvoenje odgojno-obrazovnih podruja, tj. povezanih cjelina srodnih predmeta i
meupredmetnih tematskih cjelina, omoguuje ne samo stjecanje novih kompetencija,
nego i uinkovitije planiranje i bolju konceptualnu povezanost odgojno-obrazovnih sadraja.
Odgojno-obrazovna podruja i meupredmetne teme takoer omoguuju uenicima da
probleme o kojima ue sagledavaju s motrita razliitih disciplina odnosno predmeta.
Nacionalni okvirni kurikulum ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:
jezino-komunikacijsko podruje
matematiko podruje
prirodoslovno podruje
tehniko i informatiko podruje
drutveno-humanistiko podruje
umjetniko podruje
tjelesno i zdravstveno podruje.
Ona u Nacionalnom okvirnom kurikulumu izraavaju i odreuju temeljne kompetencije
uenika u svakom pojedinom podruju. Slijedom odreenja pojma temeljne kompetencije
u Europskom kompetencijskom okviru, temeljne kompetencije uenika izraene su u
oekivanim uenikim postignuima ili odgojno-obrazovnim ishodima koji predstavljaju
jasno iskazana oekivana znanja, vjetine i stavove koje uenici trebaju stei i moi pokazati
po zavretku odreenoga programa, odgojno-obrazovnoga ciklusa ili stupnja obrazovanja.
U Nacionalnom okvirnom kurikulumu uenika oekivana postignua za svako odgojno-
obrazovno podruje odreena su na razini odgojno-obrazovnih ciklusa, ali ne i na razini
pojedinog razreda. Predmetni kurikulumi, odnosno njihovi ciljevi i oekivana uenika
postignua, bit e razraeni za svaki razred, nakon izradbe Nacionalnoga okvirnoga
kurikuluma. Odreivanje uenikih postignua na razini podruja i odgojno-obrazovnih
ciklusa olakava oblikovanje ciljeva i uenikih postignua u predmetnim kurikulumima i
njihovu razradu po razredima. Odreivanje uenikih postignua na razini podruja i ciklusa
takoer omoguuje racionalnije strukturiranje i usklaivanje predmetne strukture u svakom
pojedinom kurikulumskomu podruju.
Uza svako odgojno-obrazovno podruje stoji:
opis podruja, u kojem su definirani svrha i vanost podruja te njegov doprinos opim
ciljevima, naelima i vrijednostima Nacionalnog okvirnog kurikuluma
odgojno-obrazovni ciljevi podruja, u kojima su postavljeni opi ciljevi odgoja i
obrazovanja uenika u tomu podruju
oekivana uenika postignua, odnosno oekivani odgojno-obrazovne ishodi za
svako podruje i za svaki odgojno-obrazovni ciklus
Predmetna struktura podruja bit e razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima i
razredima u zasebnom dokumentu.
1. Jezino-komunikacijsko podruje
OPIS PODRUJA
Osnovna je svrha jezino-komunikacijskoga podruja omoguiti uenicima stjecanje
znanja, razvoj vjetina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom,
komunikacijom i kulturom. To znai da e uenici stei jezina i komunikacijska znanja,
sposobnosti i vjetine na standardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati itateljske
30
interese, literarne sposobnosti, potrebu za sadrajima medijske kulture te sposobnost
kritikoga pristupa razliitim medijima i njihovim sadrajima.
U okviru jezino-komunikacijskoga podruja pouavaju se i ue hrvatski kao materinski jezik,
hrvatski kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani
jezici, klasini strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.
Jezik kao sredstvo izraavanja podloga je svim ostalim podrujima i predmetima tijekom
odgoja i obrazovanja, esto jedini oblik kojim se uenicima posreduje sadraj nastavnoga
predmeta te izravno utjee na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima jezino-
komunikacijskoga podruja jezik je istovremeno i sadraj i sredstvo uenja i pouavanja.
Ovladanost jezikom (poglavito materinskim, ali i drugim i stranima) temelj je za uenje
tijekom cijeloga ivota.
Kao sredstvo izraavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni,
emocionalni, duhovni, drutveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo
snalaenje i napredovanje u osobnomu ivotu i iroj zajednici te odgovorno djelovanje u
drutvu i prirodi. Jezikom se izraava kulturno nasljee i prenosi kultura ivljenja, to ukljuuje i
vrijednosti, norme i obiaje pojedine zajednice.
Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao opega
kulturnoga dobra. Treba razvijati potovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj
knjievnosti i kulturi te skrbiti o njima jer se tako doprinosi razvoju nacionalnoga identiteta.
Za govornike ostalih materinskih jezika vano je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti
nunost potivanja hrvatskoga kao slubenoga i dravnoga jezika u Republici Hrvatskoj i
ovladavanja njime. Takoer je bitno kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema
jezicima, knjievnostima i kulturama pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj i
Europi.
Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Pouavanjem, uenjem i
usvajanjem klasinih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura iri se slika
svijeta u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem viejezine i
meukulturne kompetencije razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim
jezicima i upoznavanja njihovih kultura te potie potivanje razliitosti i snoljivost.
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA

Uenici e:
nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i prikladno jezino reagirati
u meudjelovanju sa sugovornicima u razliitim situacijama razvijajui
(samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, govorenja, itanja i pisanja kljune za uenje, rad i ivot,
tj. razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim
vrstama i stilovima
razviti razumijevanje, zanimanje, potovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i knjievnost, te
za kulture, knjievnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu
razvijati vlastito jezino stvaralatvo i istraivaku radoznalost propitivanjem,
razumijevanjem i rjeavanjem problema stjeui time samopouzdanje te zadovoljstvo
radom i postignutim uspjehom
razumjeti razliite medijske jezike te ih uspjeno rabiti u uenju i komunikaciji, posebno
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
znati pronalaziti razliite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu
pouzdanost i korisnost za prouavanje odreene teme, prepoznavati njihov kontekst i
autorovu namjeru
osvijestiti povezanost unutar jezino-komunikacijskoga podruja i ostalih odgojno-
obrazovnih podruja stjeui temelje za cjeloivotno uenje.
31
UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA
A. HRVATSKI JEZIK
Prvi ciklus
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
razlikovati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga
zanimanja i potrebe u svakodnevnomu ivotu
prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
2. Primjenjivanje strategija za sluanje
Uenici e:
odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne
strategije prije sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) jednostavnih neknjievnih i
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke u jednostavnim neknjievnim i
knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima
usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u
meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.
3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka (razliiti izvori: tradicionalni i elektroniki)
Uenici e:
uoiti i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i
tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u
jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima.
4. Sluanje iz potrebe, sa zanimanjem i zadovoljstvom
Uenici e:
stei zanimanje i pozitivan odnos prema sluanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i
izvan nje s obzirom na dob
stei kulturu sluanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob
prepoznati vanost jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
samostalno odabranih, u svakodnevnomu ivotu
procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva sluanja jednostavnih neknjievnih i
usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za sluanje
jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih.
5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj i drugih kultura
Uenici e:
prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju
i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
samostalno odabranima
32
uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu
okruju i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
samostalno odabranima.
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih te
njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom
razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te
sluateljem ili publikom.
2. Primjenjivanje strategija za govorenje
Uenici e:
strategije prije i tijekom govorenja jednostavnih, zadanih i samostalno odabranih,
govorenih cjelina
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke radi oblikovanja jednostavnih,
zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina
razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke prilikom
govorenja jednostavnih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina radi
pridobivanja sluatelja
3. Ostvarivanje govorenja
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane,
popraene primjerenim neverbalnim elementima govorenja s obzirom na namjenu i
sluatelja ili publiku
ovladati u govoru pravogovornom normom i rjenikom u skladu s dobi i neverbalnim
elementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno
odabranih, s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.
4. Govorenje s potrebom i zadovoljstvom
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturu govorenja u skladu s dobi u
meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje
govorenjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav u skladu s dobi
procijeniti i samoprocijeniti govorenje i prilagoditi ga sluatelju ili publici u razliitim
situacijama i u skladu s dobi
preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama i u skladu s dobi.
Uenici e:
prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliem okruju
te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno
uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u skladu s
opeljudskim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti govorenjem,
verbalno i neverbalno.
33
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih
jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
prepoznati i opisati vanost itanja s namjerom jednostavnih neknjievnih i
prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i
2. Primjenjivanje strategija za itanje
Uenici e:
razlikovati, odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-
afektivne strategije prije itanja i tijekom itanja jednostavnih neknjievnih i
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke u jednostavnim neknjievnim i
knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima, radi shvaanja
teksta
ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi
3. Razumijevanje razliitih vrsta tekstova (tradicionalni i elektroniki oblik)
Uenici e:
uoiti, razlikovati i opisati kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih
i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne i jezine podatke u tekstu i teorijske
podatke o tekstu jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
samostalno odabranih
protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate jednostavne neknjievne i
knjievnoumjetnike tekstove, zadane i samostalno odabrane.
4. itanje iz potrebe, sa zanimanjem i sa zadovoljstvom
Uenici e:
stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i
izvan nje, u skladu s dobi
stei kulturu itanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob
prepoznati vanost jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva itanja jednostavnih neknjievnih i
usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za itanje
jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih.
Uenici e:
i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
34
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje tekstova
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno
odabranih, vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te
itateljem, sluateljem ili publikom
razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te
itateljem, sluateljem ili publikom.
2. Primjena strategija za pisanje
Uenici e:
strategije prije pisanja i tijekom pisanja jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih,
zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke radi oblikovanja jednostavnih
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova
razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke oblikujui
jednostavnije funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane
tekstove radi pridobivanja itatelja, sluatelja ili publike
usvojiti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
didaktikoj situaciji i izvan nje.
3. Ostvarivanje pisanih tekstova
Uenici e:
oblikovati i napisati jednostavne funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno
odabrane, vezane tekstove s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku
primijeniti temeljnu jezinu (gramatiku i pravopisnu) normu i rjenik u skladu s dobi i
obiljejima jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku.
4. Pisanje s potrebom i zadovoljstvom
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u skladu s dobi u
didaktikoj situaciji i izvan nje
pisanjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav u skladu s dobi
procijeniti i samoprocijeniti svoj tekst i prilagoditi ga itatelju, sluatelju ili publici u
preuzeti odgovornost za napisano u skladu s dobi i u razliitim situacijama.
Uenici e:
te ih izraziti pisanjem
opeprihvaenim humanistikim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti
pisanjem.
35
Drugi ciklus
I. SLUANJE
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje jednostavnijih neknjievnih i
razlikovati i opisati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnijih neknjievnih i
razlikovati i odabrati kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i temeljne odlike stila
jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih.
Uenici e:
odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije
sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti u
jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima
usvojiti i primijeniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u
Uenici e:
uoiti i razlikovati kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnijih neknjievnih i
odabranima.
Uenici e:
izvan nje, s obzirom na dob
stei kulturu sluanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob
prepoznati vanost jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih
i samostalno odabranih, u svakodnevnomu ivotu
procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva sluanja jednostavnijih neknjievnih i
usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za sluanje
odabranih.
Uenici e:
i u jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
36
II. GOVORENJE
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, i
njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom
odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem ili
publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja jednostavnijih, zadanih i samostalno
odabranih, govorenih cjelina.
Uenici e:
odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije i
tijekom govorenja jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti radi
oblikovanja jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina
razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke prilikom
govorenja jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina radi
pridobivanja sluatelja
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane,
elementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno
odabranih, s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturu govorenja u skladu s dobi u
Uenici e:
prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliem okruju
te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno
opeljudskim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti govorenjem,
verbalno i neverbalno.
37
III. ITANJE
Uenici e:
jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
razlikovati i opisati vanost itanja s namjerom jednostavnijih neknjievnih i
razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje, jezina obiljeja i temeljne odlike stila
odabranih.
Uenici e:
razlikovati, odabrati i primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-
afektivnih strategija prije itanja i tijekom itanja jednostavnijih neknjievnih i
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti u
odabranima
ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja jednostavnijih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi
meudjelatnoj didaktikoj situaciji izvan nje.
Uenici e:
uoiti, razlikovati i opisati kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnijih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih
tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne i jezine podatke i teorijske
podatke o tekstu jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate jednostavnije neknjievne i
Uenici e:
izvan nje, s obzirom na dob
stei kulturu itanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje s obzirom na dob
prepoznati vanost jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih
i samostalno odabranih, u svakodnevnomu ivotu
procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva itanja jednostavnijih neknjievnih i
usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za itanje
odabranih.
38
Uenici e:
i u jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
okruju i u jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
IV. PISANJE
Uenici e:
isplanirati oblik jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno
odabranih, vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te
itateljem, sluateljem ili publikom
odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem,
sluateljem ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja jednostavnijih funkcionalnih
i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova.
Uenici e:
pisanja i tijekom pisanja jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i
samostalno odabranih, vezanih tekstova
razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti radi
oblikovanja jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno
odabranih, vezanih tekstova
razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke oblikujui
jednostavnije funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane
tekstove radi pridobivanja itatelja, sluatelja ili publike
usvojiti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
Uenici e:
oblikovati i napisati jednostavnije funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno
oblikovane, vezane tekstove s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku
primijeniti jezinu (gramatiku i pravopisnu) normu i rjenik u skladu s dobi i obiljejima
jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturi pisanja u skladu s dobi u
39
Uenici e:
te ih izraziti pisanjem
opeprihvaenim humanistikim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti
pisanjem.
Trei ciklus
I. SLUANJE
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje sloenijih neknjievnih i
razlikovati i objasniti spontano sluanje i sluanje s namjerom sloenijih neknjievnih i
razlikovati, objasniti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i odlike stila
sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
Uenici e:
sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
izdvojiti i objasniti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti u
sloenijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima
primijeniti i objasniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u
Uenici e:
uoiti, razlikovati i procijeniti po razliitim kriterijima kljune rijei, ideje i jezina obiljeja
sluajui sloenije neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove, zadane i samostalno
odabrane
odabranima.
Uenici e:
stei kulturu sluanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje s obzirom na dob
prosuditi vanost sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
obrazloiti svoj izbor i zadovoljstvo sluanja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
procijeniti valjanost osobnoga izbora za sluanje sloenijih neknjievnih i
40
Uenici e:
prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu
okruju i u sloenijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i u
odabranima.
II. GOVORENJE
Uenici e:
isplanirati oblik sloenijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, i njezinih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom
odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te
sluateljem ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenijih, zadanih i
samostalno odabranih, govorenih cjelina.
Uenici e:
odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije i
tijekom govorenja sloenijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina
izdvojiti i urediti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti radi
oblikovanja sloenijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina
odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke prilikom govorenja sloenijih,
zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina radi pridobivanja sluatelja
primijeniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti sloenije govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane,
elementima za izricanje sloenijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s
obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturi govorenja u skladu s dobi u
Uenici e:
prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu
iremu okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno
41
opeljudskim vrijednostima u svojemu iremu okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i
neverbalno.
III. ITANJE
Uenici e:
sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
razlikovati i objasniti vanost itanja s namjerom sloenijih neknjievnih i
interesa i potrebe u svakodnevnomu ivotu
razlikovati, objasniti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i odlike stila
sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
Uenici e:
razlikovati, odabrati i primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-
afektivnih strategija prije itanja i tijekom itanja sloenijih neknjievnih i
izdvojiti i objasniti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti u
odabranima
ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi
primijeniti i objasniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u
Uenici e:
razlikovati, objasniti i procijeniti po razliitim kriterijima kljune rijei, ideje i jezina
obiljeja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih
tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne i jezine podatke i teorijske
podatke o tekstu sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate sloenije neknjievne i
Uenici e:
stei kulturu itanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje s obzirom na dob
prosuditi vanost sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
obrazloiti svoj izbor i razloge zadovoljstva itanja sloenijih neknjievnih i
procijeniti valjanost osobnoga izbora za itanje sloenijih neknjievnih i
42
Uenici e:
prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu
okruju i u sloenijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i
uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i u
odabranima.
IV. PISANJE
Uenici e:
isplanirati oblik sloenijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem,
sluateljem ili publikom
itateljem, sluateljem ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenijih
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova.
Uenici e:
pisanja i tijekom pisanja sloenijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno
odabranih, vezanih tekstova
izdvojiti i urediti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti radi
oblikovanja sloenijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova
odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke oblikujui sloenije
funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove radi
pridobivanja itatelja, sluatelja ili publike
Uenici e:
oblikovati i napisati sloenije funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno
odabrane, vezane tekstove s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku
ovladati u pisanju jezinom normom i rjenikom u skladu s dobi i obiljejima sloenijih
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s
obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u skladu s dobi u
43
Uenici e:
prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu
iremu okruju te ih izraziti pisanjem
opeljudskim vrijednostima u svojemu iremu okruju te ih izraziti pisanjem.
etvrti ciklus (strukovne kole)
I. SLUANJE
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje sloenih neknjievnih i
objasniti spontano sluanje i sluanje s namjerom sloenih neknjievnih i
razlikovati, ralaniti i objasniti kljune rijei, ideje, jezina i temeljna stilska obiljeja
sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
Uenici e:
sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
izdvojiti i razvrstati razliite vrste podataka: potrebne, bitne, zanimljive i korisne te vane
pojedinosti prema modelu prije i tijekom sluanja (i gledanja) sloenih neknjievnih i
primijeniti i objasniti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u
Uenici e:
razlikovati i ralaniti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti
prema modelu sloene neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove, zadane i
samostalno odabrane
sloenim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima.
Uenici e:
stei zanimanje i pozitivan odnos prema sluanju u razliitim situacijama te u skladu s
ciljevima vrste obrazovanja
stei kulturu sluanja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja
obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom sluanja i onih vezanih za
sluanje.
44
Uenici e:
uoiti i potivati razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i
na temelju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih, s obzirom na prostor i vrijeme njihova nastanka
ponaati se u skladu s opeljudskim vrijednostima.
II. GOVORENJE
Uenici e:
odabrane, i njezinih dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljstvom ili publikom
sluateljstvom ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenih govorenih
cjelina, zadanih i samostalno odabranih, u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
Uenici e:
govorenja i tijekom govorenja sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno
odabranih
urediti i sastaviti sloene govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, prema
modelu jasno istiui: potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti
izdvojiti, razvrstati i primijeniti razliite vrste podataka prema modelu za oblikovanje
sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, radi pridobivanja
sluateljstva ili publike
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti sloene govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane,
popraene primjerenim neverbalnim obiljejima s obzirom na namjenu i sluateljstvo ili
publiku
ovladati u govoru sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih,
pravogovornom normom i rjenikom s obzirom na namjenu, ciljeve vrste obrazovanja
te sluateljstvo ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema angairanom sudjelovanju govorenjem i
oblikovanju rjeenja problema u razliitim situacijama te u skladu s ciljevima vrste
obrazovanja
stei kulturu govorenja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja
izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav
procijeniti i samovrjednovati govorenje i prilagoditi ga sluateljstvu ili publici u razliitim
situacijama
preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama.
45
Uenici e:
razlikovati, obrazloiti i potivati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti
govorenjem, verbalno i neverbalno
uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeljudske vrijednosti hrvatske, svoje i drugih
kultura te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.
III. ITANJE
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje sloenih neknjievnih i
objasniti vanost itanja s namjerom sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u
svakodnevnomu ivot
razlikovati, ralaniti i objasniti kljune rijei, ideje, jezina i temeljna stilska obiljeja
sloenih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
Uenici e:
itanja i tijekom itanja sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
izdvojiti i razvrstati razliite vrste podataka: potrebne, bitne, zanimljive i korisne te vane
pojedinosti prema modelu prije itanja i tijekom itanja sloenih neknjievnih i
ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
primijeniti i objasniti uporabu strategija samostalnoga i suradnikog uenja u
Uenici e:
razlikovati i objasniti sadrajne podatke i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti
prema modelu sloene neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove, zadane i
samostalno odabrane
tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u
sloenim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima
protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate tekstove u skladu s ciljevima vrste
obrazovanja.
Uenici e:
stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u razliitim situacijama i s obzirom na
ciljeve vrste obrazovanja
stei kulturu itanja i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja
obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom itanja i onih vezanih za
itanje.
46
Uenici e:
uoiti i potovati razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i
na temelju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova s obzirom na prostor i vrijeme
njihova nastanka
ponaati se u skladu s opeljudskim vrijednostima.
IV. PISANJE
Uenici e:
isplanirati oblik sloenih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljstvom,
sluateljstvom ili publikom
itateljstvom, sluateljstvom ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenih
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova u skladu
s ciljevima vrste obrazovanja.
Uenici e:
pisanja i tijekom pisanja sloenih funkcionalnih i stvaralakih zadanih i samostalno
odabranih, tekstova
urediti i sastaviti sloene funkcionalne i stvaralake zadane i samostalno odabrane,
vezane tekstove prema modelu jasno istiui: potrebne, bitne, zanimljive i korisne
podatke i vane pojedinosti
izdvojiti, razvrstati i primijeniti razliite vrste podataka prema modelu za oblikovanje
sloenih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova
radi pridobivanja itateljstva, sluateljstva ili publike
Uenici e:
strukturirati i napisati sloene funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno
odabrane, vezane tekstove s obzirom na namjenu, itateljstvo, sluateljstvo ili publiku i
ovladati u pisanju jezinom normom i rjenikom te obiljejima sloenih funkcionalnih i
stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s obzirom na namjenu,
ciljeve vrste obrazovanja te itateljstvo, sluateljstvo ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturi pisanja u didaktikoj situaciji i
izvan nje te u skladu s ciljevima vrste obrazovanja
pisanjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav
procijeniti i samovrjednovati pisanje i prilagoditi ga itateljstvu, sluateljstvu ili publici u
preuzeti odgovornost za napisano u razliitim situacijama.
47
Uenici e:
razlikovati, obrazloiti i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti
pisanjem
uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeljudske vrijednosti hrvatske, svoje i drugih
kultura te ih izraziti pisanjem.
etvrti ciklus (gimnazije)

I. SLUANJE
Uenici e:
odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih
obrazloiti spontano sluanje i sluanje s namjerom neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga
ralaniti, protumaiti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina i stilska obiljeja
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti, zadanih i samostalno
odabranih.
Uenici e:
sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih
izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model prije
sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
primijeniti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u
interaktivnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.
Uenici e:
ralaniti i protumaiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti
prema modelu i sastavljajui model neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove razliite
sloenosti, zadane i samostalno odabrane
neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima razliite sloenosti, zadanima i
Uenici e:
stei zanimanje i pozitivan odnos prema sluanju u razliitim situacijama te u skladu s
ciljevima vrste obrazovanja
stei kulturu sluanja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja
obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom sluanja i onih vezanih za
sluanje.
48
Uenici e:
uoiti i potivati razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i
na temelju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih, s obzirom na prostor i vrijeme njihova nastanka
ponaati se u skladu s opeprihvaenim humanistikim vrijednostima.
II. GOVORENJE
Uenici e:
isplanirati oblik govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno odabrane, i
njezinih dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljstvom ili publikom
sluateljstvom ili publikom i razlikovati stilska obiljeja govorenih cjelina, zadanih i
samostalno odabranih, razliite sloenosti u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
Uenici e:
primijeniti i procijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije i
tijekom govorenja cjelina, zadanih i samostalno odabranih, razliite sloenosti
sastaviti prema modelu i organizirati sastavljajui model govorene cjeline, zadane i
samostalno odabrane, razliite sloenosti te odabrati i primijeniti razliite vrste
podataka i vane pojedinosti
izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model za
oblikovanje govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, razliite sloenosti radi
pridobivanja sluateljstva ili publike
primijeniti, osmisliti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja
u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.
Uenici e:
oblikovati i izgovoriti govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno
odabrane, popraene primjerenim neverbalnim elementima s obzirom na namjenu i
sluateljstvo ili publiku
ovladati u govoru govorenih cjelina razliite sloenosti, zadanih i samostalno
odabranih, pravogovornom normom i rjenikom s obzirom na namjenu, ciljeve vrste
obrazovanja te sluateljstvo ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema angairanom sudjelovanju govorenjem i
oblikovanju rjeenja problema u razliitim situacijama te u skladu s ciljevima vrste
obrazovanja
stei kulturu govorenja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja
izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav
procijeniti i samovrjednovati govorenje i prilagoditi ga sluateljstvu ili publici u razliitim
situacijama
preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama.
49
Uenici e:
razlikovati, obrazloiti i prihvatiti obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti
govorenjem, verbalno i neverbalno
uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeprihvaene humanistike vrijednosti
hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.
III. ITANJE
Uenici e:
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti
obrazloiti vanost itanja zadanih i samostalno odabranih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti s namjerom zbog vlastitoga zanimanja
i potrebe u svakodnevnomu ivotu
ralaniti, protumaiti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina i stilska obiljeja
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti, zadanih i samostalno
odabranih.
Uenici e:
itanja i tijekom itanja zadanih i samostalno odabranih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti
izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model prije
itanja i tijekom itanja neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti,
zadanih i samostalno odabranih
ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
primijeniti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikog uenja u
Uenici e:
ralaniti i protumaiti sadrajne podatke i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti
prema modelu i sastavljajui model zadane i samostalno odabrane neknjievne i
knjievnoumjetnike tekstove razliite sloenosti
tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u
zadanim i samostalno odabranim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima
razliite sloenosti
protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate tekstove u skladu s ciljevima vrste
obrazovanja.
Uenici e:
stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u razliitim situacijama i s obzirom na
stei kulturu itanja i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja
obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom itanja i onih vezanih za
itanje.
50
Uenici e:
uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i
na temelju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova s obzirom na prostor i vrijeme
njihova nastanka
ponaati se u skladu s opeprihvaenim humanistikim vrijednostima.
IV. PISANJE
Uenici e:
isplanirati oblik funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova razliite sloenosti i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te
itateljstvom, sluateljstvom ili publikom
itateljstvom, sluateljstvom ili publikom i razlikovati stilska obiljeja funkcionalnih i
stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova razliite sloenosti u
skladu s ciljevima vrste obrazovanja.
Uenici e:
primijeniti i procijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije
pisanja i tijekom pisanja funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
tekstova razliite sloenosti
sastaviti prema modelu i organizirati sastavljajui model funkcionalne i stvaralake,
zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove razliite sloenosti te odabrati i
primijeniti razliite vrste podataka i vane pojedinosti
izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model za
oblikovanje funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova razliite sloenosti radi pridobivanja itateljstva, sluateljstva ili publike
primijeniti, osmisliti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja
u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.
Uenici e:
oblikovati i napisati funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane
tekstove razliite sloenosti s obzirom na namjenu, itateljstvo, sluateljstvo ili publiku i
ovladati u pisanju jezinom normom i rjenikom te obiljejima funkcionalnih i
stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova razliite sloenosti s
obzirom na namjenu, ciljeve vrste obrazovanja te itateljstvo, sluateljstvo ili publiku.
Uenici e:
stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u didaktikoj situaciji i
izvan nje te u skladu s ciljevima vrste obrazovanja
pisanjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav
procijeniti i samovrjednovati pisanje i prilagoditi ga itateljstvu, sluateljstvu ili publici u
preuzeti odgovornost za napisano u razliitim situacijama.
51
Uenici e:
razlikovati, obrazloiti i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti
pisanjem
uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeprihvaene humanistike vrijednosti
hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti pisanjem.
B. STRANI JEZICI1
Prvi ciklus2
I. SLUANJE
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema aktivnom sluanju na stranomu jeziku i pokuati
prevladati strah od nerazumijevanja
uoiti najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije stranog jezika.
Uenici e:
primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i upravljanje sluanjem te najosnovnije
strategije suradnikoga i individualnoga uenja
rabiti popis rijei u udbeniku te upoznati i koristiti se, samostalno ili uz pomo, razliitim
izvorima, ukljuujui i elektronike medije.
3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka
Uenici e:
globalno i selektivno razumjeti vrlo jednostavne iskaze i tekstove vezane uz
svakodnevni ivot i neposredno okruenje ako su izneseni vrlo polako i jasno te
razumjeti najosnovnije namjere sugovornika
primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje vrlo
jednostavnih slunih poticaja.
4. Sluanje sa zanimanjem i zadovoljstvom
Uenici e:
aktivnim sudjelovanjem i primjerenim reakcijama pokazati razumijevanje i zadovoljstvo
sluanjem
pratiti osnovni sadraj raznih vrlo jednostavnih knjievnih i neknjievnih slunih i sluno-
vidnih tekstova te reagirati na poticaje sadrane u njima
verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati pozitivan odnos prema sluanju
raznovrsnih vrlo jednostavnih tekstova.
1 Navedena postignua odnose se na minimalna oekivanja koja bi uenici trebali ostvariti u prvomu
stranomu jeziku koji ue od 1. razreda osnovne kole.
2 Postignua u prvomu stranomu jeziku na zavretku 4. razreda osnovne kole orijentiraju se prema
pripremnomu stupnju (A1) Zajednikoga europskoga referentnoga okvira za jezike. Pritom se moe
oekivati da e uenici u engleskomu jeziku s obzirom na znaajno veu izloenost tomu jeziku u
svakodnevnom okruenju navedena postignua vjerojatno nadmaiti.
52
5. Sluanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:
sluanjem uoiti vrlo jednostavne injenice o zemljama jezika koji se ui te ih usporediti
s vlastitim ivotom i okrujem
usvojiti najosnovnije obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku
na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite i drugih
kultura
prepoznati humanistike vrijednosti, kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i
tolerancija.
II. GOVORENJE
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema govorenju na stranomu jeziku i pokuati prevladati
strah od pogrjeaka
uoiti najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno
artikulirati glasove, izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju vrlo
jednostavnih izriaja
uoiti najosnovnije razlike izmeu pisanja i izgovora vrlo jednostavnih izriaja.
Uenici e:
primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i upravljanje govorenim iskazima te
najosnovnije strategije suradnikoga i individualnoga uenja
samostalno ili uz pomo, upotrebljavati udbenike rjenike te razliite druge izvore,
ukljuujui i elektronike medije.
3. Ostvarivanje govorenih tekstova
Uenici e:
vrlo jednostavno verbalno reagirati na slune, pisane i slikovne poticaje
razumjeti i tumaiti razliite kratke i vrlo jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni
ivot i neposredno okruje
vrlo jednostavnim jezikom, samostalno ili uz pomo, sudjelovati u razliitim oblicima
govorne produkcije i interakcije.
Uenici e:
stei osnovni interes za govorenje na stranomu jeziku te primjerenim verbalnim i
neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem
govorenjem i/ili pjevanjem vrlo kratkih tekstova razliitih vrsta osjetiti zadovoljstvo u
uenju stranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i
kreativnost u jezinom izraavanju.
5. Govorenje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture i drugih kultura
Uenici e:
u govorenim iskazima koristiti se usvojenim injenicama o ivotu u zemljama jezika koji
se ui
usvojiti najosnovnije obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku
na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i
drugih kultura
53
prepoznati humanistike vrijednosti, kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i
tolerancija.
III. ITANJE
Uenici e:
stei temelje pozitivnoga stava prema itanju na stranomu jeziku i pokuati prevladati
strah od nerazumijevanja
itati s pozornou i odrati pozornost na odreeno vrijeme
uoiti najosnovnije posebnosti pravopisa stranoga jezika te ovladati najosnovnijim
pravopisnim pravilima
pri glasnu itanju uoiti razliku izmeu pisanja i izgovora uestalih rijei.
Uenici e:
primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i upravljanje itanjem te najosnovnije
izvorima pisanih tekstova, ukljuujui i elektronike medije.
3. Razumijevanje razliitih vrsta tekstova
Uenici e:
globalno i selektivno razumjeti kratke, vrlo jednostavne tekstove vezane uz
svakodnevni ivot i neposredno okruje
razumjeti i izvui bitne informacije iz kratkih izvornih i didaktikih tekstova.
4. itanje sa zanimanjem i zadovoljstvom
Uenici e:
verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati radoznalost i elju za itanjem
odabrati i samostalno i/ili uz pomo, itati razliite vrste vrlo jednostavnih knjievnih i
neknjievnih, izvornih i didaktikih tekstova.
5. itanje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture i drugih kultura
Uenici e:
itanjem vrlo kratkih tekstova na stranomu jeziku uoiti i usvojiti jednostavne injenice o
ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem
stranih kultura
prepoznati humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i
tolerancija.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje
Uenici e:
stei temelje pozitivnog stava prema pisanju na stranomu jeziku
uoiti neke najosnovnije razlike izmeu govornoga i pisanoga teksta te razlike u pisanju
na stranomu i materinskomu jeziku
ovladati najosnovnijim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
54
Uenici e:
primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i ostvarivanje pisanih tekstova te
najosnovnije strategije suradnikoga i individualnoga uenja
izvorima, ukljuujui i elektronike medije.
Uenici e:
vrlo jednostavnim jezikom samostalno ili uz pomo napisati vrlo kratak i vrlo
jednostavan tekst ukljuujui i tekstove u svakodnevnoj komunikaciji
pisati tekstove opisane u prethodnoj toki, i to na razliitim stupnjevima samostalnosti:
prepisati, dopuniti tekst, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku.
Uenici e:
stei poetni interes za pisanje raznovrsnih vrlo jednostavnih tekstova i pokazati
zadovoljstvo pisanjem
uoiti potrebu navike pisanja u svakodnevnoj komunikaciji
pisanjem i/ili crtanjem vrlo kratkih tekstova osjetiti zadovoljstvo u uenju stranoga jezika
te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u jezinom
izraavanju.
5. Pisanje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture i drugih kultura
Uenici e:
u pisanju rabiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih
usporediti s vlastitim ivotom i okrujem
usvojiti najosnovnije obrasce uljudnog ophoenja pisanjem na stranomu jeziku te
napisati vrlo kratak tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima
kulture jezika koji se ui
stranih kultura
tolerancija.
V. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Pripremanje za primjereno meukulturno djelovanje
Uenici e:
na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima globalno osvijestiti postojanje slinosti i
razlika izmeu vlastite kulture i kulture/kultura jezika koji se ui u aspektima
svakodnevnoga ivota te u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja
osjetiti temeljnu radoznalost i stei zanimanje za kulturu/kulture jezika koji se ui
globalno osvijestiti potrebu tolerantnog i empatinog ophoenja u kontaktima s
osobama iz drugih kultura.
2. Primjenjivanje strategija za primjereno meukulturno djelovanje
Uenici e:
na najjednostavniji nain zatraiti i/ili potraiti objanjenje radi razumijevanja kulturoloki
uvjetovanih sadraja.
55
3. Primjenjivanje znanja, vjetina i stavova radi uspjene meukulturne komunikacije
Uenici e:
prepoznati poznate informacije o vlastitoj i stranoj kulturi, povezati ih s ve poznatim
situacijama, a povremeno i s novim kontekstom
pokuati primijeniti prikladne obrasce ponaanja u poznatim situacijama
pokuati otvoreno, radoznalo i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje,
ponaanja i situacije.
Drugi ciklus3
I. SLUANJE
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i osnovno
samopouzdanje u sluanju
uoiti i razumjeti osnovne posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika u odnosu na
materinski jezik.
Uenici e:
primjenjivati osnovne strategije za planiranje i upravljanje sluanjem te osnovne
samostalno ili uz pomo, koristiti se razliitim izvorima slunih tekstova na stranomu
jeziku ukljuujui i elektronike medije.
Uenici e:
globalno i selektivno razumjeti razliite jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni
ivot i neposredno okruje ako su izneseni polako i jasno te razumjeti osnovne namjere
sugovornika
primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje jednostavnih
slunih poticaja.
Uenici e:
sluanjem
pratiti osnovni sadraj razliitih jednostavnih slunih i sluno-vidnih knjievnih i
neknjievnih tekstova te reagirati na poticaje sadrane u njima
verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati pozitivan odnos prema sluanju
raznovrsnih jednostavnih tekstova.
5. Sluanje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture i drugih kultura
Uenici e:
sluanjem uoiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih
usvojiti osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku
3 Pri odreivanju oekivanih postignua u uenju drugoga stranoga jezika od 4. razreda osnovne kole
valja provesti prilagodbu ovdje navedenih postignua s obzirom na manji fond sati i kasniji poetak
uenja. Konkretizacija razlikovnosti oekivanih postignua uenika u prvom i drugom stranom jeziku
odredit e se predmetnim kurikulumima.
56
na jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i
drugih kultura
tolerancija te vanost aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
II. GOVORENJE
Uenici e:
stei poetni pozitivan stav prema govorenju na stranomu jeziku i osnovno
samopouzdanje u govorenju
uoiti osnovne posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati
glasove, izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju jednostavnih
izriaja
uoiti razlike izmeu pisanja i izgovaranja jednostavnih izriaja.
Uenici e:
primjenjivati osnovne strategije pri ostvarivanju govorenih iskaza te osnovne strategije
suradnikoga i individualnoga uenja
rabiti udbenike i dvojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i
elektronine medije.
Uenici e:
verbalno reagirati na jednostavne slune, pisane i slikovne poticaje
razumjeti i tumaiti razliite jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni ivot i
neposredno okruje
jednostavnim jezikom, samostalno ili uz pomo, sudjelovati u razliitim oblicima
govorne produkcije i interakcije.
Uenici e:
stei osnovni interes za govorenje na stranomu jeziku te primjerenim verbalnim i
neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem
govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom kratkih tekstova razliitih vrsta osjetiti
zadovoljstvo u uenju stranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati
radoznalost i kreativnost u jezinomu izraavanju
sudjelovati u suradnikim govornim aktivnostima smjetenima u stvarni kontekst jezika
koji se ui te pritom izraziti svoja iskustva, osjeaje i vlastito miljenje.
Uenici e:
se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem
drugih kultura
tolerancija te vanost aktivnog sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
57
III. ITANJE
Uenici e:
stei temelje pozitivnoga stava prema itanju na stranomu jeziku i osnovno
samopouzdanje pri itanju
itati s pozornou i odrati pozornost tijekom itanja
ovladati osnovnim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te izgovorom i
reeninom intonacijom pri glasnu itanju.
Uenici e:
primjenjivati osnovne strategije za planiranje i upravljanje itanjem te osnovne
rabiti udbenike i dvojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i
elektronike medije.
Uenici e:
globalno, selektivno i detaljno razumjeti kratke jednostavne tekstove vezane uz
svakodnevni ivot i neposredno okruje
razumjeti i izvui bitne informacije iz razliitih vrsta kraih izvornih i didaktikih tekstova.
Uenici e:
odabrati, i samostalno i/ili uz pomo, sa zanimanjem itati razliite vrste jednostavnih
knjievnih i neknjievnih, izvornih i didaktikih tekstova u prozi ili stihovima
povezati tekst s vlastitim iskustvom i znanjem o svijetu.
Uenici e:
itanjem kratkih tekstova na stranomu jeziku uoiti jednostavne injenice o ivotu u
zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem
drugih kultura
IV. PISANJE
Uenici e:
stei temelje pozitivnoga stava prema pisanju na stranomu jeziku i osnovno
samopouzdanje pri pisanju
uoiti osnovne razlike izmeu govorenih i jednostavnih pisanih tekstova te razlike u
pisanju na stranomu i materinskomu jeziku
ovladati osnovnim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
Uenici e:
primjenjivati osnovne strategije pri planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i
osnovne strategije suradnikoga i individualnoga uenja
58
rabiti dvojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije.
Uenici e:
samostalno ili uz pomo, napisati kratak jednostavan tekst, ukljuujui i tekstove u
svakodnevnoj komunikaciji sluei se pritom vrlo jednostavnim jezinim strukturama
prepisati, dopuniti tekst, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku te
pisati slobodno.
Uenici e:
stei poetni interes za pisanje raznovrsnih jednostavnih tekstova i pokazati
verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u jezinomu
izraavanju te stei osnove navike pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.
Uenici e:
u pisanju rabiti injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim
ivotom i okruenjem
usvojiti osnovne obrasce uljudnoga ophoenja pisanjem na stranome jeziku te napisati
jednostavni tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture
jezika koji se ui
na jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite i drugih
kultura
Uenici e:
na jednostavnim konkretnim primjerima osvijestiti postojanje slinosti i razlika izmeu
vlastite kulture i kulture/kultura jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u
znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja i naina ponaanja
osjetiti radoznalost i stei zanimanje za kulturu/kulture jezika koji se ui
osvijestiti potrebu tolerantnog i empatinog ophoenja u kontaktima s osobama iz
drugih kultura i prepoznati postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se
razgradi.
Uenici e:
uz pomo sugovornika (uitelja), a povremeno i samostalno, primijeniti osnovne
strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma ukljuujui i prepoznavanje i
uoavanje stereotipa i predrasuda
uz pomo sugovornika (uitelja), a povremeno i samostalno, na vrlo jednostavan
nain zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne informacije radi razumijevanja kulturoloki
uvjetovanih sadraja ukljuujui i proirenje stereotipnih predodaba.
Uenici e:
rabiti poznate informacije o vlastitoj i stranoj kulturi te ih povezati s poznatim i novim
situacijama
59
primijeniti prikladne obrasce ponaanja u poznatim situacijama
Trei ciklus4
I. SLUANJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i postii
samopouzdanje pri sluanju
uoiti i razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te savladati razlike u
izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik.
Uenici e:
primjenjivati odgovarajue kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije
za planiranje i upravljanje sluanjem
samostalno se koristiti razliitim izvorima na stranomu jeziku, ukljuujui elektronike
medije i obrazovne programe
primijeniti strategije suradnikoga i individualnoga uenja te oblike samoprocjene i
meusobne procjene
razumjeti i znati tumaiti dobivene informacije.
Uenici e:
globalno i selektivno razumjeti razliite jednostavne i neto sloenije tekstove vezane uz
svakodnevni ivot i neposredno okruje ako su izneseni polako i jasno te razumjeti
namjere sugovornika
primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje jednostavnih i
neto sloenijih slunih poticaja.
Uenici e:
sluanjem
pratiti sadraj raznih jednostavnih i neto sloenijih slunih i sluno-vidnih knjievnih i
neknjievnih tekstova te reagirati na poticaje sadrane u njima
verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema
sluanju raznovrsnih jednostavnih i neto sloenijih tekstova.
Uenici e:
sluanjem uoiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih
na konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite i drugih kultura
4 Postignua na zavretku 8. razreda uenja stranoga jezika orijentiraju se prema temeljnomu stupnju
(A2) Zajednikoga europskoga referentnoga okvira za jezike. Pritom se moe oekivati da e
uenici u engleskomu jeziku, s obzirom na znaajno veu izloenost tomu jeziku u svakodnevnom
okruju, vjerojatno nadmaiti navedena postignua. Za postignua u drugomu stranomu jeziku
usporedi biljeku uz Drugi ciklus.
60
stei pozitivan stav prema humanistikim vrijednostima kao to su prijateljstvo,
suradnja, altruizam i tolerancija te osvijestiti vanosti aktivna i odgovorna sudjelovanja
u pitanjima bitnima za zajednicu.
II. GOVORENJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema govorenju na stranomu jeziku i samopouzdanje u
govorenju
uoiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju jednostavnih i neto
sloenijih izriaja
uoiti razlike izmeu pisanja i izgovaranja jednostavnih i neto sloenijih izriaja.
Uenici e:
pri ostvarivanju govorenih iskaza kao i strategije suradnikoga i individualnoga uenja
rabiti udbenike i dvojezine rjenike te sluiti se razliitim izvorima, ukljuujui i
elektronike medije i obrazovne programe.
Uenici e:
verbalno reagirati na razliite jednostavne i neto sloenije slune, pisane i slikovne
poticaje vezane uz svakodnevni ivot i neposredno okruje sluei se pritom prikladnim
jednostavnim jezinim strukturama
tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati te jednostavno
obrazloiti vlastiti stav
samostalno, ili uz pomo, sudjelovati u razliitim oblicima govorne produkcije i
interakcije sluei se pritom jednostavnim i neto sloenijim jezikom.
Uenici e:
stei interes za govorenje na stranomu jeziku te primjerenim verbalnim i neverbalnim
reakcijama pokazati razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem
govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom kraih tekstova razliitih vrsta osjetiti
sudjelovati u nizu suradnikih govornih aktivnosti smjetenih u stvarni kontekst jezika koji
se ui te pritom izraziti svoja iskustva, osjeaje i vlastito miljenje.
Uenici e:
se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem
primjenjivati osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranome jeziku
na konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura
61
III. ITANJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri itanju
ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri
glasnu itanju.
Uenici e:
za planiranje i upravljanje itanjem
sluiti se udbenikim i dvojezinim rjenicima te razliitim izvorima pisanih tekstova,
ukljuujui i elektronike medije i obrazovne programe
primijeniti strategije suradnikoga i a uenja te oblike samoprocjene i meusobne
procjene.
Uenici e:
globalno, selektivno i detaljno razumjeti krae jednostavne i neto sloenije izvorne i
didaktike tekstove o poznatim temama u kojima se koristi uobiajeni svakodnevni
vokabular
tumaiti dobivene informacije te kritiki procijeniti njihov sadraj i namjere autora
uoiti osnovne znaajke razliitih vrsta tekstova.
Uenici e:
odabrati i sa zanimanjem samostalno itati razliite vrste jednostavnih i neto sloenijih
knjievnih i neknjievnih, izvornih i didaktikih tekstova u prozi ili stihovima te osjetiti
zadovoljstvo u itanju na stranome jeziku
Uenici e:
itanjem kraih tekstova na stranomu jeziku usvojiti jednostavne injenice o ivotu u
zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem
IV. PISANJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema pisanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri pisanju
uoiti razlike izmeu govorenih, jednostavnih i neto sloenijih pisanih tekstova te razlike
u pisanju na stranomu i materinskomu jeziku
ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
62
Uenici e:
pri planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategije suradnikoga i
individualnoga uenja
rabiti dvojezine rjenike te se koristiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike
medije i obrazovne programe.
Uenici e:
napisati krai tekst, ukljuujui i tekstove u svakodnevnoj komunikaciji, sluei se pritom
jednostavnim i neto sloenijim jezinim strukturama
dopuniti, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku, pisati slobodno
tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati
izraziti svoja iskustva, osjeaje i vlastito miljenje te ga obrazloiti.
Uenici e:
stei interes za pisanje raznovrsnih tekstova i pokazati zadovoljstvo pisanjem
izraavanju te stei naviku pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.
Uenici e:
u pisanju rabiti usvojene injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s
vlastitim ivotom i okruenjem
primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja pisanjem na stranomu jeziku te napisati
krai tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture jezika
koji se ui
Uenici e:
na konkretnim primjerima stei svijest o postojanju slinosti i razlika izmeu vlastite
kulture i kulture/kultura jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u
znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja te naina ponaanja
usvojiti svijest o potrebi tolerantnog i empatinog ophoenja u kontaktima s osobama
iz drugih kultura i prihvatiti injenicu postojanja stereotipa i predrasuda te potrebu da
ih se razgradi
osvijestiti utjecaj vlastite kulture na doivljavanje vlastite i strane kulture, kulturnu
uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjenu i razvoj kao
bitne znaajke kultura.
Uenici e uz pomo sugovornika (uitelja), a povremeno i samostalno:
tvoriti i provjeriti tonost pretpostavaka o razlozima za slinosti i razlike izmeu vlastite
kulture i kulture/kultura jezika koji se ui
63
primijeniti osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma,
ukljuujui i prepoznavanje i uoavanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj i stranoj
kulturi/kulturama
na jednostavan nain zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne informacije radi
razumijevanja kulturoloki uvjetovanih sadraja ukljuujui i proirenje stereotipnih
predodaba.
Uenici e:
rabiti poznate informacije o vlastitoj i stranoj kulturi te ih povezati s novim situacijama i
kontekstima te kritiki razmiljati
pokuati se koristiti steenim znanjima o obiljejima kultura i meukulturne komunikacije
te tumaiti pojave strane kulture bez donoenja vrijednosnih prosudba
primijeniti prikladne obrasce ponaanja u poznatim situacijama te iskuati nove
obrasce ponaanja u nepoznatim situacijama
etvrti ciklus (strukovne kole)5
I. SLUANJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema aktivnom sluanju na stranomu jeziku i postii
samopouzdanje pri sluanju
stei poetni interes i motivaciju za usvajanje jezika struke
razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te savladati razlike u izgovoru
glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik.
Uenici e:
primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija za
planiranje i upravljanje sluanjem
samostalno se koristiti na stranomu jeziku, ukljuujui elektronike medije i obrazovne
programe
primijeniti razliite strategije suradnikoga i individualnoga uenja te oblike
samoprocjene i meusobne procjene.
Uenici e:
globalno, selektivno, a ovisno o sadraju i vrsti teksta, i detaljno razumjeti razliite neto
sloenije tekstove na standardnomu jeziku o poznatim opim i strunim temama s
kojima se redovito susreu u koli ili na praksi, u obitelji, slobodnom vremenu i drugdje
5 Postignua na kraju 2. razreda strukovnih kola odreena su na meurazini izmeu i prijelaznoga

stupnja (A2+) prema Zajednikomu europskomu referentnomu okviru za jezike. U strukovnim kolama
s pojaanom satnicom stranoga jezika ta e se postignua takoer morati usloniti. Pri odreivanju
oekivanih postignua u uenju drugoga stranoga jezika u kontinuitetu od 4. razreda osnovne kole,
valja provesti prilagodbu ovdje navedenih postignua s obzirom na manji fond sati prethodnoga
uenja. Za odreivanje oekivanih postignua u poetnomu uenju stranoga jezika kao polazite se
mogu uzeti postignua formulirana za pojedine cikluse u osnovnoj koli. Konkretizacija razlikovnosti
oekivanih postignua uenika u prvomu, drugomu i treemu stranomu jeziku odredit e se
predmetnim kurikulumima, a dodatne posebnosti s obzirom na profil kole u kolskim kurikulumima.
64
verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje neto sloenijih slunih
poticaja
kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora te tumaiti dobivene informacije i na
temelju njih samostalno zakljuivati.
Uenici e:
izraziti zadovoljstvo sluanjem te aktivnim sudjelovanjem i primjerenim reakcijama
pokazati razumijevanje slunih tekstova
pratiti sadraj raznih neto sloenijih slunih i sluno-vidnih knjievnih i neknjievnih
tekstova te reagirati na poticaje sadrane u njima
sluanju raznovrsnih neto sloenijih tekstova.
Uenici e:
sluanjem usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih usporediti s vlastitim
ivotom, okrujem i buduim zanimanjem
usvojiti i primjenjivati osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku
potivati vlastitu kulturu i druge kulture
usvojiti humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija
te htjeti aktivno i odgovorno sudjelovati u pitanjima bitnima za zajednicu.
II. GOVORENJE
Uenici e:
govorenju
razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju neto sloenijih izriaja
razlikovati pisanje od izgovaranja neto sloenijih izriaja.
Uenici e:
primjenjivati vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija pri
ostvarivanju govorenih iskaza kao i razliite strategije suradnikoga i individualnoga
uenja
rabiti dvojezinim i jednojezinim rjenicima te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i
Uenici e:
verbalno reagirati na razliite neto sloenije slune, pisane i slikovne poticaje vezane
uz svakodnevni ivot i neposredno okruje sluei se pritom prikladnim, neto sloenijim
jezinim strukturama
tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati te jednostavno
obrazlagati
samostalno sudjelovati u razliitim oblicima neto sloenije govorne produkcije i
interakcije koji ukljuuju i jednostavne strune sadraje i aktivnosti.
65
Uenici e:
stei interes za govorenje te primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati
razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem
govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom kraih tekstova iz vlastitoga podruja
interesa i struke osjetiti zadovoljstvo u uenju stranoga jezika te verbalnim i
neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u jezinomu izraavanju
5. Govorenje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:
u govorenim iskazima koristiti se usvojenim sociokulturnimtacijskimima o zemlji jezika koji
se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom, okrujem i buduim zanimanjem
primjenjivati osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranome jeziku u formalnim i
neformalnim situacijama
III. ITANJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku, samopouzdanje pri itanju te
interes i motivaciju za usvajanje jezika struke
razlikovati pisanje od izgovaranja neto sloenijih izriaja
vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri
glasnom itanju.
Uenici e:
primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija za
planiranje i upravljanje itanjem
rabiti dvojezine i jednojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima pisanih tekstova,
prepoznati i utvrditi kljune ideje u tekstu pregledno izloene argumentacije te
prepoznati tijek argumentacije
Uenici e:
globalno, selektivno i detaljno razumjeti razliite neto sloenije izvorne i didaktike
tekstove s tematikom iz vlastitoga podruja interesa
temelju njih samostalno zakljuivati
uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova.
66
Uenici e:
odabrati i, sa zanimanjem, samostalno itati krae knjievne i neknjievne, izvorne i
didaktike tekstove, ukljuujui i tekstove strune tematike, te osjetiti zadovoljstvo u
itanju na stranomu jeziku
povezati tekst s vlastitim iskustvom i znanjem o svijetu te s buduim zanimanjem.
5. itanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:
itanjem tekstova na stranomu jeziku usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te
ih usporediti s vlastitim ivotom, okruenjem i buduim zanimanjem
IV. PISANJE
Uenici e:
uoiti razlike izmeu govorenih i neto sloenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na
stranomu i materinskomu jeziku
vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
Uenici e:
primjenjivati vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija pri
planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategija suradnikoga i individualnoga
uenja
rabiti dvojezine i jednojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i
Uenici e:
napisati jednostavne, povezane tekstove o poznatim i aktualnim temama te o
temama kakva jednostavnijega strunoga sadraja sluei se pritom neto sloenijim
jezinim strukturama
pisati tekstove opisane u prethodnoj toki, i to na razliitim stupnjevima samostalnosti
(dopuniti, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku, pisati slobodno)
izraziti svoja iskustva, osjeaje, sadanje, prole i budue dogaaje, vlastito miljenje,
stavove, planove te ih obrazloiti.
Uenici e:
stei interes i pozitivan odnos prema pisanju raznovrsnih tekstova i pokazati i
izraavanju
primjenjivati naviku pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.
67
5. Pisanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:
u pisanju koristiti usvojena sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji jezika koji se ui te
ih usporediti s vlastitim ivotom, okrujem i buduim zanimanjem
krai, neto sloeniji, tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima
kulture jezika koji se ui
Uenici e:
prihvatiti potrebu tolerantnog i empatinog ophoenja u kontaktima s osobama iz
drugih kultura te postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi
uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjene i razvoj kao
bitne znaajke kultura
osvijestiti proturjeja i nesigurnosti u meukulturnoj komunikaciji.
Uenici e:
uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno uoavati slinosti i razlike izmeu
vlastite i kulture i kulture/kultura jezika koji se ui u aspektima svakodnevnog ivota ili
odreene struke te u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja i naina ponaanja
uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno tvoriti i provjeriti tonost
pretpostavka o razlozima za slinosti i razlike izmeu vlastite i kulture/kultura jezika koji
se ui
uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno primijeniti strategije za odranje i
ponovno uspostavljanje prekinute komunikacije te za izbjegavanje i/ili prevladavanje
nesporazuma, ukljuujui i prepoznavanje i uoavanje stereotipa i predrasuda, o
vlastitoj i stranoj kulturi/ kulturama
uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno fleksibilnije reagirati u komunikaciji
te na neto sloeniji nain zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne informacije radi
razumijevanja kulturoloki uvjetovanih sadraja, ukljuujui i proirenje stereotipnih
predodaba.
Uenici e:
rabiti poznate informacije o vlastitoj, stranoj i drugim kulturama te ih povezati s novim
situacijama i kontekstima i kritiki razmiljati
pokuati koristiti se steenim znanjima o obiljejima kultura i meukulturne komunikacije
te tumaiti pojave strane kulture bez donoenja vrijednosnih prosudba
otvoreno, radoznalo i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje, ponaanja
i situacije.
68
etvrti ciklus (gimnazije)6
I. SLUANJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i samopouzdanje
pri sluanju
razumjeti i svladati posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika
uoiti razlike izmeu standardnoga govora i tekstova izgovorenih u jezinim
registrima/varijetetima.
Uenici e:
primijeniti irok spektar kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija za
planiranje i upravljanje sluanjem
samostalno se koristiti razliitim izvorima na stranomu jeziku, ukljuujui elektronike
medije i obrazovne programe
Uenici e:
globalno, selektivno, a po potrebi i detaljno, razumjeti razliite sloenije tekstove na
standardnomu jeziku vezane uz svakodnevni ivot i teme od osobnog, opeg i
strunog interesa
verbalno i neverbalno reagirati na sloenije slune poticaje
verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje sloenijih slunih poticaja
temelju njih samostalno zakljuivati.
Uenici e:
izraziti zadovoljstvo sluanjem te aktivnim sudjelovanjem i primjerenim reakcijama
pokazati razumijevanje slunih tekstova
pratiti sadraj razliitih sloenijih slunih i sluno-vidnih knjievnih i neknjievnih tekstova te
reagirati na poticaje sadrane u njima
sluanju raznovrsnih sloenijih tekstova.
Uenici e:
sluanjem usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih usporediti s vlastitim
ivotom i irim okrujem
usvojiti i primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku
6 Postignua na zavretku gimnazijskog kolovanja odreena su na meurazini izmeu prijelaznoga i

samostalnoga stupnja (B1+) prema Zajednikomu europskomu referentnomu okviru za jezike. U
gimnazijskim programima s pojaanom satnicom stranoga jezika navedena e se postignua morati
dodatno usloniti. Isto vrijedi i za postignua u engleskomu jeziku s obzirom na znaajno veu
izloenost uenika tomu jeziku u svakodnevnomu okruju. Za odreivanje postignua u drugomu
stranomu jeziku koji se ui u kontinuitetu od 4. razreda osnovne kole te u poetnomu uenju
stranoga jezika te glede razlikovnosti oekivanih postignua uenika u prvomu, drugomu i treemu
stranomu jeziku, usporedi biljeku uz 4. ciklus (srednje strukovne i umjetnike kole).
69
II. GOVORENJE
Uenici e:
govorenju
usvojiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju sloenijih izriaja
razlikovati pisanje od izgovaranja sloenijih izriaja.
Uenici e:
primjenjivati irok spektar kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija
pri ostvarivanju govorenih iskaza kao i razliite strategije suradnikoga i individualnoga
uenja
Uenici e:
verbalno reagirati na razliite sloenije slune, pisane i slikovne poticaje vezane uz
svakodnevni ivot i teme od osobnog, opeg i strunog interesa sluei se pritom
prikladnim sloenijim jezinim strukturama
tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati te argumentirati
tenim i jasnim govorom samostalno sudjelovati u razliitim oblicima sloenije govorne
produkcije i interakcije, ukljuujui i spontani razgovor sa sugovornikom.
Uenici e:
stei interes i pozitivan odnos prema govorenju te primjerenim verbalnim i neverbalnim
reakcijama pokazati razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem
govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom tekstova razliitih vrsta osjetiti
5. Govorenje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:
u govorenim iskazima koristiti se usvojenim sociokulturnim orijentacijskim znanjima o
zemlji jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i irim okrujem
primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku u raznovrsnim
situacijama
70
III. ITANJE
Uenici e:
stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri itanju
razlikovati pisanje od izgovaranja sloenijih izriaja
sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom
pri glasnu itanju.
Uenici e:
za planiranje i upravljanje itanjem
rabiti dvojezine i jednojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima pisanih tekstova,
utvrditi i prepoznati kljune ideje teksta te utvrditi tijek argumentacije
Uenici e:
globalno, selektivno i detaljno razumjeti sloenije izvorne i didaktike tekstove o
temama od osobnoga, opega i strunoga interesa
temelju njih samostalno zakljuivati
razlikovati znaajke irokoga spektra knjievnih i neknjievnih tekstnih vrsta.
Uenici e:
odabrati i, sa zanimanjem, samostalno itati knjievne i neknjievne, izvorne i
didaktike tekstove u prozi ili stihovima te osjetiti zadovoljstvo u itanju na stranomu
jeziku
5. itanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:
itanjem tekstova na stranomu jeziku usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te
ih usporediti s vlastitim ivotom i irim okrujem
IV. PISANJE
Uenici e:
uoiti razlike izmeu govorenih i razliitih sloenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju
na stranomu i materinskomu jeziku
sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.
71
Uenici e:
pri planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategija suradnikoga i
individualnoga uenja
Uenici e:
napisati razliite vrste sloenijih tekstova, ukljuujui i tekstove u svakodnevnoj
komunikaciji sluei se pritom sloenijim jezinim strukturama
pisati tekstove opisane u prethodno navedenoj toki, i to na razliitim stupnjevima
samostalnosti (dopuniti, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku,
pisati slobodno)
izraziti svoja iskustva, osjeaje, sadanje, prole i budue dogaaje, stavove, planove i
vlastito miljenje te ih obrazloiti.
Uenici e:
stei interes i pozitivan odnos prema pisanju raznovrsnih tekstova i pokazati
verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u jezinom
izraavanju
primjenjivati naviku pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.
5. Pisanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:
usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji jezika koji se ui te ih usporediti
s vlastitim ivotom i irim okrujem
sloeniji tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture jezika
koji se ui
Uenici e:
prihvatiti potrebu tolerantnog i empatinog ophoenja u kontaktima s osobama iz
drugih kultura te postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi
uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjene i razvoj kao
bitne znaajke kultura
osvijestiti proturjeja i nesigurnosti u meukulturnoj komunikaciji.
72
Uenici e:
uoavati slinosti i razlike izmeu vlastite i kulture/kultura jezika koji se ui u aspektima
svakodnevnoga ivota i ireg okruja te u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja i
naina ponaanja
samostalno tvoriti i provjeriti tonost pretpostavka o razlozima za slinosti i razlike
izmeu vlastite i kulture/kultura jezika koji se ui
samostalno primijeniti razliite strategije za odranje i ponovno uspostavljanje prekinute
komunikacije te za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, ukljuujui i
prepoznavanje i uoavanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj i stranoj kulturi/kulturama
fleksibilno reagirati u komunikaciji te samostalno zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne
informacije radi razumijevanja kulturoloki uvjetovanih sadraja ukljuujui i proirenje
stereotipnih predodba
prepoznati i uoiti eksplicitno i/ili implicitno prisutne kulturno uvjetovane vrijednosti u
komunikacijskim situacijama, izvorima i pojavama.
Uenici e:
rabiti poznate informacije o vlastitoj, stranoj i drugim kulturama te ih povezati s novim
situacijama i kontekstima i kritiki razmiljati
upotrebljavati steena znanja o obiljejima kultura i meukulturne komunikacije te
tumaiti pojave strane kulture bez donoenja vrijednosnih prosudba
otvoreno, radoznalo i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje, ponaanja
i situacije.
C. KLASINI JEZICI7
Prvi ciklus
U ovomu ciklusu nije predvieno pouavanje i uenje klasinih jezika.
Drugi ciklus
I. ITANJE I PISANJE
1. Razumijevanje pravila za itanje i pisanje
Uenici e:
uoiti osnovne posebnosti izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku
stei pozitivan stav prema itanju i pisanju te pokuati prevladati strah od
nerazumijevanja
uoiti razlike izmeu itanja i pisanja.
2. Ovladavanje znanjima o jeziku
Uenici e:
ovladati najosnovnijim gramatikim kategorijama
7 Klasini jezici ue se najranije od Drugoga ciklusa, pa su i ishodi razraeni od toga, najranijega,

stupnja uenja. Navedena postignua odnose se na minimalna oekivanja koja bi uenici trebali
ostvariti u programima s prosjenim fondom sati klasinoga jezika, i to od poetnoga Drugoga
ciklusa postupno do kraja etvrtoga ciklusa.
73
razumjeti odreeni fond rijei prema jednostavnijim prilagoenim tekstovima
prepoznati veze vlastitoga jezika i gramatike klasinoga jezika.
3. Primjena znanja o jeziku
Uenici e:
samostalno, i uz pomo, primjenjivati najosnovnije gramatike kategorije
samostalno, i uz pomo, sastavljati krae jednostavne reenice, popunjavati i
povezivati dijelove predloenoga teksta
samostalno se sluiti popisom rijei u udbeniku.
II. RAZUMIJEVANJE, PREVOENJE I INTERPRETACIJA TEKSTOVA

1. Pripremanje za itanje, analizu i razumijevanje teksta
Uenici e:
ispravno proitati i odrediti najosnovnije funkcije rijei u jednostavnijim reenicama
uz pomo razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz reenice i jednostavnijega
prilagoena teksta
uoavati civilizacijske sadraje u reenicama i prilagoenim tekstovima.
2. Ostvarivanje prijevoda
Uenici e:
samostalno i pomou rjenika prevesti jednostavne reenice, fraze ili izreke te
prilagoeni tekst
prepoznati najosnovnije strategije suradnikoga i individualnoga uenja
pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
3. Pripremanje za analizu i shvaanje tekstualne podloge
Uenici e:
uz pomo prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu jednostavnijega
prilagoena teksta
objasniti poruku i prevesti jednostavnije izreke i poune reenice
staviti jednostavniji prilagoen tekst u odnos s civilizacijskim kontekstom.
III. MEUKULTURNO DJELOVANJE

1. Istraivanje kulture i nasljea
Uenici e:
itati kratke mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga sadraja iz udbenika i drugih
izvora, ukljuujui i elektronike medije
pokazati zanimanje za istraivanje kulture i nasljea
prepoznati spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom.
2. Primjena znanja o kulturi i nasljeu
Uenici e:
navoditi i prepriati prie iz mitologije te osnovne podatke iz povijesti i civilizacije
citirati i upotrijebiti jednostavnije izreke u konkretnoj situaciji
koristiti se razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi jednostavnije
prezentacije civilizacijskih sadraja.
74
3. Usporeivanje i razumijevanje znanja o kulturi i nasljeu
Uenici e:
prepoznati vanost potivanja vlastite i drugih kultura
prepoznati i uoiti slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture klasinoga jezika
Trei ciklus8
I. ITANJE I PISANJE
Uenici e:
ovladati posebnostima izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku
stei pozitivan stav prema itanju i pisanju te prevladati strah od nerazumijevanja
usvojiti potrebu za itanjem jednostavnijega originalnoga teksta.
Uenici e:
ovladati osnovnim gramatikim kategorijama
razumjeti odreeni fond rijei prema jednostavnijim originalnim tekstovima
povezati gramatiku vlastitoga jezika i gramatiku klasinoga jezika.
Uenici e:
samostalno, i uz pomo, primjenjivati osnovne gramatike kategorije
samostalno, i uz pomo, sastavljati krae sloene reenice, popunjavati i povezivati
dijelove predloenoga teksta
samostalno se sluiti popisom rijei u dvojezinomu rjeniku.

Uenici e:
ispravno proitati i odrediti osnovne funkcije rijei u reenicama
samostalno, i uz pomo, razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz reenice i
jednostavnijega originalnoga teksta
uoiti civilizacijske sadraje u reenicama i jednostavnijim originalnim tekstovima.
Uenici e:
samostalno i pomou rjenika prevesti reenice, fraze ili izreke te jednostavniji
originalni tekst
usvojiti osnovne strategije suradnikoga i individualnoga uenja
pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
8 U drugomu klasinomu jeziku, koji se najranije poinje uiti u Treemu ciklusu, postignua e se u
predmetnomu kurikulumu morati prilagoditi, a kao orijentacija mogu posluiti postignua za Drugi
ciklus.
75
Uenici e:
samostalno, i uz pomo, prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu
objasniti poruku i prevesti jednostavne izreke i poune reenice
staviti jednostavniji originalni tekst u odnos s civilizacijskim i knjievno-povijesnim
kontekstom.

Uenici e:
itati mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga i knjievno-povijesnoga sadraja iz
razliitih izvora, ukljuujui i elektronike medije
pokazati zanimanje za istraivanje kulture i nasljea
stei spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom.
Uenici e:
navoditi i prepriati prie iz mitologije te podatke iz povijesti, knjievnosti i civilizacije
citirati i upotrebljavati te znati smjestiti izreke u knjievno-povijesni kontekst
koristiti se razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi prezentacije
knjievno-povijesnih i civilizacijskih sadraja.
Uenici e:
uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura
prepoznati i uoiti slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture klasinoga jezika
stei humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te
vanost aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
etvrti ciklus (strukovne kole)9
I. ITANJE I PISANJE
Uenici e:
ovladati posebnostima izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku
usvojiti pozitivan stav prema itanju i pisanju te prevladati strah od nerazumijevanja
osvijestiti potrebu za pravilnim itanjem i pisanjem strukovnoga nazivlja te vrlo
jednostavna originalnoga teksta.
Uenici e:
ovladati osnovnim gramatikim kategorijama
razumjeti odreeni fond rijei prema strukovnomu nazivlju, u prilagoenim i vrlo
jednostavnim originalnim tekstovima
9 Konkretizacija razlikovnosti oekivanih postignua uenika, s obzirom na trajanje i fond sati uenja,
odredit e se predmetnim kurikulumima, a dodatne posebnosti pojedinih strukovnih programa u
kolskim kurikulumima.
76
uoiti veze materinskoga jezika i gramatike klasinoga jezika.
Uenici e:
samostalno primjenjivati osnovne gramatike kategorije
samostalno, i uz pomo, sastavljati krae sloene reenice, popunjavati i povezivati
dijelove predloenoga teksta
samostalno se sluiti popisom rijei u dvojezinomu rjeniku.

Uenici e:
ispravno proitati i odrediti osnovne funkcije rijei u reenicama
samostalno, i uz pomo, razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz strukovnoga
nazivlja, reenice, prilagoena i vrlo jednostavna originalnoga teksta
uoiti civilizacijske sadraje u reenicama i jednostavnijim originalnim tekstovima.
Uenici e:
samostalno i uz pomo rjenika prevesti reenice, strukovne fraze ili izreke te
prilagoen i vrlo jednostavan originalni tekst
usvojiti osnovne strategije suradnikoga i individualnoga uenja
stei radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
Uenici e:
samostalno i uz pomo, prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu
objasniti poruku i prevesti jednostavnije izreke i poune reenice, te strukovne termine
staviti jednostavniji originalni tekst u civilizacijski i knjievno-povijesni kontekst.

Uenici e:
itati mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga i knjievno-povijesnoga sadraja iz
razliitih izvora, ukljuujui i elektronike medije
stei zanimanje za istraivanje kulture i nasljea
stei spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom.
Uenici e:
navoditi i prepriati prie iz mitologije te podatke iz povijesti, knjievnosti i civilizacije
citirati i upotrebljavati te znati smjestiti izreke u knjievno-povijesni kontekst
koristiti se razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi prezentacije
knjievno-povijesnih i civilizacijskih sadraja.
Uenici e:
uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura
77
prepoznati i uoiti slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture jezika cilja
te vanost aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
etvrti ciklus (gimnazije)10
I. ITANJE I PISANJE
Uenici e:
pravilno upotrijebiti pravila izgovora i pravopisa klasinoga jezika
stei pozitivan stav prema itanju i pisanju
usvojiti potrebu za itanjem jednostavnijih i sloenijih originalnih tekstova na klasinomu
jeziku.
Uenici e:
ovladati osnovnim, sloenim i osobitim gramatikim kategorijama
razumjeti i znati odreeni fond rijei prema jednostavnijim i sloenijim originalnim
obraenim tekstovima
povezati i objasniti veze gramatike vlastitoga jezika, ostalih stranih jezika (koje uenik
ui) i gramatike klasinoga jezika.
Uenici e:
samostalno, i uz pomo, primijeniti osnovne, sloene i osobite gramatike kategorije
samostalno, i uz pomo, sastavljati sve vrste reenica i konstrukcija, nadopunjavati i
povezivati dijelove predloena prilagoenoga i originalnoga teksta
samostalno se sluiti popisom rijei u dvojezinomu i viejezinomu rjeniku te
usporediti etimologiju rijei koja se temelji na klasinomu jeziku.

Uenici e:
ispravno proitati i odrediti funkcije rijei u reenicama, znati morfoloki i sintaktiki
analizirati reenice
samostalno, i uz pomo, razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz reenice i
jednostavnijega i sloenijega originalnoga teksta
uoiti civilizacijske sadraje u reenicama u jednostavnim i sloenijim originalnim
tekstovima.
Uenici e:
samostalno, i pomou rjenika, prevesti reenice, fraze ili izreke te jednostavniji i
sloeniji originalni tekst s klasinoga jezika na vlastiti, i obrnuto
usvojiti i primjenjivati strategije suradnikoga i individualnoga uenja
10 Pri odreivanju oekivanih postignua u uenju klasinoga jezika u gimnazijama koje nisu klasine,
valja provesti prilagodbu ovdje navedenih postignua s obzirom na manji fond sati i godine uenja.
Konkretizacija razlikovnosti oekivanih postignua uenika odredit e se predmetnim kurikulumima,
a dodatne posebnosti u pojedinim gimnazijskim programima s obzirom na profil kole u kolskim
kurikulumima.
78
stei interes za razumijevanje teksta te radoznalost i kreativnost u ostvarivanju
prijevoda s klasinoga jezika na vlastiti, i obrnuto.
Uenici e:
samostalno i uz pomo, prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu
jednostavnijega i sloenijega originalnoga teksta te je primijeniti, povezati ili svrstati u
civilizacijski, knjievno-povijesni i filozofski kontekst
objasniti poruku i prevesti izreke i poune reenice
staviti jednostavniji i sloeniji originalni tekst u odnos s civilizacijskim i knjievno-
povijesnim kontekstom te usporediti i povezati konkretne situacije iz svakodnevnoga
ivota s primjerima iz knjievno-povijesnoga konteksta i originalnoga teksta na
klasinomu jeziku.

Uenici e:
itati mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga, knjievno-povijesnoga i filozofskoga
sadraja iz raznih izvora, ukljuujui i elektronike medije
samostalno istraivati kulturu i nasljee te usporeivati veze vlastite kulture s kulturom
klasinoga jezika
izvesti zakljuke i osmisliti prezentacije o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim
iskustvom.
Uenici e:
navoditi, prepriati i upotrijebiti u konkretnoj situaciji prie iz mitologije te podatke iz
povijesti, knjievnosti, filozofije i civilizacije
citirati, upotrijebiti i znati smjestiti izreke u civilizacijski, knjievno-povijesni i filozofski
kontekst
samostalno se koristiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi
prezentacije civilizacijskih, knjievno-povijesnih i filozofskih sadraja.
Uenici e:
uoiti i promicati vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura
prepoznati i znati prezentirati slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture klasinoga
jezika
usvojiti i primijeniti humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i
D. JEZICI NACIONALNIH MANJINA KAO MATERINSKI JEZICI

Jezici nacionalnih manjina kao materinski jezici bit e razraeni, prema istoj metodologiji, u
predmetnim kurikulumima.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: Hrvatski jezik, Hrvatski jezik kao strani jezik,
Materinski jezik (nacionalne manjine), Prvi strani jezik, Drugi strani jezik, Trei strani jezik,
Latinski jezik, Grki jezik
79
2. Matematiko podruje
OPIS PODRUJA
U drutvu utemeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritiki misliti o sloenim
temama, tumaiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi
utemeljene odluke u svakodnevnomu ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i
zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra i opisuje promjene u razliitim kontekstima te
daje precizan simboliki jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje i posredovanje ideja, matematiko obrazovanje uenicima omoguuje
stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti, naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno
sudjelovanje u takvu drutvu.
Pouavanje i uenje matematike ukljuuje stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti
raunanja, procjenjivanja te logikoga i prostornoga miljenja. Matematiki pristup
problemima obuhvaa odabir i pravilnu primjenu osnovnih matematikih vjetina, otkrivanje
pravilnosti u oblicima i brojevima, izradbu modela, tumaenje podataka te prepoznavanje i
razmjenjivanje s njima povezanih ideja. Rjeavanje matematikih problema zahtijeva
kreativnost i sustavan pristup, to igra glavnu ulogu u izumima (inovacijama) te znanstvenim i
tehnikim otkriima.
Matematiko obrazovanje uenicima omoguuje postavljanje i rjeavanje matematikih
problema, potiui ih pritom na istraivanje, sustavnost, kreativnost, koritenje informacijama
iz razliitih izvora, samostalnost i ustrajnost. Svi uenici mogu i trebaju iskusiti uspjeh u
matematikim aktivnostima. Uei matematiku, stei e samopouzdanje i sigurnost u
upotrebi brojeva i razviti vjetine mjerenja, konstruiranja i prostornoga zora. Nauit e
prikupljati, organizirati i tumaiti podatke, upotrebljavati matematiki jezik i prikaze,
generalizirati iz uoenih pravilnosti i veza te apstraktno misliti. Postat e aktivni sudionici u
procesu uenja i tako se osposobiti za cjeloivotno uenje.
Tijekom matematikoga obrazovanja uenici e uvidjeti vanost matematike u svojim
ivotima, stei uvid u povijesni razvoj ove znanosti te spoznati njezinu ulogu i vanost u
drutvu tijekom prolosti, sadanjosti i budunosti. U nastavnomu e procesu nove
matematike koncepte, prikaze, vjetine i procese povezivati s ve poznatima, s kojima
imaju iskustva i koje znaju rabiti. Bavit e se matematikim problemima koji proizlaze iz
svakodnevnih, stvarnih i smislenih situacija i time uspostaviti poveznice izmeu matematike i
svakodnevnoga ivota te drugih podruja odgoja, obrazovanja i ljudske djelatnosti. Imat e
prilike primijeniti matematiku u proirivanju i primjeni vlastitih znanja, vjetina i sposobnosti.
Primjerene matematike aktivnosti i istraivanja izvodit e samostalno i skupno (suradniki),
to e ih osposobiti za pristup problemima koji ukljuuju primjenu matematike u raznolikim
kontekstima.

Uenici e:
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te uspostaviti i razumjeti
matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu matematike u
razliitim kontekstima, ukljuujui i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te
svijest o svojim matematikim postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi,
umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko zakljuivanje
uinkovito komunicirati matematika znanja, ideje i rezultate sluei se razliitim
prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
80
OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA
Prvi ciklus
I. MATEMATIKI PROCESI
1. Prikazivanje i komunikacija
Uenici e:
opisati rijeima matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja te ih prikazati slikama,
crteima, didaktikim materijalima, dijagramima i brojevima
odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu s razmatranom situacijom, povezati
razliite prikaze i prelaziti s jednih na druge
samostalno protumaiti tekstni matematiki zadatak
izraziti ideje i rezultate govornim i matematikim jezikom, u skladu s dobi, i to u
usmenomu, pisanomu i vizualnom obliku
sasluati i razmjenjivati matematike ideje i objanjenja te suradniki rjeavati zadatke.
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti veze izmeu usvojenih matematikih ideja, pojmova, prikaza i postupaka
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom i drugim odgojno-
obrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i razvrstati objekte i pojave prema odreenom kriteriju u
jednostavnim konkretnim situacijama.
3. Logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje
Uenici e:
postavljati matematici svojstvena pitanja (Koliko ima...? to je poznato? to trebamo
odrediti? Kako emo odrediti? Zbog ega? Ima li rjeenje smisla? Postoji li vie rjeenja?
i slina) te stvarati i istraivati pretpostavke o matematikim objektima, pravilnostima i
odnosima
obrazloiti odabir matematikih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata
zakljuivati nepotpunom indukcijom i neformalnom dedukcijom s malim brojem
koraka.
4. Rjeavanje problema i matematiko modeliranje
Uenici e:
postaviti i analizirati jednostavniji problem, isplanirati njegovo rjeavanje odabirom
odgovarajuih matematikih pojmova i postupaka, rijeiti ga te protumaiti i
vrjednovati rjeenje i postupak
primijeniti matematike pojmove i postupke u razliitim kontekstima
izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema.
5. Primjena tehnologije
Uenici e:
istraivati i uiti matematiku pomou depnih raunala i primjerenih obrazovnih
raunalnih programa.
81
II. MATEMATIKI KONCEPTI
1. Brojevi
Uenici e:
brojiti zadanim korakom, proitati, zapisati i usporediti prirodne brojeve (ukljuujui
nulu) te ih prikazati na brojevnoj crti
proitati i zapisati redne brojeve i rimske brojke
upotrijebiti pozicijski dekadski brojevni sustav (dekadske jedinice i mjesne vrijednosti)
zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti napamet (znajui tablicu zbrajanja do 10 + 10 i
tablicu mnoenja do 10. 10) i metodama pisanog rauna, te primjenjujui meusobne
veze raunskih operacija
zaokruiti broj i procijeniti rezultat rauna
odrediti nepoznati broj u jednostavnim jednakostima i provjeriti tonost rjeenja
primjenjivati brojeve i raunske operacije u jednostavnim svakodnevnim situacijama.
2. Algebra i funkcije
Algebra i funkcije ne postoje u ovomu ciklusu.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
opisati poloaj i smjer upotrebom svoje orijentacije i jednostavnih koordinata (npr.
kvadratna mrea)
prepoznati, imenovati, izgraditi, opisati, usporediti i razvrstati crte, plohe te jednostavne
dvodimenzionalne i trodimenzionalne oblike i njihove dijelove
skicirati jednostavne ravninske oblike te ih nacrtati sluei se geometrijskim priborom
prepoznati i prikazati jednostavne ravninske i prostorne oblike u razliitim poloajima
istraiti i predvidjeti rezultate sastavljanja i rastavljanja ravninskih i prostornih oblika
rabei stvarne materijale
prepoznati osnovne geometrijske oblike u svakodnevnomu ivotu.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti i procijeniti duljinu, obujam, masu, vrijeme i temperaturu te ih izmjeriti rabei
odgovarajue mjerne ureaje i kalendar
navesti i rabiti standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam (litre), masu,
vrijeme i temperaturu u svakodnevnomu ivotu
raunati s novcem (kune i lipe) u svakodnevnomu ivotu
izraunati opseg jednostavnih likova, osobito trokuta, pravokutnika i kvadrata te
povrinu pravokutnika i kvadrata
priblino ili tono izmjeriti povrinu jednostavnih likova prebrojavanjem jedininih
kvadrata
odrediti mjeriva obiljeja jednostavnoga objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama
i primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, razvrstati i organizirati podatke koji proizlaze iz svakodnevnoga ivota te ih
prikazati jednostavnim tablicama, piktogramima (slikovnim dijagramima) i stupastim
dijagramima
proitati i protumaiti podatke prikazane jednostavnim tablicama, piktogramima i
stupastim dijagramima
82
prebrojiti razliite ishode u jednostavnim situacijama rabei stvarne materijale i
dijagrame
primjenjivati osnovni jezik vjerojatnosti (ishod, mogu, nemogu, siguran, sluajan,
vjerojatan, pravedna igra, nepravedna igra i slino)
usporediti vjerojatnosti ishoda (manje vjerojatan, jednako vjerojatan, vjerojatniji).
6. Infinitezimalni raun
Infinitezimalni raun ne postoji u ovomu ciklusu.
Drugi ciklus
Uenici e:
prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama, crteima,
didaktikim materijalima, dijagramima, grafovima, tablicama, brojevima, simbolima i
misaono
odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu s razmatranom situacijom, povezati
samostalno se sluiti obveznom matematikom literaturom
izraziti ideje i rezultate govornim i matematikim jezikom, u skladu s dobi, razliitim
nainima (usmeno, pisano, vizualno i slino)
sasluati i razmjenjivati matematike ideje i objanjenja te suradniki raditi u
skupinama.
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima,
prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom i drugim odgojno-
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema odreenom kriteriju.
Uenici e:
postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li...? Koliko ima...? to je poznato? to
trebamo odrediti? Kako emo odrediti? Zbog ega? Ima li rjeenje smisla? Postoji li vie
rjeenja? i slina) te stvarati i istraivati pretpostavke o matematikim objektima,
pravilnostima i odnosima
zakljuivati nepotpunom indukcijom i neformalnom dedukcijom s malim brojem
koraka.
Uenici e:
izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema.
83
Uenici e:
istraivati i uiti matematiku pomou depnih raunala i primjerenih raunalnih
programa
rabiti tehnologiju za crtanje, za prikupljanje, organiziranje i prikazivanje podataka i
informacija te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi
rastereivanja od raunanja).

1. Brojevi
Uenici e:
sigurno i uinkovito usporeivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti prirodne brojeve
primjenjujui osnovna svojstva i meusobne veze raunskih operacija
primijeniti osnovna svojstva prirodnih brojeva i pravila djeljivosti te rastaviti prirodni broj
na proste faktore
proitati, zapisati i usporediti cijele brojeve, razlomke, decimalne brojeve i postotke te
ih prikazati ekvivalentnim zapisima
zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti (napamet, metodama pisanoga rauna i uz pomo
depnoga raunala) racionalne brojeve zapisane u obliku razlomaka i decimalnih
brojeva te primjenjivati osnovna svojstva i meusobne veze raunskih operacija
zaokruiti decimalni broj na potreban broj decimala i procijeniti rezultat rauna
primijeniti pozitivne racionalne brojeve i njihove zapise, cijele brojeve te raunske
operacije u jednostavnim svakodnevnim situacijama.
Uenici e:
na brojevnom pravcu s prikladnom jedininom duinom prikazati cijele brojeve i
jednostavnije racionalne brojeve zapisane kao razlomak ili decimalni broj
uoiti pravilnosti u svezi s brojevima, njihovim zapisima i raunskim operacijama i
primjenjivati ih
rabiti ope brojeve (slova) u zapisivanju jednostavnih formula i izraza te umjesto njih
uvrstiti konkretne vrijednosti
rijeiti jednostavne linearne jednadbe i uvrtavanjem provjeriti tonost dobivenog
rjeenja
rijeiti jednostavni problemski zadatak zadan rijeima upotrebom algebarskih simbola
(brojevna reenica, formula, linearna jednadba)
prepoznati proporcionalne veliine te primjenjivati omjere i proporcionalnost u
jednostavnim svakodnevnim situacijama.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
sluiti se geografskim kartama i jednostavnim koordinatama u ravnini (kvadratna
mrea) te odrediti udaljenost dviju toaka na brojevnom pravcu
prepoznati, imenovati, izgraditi, usporediti i klasificirati ravninske i prostorne
geometrijske oblike te istraiti, uoiti, opisati i primijeniti njihova geometrijska svojstva
skicirati jednostavne ravninske oblike te ih nacrtati i konstruirati pomou geometrijskog
pribora i jednostavnoga raunalnoga programa za crtanje
nacrtati i konstruirati osnosimetrinu i centralnosimetrinu sliku jednostavnih ravninskih
likova te prepoznati sukladne trokute, centralnosimetrine i osnosimetrine likove
istraiti i predvidjeti ishode sastavljanja i rastavljanja sloenijih ravninskih i prostornih
oblika rabei stvarne materijale
84
rabei makete te kvadratne i trokutaste mree toaka, skicirati prostorne oblike
sastavljene od kocaka i njihove tlocrte, nacrte i bokocrte
prepoznati geometrijske oblike, sukladnost i simetriju u svijetu oko sebe te ih
primjenjivati.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut
preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme,
temperaturu i kut te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
raunati s novcem u svakodnevnim situacijama
priblino i tono odrediti udaljenost dviju toaka, povrinu likova i obujam jednostavnih
tijela brojanjem jedininih duina, kvadrata i kocaka te prelijevanjem tekuine
neizravno izmjeriti duljinu koristei se proporcionalnou (mjerilo karte)
primijeniti formule za opseg, povrinu i zbroj unutarnjih kutova trokuta i etverokuta te
obujam kocke i kvadra
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama i primijeniti
mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, razvrstati i organizirati podatke te ih na prikladan nain prikazati tablicom,
tablicom frekvencija, piktogramom, stupastim i krunim dijagramom te sustavnom
listom
proitati i protumaiti podatke prikazane tablicama, slikama, listama te razliitim
grafovima i dijagramima
odrediti i primijeniti aritmetiku sredinu, raspon i medijan niza numerikih podataka
odrediti broj svih moguih i, za dani dogaaj, povoljnih ishoda u jednostavnim
situacijama
primjenjivati jezik vjerojatnosti (ishod, dogaaj, suprotan dogaaj, sluajni pokus,
mogu, nemogu, siguran, sluajan, nasumian, vjerojatan, ansa, vjerojatnost i dr.)
procijeniti i izraunati vjerojatnost dogaaja u jednostavnim situacijama te ju prikazati
u obliku razlomka, decimalnoga broja i postotka.
Trei ciklus
Uenici e:
organizirano prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama,
crteima, maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima,
simbolima i misaono
odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati
prikupiti i tumaiti informacije primjerena matematikoga sadraja iz raznovrsnih izvora
izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematikim jezikom razliitim
nainima (usmeno, pisano, vizualno i dr.)
raditi u skupinama uz razmjenu i sueljavanje ideja, miljenja i stavova.
85
2. Povezivanje
Uenici e:
uspostaviti i razumjeti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama,
pojmovima, prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem
povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te
drugim odgojno-obrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu
kriteriju.
Uenici e:
postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako emo ih
pronai? Zbog ega? i slina) te stvarati i istraivati na njima zasnovane matematike
pretpostavke
pratiti i stvarati krae lance matematikih argumenata, zakljuivati nepotpunom
indukcijom i neformalnom dedukcijom te primjenjivati analogiju, generalizaciju i
specijalizaciju u jednostavnim situacijama.
Uenici e:
izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema i modeliranjem situacija.
Uenici e:
istraivati i analizirati matematike ideje, eksperimentirati s njima te provjeravati
pretpostavke pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, osobito
programa dinamine geometrije i programa za izradu proraunskih tablica
razlono i uinkovito rabiti tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje,
predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje
te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja
od raunanja i grafikoga prikazivanja)
razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.

1. Brojevi
Uenici e:
sigurno i uinkovito usporeivati, zaokruivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti,
kvadrirati i korjenovati realne brojeve zapisane u decimalnomu zapisu i u obliku
razlomka
pretvoriti razlomak u decimalni zapis s danom preciznou
raunati s cjelobrojnim potencijama broja 10 i rabiti znanstveni zapis
odabrati prikladan nain raunanja (napamet, metodama pisanoga rauna i uz
pomo depnoga raunala)
procijeniti smislenost i tonost rezultata raunanja
primijeniti realne brojeve, njihove zapise i raunske operacije u rjeavanju jednostavnih
matematikih problema i problema u svakodnevnomu ivotu.
86
Uenici e:
primijeniti postotke i postotni raun u konkretnim situacijama
uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu i izraunati vrijednost preostale veliine
prepoznati i primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u jednostavnim
situacijama
prikazati jednostavnu ovisnost dviju veliina (linearna, ista kvadratna, drugi korijen)
rijeima, tablicom pridruenih vrijednosti, formulom i grafiki, opisati takve prikaze te ih
prevesti s jednoga na drugi
rijeiti linearne jednadbe i jednostavne sustave dviju linearnih jednadbi s dvije
nepoznanice te uvrtavanjem provjeriti tonost dobivenoga rjeenja
prevesti jednostavan problem u algebarske simbole (brojevna reenica, linearna
jednadba, sustav dviju linearnih jednadbi), isplanirati njegovo rjeavanje, rijeiti ga i
utvrditi smislenost dobivenoga rjeenja.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
nacrtati u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini toku zadanu koordinatama i
pravac zadan jednadbom te oitati koordinate toke
prepoznati, imenovati, izgraditi i klasificirati ravninske i prostorne geometrijske oblike te
istraiti, uoiti i precizno opisati njihova geometrijska svojstva
primijeniti osnovne odnose i zakonitosti u svezi s ravninskim i prostornim geometrijskim
oblicima, ukljuujui sukladnost i slinost trokuta
skicirati ravninske oblike te jednostavnije meu njima nacrtati i konstruirati pomou
geometrijskoga pribora i raunalnoga programa dinamine geometrije
skicirati i nacrtati tlocrte, nacrte, bokocrte i mree prostornih oblika te izgraditi
prostorne oblike na temelju njihovih ravninskih prikaza
osnosimetrino i centralnosimetrino preslikati, translatirati i rotirati jednostavne likove,
poveati i smanjiti jednostavni lik u zadanu omjeru rabei geometrijski pribor i raunalni
program dinamine geometrije
prepoznati ravninske i prostorne oblike te sukladnost, slinost i simetriju u
svakodnevnomu okruju i umjetnosti te ih upotrijebiti za opis i analizu svijeta oko sebe.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut te
izraunati povrinu i prosjenu brzinu
temperaturu, kut i prosjenu brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
neizravno izmjeriti duljinu primjenjujui proporcionalnost i slinost
primijeniti Pitagorin pouak i druge osnovne formule u svezi s mjerivim obiljejima
jednostavnih likova i tijela
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama, odabrati
primjerene mjerne jedinice i mjerne ureaje te primijeniti mjerenje pri rjeavanju
problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih na prikladan nain, pomou raunala i
bez njega, prikazati sustavnom listom, tablicom, tablicom frekvencija, linijskim,
stupastim i krunim dijagramom, grafikonom, brkatom kutijom (box and whiskers
dijagram) i grafom
87
proitati, tumaiti i analizirati podatke prikazane na razliite naine
odrediti i primijeniti frekvenciju i relativnu frekvenciju za dane podatke te aritmetiku
sredinu, medijan, kvartile, mod, raspon i interkvartilni raspon niza numerikih podataka
argumentirano i uinkovito odrediti broj moguih i povoljnih ishoda u jednostavnim
situacijama i izraunati vjerojatnost
procijeniti vjerojatnost konkretnog sluajnog dogaaja tumaei ju kao relativnu
frekvenciju.
Uenici e:
simbolima i misaono
prikupiti i protumaiti informacije primjerena matematikoga sadraja iz raznovrsnih
izvora
izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematikim jezikom na razliite
naine (usmeno, pisano, vizualno i dr.)
2. Povezivanje
Uenici e:
na radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu
kriteriju.
Uenici e:
pretpostavke
pratiti i stvarati krae lance matematikih argumenata, zakljuivati nepotpunom
indukcijom i neformalnom dedukcijom te primjenjivati analogiju, generalizaciju i
specijalizaciju u jednostavnim situacijama.
Uenici e:
88
primijeniti matematike pojmove i postupke u svakodnevnomu osobnomu,
profesionalnomu i drutvenomu ivotu te u drugim odgojno-obrazovnim podrujima
Uenici e:
pretpostavke pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito
programa dinamine geometrije i programa za izradu proraunskih tablica
razlono i uinkovito rabiti tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje,
predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje
te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja
od raunanja i grafikog prikazivanja)

1. Brojevi
Uenici e:
razlikovati prirodne, cijele, racionalne i realne brojeve i rabiti njihove razliite zapise
(razlomak, postotak, decimalni zapis, znanstveni zapis)
usporeivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti, potencirati i korjenovati brojeve te
procijeniti i zaokruiti rezultat raunanja
u konkretnim situacijama promiljeno izabrati izmeu raunanja napamet, pisanog
raunanja i koritenja depnoga raunala
primijeniti brojeve, njihove zapise i raunske operacije u modeliranju jednostavnih
matematikih problema i problema u svakodnevnomu ivotu.
Uenici e:
primijeniti postotke i postotni raun u konkretnim situacijama
uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu i izraunati vrijednost preostale veliine
prepoznati i primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u jednostavnim
situacijama
opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama,
grafovima i rijeima; prevesti iz jednoga od navedena etiri oblika u drugi te itati,
usporeivati i tumaiti ovisnosti (veze)
rijeiti linearne jednadbe, linearne nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi
raunski, grafiki i uz pomo raunala
prepoznati i protumaiti karakteristina svojstva jednostavnih grafova (monotonost,
periodinost) i njihove karakteristine toke (nultoke, ekstremi, toke vane za
odreenu situaciju), te usporeivati jednostavne grafove
primjenjivati linearne i jednostavne eksponencijalne ovisnosti te linearne jednadbe,
linearne nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi u modeliranju situacija iz
svakodnevnog ivota.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
nacrtati u pravokutnomu koordinatnomu sustavu u ravnini toku zadanu
koordinatama i pravac zadan jednadbom te oitati koordinate toke
prepoznati, opisati, usporediti i primijeniti svojstva i odnose ravninskih i prostornih
geometrijskih oblika radi crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
skicirati, opisati i protumaiti ravninske prikaze prostornih oblika
89
opisati i rabiti pravilnosti i svojstva geometrijskih uzoraka
rabiti geometrijski pribor i jednostavni raunalni program za crtanje, raunanje,
rjeavanje praktinih zadataka i zakljuivanje
prepoznati ravninske i prostorne oblike u svakodnevnomu okruju i umjetnosti te
rjeavati praktine zadatke sa stvarnim objektima prikazujui ih pomou geometrijskih
likova i tijela.
4. Mjerenje
Uenici e:
usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut te
izraunati povrinu i prosjenu brzinu
temperaturu, kut i prosjenu brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
primijeniti proporcionalnost i slinost u mjerenju
primijeniti Pitagorin pouak i druge osnovne formule u svezi s mjerivim obiljejima likova
i tijela
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji, odabrati
primjerene mjerne jedinice i mjerne ureaje te primijeniti mjerenje pri rjeavanju
problema.
5. Podatci
Uenici e:
prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih na prikladan nain, pomou raunala i
bez njega, prikazati za potrebe statistike analize
proitati, tumaiti i analizirati podatke prikazane na razliite naine
odrediti i primijeniti srednje vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenost
(raspon, interkvartilni raspon) niza numerikih podataka
rabiti jednostavne raunalne programe za statistiku obradu podataka
izraunati vjerojatnost dogaaja u jednostavnim situacijama i procijeniti vjerojatnost
tumaei ju kao relativnu frekvenciju.
Uenici e:
simbolima i misaono
prikupiti i protumaiti informacije primjerena matematikoga sadraja iz raznovrsnih
izvora
izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i saetim govornim i matematikim
jezikom na razliite naine (usmeno, pisano, vizualno i dr.)
90
2. Povezivanje
Uenici e:
na radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim podrujima
usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom kriteriju.
Uenici e:
pretpostavke
pratiti, stvarati i vrjednovati lance matematikih argumenata razliitih vrsta te
primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju
prepoznati logiko zakljuivanje i matematiki dokaz kao kljune vidove matematike
kreativno, kritiki i fleksibilno misliti
prepoznati utjecaj ljudskih imbenika i vlastitih uvjerenja na zakljuivanje.
Uenici e:
postaviti i analizirati problem, isplanirati njegovo rjeavanje odabirom odgovarajuih
matematikih pojmova i postupaka, rijeiti ga, te protumaiti i vrjednovati rjeenje i
postupak
modelirati situacije i procese iz drugih odgojno-obrazovnih podruja te
svakodnevnoga osobnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota
Uenici e:
pretpostavke pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito
programa dinamine geometrije i programa za izradbu proraunskih tablica
razlono i uinkovito rabiti depno raunalo za raunanje i tehnologiju za prikupljanje,
organiziranje, prikazivanje, predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, za
rjeavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja
matematike ideje (radi rastereivanja od raunanja i grafikoga prikazivanja)

1. Brojevi
Uenici e:
razlikovati prirodne, cijele, racionalne i realne brojeve, rabiti njihove razliite zapise te
prepoznati i rabiti svojstva i odnose skupova brojeva
usporeivati brojeve, raunati s njima pomou tehnologije i bez nje te procijeniti
rezultat raunanja, odrediti ga egzaktno i zaokruiti ga
primijeniti brojeve, njihove zapise i raunske operacije u modeliranju matematikih
problema i problema u ostalim odgojno-obrazovnim podrujima i svakodnevnomu
ivotu.
91
Uenici e:
utvrditi, izraziti i predvidjeti pravilnosti u brojevnim nizovima zadanima navoenjem
lanova te analizirati nizove zadane rekurzivno ili opim lanom (osobito aritmetiki i
geometrijski niz)
uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu (osobito u funkciju zadanu formulom), izraunati
vrijednost preostale veliine te u formuli izraziti jednu veliinu pomou ostalih
raunati s potencijama, jednostavnim algebarskim izrazima, faktorijelima i binomnim
koeficijentima
opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama,
grafovima i rijeima; prevesti s jednoga od navedena etiri oblika na drugi te itati,
usporeivati i tumaiti ovisnosti (veze)
prepoznati, odrediti i protumaiti karakteristine elemente i svojstva jednostavnih
funkcija, analizirati linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i
trigonometrijske funkcije te rabiti njihova svojstva
raunski, grafiki i uz pomo raunala, u skupu realnih brojeva rijeiti linearne,
kvadratne, eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe i sustave
jednadba
primijeniti funkcije i njihove grafove te jednadbe i nejednadbe u rjeavanju
matematikih problema i problema u ostalim odgojno-obrazovnim podrujima i
svakodnevnomu ivotu.
3. Oblik i prostor
Uenici e:
rabiti koordinatne zapise toke, pravca i krunice te primijeniti koordinatnu geometriju
za prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika
prikazati vektore u ravnini, zbrajati ih, mnoiti skalarom te primijeniti vektore i operacije s
njima za prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika
prepoznati, opisati i primijeniti sukladnost i slinost geometrijskih oblika
skicirati, opisati i tumaiti ravninske prikaze prostornih oblika
rabiti geometrijske transformacije ravnine za opisivanje pravilnosti i svojstava
geometrijskih uzoraka
prepoznati ravninske i prostorne oblike i njihova svojstva u svakodnevnomu okruju i
umjetnosti te ih upotrijebiti za opis i analizu svijeta oko sebe.
4. Mjerenje
Uenici e:
temperaturu, kut i brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu
odrediti mjeriva obiljeja likova i tijela primjenjujui osnovne formule, proporcionalnost,
slinost, Pitagorin pouak, trigonometrijske omjere i pouke o sinusima i kosinusu te ih
rabiti u raunanju duljine, mjere kuta, povrine i obujma
odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji te primijeniti
mjerenje pri rjeavanju matematikih problema i problema u ostalim odgojno-
obrazovnim podrujima i svakodnevnomu ivotu.
5. Podatci
Uenici e:
sustavno prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih prikazati i analizirati pomou
srednjih vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenosti (raspon,
interkvartilni raspon, standardna devijacija)
procijeniti parametar srednje vrijednosti uza zadanu pouzdanost
92
prepoznati priblinu linearnu vezu dviju varijabli, odrediti njezine koeficijente te ju rabiti
pri modeliranju
protumaiti sloene dogaaje, izraziti ih pomou skupovnih operacija te izraunati
njihovu vjerojatnost
primijeniti normalnu razdiobu.
Uenici e:
izraunati prirast i prosjeni prirast tablino zadanih funkcija te jednostavnih formulom
zadanih funkcija
protumaiti derivaciju funkcije fizikalno (brzina promjene) i geometrijski (koeficijent
smjera tangente u toki) te derivirati polinome
pomou derivacije ispitati tok i nacrtati graf polinoma, ponajprije kvadratnoga i
kubnoga
izraunati neodreeni integral polinoma
geometrijski protumaiti odreeni integral te izraunati odreeni integral polinoma
rabei Newton-Leibnizovu formulu
primijeniti derivaciju i odreeni integral pri rjeavanju jednostavnih problema.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: Matematika, Nacrtna geometrija
3. Prirodoslovno podruje
OPIS PODRUJA
Prirodoslovlje se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije,
geografije, geologije. One se razvijaju zahvaljujui ovjekovoj radoznalosti i njegovoj potrebi
za odgovorima na pitanja o svojemu postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Na
taj je nain prirodoslovlje je dio kulture svake ljudske zajednice. Ono istrauje i opisuje
prirodu, svijet ive i neive tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih
ovjeku, do najudaljenijega djelia svemira.
ovjek uoava osjetilima i instrumentima stalne mijene u prirodi, a prirodne znanosti istrauju
zakonitosti, uzroke i sile koje upravljaju tim mijenama. Spoznaje temeljnih prirodnih znanosti
izravno doprinose tehnolokomu napretku te osiguravaju odriv razvoj na Zemlji. U
prirodoslovnomu podruju sakupljena su stoljeima usvajana znanja koja ine temelj svih
tehnologija kojima se ovjek danas koristi. Primjena tih znanja oituje se u medicini,
prijevozu, komunikacijama, proizvodnji hrane i drugih dobara, proizvodnji i prijenosu
energije, istraivanju i uporabi prirodnih bogatstava, usklaivanju ovjekovih potreba s
ouvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti, istraivanju postanka
svemira. Znanja prikupljena u prirodoslovlju opa su svojina ovjeanstva pa prirodoslovlje
odlikuje demokratinost i internacionalnost. Uenjem prirodoslovlja razvija se sustav
vrijednosti koji uenike odgaja u smislu ravnopravnosti i odgovarajuega nagraivanja za
njihova postignua.
Kako bi se prilagodili brzom razvoju znanosti i tehnike/tehnologije i odnosili se odgovorno
prema prirodi, okoliu i zdravlju te doprinosili odrivu razvoju, uenici trebaju stei temeljnu
prirodoslovnu kompetenciju. Uenjem prirodoslovlja uenici razvijaju logiko, stvaralako i
kritiko miljenje to doprinosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i
strunost. Uenici stjeu temeljna znanja o prirodnim pojavama i sustavima: gibanjima i
silama u dijelu prirode u kojemu ovjek ivi, elektromagnetskim i termodinamikim
pojavama, relativistikim gibanjima i silama, odnosu tvari i energije, meudjelovanju
osnovnih estica, razvoju svemira na kozmolokoj razini te kvantiziranoj slici mikrosvijeta.
Uoavaju vanost otkria fiziara kao osnove za osmiljavanje i izvedbu suvremenih ureaja.
Uenici upoznaju svojstva tvari koje izgrauju ivi i neivi svijet i procese u kojima te tvari
sudjeluju, materijale koji se iz prirode dobivaju jednostavnim postupcima, ali i one
proizvedene u suvremenoj industriji. Otkria kemiara i biologa, koja se osnivaju na
93
oponaanju prirodnih procesa, pokreu nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova te
doprinose razvoju medicine.
Uenici se upoznaju sa strukturom i funkcioniranjem ivih sustava. Polazei od stanice kao
osnovne jedinice ivoga bia, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji ivota, tajne
nasljeivanja i procesi kojima se genetiki zapis ostvaruje u nekom od raznolikih oblika
ivota. Uenici ue o jedinkama i ivotnim zajednicama ekosustava te o prilagodbi ivih
bia uvjetima okolia tijekom evolucije.
Uenici upoznaju geoprostor i njegove zakonitosti, stjeu temeljna znanja o prirodnim
pojavama i procesima na Zemlji, nastanku, izgledu i znaenju ekolokoga i prostornoga
sustava. Ue da je ekoloki sustav rezultat meuzavisnosti ovjeka i prirode, a prostorni
sustav rezultat procesa u regijama. Ue o meuodnosu prirodnih elemenata i drutvenih
pojava i procesa, o snalaenju u prostoru i predoavanju prostora, razumijevanju i
vrjednovanju podataka o ekolokim i prostornim sustavima. Pripremaju se za aktivno i
savjesno djelovanje u drutvu te odgovoran odnos prema okoliu i prirodnim bogatstvima.
Nastava je prirodoslovlja problemski i istraivaki usmjerena na prikladan (praktini) rad u
laboratoriju i u prirodnoj sredini/okolini. Slui se razliitim metodama i pristupima pruajui
tako osnovu za studij i cjeloivotno uenje. Eksperimentalni pristup omoguuje viekratno
ponavljanje i istraivanje pojava u prirodi, stoga je pokus neizostavan dio prirodoslovnoga
odgoja i obrazovanja. Prirodoslovne znanosti imaju dva lica: empirijsko, koje se slui
opaanjem i mjerenjem i racionalno, koje se slui logikim razmiljanjem i matematikim
zakljuivanjem.
Prirodoslovni odgoj i obrazovanje ugrauje se u kurikulum potujui tri naela:
suvremeno drutvo zahtijeva dostupnost prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja svima,
bez obzira na spol, dob, kulturnu ili etniku pripadnost, sposobnosti, sklonosti i
motivaciju za uenje. Svi uenici trebaju imati priliku za ostvarivanje prirodoslovne
pismenosti na razliitim razinama, a ostvarit e ju na raznolike naine, i na razliitim
razinama. Stoga treba omoguiti nastavne programe fizike, kemije, biologije i
geografije od temeljne razine do naprednih programa.
Uenje prirodoslovnih znanosti rad je uenik, a ne rad na uenicima, to a to znai
da zahtijeva tjelesnu i mentalnu aktivnost uenika. Uenici promatraju i opisuju pojave,
postavljaju pitanja, usvajaju znanja, smiljaju objanjenja na razliite naine i prenose
svoje ideje drugima. Uenici su ukljueni u planiranje, postavljanje pretpostavaka,
izvoenje pokusa, mjerenje, obradu podataka, rjeavanje problema, zakljuivanje,
raspravu i kritiko prosuivanje.
Prirodoslovni odgoj i obrazovanje izgrauje znanstveni svjetonazor koji odraava
intelektualnu i kulturnu tradiciju znanosti. Uenici se upoznaju sa znanstvenim
pristupom, nainom istraivanja, pravilima dokazivanja, nainima oblikovanja pitanja i
davanja objanjenja. Osim stjecanja znanja i vjetina te razvoja sposobnosti, uenjem
prirodoslovnih znanosti izgrauju se stavovi i odnos prema okolini.

Glavni je cilj prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstveno
opismenjeno drutvo. Pojedinac je prirodoznanstveno opismenjen ako razumije i usvoji
potrebu cijeloivotnoga obrazovanja, ako usvoji znanstveni koncept, metode, postupke i
naela u donoenju odluka te usmjeri znanje i vjetine steene obrazovanjem za
stvaralako rjeavanje problema. Taj se cilj ostvaruje postupno, na pojedinim razinama
odgoja i obrazovanja, sukladno dobi uenika.
Usvajanjem ciljeva podruja uenici e:
usvojiti znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi
stei osnovnu pismenost i usvojiti jezik prirodoslovlja te razumjeti bitne koncepte
opega znanja o prirodi i ulogu toga znanja u razvoju tehnike/tehnologije i doprinosu
boljemu ivljenju
uoiti vanost postignua prirodnih znanosti u povijesnom kontekstu razvitka civilizacije
znati nai pouzdane podatke iz razliitih izvora te uoiti njihovu vanost u usvajanju
znanja
94
razumjeti vanost pokusa u laboratoriju i prirodnoj sredini/okolini te neophodnost
terenske nastave uz razvoj vjetine snalaenja (orijentacije) u prirodi, nauiti
upotrebljavati mjerne instrumente te opisati i pozorno izvesti jednostavne pokuse
uoiti varijable pri prouavanju dane prirodne pojave te istraiti njihovu meuzavisnost
nauiti raspravljati o pokusima, analizirati, vrjednovati i tumaiti prikupljene podatke,
znati prikazati rezultate opaanja i mjerenja grafikonom, tablicom, matematikim
izrazom, tematskom kartom
razviti kartografsku pismenost, koristiti se informacijskom tehnologijom u prikupljanju,
obradi i prikazivanju podataka
opisivati prirodne pojave pomou osnovnih koncepata prirodoslovlja, koristiti se
modelima u objanjenju prirodnih pojava
uoavati i vrjednovati ogranienja primijenjenih metoda, vjetina, modela, teorija
znati postavljati pitanja i traiti odgovore, samostalno rjeavati probleme i suraivati u
timskom radu
usvojiti znanja potrebna za ouvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi
prirodnih bogatstava uz odrivi razvoj, uvajui prirodnu ravnoteu i bioloku raznolikost
usvojiti meunarodni sustav fizikih veliina i pripadajuih mjernih jedinica
znanstvena postignua staviti u povijesni okvir
uoiti temeljne sile i gibanja u prirodi, izvore, pretvorbe i prijenos energije,
elektromagnetske i valne pojave, upoznati grau atoma i atomske jezgre
upoznati svojstva i strukturu tvari te promjene tvari u kemijskim procesima
upoznati ivotni ciklus ivih bia i njihov evolucijski razvoj, grau tijela, ulogu organa,
grau ive stanice, vanost gena i njihovu ulogu u nasljeivanju
razviti sposobnost tumaenja prirodno-geografskih pojava i procesa na Zemlji, na
lokalnoj i globalnoj razini.
Prvi ciklus
I. PRIRODA I OVJEK
1. Povijest znanosti i razvoj civilizacije
Uenici e:
opisati svoj odnos prema prirodi
navesti primjere utjecaja velikih otkria na svakodnevni ovjekov ivot
opisati kako su se tijekom razvoja ovjeanstva mijenjala tumaenja prirodnih pojava.
2. Istraivanja i komuniciranje
Uenici e:
izvesti jednostavan pokus koristei se jednostavnim mjernim instrumentima
postavljati pitanja o prirodnim pojavama i prirodnim procesima te prikupljati podatke iz
razliitih izvora
promatrati i opisati (rijeima i crteom) kljune znaajke promatranog objekta, pojave
ili procesa
raspravljati o moguim rezultatima izvedenog pokusa i izrei zakljuak
crteom prikazati rezultate jednostavnog pokusa
napraviti jednostavne modele.
95
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
izraziti potovanje prema prirodi, ivim biima, drugim ljudima i samima sebi
imenovati neka najpoznatija zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj
izraziti suosjeanje za osobe koje pate i za druga ugroena bia
opisati znaaj vode u ivotu ovjeka
navesti primjer obnovljivoga izvora energije.
II. Planet Zemlja

1. Orijentacija u prostoru
Uenici e:
snalaziti se u neposrednom okruju (dom, kola, naselje)
orijentirati se) u prostoru prema orijentirima
orijentirati se u prostoru prema glavnim stranama svijeta
snalaziti se prema planu ili skici naselja.
2. Zemlja u Sunevu sustavu
Uenici e:
na temelju promatranja i biljeenja opisati kretanje Sunca tijekom vremena (dan,
godina).
3. Prirodna osnova Zemlje (reljef, klima, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet)
Uenici e:
prepoznati i opisati elemente prirodne osnove u mjestu i zaviaju (reljef, klima, vode,
tlo, biljni i ivotinjski svijet)
razlikovati tipove krajolika u Hrvatskoj.
4. Prirodna bogatstva
Uenici e:
prepoznati i nabrojiti prirodna bogatstva
opisati prirodu i uinke promjena na sustave na Zemlji.
5. Predoavanje pojava i prostornih procesa
Uenici e:
izraditi jednostavan crte, maketu, model.
III. MATERIJALI I NJIHOVA SVOJSTVA

1. Vrste i izvori
Uenici e:
razlikovati prirodne materijale iz ive i neive prirode te umjetne materijale
navesti tvari koje se koriste za izradu predmeta koji nas okruuju.
2. Struktura i svojstva
Uenici e:
navesti i opisati agregacijska stanja vode
opisati kruenje vode u prirodi
opisati svojstva zraka.
96
3. Prepoznavanje po svojstvima i rukovanje
Uenici e:
izmjeriti obujam (volumen) tekuine, masu, temperaturu, vrijeme.
navesti i izbjei sluajeve u kojima moe doi do ozljeda uzrokovanih opasnim,
zapaljivim, eksplozivnim i otrovnim materijalima.
4. Kemijske promjene i reaktivnost
Uenici e:
navesti primjere kemijskih promjena (kiseljenje mlijeka i kupusa, gorenje svijee,
promjene pri kuhanju jajeta)
opisati promjene pri gorenju (npr. svijee)
opisati promjene pri kuhanju jajeta
navesti primjere oneienja koji utjeu na promjene sastava zraka, vode i tla.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
opisati raznolikosti u zaviajnoj prirodi
raspraviti zato su raznolikost i razliitost bogatstvo prirode
imenovati znaajne biljne i ivotinjske vrste iz najbliega okolia
opisati neke zajednike osobine razliitih ivih bia
na temelju promatranja opisati promjene godinjih doba i povezati ih s promjenama u
ivotu ivih bia iz najbliega okolia
razlikovati uzgojene od samoniklih biljaka i domae od divljih ivotinja.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
navesti glavne dijelove tijela i opisati njihovu osnovnu ulogu
usporediti ovjeka s drugim ivim biima
raspraviti i opisati kako se pridravanjem osnovnih higijenskih navika, pravilnom
prehranom i tjelesnom aktivnou moe sauvati zdravlje.
3. ivotni procesi
Uenici e:
navesti i opisati nekoliko zajednikih osobina ivih bia i obrazloiti ih na primjeru
ovjeka
razlikovati ivu od neive prirode
navesti i opisati glavne dijelove biljke i opisati ovisnost biljaka o ivotnim uvjetima
opisati nain prehrane biljaka i ivotinja.
4. Nasljeivanje i evolucija
Uenici e:
usporediti slinosti i razlike meu organizmima s obzirom na srodstvo
imenovati neke glavne skupine ivih bia.
5. Ekosustavi
Uenici e:
objasniti znaaj ovjekova skladna ivota s prirodom
97
navesti glavne ekoloke imbenike
objasniti na primjerima kako promjene ekolokih imbenika tijekom godinjih doba
utjeu na iva bia
opisati osnovne ivotne zajednice, mogue promjene u njima te mjere zatite
primijeniti znanja o zbrinjavanju otpada na ekoloki prihvatljiv nain.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
opisati promjenu poloaja tijela u ovisnosti o vremenu te primijeniti na ostale
jednostavne primjere vremenskih pojava u prirodi
procijeniti, izmjeriti, izraziti brojem i mjernom jedinicom trajanja dogaaja ili prirodnoga
procesa.
2. Sile i polja
Uenici e:
na jednostavnim primjerima opisati djelovanje jednog tijela na drugo
opisati djelovanje stalnoga magneta na predmete od razliitoga materijala te
meusobno djelovanje dvaju magneta.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
opisati elektrinu struju na primjerima uporabe rasvjete i kuanskih ureaja te navesti
naine izbjegavanja opasnosti od djelovanja elektrine struje na ovjekovo zdravlje.
4. Titranje, valovi, zvuk
Uenici e:
navesti primjere titranja i valnih gibanja u prirodi
opisati razliite izvore zvuka.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
opisati znaaj Sunca za ivot na Zemlji
raspraviti toplinsko i svjetlosno djelovanje Sunca
opisati potrebu zatite od Sunca
opisati promjene u pojavnim oblicima vode izazvane zagrijavanjem i hlaenjem.
2. Elektromagnetski valovi i svjetlost
Uenici e:
objasniti pojavu dana i noi te svjetlosti i sjene.
3. Atomi, atomska jezgra, elementarne estice
Uenici e:
na temelju iskustva opisati dijeljenje tijel na sve sitnije i sitnije dijelove.
4. Evolucija svemira
Uenici e:
nacrtati vidljive objekte na nebu: Sunce, Mjesec i zvijezde
na temelju promatranja opisati glavna obiljeja zvijezda
na temelju promatranja, tijekom etiri tjedna, razlikovati izgled Mjeseca.
98
Drugi ciklus
I. PRIRODA I OVJEK
Uenici e:
na odreenim primjerima analizirati odnos ovjeka i prirode
usporediti razvoj civilizacije tijekom povijesnih razdoblja
opaati prirodne pojave i usporediti njihova objanjenja s onima iz razliitih povijesnih
razdoblja.
Uenici e:
promatrati, odrediti i biljeiti kljune znaajke promatranog objekta, pojave ili procesa
prepoznati mogue opasnosti i primijeniti odgovarajue mjere zatite
opisati sadraj provedenoga promatranja ili izvedenoga pokusa
prikazati rezultate pokusa crteom, tablicom ili jednostavnim grafikonom
na temelju promatranja neposredne stvarnosti ili nakon izvoenja jednostavnih pokusa,
izrei jezino jasan i utemeljen zakljuak o objektu, pojavi ili procesu.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
ukazati na ogranienost neobnovljivih izvora energije
imenovati obnovljive i neobnovljive izvore energije te raspraviti o uinkovitosti i utjecaju
na okoli
navesti primjere nejednake proizvodnje i potronje hrane u svijetu
opisati ekoloki nain proizvodnje hrane
objasniti na jednostavnom primjeru kako lokalne promjene utjeu na biosferu
imenovati neka najpoznatija zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj
raspraviti probleme zatite prirode na primjeru iz vlastitoga okruja
imenovati zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj.
II. Planet Zemlja

Uenici e:
snalaziti se orijentirati se) prema planu naselja ina geografskoj karti upanije, Hrvatske i
karti svijeta.
Uenici e:
prepoznati i definirati osnovne pojmove o svemiru i Sunevu sustavu
razlikovati svemirska tijela
objasniti poloaj Zemlje u Sunevu sustavu
opisati utjecaj vrtnje Zemlje oko svoje osi i oko Sunca na ivot ljudi i gospodarske
djelatnosti.
Uenici e:
opisati elemente prirodne osnove u Hrvatskoj i u svijetu
opisati prirodno-geografske procese u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.
99
Uenici e:
razlikovati prirodna bogatstva u Hrvatskoj i na pojedinim kontinentima
opisati povezanost elemenata prirodne osnove i prostornoga rasporeda prirodnih
bogatstava u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.
Uenici e:
rabiti mjerilo u predoavanju prostornih pojava i procesa
izraditi jednostavnije nacrte skice
predoiti pojave i prostorne procese jednostavnijim grafikonima i tematskim kartama.

1. Vrste i izvori
Uenici e:
navesti osnovne tvari u ivomu organizmu (voda, sol...).
Uenici e:
opisati neka svojstva tvari (vrelite, talite, gustou, topljivost).
Uenici e:
izmjeriti obujam (volumen,), masu, temperaturu i vrijeme.
Uenici e:
opaati temperaturne promjene pri gorenju
opisati promjene pri otapanju.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
upotrijebiti mikroskop pri promatranju
opisati neke ovjeku korisne i tetne mikroorganizme
razlikovati osnovne tipove ivotnih zajednica.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
razlikovati tjelesne osobine mukog i enskog spola
opisati promjene u djevojica i djeaka u pubertetu
objasniti znaaj zdrave prehrane i odravanja higijene za ovjekovo zdravlje
opisati imbenike koji mogu trajno naruiti zdravlje.
3. ivotni procesi
Uenici e:
opisati na temelju promatranja razliite faze u ivotu nekih organizama i usporediti ih
sa ivotnim putem ovjeka
opisati grau i ulogu biljnoga i ivotinjskoga organizma.
100
Uenici e:
na primjerima opisati i pokazati kako su se iva bia mijenjala tijekom prolosti
opisati zajednika svojstva i srodstvo pojedinih skupina ivih bia
opisati ovjekovu ulogu u odabiru i uzgoju biljaka i ivotinja.
5. Ekosustavi
Uenici e:
opisati prilagodbe ivih bia odreenim tipovima stanita u Hrvatskoj i objasniti kako na
njih mogu utjecati promjene u okoliu
objasniti ovjekovu ulogu u iskoritavanju, mijenjanju i zatiti prirode
opisati promjene tvari i protok energije kroz hranidbene lance.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
opisati gibanja tijela i primijeniti ga na razliite prirodne pojave kao to su: vjetar, valovi
i iva bia
izmjeriti i izraziti brojem i mjernom jedinicom te prikazati histogramom prijeeni put u
jednakim vremenskim razmacima pri gibanju tijela.
2. Sile i polja
Uenici e:
prema primjerima opisati meudjelovanja dvaju tijela na primjerima
raspraviti o meudjelovanju dvaju magneta na daljinu
opisati Zemljino magnetsko djelovanje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
spojiti jednostavni strujni krug uporabom elektrine baterije, vodia i aruljice
raspraviti jednostavni model elektrinog strujnog kruga.
Uenici e:
opisati titranja u prirodi
istraiti nastajanje i rasprostiranje valova na vodi te ih opisati uz pomo pojmova:
brijeg, dol, kruni val, ravni val
istraiti nastajanje zvuka u razliitim izvorima i opisati njegovo rasprostiranje kroz razliita
sredstva.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
opisati razliite oblike energije i pretvorbu jednoga oblika u drugi oblik energije
obrazloiti vanost Suneve energije za ivot na Zemlji.
Uenici e:
samostalno uporabiti povealo i mikroskop
objasniti to je duga.
101
Uenici e:
objasniti koncept mikrosvijeta na iskustvu promatranja povealom i mikroskopom.
4. Evolucija Svemira
Uenici e:
navesti, na temelju promatranja, razlike zvjezdanoga neba tijekom razliitih godinjih
doba
crteom prikazati Zemlju u Sunevu sustavu i Mjesec kao njezin prirodni satelit
raspraviti, na temelju promatranja, vidljivost zvijezda i planeta kroz dalekozor (teleskop)
objasniti zvijezde kao objekte istovrsne Suncu te njihov izgled na nebu
opisati Sunce kao glavni izvor energije na Zemlji.
Trei ciklus
I. PRIRODA I OVJEK
Uenici e:
razlikovati geocentrini i heliocentrini sustav
razlikovati znanstveno i religijsko objanjenje postanka svijeta
povezati povijest znanosti s razvojem tehnike konkretnim primjerima.
Uenici e:
provesti jednostavno istraivanje zadanoga problema pomou pokusa ili promatranja
usporediti i sistematizirati rezultate pokusa (ili promatranja)
prikazati rezultate (opaanja i/ili mjerenja) tablicom, grafiki, matematikim izrazom,
kartom...
prilikom objanjavanja prirodnih pojava i procesa te prikazivanja rezultata pokusa (ili
promatranja) koristiti se prirodoslovnim pojmovima i modelima te podatcima
(dobivenim mjerenjem) predoenima u tablicama i grafikonima,
pronai podatke u strunoj literaturi, asopisima ili u bazi podataka na mrei
(internetu)
sluiti se meunarodnim sustavom mjernih jedinica.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
navesti osnovne probleme o kakvoi i koliini pitke vode na Zemlji
raspraviti vanost elektrine energije
razlikovati naine iskoritavanja mora i ukazati na tetnost pretjerana iskoritavanja
opisati i analizirati glavne uzroke globalnih promjena
analizirati zbrinjavanja opasnoga otpada
raspraviti o vrijednostima koje potiu odrivi razvoj.
II. Planet Zemlja

Uenici e:
snalaziti se (orijentirati se) na topografskim kartama i kartama kontinenata
kao izvor podataka rabiti planove naselja, topografske karte te kompas i GPS za
orijentaciju u prostoru i kao izvor podataka.
102
Uenici e:
objasniti uzroke i posljedice gibanja Zemlje
objasniti kako vrtnja Zemlje oko svoje osi i oko Sunca utjee na ivot ljudi.
Uenici e:
opisati i usporediti elemente prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini
objasniti prirodno-geografske procese u zaviaju, regiji, Hrvatskoj i na pojedinim
kontinentima.
Uenici e:
objasniti utjecaj elemenata prirodne osnove na prostorni raspored i vrjednovanje
prirodnih bogatstava u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Uenici e:
na temelju zadanih podataka predoiti pojave i prostorne procese nacrtima
(skicama), grafikonima, tablicama i tematskim kartama.

1. Vrste i izvori
Uenici e:
opisati tvari iz neive prirode (Svemir, zvijezda, planet))
opisati organske tvari iz ivih organizama.
Uenici e:
opisati djelovanje tvari na iva bia
opisati estinost tvari, upotrijebiti modele i osnovnu simboliku
opisati vrstou veza meu esticama i povezati ju s talitem i vrelitem
razlikovati kalavost i kovnost
povezati ionsku strukturu i vodljivost
povezati topljivost i polarnost otapala
razlikovati iste tvari i smjese
razlikovati jednostavne tvari i sloene tvari
predloiti metode za odvajanje tvari iz smjesa.
Uenici e:
opisati meusobni odnos vie tvari
opisati neunitivost atoma
prepoznati osnovno laboratorijsko posue za mjerenje i izvoenje pokusa
opisati rizike od uobiajenih zapaljivih, eksplozivnih, otrovnih i nagrizajuih tvari i navesti
odgovarajue mjere zatite pri rukovanju njima.
103
Uenici e:
objasniti kemijske promjene
povezati procese i pratee energijske promjene
opisati difuziju i osmozu
opisati kako kemijske reakcije mogu biti izvori energije
razlikovati utjecaj koncentracije (u smislu: koncentriranije i razrijeenije) reaktanata,
temperature i katalizatora na brzinu reakcije.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
opisati neke vrste ivih bia i svrstati ih u pripadajue sustavne kategorije
navesti vanost mikroorganizama u kruenju tvari na Zemlji.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
opisati organe u i njihove uloge u ovjekovu tijelu i njihove uloge
navesti i opisati najee poremeaje u radu organskih sustava ovjekova tijela
opisati kako ivani sustav i hormoni upravljaju razliitim procesima u organizmu
opisati oplodnju, razvoj embrija i fetusa te roenje djeteta.
3. ivotni procesi
Uenici e:
opisati ulogu metabolikih procesa u stanici
opisati ivotne cikluse stanice
usporediti grau i ulogu ovjekovih organskih sustava s graom i ulogom organskih
sustava predstavnika glavnih skupina ivotinja.
Uenici e:
imenovati glavne dijelove stanice i opisati njihovu grau i uloge
utvrditi postojanje nasljedne molekule kojom se informacija prenosi na potomstvo
na temelju promatranja, opisati razliite faze ivotnih ciklusa biljaka i ivotinja
obrazloiti vanost varijabilnosti za nastanak novih vrsta i njihov opstanak u
promjenjivim uvjetima.
5. Ekosustavi
Uenici e:
opisati meuovisnost i prilagodbe ivih bia u ekosustavima Hrvatske i pojedinih
kontinenata
opisati primjere koji pokazuju kako prirodne promjene i ljudska djelatnost utjeu na
ekosustave
definirati vanost ozonskog omotaa u odnosu na Sunevo zraenje i opasnosti
smanjivanja ozonskoga omotaa.
104
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
objasniti i primijeniti prijeeni put, srednju i trenutanu brzinu i ubrzanje (akceleraciju)
na primjerima nejednolikoga, jednolikoga i jednoliko ubrzanoga pravocrtnoga gibanja
uz primjene, objasniti slobodni pad
razliitim prikazima opisati gibanja.
2. Sile i polja
Uenici e:
objasniti, izmjeriti i razlikovati masu, silu teu i teinu
primijeniti drugi i trei Newtonov zakon gibanja
istraiti i primijeniti opis sile trenja i elastine sile
prema primjerima, opisati i izmjeriti tlak
istraiti i primijeniti ravnoteu na poluzi
opisati meudjelovanje elektrinih naboja te djelovanje elektrine i magnetske sile na
daljinu.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
sastavljati i crtati strujne krugove istosmjerne struje i objasniti ulogu svakoga dijela
strujnoga kruga
istraiti i opisati elektrinu struju, elektrini napon i otpor za razliite materijale i
agregacijska stanja
izmjeriti elektrinu struju i napon te primijeniti Ohmov zakon
objasniti zatitu od elektrinoga udara i pomo unesreenome
prikazati i navesti primjenu magnetskoga uinka elektrine struje i pojavu induciranja
elektrinoga napona u zavojnici, gibanjem magneta u odnosu na zavojnicu.
Uenici e:
istraiti valne pojave (odbijanje i lom) i vrste valova te objasniti nain rasprostiranja
vala
opisati odnos valne duljine, frekvencije i brzine vala te ga primijeniti na primjerima
opisati nastajanje i rasprostiranje zvuka u razliitim sredstvima te ga objasniti kao
titranje sastavnih estica sredstva.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
objasniti kinetiku i potencijalnu energiju, povezati ih s radom te opisati pretvorbe
energije
opisati, objasniti i primijeniti rad sile i snagu na primjerima iz svakodnevnoga ivota
opisati i navesti razlike izmeu unutarnje energije, topline i temperature te objasniti
promjenu unutarnje energije
opisati prijelaze izmeu agregacijskih stanja
izraunati rad i snagu elektrine struje pomou izmjerenih veliina
objasniti zakon ouvanja energije na razliitim primjerima.
105
Uenici e:
objasniti ideju pravocrtnoga rasprostiranja svjetlosti najveom brzinom u prirodi
istraiti i primijeniti zakonitosti odbijanja i loma svjetlosti
opisati razlaganje bijele svjetlosti na boje i navesti razliite primjere.
Uenici e:
opisati razlike izmeu vrstih tijela tekuina, plinova i plazme
istraiti i opisati gustou tvari te razlikovati gustou tvari od gustoe tijela
objasniti estinu grau tvari i postojanje prostora izmeu estica.
Uenici e:
opisati poloaj i obiljeja Sunca u galaksiji Mlijeni put te planete i veliinu Suneva
sustava
objasniti pojam galaksije te raspraviti brojnost galaksija u svemiru, brojnost zvijezda u
svakoj galaksiji te udaljenost i vidljivost najblie galaksije.
usporediti udaljenosti Sunca i drugih zvijezda od Zemlje pomou vremena potrebna
svjetlosti da od njih stigne do Zemlje
analizirati udaljenosti u svemiru pomou brzine svjetlosti.
I. PRIRODA I OVJEK
Uenici e:
analizirati znanstvenu i tehnoloku revoluciju tijekom povijesti
objasniti razvitak i primjenu mehanike, elektrotehnike i moderne tehnologije
opisati racionalistiku i empiristiku sliku svijeta.
Uenici e:
objasniti prirodne pojave/meudjelovanja pozivajui se na osnovna naela prirodnih
znanosti rabei znanstveno nazivlje
analizirati primjere izvedenih pokusa i primijeniti metode obrade i prikazivanja rezultata
raspraviti i obrazloiti zakljuke.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
analizirati ovisnost gospodarskoga razvoja o izvorima energije
analizirati ovisnost gospodarskoga razvoja sa stajalita razliitih drutvenih skupina te ih
prikazati na razliite naine
objasniti energetsku uinkovitost i usporediti obnovljive izvore energije s neobnovljivima
analizirati probleme vodoopskrbe u svijetu
raspraviti prednosti i nedostatke pojedinih izvora energije
analizirati naine na koje se zbrinjava otpad na lokalnoj i globalnoj razini
procijeniti mogunosti poveanja zatienih podruja u Hrvatskoj i svijetu.
106
II. Planet Zemlja
Uenici e:
rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i ureaj za navoenje (GPS) za
kretanje u prostoru
razlikovati suvremena tehnika sredstva za snalaenje (orijentaciju) i objasniti njihovu
primjenu.
objasniti poloaj Zemlje u Sunevu sustavu
Uenici e:
opisati razlike meu elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj
i kontinentalnoj razini
istraiti i analizirati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini.
Uenici e:
istraiti odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima u njegovu zaviaju, Hrvatskoj i
svijetu.
Uenici e:
predoiti pojave i prostorne procese na temelju zadanih podataka predoiti nacrtima
(skicama), grafikonima, tablicama i tematskim kartama
rabiti jednostavne raunalne programe za predoavanje prostornih pojava i procesa.

1. Vrste i izvori
Uenici e:
opisati tvari iz neive prirode i meusobno ih usporeivati u odnosu na svojstva i
podrijetlo (svemir, zvijezde, planeti)
objasniti sloenost tvari iz ivih organizama i prepoznati dijelove strukture (funkcionalne
skupine) koji odreuju bitna svojstva
opisati svojstva sintetiziranih tvari i njihovu primjenu.
Uenici e:
pomou modela strukture tvari objasniti svojstva agregacijskih stanja
uoiti trodimenzijsku (prostornu) strukturu molekula i objasniti posljedina svojstva tvari
(stereoizomerija).
Uenici e:
prepoznati i znati upotrebljavati osnovno laboratorijsko posue za mjerenje i izvoenje
pokusa i
odrediti neke tvari prema fizikim svojstvima
odrediti neke tvari prema reakcijama s odabranim reagensima.
107
Uenici e:
opisati spontanost fizikih i kemijskih procesa
opisati kako promjenama uvjeta moemo utjecati na brzine i ravnotee procesa.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
analizirati poveznicu izmeu bioloke raznolikosti i odriva razvoja
definirati znanstveni nain svrstavanja ivih bia.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
objasniti osnove grae i uloge ovjekova organizma
primijeniti i obrazloiti osnovna naela zatite zdravlja i higijene te razviti pozitivne
stavove o odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje drutva u cjelini
raspraviti ovisnosti i tetne pojave koje ugroavaju zdravlje i ivot
usporediti i obrazloiti razliita stajalita o spolnosti; razlike u spolnoj orijentaciji,
kontracepciji, pobaaju i spolno prenosivim bolestima.
3. ivotni procesi
Uenici e:
opisati temeljni proces kojim se genska informacija prenosi s roditelja na potomstvo
objasniti kako stanice koriste tvari i energiju za odravanje ivota.
Uenici e:
objasniti univerzalnost stanine grae
opisati strukturu i ulogu molekula odgovornih za prijenos genskih informacija
navesti i objasniti temeljne principe nasljeivanja
objasniti zajedniko podrijetlo ivih bia
opisati procese koji su doveli do nastanka bioraznolikosti.
5. Ekosustavi
Uenici e:
analizirati ovjekov utjecaj na prirodu i promjene ekosustava te predvidjeti mogue
posljedice toga djelovanja na lokalnoj i globalnoj razini.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
primijeniti pojmove pomak, put, brzina i ubrzanje (akceleracija) na pravocrtnim
gibanjima i na jednolikomu krunomu gibanju
analizirati okomiti(vertikalni) i vodoravni (horizontalni) hitac.
2. Sile i polja
Uenici e:
opisati impuls sile i koliinu gibanja
primijeniti prvi, drugi i trei Newtonov zakon gibanja
108
primijeniti opi zakon gravitacije
izmjeriti centripetalnu silu i primijeniti njezin izraz
primijeniti opis djelovanja sila u tekuinama i plinovima
prikazati i objasniti meudjelovanje elektrinih naboja te primijeniti Coulombov zakon i
osnovne pojmove za elektrino polje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
objasniti pojmove o kojima je ovisno gibanje elektrinog naboja, i pojmove koji ga
opisuju te ih primijeniti ih na strujne krugove istosmjerne i izmjenine struje
izmjeriti napon, elektrinu struju i otpor te primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove
istosmjerne i izmjenine struje
primijeniti opis magnetskoga uinka elektrine struje te djelovanje sile na naboj u
gibanju i na vodi kojim tee struja u magnetskomu polju
izvesti pokusom i primijeniti Faradayev zakon indukcije.
Uenici e:
objasniti i primijeniti harmonijsko titranje i pojavu rezonancije
primijeniti opis valnoga gibanja i zvunih valova.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
primijeniti koncepte rada, snage, kinetike i potencijalne energije
primijeniti zakone koji opisuju idealni plin i zakone termodinamike
objasniti i primijeniti elektrinu potencijalnu energiju te rad i snagu elektrine struje
primijeniti zakon ouvanja energije.
Uenici e:
opisati elektromagnetsko titranje i spektar elektromagnetskih valova
objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu
primijeniti zakone geometrijske i valne optike na svjetlost
opisati i objasniti ogib elektrona valnom naravi estica.
Uenici e:
objasniti pojmove, ideje i teorije koje opisuju atom, atomsku jezgru, pojavu
radioaktivnosti i kvantiziranost
opisati i objasniti fotoelektrini efekt estinom naravi svjetlosti
objasniti primjenu nuklearne energije.
Uenici e:
na temelju promatranja, opisati glavne objekte u svemiru: zvijezde, zvijea, galaksije i
nakupine galaksija
objasniti teoriju Velikog praska kao poetak prostor-vremena te irenje i hlaenje
svemira nakon Velikog praska
109
raspraviti proimanje svemira gravitacijskom silom
opisati evoluciju Sunca i njegova zraenja
opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja
Homo sapiensa na Zemlji
objasniti termonuklearne procese u zvijezdama i zraenje energije
opisati odnos tamne i vidljive tvari u svemiru.
I. PRIRODA I OVJEK
Uenici e:
opisati teoriju termodinamike, bioloke, geoloke i kozmoloke evolucije
argumentirati prirodno-znanstveni pogled na svijet
objasniti redukcionizam i holizam
raspraviti ulogu kvantne hipoteze u razumijevanju strukture materije.
Uenici e:
objasniti prirodne pojave/meudjelovanja/procese pozivajui se na osnovna naela
prirodnih znanosti rabei znanstveno nazivlje
koristiti se modelima pri objanjenju odreenih prirodnih procesa
primijeniti osnovna naela pri rjeavanju hipotetskih problema i zadataka
povezivati teoriju i pokus
osmisliti i provesti pokuse (promatranja) kojima se istrauje meuzavisnost pojedinih
varijabla uz kontrolu ostalih varijabla
analizirati, vrednovati i tumaiti sakupljene podatke i izvore podataka
koristiti se informacijskom tehnologijom u sakupljanju, obradi i prikazivanju podataka
procijeniti ogranienja u primijenjenim metodama, tehnikama, modelima i teorijama.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:
analizirati utjecaj ovjekove djelatnosti na promjene poljoprivrednih povrina i prirodnih
stanita
raspraviti o zatiti i poboljanju ljudskoga zdravlja na globalnoj i regionalnoj razini
povezati potronju energije s oneienjem atmosfere
ukazati na prepreke s kojima se susreemo u nastojanju da ivimo u suglasju s prirodom
usporediti postupke dobivanja elektrine energije i njihova utjecaja na okoli
analizirati naine na koje se zbrinjava otpad na lokalnoj i globalnoj razini
procijeniti mogunosti poveanja zatienih podruja u Hrvatskoj i svijetu.
obrazloiti potrebu razvoja novih tehnologija (fuzijske elektrane, nova goriva,
nanotehnologija).
II. Planet Zemlja

Uenici e:
rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru
110
primijeniti suvremena tehnika sredstva za snalaenje (orijentaciju)..
Uenici e:
objasniti strukturu svemira, Sunev sustav i teoriju velikoga praska.
Uenici e:
izdvojiti prednosti i nedostatke elemenata prirodne osnove i planirati njihovo optimalno
vrjednovanje
istraiti, analizirati, usporediti i vrjednovati prirodno-geografske procese na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
objasniti razlike meu sustavima odgovornim za promjene na Zemljinoj povrini.
Uenici e:
istraiti i usporediti naine vrjednovanja i racionalnoga raspolaganja prirodnim
bogatstvima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini.
Uenici e:
predoiti pojave i prostorne procese na temelju zadanih i samostalno prikupljenih
podataka koristei se nacrtima (skicama), grafikonima, tablicama, tematskim kartama
i raunalnim programima
rabiti jednostavne raunalne programe za predoavanje prostornih pojava i procesa.

1. Vrste i izvori
Uenici e:
opisati tvari iz neive prirode i meusobno ih usporeivati u odnosu na svojstva i
podrijetlo (svemir, zvijezde, planeti)
analizirati sloenost tvari iz ivih organizama i prepoznati dijelove strukture (funkcionalne
skupine) koji odreuju bitna svojstva
opisati svojstva sintetiziranih tvari i njihovu primjenu.
Uenici e:
objasniti svojstva tvari u razliitim agregacijskim stanjima (pomou modela strukture
tvari)
povezati strukturu atoma s poloajem elementa u PSE
iz poloaja u PSE predvidjeti neka svojstva elementnih tvari i jednostavnijih spojeva
modelima strukture molekula objasniti svojstva (polarnost, optika aktivnost) tvari
povezati apsorpcijske spektre (UV, IR, MS, NMR) sa strukturom molekula
uoiti trodimenzijsku (prostornu) strukturu molekula i objasniti posljedina svojstva tvari
(stereoizomerija)
opisati kiralnost i kompleksnost biolokih spojeva.
Uenici e:
opisati glavne metode kvalitativne i kvantitativne analize sastava uzoraka
ispravno iskazivati kvantitativni sastav uzoraka
111
upotrebljavati osnovno laboratorijsko posue za mjerenje i izvoenje pokusa
analizirati neke tvari prema reakcijama s odabranim reagensima
analizirati neke tvari prema fizikalnim svojstvima
povezati svojstva tvari sa strukturnim svojstvima molekula (funkcijske skupine)
razvrstati tvari prema strukturnim svojstvima molekula (ugljikovodici, alkeni, alkoholi...)...)
povezati strukturna svojstva molekula s mjerljivim svojstvima tvari (spektri, topivost )
Uenici e:
opisati uvjete spontanosti fizikih i kemijskih procesa
opisati ravnoteno stanje kao najvjerojatnije u sustavu mnotva estica
objasniti velike razlike u brzinama reakcija i imbenike kojima moemo utjecati na
brzine procesa (koncentracije reaktanata, temperatura, katalizatori)
opisati reakcije potaknute svjetlou ili prolazom elektrine struje
objasniti pojam dinamike ravnotee i imbenika koji na nju utjeu (koncentracije,
tlak, temperatura)
objasniti kako reakcije mogu biti izvori termike energije (mjerenje topline)
objasniti kako reakcije mogu biti izvori elektrine energije (elektrokemijski lanci)
razlikovati svojstva i reaktivnost najeih anorganskih i organskih spojeva.
razvrstati kemijske reakcije prema biti promjena u molekulama (adicija, eliminacija,
supstitucija)
objasniti reaktivnost i meudjelovanja tvari na temelju strukturnih svojstava molekula
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:
procijeniti odnose koji utjeu na bioloku raznolikost i odrivosti ivota u biosferi
opisati znaaj i ulogu mikroorganizama, protoktista, biljaka, ivotinja u biosferi i objasniti
njihovu povezanost s ovjekom
analizirati kako je velika raznolikost ivoga svijeta utemeljena na jedinstvenoj
molekularnoj organizaciji
analizirati utjecaj evolucijskih procesa na bioraznolikost.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:
analizirati osnove grae i uloge ovjekova organizma
navesti najee uzroke poremeaja zdravlja i obrazloiti naine prevencije i lijeenja
usporediti i obrazloiti razliita stajalita o spolnosti; razlike u spolnoj orijentaciji,
kontracepciji, pobaaju i spolno prenosivim bolestima.
3. ivotni procesi
Uenici e:
analizirati povezanost grae i uloge ivih organizama
usporediti razlike u razmnoavanju i razvoju razliitih skupina ivih bia.
Uenici e:
analizirati osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i razvoj ivog svijeta
112
objasniti molekulsku organizaciju stanice, genski zapis i sintezu proteina
analizirati kako evolucijski procesi utjeu na bioraznolikost
objasniti mogunosti izmijene genskoga materijala, kloniranje pojedinih biljnih i
ivotinjskih vrsta te raspraviti razliite oblike njihove primjene
5. Ekosustavi
Uenici e:
razlikovati odnose u biosferi i analizirati posljedice ovjekova djelovanja na nju
analizirati uzajamnu ovisnost ivih bia u ekosustavima
objasniti kako meudjelovanje ekolokih imbenika i prirodnoga odabira utjeu na
gensku snagu populacije.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:
primijeniti opis pravocrtnih gibanja i jednolikoga krunoga gibanja pomou
kinematikih veliina u rjeavanju problema
analizirati sloena gibanja
objasniti i navesti razlike izmeu translacije (pomaka) i rotacije (vrtnje) tijela.
2. Sile i polja
Uenici e:
primijeniti prvi, drugi i trei Newtonov zakon gibanja
primijeniti opi zakon gravitacije
opisati dinamiki i primijeniti jednoliko kruno gibanje
objasniti inercijske i akcelerirane sustave
primijeniti zakon ouvanja koliine gibanja
primijeniti osnovne koncepte mehanike fluida
prikazati i objasniti meudjelovanje elektrinih naboja i primijeniti Coulombov zakon
primijeniti osnovne pojmove za magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:
izmjeriti i objasniti elektrine veliine u strujnim krugovima
primijeniti Ohmov zakon i zakon ouvanja elektrinoga naboja na strujne krugove
istosmjerne i izmjenine struje
opisati i primijeniti magnetsko polje elektrine struje
primijeniti opis djelovanja sile na naboj u gibanju i na vodi kojim tee struja u
magnetskomu polju te opis sile meu vodiima kojima tee struja
istraiti i primijeniti Faradayev zakon indukcije.
Uenici e:
primijeniti osnovne pojmove vezane uz prisilno (nametnuto) i prigueno harmonijsko
titranje te pojavu rezonancije
opisati nastajanje i rasprostiranje razliitih vrsta mehanikih valova
primijeniti opis valnoga gibanja na pojave zvunih valova.
113
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:
primijeniti koncepte rada i energije u mehanikim sustavima
objasniti osnove unutarnje energije tvari na temelju gibanja sastavnih estica
(kinetika teorija unutarnje energije)
primijeniti koncepte rada i energije u termodinamikim sustavima
primijeniti koncepte rada i energije u elektromagnetskim sustavima
primijeniti zakon ouvanja energije.
Uenici e:
objasniti elektromagnetsko titranje te postanak, rasprostiranje i spektar
elektromagnetskih valova
objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu
primijeniti zakone geometrijske i valne optike na svjetlost
opisati i objasniti ogib elektrona valnom naravi estica
objasniti i primijeniti osnovne ideje specijalne teorije relativnosti.
Uenici e:
raspraviti osnovne ideje i pojmove kvantne teorije te pojmove i teorije koje opisuju
atom, atomsku jezgru, pojavu radioaktivnosti i elementarne estice
objasniti fotoelektrini efekt i njegovu primjenu
objasniti dobivanje nuklearne energije
objasniti na primjerima osnove poluvodike elektronike i nanotehnologije.
4. Evolucija Svemira
Uenici e:
na temelju promatranja, opisati glavne objekte u svemiru: zvijezde, zvijea, galaksije i
nakupine galaksija te razlikovati zvijezde po veliini, temperaturi i starosti
objasniti teoriju Velikog praska kao poetak ''prostor-vremena'' te irenje i hlaenje
svemira nakon Velikog praska
raspraviti proimanje svemira gravitacijskom silom
objasniti procese formiranja i evolucije zvijezda (supernove, neutronske zvijezde,
pulsari, kvazari, crne jame) te evoluciju Sunca
opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja
Homo sapiensa na Zemlji
opisati odnos tamne i vidljive tvari u svemiru
prikazati i objasniti jednostavne modele i simulacije planetnih i zvjezdanih sustava.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: Priroda i drutvo, Priroda, Geografija,

Biologija, Kemija, Fizika
114
4. Tehniko i informatiko podruje
OPIS PODRUJA
Tehnika (gr. tehne umjetnost, umijee, spretnost, vjetina) postoji od vremena kada su
ljudi nainili prve kamene otrice, zapalili vatru i naotrenim tapom izrovali zemlju kako bi
posadili sjemenke, a danas se razvila do nesluenih razmjera. Zrakoplovi, vlakovi i automobili
prenose ljude i terete velikom brzinom, od mjesta do mjesta. Telefoni, televizija i raunalne
mree pomau ljudima u meusobnoj komunikaciji diljem svijeta, rakete prodiru u svemirske
prostore, a razliite sonde u najvee morske dubine. Lijekovi i medicinski ureaji omoguuju
ljudima dulji i zdraviji ivot. Pod nazivom tehnika podrazumijeva se sveukupnost orua,
naprava, sustava i postupaka koji je stvorio ovjek kako bi prirodno okruje prilagodio svojim
potrebama.
Kao to prirodne znanosti izuavaju prirodu otkrivajui zakonitosti u njoj i opisujui njezine
fenomene, tako tehnike znanosti na temelju tih fenomena stvaraju principe po kojima se
mogu stvarati proizvodi, usluge i sustavi za zadovoljenje odreenih ljudskih potreba. Izumi
(inovacije) i stvaralaki pronalasci u temeljima su tehnikoga razvoja i napretka. Pojam
izuma (inovacije) podrazumijeva raspon od svakodnevnih malih pomaka u unaprjeenju i
obnavljanju postojeih proizvoda i usluga do korjenitih promjena kojima se stvaraju novi
proizvodi i usluge ili generikih promjena, kojima se stvaraju nove industrijske grane.
Novi proizvodi i usluge esto se unaprjeuju ili izumljuju stvaralakim slaganjem i spajanjem
prethodno razraenih principa.
Tehnika se dijeli na podruja koja moemo nazvati tehnologijama. Naziv tehnologija ima
viestruko znaenje, poevi od naziva kakva postupka ili procesa (proizvodnoga,
poslovnoga, obrazovnoga, medicinskoga), preko naziva koje tehnike grane (kemijska
tehnologija, strojarska tehnologija, graevinska tehnologija, medicinska tehnologija,
informacijska i komunikacijska tehnologija), ak do naziva koji se rabi za pojam tehnika. Isto
tako, pojam tehnika esto se koristi za oznaavanje tehnike tvorevine (alata, ureaja,
stroja), a pojam tehnologija oznaava procese kakve izradbe, tako da znaenja tih naziva
trebamo zakljuiti iz konteksta.
Posebno vano mjesto danas ima informacijska i komunikacijska tehnologija pa je ona u
ovom obrazovnomu podruju dobila istaknuto mjesto u nazivu podruja. Ona ima i
alternativni naziv: tehnologija informacijskoga drutva. Naziv informatika (od franc.
information informacija i technique - tehnika) obuhvaa teme iz podruja informacijskih
znanosti i podruja raunarstva. Informatika se, bez izuzetka, primjenjuje u svim podrujima
ljudske djelatnosti, zbog toga je u europskomu kompetencijskomu okviru ovladavanje njome
svrstano u jednu od osam kljunih kompetencija, tzv. digitalne kompetencije.
Tehniko i informatiko podruje uenicima omoguuje stjecanje znanja, razvoj vjetina
rada i umijea uporabe tehnikih proizvoda u svakodnevnomu ivotu, radu i uenju te
razvija spoznaje o gospodarskim i etikim vrijednostima ljudskoga rada. U tomu podruju
uenici stjeu i temeljna znanja o tehnologijama informacijskoga drutva. Kako bi postali
uspjeni pojedinci, prilagodljivi brzim promjenama u drutvu, znanosti i tehnologiji, uenici
trebaju stei znanja o tehnici i informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te razviti vjetine i
sposobnosti njene uporabe u razliitim okolnostima te razvijati svijest o njezinim
mogunostima, ogranienjima, prednostima i nedostacima.
Zbog toga je za razvoj svakoga pojedinca nuno: poznavati i razumjeti tehniku, tehnologiju i
informatiku; razviti svijest o proizvodnji kao uvjetu opstanka i odriva razvoja; posjedovati
osnovna znanja, vjetine rukovanja i upravljanja tehnikim napravama i sustavima te znanja
potrebna za izbor odgovarajuih materijala, sredstava i metoda rada; razviti vjetine
uporabe razliitih tehnikih naprava; posjedovati osnovna znanja i vjetine uporabe
informacijske i komunikacijske tehnologije; usvojiti kompetenciju dizajniranja i procjene
estetske vrijednosti razliitih materijalnih proizvoda i usluga.
Uenici e, takoer, usvojiti znanja o naelima djelovanja tehnikih sustava. Bitno je da
tehniku shvate kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i
nematerijalne) vrijednosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te potivanju drutvenih,
ekolokih, estetskih i etikih vidova. Pritom je vano razumjeti pojam inenjerstva kao
procesa stvaranja proizvoda ili usluga te shvatiti da se odreeni problem moe rijeiti na vie
naina koje treba vrjednovati u odnosu na zadane uvjete, imajui na umu da ne postoje
idealna nego optimalna rjeenja.
115
Samostalnim radom uenici e stei spoznaje o osnovama tehnikoga stvaralatva. S
obzirom da se sloeniji problemi rjeavaju skupnim radom te da podjelom rada, sposobnosti i
vjetine pojedinaca dolaze do izraaja pa se tako razvija sposobnost suradnikoga rada
uenika, odnosno rada u skupinama. Dobro osmiljeni inenjerski projekti izvoenjem
praktinoga rada omoguuju stjecanje znanja, vjetina i stavova potrebnih za sudjelovanje
u pronalazakomu (inovativnom) i natjecateljskomu (konkurentnomu) poduzetnitvu te za
razvoj kompetencije uiti kako uiti.
Uenje i pouavanje iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije uenicima e
omoguiti razvoj vjetina djelotvorne uporabe raunala i korisnikih programa, stjecanje
temeljnih znanja o osnovnim naelima i idejama na kojima su sazdana raunala i ostale
naprave, sustavi i infrastruktura informacijskoga drutva te razvijanje vjetina i sposobnosti
primjene informacijske i komunikacijske tehnologije pri rjeavanju problema u razliitim
podrujima primjene, to se produbljuje meupredmetnim temama.
Danas postoje mnogi raunalom upravljani ureaji, postrojenja i proizvodni postupci.
Interdisciplinarnom suradnjom strunjaka razliitih tehnikih i umjetnikih podruja sa
strunjacima podruja informatike i raunarstva mogu se ostvariti novi proizvodi i usluge.
Uenici e u okviru ovoga podruja stei osnovna saznanja o tim mogunostima kako bi u
budunosti mogli poboljati kakvou ivota u svojoj uoj i iroj zajednici.

Uenici e:
spoznati ulogu i utjecaj tehnike na promjene u suvremenom svijetu
spoznati tehniku kao plod stoljetnih stvaralakih ovjekovih sposobnosti te njezinu
ulogu i utjecaj na promjene u suvremenomu svijetu
spoznati ulogu koju imaju prirodoslovlje i matematika pri stvaranju i uporabi tehnikih
proizvoda i usluga
usvojiti znanja i razviti motorike vjetine, umijea, sposobnosti te samopouzdanje u
rukovanju razliitim priborom, alatima, ureajima i strojevima koji slue za izradbu
proizvoda i usluga kod kue, na radnomu mjestu i u iremu okruju
biti osposobljeni za uporabu raunala, informacijske i komunikacijske tehnologije u
uenju, radu i svakodnevnomu ivotu
razviti algoritamski nain razmiljanja, stei vjetine i sposobnosti primjene raunala pri
rjeavanju problema u razliitim podrujima primjene
razviti sposobnosti tehnikoga i informatikoga sporazumijevanja te uporabe tehnike
i informatike dokumentacije
usvojiti znanja, vjetine i stavove potrebne za donoenje razumnih odluka koje se
odnose na rad i proizvodnju, okoli, odrivi razvoj uz potivanje sigurnosnih, etikih,
gospodarskih, ekolokih i kulturnih naela
razviti kritinost i kompetencije za estetsko vrjednovanje i dizajn proizvoda i usluga
postati dobro obavijeteni potroai koji e moi ocijeniti tehnika svojstva proizvoda i
usluga
biti osposobljeni za pravilan i sretan izbor nastavka kolovanja i zanimanja.
116
Prvi ciklus
I. TEHNIKO STVARALATVO
1. Praktini rad izradba proizvoda estetskim oblikovanjem materijala
Uenici e:
oblikovati razliite rukotvorine, primjerice suvenire i druge prigodniarske radove ili
uporabne predmete od razliitih materijala, bez primjene alata
osmisliti i napraviti rukotvorine - kao suvenire i druge uporabne predmete - prema
predlocima i slobodnomu izboru iz hrvatske narodne batine, i to oblikovanjem
razliitih materijala i uporabom pribora i jednostavnih alata
opisati i komentirati postupak izradbe rukotvorine
razviti finu motoriku sastavljanjem konstrukcijskih elementa.
2. Planiranje i vrednovanje proizvoda i usluga
Uenici e:
sudjelovati u osmiljavanju rjeenja zadanoga problema razmatrajui vie ideja
napraviti projekt potreban za izradu proizvoda
utvrditi vrijednost proizvoda raunanjem: s obzirom na vrijednost utroenoga materijala
i rada te mu odrediti cijenu za mogue stavljanje proizvoda na trite
procijeniti, uz uiteljevu pomo, likovno-uporabnu vrijednost napravljena proizvoda s
obzirom na postavljene zadatke.
3. Pribor, alati i strojevi za oblikovanje materijala i proizvoda
Uenici e:
nabrojiti alate koje su ljudi tijekom prolosti izraivali kako bi poboljali i olakali ivot
eksperimentiranjem otkriti kako rade odreene naprave te kako se mogu rastaviti i
ponovno sastaviti
objasniti zato je potrebno odravati pribor, alat i ureaje ispravnima i istima
prepoznati i objasniti emu slue tehniki simboli i znakovi koje uenici susreu u
4. Sastavljanje sustava iz elektrotehnike, elektronike i robotike
Uenici e:
sastaviti jednostavni strujni krug sluei se niskonaponskim komponentama.
5. Sigurnost na radu i u prometu
Uenici e:
urediti radno mjesto kako bi tijekom rada izbjegli sluajeve u kojima moe doi do
samoozljeivanja i ozljeivanja
pridravati se pravila potrebnih za siguran rad s materijalima, alatima i ureajima
razlikovati pravilno i nepravilno ponaanje u prometu u sluajevima u kojima su uenici
pjeaci ili biciklisti
sudjelovati u javnomu prometu potujui prometne znakove, pravila i propise
predvidjeti i izbjei situacije u kojima moe doi do samoozljeivanja i ozljeivanja
zbog nepridravanja prometnih pravila i nekoritenja propisane opreme
rjeavati prometne situacije, na zadanim predlocima i na terenu te opisati mogue
opasnosti u javnomu prometu koje nastaju zbog nepotivanja prometnih pravila.
117
II. SVIJET TEHNIKE
1. Obiljeja i osnovni koncepti tehnike
Uenici e:
objasniti razliku svijeta prirode od svijeta tehnike koji je stvorio ovjek
nabrojiti razliite alate i objasniti zato se ljudi njima slue u izradbi potrebnih i korisnih
proizvoda
opisati temeljne tehnike funkcije malih elektronikih ureaja poznatih im iz
svakodnevnoga ivota te kako pravilno rukovati njima
opisati zanimanja i obrte osoba s kojima se susreu u svakodnevnomu ivotu.
2. Kulturni, drutveni, gospodarstveni i politiki uinci tehnike
Uenici e:
objasniti kako tehnika, tj. tehniki izumi utjeu na nain i kakvou ivljenja
opisati kako se s razvojem tehnike razvijala poljoprivreda, graditeljstvo, promet, alati i
strojevi
obrazloiti osmiljeni projekt kao stvaralaki proces kojim se ideja ostvaruje radom.
3. Energija u svakodnevnomu ivotu i proizvodnji
Uenici e:
objasniti vanost energije za ovjekov ivot i rad: Suneva je energija izvor ivota
utvrditi da energija moe poprimati razliite oblike
objasniti zato treba uvati i tedjeti energiju
nabrojiti vrste i oblike energije koje se koriste u kuanstvu
opisati kakvim opasnostima ovjek moe biti izloen zbog neispravna rukovanja
ureajima
razlikovati baterije prema vrsti, obliku i primjeni te objasniti razliku izmeu baterije i
akumulatora
razlikovati nekoliko vrsta aruljica i objasniti vanost uporabe tednih arulja u
kuanstvu.
4. Suvremene tehnologije
Uenici e:
opisati kako suvremeni tehniki alati i ureaji slue ljudima u brzomu i uspjenu
obavljanju djelatnosti u graditeljstvu, poljoprivredi, prometu i medicini te u
5. Tehnika i okoli
Uenici e:
razlikovati smee od otpada
objasniti vanost zatite i ouvanja okolia te opasnosti koje prijete zagaivanjem
okoline izazvane nebrigom svakoga pojedinca
sakupljati, razvrstavati i pravilno odlagati otpad iz kole i vlastitoga doma
djelovati na ouvanje istoe voda
sudjelovati u kolskim eko-akcijama: sakupljanju otpada i urednu odravanju okolia.
118
III. INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA
1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije
Uenici e:
objasniti kojim sve nainima komuniciraju s prijateljima i unutar obitelji te kako
pronalaze odgovore na svoja pitanja
opisati naine svojih zabavnih aktivnosti u kojima koriste informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju
prepoznati razliku izmeu podatka i informacije
spoznati da ljudi meusobno razmjenjuju ideje razmjenom informacija u govornom,
pisanom ili slikovnomu obliku uporabom razliitih dogovorenih simbola
prepoznati da informacijska i komunikacijska tehnologija pomae razmjeni informacija.
2. Strojna i programska oprema raunala
Uenici e:
nabrojiti vidljive vanjske dijelove osobnoga raunala i njihovu namjenu
savladati postupak pravilnoga ukljuivanja i iskljuivanja raunala
pokrenuti i zaustaviti program
imenovati osnovne dijelove prozora te postupak zatvaranja programa
razlikovati dijelove radne povrine, ikona i simbola preaca na radnoj povrini te rabiti
jednostruki i dvostruki klik miem
opisati to su datoteke i datotene mape i gdje su one smjetene
obavljati osnovne operacije s mapama i datotekama (stvaranje mapa i podmapa,
premjetanje i kopiranje mapa i datoteka, obavljanje tih radnja povlaenjem mia).
3. Internet i mrene usluge
Uenici e:
prepoznati osnovne usluge Interneta (elektroniku potu, pregledavanje mrenih
stranica, drutvene mree)
razmjenjivati podatke elektronikom potom, s osobama koje zaista poznaju
upotrebljavati pojedine drutvene mree uz nadzor roditelja ili uitelja.
4. Obradba zvuka, crtea i slika
Uenici e:
pravilno upotrebljavati CD/DVD diskove
pokrenuti i upotrebljavati obrazovne programe i snalaziti se u njima
upotrijebiti jednostavan program za crtanje (odrediti podruje crtanja, odabrati vrstu
olovke, povlaiti simbol olovke po radnoj povrini)
presluavati audiozapise i pregledavati videozapise pohranjene na CD/DVD disku
(znati upotrebljavati naredbe za poetak, zaustavljanje i privremeno zaustavljanje
reprodukcije te snimati vlastite audiozapise
snimati fotozapise
pohranjivati i pregledavati digitalne fotografije.
5. Obradba teksta
Uenici e:
upotrebljavati jednostavan program za pisanje tekstova i savladati uporabu tipkovnice
i mia u pripremi teksta
pravilno ureivati tekst uporabom velikih i malih slova i interpunkcijskih znakova
119
oblikovati orijentaciju i izgled stranice
pohranjivati tekstove u datoteke i otvarati datoteke s prethodno pohranjenim
tekstovima.
IV. RJEAVANJE PROBLEMA POMOU RAUNALA

1. Osnove programiranja
Uenici e:
utvrditi da uporabom prikladnih programskih pomagala mogu i sami stvarati vlastite
male programe
upotrebljavati interaktivna programska okruenja za grafiko sklapanje jednostavnih
programa iji se uinak odmah vidi na zaslonu monitora
jednostavnim naredbama za pravocrtno kretanje i okretanje likova na zaslonu
monitora crtati jednostavne geometrijske oblike tragovima koje likovi ostavljaju na
svojemu putu
prepoznati da nizovi naredbi ine program koji se moe pohraniti u datoteku i kasnije
opet pokrenuti i preoblikovati.
Drugi ciklus
Uenici e:
napraviti tehniki crte za izradbu planiranoga proizvoda
u suradnji s drugim uenicima i obradom razliitih materijala, napraviti uporabne
predmete na nain tradicijskih obrta svojstvenih kraju u kojemu kola djeluje
napraviti i estetski oblikovati odreeni proizvod po vlastitom izboru i vlastitoj zamisli za
osobne potrebe, za ukraavanje uionice ili za trite.
2. Planiranje i vrjednovanje proizvoda i usluga
Uenici e:
razraditi osmiljenu ideju za izradbu odreenoga proizvoda
napraviti i pisano obrazloiti gospodarsku, tehniku i estetsku ralambu vrijednosti
osmiljenoga proizvoda
dizajnirati promidbeni letak za ponudu odreenoga proizvoda kojega e sami
napraviti
napraviti jednostavnu tehniku i gospodarsku ralambu odnosa uloenih sredstava:
materijala, rada i energije te trine vrijednosti proizvoda ili usluga
vrjednovati dizajn odreenoga proizvoda.
Uenici e:
obrazloiti vanost sredstava rada: materijala, alata i energije u proizvodnji i
svakodnevnomu ivotu
objasniti kako od prostih alata nastaju jednostavni i sloeni alati, elementi strojeva i
strojarske konstrukcije
mjeriti analognim i digitalnim mjernim instrumentima
opisati ureaje i strojeve kojima se slui u kuanstvu te njihove tehnike znaajke i
princip rada.
120
Uenici e:
razlikovati sustave, podsustave i elemente i njihovu funkcionalnu povezanost
opisati funkcije pojedinih komponenti u zbirci za sastavljanje mehatronikih i robotskih
sustava
izraivati vlastite modele funkcionalnih konstrukcija od konstrukcijskih elemenata
sastavljati jednostavne modele semafora, mehatronikih i robotikih te njima slinih
sustava
upravljati konstrukcijom runo i pomou raunala potujui naela promjene brzine i
smjera okretanja
opisati funkciju hvataljke ili prihvatnice
koristiti se gotovim algoritmima i programima i izraivati vlastite za upravljanje
robotskim konstrukcijama pomou raunala.
Uenici e:
racionalno urediti radno mjesto za izvoenje praktinoga rada
pridravati se pravila i koristiti se sredstvima zatite pri izradbi svakoga proizvoda
pravilno rukovati energetskim ureajima u skladu s pravilima za siguran rad
samostalno i uspjeno sudjelovati biciklom u prometu
navesti prometna pravila i propise koji odreuju ponaanje sudionika u javnomu
prometu
sigurno sudjelovati i uljudno se ponaati u svim vrstama javnoga prometa, posebno u
pjeakomu i biciklistikomu.
II. SVIJET TEHNIKE

Uenici e:
objasniti suvremenu tehniku i tehnologiju kao uinak ljudskoga stvaralatva i njezinu
ulogu u rjeavanju ivotnih drutvenih problema
opisati znaajke razliitih podruja tehnologije te objasniti njihovu ulogu i znaenje u
povijesnomu razvoju
objasniti razlike obrtnike i industrijske te pojedinane, serijske i masovne proizvodnje
obrazloiti utjecaj trinoga nadmetanja u izradbi proizvoda i pruanju usluga
objasniti znaenje tehnikoga obrazovanja i osposobljavanja pojedinca za uspjeno
snalaenje u ivotnom okruju
opisati tipina zanimanja svojstvena pojedinim podrujima proizvodnje i usluga.
2. Kulturni, drutveni, gospodarski i politiki uinci tehnike
Uenici e:
izloiti primjere u kojima je, tijekom povijesti, tehnika prethodila znanstvenim otkriima
spoznati da je tehnika bitna odrednica i sastavnica materijalne kulture i civilizacije
objasniti da tehnologije nisu dobre same po sebi jer one mogu biti loe ako se njima
loe upravlja ili se njima slui u neasne svrhe
objasniti kako tehnika i tehnologija utjeu na znanstveni razvoj, kakvou i nain
ivljenja
spoznati da su informacijsko-komunikacijske tehnologije znatno izmijenile suvremeni
svijet i utjecale na razvoj globalizacije.
121
Uenici e:
objasniti energiju kao jedan od osnovnih proizvodnih, gospodarskih i drutvenih izvora i
zaliha
usporeivati razliite oblike energije i njihove izvore: energija Suneva zraenja,
toplinska, kemijska elektrina energija te energija gibanja
objasniti pretvorbu pojedinih vrsta energije iz jednog oblika u drugi te pretvaranje
energije u mehaniki rad
opisati princip rada, znaajke i namjenu motora s unutarnjim izgaranjem te razliku
pogonskih i radnih strojeva
nabrojiti kemijske izvore energije i podruja njihove primjene
objasniti mogue opasnosti ili tete koje mogu nastati neodgovarajuom upotrebom
kakva proizvoda.
Uenici e:
spoznati da su napretkom tehnologija stvoreni mnogi tehniki sustavi koji omoguuju
otkrivanje bolesti, lijeenje i odravanje tjelesnoga i duevnoga zdravlja ljudi
spoznati da je ovjek stvorio umjetne ekosustave u kojima uzgaja biljke i ivotinje
obrazloiti zato razliiti postupci u poljoprivredi i stoarstvu zahtijevaju razliite
vremenski usklaene postupke, naprave i sustave
spoznati da prometna sredstva zahtijevaju odravanje te da djelovanje prometnih
sustava bitno ovisi o ljudima koji, na razliite naine, sudjeluju u odvijanju prometa
spoznati da su graevinski objekti sloeni tehniki objekti u koje se ugrauje vie
sustava i podsustava te da se moraju redovito odravati.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:
spoznati da tehnologije, pored koristi za ovjeka, imaju i tetne uinke na okoli i cijeli
ekosustav
spoznati da otpad, ako se njime dobro gospodari, moe donijeti gospodarsku i
ekoloku korist (preradba stakla, recikliranje papira, preradba metalnoga otpada,
bioloki otpad slui za kompost i dobivanje energije i slino)
usvojiti stav o potrebi ponaanja u skladu s pravilima zatite okolia i ouvanja prirodne
ravnotee u svakodnevnomu ivotu.

Uenici e:
obrazloiti razliku izmeu pojmova: znanje, informacija i podatak
opisati naine pohranjivanja i prenoenje podataka u blioj i daljnjoj prolosti
opisati da se dananja tehnologije za pohranjivanje i prijenos podataka zasniva na
prikazivanju svih oblika podataka u digitalnomu obliku nizom bitova.
Uenici e:
imenovati osnovne sklopovske dijelove raunala (sredinji ili radni spremnik, procesor,
pomoni spremnici, ulazno-izlazne naprave)
protumaiti da je operacijski sustav osnovni program koji osigurava skladno djelovanje
svih dijelova raunala
122
zakljuiti da se svi programi i svi podatci, koje treba trajno pohraniti, moraju nalaziti
pohranjeni u datotekama smjetenima na vanjskim memorijama
upotrebljavati grafiko suelje za organizirano pohranjivanje i dohvat datoteka te
razlikovati vrste datoteka prema sadraju
opisati da raunala komuniciraju tako da se sadraji spremnika jednog raunala
prenose u spremnik drugoga raunala prijenosnim putovima, i tako nastaju raunalne
mree
zakljuiti da je u svjetskim razmjerima dogovoren normirani nain prijenosa zasebnih
podatkovnih cjelina.
Uenici e:
rabiti programska pomagala (preglednike) za pretragu sadraja na mrenim
stranicama smjetenima na kojemu od raunala prikljuena na Internet
pregledavati sadraje dobavljenih stranica i kretati se poveznicama u srodnomu skupu
stranica
rabiti programska pomagala za pripremanje i slanje poruka elektronikom potom
potivati etika naela pri koritenju elektronike i drutvenih mrea.
4. Obradba zvuka, crtea i slika
Uenici e:
koristiti se programima za crtanje i pomou njih oblikovati vlastite crtee koristei se
programskim alatima za odabir debljine kista i izbor boja
stvarati nove crtee sklapanjem i sastavljanjem (kombiniranjem) dijelova ranije
pohranjenih crtea
uporabom mikrofona povezana sa zvunom karticom snimati i pohranjivati zvune
zapise
stvoriti zbirku (album) audiozapisa i prenijeti ju na koju napravu za reprodukciju zvuka
stvoriti zbirku videozapisa i izvoditi video zapise kojim od programa za izvoenje.
5.Obradba teksta
Uenici e:
rabiti napredni program za obradu teksta te se koristiti razliitim raspoloivim
postupcima za ureivanje teksta
oblikovati izgled stranice mijenjanjem irina rubnica te umetanjem simbola, broja
stranica, zaglavlja i podnoja
pripremati tekst rasporeen u vie stupaca, s umetanjem crtea i tablica
pisaem ispisivati pripremljeni tekst.

Uenici e:
upotrebljavati naprednije naredbe i programske oblike kornjaine grafike za rjeavanje
sloenijih zadataka uz primjenu znanja iz matematike
stvarati jednostavne programe koji e se sastojati od naredbi ulaznoga dijela kojim se
unose podatci, naredbi sredinjega dijela u kojemu se obavlja raunanje i naredbi
izlaznoga dijela u kojemu se ishod izraunavanja predouje ovjeku
upotrijebiti interaktivni programski jezik za pisanje i ispitivanje jednostavnih slijednih
programa
prepoznati da se niz naredbi, koje se ee pojavljuju u programu, moe pripremiti kao
potprogram koji se pokree (poziva) kada je potrebno
utvrditi da se svaki program mora ispitati kako bi se utvrdila njegova ispravnost.
123
Trei ciklus
Uenici e:
prema zadanoj skici ili predloku, napraviti tehniki crte za izradbu odreenoga
proizvoda uporabom pribora i raunala
na osnovi tehnikoga crtea i razliitim postupcima obrade, napraviti razliite
uporabne proizvode od drva, drvnih preraevina, kamena, plastike, metala ili ega
drugoga sluei se runim mehanikim i elektrinim alatima, ureajima i strojevima
napraviti ili sklapati razliite modele prema radnoj listi s uputama.
Uenici e:
obrazloiti vanost planiranja i racionalnoga ulaganja sredstava, vremena, energije i
materijala u izradbi proizvoda
razluiti alternativna rjeenja i odabrati prikladnije s obzirom na raspoloive mogunosti
za proizvod koji e napraviti
napraviti projektnu dokumentaciju za izradu odreenoga proizvoda, i to od ideje do
ostvarenja
ralanjivati razliite mogunosti i predlagati najbolja rjeenje izbora materijala,
sredstava, metoda rada za izradu odreenoga proizvoda
napraviti elaborat o promidbi i predstavljanju proizvoda na tritu
utvrditi naela i vrjednovati kakvou i svrhovitost svojih radova i radova drugih osoba.
Uenici e:
opisati tehnike znaajke alatnih strojeva i mogunost obradbe materijala
objasniti naela rada analognih i digitalnih mjernih instrumenata i njihovu primjernu
odabirati odgovarajui materijal prema svojstvima potrebnih za rad i namjenu
odreenih proizvoda.
Uenici e:
odabirati na osnovi oznaka i simbola svojstava odgovarajue elemente za sastavljanje
jednostavnih elektrikih i elektronikih sklopova
sklapati, prema shemama ili predlocima, elektrine i elektronike sklopove i ureaje
spajati elektrike i elektronike elemente u sklopove, prema zadanim shemama,
koristei se univerzalnom eksperimentalnom ploicom
mjeriti napon i jakost elektrine struje razliitim mjernim instrumentima
sastavljati jednostavne konstrukcije robota na osnovi priloene dokumentacije ili
vlastitoga dizajna
primjenom raunala, programirati voenje modela primjerenih konstrukcija robota i
robotima slinih ureaja s povratnom vezom i bez nje
analizirati kretanja, zahtjeve konstrukcije, stupnjeve slobode i osi rotacije, hvataljke ili
prihvatnice u radnomu prostoru robota
primjenjivati mikrokontrolere pri upravljanju robotskim konstrukcijama.
124
Uenici e:
pridravati se pravila zatite u radu s elektrinom strujom, sudovima pod pritiskom, i to
tako da ne ugroavaju vlastitu sigurnost ni sigurnost drugih
odravati tehnike ureaje i sustave prema propisima u uputama za odravanje
navesti pravila i obrazloiti tehnoloke razloge uredna odravanja radnoga mjesta,
sredstava i materijala za rad
obrazloiti fizike, gospodarske, ekoloke i drutvene tete koje mogu nastati zbog
neracionalne organizacije i nepridravanja pravila rada na siguran nain.
II. SVIJET TEHNIKE

Uenici e:
spoznati da je razvoj pojedinih tehnologija djelatnost koja je usmjerena na ispunjavanje
odreenih ljudskih potreba
spoznati da je razvitak novog proizvoda vrsto povezan s kreativnou i tehnikim
stvaralatvom
istraivati i opisati najvanije tehnike izume koristei se informacijskom i
komunikacijskom tehnologijom te tehnikom literaturom
obrazloiti znaajke koje povezuju tehnike i bioloke sustave
objasniti znaenje tehnike za razvoj pojedinih proizvodnih, uslunih i javnih djelatnosti
objasniti funkcionalnu ovisnost tehnike, tehnologije, materijala, energije i sredstava
rada za proizvodnju dobara
obrazloiti mehanika, fizikalna i kemijska svojstva razliitih materijala i mogunostima
njihove primjene u elektrotehnici, elektronici, automatici, robotici i domainstvu.
Uenici e:
objasniti ulogu znanstvenih ustanova u stvaranju novih tehnolokih rjeenja, materijala i
ureaja
objasniti ulogu tehnike kao bitnoga imbenika u znanstvenomu, drutvenomu i
gospodarskomu razvoju te u kakvoi i nainu ivljenja
spoznati da tehnoloki razvoj uvelike djeluje na gospodarska, politika i kulturna
zbivanja
spoznati da su etike vrijednosti bitne za razvoj, odabir i uporabu odreenih
tehnologija
spoznati da je tehnika, tijekom cijele ljudske povijesti, bila mona snaga za
preoblikovanje drutvene, kulturne, politike i gospodarske stvarnosti.
Uenici e:
obrazloiti gospodarsko i drutveno znaenje energije te potrebu racionalne potronje
u svim podrujima ljudske djelatnosti
spoznati da su prirodni izvori energije tijekom povijesti bili uzrok mnogim politikim
sukobima
objasniti znaajke krutih, tekuih i plinskih goriva kao izvora energije i obnovljivih izvora
energije
objasniti vanost racionalnog koritenja konvencionalnih i obnovljivih izvora energije
opisati elektrine strojeve kao pogonske i radne strojeve i objasniti princip njihova rada
125
opisati princip rada generatora istosmjerne i izmjenine struje
sklapati elektrine instalacije, prema elektrinoj shemi ili predloku, na eksperimentalnoj
ploi
opisati proces proizvodnje i prijenosa elektrine energije.
Uenici e:
obrazloiti kako je sprega prirodnih znanosti i tehnike dovela do izgradnje vrlo
naprednih medicinskih ureaja i sustava
spoznati kako napredak u poljoprivrednim tehnologijama neposredno utjee na
smanjenje broja ljudi koji proizvode hranu za potrebe cjelokupnoga stanovnitva
spoznati da se poljoprivredni proizvodi, osim za prehranu, koriste i u druge svrhe
utvrditi da su prometna vozila sloeni tehniki sustavi koji se sastoje od vie podsustava i
elemenata koji svi moraju skladno djelovati
spoznati da se u prometnim sustavima koristi informacijska i komunikacijska tehnologija
za svrhovito usklaivanje prometnih procesa
spoznati da se graevinski objekti moraju graditi u skladu sa zakonskim odredbama i
propisima te da se uvjeti graenja odreuju planovima prostornoga ureenja.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:
rukovati predmetima i sredstvima rada (ureajima, strojevima postrojenjima i opasnim
materijalima) ne ugroavajui vlastitu sigurnost, sigurnost drugih i okolia
zbrinjavati razliite vrste otpada i rasporeivati otpad namijenjen preradbi (reciklai)
obrazloiti potrebu ouvanja prirode i planskoga gospodarenja prirodnim zalihama
kao preduvjetom odriva razvoja
obrazloiti zbog ega su odluke o razvoju i uporabi nekih tehnikih rjeenja esto
nagodbe izmeu koristi za gospodarske imbenike i mogue tetnosti za okoli
spoznati da tehnologije znatno pomau u sprjeavanju ili uklanjanju teta koje uzrokuju
prirodne katastrofe
spoznati ekoloku, gospodarsku i energetsku vrijednost pravilnoga odlaganja,
rasporeivanja i preradbe otpada.

Uenici e:
otkriti da informacijski i komunikacijski sustavi omoguuju razmjenjivanje informacija
izmeu ljudi, izmeu ljudi i strojeva te izmeu samih strojeva
protumaiti da se komunikacijski sustav sastoji od izvorita, prijenosnoga puta i
odredita,
prepoznati da se informacije moraju prikladno kodirati i prenositi po dogovorenim
pravilima, tzv. protokolima.
Uenici e:
prepoznati da su komponente raunala sastavljene od digitalnih mikroelektronikih
sklopova
vrjednovati svojstva raunala meusobno ih usporeujui (brzina rada procesora, broj
i duljina registara, veliina spremnika, kapacitet diskova, brzina prijenosa izmeu
pojedinih dijelova raunala i slino)
126
ocijeniti veliinu diskovnoga potrebnoga prostora za smjetanje multimedijskih sadraja
te potrebne brzine za njihov prijenos u stvarnomu vremenu.
Uenici e:
prepoznati strukturu Interneta te naine i brzine komuniciranja u njemu
vrjednovati kakvou sadraja te obraivati sadraje pribavljene Internetom
objasniti naine usluga kupovanja roba i usluga posredstvom Interneta.
4. Izradba raunalnih prezentacija
Uenici e:
programskim pomagalom za pripremanje prezentacije izraivati slajdove s tekstom,
vlastitim crteima i crteima i slikama iz galerija, te audio i video zapisima
dodavati animacijske efekte na slajdove
pripremiti prezentaciju za izvoenje i ostvariti ju.
5. Izradba mrenih stranica
Uenici e:
pripremati jednostavne mrene stranice s tekstovima i grafikim sadrajima sluei se
programskim pomagalom za pripremu
objavljivati pripremljene stranice
povezivati stranice poveznicama.

Uenici e:
koristiti se programskim strukturama za donoenje odluka i ostvarenje grananja u
programima
upotrebljavati programske petlje u kojima se isti niz naredbi ponavlja do ispunjenja
zadana uvjeta
prepoznati da potprogrami mogu pozivati druge potprograme te da je za rjeavanje
odreenih problema korisno da pozivaju i sami sebe.
2. Proraunske tablice i baze podataka
Uenici e:
prepoznati osnovne elemente prozora koji se koristi kao radna povrina programskoga
pomagala za tablino raunanje
oblikovati tablice (mijenjati dimenzije redaka i stupaca, mijenjati veliine i oblike
znakova, obrubljivati tablice)
upotrebljavati prikladne formate brojeva
obavljati tablina izraunavanja uporabom formula
upotrebljavati tablice za razliite primjene.
3. Interdisciplinarne primjene
Uenici e:
pripremiti svoje vlastite programe u kojima e rjeavati jednostavne matematike
zadatke odnosno primijeniti znanja steena u matematici
pripremiti programe koji pokazuju primjenu raunala za rjeavanje jednostavnih
zadataka u nastavi fizike, kemije, biologije i ostalih predmeta.
127
etvrti ciklus (strukovne kole i gimnazije)
Uenici e:
spoznati da proces projektiranja zapoinje utvrivanjem ovjekove potrebe
sudjelovati u postupku stvaranja poetnog rjeenja i njegova poboljavanja do
zadovoljavanja zadanih kriterija za njegovo prihvaanje
objasniti zato zadani kriteriji ne mogu uvijek biti ispunjeni te da treba preoblikovati
zahtjeve kako bi se moglo doi do zadovoljavajuega rjeenja
pripremati modele (fizike, matematike, raunalne) koji mogu pomoi u pojedinomu
stupnju projektiranja i ostvarenja tehnikih objekata
objasniti nunost sistemskoga - interdisciplinarnoga pristupa projektiranju industrijskih
proizvoda i uslunih sustava, djelatnosti kojom se bavi inenjeri, strunjaci za pojedine
tehnike discipline
dokumentirati procese i procedure potrebne za uporabu i odravanje sustava
uporabom prikladnih grafikih simbola i dijagrama, te ih posredovati drugima
uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
ispitivati ispravnost sustava propisanim procedurama te prikupljati i pohranjivati
podatke o radu sustava te, na temelju toga, donositi zakljuke o njegovu moguemu
poboljanju.
2. Osnove poduzetnitva
Uenici e:
spoznati da se poduzetnitvo moe zasnovati na proizvodnji proizvoda ili pruanju
usluga te da moe postojati samo ako postoji potranja za proizvodom ili uslugom
spoznati osnovne temeljni tijek proizvodnje: od dizajna proizvoda, prikupljanja ulaznih
sirovina za ostvarenje proizvoda do uporabe alata i strojeva za oblikovanje i
sastavljanje obraenih materijala u gotov proizvod
obrazloiti kako se u dobro organiziranoj proizvodnji koristi razliitim tehnologijama (za
mehaniku termiku i kemijsku obradu)
obrazloiti kako se u pruanju usluga moe koristiti razliitim tehnologijama te kako se u
proizvodnji kakva proizvoda moe uspostaviti proizvodni lanac i proizvodnja u suradnji
kojom svaki proizvoa ostvaruje zaradu
obrazloiti vanost promidbe za uspjenost odreene proizvodnje ili uslune djelatnosti
te podrke za odravanje proizvoda
obrazloiti suradniki (kooperantski) odnos u proizvodnomu lancu: sudjelovanje malih,
srednjih i velikih proizvoaa te obrtnika
objasniti meuzavisnost valjana odvijanja proizvodnih procesa ili uslune djelatnosti i
kakvoe: osposobljenosti ljudi koji u njima sudjeluju
prepoznati da u svjetskomu trinom natjecanju proizvodnja ili usluna djelatnost moe
opstati samo kreativnou i trajnim prilagodbama svih sudionika novim trinim
okolnostima.
II. SVIJET TEHNIKE

Uenici e:
spoznati da se znanstveno-tehnoloki razvitak odvija gotovo eksponencijalnom
progresijom
spoznati da pojedine tvrtke oglaavanjem esto nameu nove proizvode i time
stvaraju umjetne potrebe
128
spoznati da mnoge nove tehnologije, proizvodi i usluge nastaju zbog stjecanja zarade
na globalnom tritu
objasniti da pojedine tehnologije nastaju na temelju fenomena ili skupine fenomena
koje su izuile i opisale prirodne znanosti
spoznati da neke nove tehnologije nastaju osmiljenim mijeanjem i slaganjem
(kombiniranjem) postojeih tehnologija
razluiti i spoznati da se pri razvitku novih tehnologija, proizvoda i usluga polazi od
prepoznavanja odreenih ljudskih potreba i da se pritom, na temelju zadanih mjerila,
odabire najbolje rjeenje izmeu vie moguih
obrazloiti procese prijenosa tehnologija kao razvojni proces.
Uenici e:
obrazloiti zato se odluke o razvoju i uporabi neke tehnologije donose na osnovi
sustavne ralambe njezinih dobrih i poeljnih te nepoeljnih uinaka
spoznati da prijenos tehnologije iz jedne sredine u drugu moe promijeniti kulturne,
drutvene i gospodarske odnose u novoj sredini
spoznati da se tehnologije stalno usavruju i obnavljaju tako da se, u osnovi, vrlo starim
tehnologijama i danas uspjeno koristi
spoznati da razdoblje renesanse nije samo obnovilo kulturu i humanizam, nego je
potaknulo i ubrzalo razvoj tehnike
utvrditi da su u razdoblju industrijske revolucije nastali mnogi strojevi, proizvodni
postupci i industrijska postrojenja te da su njihova ostvarenja posljedica suodnosa
znanstvene spoznaje prirodnih fenomena s tehnolokim rjeenjima,
spoznati da je dananje informacijsko razdoblje, koje je zapoelo izgradnjom prvih
mehanikih naprava za raunanje i razvilo se otkriem tranzistora i mikroelektronikih
sklopova, obiljeeno vrsto vezom izmeu znanosti i tehnologije.
3. Osnove suvremene tehnologije
Uenici e:
spoznati da e se telemedicina, koja omoguuje hitne medicinske intervencije na
nepristupanim mjestima te daljinsko nadziranje kroninih bolesnika, dalje razvijati
uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije
spoznati da je poljoprivreda vana sastavnica gospodarstva svake zemlje te da
mogunosti za bavljenje poljoprivredom ovise o obiljejima svakoga irega podruja
razmotriti vanost biotehnologije za razvoj i unapreenje prehrambene i farmaceutske
industrije
uoiti vanost odabira tehnikih rjeenja za uspostavu umjetno stvorenih ekosistema,
uza to manju tetu za prirodni okoli
spoznati da prometni sustavi imaju bitnu ulogu u drugim tehnologijama (npr.
proizvodnja, poljoprivreda, graevinarstvo) i imaju veliki utjecaj ne druge djelatnosti
(turizam, zdravstvo, sigurnost ljudi i drave)
spoznati da kakvou ivotne sredine odreuje postojanje razliitih tehnikih sustava i
njihovo usklaeno djelovanje
4. Tehnika i okoli
Uenici e:
objasniti zato se ne moe prihvatiti ni jedan sloeniji projekt ako nema i studiju utjecaja
na okoli
spoznati da je tehnologija vana za provoenje opaanja u prirodnomu okruenju i na
temelju prikupljenih informacija donositi odluke o razliitim postupcima
129
obrazloiti da se tehnolokim procesima utjee na naruavanje prirodne ravnotee, ali i
da se prilagoavanjem tehnologija moe smanjiti utjecaj tetnih uinaka na okoli.

Uenici e:
vrjednovati normirane oblike i naine pohranjivanja razliitih digitalnih sadraja s
obzirom na veliinu spremnikoga prostora i brzine prijenosa te pretvorbe iz jednog
oblika u drugi
usvojiti stav o potrebi zatite podataka od neovlatena dobavljanja te razmotriti
mogue naine zatite
imenovati postupke zatite podataka kojim se nesigurni komunikacijski kanal moe
pretvoriti u siguran kanal za komuniciranje.
Uenici e:
vrjednovati kakvou sadraja te obraivati sadraje dobavljene posredstvom Interneta
kritiki razmatrati i obrazloiti mogunost usluge kupovanja robe i usluga putem
Interneta.
IV. RJEAVANJE PROBLEMA S POMOU RAUNALA

1. Algoritmi i strukture podataka
Uenici e:
objasniti vanost algoritama u procesu rjeavanja problema
razmotriti tipine strukture podataka i pripadnih algoritama te prepoznati vana
svojstva algoritama
odabrati i osmisliti algoritme za rjeavane jednostavnijih problema
osmisliti podatkovne objekte prilagoene pojedinim problemima te metode za njihovu
obradbu
upotrijebiti prikladan programski jezik za programiranje i ispitivanje algoritama te
rjeavanje jednostavnih problema
2. Rjeavanje problema raunalom
Uenici e:
utvrditi da za rjeavanje kakva problema treba odabrati prikladan nain njegova
prikaza
upotrebljavati prikladne naine ralanjivanja sloenoga problema na lake savladive
podzadatke (za koje su mogua poznata rjeenja)
odabirati primjerene algoritme za rjeavane podzadataka
koristiti se prikladnim heuristikim postupcima za rjeavanje zadataka koji na drugi
nain nisu rjeivi (ukljuujui i pregledavanje svih mogunosti).
3. Proraunske tablice i baze podataka
Uenici e:
obavljati tablinu obradbu podataka
pripremati razliite oblike grafikoga prikazivanje tablino prikazanih podataka
itati i vrjednovati grafike prikaze podataka
upotrebljavati baze podataka za sustavno pohranjivanje sloenih podataka
koristit upitni jezik za dobavljanje podataka iz baza.
130
4. Interdisciplinarne primjene
Uenici e:
vrjednovati gotove raspoloive programe s obzirom na njihovu uporabe u izuavanju
razliitih predmeta
prepoznati da se raunala upotrebljavaju u svim granama gospodarstva, u svim
djelatnostima, u znanosti i obrazovanju
prepoznati da su mnoga raunala ugraena u razliite tehnike, naprave i sustave u
kojima mjere, nadziru i upravljaju procese koji se u njima odvijaju.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: Priroda i drutvo, Praktini rad i dizajniranje,

Tehnika, Informatika, te moduli: Upoznajmo raunalo, Multimedijske primjene raunala,
Programiranje igranjem, Osnove programiranja
5. Drutveno-humanistiko podruje
OPIS PODRUJA
Svrha je drutveno-humanistikoga podruja pridonijeti razvoju uenika kao samostalnih i
odgovornih osoba, pojedinaca i graana koji e biti sposobni razumjeti i kritiki promiljati
poloaj i ulogu ovjeka u suvremenomu svijetu te zauzeto sudjelovati u drutvenomu,
kulturnomu, gospodarskomu i politikomu razvoju vlastitoga drutva, s posebnom
odgovornou za njegov demokratski razvoj.
U okviru drutveno-humanistikoga podruja uenici se bave osobnim, drutvenim,
gospodarskim, politikim, kulturnim, religijskim i etiko-moralnim pitanjima ovjekova ivota i
drutva u razliitim vremenima i na razliitim prostorima.
U drutveno-humanistikomu podruju uenici se upoznaju sa sadrajima koji pridonose
razumijevanju uvjeta ivota i rada u prolosti i sadanjosti kako bi se osposobili za ivot i rad u
budunosti. Ue o ljudima, odnosima meu njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okruuje,
o kulturnomu razvoju ovjeka i drutva. Prouavaju i vrjednuju prole i sadanje dogaaje,
razmatraju pitanja vezana za postizanje pravednih i mirotvornih meuljudskih odnosa,
drutvenih odnosa, meunarodnoga poretka i socijalno-gospodarske sigurnosti. Razmatraju
pitanja o drutvenim sustavima, drutvenim strukturama, gospodarskim i politikim
poredcima, europskim integracijama i globalizacijskim procesima.
Odgajaju se za vrjednovanje i uvanje prirodne, materijalne, duhovne, povijesne i kulturne
batine Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta te vrjednovanje i uvanje europske i
svjetske kulturne batine. Upoznaju etiko-moralne vrijednosti, vjerske i kulturne tradicije i
vrijednosne sustave, osobito kranstvo, ali i druge religije te nereligijske svjetonazore sve
to tvori civilizacijski i etiki temelj Europe.
Prouavaju zakonitosti u prostornim odnosima, prostorna ustrojstva i osposobljuju se za
uvanje i unaprjeivanje okolia. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, ouvanja i
unapreivanja vlastitoga zdravlja i zajednikoga ivota u koli, obitelji i drutvu. Prouavaju
pitanja razliitosti i jednakopravnosti pojedinaca, spolova, kultura, rasa, vjera, siromanih i
bogatih.
Znanje, sposobnosti i vrijednosti steene unutar drutveno-humanistikoga podruja
predstavljaju temelj za uenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i
prema svemu to ga okruuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomau u oblikovanju
vlastitoga identiteta u vremenu velikih promjena i pluralizma, u razumijevanju i potivanju
drugih i drugaijih te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u drutvenomu ivotu.

Uenici e:
usvojiti znanja o drutvenim odnosima i pojavama, o drutvenim i prostornim
strukturama i kontekstu u prolosti i sadanjosti te promiljati o njihovu znaenju za
budunost
131
upoznati i znati objasniti svoj odnos prema drugima, odnose meu ljudima, odnose
ljudi prema svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni, gospodarski i politiki razvoj
ovjeka i drutva
razviti sposobnost tumaenja drutveno-geografskih pojava i procesa na mjesnoj,
pokrajinskoj, nacionalnoj i svjetskoj razini
stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja o razvoju hrvatskoga drutva i
njegova poloaja u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa
razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje
omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu
djelovanju, posebice u zalaganju za demokratski razvoj drutva
razviti kritiko promiljanje vlastitoga djelovanja u drutvu te stei znanja, vjetine,
sposobnosti i stavove koji pogoduju razvoju poduzetnosti i stvaralatva
razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost
uravnoteenoga odnosa prema vlastitomu i zajednikomu dobru
upoznati temeljne ivotne i religijsko-etike poglede i razumjeti njihovu zavisnost o
vremenu i kulturi te moi izraziti, objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim
vjerskim, etiko-moralnim i kulturnim identitetom
razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vjetine, usvojiti meukulturne
kompetencije koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i drukijega bez
obzira na spol, kulturnu, socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku pripadnost
razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronai
odgovor, za planiranje i provoenje istraivanja, oblikovanje obrazloenih zakljuaka te
iznoenje ishoda svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku
razviti valjan stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za cjeloivotno
uenje te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.
Prvi ciklus
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA U DRUTVENO-HUMANISTIKOM

PODRUJU
1. Razliiti izvori podataka, sakupljanje, vrjednovanje i predstavljanje podataka
Uenici e:
izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje i osjeaje (npr. govor,
pisanje, crtanje, slikanje, glumu itd.)
pronalaziti i predstaviti, u skladu sa svojom dobi, osnovne injenice o prirodi, drutvu,
kulturi, religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u zaviaju i Hrvatskoj
(govor, pisanje, crtanje i slikanje, kartografsko predoavanje, gluma itd.)
rabiti medijske sadraje i razlikovati korisne sadraje od oni koji to nisu.
2. Uenje, suradnja i rjeavanje problema
Uenici e:
ovladati osnovnim komunikacijskim vjetinama potrebnim za uenje, suradnju,
rjeavanje problema u svakodnevnomu ivotu (npr. sluanje, dijalog, dogovaranje,
uzajamno pomaganje, prihvaanje razliitosti, miroljubivo rjeavanje sukoba i sl.)
prepoznati i primjenjivati, sebi samima, najuinkovitiji nain uenja
izraziti svoje potrebe i sklonosti te procijeniti vlastite sposobnosti
objasniti zato je prepisivanje kraa tuega rada.
132
3. Zauzeto i odgovorno sudjelovanje u ivotu obitelji, kole, ue zajednice i drutva
Uenici e:
objasniti, prihvaati i provoditi pravila ponaanja i potovanja prema lanovima u
skupini te prema odraslima
prepoznati i dogovoriti naine kojima mogu pridonijeti dobrobiti i ugledu obitelji, kole i
drugih zajednica te se ponaati u skladu s dogovorenim.
II. POJEDINAC, IDENTITET, KULTURA I DRUTVO

1. Ja i osobnost pojedinca
Uenici e:
prepoznati i opisati osnovna iskustva i spoznaje o sebi
prepoznati i opisati osobno mjesto i ulogu u grupi, drutvu
prepoznati i opisati uloge drugih ljudi u neposrednomu okruenju.
2. Pojedinac, grupa, kultura i drutvo
Uenici e:
prepoznati i opisati vrste i naine obiteljskoga ivota te uloge u obitelji
prepoznati najvanija prirodna, kulturna i gospodarska obiljeja sredine u kojoj ive i
njihovu vezu s nainom ivota obitelji i ljudi
usporediti ivot vlastitoga mjesta i sredine s ostalim dijelovima Hrvatske
prepoznati razliku osobnoga, drutvenoga i zajednikoga
prepoznati i opisati osnovne pojmove o obitelji, zaviaju, religiji, Hrvatskoj, drutvu i
kulturi
prepoznati naine uvanja i ulogu pojedinca u uvanju prirodne i kulturne batine u
zaviaju, domovini i svijetu.
III. PROLI DOGAAJI, LJUDI I DRUTVA

1. Koncept promjene i kontinuiteta
Uenici e:
usporediti vlastite ivotne uvjete sa ivotnim uvjetima u drugim okrujima
opisati ivot i svakodnevne obiaje ljudi u prolosti te ih usporediti s dananjim ivotom
razlikovati prolost, sadanjost i budunost povezujui ih s nekim vanijim dogaajima iz
vlastite prolosti i prolosti obitelji, zaviaja, hrvatskoga drutva i domovine
imenovati i opisati predmete, osobe i dogaaje prolosti u odnosu na sadanjost i
navesti razloge zbog kojih su se dogodile promjene.
2. Povijest Hrvatske
Uenici e:
nabrojiti i opisati osnovne dogaaje i okolnosti koje su oblikovale i oblikuju zaviaj i
domovinu
opisati djelovanje nekih vanih pojedinaca u prolosti hrvatskoga naroda
prepoznati vanost poznavanja hrvatske povijesti i sudjelovati u ouvanju zaviajne i
hrvatske batine.
IV. LJUDI, PROSTOR I OKOLI

1. Drutvene strukture i prostorni sustavi mjesta, zaviaja, Hrvatske, Europe i svijeta
Uenici e:
istraiti i prepoznati osnovna drutveno-geografska obiljeja svoga ivotnoga okruja
133
istraiti, opisati i objasniti razliku izmeu ive i neive prirode, njezinu raznolikost,
povezanost i promjenjivost u zaviaju
opisati kako reljef, klima, voda, tlo i vegetacija utjeu na ivot ljudi
istraiti i otkriti odakle dolazi hrana koju troe
istraujui drutvenu zajednicu i grupe u njoj, prepoznati i objasniti razliite tipove
naselja, uvjete stanovanja i potrebe ljudi u njima
objasniti vezu izmeu djelatnosti ljudi i oneienja okolia te predloiti mjere zatite
sudjelovati u djelatnostima koje promiu odgovoran odnos prema okoliu.
2. Orijentacija u prostoru i vremenu
Uenici e:
orijentirati se u prostoru i vremenu
razlikovati prometne znakove te objasniti i primjenjivati propise za pravilno i sigurno
kretanje u prometu.
V. LJUDI, DRUTVO I GOSPODARSTVO

1. Gospodarstvo i poduzetnitvo
Uenici e:
nabrojiti i opisati vane gospodarske djelatnosti zaviaja i domovine
prepoznati da je poduzetnost neophodna za ouvanje i razvoj kakvoe vlastitoga
ivota i blagostanja zaviaja i cijele Hrvatske.
2. Proizvodnja i potronja
Uenici e:
razlikovati potrebe od elja i mogunosti
prepoznati i opisati potroaka prava i odgovornosti te objasniti vanost izbora zdrave
hrane, igraaka i drugih proizvoda.
3. Profesionalno usmjeravanje
Uenici e:
razlikovati zanimanja u koli, obitelji i uoj zajednici
razlikovati zanimanja koja su ukljuena u ostvarivanje kakva poduzetnikoga pothvata
ili u rad poduzea
donositi odluke o planiranju svoga slobodnoga vremena i izboru izvannastavnih
aktivnosti.
VI. POLITIKI SUSTAV, GRAANI I LJUDSKA PRAVA

1. Graanin i demokracija
Uenici e:
sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka i pravila vanih za ivot u razredu i
koli (npr. etiki kodeks/pravila ponaanja)
nabrojiti primjere kako djeluje vlast u lokalnoj zajednici
sudjelovati u djelatnoj suradnji kole s mjesnom zajednicom.
2. Temeljna ljudska prava i odgovornosti
Uenici e:
opisati to za njih znai pravo na ljudsko dostojanstvo te prepoznati da to pravo
pripada svima u razredu i koli iako su razliiti s obzirom na dob, spol, boju koe,
zdravstveno stanje ili potekoe i slino
134
navesti i opisati svoja prava i dunosti te prava i dunosti ljudi u neposrednomu okruju
te procijeniti njihovu vanost za svakodnevni ivot.
VII. SVJETONAZORI I FILOZOFIJA

Uenici e:
prepoznati vanost iskazivanja potovanja prema drugim ljudima i razumijevanja
njihove vjere, svjetonazora i vrijednosti
prepoznati da ljudi mogu imati vjerovanja i vrijednosti koja su neovisna od religije
pokazati razumijevanje za vrijednosti kao to su briga, solidarnost, pravda, jednakost,
ljubav
prepoznati i pokazati da spoznaje i vrijednosti utjeu na stvarno djelovanje ljudi.
VIII. RELIGIJA I ETIKA

1. Kranstvo (vjera i obredi, moral i vrijednosti, tradicija i kultura)
Uenici e:
prepriati osnovne biblijske dogaaje i predstaviti osnovne biblijske likove
prepoznati i opisati glavna obiljeja temeljnih kranskih sakramenata, blagdana i
slavlja te razdoblja liturgijske godine
razmatrajui biblijske i druge kranske tekstove, prepoznati temeljne kranske
vrijednosti i pravila (norme) te njihovu vanost u svakodnevnomu ivotu
prepoznati vanije biblijske i druge kranske motive i poruke prisutne u knjievnosti i
ostalim umjetnostima te hrvatskim obiajima.
2. Svjetske religije (vjerovanja i obredi, etika i vrijednosti, tradicija i kultura)
Uenici e:
prepoznati postojanje razliitih religijskih znakova, simbola, obiaja u suvremenomu
hrvatskom drutvu
istraujui pripovijesti, slike, glazbu i slino opisati najvanija vjerovanja i obrede
svjetskih religija
prepoznati vanost religijskih obreda, blagdana i obiaja u ivotu ljudi.
Drugi ciklus
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA U DRUTVENO-HUMANISTIKOM

PODRUJU
Uenici e:
izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje, osjeaje i stavove (npr.
govor, pisanje, crtanje, slikanje, gluma itd.)
pronalaziti, na razliite naine predstaviti i vrjednovati osnovne podatke o prirodi,
drutvu, kulturi, religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u svijetu
(govor, pisanje, crtanje i slikanje, kartografsko predoavanje, gluma
nabrojiti i opisati razliite naine na koje se isti dogaaji i pojave mogu
tumaiti/prikazati (znanost, umjetnost, mediji, muzejski postavi itd.)
pratiti, nabrojiti i opisati dogaaje u drutvenoj sredini iz vie izvora podataka te uoiti
osnovne probleme u drutvenoj sredini.
Uenici e:
postaviti, objasniti i primjenjivati strategije koje im pomau u uspjenom uenju
135
objasniti zato je vano zalaganje, uenje, rad i suradnja
ovladati skupnim radom, raspravljanjem o jednostavnijim problemima i vjetinama
suradnje, te komunikacijskim vjetinama i samoizraavanjem
opisati i primijeniti komunikacijske vjetine koje vode nenasilnomu rjeavanju sukoba.
3. Aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu obitelji, kole, ue zajednice i drutva
Uenici e:
prepoznati vanost volontiranja te zauzeto sudjelovati u drutvenim, humanitarnim i
kulturnim dogaanjima u koli i uoj zajednici
prepoznati i procijeniti imbenike koji prijete dobrim, pravednim i mirotvornim
odnosima u neposrednom ivotnom okruju
prepoznati prirodne pojave, ljudske djelatnosti i stanja koja mogu uzrokovati pogibelj,
ozljede, zdravstvene probleme, tetu na imovini, gubitak prihoda i prekid drutvene i
gospodarske djelatnosti te tetu u okoliu i neposrednomu ivotnomu okruju i svijetu.

Uenici e:
opisati i objasniti osnovna iskustva i spoznaje o sebi
objasniti vlastitu ulogu i uloge drugih ljudi u iremu okruju.
Uenici e:
razlikovati osobni identitet od ostalih identiteta te prepoznati viestrukost identiteta
pojedinca
raspraviti o nekim vanim ivotnim pitanjima koja utjeu na pojedinca i na meuljudske
odnose (razliito razmiljanje, imovinske i spolne razliitosti, djeca s tekoama i sl.)
objasniti osnovne pojmove o naciji, Hrvatskoj, drutvu, kulturi i religiji
razlikovati i opisati drutva i kulture u razliitim dijelovima svijeta
uvati batinu te iskazati valjan odnos prema hrvatskoj kulturnoj batini i domovini te
prema drugim kulturama, europskoj i svjetskoj kulturnoj batini.

Uenici e:
usporediti i procijeniti vlastite ivotne uvjete s nekim oblicima ivotnih uvjeta u prolosti
te raspraviti o slinostima i razlikama
rabiti primarne i sekundarne izvore u istraivanju prolosti i sadanjosti
ispravno rabiti povijesno nazivlje u opisivanju prolih razdoblja, dogaaja i procesa
prepoznati raznolikost dogaaja i drutvenih pojava u prolosti i sadanjosti te raspraviti
zato su ljudi i dogaaji odreenoga razdoblja bili vani
opisati i usporediti dogaaje i promjene u prolosti i sadanjosti u zaviaju, Hrvatskoj,
Europi i svijetu s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga i gospodarskoga stajalita.
Uenici e:
tumaiti povijesne dogaaje iz razliitih razdoblja s ciljem slaganja slike batine
Republike Hrvatske i razvijanja smisla za kronologiju
nabrojiti i opisati osnovne dogaaje i okolnosti koje su oblikovale i oblikuju hrvatsku
domovinu i njezino okruje
136
razmotriti hrvatske povijesne teme kako bi otkrili kako su povijesni dogaaji i pojedinci
utjecali na oblikovanje hrvatskoga drutva i svakodnevice
smjestiti povijesne dogaaje, pojave i osoba u odgovarajue povijesno razdoblje.
3. Povijest naroda Europe i svijeta
Uenici e:
opisati razvoj ovjeka i ljudske zajednice
razmotriti izabrane povijesne teme iz europske i svjetske povijesti bitne za razumijevanje
suvremenoga drutva
prepoznati povezanost europske i svjetske povijesti s hrvatskom povijeu
opisati i procijeniti odreene oblike ivotnih uvjeta na pojedinim kontinentima u
razliitim povijesnim razdobljima sa ivotnim uvjetima u suvremenomu drutvu te
raspraviti o slinostima i razlikama.

Uenici e:
istraujui obiljeja okoline, opisati osnovna drutveno-geografska obiljeja i prostorni
sustav svoga ivotnoga okolia
opisati najvanija obiljeja krajolik u Hrvatskoj i objasniti kako su oblikovani pod
utjecajem gospodarskih djelatnosti
razmotriti i procijeniti utjecaj ljudskoga djelovanja na prostor i okoli te predloiti naine
kako se na odgovorniji nain odnositi prema okoliu i kako smanjiti rizike od katastrofa
usporediti i povezati kuanske poslove sa zdravljem, gospodarstvom i ouvanjem
okolia na mjesnoj i globalnoj razini
usporediti vlastite ivotne uvjete sa ivotnim uvjetima u drugim okrujima
prepoznati i opisati drutveno-geografska obiljeja planeta Zemlje.
Uenici e:
rabiti geografske i povijesne karte svijeta i pojedinih kontinenata te jednostavna
tehnika pomagala za orijentaciju u prostoru
objasniti propise za pravilno i sigurno kretanje u prometu i ponaati se u skladu s njima.

Uenici e:
usporediti i objasniti drutvene razlike i razlike u stupnju gospodarske razvijenosti izmeu
visoko, srednje i slabije razvijenih zemlja svijeta i raspraviti mogunosti njihova
smanjivanja
koristiti se metodama raspoznavanja gospodarskih i drutvenih pitanja, istraivanja i
predlaganja njihova rjeenja.
prepoznati najvanije osobine poduzetne osobe
prepoznati i opisati imbenike poduzetnosti i poduzetnitva i njihovu vanost za
zajednicu.
Uenici e:
prepoznati utjecaj naina proizvodnje i pripremanja hrane na njezinu kakvou
navesti osnovna prava i odgovornosti potroaa
usporediti cijene i prepoznati razlike izmeu informacije i reklame.
137
Uenici e:
razlikovati zanimanja koja su ukljuena u ostvarivanje kakva poduzetnikoga pothvata
ili u rad poduzea te prepoznati ulogu i vanost svakoga pojedinca za uspjeh cjeline
osvijestiti samopouzdanje utemeljeno na vlastitim sposobnostima kojima mogu
zadovoljiti svoje potrebe i pridonijeti razvoju sredine u kojoj uenik ivi
utemeljeno donositi odluke o planiranju svoga slobodnoga vremena i izboru
izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti.

Uenici e:
pripremati i sudjelovati u izbornim procesima u razredu i koli
sudjelujui na projektima kole i lokalne zajednice, objasniti osnovne koncepte
demokracije
navesti i opisati ustanove mjesne vlasti i razlikovali mjesnu od dravne vlasti
objasniti ulogu i vanost vlasti i zakona za osiguravanje potreba drutvene sredine,
zaviaja i Hrvatske
objasniti to je demokracija i zato graani moraju i mogu u njoj sudjelovati.
Uenici e:
opisati to znai pravo na ljudsko dostojanstvo te objasniti da to pravo pripada svima u
razredu i koli iako su razliiti s obzirom na dob, spol, boju koe, zdravstveno stanje ili
potekoe i slino
navesti i objasniti svoja prava i dunosti te prava i dunosti ljudi u neposrednom okruju
te procijeniti njihovu vanost u svakodnevnomu ivotu
osmisliti vlastita pravila koja pomau protiv zloupotrebe interneta i drugih medija kojima
se ugroava dostojanstvo i sigurnost ljudi.
Uenici e:
imenovati i raspraviti vrijednosti koje ukljuuju odnos pojedinca prema samomu sebi,
prema drugima, prema radu, zajednici, religiji i kulturi
objasniti vanost iskazivanja potovanja prema drugim ljudima i razumijevanja njihove
vjere, svjetonazora i vrijednosti
utvrditi da ljudi vjeruju i ive vrijednosti koje se temelje na religijama ili drugim
nereligijskim vrijednosnim sustavima
iskazati otvorenost za temeljne vrijednosti kao to su pravednost, jednakost, ljubav,
solidarnost, ljudska prava
prepoznati i procijeniti kako vlastita vjera i vrijednosti, te vjera i vrijednosti drugih ljudi,
utjeu na stvarno djelovanje.

Uenici e:
predstaviti biblijske i druge kranske pripovijesti, protumaiti ih i objasniti njihovu
poruku
razmotriti ivot i uenje Isusa Krista i nekih kranskih velikana te opisati kljune pojmove
kranske vjere i morala
138
opisati kako su ivot i uenje Isusa Krista i kljunih kranskih osoba utjecali na opu
ljudsku povijest u prolosti i sadanjosti
opisati temeljna obiljeja nekih kranskih sakramenata, blagdana i slavlja, objasniti
njihovo znaenje za krane te prepoznati njihovu prisutnost u hrvatskomu drutvu u
sadanjosti i prolosti
prepoznati i opisati temeljne kranske poruke, simbole i motive u hrvatskim obiajima i
tradicijama
prepoznati i opisati vanije biblijske i druge kranske motive prisutne u knjievnosti i
ostalim umjetnostima.
Uenici e:
predstaviti koje od osnovnih pripovijesti drugih religijskih tradicija
istraujui povijest svjetskih religija, opisati njihova temeljna vjerovanja
opisati ulogu svjetskih religija u hrvatskomu drutvu i svijetu te predstaviti njihova kljuna
obiljeja koja su izraena tijekom povijesti i danas
istraiti i opisati kako sljedbenici svjetskih religija pokazuju svoju vjeru
molitvom/meditacijom, obredima i posebnim slavljima te razviti potovanje prema
razliitim religijskim praksama i tradicijama.
Trei ciklus
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA U DRUTVENO-HUMANISTIKOMU

PODRUJU
1. Razliiti izvori podataka, sakupljanje, vrjednovanje i predstavljanje podataka,
Uenici e:
ralaniti i razliitim nainima predstaviti i vrjednovati podatke o prirodi, drutvu, kulturi,
religiji, ovjeku i njegovim djelatnostima u Hrvatskoj i u Europi
vrjednovati informacije koje posreduju javni mediji te objasniti razliite uloge medija,
posebice ulogu medija u oblikovanju stavova i ponaanja ljudi
pratiti, nabrojiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora informacija
pratiti i objasniti razvoj drutvenih dogaaja u mjesnoj zajednici s obzirom na okoli,
kulturnu batinu, gospodarstvo, drutvenu solidarnost, humanitarno djelovanje
povezati drutveno-humanistika, matematika i prirodoslovna znanja i primijeniti ih u
rjeavanju praktinih pitanja iz razliitih podruja drutvenoga i gospodarskoga ivota.
Uenici e:
provoditi strategije koje im pomau u uspjenomu i brzomu uenju, donoenju odluka i
zakljuaka, osmiljavanju mogunosti svrhovite primjene znanja iz drutveno-
humanistikoga podruja
ralaniti i objasniti osobnu i skupnu odgovornost u radu skupine
razlikovati suradniki od suparnikoga pristupa u rjeavanju problemskih sluajeva i
procijeniti posljedice jednoga i drugoga
utvrditi i provoditi drutvene komunikacijske vjetine: razgovaranje, dogovaranje,
skupni rad, pregovaranje, obrazlaganje, zajedniko rjeavanje problemskih sluajeva,
koritenje tehnikama hlaenja radi obuzdavanja ljutnje.
Uenici e:
obrazloiti vanost volontiranja i zauzeto sudjelovati u drutvenim, humanitarnim i
kulturnim dogaanjima u koli i uoj zajednici
139
objasniti mjere za ublaavanje i ograniavanje nepovoljnih utjecaja prirodnih prijetnja i
katastrofa radi stvaranja sigurne okoline.

Uenici e:
izraziti svoju osobnost i prepoznatljivost, tj. izraziti elje, potrebe, prednosti te objasniti
razloge za svoje postupke i stavove
osvijestiti i izraziti vlastitu spolnost te objasniti vanost razvijanja humanih odnosa meu
spolovima
ocijeniti utjecaj drutvenih grupa, masovne kulture na razvoj osobnoga identiteta.
Uenici e:
razlono raspravljati o vanim ivotnim pitanjima koja utjeu na pojedinca i na
meuljudske odnose (razliito razmiljanje, imovinske i spolne razliitosti, djeca s
tekoama i sl.)
prepoznati i obrazloiti vanost vrnjakih skupina i sklonosti lanova skupine za
oblikovanje osobnoga identiteta
objasniti razliitosti obiteljskoga ivota u suvremenomu drutvu te vezu izmeu
promjena u drutvu i obiteljskomu ivotu
prepoznati naine uvanja te ulogu pojedinca i zajednice u uvanju prirodne i
kulturne batine u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
objasniti imbenike nacionalnoga i prostornoga identiteta uz potivanje razliitosti u
Hrvatskoj i u Europi.

Uenici e:
objasniti i usporediti drutvene pojave, procese i dogaaje u prolosti i sadanjosti
rabiti razliite izvore informacija s ciljem istraivanja dogaaja u prolosti i sadanjosti
na pojedinim kontinentima u razliitim povijesnim razdobljima
istraivati i objasniti dogaaje i promjene u prolosti i sadanjosti u zaviaju, Hrvatskoj i
svijetu s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga i gospodarskoga stajalita.
Uenici e:
razmotriti i ralaniti teme iz hrvatske povijesti, uoavati slijed povijesnih dogaanja,
usporediti vremenska razdoblja i drutva
prepoznati i vrjednovati utjecaj nacionalnih manjina i europskih naroda na oblikovanje
hrvatskoga drutva i kulture
razmotriti teme iz hrvatske povijesti te uoiti povezanost sa svjetskim dogaanjima
vrjednovati vanost povijesnih dogaaja i pojedinaca za oblikovanje hrvatskoga
drutva.
Uenici e:
uoiti i objasniti povezanost drutvenih, politikih i kulturnih promjena u povijesti
Hrvatske, Europe i svijeta
140
objasniti i procijeniti kakve oblike ivotnih uvjeta na pojedinim kontinentima u razliitim
povijesnim razdobljima sa ivotnim uvjetima u suvremenomu drutvu te raspraviti o
slinostima i razlikama
razmotriti i predstaviti dogaaje i drutvene strukture europske i svjetske povijesti
objasniti vanost poznavanja drugih naroda i drugih kultura radi meukulturne
komunikacije.

Uenici e:
istraujui obiljeja okoline, objasniti osnovna drutveno-geografska obiljeja i prostorni
sustav svoga ivotnoga okolia
objasniti promjene drutvenih struktura i prostornih sustava u zaviaju
objasniti drutveno-geografska obiljeja i organizaciju prostora u Hrvatskoj i u Europi.
Uenici e:
orijentirati se u prostoru i vremenu i koristiti se geografskim i povijesnim kartama
pojedinih kontinenata i Hrvatske te ureajem za navoenje (GPS).

Uenici e:
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava Hrvatskoj, Europi i svijetu
opisati poduzetnike djelatnosti u obitelji, koli, na poslu i zajednici
osnovati i voditi vlastite poduzetnike projekte kao sredstva uenja.
Uenici e:
razjasniti zato je potrebno, u pripremanju i troenju hrane, voditi rauna o cijeni,
zdravlju i ouvanju okolia
objasniti i opisati osnovna prava i odgovornosti potroaa
napraviti proraune za upravljanje osobnim novanim sredstvima i onima svojega
kuanstva, ocjenjivati posljedice upravljanja svojim novanim sredstvima te se
uinkovito baviti mogunostima tednje.
Uenici e:
donositi obrazloene odluke o vlastitomu obrazovanju, profesionalnomu i osobnomu
razvoju
odgovorno se odnositi prema vlastitomu uspjehu u obrazovanju
prepoznati svoje talente i sposobnosti za odreena podruja rada i stvaralatva na
temelju postignuta kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s
razliitim ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici
navesti osnovne imbenike potrebne za pokretanje i odravanje posla.

Uenici e:
opisati ustrojstvo vlasti na nacionalnoj razini
141
prepoznati osnovne razlike izmeu modela demokracije u Republici Hrvatskoj i drugim
zemljama
opisati osnovne ciljeve i ulogu meunarodnih organizacija bitnih za razvoj
demokratskih odnosa i ouvanja mira u svijetu
sudjelujui u razliitim projektima prepoznavanja, istraivanja i rjeavanja malih
drutvenih problema u drutvenoj zajednici, objasniti i djelom pokazati ulogu
odgovorna graanina u drutvu
objasniti prava i obveze graana u demokraciji.
Uenici e:
prepoznati i opisati stereotipe i predrasude rodno-spolnoga identiteta, drutvenih
uloga i odnosa
prepoznati etika naela koja pomau protiv zloupotrebe interneta kojim se ugroava
dostojanstvo i sigurnost ljudi
navesti i procijeniti mjere kojih se treba pridravati u ivotnoj sredini, na putovanju, na
internetu kako ne bi postali rtve trgovanja ljudima i drugih zloupotreba.
Uenici e:
objasniti vanost iskazivanja potovanja prema drugima i razumijevanja njihove vjere,
svjetonazora i vrijednosti te stvarati ozraje dijaloga i snoljivosti
prepoznati i dokazati znaenje vrijednosti te objasniti temeljne vrijednosti hrvatske i
europske kulture
imenovati i objasniti osnovne pojmove o vlastitomu i opemu dobru, savjesti i etikim
vrijednostima
sudjelujui u zajednikim projektima i dogaanjima, pokazati da su razumjeli i usvojili
moralne vrijednosti.

Uenici e:
navesti i objasniti osnovne istine kranske vjere
objasniti utjecaj kranstva na hrvatsko drutvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost
i knjievnost
predstaviti osnovna kranska moralna naela i prosuivati naine kako stvoriti
pravednije, solidarnije i snoljivije drutvo u skladu s kranskim odgovorima na moralna
pitanja
objasniti povezanost evanelja i temeljnih ljudskih vrijednosti kao to su dostojanstvo
ljudske osobe, jednakost, sloboda, ljubav, ljudska prava i slino
objasniti i kritiki prosuditi izriaje kranske vjere o posljednjim stvarima i raspravljati o
njima.
Uenici e:
objasniti vjerovanja svjetskih religija s obzirom na posljednje stvari i sudjelovati u
raspravi o tome
istraujui ivote i uenja vanih osoba iz svjetskih religija, objasniti temeljna vjerovanja
tih religija
objasniti vjerovanja svjetskih religija te istraiti slinosti i razlike izmeu njih i vlastite vjere
142
objasniti razliite tipove obreda i religijskih injenica u svjetskim religijama i objasniti
njihovo znaenje za sljedbenike tih religija
dati primjer i opisati kako su vrijednosti svjetskih religija pridonijele promjeni hrvatskoga i
drugih drutava
objasniti razliitost religijskoga stanja u hrvatskomu drutvu te mjesto religije u
suvremenomu drutvu.
obrazloiti znaenje vrijednosti kao to su potenje, potovanje i solidarnost te utvrditi
kako se te vrijednosti mogu primijeniti u odnosu na odreena etike pitanja i dvojbe
razlono raspravljati o etikim pitanjima i obrazloiti svoja stajalita.
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA U DRUTVENO-HUMANISTIKOMU

PODRUJU
Uenici e:
predstaviti ralambe razmatranih pitanja na razliite naine (odgovori na pitanja,
osmiljeno pisano izraavanje, opisi i objanjenja, grafike metode i dr.)
razlikovati razliite pristupe u tumaenju istih dogaaja i pojava te objasniti razloge
zbog kojih nastaju razliita tumaenja
sustavno pratiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora podataka
povezati drutveno-humanistika, matematika, prirodoslovna i tehniko-tehnoloka
znanja i primijeniti ih u podruju struke.
Uenici e:
sustavno primjenjivati vlastiti nain uinkovita uenja i pokazati spremnost za
cjeloivotno uenje i usavravanje
valjano procijeniti svoje stvarne mogunosti u prepoznavanju i rjeavanju problema i
promiljeno donositi samostalne odluke
razlikovati naine kojima se rjeavaju sukobljavanja i sporovi
zauzeto sudjelovati u djelotvornomu sporazumijevanju u razliitim drutvenim
okolnostima, zauzimanju stajalita, svrhovitomu raspravljanju te preuzimanju
odgovornosti za ostvarivanje zajednikih ciljeva.
Uenici e:
objasniti i prosuditi vlastitu ulogu i odgovornost prema obitelji, koli i drutvenoj zajednici
suraivati u ivotu kole, ue zajednice i drutva te preuzimati odgovornosti za
ostvarivanje zajednikih ciljeva
pokazati odgovornost i poduzetnost za rjeavanje drutvenih pitanja i za sudjelovanje u
drutvenomu ivotu
kritiki procijeniti imbenike koji prijete pravednim i mirotvornim odnosima u iremu
ivotnom okruju.

Uenici e:
osvijestiti i izraziti svoju osobnost u odnosu prema drugim ljudima
primijeniti znanja iz psihologije radi unaprjeivanja osobnoga rasta i razvoja
143
kritiki raspravljati i tumaiti razliita ljudska ponaanja i istraiti razliite vrijednosti i
stavove
primjenjivati znanja o psihikomu razvoju pojedinca za bolje razumijevanje sebe i ljudi
iz svoje okoline te za unaprjeivanje kakvoe svakodnevnoga ivota pojedinca
analizirati i protumaiti mogunost cjeloivotnoga uenja radi osobnoga rasta i
razvoja.
Uenici e:
obrazloiti vanost poznavanja i valjana vrjednovanja nasljea i vlastitoga identiteta
kao hrvatskih, europskih graana i graana svijeta
objasniti osnovne pojmove te istraivake metode sociologije i ostalih drutvenih
znanosti na primjerima suvremenoga drutva
objasniti osnovnu drutvenu strukturu, ustanove, drutvene procese i odnose u
hrvatskomu drutvu
primijeniti steena znanja u analizi hrvatskoga drutva koristei se jednostavnim
istraivakim metodama, argumentiranim raspravama, pisanjem eseja i slino
objasniti procese europskoga integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na
hrvatsko drutvo i utjecaj hrvatskoga drutva na te procese (npr. gospodarstvom,
kulturom, mirnim suivotom).

Uenici e:
procijeniti kako su glavne drutvene promjene u prolosti utjecale na ovjekove
ivotne uvjete i na njegovu svakodnevicu
razmotriti i objasniti razliite povijesne dogaaje i procese te utvrditi uzroke i posljedice
tih dogaaja i promjena
objasniti razvoj drutva, kulture, svijesti ljudi u prolosti i sadanjosti
istraivati i usporediti dogaaje i procese u prolosti, sadanjosti i budunosti u zaviaju,
Hrvatskoj i svijetu s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga i gospodarskoga
stajalita
objasniti kulturoloko, gospodarsko i povijesno odreenje zaviaja i Republike Hrvatske
na pokrajinskomu, europskomu i svjetskomu planu.
Uenici e:
vrjednovati vanost kulturnih, gospodarskih i politikih utjecaja na razvoj hrvatskoga
drutva
ralaniti i razmotriti glavne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke i posljedice
te struje i nositelje promjena u zaviajnoj i hrvatskoj povijesti
opisati i obrazloiti kontekst i vezu hrvatske povijesti s povijeu susjednih naroda te
europskom i svjetskom povijesti
prikazati hrvatski nacionalni kulturni identitet u odnosu na kulturne identitete Europe i
svijeta.
Uenici e:
opisati i kritiki tumaiti glavne povijesne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke
i posljedice
usporediti struje i nositelje promjena u europskoj i svjetskoj povijesti te objasniti
razmatrane promjene, dogaaje i pojave
144
nabrojiti i opisati naine rjeavanja meunarodnih sukoba i ostvarivanja mira
ralaniti i razmotriti prole dogaaje i povezati svjetsku, europsku i hrvatsku povijest
razlikovati i opisati stupnjeve razvoja demokracije.

Uenici e:
istraiti i raspraviti ekoloka pitanja te prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom
na ouvanje okolia, ivota i drutva
opisati i objasniti drutvene strukture u svijetu
objasniti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti
ralaniti i prosuditi pitanje odriva razvoja i pravedne raspodjele prirodnih i steenih
dobara
izraziti spremnost za djelovanje u ouvanju okolia.
Uenici e:
rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u ralambi i tumaenju kartografskih i
grafikih prikaza prostornih struktura i prostornih sustava
objasniti imbenike poloaja/smjetaja i upravljanja prostorom prema konceptu
odriva razvoja.

Uenici e:
opisati temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne smjerove
opisati imbenike, ustrojstvo i naine djelovanja gospodarskoga sustava u Republici
Hrvatskoj te fiskalni, bankarski, monetarni sustav Republike Hrvatske i Europske Unije te
trite kapitala
opisati i objasniti temeljne pojmove poduzetnitva
u suradnji s razvojno-tehnolokim istraivakim centrima, kulturnim, poslovnim, upravnim
i civilnim organizacijama u drutvenoj sredini, Hrvatskoj i Europi pokretati projekte i
procijeniti omoguava li odabrano strukovno podruje kolovanja razvoj njihovih
sposobnosti.
Uenici e:
objasniti meuovisnost razliitih dijelova svijeta i procijeniti utjecaj globalizacije na
proizvoae, potroae i okoli
razlono objasniti i, na vlastitom primjeru, opisati vanost potroake etike i otpornosti
na manipulacije reklamama
objasniti naine kojima se tite njihova potroaka prava, zdravlje, novac i okoli
obrazloiti zato i kako treba tedjeti
objasniti zato je rad temeljna drutvena vrijednost
objasniti zato se, plaanjem proizvoda i usluga, dio sredstava izdvaja za zajednike
drutvene potrebe te protumaiti posljedice utaje poreza.
145
Uenici e:
istraiti i razlono objasniti mogunosti nastavka kolovanja i daljnjega usavravanja
temelju postignutoga kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te
suradnje s razliitim ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi
odgovorno koristiti svoje znanje, sposobnosti i vjetine/umijea u profesionalnomu
napredovanju.

Uenici e:
opisati temeljne pojmove politike i politike sustave
objasniti osnovne koncepte demokracije, primjerice: vlast, privatnost, pravda i
odgovornost te primijeniti znanje u projektima kole i mjesne zajednice
opisati koncept vladavine prava, moi sluiti se zakonima i odredbama Ustava
Republike Hrvatske u rjeavanju drutvenih i gospodarskih pitanja i razvoja demokracije
opisati djelovanje svjetskih organizacija te europskih integracija, posebice ustrojstvo
Europske Unije, njezine glavne ciljeve i vrijednosti te raznolikosti i kulturne identitete u
Europi
procijeniti i iskazati osobne i grupne jakosti te osobne i grupne slabosti
raspraviti, primjerom i ponaanjem pokazati, sastavnice demokratske graanske
kulture (volonterski rad, projekti kole i mjesne zajednice, djelovanje solidarnosti,
karitativni i humanitarni rad i slino)
raspraviti i tumaiti zato je potkupljivost (korupcija) tetna za drutvo
objasniti zato je valjan odnos prema radu, kreativnosti i poduzetnosti bitan za
suvremene demokracije.
Uenici e:
protumaiti ljudska prava, obveze, slobode i jednakopravnost kao osnove za
solidarnost i odgovornost u suvremenim demokratskim drutvima
izraziti svijest o osobnoj i zajednikoj odgovornosti
objasniti koncept manjinskih prava
navesti mogunosti prevladavanja stereotipa i predrasuda koje se veu za rodno-
spolni identitet, drutvene uloge i odnose.
Uenici e:
razlono predstaviti vanost iskazivanja potovanja prema drugim ljudima i
razumijevanja njihove vjere, svjetonazora i vrijednosti
prepoznati i predstaviti religijske i nereligijske svjetonazore koji su civilizacijski i etiki
temelj Europe
objasniti kako razliiti religijski i nereligijski svjetonazori mogu utjecati na promjene u
drutvu
sukladno dobi raspravljati pitanja suvremene civilizacije i predlagati njihova rjeenja
prepoznati i imenovati razliite znanstvene i svakodnevne poglede na stvarnost, na
znanje o toj stvarnosti i na djelovanje u njoj.
146
Uenici e:
predstaviti i prosuivati temelje kranske vjere i kranskoga ivota Crkve i njezinih
vjernika
objasniti utjecaj kranstva na svjetsku, europsku i hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost i
knjievnost
objasniti kako kranske vrijednosti pridonose rasvjetljavanju i rjeavanju nekih pitanja i
izazova suvremenog drutva
oblikovati vlastite odgovore na izazove i mogunosti koje predstavlja suvremena
vjerska i kulturna razliitost na hrvatskoj, europskoj i svjetskoj razini.
Uenici e:
istraujui razliita moralna pitanja, uoiti odgovore svjetskih religija na njih te to
povezati s razvojem vlastitoga vrijednosnoga sustava
istraujui tradicije, obrede i obiaje svjetskih religija, utvrditi mjesto tih religija u
suvremenomu ivotu
opisati i objasniti osnovne simbole, obrede, vjerovanja u svjetskim religijama.
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA U DRUTVENO-HUMANISTIKOMu

PODRUJU
Uenici e:
odabirati, organizirati i primjenjivati raznovrsne bitne podatke te prikazati ralambe
razmatranih pitanja na razliite naine izraavanja (odgovori na pitanja, osmiljeno
pisano izraavanje, opisi i objanjenja, grafike metode i dr.)
razlikovati razliite pristupe u tumaenju istih dogaaja i pojava, objasniti razloge zbog
kojih nastaju razliita tumaenja te vrjednovati ta tumaenja
sustavno pratiti, razluiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora podataka
primjenjivati metode hipotetikog miljenja propitivanjem moguih istina i
provjeravanje posljedica koje iz toga slijede
genetikom ralambom upoznavati povijest razliitih ideja kako bi razumjeli njihov
suvremeni kontekst.
Uenici e:
sustavno primjenjivati vlastiti nain uinkovita uenja i pokazati spremnost za
cjeloivotno uenje i usavravanje
kreativno rabiti usvojeno znanje iz drutveno-humanistikoga podruja, istraivati
drutvene pojave u prolosti i sadanjosti te pritom stvoriti vlastite obrazloene sudove i
ocjene
razlikovati naine kojima se rjeavaju sukobljavanja i upravljati sporovima
zauzeto sudjelovati u djelotvornomu sporazumijevanju u razliitim drutvenim
okolnostima, zauzimanju stajalita, svrhovitomu raspravljanju te preuzimanju
odgovornosti za ostvarivanje zajednikih ciljeva.
147
Uenici e:
objasniti i prosuditi vlastitu ulogu i odgovornost prema obitelji, koli i drutvenoj zajednici
suraivati u ivotu kole, ue zajednice i drutva te preuzimati odgovornosti za
ostvarivanje zajednikih ciljeva
pokazati odgovornost i poduzetnost za rjeavanje drutvenih pitanja i za sudjelovanje u
drutvenom ivotu
kritiki procijeniti imbenike koji prijete pravednim i mirotvornim odnosima u iremu
ivotnomu okruenju.

Uenici e:
opisati i razjasniti temeljne pojmove i koncepte te pristupe, teorije i istraivanja iz
podruja psihologije
primjenjivati znanja o psihikom razvoju pojedinca za bolje razumijevanje sebe i ljudi iz
svoje okoline te za unaprjeivanje kakvoe svakodnevnoga ivota pojedinca
primjenom psiholokih spoznaja kritiki raspravljati i razjasniti razliita ljudska ponaanja i
istraiti razliite vrijednosti i stavove
prepoznati i obrazloiti vlastite sposobnosti, vrijednosti i sklonosti radi izbora prikladna
zanimanja
opisati procese koji ovjeka pokreu na djelovanje, bolje razumijevanje svojega i
tuega ponaanja te obrazloiti vanost intrinzine motivacije.
Uenici e:
obrazloiti vanost poznavanja i valjana vrjednovanja nasljea i vlastitoga identiteta
kao hrvatskih, europskih graana i graana svijeta te obrazloiti znaenje potivanje
nasljea i identiteta drugih
objasniti osnovne teorijske pristupe i pojmove te istraivake metode sociologije i
drutvenih znanosti na primjerima suvremenoga drutva
objasniti osnovnu drutvenu strukturu, ustanove, drutvene procese i odnose u
hrvatskomu drutvu
primijeniti steena znanja u analizi hrvatskog drutva koritenjem jednostavnih
istraivakih metoda, argumentiranim raspravama, pisanjem eseja i sl.
objasniti procese europskoga ujedinjenja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na
hrvatsko drutvo
usporediti i vrjednovati odnose: lokalno globalno, tradicionalno moderno i
postmoderno, veinsko manjinsko, duhovno materijalno, hrvatski identitet
multikulturnost.

Uenici e:
istraiti i objasniti obiljeja odreenih razdoblja i drutava, te uzroke i posljedice
dogaaja i promjena; svoja objanjenja uzroka, posljedica i promjena trebaju smjestiti
u iri kontekst, u razliitim dravama i razliitim razdobljima
objasniti razvoj drutva, kulture, svijesti ljudi u prolosti i sadanjosti
148
usporediti i istraivati dogaaje i procese u prolosti, sadanjosti i budunosti u zaviaju,
Hrvatskoj i svijetu s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga gospodarskoga i
sociolokoga stajalita
razluiti i tumaiti kulturoloko, gospodarsko i povijesno odreenje zaviaja i Republike
Hrvatske na pokrajinskomu, europskomu i svjetskomu planu.
Uenici e:
vrjednovati vanost kulturnih, gospodarskih i politikih utjecaja na razvoj hrvatskoga
drutva
predstaviti i kritiki tumaiti glavne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke i
posljedice, struje i nositelje promjena u zaviajnoj i hrvatskoj povijesti te objasniti
razmatrane pitanja sa stajalita vie ukljuenih strana
opisati i kritiki obrazloiti kontekst i vezu hrvatske povijesti s povijeu susjednih naroda
te europskom i svjetskom povijesti
prikazati hrvatski nacionalni kulturni identitet u odnosu na kulturne identitete Europe i
svijeta
razluiti, predstaviti i objasniti razliita tumaenja prolih i sadanjih dogaaja i
drutvenih pojava i procesa u hrvatskoj povijesti
razlono prosuditi o vrijednostima bitnima za razvoj hrvatskog drutva.
Uenici e:
opisati i kritiki tumaiti glavne prole dogaaje i drutvene strukture, uzroke i
posljedice njihova razvoja te struje i nositelje promjena u europskoj i svjetskoj povijesti
tumaei razmatrane promjene, dogaaje i pojave sa stajalita vie ukljuenih strana
nabrojiti i tumaiti pokuaje rjeavanja meunarodnih sukoba i ostvarivanja mira te
predstaviti vlastiti zakljuak o uinkovitosti tih pokuaja
razluiti prole dogaaje i povezati europsku, svjetsku i hrvatsku povijest
opisati, ralaniti i sueliti razliita tumaenja prolih i sadanjih dogaaja i drutvenih
pojava i procesa te donositi obrazloene prosudbe o njihovoj utemeljenosti
razlikovati i opisati stupnjeve razvoja demokracije
opisati, razluiti i objasniti uzroke razliitih stupnjeva razvoja demokracije.

Uenici e:
istraiti i raspraviti ekoloka pitanja te prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom
na ouvanje okolia, ivota i drutva
istraiti i objasniti drutvene strukture u svijetu
objasniti prostorne sustave primarnih, sekundarnih, tercijarnih i kvartarnih djelatnosti
ralaniti i prosuditi pitanje odriva razvoja i pravedne raspodjele prirodnih i steenih
dobara te izraziti spremnost za djelovanje u ouvanju okolia
rabiti razliite izvore i metode u prikupljanju i tumaenju podataka o drutvenim
strukturama i prostornim procesima te objasniti i grafiki predoiti ishode istraivanja
ralaniti i protumaiti proces modernizacije hrvatskog drutva u kontekstu procesa
europskog integriranja i globalizacijskih procesa te njegov utjecaj na pojedinca
razluiti i kritiki tumaiti suvremene dogaaje u Republici Hrvatskoj, europskom
kontinentu i svijetu, poloaj i ulogu Republike Hrvatske u europskim integracijama i
svjetskim organizacijama
149
prikazati i vrjednovati utjecaj drutveno-ekonomskoga razvoja na pojedinca te
njegove dobre i loe utjecaje na okoli.
Uenici e:
rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u izradi, ralambi i tumaenju
kartografskih i grafikih prikaza prostornih struktura i prostornih sustava
objasniti imbenike poloaja/smjetaja i upravljanja prostorom prema konceptu
odriva razvoja.

Uenici e:
opisati temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne smjerove
opisati imbenike, ustrojstvo i naine djelovanja gospodarskoga sustava u Republici
Hrvatskoj te fiskalni, bankarski, monetarni sustav Republike Hrvatske i Europske Unije i
trite kapitala
opisati i razjasniti temeljne pojmove poduzetnitva
usporeujui gospodarske djelatnosti u razliitim podrujima i regijama, objasniti kako
prirodni okoli utjee na ljudske djelatnosti
u suradnji s razvojno-tehnolokim istraivakim centrima, kulturnim, poslovnim, upravnim
i civilnim organizacijama u drutvenoj sredini, Hrvatskoj i Europi pokretati poduzetnike
projekte.
Uenici e:
istraujui globalizaciju trita, objasniti meuovisnost razliitih dijelova svijeta i
procijeniti utjecaj te globalizacije na dobavljae, potroae i okoli
razlono objasniti i, na vlastitom primjeru, opisati vanost potroake etike i otpornosti
na manipulacije
objasniti naine kojima se tite njihova potroaka prava, zdravlje, novac i okoli
obrazloiti zato i kako treba tedjeti
objasniti zato je rad temeljna drutvena vrijednost
objasniti zato se, plaanjem proizvoda i usluga, dio sredstava izdvaja za zajednike
drutvene potrebe te protumaiti posljedice utaje poreza.
Uenici e:
istraiti i razlono objasniti mogunosti nastavka kolovanja i daljnjega usavravanja
temelju postignuta kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s
razliitim ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi.

Uenici e:
opisati i tumaiti temeljne pojmove politike i politike sustave
objasniti osnovne koncepte demokracije, primjerice: vlast, privatnost, pravda i
odgovornost te primijeniti znanje u projektima kole i mjesne zajednice
opisati koncept vladavine prava te se moi sluiti zakonima i odredbama Ustava
Republike Hrvatske u rjeavanju drutvenih i gospodarskih pitanja i razvoja demokracije
150
objasniti djelovanje svjetskih organizacija te europskih integracija, posebice ustrojstvo
Europske Unije, njezine glavne ciljeve i vrijednosti te raznolikosti i kulturne identitete u
Europi
procijeniti i iskazati osobne i grupne jakosti te osobne i grupne slabosti
raspraviti i tumaiti zato je potkupljivost (korupcija) tetna za drutvo
objasniti zato je valjan odnos prema radu, kreativnosti i poduzetnitvu vaan za
suvremene demokracije
raspraviti te primjerom i ponaanjem pokazati sastavnice demokratske graanske
kulture (volonterski rad, projekti kole i lokalne zajednice, djelovanje solidarnosti,
karitativni i humanitarni rad i slino).
Uenici e:
protumaiti ljudska prava, obveze, slobode i jednakopravnost kao osnove za
solidarnost i odgovornost u suvremenim demokratskim drutvima
opisati i navesti primjere razvoja ljudskih prava s etikoga gledita
objasniti vanost koncepta manjinskih prava
opisati spoznaje o osobnoj i zajednikoj odgovornosti za sudjelovanje u drutvu
navesti mogunosti prevladavanja stereotipa i predrasuda koje se veu za rodno-
spolni identitet, drutvene uloge i odnose.
Uenici e:
navesti i objasniti temeljnu filozofijsku terminologiju i filozofijske discipline
navesti, opisati i usporediti razdoblja povijesti filozofije, filozofijska usmjerenja, kole i
filozofe
odrediti i raspraviti razliita etika i egzistencijalna pitanja i razumjeti njihovu zavisnost o
vremenu i kulturi
prepoznati i predstaviti religijske i nereligijske svjetonazore koji su civilizacijski i etiki
temelj Europe
objasniti kako se razliita i religijska i nereligijska vjerovanja ljudi odnose prema nekim
etikim problemima/dilemama
kritiki objanjavati temeljne egzistencijalne i etike poglede na svijet i
odrediti/izgraivati osobne stavove
razlono raspravljati o krajnjim pitanjima smisla ljudske egzistencije i povijesti svijeta
pomou filozofskih spoznaja razumjeti i obrazloiti posljedice ideja i teorija kao i
posljedice odreenoga izbora
navesti i objasniti kljune logike pojmove
primijeniti osnovne logike postupke u ispitivanju svojstava oblika misli
primijeniti steena znanja iz filozofije u kritikomu promiljanju vlastitoga
svakodnevnoga iskustva i djelovanja
prepoznati i imenovati razliite znanstvene i svakodnevne poglede na stvarnost, na
znanje o toj stvarnosti i na djelovanje u njoj.

Uenici e:
predstaviti i prosuivati temelje kranske vjere i kranskoga ivota Crkve i njezinih
vjernika
151
poznavati i prosuivati temeljna naela kranskoga morala u usporedbi sa
suvremenim etikim dvojbama i objasniti kranske odgovore
protumaiti i prosuditi utjecaj kranstva na svjetsku, europsku i hrvatsku kulturu,
tradiciju, umjetnost i knjievnost
objasniti kako kranske vrijednosti pridonose rasvjetljavanju i rjeavanju nekih pitanja i
izazova suvremenog drutva
oblikovati vlastite odgovore na izazove i mogunosti koje predstavlja suvremena
vjerska i kulturna razliitost na hrvatskoj, europskoj i svjetskoj razini.
Uenici e:
istraujui razliita moralna pitanja, uoiti odgovore svjetskih religija na njih te to
povezati s razvojem vlastitoga vrijednosnoga sustava
istraujui tradicije, obrede i obiaje velikih religija, utvrditi mjesto tih religija u
suvremenomu ivotu
opisati i objasniti osnovne simbole, obrede, vjerovanja u svjetskim religijama
objasniti doprinose vjerovanja i temeljnih vrijednosti svjetskih religija na razvoj Hrvatske
danas i u prolosti
oblikovati vlastite odgovore na izazove i mogunost hrvatske vjerske i kulturne
razliitosti i proiriti to na globalni kontekst.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: Priroda i drutvo, Povijest, Geografija,

Graanski odgoj i obrazovanje, Psihologija, Sociologija, Filozofija, Logika, Vjeronauk; Etika
(alternativni predmet), te moduli: Graanski odgoj i obrazovanje (integrirano u predmete),
Proizvodnja i potronja (integrirano u predmete), Profesionalno usmjeravanje i cjeloivotno
uenje (integrirano u predmete), Graanin i poduzetnitvo (integrirano u predmete),
Primijenjena psihologija (integrirano u predmete)
6. Umjetniko podruje
OPIS PODRUJA
Svrha je umjetnikoga podruja osposobiti uenike za razumijevanje umjetnosti i za aktivan
odgovor na umjetnosti svojim sudjelovanjem, zatim za uenje razliitih umjetnikih sadraja i
razumijevanje sebe i svijeta pomou umjetnikih djela i medija te za izraavanje osjeaja,
iskustava, ideja i stavova umjetnikim aktivnostima i stvaralatvom.
Umjetniko odgojno-obrazovno podruje ine Vizualne umjetnosti i dizajn, Glazbena kultura
i umjetnost, Filmska i medijska kultura i umjetnost, Dramska kultura i umjetnost te Umjetnost
pokreta i plesa.
Umjetnosti doprinose osobnomu doivljaju i razumijevanju svijeta, oblikuju uvjerenja, stavove
i svjetonazore, pokreu osjeajnost, pojaavaju ranija iskustva, razvijaju kritiku svijest i
omoguuju viziju drugaijega svijeta.
Umjetnostima se potie propitivanje, istraivanje, proiavanje, povezivanje i izraavanje
ideja, osjeaja i iskustava u likovnomu djelu ili uratku, glazbi, filmskomu i medijskomu
stvaralatvu, govornomu i izriaju, gesti, pokretu i plesu.
Izraavanje putem kreativnog procesa pridonosi djetetovu cjelovitu razvoju: viestrukoj
inteligenciji, kreativnomu i simbolikomu miljenju, izraajnim i praktinim oblikovnim
sposobnostima te osobnosti. Takoer potie samopouzdanje, ustrajnost, samodisciplinu,
spontanost i elju za slobodnim istraivanjem, razvija pozornost, koncentraciju, osjetljivost za
mjeru i ciklinost te pospjeuje sposobnost samoizraavanja i kritikoga miljenja.
Umjetnika djela i stvaralake aktivnosti doprinose oblikovanju identiteta uenik, jaanju
njihova integriteta i samopotovanja te stvaranju kulturne i ekoloke svijesti. Odgoj i
obrazovanje za umjetnost i pomou umjetnosti stvara kreativne pojedince koji aktivno
sudjeluju u oblikovanju kulture svoje neposredne i ire okoline.
152
Umjetnosti u odgoju i obrazovanju doprinose umnomu, osjetilnomu, osjeajnomu,
drutvenomu, tjelesnomu, duhovnomu i kreativnomu razvoju uenik, omoguuju
povezivanje uenikih individualnih znanja, spoznaja i iskustava s drugim odgojno-
obrazovnim podrujima te njihovo integriranje u ire drutvene i kulturne vrijednosne sustave
i svjetonazore.
Uenjem pomou umjetnosti, upoznavanjem i koritenjem razliitih izvora podataka,
umjetnikih jezika, tehnolokih postupaka, naina izraavanja i komunikacijskih tehnologija,
stvaranjem vlastitih umjetnikih ostvaraja, sudjelovanjem u umjetnikim aktivnostima,
odgovorom na umjetnika djela i stvaralatvo te na umjetnike ostvaraje drugih uenika,
uenike se osposobljava za istraivanje razliitih komunikacijskih putova prema drugim
sadrajima, ljudima i kulturama.
Odgoj pomou umjetnosti i za umjetnost bitno pridonosi oblikovanju osobnih te drutvenih i
kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnoga i drutvenoga, nacionalnoga i
europskoga kulturnoga identiteta te stjecanju univerzalnih humanistikih vrjednota,
potivanju razlika meu ljudima i kulturama, razvijanju empatije, suradnje, solidarnosti te
osobne, drutvene i kulturne odgovornosti.
Umjetniko podruje senzibilizira uenike za kulturu i kulturna dogaanja u iroj drutvenoj
zajednici, za razumijevanje i ouvanje kulturne batine, kako one koju ine autorska
umjetnika djela tako i one koju ine oblici tradicijske kulture i umjetnosti, za odgovoran
odnos prema prirodi i njezinim bogatstvima te za kreativnost u svakodnevnomu ivotu. Ono
je u meupovezanosti s ostalim odgojno-obrazovnim podrujima, a steena znanja i
vjetine te ovladavanje jezicima umjetnosti osposobljavaju uenike za uinkovitu
svakodnevnu javnu, poslovnu i privatnu komunikaciju, za cjeloivotno uenje i za uspjeno
sudjelovanje na tritu rada.
Umjetniko odgojno-obrazovno podruje podijeljeno je u est polja. Pet polja odnose se na
zasebne vrste umjetnikoga izraza i uenikoga stvaralatva, dok je prvo polje sjedinjujue i
odnosi se na zajednike, sukladne i nadopunjujue odgojno-obrazovne djelatnosti u poljima
obuhvaenima ovim odgojno-obrazovnim podrujem. Sukladno opim postignuima
navedenima u prvomu polju te opim ciljevima odgojno-obrazovnoga podruja uenika
se postignua u svim drugim poljima dalje razrauju prema posebnostima umjetnikoga
izraza na koji se odnose.

Uenici e:
razviti zanimanje, estetsko iskustvo i osjetljivost te kritinost za vizualnu, glazbenu,
filmsku, medijsku, govornu, dramsku i plesnu umjetnost i izraavanje
usvojiti temeljna znanja i pozitivan odnos prema hrvatskoj kulturi i kulturama drugih
naroda, prema kulturnoj i prirodnoj batini te univerzalnim humanistikim
vrijednostima
upoznati i vrjednovati umjetnika djela razliitih stilskih razdoblja
uoiti zakonitost razvoja umjetnikoga izraza u meupovezanosti s razvojem
povijesnoga slijeda, filozofske misli i znanosti
stei osnove pismenosti u svim umjetnikim podrujima
razviti komunikacijske vjetine putem umjetnikoga izraza
izraziti i oblikovati ideje, osjeaje, doivljaje i iskustva u svim umjetnikim podrujima i
oblicima te pritom osjetiti zadovoljstvo stvaranja
upoznati, rabiti i vrjednovati razliite izvore podataka, medije, tehnoloke postupke i
naine izraavanja za oblikovanje i predstavljanje umjetnikih iskaza
istraivati razliite materijale, sredstva i sadraje umjetnikoga izraza
stei razumijevanje i osobnu odgovornost za stvaralaki proces te moi kritiki
procijeniti vlastiti izraz i iskaz drugih
razviti samopotovanje, samopouzdanje i svijest o vlastitim sposobnostima te
mogunostima njihova razvoja stvaralakim aktivnostima
153
razviti opaanje pomou vie osjetila, koncentraciju, sklonosti, radoznalost,
spontanost, samostalnost i drutvene vjetine te, na temelju toga, razvijati
individualnost i samosvojnost i elju za cjeloivotnim uenjem
razviti praktino-radne vjetine i kulturu rada samostalnim i skupnima oblicima
umjetnikih aktivnosti i uenikoga stvaralatva, to e moi primijeniti u
svakodnevnomu ivotu
razviti suradnike odnose i empatiju u zajednikim aktivnostima i stvaralakomu radu
s vrnjacima, naroito onima s posebnim potrebama
razviti pozitivan stav i skrb za estetiku i kulturu ivotne okoline te aktivno sudjelovati u
kulturnomu ivotu zajednice.
Prvi ciklus
I. AKTIVNO OPAANJE I RAZUMIJEVANJE SVIJETA UMJETNOSTI I SUDJELOVANJE U

UMJETNIKOMU ODGOJU I STVARALATVU
1. Opaanje i doivljavanje umjetnikog stvaralatva i aktivnosti te estetskih vrijednosti
(percepcija i recepcija)
Uenici e:
aktivnom panjom i svim osjetilima pratiti umjetniko stvaralatvo i aktivnosti te
primati njihove poruke
uoiti, prepoznati i opisati osnovne sastavnice umjetnikoga izraza i estetske
vrijednosti u djeci primjerenim umjetnikim aktivnostima i oblicima stvaralatva te u
neposrednu okruju
jednostavnim rijeima opisati svoj doivljaj umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti.
2. Sudjelovanje u umjetnikom stvaralatvu i aktivnostima (stvaranju ili produkciji te
izvoenju ili reprodukciji)
Uenici e:
izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove i uvjerenja primjerenim umjetnikim
aktivnostima
prepoznati jednostavne sastavnice i postupke stvaralakoga oblikovanja
(ponavljanje i kontrast)
samostalno ili u skupini oblikovati jednostavne stvaralake zadatke
osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u umjetnikim aktivnostima i
stvaralatvu.
3. Komunikacija, socijalizacija i suradnja umjetnou, dizajnom i medijima
Uenici e:
stei sigurnost i osjetiti odgovornost u zajednikim umjetnikim aktivnostima i
stvaralakomu radu te u samostalnim i skupnim javnim izvedbama, nastupima i
izlobama
iskazati pozitivan odnos prema umjetnikim aktivnostima i stvaralatvu te izvedbama
i ostvarenjima drugih uenika
prihvatiti i razviti empatiju i suradniki odnos sa svim vrnjacima, naroito onima s
posebnim potrebama
povezivati osobnu umjetniku aktivnost i stvaralatvo s vlastitim ivotnim iskustvima i
ivotnim iskustvima drugih.
154
4. Razumijevanje i vrjednovanje umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti
Uenici e:
vlastitim rijeima izrei svia li im se ili ne svia kakvo umjetniko ostvarenje ili
aktivnost te objasniti svoj odgovor
iskazati pozitivan odnos prema umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima.
II. VIZUALNE UMJETNOSTI I DIZAJN
Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata i kompozicijskih odnosa
Uenici e:
aktivnom panjom i, po mogunosti, svim osjetilima doivljavati i otkrivati vizualno-
umjetnika djela i oblike vizualnoga stvaralatva te primati njihove poruke
uoiti, prepoznati i razlikovati osnovne vizualne elemente i njihovu promjenjivost u
umjetnikomu izrazu u uenicima primjerenim umjetnikim djelima, oblicima svojega
stvaralatva i u prirodnomu i nainjenu okruju
jednostavnim izrazima i rijeima opisati svoj doivljaj i sadraj umjetnikoga djela i
stvaralatva.
Razvijanje vjetina i ovladavanje likovnim tehnikama
Uenici e:
rukama iskazati fine motorike vjetine izvoenjem sloenih pokreta pri oblikovanju
dvodimenzijskih i trodimenzijskih likovnih radova i dizajnerskih zadataka
promatrati i, na temelju osobnih izraajnih iskustava, imenovati likovne tehnike
s osjeajem sigurnosti primjenjivati temeljne vjetine za samostalan rad u likovnim
dvodimenzijskim i trodimenzijskim tehnikama
individualno ili u skupini, primjenjivati jednostavne elemente znanja, vjetine i
postupke vizualno-stvaralakoga oblikovanja
osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u vizualnim aktivnostima i stvaralatvu.
3. Stvaranje i izraavanje vizualnim jezikom
Uenici e:
aktivno promatrati, i s osjeajem sigurnosti sudjelovati u likovnomu stvaralatvu te
primijeniti vizualne elemente u svom izraaju
objedinjeno rabiti razliite sastavnice likovno-vizualnoga izraza (toka, crta, boja,
ploha, povrina, masa/volumen) i njihovu promjenjivost veliine, smjetaja, smjera,
broja i gustoe dvodimenzijskom i trodimenzijskom prostoru
razlikovati osnovna podruja i vrste likovnoga stvaralatva dvodimenzijsko i
trodimenzijsko oblikovanje, crtanje, slikanje, osnove grafike) te sastavnice likovnih
ostvarenja (kontrast, ritam)
prepoznati sastavnice likovno-vizualnoga stvaralatva u razliitim vizualno-
umjetnikim medijima (crte, slika, grafika, skulptura, arhitektura, video, film,
fotografija)
iskazati stvaralake sposobnosti za rjeavanje jednostavna likovnoga problema i
sposobnosti donoenja odluka primjenom planiranja, razrade i vrjednovanja u
ostvarenju zadataka
osjetiti radost i zadovoljstvo vizualnoga izraavanja i sudjelovanja u likovno-vizualnim
aktivnostima.
4. Promiljanje likovnih umjetnosti i dizajna i vrjednovanje uenikih likovnih radova
Uenici e:
jednostavnim rijeima izrei zbog ega im svia ili ne svia odreeno vizualno-
umjetniko djelo, zbog ega im se neki nain ostvarenja ini neobinim, raduje li ih
to ili ne raduje te koji bi rad izloili na velikoj izlobi
155
iskazati pozitivan stav o umjetnosti i kulturnoj batini.
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnim umjetnostima, dizajnom i likovnim stvaralatvom
Uenici e:
izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove i uvjerenja primjerenim vizualnim oblicima i
postupcima
stei sigurnost i osjetiti odgovornost u zajednikim likovno-vizualnim aktivnostima i
stvaralakomu radu te u izlobama djejih radova
iskazati pozitivan stav o vizualnomu stvaralatvu te stvaralatvu u ostvarenjima drugih
uenika
opisati svoj doivljaj odabranih djela vizualne umjetnosti i dizajna
prihvatiti i razviti suosjeanje i suradniki odnos prema vrnjacima s posebnim
potrebama
povezivati vlastita vizualna ostvarenja s vlastitim ivotnim iskustvima i ivotnim
iskustvima drugih.
III. GLAZBENA KULTURA I UMJETNOST

1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje glazbene umjetnosti i stvaralatva (percepcija i
recepcija)
Uenici e:
promatrati, uoiti i razlikovati umjetniki lijepo i vrijedno u prirodnom okruju i
glazbenomu djelu te postupno proirivati opseg opaajnoga perceptivnoga iskustva
izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove na sinkretski i cjelovit nain raznovrsnim
umjetnikim oblicima i postupcima
pokazati koncentraciju i pamenje (memoriju) tijekom opaanja
opisati vlastiti doivljaj glazbenoga djela
usvojiti temeljne pretpostavke i mjerila za razvoj pozitivnog stava o glazbenoj
umjetnosti.
2. Ovladavanje sastavnicama glazbene umjetnosti i stvaralatva
Uenici e:
razlikovati osnovne sastavnice glazbenoga izraza (glasno-tiho, brzo-sporo, duboko-
visoko, vokalno-instrumentalno)
uoiti glazbene cjeline koje se ponavljaju i koje se suprotstavljaju
zapaziti i iskazati jednostavne metro-ritamske obrasce
pjevanjem i sviranjem upoznati specifinosti glazbenoga jezika i pisma
upoznati glazbala po zvuku i izgledu.
3. Sudjelovanje u glazbenim aktivnostima te izraavanje glazbenom umjetnou i
stvaralatvom
Uenici e:
izraavati se kreativno putem to vie osjetila (vokalno, sluno, motoriki, vizualno,
digitalno)
izraziti svoje ideje, osjeaje i doivljaje glazbenom aktivnou
samostalno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke
upoznati osnove glazbene pismenosti
pokazati zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima i
stvaralatvu
glazbenim aktivnostima jaati samopotovanje i vjebati samokontrolu.
156
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenim doivljajem i izrazom
Uenici e:
suraivati s drugima, pogotovo s uenicima s posebnim potrebama i potekoama
u razvoju
uiti dijeliti odgovornost i vjebati ustrajnost pri glazbenim aktivnostima
izraziti pripadnost, zajednitvo, suivot i snoljivost glazbenim aktivnostima.
5. Razumijevanje i vrjednovanje glazbene umjetnosti i stvaralatva
Uenici e:
opisati vlastiti doivljaj glazbenoga djela i usporediti ga s drugima
razlikovati i vrjednovati umjetniki lijepo i vrijedno glazbeno izraavanje
iskazati samokritinost prema vlastitomu glazbenomu stvaralatvu, jednako u
stvaranju i izvoenju
usavravati sposobnosti afirmativnog izraavanja i stvaralake kritike pri vrjednovanju
vlastitih ostvarenja i ostvarenja drugih.
IV. FILMSKA I MEDIJSKA KULTURA I UMJETNOST

1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje filmskih i medijskih elemenata i stvaralatva
Uenici e:
aktivnom panjom pratiti filmska ostvarenja i medijske aktivnosti te primati njihove
poruke
jednostavno opisati vlastiti doivljaj i sadraj filmskih ostvarenja i medijskih aktivnosti
prepoznati osnovne estetske i etike vrijednosti u filmskim ostvarenjima i medijskim
aktivnostima.
2. Ovladavanje elementima filmskoga jezika i medijskih aktivnosti
Uenici e:
razlikovati film od drugih medija
imenovati osnovne filmske rodove i vrste
razlikovati osnovne oblike filmskoga pripovijedanja i dokumentaristikih postupaka.
3. Sudjelovanje u medijskim aktivnostima i filmskomu stvaralatvu
Uenici e:
s osjeajem sigurnosti sudjelovati u medijskim aktivnostima i stvaralatvu
istraivati teme i probleme stvarnoga ivota medijskim aktivnostima i stvaralatvom
osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u medijskim aktivnostima i
stvaralatvu.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim djelatnostima i stvaralatvom
Uenici e:
stei sigurnost u zajednikomu radu te samostalnomu i skupnomu javnomu
prikazivanju
prepoznati pozitivne i negativne vidove komunikacije medijskim aktivnostima
stvaralatvom
prihvatiti i razviti suosjeajnost i suradniki odnos s vrnjacima, naroito onima s
posebnim potrebama
povezivati vlastite medijske aktivnosti i stvaralatvo s iskustvima svakodnevnoga
ivota
157
usvojiti osnovna pravila ponaanja neophodna za praenje i sudjelovanje u
medijskim aktivnostima i stvaralatvu.
5. Razumijevanje i vrjednovanje filmskoga stvaralatva i medijskih aktivnosti
Uenici e:
primjerenim rijeima izrei zbog ega im se svia ili ne svia kakvo filmsko ostvarenje
ili medijska aktivnost
iskazati pozitivan odnos prema filmskomu stvaralatvu i medijskim im aktivnostima.
V. DRAMSKA KULTURA I UMJETNOST

1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje dramske aktivnosti i stvaralatva
Uenici e:
aktivnom panjom pratiti dramske i kazaline aktivnosti i ostvarenja te primati njihove
poruke
jednostavno opisati vlastiti doivljaj i sadraj dramskih i kazalinih aktivnosti i ostvarenja
prepoznati osnovne estetske i etike vrijednosti u dramskim i kazalinim aktivnostima i
ostvarenjima.
2. Sudjelovanje u dramskoj aktivnosti i stvaralatvu
Uenici e:
s osjeajem sigurnosti sudjelovati u dramskoj aktivnosti i stvaralatvu
izraziti svoje osjeaje, stavove i uvjerenja proigravanjem zamiljenih dramskih
situacija, dogaaja i likova
istraivati teme i probleme stvarnoga ivota na siguran nain, uivljavanjem u
situacije i likove zamiljenoga dramskoga svijeta
osjetiti radost i izraziti zadovoljstvo i zajednikom dramskom igrom.
3. Ovladavanje sastavnicama dramske aktivnosti i stvaralatva
Uenici e:
prepoznati i prihvatiti fikcijsku prirodu dramske aktivnosti i stvaralatva
aktivno i s osjeajem sigurnosti sudjelovati u dramskoj aktivnosti i stvaralatvu
objedinjeno rabiti razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i mimika,
kretanje u prostoru i slino)
razlikovati osnovne oblike dramske aktivnosti (dramski oblik nastave, pokus, izvedba,
predstava) i sastavnice dramskih ostvarenja (pria, radnja, prizori, likovi)
prepoznati osnovne sastavnice dramskoga stvaralatva u razliitim medijima
(kazalitu, filmu, knjievnosti i slino).
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja dramskom aktivnou i stvaralatvom
Uenici e:
stei sigurnost u zajednikomu radu te samostalnomu i skupnomu javnomu nastupu i
izvoenju
prepoznati pozitivne i negativne vidove osjeajnosti u meuljudskim odnosima
usvojiti pozitivan odnos prema dramskoj aktivnosti i stvaralatvu drugih uenika
prihvatiti i razviti suosjeajnost i suradniki odnos s vrnjacima, naroito onima s
posebnim potrebama
povezivati vlastitu dramsku aktivnost i stvaralatvo s iskustvima svakodnevnoga ivota
usvojiti osnovna pravila ponaanja neophodna za praenje i sudjelovanje u
dramskim i kazalinim aktivnostima i ostvarenjima.
158
5. Razumijevanje i vrjednovanje dramske aktivnosti i stvaralatva
Uenici e:
jednostavnim rijeima izrei zbog ega im se svia ili ne svia kakva dramska ili
kazalina aktivnost ili ostvarenje
iskazati pozitivan odnos prema dramskim i kazalinim aktivnostima i stvaralatvu.
VI. UMJETNOST POKRETA I PLESA

1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje plesne umjetnosti i stvaralatva
Uenici e:
aktivno pratiti plesno ostvarenje
zapaati ponavljanja i kontraste s obzirom na prostor, vrijeme, jainu i tok pokreta
znati opisati jednostavnim rijeima svoj doivljaj izvedenoga plesnoga ostvarenja
opaati razliitosti u vrstama plesnoga izraza
pokazati pozitivan stav o umjetnosti pokreta i plesa i plesnomu stvaralatvu.
2. Ovladavanje sastavnicama i strukturom pokreta i plesa
Uenici e:
razlikovati u kraemu plesnomu ostvarenju osnovne sastavnice plesnoga izraza
prepoznati i primijeniti osnovne zakonitosti kretanja prostorom u kraim plesnim
sekvencama
prepoznati i primijeniti osnovne elemente izraajnosti pokreta
prepoznati i iskazati pokretom jednostavne metro-ritamske obrasce
pokazati kinestetski senzibilitet te vjetinu i tehniku tijela kao sredstva umjetnikoga
plesnoga izraza na razini pravilne postave tijela, jednostavnih oblika ravnotee i
prijelaza poloaja
povezati elemente u fraze pokreta.
3. Izraavanje stvaranjem i izvoenjem plesne umjetnosti
Uenici e:
istraivati i prenositi pokretom svoje ideje, osjeaje i doivljaje
improvizirati pokretom rabei iroki spektar poticaja
odabrati i svrsishodno upotrijebiti osnovne elemente prostora, izraajnosti pokreta,
ritma i funkcionalne tjelesne tehnike pri improviziranju i oblikovanju fraze pokreta
upotrijebiti ponavljanje i kontrast kao osnovne elemente koreografskoga procesa u
vlastitim plesnim ostvarenjima
samostalno oblikovati odreenu zamisao u pokretu
osjetiti zadovoljstvo pri samostalnomu i skupnomu oblikovanju plesne cjeline
biti motivirani za stvaranje, uvjebavanje i izvedbu krae plesne cjeline.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja plesnom umjetnou
Uenici e:
izraziti i prenijeti svoje zamisli i osjeaje drugima tijekom stvaranja plesne cjeline
suraivati i prilagoditi se drugima tijekom stvaranja plesne cjeline te pruiti podrku
vrnjacima s posebnim potrebama
pokretom komunicirati s partnerom
pratiti s potovanjem i zanimanjem plesna ostvarenja i izvedbe drugih uenika.
159
5. Razumijevanje i vrjednovanje plesnoga izraza
Uenici e:
pokazati pozitivan stav za estetske i etike vrijednosti plesnoga izraza na odabranim
djelima iz plesne umjetnosti
iskazati pozitivan stav pri vrjednovanju svojih i tuih plesnih ostvarenja
iskazati pozitivan stav o svojemu i tuemu tijelu kao sredstvu plesnoga izraza
prepoznati plesne umjetnike i njihovu umjetnost u svojemu okruju.
Drugi ciklus

1. Opaanje i doivljavanje umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti te estetskih vrijednosti
Uenici e:
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u primjerenim
umjetnikim djelima, u svojemu stvaralatvu, u stvaralatvu drugih te u svojemu
okruju
povezivati novo iskustvo s ve steenim znanjem i doivljenim iskustvima u umjetnosti i
izvan nje
usvojiti pozitivan odnos prema umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima, prema
vlastitom stvaralatvu i stvaralatvu drugih uenika
znati opisati svoj doivljaj umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti.
Uenici e:
izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove i uvjerenja na sinkretski i cjelovit nain
primjerenim umjetnikim oblicima i postupcima
ovladati osnovnim sastavnicama umjetnikoga izraza kojim se bave
primijeniti steene sposobnosti, znanja i vjetine kao uvjet stvaralakoga izraavanja
samostalno ili u skupini oblikovati jednostavne stvaralake cjeline namijenjene
javnom izlaganju ili izvoenju
osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost samostalnoga i zajednikoga umjetnikoga
stvaranja.
Uenici e:
suraivati s drugima te dijeliti i prihvaati odgovornost za zajedniko stvaranje,
izvoenje i izlaganje
razviti suradnike odnose u skupini te s onima s kojima zajedniki stvaraju ili kojima
predstavljaju i izlau svoje stvaralatvo
njegovati suosjeajnost i suradniki odnos sa svim vrnjacima, a naroito s onima s
posebnim potrebama i potekoama u razvoju
biti spremni pokazati drugima svoje vlastito umjetniko stvaralatvo, doivljaj i iskustvo.
Uenici e:
objasniti, u usmenomu ili pisanomu obliku, zato im se neko umjetniko ostvarenje
svia ili ne svia
160
izraziti, usmeno ili pisano, osobno miljenje o umjetnikim ostvarenjima koje su doivjeli
ili su sudjelovali u njihovu oblikovanju
povezivati spoznaje steene osobnim iskustvom u umjetnikim aktivnostima i
stvaralatvu s drugim odgojno-obrazovnim podrujima
povezivati spoznaje steene osobnim iskustvom sudjelovanja u umjetnikim
aktivnostima i stvaralatvu sa stvarnim vlastitim ivotnim iskustvima i iskustvima drugih
usvojiti pozitivan kritiki odnos prema umjetnikom stvaralatvu u razliitim medijima
njegovati pozitivan odnos prema umjetnikoj i tradicijskoj batini
usvojiti pozitivan kritiki odnos prema umjetnikim ostvarenjima i nasljeu hrvatske
kulture i kultura drugih naroda i zajednica.

1. Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata i kompozicijskih odnosa
Uenici e:
prepoznati, razlikovati, imenovati i usporediti pojedine likovne elemente i osnovne
kompozicijske odnose u dvodimenzijskom i trodimenzijskom likovno-umjetnikomu
djelu, djejemu likovnom radu i svojemu okruju
na temelju promatranja i sjeanja, jednostavnim rijeima opisati osnovna likovna
svojstva likovno-umjetnikoga djela, svojega likovnoga rada i rada drugih uenika te
sukladna vizualna obiljeja predmeta i prirodnih oblika u svojemu okruju
odgovoriti estetskim doivljajem na vizualni poticaj likovnoga djela i oblika iz od
prirodnoga i nainjenoga okruja
prepoznati odreene estetske vrijednosti u promatranomu dijelu likovno-
umjetnikoga djela, likovnoga ostvaraja i okruja
rijeima iskazati svoj estetski doivljaj odreenoga dijela likovno-umjetnikog djela.
2. Razvijanje vjetina i ovladavanje likovnim tehnikama
Uenici e:
iskazati fine motorike vjetine ruku izvoenjem sloenih pokreta pri oblikovanju
dvodimenzijskih i trodimenzijskih likovnih radova i zadataka iz dizajna
u rjeavanju likovnog problema, zadatka iz dizajna te slobodnim izraavanjem na
odgovarajuoj razini primijeniti vjetine i tehnike za rad u planiranim dvodimenzijskim i
trodimenzijskim likovnim tehnikama
s osjeajem sigurnosti primjenjivati vjetine za samostalan rad u pojedinim likovnim
tehnikama u dvodimenzijskom i trodimenzijskom podruja rada
oponaati, prilagoditi i primijeniti odreene temeljne vjetine tradicijske umjetnosti u
jednostavnim zadatcima iz dizajna
stei korisne vjetine i praktina znanja za cjeloivotnu primjenu.
Uenici e:
uporabom zadanih likovnih elemenata i primjenom odgovarajuih vjetina i likovnih
tehnika izraziti svoje osjeaje, iskustva, ideje/zamisli i stavove u dvodimenzijskom i
trodimenzijskom podruju vizualnih umjetnosti i dizajna
u svojemu likovnom izraavanju vizualnim jezikom primijeniti, povezati i kombinirati
usvojena znanja o naelima vizualnih umjetnosti i dizajna
iskazati stvaralake sposobnosti za rjeavanje umjereno sloena likovnoga problema i
sposobnosti donoenja odluka te ih primijeniti u oblikovanju likovnoga rada ili
realizaciji zadatka iz dizajna
pri likovnom istraivanju i oblikovanju u dvodimenzijskim i trodimenzijskim tehnikama,
iskusiti zadovoljstvo stvaranja i osnaiti samosvijest, samopouzdanje i samostalnost
161
pri rjeavanja likovnoga problema vjebati i pokazati potrebnu koncentraciju,
usmjereno likovno opaanje i likovno pamenje
u rjeavanju likovnoga problema i likovnom izraavanju iskazati upornost i dosljednost
u radu
uza struno vodstvo obnoviti dio procesa stvaranja (rekonstrukcije) karakteristinoga
umjetnikog djela.
Uenici e:
primijeniti odgovarajui likovni, odnosno vizualni jezik (traenim rjenikom i
pojmovima) u itanju umjetnikoga djela, odnosno odreenoga likovnoga
elementa ili odnosa iz podruja slikarstva, skulpture, arhitekture i dizajna
pokazati i rijeima iskazati zanimanje i potovanje prema vrijednostima hrvatske
kulture i kulture drugih naroda, ukljuujui muzejske ustanove i galerije
prepoznati odreene estetske vrijednosti u likovno-umjetnikomu djelu, likovnom
ostvaraju i okruju
u svojemu likovnomu radu izraziti brigu za radno okruje i iru okolicu, urbanu i
prirodnu
djelomino samostalno primjenjivati kriterije vrednovanja pri vrjednovanju vlastitih
likovnih radova i radova drugih uenika
pri vrjednovanju likovnih radova iskazati samokritinost prema vlastitomu radu te
afirmativno izraavanje i konstruktivnu kritiku likovnih ostvarenja drugih uenika.
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnim umjetnou, dizajnom i likovnim stvaralatvom
Uenici e:
izraziti svoje osjeaje, iskustva, ideje/zamisli i stavove te ih podijeliti s drugima, sluei
se zadanim likovnim elementima
komunicirati vizualnim elementima izraza: oblikovati svoju vizualnu poruku i razumjeti
osnovnu vizualnu poruku drugih poiljatelja
u manjemu opsegu, izraavati i multimedijski razvijati odreenu ideju, ukljuujui
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju
suraivati s drugima te dijeliti i preuzimati odgovornost tijekom samostalnoga
izraavanja ili stvaranja u skupini, u skupnomu radu
predstaviti zajednikom izlobom u uionici i prostorijama kole svoj likovni rad i
objasniti ga jednostavnim izrazima i rijeima
izraziti zadovoljstvo zbog sudjelovanja u likovnim aktivnostima, svojega likovnoga
rada i rada drugih
upoznavanjem djela vizualnih umjetnosti i dizajna, ukljuujui tradicijsku umjetnost,
hrvatsku i drugih naroda, osnaiti pripadnost hrvatskoj kulturi i razvijati snoljivost
prema drugim kulturama i tradicijama.

recepcija)
Uenici e:
izraziti i opisati svoje osjeaje, doivljaje, misli i stavove nakon susreta s glazbenim
djelom
sluati glazbena umjetnika djela te istraivati i usporeivati razliite ideje i koncepte
u glazbenoj umjetnosti
pokazati (demonstrirati) koncentraciju i pamenje (memoriju) u opaanju i analizi
glazbenoga djela
razlikovati i prihvaati osobni doivljaj razliitih vrsta glazbe.
162
Uenici e:
razlikovati i prepoznati osnovne sastavnice glazbenoga izraza i povezivati ih u cjelinu
usporediti, razlikovati i opisati glazbene cjeline koje se ponavljaju i koje su oprene
(kontrastiraju)
prepoznati i imenovati razliite vrste glazbe (tradicijska, popularna i klasina)
zapaziti i iskazati zadane ritamske i melodijske obrasce
pjevanjem razviti intonativne sposobnosti
prepoznati i imenovati glazbala po zvuku i izgledu.
stvaralatvom
Uenici e:
svladati potrebne vjetine kao preduvjet kreativnoga izraavanja razliitim osjetilnim
nainima (opaajno, sluno, motoriki, digitalno)
primjenjivati znanja o sastavnicama glazbene umjetnosti i stvaralatva integracijom
tehnikih i praktinih vjetina
izraziti svoje ideje, misli i osjeaje jednostavnim ritamskim i melodijskim
improvizacijama
samostalno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke te osjetiti zadovoljstvo i
izraziti radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima i stvaralatvu
prepoznati, usporediti i isprobati razliite tehnike i postupke rada prilikom
prouavanja glazbenih djela ili tijekom njihova stvaranja i izvoenja
jaati samopotovanje raznovrsnim glazbenim aktivnostima.
Uenici e:
prepoznati razliite uloge glazbe i procijeniti njihov znaaj utjecaj u svakodnevnomu
ivotnom iskustvu te u iremu ivotnomu okruju
multimedijski izraavati i razvijati odreenu ideju, ukljuujui informacijsko-
komunikacijsku tehnologiju
suraivati s drugima, naroito s vrnjacima s posebnim potrebama
uiti dijeliti odgovornost pri zajednikom izvoenju i stvaranju
prenijeti i podijeliti umjetniki doivljaj i iskustvo s drugima
upoznati i potivati vlastitu tradiciju i kulturu te ih istraivati i usporediti s tradicijama i
kulturama drugih naroda.
Uenici e:
opisati doivljaj i osobni stav nakon susreta s glazbenim djelima uivo ili sa snimke, iz
knjiga ili uporabom (informacijsko-komunikacijske) tehnologije
opisati, kritiki analizirati i vrjednovati izraajne vrijednosti umjetnikoga djela,
sukladno svojoj dobi
usavravati vlastiti glazbeni izraz te potivati posebnosti individualnoga razvoja ostalih
iskazati samokritinost u vlastitomu glazbenom stvaralatvu jednako u stvaranju
(produkciji) izvoenju (reprodukciji)
usavravati sposobnosti poticajnoga izraavanja i kritikog stava pri vrjednovanju
vlastitih i drugih umjetnikih nastojanja i ostvarenja.
163
Uenici e:
prepoznavati i usporeivati glavna obiljeja i sastavnice umjetnikih filmskih
ostvarenja te osnovne naine na koje su sadraji stvarnoga ili izmiljenoga ivota
obraeni u filmskomu obliku
razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim
ostvarenjima, u svojemu medijskomu stvaralatvu i u stvaralatvu drugih uenika
u oblicima uenja u kojima se rabi film i mediji povezati novo znanje s doivljenim
iskustvom i ve steenim znanjem
usvojiti pozitivan odnos prema filmskoj i medijskoj umjetnosti i stvaralatvu.
2. Ovladavanje elementima filmskog jezika i medijskih aktivnosti
Uenici e:
koristiti na poseban i usmjeren nain razliite filmske i medijske postupke, sredstva,
tehnologije i oblike izraavanja
razlikovati osnovne sastavnice filmskoga jezika (kadar, scena, sekvenca)i tipove
medijskih aktivnosti
prepoznati sastavnice razliitih umjetnosti u filmskomu i medijskomu stvaralatvu.
Uenici e:
sa samopouzdanjem i osjeajem sigurnosti sudjelovati u medijskim aktivnostima i
filmskomu stvaralatvu
rabiti razliite postupke i sredstva filmskoga i medijskoga izraavanja za izvoenje i
oblikovanje kraih vlastitih filmskih i medijskih uradaka
upoznati poslove i vjetine (reija, snimanje, montaa, multimedijske uporabe i sl.) u
kojima se rabe postupci, sredstva, tehnologije i oblici medijske aktivnosti i filmskoga
izraza
prepoznati povezanost filmskoga i medijskoga stvaralatva s ostalim oblicima
umjetnikoga stvaralatva te s ostalim odgojno-obrazovnim podrujima.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim djelatnostima i stvaralatvom
Uenici e:
suraivati s drugima te uiti dijeliti i prihvaati odgovornost za zajedniko filmsko i
medijsko stvaranje i predstavljanje.
Uenici e:
objasniti, usmeno ili pisano, zato im se kakvo filmsko ili medijsko ostvarenje,
umjetniko ili ueniko, svia ili ne svia
prepoznati ponaanje i motivacije likova u filmskim djelima
razlikovati osnovne filmske i medijske rodove, vrste i epohe (komedija, drama,
znanstveno fantastini film, horor film, televizijska serija i sl.)
povezivati spoznaje steene vlastitim filmskim i medijskim iskustvom sa znanjima iz
drugih odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti)
usvojiti pozitivan i neovisan kritiki odnos prema filmskomu i medijskomu stvaralatvu.
164
Uenici e:
prepoznavati i usporeivati glavna obiljeja i sastavnice umjetnikih dramskih
ostvarenja te osnovne naine kojima su sadraji stvarnoga ivota obraeni u
dramskomu obliku
razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim dramskim
ostvarenjima, u svojemu dramskom stvaralatvu i u stvaralatvu drugih uenika
u dramskim oblicima uenja povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i ve
steenim znanjem dramskoga te drugih odgojno-obrazovnih polja i podruja
usvojiti pozitivan odnos prema dramskoj i kazalinoj umjetnosti te vlastitomu
stvaralatvu i stvaralatvu drugih uenika.
Uenici e:
sa samopouzdanjem i osjeajem sigurnosti sudjelovati u voenim i samostalnim
dramskim zadatcima
rabiti razliite dramske postupke i sastavnice dramskoga izraza za izvoenje i
oblikovanje kraih vlastitih pisanih ili improviziranih dramskih cjelina
upoznati poslove (izradba kostima, scenografije i rekvizita, oblikovanje zvuka i svjetla,
reija i dramaturgija i sl.) neophodne u dramskomu stvaralatvu i aktivnostima
prepoznati povezanost dramskoga stvaralatva s ostalim oblicima i medijima
umjetnikog stvaralatva te s ostalim odgojno-obrazovnim podrujima.
Uenici e:
rabiti na poseban i usmjeren nain razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor,
gesta i mimika, kretanje u prostoru i sl.)
razviti koncentraciju, empatiju i prepoznavanje meuljudskih odnosa i ponaanja
potrebno za uivljeno igranje uloga i oblikovanje jednostavnih tipskih dramskih likova
razlikovati posebne sastavnice dramskih aktivnosti (osnovna tipologija postupaka) i
ostvarenja (osnovna tipologija dramskih vrsta i likova)
prepoznati sastavnice dramskoga stvaralatva u razliitim medijima (kazalitu, filmu,
knjievnosti).
Uenici e:
suraivati s drugima te uiti dijeliti i prihvaati odgovornost za zajedniko dramsko
stvaranje i izvoenje
prepoznavati razliite oblike meuljudskih odnosa i ponaanja, njihove uzroke te
naine njihova usklaivanja i suradnje
razumijevajui ponaanje i motivacije likova u dramskim situacijama razumjeti
vlastito ponaanje i psihofiziki razvoj te ovladati vlastitim ponaanjem.
Uenici e:
usmeno ili pisano, objasniti zato im se kakvo dramsko ostvarenje, umjetniko ili
ueniko, svia ili ne svia
prepoznati ponaanje i motivacije likova u dramskim situacijama
razlikovati osnovne dramske vrste (komedija, drama i sl.) i primjene (u kazalitu, na
filmu, u vizualnim medijima, u kolskom kontekstu i sl.)
165
povezivati spoznaje steene vlastitim dramskim i kazalinim iskustvom sa znanjima iz
drugih odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti)
usvojiti pozitivan kritiki odnos prema dramskomu stvaralatvu u razliitim medijima.

Uenici e:
uoiti estetske i etike vrijednosti plesnoga ostvarenja
u kraemu plesnomu ostvarenju utvrditi osnovne sastavnice plesnoga izraza
prepoznati razliitosti u vrstama plesnoga izraza rabei razliite izvore podataka,
dostupnu tehnologiju i medije
Izraziti osobni stav i prihvatiti postojanje umjetnikoga plesnoga izraza i plesnoga
stvaralatva u svojemu okruju.
Uenici e:
ovladati osnovnim elementima prostora u kraim plesnim ostvarenjima
izraziti svjestan pristup faktorima pokreta
ovladati odnosom metrike i jednostavnijih ritmova u pokretu rabei osnovnu strukturu
pokazati vjetinu i tehniku tijela kao sredstva umjetnikoga plesnoga izraza u
jednostavnijim zadatcima
povezati elemente u smislene sekvence pokreta.
Uenici e:
istraivati i prenositi pokretom svoje ideje, doivljaje, osjeaje i stavove
improvizirati pokretom na iroki spektar poticaja radi obogaivanja osobnoga
plesnoga rjenika
odabrati i svrsishodno upotrijebiti elemente prostora, izraajnosti pokreta, ritma i
plesne tehnike pri improviziranju i oblikovanju plesne sekvence
samostalno oblikovati krau plesnu cjelinu u zadanoj formi
vjebati koncentraciju i pamenje tijekom opaanja (percepcije), stvaranja i
izvoenja (reprodukcije) plesne sekvence
pokazati zadovoljstvo i samopouzdanje pri javnoj izvedbi.
Uenici e:
drugima objasniti svoje zamisli, osjeaje i stavove tijekom stvaranja plesne
kompozicije
aktivnom suradnjom moi podijeliti odgovornost s drugima tijekom stvaranja i
izvoenja plesne kompozicije
poticati vrnjake s posebnim potrebama na vlastiti plesni izriaj
komunicirati pokretom s partnerom i unutar skupine
pokazati spremnost za promatranje i analizu svojih i tuih plesnih ostvarenja.
Uenici e:
stei pozitivan stav i razumijevanje za estetske i etike vrijednosti plesnoga izraza na
odabranim djelima iz plesne umjetnosti
166
stei pozitivan stav o svojemu i tuemu tijela kao sredstvu plesnoga izraza
stei pozitivan stav o ostvarenjima drugih, konstruktivnom kritikom usporediti svoja i
tua plesna ostvarenja te razgovarati o izvedenim plesnim primjerima
upoznati hrvatsku plesnu tradiciju i kulturu
potivati plesne umjetnike i plesnu umjetnost.
Trei ciklus

Uenici e:
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja te prepoznavati i
usporeivati posebna obiljeja i elemente izraza u primjerenim umjetnikim djelima, u
svojemu stvaralatvu, u stvaralatvu drugih te u svojemu okruju
objediniti novo iskustvo s ve steenim znanjem i doivljenim iskustvima u umjetnosti i
izvan nje
iskazati pozitivan odnos prema umjetnosti kao bitnomu dijelu kulture drutva.
Uenici e:
upoznati razliite izvore podataka, medije i naine izraavanja u umjetnikomu
stvaralatvu i aktivnostima
moi stvaralaki izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje
rabiti umjetnike postupke i sastavnice razliitih umjetnosti za izvoenje i oblikovanje
osobnih umjetnikih iskaza.
Uenici e:
prepoznavati znaajke vlastite linosti kao i znaajke linosti drugih tijekom
zajednikoga stvaralatva i aktivnosti
nauiti potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine
pozitivnoga meuljudskoga odnoenja i rjeavanja problema
ovladati osnovnim organizacijskim vjetinama i nainima javnoga predstavljanja
vlastitoga stvaralatva i stvaralatva drugih
propitivati i istraivati za njih vane ivotne situacije i probleme te ih oblikovati u javne
umjetnike iskaze
osvijestiti vanost jezika simbola i znakova u umjetnikoj i svakodnevnoj komunikaciji.
4. Razumijevanje i vrjednovanje umjetnikog stvaralatva i aktivnosti
Uenici e:
moi analizirati i ocijeniti sadraje umjetnikih iskaza te naine kako su predstavljeni,
izvedeni i prihvaeni
izraziti, usmeno ili pisano, svoje miljenje o umjetnikim ostvarenjima i aktivnostima
koje su doivjeli ili su sudjelovali u njihovu oblikovanju
prepoznavati osnovne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih ostvarenja
iznijeti osobne stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u umjetnikim aktivnostima ili
stvaralatvu
167
povezivati spoznaje steene umjetnikim iskustvom s osobnim ivotnim iskustvom i
znanjima iz drugih odgojno-obrazovnih podruja
upoznati i prihvatiti umjetnika postignua i nasljee te tradicijsku batinu hrvatske
kulture i kultura drugih naroda i zajednica.

1. Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata i kompozicijskih odnosa
Uenici e:
na primjeru likovno-umjetnikog djela i ivotnoga okruja razlikovati i imenovati vrste
likovne kompozicije
u voenoj analizi uoiti i objasniti kompozicijske odnose u likovno-umjetnikom djelu
te u svojemu okruju
na temelju promatranja likovno-umjetnikih djela, uoiti razlike u nainu izraavanja
pojedinih umjetnika i povijesnih razdoblja
na temelju analize i primjene u nastavi, u skladu sa svojim mogunostima, uoiti i
objasniti obiljeja suvremenoga dizajna i novih medija
na osnovi promatranja likovno-umjetnikih djela i osobnih oblikovnih iskustava
razlikovati, imenovati i objasniti odreene likovne tehnike i razlike u njihovoj primjeni.
Uenici e:
usavriti primjenu otprije upoznatih likovnih tehnika te stei osnovna iskustva u
izraavanju novim tehnikama i novim medijima, u skladu s mogunostima nastavne
opremljenosti kole
na osnovi promatranja likovno-umjetnikih djela i osobnih oblikovnih iskustava,
istraivati likovne tehnike kojima najbolje mogu izraziti svoje vizualne poruke
u rjeavanju umjereno sloenoga likovnoga problema, u zadatku iz dizajna ili u
slobodnom izraavanju na odgovarajuoj razini primijeniti vjetine i tehnike za rad u
planiranim dvodimenzijskim i trodimenzijskim likovnim tehnikama
stei vjetinu objedinjavanja razliitih izvora podataka u vizualni oblik ili poruku
stei trajno uporabljive vjetine rjeavanja likovnih problema, ukljuujui vjetine
oblikovanja i praktinoga rada.
Uenici e:
ideje, iskustava i osjeaje vizualno izraziti u dvodimenzijskomu i trodimenzijskomu
podruju vizualnih umjetnosti i dizajna, uz pojaanu primjenu novih tehnika i novih
medija
iskazati stvaralake sposobnosti za rjeavanje sloena likovnoga problema te
sposobnosti donoenja odluka primjenjujui ih u oblikovanju likovnoga rada ili
realizaciji zadatka iz dizajna
u procesu rjeavanja likovnoga problema iskazati, potrebno likovno pamenje,
koncentraciju i dosljednost u likovnomu oblikovnomu radu
pri likovnom istraivanju i oblikovanju u dvodimenzijskim i trodimenzijskim tehnikama,
iskusiti zadovoljstvo stvaranja i preoblikovanja razliitih podataka, iskustava i ideja u
vizualnu poruku
u likovnomu istraivanju i likovnomu radu pojaano izraziti razliitost interesa i
osjeajnosti (senzibiliteta)te tako ojaati samosvijest i samopouzdanje
uza struno vodstvo, obnoviti dio procesa rekonstrukcije karakteristinoga likovno-
umjetnikoga djela, i to njegovom analizom.
168
Uenici e:
uz primjenu odgovarajuega likovnoga, odnosno vizualnoga rjenika analizirati i
vrjednovati likovno-umjetnika djela i uenike likovne radove te naine kojima su
izvedeni, predstavljeni i prihvaeni
izraziti, usmeno ili kratkim pisanim tekstom, dojmove i vlastito miljenje o ostvarenjima
likovnih umjetnosti i dizajna koje su doivjeli u galeriji, muzeju ili u svojemu okruju
sadraje i spoznaje steene umjetnikim iskustvom povezati sa sadrajima iz drugih
odgojno-obrazovnih podruja te tako steena znanja proiriti i objediniti (integrirati)
sadraje i spoznaje steene umjetnikim iskustvom povezati s osobnim ivotnim
iskustvom te tako obogatiti svoja iskustva
pri vrjednovanju vlastitih likovnih radova i radova drugih uenika samostalno
primjenjivati naela vrjednovanju
osnove estetske prosudbe proirivati u svakodnevnomu ivotu i rabiti ih kao temelj za
cjeloivotno uenje.
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnim umjetnou, dizajnom i likovnim stvaralatvom
Uenici e:
oblikovati sloenu vizualnu poruku i djelomino samostalno razumjeti vizualne poruke
drugih poiljatelja
pokazati osnovne organizacijske vjetine i naine predstavljanja vlastitoga likovnoga
rada i radova drugih uenika
propitivati i istraivati za njih vane ivotne situacije i probleme te ih oblikovati u
likovno-umjetnike iskaze koje e predstaviti drugima
iskazati potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine pozitivna
meuljudskoga odnoenja i rjeavanja problema
primjenjivati jezik simbola i znakova u vizualnoj i svakodnevnoj komunikaciji
multimedijski izraavati i razvijati odreenu ideju, ukljuujui informacijsko-
komunikacijsku tehnologiju.

recepcija)
Uenici e:
izraavati i opisivati svoje osjeaje, doivljaje, misli i stavove nakon susreta s
raznovrsnim umjetnikim djelima
pokazati samopotovanje i samopouzdanje te izraziti autentinost doivljaja
istraivati ideje i koncepte o glazbenoj umjetnosti
opisati i procijeniti viestruku ulogu i utjecaj glazbe u svakodnevnom ivotu te u
iremu ivotnomu okruju
izraziti i znati obraniti osobni stav o glazbenoj umjetnosti i stvaralatva.
Uenici e:
zamiljati i izraavati nove ideje u glazbenoj umjetnosti rabei individualno dosegnuta
postignua
usporediti i suprotstaviti umjetnike vrste i oblike razliitih prolih i sadanjih kultura i
tradicija
razvijati interpretativne sposobnosti aktivnim muziciranjem
169
prepoznati i imenovati glazbala razliite vokalne, instrumentalne i vokalno-
instrumentalne sastave i ansamble po zvuku i izgledu
usporediti, razlikovati i izdvojiti ista i razliita stilska razdoblja, njihove predstavnike i
najznaajnija djela te iznositi svoje osjeaje o njihovu poimanju.
stvaralatvom
Uenici e:
kreativno se izraavati pomou to vie osjetila
primjenjivati znanja o sastavnicama glazbene umjetnosti i stvaralatva integracijom
znanja i praktinih vjetina
izraziti svoje ideje, misli i osjeaje sloenijim ritamskim i melodijskim improvizacijama
samostalno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke te osjetiti zadovoljstvo i
izraziti radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima i stvaralatvu
prepoznati, koristiti i isprobati razliite metode i tehnike rada pri prouavanju
glazbenih djela ili tijekom njihova stvaranja i izvoenja te tijekom stvaranja ili
izvoenja vlastitih glazbenih ostvarenja
stei i razvijati samopotovanje glazbenim aktivnostima.
Uenici e:
istraiti raznolikost glazbenoga izraza s povijesnoga, geografskoga, ekonomskoga
stajalita rabei znanja i vjetine ostalih odgojno-obrazovnih podruja
suraivati s drugima, naroito onima s posebnim potrebama, uiti dijeliti odgovornost
pri zajednikomu izvoenju i stvaranju
prenijeti i podijeliti umjetniki doivljaj i iskustvo s drugima te istraiti povezanost
izmeu stvaranja (produkcije) glazbenih djela i njihova utjecaja na svijet u kojemu
ivimo
jaati iskustvo pripadnosti, zajednitva i suivota te istraivati mogunosti
komunikacije glazbom izmeu razliitih kultura i umjetnikih podruja
sudjelujui u stvaralakom procesu doivljavanja glazbenoga djela te u njegovoj
izvedbi ili stvaranju, spoznati vrijednost ustrajna rada koji vodi uspjehu kako u
glazbenoj umjetnosti, tako i u ostalim umjetnostima i drugim poljima ljudskoga
djelovanja.
Uenici e:
analizirati i procijeniti izraajne vrijednosti umjetnikoga djela, sukladno svojoj dobi
kritiki opisati doivljaj i stav nakon susreta s glazbenim djelima uivo ili sa snimke, iz
knjiga ili uporabom novih (informacijsko-komunikacijskih) tehnologija
usavravati vlastiti glazbeni izraz te potivati posebnosti individualnoga razvoja ostalih
izraziti miljenje i svoj stav pri vrjednovanju vlastitih umjetnikih nastojanja i ostvarenja
drugih.

Uenici e:
prepoznavati i usporeivati posebna obiljeja i sastavnice umjetnikih filmskih
ostvarenja te osnovne naine na koje su sadraji stvarnoga i izmiljenoga ivota
obraeni u filmskomu obliku
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim
ostvarenjima, u svojemu medijskomu stvaralatvu i u stvaralatvu drugih uenika
170
u oblicima uenja u kojima se rabi film i mediji, povezati novo znanje s doivljenim
iskustvom i ve steenim znanjem
iskazati pozitivan i neovisan odnos prema filmskoj i medijskoj umjetnosti i stvaralatvu.
Uenici e:
usavriti primjenu ranije upoznatih filmskih i medijskih postupaka, sredstava,
tehnologija i oblika u skladu s mogunostima nastavne opremljenosti kole
na temelju promatranja filmskih i medijskih umjetnikih djela i osobnih iskustava
istraivati tehnike i oblike kojima najbolje mogu izraziti svoje audiovizualne poruke
stei vjetinu objedinjavanja razliitih izvora podataka u filmski ili medijski oblik ili
poruku
stei trajno uporabljive vjetine uporabe filmskih i medijskih postupaka, sredstava,
tehnologija i oblika.
Uenici e:
ideje, iskustava i osjeaje izraziti audiovizualno i oblikovati u medijske i filmske poruke i
djela
iskazati stvaralake sposobnosti u filmskom i medijskom stvaralatvu.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim aktivnostima i filmskim stvaralatvom
Uenici e:
oblikovati sloenu audiovizualnu poruku i razumjeti audiovizualne poruke drugih
pokazati osnovne vjetine oblikovanja i predstavljanja vlastitih filmskih i medijskih
uradaka i uradaka drugih uenika
propitivati i istraivati za njih vane ivotne situacije i probleme te ih oblikovati u
filmske i medijske iskaze koje e predstaviti drugima
iskazati, potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine
pozitivnog meuljudskog odnoenja i rjeavanja problema
primjenjivati jezik simbola i znakova u audiovizualnoj komunikaciji
izraavati i razvijati odreenu ideju multimedijskom informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom.
Uenici e:
moi analizirati i ocijeniti sadraje filmskih i medijskih ostvarenja te naine kako su
predstavljeni, izvedeni i prihvaeni od strane publike
usmeno ili pisano, izraziti vlastito miljenje o filmskom ili medijskomu ostvarenju koje su
gledali ili stvarali, o prikazanim likovima, njihovim odnosima i postupcima, o uzrocima
i ishodima prikazanih dogaaja, situacija i problema
prepoznavati osnovne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih filmskih
ostvarenja
obrazloiti osobne stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u zajednikim filmskim i
medijskim aktivnostima i ostvarenjima
drugih odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, drugih
umjetnikih podruja i slino)
usvojiti pozitivan kritiki odnos prema filmskoj i medijskoj kulturi i stvaralatvu na
odabranim primjerima hrvatske i svjetske filmske umjetnosti primjerenih dobi uenika
te razviti svijest o hrvatskoj i svjetskoj filmskoj i medijskoj batini.
171
Uenici e:
prepoznavati i usporeivati posebna obiljeja i sastavnice umjetnikih dramskih
ostvarenja te osnovne naine kojima su sadraji stvarnoga ivota obraeni u
dramskomu obliku
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim
dramskim ostvarenjima, u svojemu dramskomu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih
uenika
steenim znanjem dramskoga i drugih odgojno-obrazovnih podruja
iskazati pozitivan odnos prema dramskomu stvaralatvu i umjetnosti.
Uenici e:
oblikovanje vlastitih pisanih ili improviziranih dramskih cjelina
prema vlastitim sklonostima sudjelovati u poslovima (izradba kostima, scenografije i
rekvizita, oblikovanje zvuka i svjetla, reija i dramaturgija i sl.) neophodnima u
dramskomu stvaralatvu i aktivnostima.
Uenici e:
stei koncentraciju, empatiju i razumijevanje meuljudskih odnosa potrebno za
uivljeno igranje uloga i oblikovanje jednostavnih karaktera prepoznatljiva govora,
kretanja, ponaanja i osobina
samostalno oblikovati dramske cjeline prema zadanim poticajima
rabiti na poseban i usmjeren nain razliite sastavnice dramskog izraza (glas i govor,
gesta i mimika, kretanje u prostoru i slino).
Uenici e:
prepoznavati znaajke vlastite osobnosti kao i znaajke osobnosti drugih u
zajednikomu stvaralatvu i aktivnosti
moi stvaralaki izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje
na siguran nain istraivati teme i probleme ivota oko njih, meuljudskih odnosa i
vlastita odrastanja te ih oblikovati u javne dramske iskaze
nauiti potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te putem dramskih postupaka
(forum-kazalite i sl.) upoznavati naine pozitivnog meuljudskog odnoenja i
nenasilnoga rjeavanja sukoba, naroito meu vrnjacima.
Uenici e:
moi analizirati i ocijeniti sadraje dramskih i kazalinih aktivnosti i ostvarenja te
naine kojima su predstavljeni, izvedeni i prihvaeni od strane publike
usmeno ili pisano izraziti vlastito miljenje o dramskomu ili kazalinomu ostvarenju koje
su gledali ili u njemu sudjelovali, o likovima, njihovim odnosima i postupcima, o
uzrocima i ishodima dogaaja, situacija i problema prikazanih u drami
prepoznavati osnovne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih dramskih
ostvarenja
iznijeti osobne stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u zajednikoj dramskoj
aktivnosti ili stvaralatvu
172
povezivati spoznaje steene vlastitim dramskim iskustvom sa znanjima iz drugih
odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, drugih
umjetnikih podruja i sl.)
usvojiti pozitivan kritiki odnos prema dramskoj i kazalinoj kulturi i stvaralatvu na
odabranim primjerima hrvatske i svjetske dramske umjetnosti primjerenih dobi
uenika te razviti svijest o hrvatskoj i svjetskoj dramskoj i kazalinoj batini.

Uenici e:
objasniti svoj doivljaj izvedene plesne kompozicije primijenivi prethodno usvojena
znanja o sastavnicama i strukturi plesnoga ostvarenja
prepoznati sukladnost izraajnih kvaliteta pokreta i prostora
imenovati, usvojiti i prihvatiti razliitosti u vrstama plesnoga izraza
povezati steeno iskustvo s prirodnim okrujem.
Uenici e:
kinestetiki osjetiti, prepoznati i ispravno ostvariti naela oblikovanja pokreta
ovladati kretanjem prostorom i osnovnim kombinacijama izraajnih kvaliteta pokreta
prepoznati karakteristine ritamske figure i kombinacije te ih povezati s obrascima
razliitih stilova
iskazati znanje o strukturi plesnoga ostvarenja
pokazati vjetinu u odreenom plesnomu stilu
kretati se sigurno i svrhovito.
Uenici e:
pokazati sposobnost svjesnoga objedinjavanja izraajnih kvaliteta pokreta
usavriti vlastiti plesni rjenik istraivanjem i odabirom plesnoga materijala te
konanim oblikovanjem krae plesne kompozicije
zapamtiti i precizno izvesti sekvencu pokreta sluei se prethodno usvojenim znanjima
rabiti umjetnike postupke i sastavnice ostalih umjetnosti pri oblikovanju i izvedbi
vlastitih plesnih ostvarenja.
Uenici e:
razlono raspravljati s partnerom i skupinom radi unaprjeivanja zajednikog
plesnoga ostvarenja
pokazati ustrajnost u istraivanju i uvjebavanju odabranoga plesnog materijala
prihvatiti odgovornost tijekom stvaranja i izvedbe zajednikog plesnoga ostvarenja
pruiti podrku vrnjacima s posebnim potrebama u njihovu vlastitomu plesnomu
izriaju.
Uenici e:
analizirati strukturu, plesni rjenik, izvedbu, poruku i znaenje odgledane plesne
kompozicije
usavriti sposobnost razlone prosudbe svojih i tuih postignua u plesnomu izrazu
173
iskazati svijest o mogunostima povezivanja plesne umjetnosti s ostalim odgojno-
iskazati svijest o inkluzivnom obiljeju plesne umjetnosti i stvaralatva
usporediti hrvatsku plesnu tradiciju i kulturu s plesnim tradicijama i kulturama drugih
naroda
promicati plesnu umjetnost u svojemu okruju.

Uenici e:
prepoznavati opa obiljeja umjetnikih ostvarenja u raznim medijima i ivotnomu
okruju
razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim
ostvarenjima, u vlastitim ostvarenjima te u ostvarenjima drugih
oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema umjetnikom stvaralatvu i aktivnostima.
Uenici e:
upoznati razliite izvore podataka, medije, tehnoloke postupke i naine
umjetnikoga izraavanja
iskazati samopouzdanje, osobne stavove i ideje sudjelujui u voenim i samostalnim
umjetnikim zadatcima
moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u primjerenim oblicima
umjetnike aktivnosti i stvaralatva
propitivati teme iz ivota, meuljudskih odnosa, drutvenih sukoba te osobnoga
sazrijevanja i oblikovanja identiteta.
Uenici e:
propitivati ivotne okolnosti i bitna pitanja o sebi i drutvu u kojemu ive te ih
oblikovati u javne umjetnike iskaze
moi stvaralaki izraziti vlastitu osobnost i svjetonazor
usvojiti naine javnoga komuniciranja, nastupanja i izlaganja
potovati i promicati razliitosti meu ljudima i nainima izraavanja te prihvatiti
umjetnost kao nain pozitivne komunikacije i odnoenja meu ljudima
istraivati odabrane nastavne teme kroz oblike projektne ili meupredmetne
nastave.
4. Razumijevanje i vrednovanje vrjednovanje umjetnikog stvaralatva i aktivnosti
Uenici e:
izraziti, usmeno ili pisano, svoje miljenje o umjetnikim ostvarenjima i aktivnostima
koje su doivjeli ili sudjelovali u njihovu oblikovanju
moi obrazloiti vlastito sudjelovanje u umjetnikoj aktivnosti ili stvaralatvu
povezivati spoznaje steene umjetnikim iskustvom s osobnim ivotnim iskustvom i
znanjima iz drugih odgojno-obrazovnih podruja
174
upoznati vanost jezika simbola i znakova u komunikaciji i oblikovanju suvremene
kulture
stei osnovne kriterije vrednovanja umjetnikih ostvarenja
upoznati povezanost umjetnikih oblika i ostvarenja s povijesnim i drutvenim
kontekstom u kojem su nastali
prepoznati vrijednosti hrvatske umjetnosti i umjetnike batine kao dijela svjetske
kulture i univerzalnih vrijednosti.

1. Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata i kompozicijskih odnosa te
osobina umjetnikoga stila
Uenici e:
uoiti i opisati osnovne likovne elemente i jednostavne kompozicijske odnose na
karakteristinim primjerima poznatih umjetnikih djela iz podruja slikarstva, skulpture i
arhitekture
uoiti i opisati osnovne osobine najznaajnijih umjetnikih razdoblja i stilova, osobito
onih u hrvatskoj umjetnosti
u imenovanju i opisivanju osnovnih likovnih elemenata i kompozicijskih odnosa te
osobina najznaajnijih razdoblja i stilova, na primjerima najpoznatijih likovno-
umjetnikih djela, primijeniti odgovarajui likovni rjenik i pojmove
opisati svoj doivljaj odabranih djela vizualnih umjetnosti i dizajna
usvojiti pozitivan stav o vizualnim umjetnostima, osobito onima u hrvatskoj batini.
Uenici e:
jednostavnim crteom naznaiti osnovne likovne elemente i kompozicijske odnose
unutar karakteristinih dvodimenzijskih i trodimenzijskih likovno-umjetnikih djela
razviti i primijeniti nove vjetine i likovne tehnike za prikazivanje svojih ideja/zamisli u
dvodimenzijskim likovnim tehnikama, ukljuujui raunalnu grafiku
razviti i primijeniti nove vjetine i likovne tehnike za izraavanje svojih ideja, stavova i
osobnosti u dvodimenzijskim likovnim tehnikama, ukljuujui raunalnu grafiku.
Uenici e:
uza struno vodstvo, obnoviti dio procesa stvaranja (rekonstrukcije) karakteristinoga
likovno-umjetnikoga djela, njegovom analizom i interaktivnim vjebama, preteito u
skupini
izraziti svoje ideje/zamisli, stavove i osobnost u dvodimenzijskim i trodimenzijskim
podruju vizualnih umjetnosti i dizajna, ukljuujui raunalnu grafiku.
4. Promiljanje likovnih umjetnosti i dizajna i vrjednovanje likovnih uenikih radova
Uenici e:
voenom analizom/interpretacijom umjetnikoga djela iz podruja slikarstva,
skulpture i arhitekture, primijeniti temeljni likovni rjenik i pojmove
prepoznati i usporediti osnovne znaajke najpoznatijih likovno-umjetnikih djela
nastalih u najznaajnijim umjetnikim razdobljima i stilovima, osobito onih u hrvatskoj
umjetnosti
uza struno voenje, razlikovati osnovne naine oblikovanja likovno-umjetnikih
djela, odnosno likovne tehnike na primjerima poznatih djela nastalih u najznaajnijim
umjetnikim razdobljima i stilovima
prepoznati i jednostavnim rijeima obrazloiti estetske vrijednosti na primjerima
poznatih likovnih djela te u ivotnom okruenju uenika.
175
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnom umjetnou, dizajnom i likovnim stvaralatvom
Uenici e:
zastupati pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i
dizajnu, osobito onih u zaviajnoj i hrvatskoj kulturnoj batini, ukljuujui tradicijsku
umjetnost
primjenjivati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u pretraivanju i istraivanju
izvora podataka o likovno-umjetnikim djelima ili razdobljima
znanje o najpoznatijim umjetnikim djelima iz podruja slikarstva, skulpture i
arhitekture, razliitih povijesnih razdoblja, stilova i naroda, primijeniti u drugim
nastavnim predmetima, odnosno bolje e razumjeti nastavne sadraje drugih
predmeta
izraziti zadovoljstvo zbog upoznavanja i komunikacije s umjetnikim djelom.

recepcija)
Uenici e:
opisati individualni doivljaj glazbenoga djela
uoiti i imenovati sastavnice glazbenoga djela
prepoznati i razlikovati glazbene znaajke pojedinih stilskih razdoblja
prepoznati estetske i etike vrijednosti glazbenoga djela
raznovrsnim glazbenim aktivnostima usvojiti i zastupati odgojne vrijednosti kao
preduvjet za cjeloivotno uenje
glazbenim aktivnostima jaati koncentraciju i glazbeno pamenje.
Uenici e:
prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela
usporediti i razlikovati glazbene znaajke pojedinih stilskih razdoblja
istraiti i usporediti razliite glazbene pravce i skladateljske tehnike.
stvaralatvom
Uenici e:
prepoznati i razlikovati razliita izraajna sredstva prilikom analize i izvedbe
glazbenoga djela
kreativno se izraziti i protumaiti vlastite ideje, misli i stavove glazbenim aktivnostima
vjebati motoriku i jaati samokontrolu razliitim glazbenim aktivnostima.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenom umjetnou i stvaralatvom
Uenici e:
pokazati zadovoljstvo i radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima u
samostalnomu ili skupnomu radu
vjebati komunikacijske vjetine glazbenom umjetnou
glazbenim aktivnostima jaati suosjeajnost i suradnju, pogotovo s vrnjacima s
posebnim potrebama i potekoama u razvoju te dijeliti odgovornost za kakvou
zajednikoga ostvaraja
sluanjem i izvoenjem glazbenih djela razliitih vrsta, stilova i tradicija jaati
pripadnost hrvatskoj kulturi i razviti toleranciju prema drugim kulturama i tradicijama.
176
Uenici e:
izdvojiti karakteristine sastavnice glazbenoga djela i uoiti njihov znaaj za njegovo
razumijevanje i estetsko vrednovanje vrjednovanje
uoiti i opisati glazbene stilske znaajke
izraziti vlastite dojmove i usporediti svoj umjetniki doivljaj s drugima te jaati
kritinost i samokritinost
zastupati i jaati osjetljivost za umjetniku glazbu.

Uenici e:
prepoznavati opa i stilska obiljeja filmskih i medijskih ostvarenja
razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim i
medijskim ostvarenjima, u svojemu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih
u oblicima uenja u kojima se koriste filmski i medijski postupci, sredstva, tehnologije i
oblici povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i ve steenim znanjem drugih
odgojno-obrazovnih podruja i predmeta
oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema filmskom i medijskom stvaralatvu i umjetnosti.
Uenici e:
primjenjivati nauene filmske i medijske postupke, sredstva, tehnologije i oblike u
skladu s mogunostima nastavne opremljenosti kole i potrebama nastave
na osnovi promatranja filmskih i medijskih umjetnikih djela i osobnih iskustava
istraivati tehnike i oblike kojima mogu najbolje izraziti svoje audiovizualne poruke
poruku
stei trajno uporabljive vjetine tumaenja i uporabe filmskih i medijskih postupaka,
sredstava, tehnologija i oblika.
Uenici e:
ideje, iskustva i osjeaje izraziti audiovizualno te oblikovati u medijske i filmske poruke
iskazati stvaralake sposobnosti u filmskomu i medijskomu stvaralatvu.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim djelatnostima i filmskim stvaralatvom
Uenici e:
oblikovati stilski i tehniki sloenu audiovizualnu poruku i razumjeti audiovizualne
poruke drugih
pokazati osnovne vjetine oblikovanja i predstavljanja vlastitih filmskih i medijskih
uradaka i uradaka drugih uenika
propitivati i istraivati za njih i za druge openito vane ivotne situacije i probleme te
ih oblikovati u filmske i medijske iskaze koje e predstaviti drugima
potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine pozitivnog
meuljudskog odnoenja i rjeavanja problema
primjenjivati takoer i mogui jezik simbola, znakova i metafora u audiovizualnoj
komunikaciji
izraavati i razvijati odreenu ideju multimedijskom informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom.
177
Uenici e:
moi analizirati i ocijeniti sadraje filmskih i medijskih ostvarenja te naine kojima su
predstavljeni, izvedeni i prihvaeni od strane publike, kritike i struke
usmeno ili pisano izraziti vlastito miljenje o filmskomu ili medijskomu ostvarenju koje su
gledali ili stvarali
prepoznavati osnovne znaajke i suznaja umjetnikih filmskih ostvarenja
iznijeti i argumentirati osobne stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u zajednikim
filmskim i medijskim aktivnostima i ostvarenjima
drugih odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, drugih
umjetnikih podruja i sl.)
usvojiti pozitivan kritiki odnos prema filmskoj i medijskoj kulturi i stvaralatvu na
odabranim primjerima hrvatske i svjetske filmske umjetnosti primjerenih dobi uenika
te razviti svijest o hrvatskoj i svjetskoj filmskoj i medijskoj batini.

Uenici e:
prepoznavati opa obiljeja dramskih ostvarenja u razliitim medijima (kazalitu,
filmu, televiziji i sl.)
razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim dramskim
ostvarenjima, u svojemu dramskomu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih
steenim znanjem dramskoga te drugih odgojno-obrazovnih podruja
oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema dramskomu stvaralatvu i umjetnosti.
Uenici e:
moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u primjerenim oblicima dramske
aktivnosti i stvaralatva
prema vlastitim sposobnostima i sklonostima sudjelovati u ostalim umjetnikim
poslovima (izradba kostima, scenografije, maska i rekvizita, oblikovanje zvuka i
svjetla, koreografija, mima i scenski pokret, dramsko pisanje i reija i sl.) u dramskomu
stvaralatvu i aktivnostima.
Uenici e:
sa samopouzdanjem te s osobnim stavovima i idejama sudjelovati u voenim i
samostalnim dramskim zadatcima
rabiti razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i mimika, kretanje u
prostoru, pisani i improvizirani tekst i sl.) za oblikovanje vlastitih ostvarenja
moi uivljeno oblikovati dramske uloge prema vlastitim sposobnostima i sklonostima.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja dramskom djelatnou i stvaralatvom
Uenici e:
istraivati teme i probleme ivota oko njih, meuljudskih odnosa, osobnih i drutvenih
sukoba te ih oblikovati u javne dramske iskaze
razvijati i oblikovati vlastitu osobnost i svjetonazor
upoznati naine javnoga komuniciranja i nastupanja
178
pridonositi potovanju i njegovanju razliitosti meu ljudima te utvrivati naine
pozitivnoga meuljudskoga odnoenja i nenasilnoga rjeavanja sukoba meu
suprotstavljenim pojedincima i drutvenim skupinama.
Uenici e:
usmeno ili pisano izraziti vlastito miljenje o dramskomu ostvarenju koje su gledali ili u
njemu sudjelovali, o likovima, njihovim odnosima i aktivnostima, o dogaajima,
situacijama i problemima te njihovim uzrocima i ishodima prikazanima u drami
moi obrazloiti vlastito sudjelovanje u zajednikoj dramskoj aktivnosti ili stvaralatvu
odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, etike i sl.)
stei osnovne kriterije vrjednovanja dramske kulture i umjetnosti
upoznati povezanost ostvarenja dramske knjievnosti i umjetnosti s povijesnim i
drutvenim kontekstom u kojem su nastala kao i s univerzalnim vrijednostima
prepoznati osnovne vrijednosti hrvatske dramske batine kao dijela svjetske dramske
kulture.

Uenici e:
prepoznati, razlikovati i imenovati sastavnice plesne umjetnosti
doivjeti ples kao izvedbenu umjetnost u suodnosu (korelaciji) s ostalim umjetnikim
podrujima
moi odabrati i opisati krae plesno ostvarenje po vlastitomu izboru, a u skladu s
estetskim i etikim vrijednostima.
Uenici e:
rabiti sastavnice pokreta i plesa u odreenoj strukturi
iskazati znanje pri svrhovitoj uporabi osnovnih elemenata koreografskoga postupka
objediniti osnovnu razinu plesne tehnike s elementima izraajnosti pokreta pri
oblikovanju kraih plesnih ostvarenja.
Uenici e:
predstaviti osobni plesni rjenik, osjeaje i stavove istraivanjem i odabirom plesnoga
materijala te konanim oblikovanjem kraega plesnoga ostvarenja
pokazati znanje i razvijen ukus pri odabiru zvune pratnje za svoje plesne kompozicije
pokazati sposobnost krajnje sabranosti pri javnomu nastupu.
Uenici e:
istraivati i pokretom oblikovati te izraziti i prenijeti svoje zamisli, osjeaje i stavove
publici
pokazati sposobnost krajnje sabranosti, samokontrole, snalaljivosti i odgovornosti pri
javnomu nastupu
pokazati usvojeno suradniko ponaanje pri stvaranju, oblikovanju i izvedbi plesnoga
ostvarenja
ukljuiti vrnjake s posebnim potrebama u koreografsko oblikovanje plesnih zamisli.
179
Uenici e:
predstaviti promiljen osvrt na plesnu izvedbu koju su gledali
pokazati osnovno znanje o plesnoj umjetnosti u kulturolokomu i povijesnomu
kontekstu
iskazati znanje i pozitivan stav o umjetnikoj i tradicijskoj plesnoj batini
promicati inkluzivno obiljeje plesne umjetnosti i stvaralatva
promicati multikulturalnost u poimanju svakodnevnice i ivljenju s drugima.

Uenici e:
prepoznavati posebna strukturna, anrovska i stilska obiljeja te sastavnice
umjetnikih ostvarenja
usporeivati naine na koje su sadraji i iskustva svakodnevnoga ivota obraeni u
razliitim umjetnikim izrazima i medijima
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u svojim umjetnikim
ostvarenjima i ostvarenjima drugih te u svakodnevnomu okruju
upoznati znaajke glavnih umjetnikih tradicija i epoha
oblikovati osobni ukus i sklonosti prema umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima.
Uenici e:
rabiti razliite izvore podataka te medije, tehnoloke postupke i naine izraavanja u
oblikovanju i predstavljanju vlastitih umjetnikih iskaza i iskaza drugih
sudjelovati, prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, u umjetnikomu stvaralatvu
i aktivnostima
moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u odgovarajuemu
umjetnikomu obliku
umjetnikim jezicima i sredstvima propitivati i istraivati teme meuljudskih odnosa,
ivotnih opredjeljenja, drutvenih sukoba te osobnoga sazrijevanja i oblikovanja
identiteta.
Uenici e:
propitivati ivotne situacije i probleme vane za njih i za drutvo u kojemu ive te ih
oblikovati u javne umjetnike iskaze
stvaralaki izraziti vlastitu osobnost i svjetonazor
usvojiti naine javnoga komuniciranja, nastupanja i izlaganja
potivati i promicati razliitosti meu ljudima i oblicima izraavanja te prihvatiti
umjetnost kao nain pozitivne komunikacije meu ljudima
istraivati odabrane teme i fenomene iz podruja umjetnosti, kulture ili drutvenoga
ivota kroz oblike projektne ili meupredmetne nastave.
iskazati poznavanje jezika simbola i znakova u komunikaciji te u oblikovanju
suvremene kulture.
180
Uenici e:
moi analizirati i kritiki prosuivati umjetnika ostvarenja te vlastitu umjetniku
aktivnost i stvaralatvo te stvaralatvo drugih
usmeno ili pisano izraziti vlastito argumentirano miljenje o umjetnikim ostvarenjima i
aktivnostima koje su doivjeli ili sudjelovali u njihovu oblikovanju
analizirati posebne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih ostvarenja i
aktivnosti u pripadajuemu kulturnomu kontekstu
razloiti vlastite stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u umjetnikomu stvaralatvu
ili aktivnosti
primijeniti spoznaje steene osobnim umjetnikim iskustvom u drugim odgojno-
povezati umjetnike oblike i ostvarenja s povijesnim i drutvenim kontekstom u
kojemu su nastali
pokazati znanje o vrijednosti hrvatske umjetnosti i umjetnike batine kao dijela
svjetske kulture i univerzalnih vrijednosti.

1. Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata i kompozicijskih odnosa te
osobina umjetnikoga stila
Uenici e:
uoiti, opisati i usporediti pojedine likovne elemente i kompozicijske odnose na
poznatim i novim primjerima umjetnikih djela iz podruja slikarstva, skulpture,
arhitekture i urbanizma, dizajna i video umjetnosti
uoiti i opisati elemente likovne forme i njihove odnose na primjerima nainjenih i
prirodnih oblika u okruju
prepoznati i jednostavnim crteom oznaiti pojedine kompozicijske odnose na
primjerima poznatih i, njima slinih, novih primjera likovno-umjetnikih djela
uoiti, opisati i usporediti osobine razliitih umjetnikih razdoblja i stilova, odnosno
umjetnikih pravaca
u imenovanju i opisu elemenata forme i kompozicijskih odnosa te osobina likovno-
umjetnikih djela razliitih stilova i pravaca primijeniti odgovarajui likovni, odnosno
vizualni jezik (traenim rjenikom i pojmovima)
opisati svoj doivljaj odabranih djela vizualnih umjetnosti i dizajna
usvojiti trajan pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i
dizajnu.
Uenici e:
jednostavnim crteom naznaiti odreene elemente i njihove kompozicijske odnose
unutar dvodimenzijskoga i trodimenzijskoga likovno-umjetnikoga djela
razviti i primijeniti nove vjetine za rad u dvodimenzijskim i trodimenzijskim likovnim
tehnikama i zadatcima suvremenoga dizajna.
Uenici e:
uza struno vodstvo, ali djelomice samostalno, obnoviti proces stvaranja
(rekonstrukcije) likovno-umjetnikoga djela, njegovom analizom i interaktivnim
vjebama u samostalnomu i suradnikom radu
izraziti svoje ideje/zamisli i stavove u dvodimenzijskomu i trodimenzijskomu podruju
vizualnih umjetnosti i dizajna, ukljuujui raunalnu grafiku.
181
4. Promiljanje likovnih umjetnosti i dizajna i vrjednovanje likovnih uenikih radova
Uenici e:
primijeniti odgovarajui likovni, odnosno vizualni jezik (traenim rjenikom i
pojmovima) za samostalnu analizu/interpretaciju) umjetnikoga djela iz podruja
slikarstva, skulpture, arhitekture i urbanizma, dizajna i video umjetnosti
prepoznati, usporediti i povezati osobine likovno-umjetnikih djela nastalih u razliitim
umjetnikim razdobljima, stilovima i pravcima te u odnosu sa suvremenom
umjetnou
samostalno razlikovati i objasniti naine oblikovanja likovno-umjetnikih djela na
primjerima poznatih djela nastalih u razliitim umjetnikim razdobljima, stilovima i
pravcima
samostalno uoiti i obrazloiti povezanost razliitih medija u konceptualnoj umjetnosti,
hepeningu i performansu te u voenim aktivnostima u suvremenomu umjetnikomu
izrazu
prepoznati, usporediti i procijeniti te obrazloiti estetske vrijednosti na primjerima
poznatih (i slinih novih) primjera likovnih djela te razliitih tvorevina u suvremenomu
ivotnomu uenikovu okruju
samostalno primjenjivati kriterije za estetsko i etiko prosuivanje djela vizualnih
umjetnosti i vizualne pojavnosti ivotnoga okruja
samostalno prosuditi vrijednost te izraziti i obrazloiti kritiki stav o vizualnoj pojavnosti
u neposrednomu ili iremu okruju.
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnom umjetnou, dizajnom i likovnim stvaralatvom
Uenici e:
zastupati pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i
dizajnu te kulturnoj batini na zaviajnoj, hrvatskoj i svjetskoj razini
prepoznati, usporediti i opisati oblike komunikacije u likovnoj umjetnosti, ukljuujui
tradicijsku umjetnost u hrvatskim i svjetskim okvirima
ostvariti sloenu komunikaciju i suradnju u izvedbi sloenih zadataka u samostalnomu i
skupnomu radu
preuzeti odgovornost za izvravanje sloenih zadataka u samostalnomu i skupnomu
radu
primjenjivati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u pretraivanju i istraivanju
izvora podataka o likovno-umjetnikomu podruju te u prikazu istraivanja likovnoga
djela, umjetnikoga stila ili pravca
ishod (samostalne) analize, interaktivne vjebe ili istraivanja pretraivanjem razliitih
izvora podataka, predstaviti u uionici kratkim usmenim izlaganjem plakatom ili
raunalnim slikovnim prikazom (Power Point-prezentacija), samostalno ili skupno
znanje o djelima likovnih umjetnosti razliitih povijesnih razdoblja, stilova, pravaca i
naroda, bolje e primijeniti u drugim nastavnim predmetima, odnosno jasnije e
razumjeti njihove nastavne sadraje.

recepcija)
Uenici e:
opisati individualni doivljaj glazbenog djela i uoiti razliku u doivljaju s obzirom na
vrstu glazbe i stilska obiljeja
prepoznati i imenovati sve sastavnice sluanoga glazbenoga djela
prepoznati i razlikovati obiljeja glazbenoga djela s obzirom na stil, vrstu i oblik
izdvojiti estetski vrijednu i etiki prihvatljivu glazbenu aktivnost i glazbeno djelo
182
raznovrsnim glazbenim aktivnostima razviti odgojne vrijednosti usmjerene na razvoj
odgovorne, samostalne, sposobne i zadovoljne osobe
glazbenim aktivnostima vjebati koncentraciju, pamenje (memoriju) i ustrajnost
potrebnu za nastanak ili izvedbu glazbenoga djela.
Uenici e:
prepoznati, imenovati i razlikovati glazbene sastavnice razliitim glazbenim
aktivnostima
usporediti i razlikovati specifinosti grae glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih
razdoblja
istraiti pojedinu vrstu glazbe ili stil te ih usporediti s iskustvom vlastitoga kreativnoga
izraza
istraiti razliite skladateljske tehnike i pravce suvremene glazbe te ih primijeniti i
povezati s osobnim kreativnim izrazom.
stvaralatvom
Uenici e:
izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove na sinkretski i cjelovit nain raznovrsnim
umjetnikim oblicima i postupcima
glazbenim aktivnostima vjebati motoriku i samokontrolu kao preduvjet uspjene
izvedbe
izraziti svoje ideje, osjeaje i misli ritamskim ili melodijskim improvizacijama
pri prouavanju glazbenih djela, prepoznati i razlikovati razliita sredstva i tehnike
izraavanja te primijeniti steena znanja i iskustva u stvaranju i izvedbi glazbenih
djela.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenom umjetnou i stvaralatvom
Uenici e:
individualno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke te osjetiti zadovoljstvo
i izraziti radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima i stvaralatvu
istraiti naine komunikacije i suradnje glazbenom umjetnou i usporediti ih s drugim
umjetnikim i znanstvenim podrujima
vjebati organizacijske vjetine i umijea te naine predstavljanja glazbenog djela u
javnosti
suraivati s drugima pogotovo s vrnjacima s posebnim potrebama i potekoama u
razvoju te dijeliti odgovornost pri zajednikom izvoenju i stvaranju
sluanjem i izvoenjem glazbenih djela razliitih vrsta, stilova i tradicija jaati
pripadnost hrvatskoj kulturi i razviti toleranciju prema drugim kulturama i tradicijama.
Uenici e:
uoiti i opisati znaajke glazbenih djela i stilskih razdoblja unutar drutveno-
povijesnog konteksta
izraziti dojmove i podijeliti umjetniki doivljaj i iskustvo s drugima te usavriti
sposobnost afirmativnog izraavanja
analizirati sastavnice glazbenoga djela s obzirom na stil, vrstu i oblik i te obrazloiti
njihov znaaj za estetsko vrjednovanje
jaati samokritinost prema vlastitomu radu ili glazbenomu stvaralatvu kao i
sposobnost konstruktivne kritike u vrjednovanju tuih umjetnikih ostvarenja
183
prepoznati umjetniki i estetski vrijedno glazbeno djelo te razlikovati vrsnu izvedbu od
loe.

Uenici e:
prepoznavati posebna obiljeja i sastavnice filmskih i medijskih ostvarenja te
usporeivati naine kojima su sadraji stvarnoga ivota prikazani u filmskomu i
medijskomu obliku
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim i
medijskim ostvarenjima, u svojemu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih
upoznati znaajke glavnih tradicija i razdoblja svjetske i hrvatske filmske i medijske
umjetnosti
u oblicima uenja u kojima se rabe filmski i medijski postupci, sredstva, tehnologije i
oblici povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i ve steenim znanjem drugih
odgojno-obrazovnih podruja
oblikovati i braniti vlastiti ukus i sklonosti prema filmskomu i medijskomu stvaralatvu i
umjetnosti.
Uenici e:
usavravati i razvijati filmske i medijske postupke, sredstva, tehnologije i oblike u
skladu s mogunostima nastavne opremljenosti kole, potrebama nastave i
sklonostima uenika
na temelju promatranja filmskih i medijskih umjetnikih djela i osobnih iskustava
istraivati tehnike i oblike kojima najbolje mogu izraziti svoje svjetonazore i
audiovizualne poruke
poruku
stei trajno uporabljive vjetine uporabe filmskih i medijskih postupaka, sredstava,
tehnologija i oblika.

Uenici e:
ideje, iskustava i osjeaje audiovizualno izraziti i oblikovati u medijska i filmska
ostvarenja i poruke
rabiti razliite postupke i sastavnice filmskoga i medijskoga izraza za izvoenje i
oblikovanje vlastitih filmskih ili medijskih ostvarenja namijenjenih publici izvan vlastite
skupine
filmskim i medijskim umjetnikim sredstvima istraivati teme i probleme ivota oko njih,
meuljudskih odnosa, drutvenih sukoba te vlastita sazrijevanja i oblikovanja
identiteta
prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, sudjelovati u ostalim umjetnikim
poslovima povezanima s filmskim i medijskim stvaralatvom.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim djelatnostima i filmskim stvaralatvom
Uenici e:
moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u filmskomu ili medijskomu uratku
koji e sami oblikovati
zajedniki istraivati ivotne situacije i probleme vane za njih i za drutvo u kojemu
ive te ih oblikovati u audiovizualne iskaze
184
razvijati i oblikovati vlastitu osobnost i svjetonazor u odnosu na svekoliko
audiovizualno okruenje
usvojiti naine javnoga komuniciranja i nastupanja
stei sigurnost i samopouzdanje u komunikaciji i predstavljanju svojih filmskih i
medijskih uradaka
pridonositi potovanju i njegovanju razliitosti meu ljudima te iskazivati naine
pozitivnog meuljudskog odnoenja i nenasilnoga rjeavanja sukoba meu
Uenici e:
stei kriterije kritike prosudbe i vrjednovanja filmskih i medijskih umjetnikih
ostvarenja, vlastitoga stvaralatva i stvaralatva drugih
usmeno ili pisano, izraziti vlastito argumentirano miljenje o filmskomu ili medijskomu
ostvarenju koje su gledali ili u njemu sudjelovali, o sudionicima, njihovim odnosima i
aktivnostima, o prikazanim dogaajima, situacijama i problemima te njihovim
uzrocima i ishodima
analizirati posebne strukturne, anrovske (rod i vrsta), stilske i kulturne znaajke
umjetnikih filmskih i medijskih ostvarenja
obrazloiti vlastite stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u zajednikim filmskim i
medijskim projektima
drugih odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, etike,
sociologije te drugih umjetnikih podruja)
povezati ostvarenja i oblike filmske i medijske umjetnosti s povijesnim i drutvenim
kontekstom u kojemu su nastali
pokazati znanje o vrijednosti i povezanosti hrvatske filmske batine kao dijela svjetske
filmske kulture i univerzalnih vrijednosti.

Uenici e:
prepoznavati posebna obiljeja i sastavnice dramskih ostvarenja te usporeivati
naine kojima su sadraji stvarnoga ivota obraeni u dramskomu obliku u razliitim
medijima
razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim
dramskim ostvarenjima, u svojemu dramskomu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih
upoznati znaajke glavnih kazalinih tradicija i razdoblja
steenim znanjem dramskoga i drugih odgojno-obrazovnih podruja
oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema dramskomu stvaralatvu i umjetnosti.
Uenici e:
oblikovanje vlastitih pisanih ili improviziranih dramskih cjelina namijenjenih publici izvan
vlastite skupine
dramskim umjetnikim sredstvima istraivati teme i probleme ivota oko njih,
meuljudskih odnosa, drutvenih sukoba te vlastita sazrijevanja i oblikovanja identiteta
prema vlastitim sposobnostima i sklonostima sudjelovati u ostalim umjetnikim
poslovima (izradba kostima, scenografije, maska i rekvizita, oblikovanje zvuka i svjetla,
185
koreografija, mima i scenski pokret, dramsko pisanje i reija i sl.) u dramskomu
stvaralatvu i umjetnosti
prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, moi izvoditi i tumaiti djela dramskih
pisaca.
Uenici e:
sa samopouzdanjem te s osobnim stavovima i idejama sudjelovati u voenim i
samostalnim dramskim zadatcima
samostalno oblikovati dramske cjeline prema zadanim poticajima
rabiti razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i mimika, kretanje u
prostoru, pisani i improvizirani tekst, anr i stil i sl.) za oblikovanje vlastitih ostvaraja
prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, moi uivljeno oblikovati uloge u rasponu
od jednostavnih do sloenijih karaktera.
Uenici e:
moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u dramskoj formi koju e sami
oblikovati
zajedniki istraivati ivotne situacije i probleme vane za njih i za drutvo u kojem ive
te ih oblikovati u javne dramske iskaze
razvijati i oblikovati vlastitu osobnost i svjetonazor
usvojiti naine javnoga komuniciranja i nastupanja
razviti svoje govorne sposobnosti i stei sigurnost i samopouzdanje u javnoj govornoj
komunikaciji
pridonositi potovanju i njegovanju razliitosti meu ljudima te iskazivati naine
pozitivnoga meuljudskoga odnoenja i nenasilnoga rjeavanja sukoba meu
Uenici e:
stei kriterije kritike prosudbe i vrjednovanja dramskih umjetnikih ostvarenja,
vlastitoga dramskoga stvaralatva i stvaralatva drugih
usmeno ili pisano, izraziti vlastito argumentirano miljenje o dramskomu ostvarenju koje
su gledali ili u njemu sudjelovali, o likovima, njihovim odnosima i aktivnostima, o
dogaajima, situacijama i problemima te njihovim uzrocima i ishodima prikazanima u
drami
analizirati posebne strukturne, anrovske, stilske i kulturne znaajke umjetnikih
dramskih ostvarenja
obrazloiti vlastite stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u zajednikoj dramskoj
aktivnosti ili stvaralatvu
odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, etike, sociologije
te drugih umjetnikih podruja)
povezati ostvarenja i oblike dramske knjievnosti i umjetnosti s povijesnim i drutvenim
kontekstom u kojem su nastali
pokazati znanje o vrijednosti i povezanosti hrvatske dramske batine kao dijela svjetske
dramske kulture i univerzalnih vrijednosti.
186
Uenici e:
prepoznati, razlikovati i imenovati sastavnice plesne umjetnosti
doivjeti ples kao izvedbenu umjetnost povezanu s ostalim umjetnikim podrujima
pratiti najnovija postignua u plesnoj umjetnosti rabei razliite izvore podataka,
dostupnu tehnologiju i medije
moi odabrati, analizirati i opisati strunim rjenikom krae plesno ostvarenje po
vlastitom izboru, a u skladu s estetskim i etikim vrijednostima.
Uenici e:
pokazati viu razinu znanja i razumijevanja rabei sposobnost povezivanja
(sintetiziranja) sastavnica pokreta i plesa u odreenoj strukturi
iskazati znanje pri svrhovitoj uporabi osnovnih elemenata koreografskoga postupka
objediniti viu razinu plesne tehnike s elementima izraajnosti pokreta pri oblikovanju
vlastitih plesnih ostvarenja.
Uenici e:
predstaviti razvijen plesni rjenik, osjeaje i stavove istraivanjem i odabirom
plesnoga materijala te konanim oblikovanjem kraega plesnoga ostvarenja
iskazati svijest o sinkretizmu umjetnikih izraza objedinjenjem umjetnikih postupaka i
sastavnica ostalih umjetnosti pri oblikovanju i izvedbi vlastitih plesnih ostvarenja
pokazati znanje i razvijen ukus pri odabiru zvune pratnje za svoje plesne kompozicije
pokazati sposobnost ukljuivanja ostalih odgojno-obrazovnih podruja pri
oblikovanju i izvedbi vlastitih plesnih ostvarenja
izraziti osobnost, ideje, osjeaje i stavove odabirom i koreografskim oblikovanjem
plesne kompozicije
pokazati sposobnost krajnje sabranosti pri javnom nastupu.
Uenici e:
aktivno istraivati, oblikovati pokretom, izraziti i prenijeti svoje zamisli, osjeaje i
stavove publici
pokazati sposobnost krajnje sabranosti, samokontrole, snalaljivosti i odgovornosti pri
javnomu nastupu
pokazati usvojeno suradniko ponaanje pri stvaranju, oblikovanju i izvedbi plesnoga
ostvarenja
ukljuiti vrnjake s posebnim potrebama u koreografsko oblikovanje plesnih zamisli.
Uenici e:
pokazati viu razinu znanja i razumijevanja primjenjujui sposobnost analiziranja,
sintetiziranja i interpretiranja sastavnica i strukture pokreta i plesa pri vrjednovanju
vlastitoga i tuega plesnoga izraza
promicati integrativno obiljeje plesne umjetnosti u vlastitom plesnom izrazu
promicati inkluzivno obiljeje plesne umjetnosti i stvaralatva
predstaviti promiljen kritiki osvrt na plesnu izvedbu koju su gledali
iskazati znanje o plesnoj umjetnosti u kulturolokomu i povijesnomu kontekstu
187
iskazati znanje i pozitivan stav o umjetnikoj i tradicijskoj plesnoj batini u povijesnomu
i kulturolokomu kontekstu
promicati multikulturalnost u poimanju svakodnevnice i ivljenju s drugima.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: Vizualne umjetnosti i dizajn, Glazbena

kultura i umjetnost, Dramska kultura i umjetnost, Filmska umjetnost, Plesna umjetnost, te
moduli: Dramska kultura i umjetnost (integrirano u predmete jezino-komunikacijskoga
podruja), Filmska i medijska kultura i umjetnost (integrirano u predmete jezino-
komunikacijskoga podruja), Tradicijska i zaviajna kultura (integrirani umjetniki modul)
7. Tjelesno i zdravstveno podruje

OPIS PODRUJA
Svrha tjelesnoga i zdravstvenoga podruja jest usvajanje znanja, stjecanje vjetina i navika
te razvijanje pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti i zdravomu nainu ivljenja kako bi
se omoguilo dosizanje najboljih tjelesnih i duevnih potencijala pojedinca.
Tjelesno i zdravstveno podruje od temeljnoga je znaaja za skladan razvoj psihosomatskih
osobina uenika, za razvoj njihovih psihikih osobina i motorikih sposobnosti, za
usavravanje biotikih motorikih i socijalnih motorikih znanja te za razvoj temeljnih
kompetencija, a poglavito onih koje proizlaze iz potrebe primjerenoga i stalnoga
prilagoavanja novim radnim i ivotnim okolnostima. Ono omoguava da uenici tijekom
kolovanja upoznaju svoje tijelo, njegovo funkcioniranje, mogunosti i ogranienja, da
razumiju vanost i naue kako da tijekom cijeloga ivota odravaju i unaprjeuju tjelesnu
spremnost i zdravlje, razumiju povezanost tjelesnoga, duevnoga i emocionalnog zdravlja,
upoznaju naine usvajanja zdravih navika i izbjegavanja onih pogubnih po zdravlje te
mogunosti traenja pomoi u sluaju bolesti, potekoa u uenju, potekoa u osobnim i
drutvenim odnosima.
Ovakav pristup omoguit e da uenici tijekom svoga kolovanja te u kasnijemu ivotu,
lake ue, lake ostvaruju ravnopravne osobne i drutvene veze i da, potujui tue
posebnosti, lake razvijaju aktivan stav prema ivotu i vlastitu poduzetnost.
Znanja, sposobnosti, postignua i vrijednosti steene ovim podrujem izravno utemeljuju i
unaprjeuju zdravlje uenika, omoguuju stvaranje pozitivne osobnosti, jaaju
samopotovanje i samopouzdanje te djeluju na kakvou ivota u koli, obitelji i drutvu.
Spoznaje i iskustva iz ovog podruja omoguavaju uenicima oblikovanje odgovorna
odnosa prema sebi, drugima i okruenju, pomaui prilagoavanju i savladavanju
potekoa tijekom razvoja i sazrijevanja.
Temeljni sadraji odgajaju djecu i uenike promicanjem korektnog ponaanja i usvajanjem
opeljudskih i portskih vrijednosti. Upuuju na nenasilno rjeavanje sukoba, razvijaju
sposobnosti emocionalne samoregulacije - kontrolu agresivnosti. Znaajni su za poticanje
ustrajnosti i savladavanje straha, potiu razvoj pozitivnih osobina linosti i afirmacije uenika.
Razvijaju suradniko ponaanje, potiu pomaganje drugima i potivanje dogovora te
osposobljavaju za timsko djelovanje i potiu pravilnu komunikaciju.

Uenici e:
razumjeti razvoj i funkcioniranje vlastitoga tijela
usavriti kinezioloka znanja i vjetine, i znati ih primijeniti u portskim i portsko-
rekreativnim aktivnostima
razviti svijest o vanosti tjelesnoga vjebanja za ouvanje i unaprjeenje zdravlja
znati pravilno procijeniti te odabrati tjelesnu aktivnost i prehranu, najbolje za ouvanje
zdravlja i odravanje dobre tjelesne spremnosti te razumjeti utjecaj nepravilne
prehrane na razvoj bolesti i poremeaja
188
razumjeti pojmove i znaajke nezdravih navika, rizinih ponaanja i ovisnosti te znati
kako one naruavaju zdravlje
razumjeti tjelesne, duevne i emocionalne znaajke razvoja kroz djetinjstvo i
adolescenciju
razumjeti znaajke dobre komunikacije i njezina znaenja u obiteljskomu, vrnjakomu
i drutvenomu okruenju
razviti samopotovanje i samopouzdanje te razumjeti njihovo znaenje za razvoj i
odrastanje
razumjeti pojmove spola i spolnosti te znaaj odgovorna spolnoga ponaanja i
jednakopravnosti spolova
razumjeti znaenje i osobitosti pojmova sprjeavanja bolesti i promicanja zdravlja
moi prepoznati razliite oblike tjelesnoga i duevnoga nasilja i zlostavljanja te naine
njihova sprjeavanja.
Prvi ciklus
I. TJELESNO VJEBANJE I ZDRAVLJE

Uenici e:
usvojiti osnovna znanja o uvanju i unaprjeivanju zdravlja
prepoznati i razumjeti temeljne zakonitosti utjecaja tjelesnoga vjebanja na organizam
stei spoznaju o znaaju osobnoga zdravlja
prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja osobne higijene
razviti svijest o potrebi provoenja tjelesnoga vjebanja u primjerenim zdravstveno-
higijenskim uvjetima
stei spoznaju o znaaju pravilne prehrane za rast i razvoj
usvojiti osnovna znanja o uvanju okolia za vrijeme tjelesnoga vjebanja
prepoznati i osvijestiti znaaj upornosti tijekom tjelesnoga vjebanja.
II. ANTROPOLOKA OBILJEJA

Uenici e:
prepoznati i osvijestiti znaaj praenja tjelesne visine i tjelesne teine
biti osposobljeni za samopraenje osnovnih antropometrijskih karakteristika
prepoznati i osvijestiti potrebe o odravanju antropometrijskih karakteristika na najboljoj
razini
razviti svijest o suradnikomu ponaanju radi osposobljavanja za timski rad.
III. KINEZIOLOKA TEORIJSKA I MOTORIKA ZNANJA

Uenici e:
usvojiti opa kinezioloka znanja o pravilnomu provoenju tjelesnog vjebanja
biti osposobljeni za primjenu opih kineziolokih znanja u svakodnevnomu ivotu i radu
usvojiti opa kinezioloka znanja iz podruja porta
prepoznati i osvijestiti vrijednosti dobivenih rezultata inicijalnim i finalnim
provjeravanjem
biti osposobljeni za primjenu osnovnih mjera sigurnosti pri tjelesnomu vjebanju
prepoznati i primijeniti osnovnu opremu i
189
Uenici e:
biti osposobljeni za provoenje jutarnjega tjelesnoga vjebanja
prepoznati i osvijestiti korisnosti mikropauza
biti osposobljeni za primjenu prirodnih oblika kretanja u svakodnevnomu ivotu i radu
biti osposobljeni za primjenu nauenoga pri vjebanju u oteanim uvjetima.
V. SPRJEAVANJE BOLESTI I PROMICANJE ZDRAVLJA

1. Mentalno, socijalno i emocionalno zdravlje
Uenici e:
opisati svoje osjeaje i o njima razgovarati
postavljati pitanja o svome zdravlju i razvoju
opisati sebe u odnosu na druge (razred, uitelja/uiteljicu, obitelj, prijatelje, vrnjake,
starije i mlae uenike u koli)
istraiti i podijeliti ideje o odnosima s drugim ljudima
pokazati potovanje prema drugima dijelei aktivnosti i odgovornosti u skupini
prepoznati slinosti i razlike meu ljudima i jedinstvenost svake osobe.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
prepoznati tvari koje imaju tetno djelovanje na ljudski mozak i tijelo
osvijestiti neposredne i dugorone posljedice uzimanja tvari tetnih po zdravlje
zapamtiti da je puenje, zbog ouvanja zdravlja, zabranjeno ili ogranieno u javnim
prostorima
povezati pijenje alkoholnih pia s nesreama i ozljedama te tetnim posljedicama za
ljudski organizam
zapamtiti da je zabranjeno maloljetnicima prodavati i posluivati alkoholna pia
3. Meuljudski odnosi, spolno zdravlje i roditeljstvo
Uenici e:
raspravljati o znaajkama prijateljstva i osobinama koje mogu utjecati na prijateljstvo
objasniti pojmove sigurnosti i brige o samima sebi te prepoznati osobe kojima se mogu
obratiti za pomo
objasniti zato se treba prema vlastitomu tijelu odnositi s potovanjem
osvijestiti kako se brinuti o vlastitomu tijelu i tko im u tome moe pomoi
raspravljati o pojmovima roenja i brige o novoroenomu djetetu u obitelji
osvijestiti dunosti i odgovornosti u obitelji i skupini.
4. Prehrana i zdravlje
Uenici e:
prepoznati namjenu namirnica te njihovu primjenu i vrijednost u ouvanju i
unaprjeenju zdravlja i razvoja
opisati dostupnost namirnica i njihovu pravilnu zastupljenost u obrocima
nabrojiti naine pravilnoga uvanja namirnica
opisati utjecaj oglaavanja i promidbe namirnica na nain prehrane.
190
5. Sprjeavanje bolesti i unaprjeenje zdravlja
Uenici e:
raspravljati o temeljnim injenicama razvoja svoga tijela
dati primjere ouvanja vlastitoga zdravlja primjenom higijenskih mjera
prepoznati da u ouvanju zdravlja mogu pomoi lijekovi i druge tvari
opisati kako svojim ponaanjem mogu djelovati na vlastito zdravlje.
Drugi ciklus

Uenici e:
razviti svijest o vlastitomu zdravlju i zdravlju drugih
prepoznati i razumjeti temeljne zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na
organizam
prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja higijene obue i odjee
usvojiti osnovna znanja o pravilnoj prehrani za vrijeme bavljenja tjelesnim vjebanjem
prepoznati i osvijestiti vanosti vjebanja u prirodnim uvjetima
razviti osobnu odgovornost za vlastito zdravlje
prepoznati i razumjeti potrebu uvanja okolia za vrijeme tjelesnoga vjebanja
prepoznati i osvijestiti vanosti ustrajnosti tijekom tjelesnoga vjebanja.

Uenici e:
razumjeti znaaj pravilnoga tjelesnoga dranja i uloge tjelesnoga vjebanja u tome
biti osposobljen za samopraenje motorikih sposobnosti
prepoznati i osvijestiti potrebe o odravanju motorikih sposobnosti na najboljoj razini
razviti pozitivne crte linosti.

Uenici e:
usvojiti temeljna kinezioloka znanja o pravilnomu provoenju tjelesnoga vjebanja
biti osposobljeni za primjenu temeljnih kineziolokih znanja u svakodnevnomu ivotu i
radu
usvojiti temeljna kinezioloka znanja iz podruja porta
prepoznati i osvijestiti vrijednosti dobivenih rezultata tranzitivnim provjeravanjem
biti osposobljeni za samopraenje obrazovnih uinaka tjelesnoga vjebanja
biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na igralitu i dvorani
prepoznati i primijeniti opremu i sredstva za vjebanje u portskoj dvorani.
IV. MOTORIKA DOSTIGNUA

Uenici e:
biti osposobljeni za uporabu sredstava za tjelesno vjebanje u igri i zabavi
prepoznati i biti svjesni osvijestiti korisnosti makropauza
biti osposobljeni za primjenu nauenoga u izabranom portu
biti osposobljeni za primjenu nauenoga u izvanrednim situacijama.
191
Uenici e:
prepoznati znaajke koje doprinose osjeaju vlastite vrijednosti
osvijestiti osobne prednosti i nedostatke i te njihov utjecaj na samopotovanje
objasniti kako osjeaji, vjerovanja i aktivnosti utjeu na samopotovanje
istraiti svoja i tua prava prihvaajui odgovornosti i potivanje tuih prava
prepoznati po emu se ljudi razlikuju i prihvatiti odgovornost za potporu sebe i drugih
razlikovati znaaj privatnosti i istodobnu potrebu povezanosti s drugima.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
opisati utjecaj vrnjaka, medija i drutvenoga okruenja na osobne stavove o uporabi
sredstava ovisnosti
povezati uporabu alkohola i droga sa smanjenom sposobnou odluivanja
djelovati u rizinim situacijama povezanima sa sredstvima ovisnosti (stanje opijenosti,
dostupnost sredstava ovisnosti)
povezati zlouporabu sredstava ovisnosti s tetnim uincima na pojedince, obitelj i
prijatelje
razluiti utjecaj i rizike interneta i virtualne stvarnosti na tjelesno, socijalno i mentalno
zdravlje.
Uenici e:
opisati utjecaj fizikih i emocionalnih promjena na ponaanje u pubertetu
prepoznati kako tjelesne promjene utjeu na doivljaj samoga sebe
prihvatiti tjelesne i emocionalne promjene u pubertetu
objasniti znaaj i povoljan utjecaj prijateljstva i meuljudskih odnosa na osobno
zdravlje i zdravlje drugih.
Uenici e:
primijeniti temeljna znanja o pravilnoj prehrani i prehrambenim navikama
objasniti prehrambene potrebe u razliitim razdobljima i okolnostima ivota
objasniti kako oglaavanje i mediji djeluju na prehrambene navike
prihvatiti nunost redovite tjelesne aktivnosti i uravnoteene prehrane u ouvanju
zdravlja
doprinijeti odabiru namirnica i planiranju obiteljske prehrane.
Uenici e:
definirati naine traenja savjeta i pomoi o zdravstvenim pitanjima
utvrditi imbenike zdravstvenog rizika u okruenju
opisati naine izbjegavanja nezgoda i njihovih posljedica
iskazati osjeaj odgovornosti prema vlastitomu zdravlju usvajanjem redovite tjelesne
aktivnosti.
192
Trei ciklus

Uenici e:
prepoznati i osvijestiti vrijednosti zdravlja kao nezamjenjiva imbenika svih ljudskih
aktivnosti
prepoznati i razumjeti ope zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na organizam
prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja higijene opreme i
sredstava
usvojiti temeljna znanja o ulozi pravilne prehrane za vrijeme baljenja portom
prepoznati i osvijestiti potrebe za redovitom kontrolom zdravlja
razviti ekoloku svijest o potrebi ouvanja prirode i zatiti okolia
usvojiti osnovna znanja o initeljima koji uvjetuju nastanak bolesti.

Uenici e:
prepoznati potrebu uspostavljanja povoljna odnosa izmeu miine mase i
potkonoga masnoga tkiva
biti osposobljeni za samopraenje funkcionalnih sposobnosti
prepoznati i osvijestiti potrebe o odravanju funkcionalnih sposobnosti na najboljoj
razini
razviti sposobnost emocionalne samoregulacije u odnosu prema drugima.

Uenici e:
usvojiti specifina kinezioloka znanja o pravilnom provoenju tjelesnoga vjebanja
biti osposobljeni za primjenu specifinih kineziolokih znanja u svakodnevnomu ivotu i
radu
usvojiti temeljna kinezioloka znanja iz podruja portske rekreacije
prepoznati i osvijestiti rezultat dobiven inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem
biti osposobljeni za samopraenje antropolokih obiljeja
biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na plivalitu
prepoznati i primijeniti opremu i sredstva na plivalitu.

Uenici e:
biti osposobljeni za uporabu sredstava tjelesnoga vjebanja u stankama uenja
prepoznati i osvijestiti potrebu o pravilne izmjene rada u odnosu na vrijeme vjebanja
biti osposobljeni za primjenu nauenoga u portsko-rekreativnim aktivnostima
biti osposobljeni za snalaenje u urgentnim situacijama

Uenici e:
analizirati povezanost osobnih vjetina i kompetencija sa ivotnim mogunostima
argumentirati vanost uenja za budue obrazovanje i rad
razluiti imbenike koji odreuju osobnost, cijeniti osobnosti i potovati razliitosti.
193
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
argumentirati negativna djelovanja sredstava ovisnosti i mogue tjelesne, mentalne,
emocionalne, socijalne i pravne posljedice njihove zlouporabe
analizirati djelovanja pojedinih sredstava ovisnosti na budue ivotne izbore i ishode
razvijati i stei drutvene vjetine za odupiranje pritisku vrnjaka i donoenje pravilnih
odluka u rizinim situacijama.
Uenici e:
usvojiti vjetine donoenja odluka o odnosima s drugim ljudima i spolnom ponaanju
razmotriti razvoj osobne i tue spolnosti
obrazloiti odluke i postupke koji tite osobno i tue spolno zdravlje
navesti raspoloive slube koje daju informacije i potporu u sluaju rizinih stanja
povezanih sa spolnim zdravljem, ukljuujui spolno zlostavljanje
razlikovati prava i odgovornosti glede povjerljivosti i pravnih propisa iz podruja
spolnoga i reproduktivnoga zdravlja.
Uenici e:
analizirati povezanost kljunih sastavnica hrane, utroka energije i utjecaja na zdravlje
opisati poremeaje prehrane, mogue uzroke i naine suoavanja
primijeniti znanja o pravilnoj prehrani u planiranju svakodnevne prehrane
analizirati utjecaj medija na doivljavanje vlastitoga tijela i izgleda.
5. Sprjeavanje bolesti i promicanje zdravlja
Uenici e:
opisati utjecaj nezdravih navika i ponaanja na razvoj kroninih bolesti i stanja
definirati i analizirati preventivne aktivnosti za sprjeavanja akutnih i kroninih bolesti
obrazloiti vrijednost promicanja zdravlja za pojedinca i zajednicu.

Uenici e:
biti osposobljeni za voenje brige o vlastitomu zdravlju i zdravlju okoline
prepoznati i razumjeti zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na pojedine dimenzije
antropolokoga statusa
prepoznati i biti svjesni osvijestiti vanosti redovitog i pravilnog redovita i pravilna
odravanja higijene sportskih portskih objekata graevina i prostora
stei zdrave prehrambene navike o uzimanju hrane i tekuine u vrijeme poveanih
tjelesnih napora
promicati preventivnu ulogu tjelesnoga vjebanja u sprjeavanju bolesti te uvanju,
unapreivanju unaprjeivanju i zatiti zdravlja kao ope ljudske opeljudske vrijednosti
usvojiti osnovna znanja o spreavanju povreda sprjeavanja povrjeda pri tjelesnom
vjebanju
stei naviku pravilnoga odijevanja radi zatite od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u
razliitim uvjetima vjebanja.
194
Uenici e:
samostalno izraunati svoj indeks tjelesne mase (ITM) ITM (indeks tjelesne mase)
prepoznati i biti svjestan osvijestiti potrebe o odravanju antropolokih obiljeja na
optimalnoj najboljoj razini
razviti svijest o vlastitim sposobnostima, a kroz to time i jaanje samopouzdanja i
samopotovanja.

Uenici e:
stei ope i temeljne kinezioloke kompetencije o pravilnoj uporabi kineziolokih
operatora
stei specifine posebne kinezioloke kompetencije o koritenju kineziolokih operatora
primjerenih buduemu zanimanju
usporediti vrijednosti izmeu dobivenih rezultata inicijalnim, tranzitivnim i finalnim
provjeravanjem
biti osposobljeni za samoocjenjivanje antropolokih obiljeja
biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na skijalitu i klizalitu
prepoznati i osvijestiti temeljne zakonitosti glede optereenja pri tjelesnomu vjebanju
prepoznati i primijeniti opremu i sredstva na skijalitu i klizalitu.

Uenici e:
biti osposobljeni za djelotvorno sluenje nauenim u svakodnevnomu ivotu i radu
prepoznati i osvijestiti prednosti aktivnoga odmora
biti osposobljeni za provoenje samostalnoga vjebanja
biti osposobljeni za rjeavanje problema u urgentnim situacijama.

Uenici e:
prepoznati poruke verbalne i neverbalne komunikacije
kritiki vrjednovati vlastite postupke i planove u odnosu na eljene ivotne i
profesionalne ciljeve
stei socijalne vjetine za djelotvorno rjeavanje sukoba, suoavanja s konkurencijom i
promjenama u odnosima.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
argumentirati utjecaj alkohola i psihoaktivnih tvari na ponaanje i odluke glede
meuljudskih i spolnih odnosa
pravilno postupiti u sluaju nezgode i hitnih stanja zbog zlouporabe alkohola ili
psihoaktivnih tvari
razlikovati specifine situacije zlouporabe alkohola i droga u razliitim kulturama,
zemljama i podrujima
usvojiti vjetine vrnjake pomoi i podrke pri rizinomu ponaanju u grupi ili razredu.
195
Uenici e:
analizirati i prepoznati mo u odnosima koja moe biti dobro ili loe upotrijebljena
argumentirati vanost i potrebu privrenosti, povjerenja i potovanja u emocionalnim i
spolnim odnosima
razlikovati posebnosti pojedinih meuljudskih i partnerskih odnosa, ukljuujui i brak
objasniti i usvojiti pojmove odgovorna spolnoga ponaanja i odnosa
analizirati vanost, trajnost i odgovornost roditeljstva te njegov utjecaj na ivotne
mogunosti i odabire.
Uenici e:
razmotriti utjecaj drutva i medija na prehrambene navike
opisati temeljna prava potroaa na obavijetenost i potivanje zakonskih propisa o
namirnicama i prehrani
pruiti vrnjaku pomo i potporu kod problema u problemima poremeaja prehrane
u grupi ili razredu.
Uenici e:
nepristrano procijeniti osobne zdravstvene potrebe
analizirati naine ouvanja i unaprjeenja zdravlja tijekom ivota
usvojiti odgovarajuu tjelesnu aktivnost kao naelo ponaanja u svim ivotnim uvjetima
aktivno sudjelovati u programima promicanja zdravlja i sprjeavanja bolesti
analizirati i procijeniti utjecaj okolia i radnoga mjesta na zdravlje i na mogui razvoj
bolesti.

Uenici e:
biti osposobljeni za voenje brige o vlastitom zdravlju i zdravlju okoline
prepoznati i razumjeti zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na pojedine dimenzije
antropolokog statusa
prepoznati i osvijestiti znaaj redovita i pravilna odravanja higijene portskih
graevina i prostora
stei zdrave prehrambene navike o uzimanju hrane i tekuine u vrijeme poveanih
tjelesnih napora
promicati ulogu tjelesnoga vjebanja u sprjeavanju bolesti te uvanju, unaprjeivanju
i zatiti zdravlja kao opeljudske vrijednosti
usvojiti osnovna znanja o sprjeavanju povrjeda pri tjelesnomu vjebanju
stei naviku pravilnoga odijevanja radi zatite od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u
razliitim uvjetima vjebanja.

Uenici e:
samostalno izraunati svoj indeks tjelesne mase(ITM)
196
prepoznati i osvijestiti potrebu o odravanja antropolokih obiljeja na najboljoj razini
razviti svijest o vlastitim sposobnostima, a time i jaanje samopouzdanja i
samopotovanja.

Uenici e:
stei ope i temeljne kinezioloke kompetencije o pravilnoj uporabi kineziolokih
operatora
stei specifine kinezioloke kompetencije o uporabi kineziolokih operatora koji su
primjereni buduemu zanimanju
usporediti vrijednosti izmeu dobivenih rezultata inicijalnim, tranzitivnim i finalnim
provjeravanjem
biti osposobljeni za samoocjenjivanje antropolokih obiljeja
biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na skijalitu i klizalitu
prepoznati i osvijestiti temeljne zakonitosti glede optereenja pri tjelesnomu vjebanju
prepoznati i primijeniti opremu i sredstva na skijalitu i klizalitu.

Uenici e:
biti osposobljeni za djelotvorno sluenje nauenim u svakodnevnomu ivotu i radu
prepoznati i osvijestiti prednosti aktivnoga odmora
biti osposobljeni za provoenje samostalnoga vjebanja
biti osposobljeni za rjeavanje problema u urgentnim situacijama.

Uenici e:
prepoznati poruke verbalne i neverbalne komunikacije
kritiki vrjednovati vlastite postupke i planove u odnosu na eljene ivotne i
profesionalne ciljeve
stei socijalne vjetine za djelotvorno rjeavanje sukoba, suoavanja s konkurencijomi
promjenama u odnosima
analizirati i vrjednovati kako stavovi i vjetine u meuljudskim odnosima utjeu na
angairano i djelotvorno sudjelovanje u aktivnostima zajednice.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:
argumentirati utjecaj alkohola i psihoaktivnih tvari na ponaanje i odluke glede
meuljudskih i spolnih odnosa
pravilno postupiti u sluaju nezgode i hitnih stanja zbog zlouporabe alkohola ili
psihoaktivnih tvari
razlikovati specifine situacije zlouporabe alkohola i droga u razliitim kulturama,
zemljama i podrujima
usvojiti vjetine vrnjake pomoi i podrke pri rizinomu ponaanju u grupi ili razredu.
Uenici e:
analizirati i prepoznati mo u odnosima koja moe biti i dobro ili loe upotrijebljena
197
argumentirati vanost i potrebu privrenosti, povjerenja i potovanja u emocionalnim i
spolnim odnosima
razlikovati posebnosti pojedinih meuljudskih i partnerskih odnosa, ukljuujui i brak
objasniti i usvojiti pojmove odgovorna spolnoga ponaanja i odnosa
analizirati vanost, trajnost i odgovornost roditeljstva te njegov utjecaj na ivotne
mogunosti i odabire.
Uenici e:
razmotriti utjecaj drutva i medija na prehrambene navike
opisati temeljna prava potroaa na obavijetenost i potivanje zakonskih propisa o
namirnicama i prehrani
pruiti vrnjaku pomo i potporu u problemima poremeaja prehrane u grupi ili
razredu.
5. Sprjeavanje bolesti i unapreenje zdravlja
Uenici e:
nepristrano procijeniti osobne zdravstvene potrebe
analizirati naine ouvanja i unaprjeenja zdravlja tijekom ivota
usvojiti odgovarajuu tjelesnu aktivnost kao naelo ponaanja u svim ivotnim uvjetima
aktivno djelatno sudjelovati u programima promicanja zdravlja i sprjeavanja bolesti
analizirati i procijeniti utjecaj okolia i radnoga mjesta na zdravlje i na mogui razvoj
bolesti.
analizirati i kritiki procijeniti prioritete za pravinu raspodjelu raspoloivih zdravstvenih i
rekreativnih resursa sredstava i zagovarati potrebne promjene.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: Tjelesna i zdravstvena kultura, te modul:

Zdravstveni odgoj
198
IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U
STRUKOVNOMU I UMJETNIKOMU ODGOJU I
OBRAZOVANJU
Oekivana odgojno-obrazovna postignua uenika nakon zavretka strukovnoga
obrazovanja jesu stei temeljne i strukovne kompetencije odreene razine, opsega, profila i
kvalitete potrebne za dobivanje kvalifikacija potrebnih tritu rada, za daljnje obrazovanje
te cjeloivotno uenje, odnosno u svrhu osobnoga razvoja uenika.
Cilj je strukovnih kurikuluma stjecanje strukovnih kompetencija propisanih standardom
strukovne kvalifikacije. Standard strukovne kvalifikacije poveava se sloenou
kompetencija, a sloenost kompetencija utjee na duljinu odgojno-obrazovnoga ciklusa
potrebna za zavravanje obrazovanja.
S obzirom na mogunost stjecanja najnie razine strukovne kvalifikacije u dobi od esnaest
godina, izraivat e se strukovni kurikulumi za stjecanje strukovnih kvalifikacija u trajanju od
najmanje dvije godine, potujui utvrene odnose opeobrazovnoga i posebnoga
strukovnoga dijela.
Oekivana odgojno-obrazovna postignua uenika nakon zavretka umjetnikoga
obrazovanja jesu stei temeljne i umjetnike kompetencije odreene razine, opsega, profila
i kvalitete potrebne za dobivanje umjetnikih kvalifikacija.
Zajedniki opeobrazovni dio sadri opeobrazovne predmete koji su obvezni za svaku
razinu kvalifikacije. Opeobrazovni dio strukovnoga i umjetnikoga kurikuluma za stjecanje
najnie razine strukovne i umjetnike kvalifikacije obuhvaa u prvoj godini najmanje 60%, a
u drugoj najmanje 40% strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma.
Stjecanje temeljnih kompetencija trebalo bi obuhvaati podruja hrvatskoga jezika i
knjievnosti, matematike, stranih jezika, informatike i tehnologije, podruja biologije, kemije,
fizike, povijesti, vjeronauka/etike, geografije, tjelesnoga i zdravstvenoga podruja te
umjetnikih podruja kao to su likovna umjetnost, glazbena umjetnost i druge.
Strukovni dio strukovnoga kurikuluma sadri obvezni i izborni dio te dio odreen kolskim
kurikulumom. Strukovni dio strukovnoga kurikuluma u jezgrovnomu dijelu donosi se na
nacionalnoj razini s obzirom na sloenost kvalifikacije.
Kurikulumi umjetnikih kola mogu biti posebni kurikulumi s tim da je ueniku osiguran
jezgrovni i diferencirani kurikulum u sustavu odgoja i obrazovanja.
Cilj srednjokolskoga strukovnoga odgoja i obrazovanja jest radno osposobljena osoba,
odgovorna i samostalna prema oekivanjima razine kvalifikacije.
Oekivana odgojno-obrazovna postignua uenika nakon zavretka strukovnoga
obrazovanja, a sukladno razini steene kvalifikacije jesu:
razvijene komunikacijske kompetencije
razvijene matematike kompetencije
razvijene prirodoznanstvene i drutveno-humanistike kompetencije
razvijene informatiko-komunikacijske kompetencije
razvijena tehniko-tehnologijska kompetencija
razvijene stvaralake sposobnosti i kritiko miljenje
razvijena svijest prema osobnomu zdravlju i zdravlju svoje okoline
razvijene socijalne kompetencije
razvijena ekoloka svijest
poznavanje, potivanje i provoenje ljudskih prava
razvijene poduzetnike kompetencije
osposobljenost za samoorganizirano uenje.
199
Zahtjevi glede ostvarivanja pojedinih razina kompetencija ovisit e o razvojnomu stanju
uenika te razini strukovnoga odgoja i obrazovanja. Na viim razinama pozornost bi trebala
biti usmjerena vie na razvoj kompetencija istraivakoga rada i kritikoga miljenja,
samoorganiziranoga uenja, socijalnih kompetencija usmjerenih na profesionalni etos i
zahtjeve radne kulture, na razvijanje i jaanje svijesti o sebi, osjetljivosti za druge,
razumijevanju drugih i razvijanju drutveno poeljna ponaanja.
Odgojno-obrazovni ciljevi strukovnoga kurikuluma kao i kurikuluma umjetnikih kola odredit
e se oekivanim postignuima uenika.
O razini srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, odnosno o sloenosti kvalifikacije ovisit e i
kurikulumski opseg pojedinih odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta. Strukovni,
odnosno umjetniki kurikulum ovisi o opsegu kvalifikacije, to je mjerilo optereenja uenika
u strukovnomu, odnosno umjetnikomu obrazovanju.
Sadraji nastave u strukovnim kolama ustrojit e se kao nastavni predmeti (matematika,
povijest, fizika itd.) ili kao moduli, ovisno o naravi predmeta i/ili usmjerenju strukovne
kvalifikacije (primjerice, integracija kemije i fizike ili biologije i kemije i tako dalje).
Strukovni kurikulum odreuje odnos teorijske i praktine nastave. Ovaj odnos ovisi o vrsti i
sloenosti poslova unutar odreenoga zanimanja, odnosno o kompetencijama koje uenik
treba stei da bi odgovorno i djelotvorno obavljao poslove za koje je stekao strukovnu
kvalifikaciju.
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja meupredmetne teme koje su dio jezgrovnoga,
diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga kurikuluma. kola ih moe programski oblikovati
prema vlastitim potrebama i mogunostima u module ili integrirane nastavne predmete,
potujui sposobnosti i sklonosti uenika. Potrebno je odrediti meupredmetne sadraje koji
e biti integrirani u sve nastavne predmete (primjerice, odgoj i obrazovanje za zdravlje,
odgoj i obrazovanje za ljudska prava, odgoj i obrazovanje za meukulturno razumijevanje,
odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo, preventivne programe i drugo). U tom smislu veoma
je vano vrijednosno odreenje kolskoga kurikuluma i oivotvorenje odgojne uloge kole.
S obzirom na individualni pristup ueniku s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,
vano je izraditi razlikovne programe prilagoavajui ih sposobnostima i sklonostima
uenika.
Radi uinkovitijega osiguravanja horizontalne, ali i vertikalne prohodnosti potrebno je i
opeobrazovnomu i strukovnomu dijelu strukovnoga kurikuluma pridruiti tzv. kreditne
bodove (ECVET European Credits for Vocational Education and Training) kojima se
izraava opseg steenih kompetencija, odnosno optereenje uenika. Kreditni bodovi
pridruuju se nastavnomu predmetu, modulu i kvalifikaciji, a u odgojno-obrazovnom
procesu uenika ukljuuju, meu ostalima, i uenikov samostalni i domai rad.
Strukovno obrazovanje zavrava izradbom i obranom zavrnoga rada i dobivanjem
svjedodbe za steenu razinu, profil i opseg kvalifikacije.
Umjetniko obrazovanje regulira se posebnim propisima.
200
X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-
OBRAZOVNIM POTREBAMA
Nacionalnim okvirnim kurikulumom osiguravaju se djeci i uenicima s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama uvjeti za uenje u skladu s njihovim mogunostima i potrebama.
Prema strategijskomu razvojnomu dokumentu o odgoju i obrazovanju (Plan razvoja sustava
odgoja i obrazovanja 2005. 2010.) i Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
koli (2008.), meu uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, ubrajamo uenike
s tekoama razliite pojavnosti i stupnja oteenja te darovite. Radi se o raznorodnoj
skupini djece i uenika za koje su nune razlike u ciljevima, odnosno oekivanim
postignuima, sadrajima i metodama uenja i pouavanja sukladno njihovim individualnim
sposobnostima i posebnostima. Nacionalnim okvirnim kurikulumom osiguravaju se uvjeti za
praenje odgojno-obrazovnoga procesa i uenicima koji zbog bolesti ne mogu due
vrijeme pratiti nastavu.
Sve skupine zahtijevaju prilagodbe odgojno-obrazovnoga procesa, odnosno odgojno-
obrazovnu potporu razliite vrste i razine. Nuna pretpostavka u planiranju kurikuluma za rad
s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama trajno je i kvalitetno profesionalno
usavravanje kadrova te suradnja meu svim nositeljima odgojno-obrazovnoga procesa u
radu s djecom i uenicima: od nositelja odgojno obrazovne politike do osoblja u odgojno-
obrazovnoj ustanovi, vanjskih strunjaka i suradnika, meuresornih ustanova, obitelji, lokalne
zajednice i udruga.
U tu svrhu odgojno-obrazovna ustanova ima mnogostruke zadae, osiguravajui uenicima
potrebnu potporu koja se ostvaruje u ustanovi ili/i izvan nje. U suradnji s lokalnom
zajednicom razvija se mrea sluba i programa za izravnu potporu djeci i uenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, obiteljima te odgojno-obrazovnim ustanovama
koje pohaaju.
Sustavnim dodiplomskim i poslijediplomskim studijima te trajnim strunim razvojem
odgojitelja, uitelja, nastavnika i strunih suradnika osigurava se potrebna osposobljenost za
rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima.
Ovo ukljuuje prepoznavanje potreba i poznavanje osobina djece i uenika s tekoama i
darovite djece i uenika, poznavanje odgojno-obrazovnih metoda i oblika rada i njihovu
stvarnu primjenu, pogotovo poznavanje izvedbe individualizirane i diferencirane (razlikovne)
nastave i vrjednovanja uspjenosti, vodei rauna o mogunostima svakog uenika,
njegovim talentima i potrebi za uspjehom.
1. Djeca i uenici s tekoama

Cilj je Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma omoguiti polaznicima odgojno-obrazovnih
ustanova na razini predkolskoga, osnovnoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja
stjecanje najvie razine znanja, sposobnosti i vjetina u skladu s njihovim mogunostima za
samostalan i uspjean ivot, ispunjen uenjem, radom, samopotovanjem i opim
zadovoljstvom.
Ukljuujue (inkluzivno) obrazovanje temelji se na osiguranju uvjeta, koji u redovitomu
kolskomu sustavu, zajedno s vrnjacima, omoguuju djeci i uenicima s tekoama
stjecanje to vie oekivanih postignua. Odgojno obrazovna ustanova postaje interaktivna
zajednica koja ui i koja tei uenicima osigurati iskustvo uspjenosti i pripremu za svijet rada
i ivot u odrasloj dobi.
Nacionalni okvirni kurikulum ureuje i odgojno-obrazovnu ponudu djeci i uenicima ije
mogunosti doputaju praenje posebnih programa koji se odnose na stjecanje znanja,
razvijanje sposobnosti i vjetina potrebnih za to neovisnije svakodnevno ivljenje i aktivno
ukljuivanje u radnu okolinu i neposredno drutveno okruenje.
Ukljuivanje u odgojno-obrazovni sustav

Djeca i uenici s tekoama ukljuuju se u odgojno-obrazovni sustav uz odgovarajue mjere
potpore u razliitom opsegu, a prema osobnim potrebama, to se ureuje prateim
201
podzakonskim aktima. Posebno je vano osigurati dostupnost do prilagoenih oblika
odgojno-obrazovnoga rada te drugih strunih i potpornih sluba i programa.
Ukljuivanje u sustav
kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje, individualizirani

kurikulum uz dodatnu strunu potporu
Predkolske ustanove
posebni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje za djecu
s veim tekoama u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini
jezgrovni i razlikovni kurikulum uz dodatnu strunu potporu

jezgrovni i razlikovni kurikulum s individualiziranim planom i
Osnovna i srednja kola programom
posebni kurikulum unutar posebnoga odjela u kolskoj
ustanovi
posebni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje za djecu

s veim tekoama
Odgojno-obrazovna ustanova pod
posebnim uvjetima posebni kurikulum za uenike s veim tekoama
jezgrovni i razlikovni kurikulum uz dodatnu strunu potporu
Nastava u kui, nastava u bolnici jezgrovni i posebni skraeni kurikulum
Djeca s tekoama ukljuuju se u predkolske odgojno-obrazovne ustanove uz potrebnu

strunu, didaktiko-metodiku i rehabilitacijsku potporu. Za djecu koja trebaju vei opseg
potpore organizira se posebna odgojno-obrazovna skupina. Kada se uz primjeren program
potpore u redovitim uvjetima ne postiu ciljevi u skladu s mogunostima i potrebama
djeteta, mogu se ukljuiti u odgojno-obrazovne ustanove pod posebnim uvjetima.
Bitno je rano prepoznavanje i pruanje potpore djeci s tekoama u redovnoj predkolskoj
odgojno-obrazovnoj ustanovi te suradnja s roditeljima kojima se pruaju potrebni savjeti i
potpora.
Uenici s tekoama koji su ukljueni u razredne odjele osnovnih i srednjih kola dobivaju
cjelovitu i pojedincu primjerenu potporu koju izvodi sama odgojno-obrazovna ustanova ili/i
u suradnji sa slubama potpore na razini lokalne i podrune zajednice. Struna sluba
matine odgojno-obrazovne ustanove uz odgajatelja/uitelja te drugih strunjaka, prema
potrebi, izrauje individualizirani program i prati i usklauje provoenje.
Individualizirani kurikulum utemeljen je na jezgrovnom i razlikovnom kurikulumu, a izrauje se
prema strunoj procjeni potreba uenika. kako bi se pratio uspjeh u postizanju odgojno-
obrazovnih ciljeva, i sainjava se na temelju opega kurikuluma. Planiranje
individualiziranoga kurikuluma poiva na realno postavljenim ciljevima, polazi od uenikovih
sklonosti, od njegovih prepoznatih mogunosti, a sadrava i podatke o potrebnim oblicima
potpore, tijeku provoenja potpore te postignutim ishodima.
Kada se procjenjuju mogunosti pripreme uenika za svijet rada i ukljuenje u strukovno
obrazovanje, u planiranje individualiziranoga kurikuluma ukljuuje se i uenik, roditelj, te
predstavnik ustanove za zapoljavanje i mogui poslodavac.
Napredovanje uenika s tekoama u viim razredima osnovne kole, podrava se
uvoenjem zamjenske nastave koja omoguuje ueniku izbor predmeta i/ili modula u
kojima je najuspjeniji, a oslobaa ga onih predmeta i sadraja koji ne odgovaraju njegovim
sposobnostima. Zamjenska nastava ima za cilj usmjeriti uenika prema stjecanju znanja i
vjetina koje e ga pripremiti za strukovno obrazovanje, te uvoditi u svijet rada.
202
U odgojno-obrazovne ustanove pod posebnim uvjetima ukljuuju se djeca i uenici kojima
praenje odgojno-obrazovnoga procesa u redovitim ustanovama, i uz pomo ponuda
potpore ne odgovara njihovim sposobnostima. Cilj je redovitih i posebnih kurikuluma u ovim
ustanovama osposobiti uenike za ukljuenje u svakodnevni ivot u to redovitijim uvjetima,
u skladu s dobi uenika. Odgojno-obrazovna podruja posebnog programa jesu:
Praktino-osobno podruje: briga o sebi, ivot u kui i domu: usvojiti kulturno-higijenske
i zdrave prehrambene navike, prepoznati opasne situacije, samostalno ili uz podrku
izvravati jednostavne domainske poslove i sudjelovati u poslovima koji pridonose
kvaliteti ivota.
Drutveno-spoznajno podruje: snalaenje u okolini, komunikacijska i
numeriko/matematika pismenost: snalaziti se pri kretanju, znati se sluiti javnim
prijevozom, hitnim, zabavnim, kulturnim i javnim uslugama, razlikovati osnovne
vremenske odrednice, stei osnovnu pismenost na materinskomu jeziku i
numeriko/matematiku pismenost; izraavati se verbalno, neverbalno i pisano;
izraavati se uporabom smislenih simbola, rijei, reenica, brojka, boja i znakova.
Slobodno vrijeme i stvaralako podruje: drutveno-zabavne i izraajno-stvaralake
aktivnosti: sudjelovati u drutveno-zabavnim aktivnostima i dogaanjima u uoj i iroj
drutvenoj sredini; izabrati naine i sadraje za provoenje slobodnoga vremena;
estetsko oblikovanje razliitih materijala razliitim tehnikama;
Drutveno-emocionalno podruje: odnos prema sebi, drugima i okolini: ovladati
sobom, oponaati prikladna ponaanja u odnosu prema sebi i drugima, razlikovati
poeljno od nepoeljna ponaanja, oponaati i izabrati nenasilne oblike
sporazumijevanja te one kojima izraava i titi svoja temeljna prava, osjeaje i
samosvijest (asertivnost)
Tjelesno-zdravstveno podruje: motorike vjetine i poticaji: prepoznavati i upravljati
motorikim i osjetilnim podraajima, stanjima i djelovanjima; razvijati miinu snagu i
usklaenost pokreta, promatrati, sluati, glasati se, mirisati, dodirivati, razlikovati
podraaje te ih smisleno i stvaralaki povezivati, sudjelovati u portsko-rekreativnim
aktivnostima.
Radno-proizvodno podruje: radno-stvaralaka izradba: oponaati i izvoditi
samostalno, ili uz pomo, jednostavne radne i proizvodne postupke, pravilno rukovati
radnim sredstvima i uvati se moguih opasnosti pri radu.
Za uenike koji, zbog bolesti, due vrijeme ne mogu pohaati nastavu ustrojava se nastava
u kui, izvode ju uitelji i suradnici kole koju uenik pohaa. Takoer se organizira predkola
i nastava u bolnici za djecu i uenike koji se nalaze na duemu bolnikomu lijeenju, a
provode ju struni djelatnici najblie odgojno-obrazovne ustanove. Ovi se oblici odgojno-
obrazovnoga rada provode u skraenomu sadrajnomu i vremenskomu opsegu, a odnose
se na redovite i posebne programe.
2. Talentirana i darovita djeca i uenici

Nacionalni okvirni kurikulum osigurava talentiranoj i darovitoj djeci i uenicima
prepoznavanje i razvoj njihovih mogunosti. Odgojno-obrazovna ustanova duna je otkrivati
talentirane i darovite uenike te osigurati razvoj njihovih sposobnosti, usmjeriti se na
zadovoljavanje posebnih spoznajnih, socijalnih, emocionalnih i tjelesnih potreba talentirane i
darovite djece i uenika, uz stalno praenje i vrjednovanje njihovih postignua.
Iako meu talentiranom i darovitom djecom i uenicima postoje znatne razlike, opisuje ih se
kao one koji imaju vee spoznajne mogunosti, razvijenu sposobnost brega razumijevanja
sloenih ideja i pojmova, ue bre i s dubljim razumijevanjem od svojih vrnjaka, pokazuju
veliku znatielju za odreeno podruje, stvaralake mogunosti, domiljatost i sposobnost
stvaranja velikoga broja ideja te sposobnost sagledavanja s razliitih motrita. Talentirana i
darovita djeca uenici mogu imati tekoe koje ometaju prepoznavanje postojanja talenta
ili darovitosti i razvoj mogunosti. Tekoe mogu biti na motorikom, osjetilnom,
emocionalnom planu, odnosno u uenju i ponaanju. Nestalna su u radu, ne zavravaju
zadatke, u neprestanu su nemiru i slino. Doimaju se prosjenima i ispodprosjenima, postiu
ishode ispod svojih mogunosti. Ova djeca i uenici zahtijevaju posebno dijagnostiko
ispitivanje i paljivo osmiljenu potporu.
203
Za darovite uenike sainjava se individualizirani kurikulum koji sadrajem i koliinom
odgovora potrebama pojedinca ili skupine. Kurikulum treba odraavati naprednu razinu
miljenja i rjeavanja problema, to i jest svojstvo ovih uenika, dubinu i sloenost sadraja
koji im pruaju odgovarajui izazov i teinu te priliku za stvaralako izraavanje.
Individualizirani kurikulum ueniku omoguuje i ukljuuje oblike potpore kojima se otklanjaju
ili smanjuju prepreke za postizanje postavljenih ciljeva.
Nain organizacije odgojno-obrazovnoga rada i programa za darovite uenike

kola osigurava uenicima ukljuenost u odgojno-obrazovni program u skladu s razinom i
vrstom njihove darovitosti, dodatnu nastavu i druge oblike rada koji potiu njihove
sposobnosti i stvaralatvo. Oblikovanje individualiziranoga kurikuluma zahtijeva
odgovarajuu prilagodbu, odnosno razlikovnost (diferencijaciju) sadraja ili tema i vrijeme
savladavanja sadraja te tijeka pouavanja i oblika rada.
Razlikovnost
Programi u redovitoj nastavi Programi izvan redovite nastave
obogaenje izvannastavne aktivnosti

proirenje radionice
ubrzanje (akceleracija) ljetne i zimske kole
mentorstvo klubovi, kampovi
natjecanje
Razlikovnost (diferencijacija) se odnosi na prilagodbu sadraja uenja (ubrzanje, saimanje,

mijenjanje, reorganiziranje, prilagodljiv tempo rada, koritenje naprednijim i sloenijim
materijalima, konceptima i sl.); procesa uenja (intelektualno zahtjevniji problemski zadatci,
pitanja otvorenoga tipa koja pokreu viu misaonu razinu istraivanje, otkrivanje novoga,
preispitivanje poznatoga, samostalno uenje te upute koje potiu ostvarenje viih razina
miljenja), proizvode uenja (npr. plakat, seminarski rad, predavanje drugim uenicima,
problemski zadatci za druge uenike, mentorstvo darovitih uenika drugim uenicima) te
okruje uenja (koje omoguuje slobodnu komunikaciju, potie neovisnost, stvaralatvo,
inovativnost i slino).
Programi u redovitoj nastavi

Obogaenje
Obogaenje oznaava horizontalnu prilagodljivost unutar cijeloga kurikuluma. Ono
oznaava vrstu uenja koje je izvan osnovnoga programa koji djeca ue, odnosno
predstavlja dodatak opemu kurikulumu, ali ga ne mijenja. Moe se ostvarivati sa skupinom
djece i uenika koji rade zajedno na kakvu dodatnomu sadraju unutar kurikuluma.
Obogaenje ne mora biti namijenjeno samo darovitima nego i ostalim uenicima u
razredu.
Proirenje
Proirenje predstavlja vertikalnu prilagodljivost koja ueniku omoguuje bre napredovanje
kurikulumom. Moe sadravati ubrzanje (akceleracija), kada uenici ''preskau'' dijelove
gradiva kako bi se bre kretali prema cilju. Takoer, sadraje se opega kurikuluma moe
obogatiti tako da postanu sloeniji, ime se uenika uvodi u dublje upoznavanje pojedinih
sadraja, uz napredovanje njemu svojstvenom brzinom.
Ubrzanje (akceleracija)
Ubrzanje znai ranije ukljuenje uenika u redovito osnovnokolsko obrazovanje ili
mogunost prelaska u vie razrede, i to tijekom iste kolske godine. Ubrzanje moe biti unutar
samo jednog predmeta. Odluka o ranijemu ukljuivanju i prelasku u vie razrede donosi se
nakon pomne procjene o njegovu utjecaju na pojedinoga uenika, a kad je jednom
provedeno, zahtijeva pozorno praenje kako ono utjee na uenika. Pri donoenju ove
204
odluke osobito treba uzeti u obzir uenikovu dob, emocionalni i tjelesni razvoj, potporu
roditelja, obrazovnu potporu i uenikovo zanimanje i motiviranost.
Mentorstvo
Mentori za pojedina podruja strunjaci su koji, osim prenoenja znanja i razvijanja vjetina i
sposobnosti, imaju ulogu voditelja, uitelja, uzora i prijatelja darovitog uenika. Daroviti
mogu biti podloni tekoama koje proizlaze iz nesklada intelektualnoga, drutvenoga i
emocionalnoga stupnja zrelosti pa im mentor, uz akademsku, prua drutvenu i
emocionalnu podrku. Dakle, mentorstvo ima dvojaku ulogu: pomo pri razvijanju talenta ili
darovitosti i podupiranje suradnjom i suosjeanjem. Mentori mogu biti uitelji/nastavnici,
struni suradnici, stariji uenici, volonteri te gostujui strunjaci.
Natjecanja
Uenici se upuuju na razliita natjecanja s podruja koja ih zanimaju, ime im se prua
prilika za iskazivanje sposobnosti i talenata te njihovo vrjednovanje i samovrjednovanje.
Smatra se da natjecanja mogu posluiti za prepoznavanje talentirane i darovite djece i
uenika te kao odgojno-obrazovna ponuda. Natjecanja mogu biti gradska i opinska,
upanijska, dravna i meunarodna te pojedinana i skupna.
Programi izvan redovite nastave

Programi izvan redovite nastave odnose se na razliite izvannastavne aktivnosti, radionice,
ljetne i zimske kole i klubove, u kojima djeca i uenici pohaaju programe prema svojim
posebnim podrujima talentiranosti, darovitosti i sklonosti.
Programi izvrsnosti
Programi izvrsnosti jesu odgojno-obrazovna podrka darovitima u razvijanju njihovih
naglaenih sklonosti i mogunosti. Ostvaruju se u suradnji kole sa znanstveno-istraivakim
ustanovama, s gospodarstvom, s istaknutim strunjacima za pojedino podruje te s razliitim
udrugama. Mogu se provoditi na lokalnoj, podrunoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini.
Programe izvrsnosti prijavljuje kola sama ili u suradnji s drugim ustanovama ili strunim
osobama, a odobrava ih nadleno ministarstvo za obrazovanje, nakon postupka
vrjednovanja. Programi se izvrsnosti ostvaruju seminarima, ljetnim i zimskim kolama,
kampovima za darovite, uenike skupine, uenje putem interneta.
Kako bi se uinkovitije odgovaralo na potrebe darovitih, osim rada s djecom i uenicima,
na trajnomu strunomu razvoju u programima izvrsnosti radi se i s roditeljima, odgojiteljima i
uiteljima, nastavnicima i strunim suradnicima.
205
XI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UENIKIH
POSTIGNUA
to se vrjednuje i ocjenjuje
Vrjednovanje se temelji na cjelovitu (holistikom) pristupu praenja i poticanja
individualnoga razvoja svakoga djeteta i uenika, a odgojno-obrazovna ustanova,
predkolska i kolska, duna je osigurati sustavno pouavanje uenik, poticanje i
unaprjeivanje njihova razvoja u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, te sustavno
praenje njihova napredovanja. Pritom se oekuje pozitivna usmjerenost na djetetovu,
odnosno uenikovu osobnost i postignua. To znai da se nastoji uoiti i poticati ono u
emu dijete ili uenik ima mogunost uspjeti, a izbjegavaju se one aktivnosti za koje je jasno
da uenik u njima ne moe postii kakav zadovoljavajui uspjeh. Ovo posebno vrijedi za
ope obvezno obrazovanje koje treba temeljiti na pedagogiji uspjeha za sve te
didaktikomu ugovoru kao sredstvu za ostvarivanje takva pedagokoga polazita.
kolsko ocjenjivanje treba sadravati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih uenikovih
postignua i zalaganja: prosudbu vrijednosti uenikova usmenoga i pisanoga odgovora;
procjenu uenikovih sposobnosti i mogunosti za ulaganje napora; procjenu o uenikovu
koritenju vlastitih mogunosti i procjenu uenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju
se posebno treba posvetiti pozornost praenju razvoja motorikih sposobnosti i sazrijevanju u
emocionalnomu podruju.
Ocjenjivanje obuhvaa odgovornost i suradnju. Ocjenjivanje ponaanja usmjereno je
procjenjivanju uenikova odnosa prema drugim osobama, prema okoliu i prema njegovu
pridravanju pravila. Predmetom praenja i ocjenjivanja bit e i meupredmetne teme:
poduzetnitvo, uiti kako uiti, osobni i socijalni razvoj, primjena informacijsko-komunikacijske
tehnologije, zatita okolia, sigurnost i zdravlje, odgoj i obrazovanje za graanstvo te
kompetencije koje se stjeu sudjelovanjem u razliitim samostalnim, razrednim i kolskim
projektima. Vana je varijabla praenja i ocjenjivanja i osposobljenost te uenikova
motiviranost za cjeloivotno uenje.
Stalno praenje uenikova rada i ocjenjivanje potiu uenika i pridonose razvoju radnih
navika. Javnou ocjene uenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost
samoocjenjivanja, a uspjeh pojedinca postaje potreba razreda.
Samovrjednovanje
Vrjednovanje uenikovih aktivnosti i uspjeha treba sluiti osposobljavanju za
samovrjednovanje radi razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te
o vanosti stalnoga uenja. Istodobno, vrjednovanje uenikovih aktivnosti i rezultata treba
pridonijeti stjecanju pozitivne slike o sebi te poticati uenike na planiranje svoga rada i
samostalno donoenje odluka, to se postie upuivanjem uenik na analizu i promiljanje
o svomu uenju i uenju drugih radi osposobljenosti za vrjednovanje i samovrjednovanje.
Da bi razvili vjetine samoocjenjivanja i samovrjednovanja, uenici moraju biti voeni u
provjeravanju procesa uenja te prilikom ocjenjivanja svojih znanja, vjetina i sposobnosti u
uenju i radu. To nalae stalno uiteljevo obavjetavanje uenik o radu. Uenici moraju biti
voeni i poticani kako bi ocjenjivali svoje uenje i uspjeh na razliite naine i tako razvijali
sposobnosti samoocjenjivanja i samovrjednovanja.
kolske ocjene
kolske ocjene, bez obzira kako su iskazane, slue raspoznavanju (dijagnozi), predvianju
(prognozi) i poticanju (motivaciji). Formativnim ispitivanjem valja osigurati dodatni poticaj
uenju i odrediti kakvou i koliinu znanja i drugih ishoda uenja, nadzirati i usmjeravati
uenikovo napredovanje, zavrno ocijeniti i vrjednovati uinkovitost samog procesa i
strategija uenja.
Praenje i ocjenjivanje razlikovat e se u skladu sa shvaanjem uloge ocjene u odnosu na
uenikov razvoj. Razlikovanje razvojnih posebnosti u obrazovnim ciklusima zahtijeva i razlike
u ulozi ocjene. Tako e u prvomu odgojno-obrazovnomu ciklusu (I., II., III. i IV. razred) vano
mjesto zauzimati brojano ocjenjivanje, ali s jasnim opisom i obrazloenjem ocjene i
znaenja svake ocjene. Uenicima te dobi je lake shvatiti opisivanje njihove uspjenosti ili
neuspjenosti, a tee razumjeti apstrakciju brojane ocjene. Ovo vrijedi napose za prvi
206
razred obveznoga kolovanja. U drugomu odgojno-obrazovnomu ciklusu (V. i VI. razred), a
kasnije i u treemu (VII. i VIII. razred) i etvrtomu (prva dva razreda srednje kole) bit e sve
naglaenije brojano ocjenjivanje, premda e usmeno praenje i ocjenjivanje, kao
svojevrsno tumaenje ocjene, i dalje imati vanost u razumijevanju ocjene, odnosno,
vrjednovanju uenika.
Ljestvica kolskih ocjena izrie se brojkama i rijeima. Svakoj brojci pridruuje se jedna ili dvije
rijei koje poblie opisuju znaenje brojke. Smisao pridruivanja pojedine ocjene kakvu
rezultatu ili uenikovoj aktivnosti jest usklaenost s opisima pridruenima brojci (dovoljno 2,
dobro 3, vrlo dobro 4, izvrsno 5).
Ono ime je ocjenjiva zadovoljan opisuje se rijeju/ocjenom dobro. To znai da je
ocjenjiva zadovoljan uenikovim postignuem, tj. da je uenik napravio ono to se
oekivalo, odnosno uglavnom sve to je opisano u obrazovnomu standardu za nastavni
predmet, modul ili odreenu kompetenciju (socijalnu, uiti kako uiti i/ili drugu).
Tek ako kakav uenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmauje oekivanja to se opisuje
rijeima/ocjenom vrlo dobro, to bi trebalo znaiti da je ispitiva zadovoljan iznad svojih
oekivanja, odnosno da uenikovo postignue zahtijeva isticanje kvalitete rada i uloena
napora. Takvi uenici na kraju polugodita ili kolske godine mogu dobiti i posebna pismena
priznanja od razrednika ili kolskih ravnatelja.
Ako se koji uenici posebno istaknu originalnou i kvalitetom svojega rada, uloenim
naporom i ime slinim to se istie u odnosu na ostale, to oznaavamo rijeima/ocjenom
izvrsno ili odlino. Takvih obino nema mnogo pa, prema tome, ni tu rije/ocjenu ne bi
trebalo odve esto dodjeljivati za postignute rezultate, odnosno ne bi ju se trebalo dijeliti
veliku broju uenik jer se uz takvo pretjerivanje gubi smisao istinskoga znaenja te ocjene.
Rije dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znai da se procjenjuje da uenik moe i treba
postii vie, odnosno da se od njega oekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To
takoer znai da je uenik dostigao postignue toliko da zadovoljava minimum to je svim
uenicima poznat kao polazite za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim uenicima najvie
(maksimum) to mogu dosegnuti. U strukovnim kolama taj minimum treba biti opisan
kompetencijama koje uenik treba postii odnosno kvalitetom radova (proizvoda) koje
uenik treba napraviti.
Zbog novih uloga koje e kolske ocjene imati u pedagokomu voenju nastavnoga
procesa tijekom obveznoga kolovanja, treba izbjegavati preesto dodjeljivanje najviih
ocjena jer se gubi pedagoki i dokimoloki smisao i uloga kolskih ocjena.
kolske ocjene ne bi trebale biti jedini i glavni imbenik pri odreivanju uenikove
budunosti. To napose vrijedi za prijelaz iz osnovne u srednju kolu jer je i srednjokolsko
obrazovanje dio obveznoga kolovanja. To znai da svaki uenik ima pravo i obvezu prijei
iz osnovne u srednju kolu. Zato stalno treba traiti bolje i pedagoki osmiljenije naine
strunoga pripremanja i usmjeravanja uenik u donoenju odluka vanih za izbor
zanimanja i osobnu budunost (npr. voenje uenikova portfolija, izbor nastavnih predmeta
u kojima uenik postie bolji uspjeh, razliiti pojedinani istraivaki, umjetniki ili drugi radovi
i slino).
Pri izradi predmetnih kurikuluma, modula ili definiranja odreenih kompetencija vano je
iskazati oekivana postignua uenika s jasnim odrednicama na ljestvici kolskih ocjena.
Primjena takve metodologije izrade predmetnih kurikuluma bit e od pomoi uenicima i
roditeljima/skrbnicima. Na taj e nain uenici moi imati jasan uvid u svoja postignua,
moi e planirati svoj ueniki angaman stalnom provjerom osobnoga napredovanja.
Roditelji/skrbnici e takoer imati stalna saznanja o oekivanjima kole i vrijednostima svake
ocjene.
Kako vrjednovati uenikov rad

Uitelj/nastavnik u vrjednovanju uenikova rada i rezultata osmiljava vrijednosna naela
(kriterije) i naine (strategiju) ocjenjivanja, ukljuuje sve uenike u procjenjivanje ako je to
mogue te uenicima objanjava vrijednosna naela (kriterije) ocjenjivanja. Uenici uvijek
trebaju znati to se od njih oekuje.
Kao protuteu tradicionalnim ispitima, treba primjenjivati izvorne i vjerodostojne tehnike
procjene i samoprocjene (primjerice: razliite popise znanja, vjetina, sposobnosti, upitnike,
207
predstavljanja radova). Nakon rada na dugotrajnim istraivanjima ili skupnim projektima
primjereno je skupno vrjednovanje.
U osnovnoj koli treba izbjegavati unaprijed zadana mjerila i norme. Prednost valja davati
usporeivanju pojedinanoga postignua s poetnim (inicijalnim) rezultatima svakoga
uenika. U strukovnim kolama ishodi se uenja uglavnom mogu opisati ili standardizirati u
obliku norma ili opisa zadovoljavajuih usluga.
S dokimolokoga i pedagokoga stajalita potrebno je, i korisno, uiteljima i uenicima
prirediti popise kompetencija za osobnu samoprocjenu i praenje.
Kriteriji za prosudbu razine i dubine uenikih postignua razradit e se nakon odreenja
uenikih postignua po pojedinim odgojno-obrazovnim podrujima, nastavnim
predmetima i meupredmetnim temama.
Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

U suvremenoj koli polazi se od pretpostavke da svako dijete ima kakve posebne osobne
razvojne potrebe. Takoer se, s velikom vjerojatnou, moe pretpostaviti da je svaki uenik
talentiran ili darovit za to, odnosno da ima predispozicije za kakva podruja ljudskog rada
(stvaralako pisanje, govorenje, pjevanje, oblikovanje, motorike aktivnosti, praktini rad,
runi rad, gluma, upornost, istraivanje, socijalne vjetine i slino).
Svaka uoena talentiranost ili darovitost zahtijeva pozorno uiteljevo praenje i stvaranje
poticajnoga okruenja za razvoj onih osobina u kojima je dijete izrazito sposobno ili darovito
te stvaranje pedagokih situacija u kojima e doi do izraaja puna potvrda tih osobina
pojedinih uenik.
Pri organizaciji kolskih natjecanja potrebno je paziti da razlike u znanju natjecatelja ne budu
prevelike, tj. treba izbjegavati natjecanje u kojemu se unaprijed moe pretpostaviti tko e
biti najbolji, a tko nikako ne e dosegnuti zadovoljavajui uspjeh jer natjecanja pojedinaca
neravnopravnih u znanju i mogunostima mogu uenicima vie tetiti negoli koristiti.
Ocjenjivanje se mora temeljiti na uenikovu razvoju i procesu uenja te s obzirom na
polazine toke i ciljeve. Prilikom ocjenjivanja mora postojati razumijevanje za prepreke u
uenju nastale zbog uenikovih tekoa u uenju ili njegovih poremeaja.
Stoga, oni uenici koje su struna povjerenstva prepoznala kao uenike s tekoama i
tekoama u uenju, ne mogu biti ocijenjeni negativnom ocjenom, neovisno u kojoj su
godini obveznoga kolovanja. Njima se trebaju prilagoavati nastavni zadatci i aktivnosti
kako bi se to vie poticao njihov razvoj i napredak, odnosno kako bi se potpuno uklonio bilo
kakav lo utjecaj na njihov razvoj (stigmatiziranje, isticanje potekoa, a zanemarivanje
napretka i tomu slino).
Uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama vrjednuje se u procesu praenja koji
se odnosi na utvrivanje stvarnoga psihofizikoga stanja (s teitem na sposobnostima i
mogunostima), na uoavanje mogunosti za razvoj kompenzacijskih vjetina i sposobnosti
u dijelu funkcija koje su potpuno ili djelomino izgubljene te na utvrivanje tekoa i
problema koji su trajni. To, nadalje, znai da se valja usmjeriti na spoznavanje i utvrivanje
sposobnosti i mogunosti za uenje, usvajanje, svladavanje i stjecanje novih znanja, vjetina
i njihove primjenjivosti u svagdanjem ivotu (razina intelektualnoga razvoja, glasovno-
govorni razvoj i komunikacija, kvaliteta pozornosti i koncentracije, motivacija, volja, sklonosti,
elje, iri vidovi socio-emocionalnoga razvoja).
Nain praenja i ocjenjivanja uenikih postignua uredit e se po nastavnim predmetima
i/ili modulima, te odreenim temeljnim kompetencijama.
208
XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA
NACIONALNOGA KURIKULUMA
Unaprjeivanje i osiguravanje kvalitete obrazovanja prvenstveni je razvojni cilj Republike
Hrvatske. Razvoj sustava vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanje kola osigurava stalno
praenje uinkovitosti odgojno-obrazovnoga rada i rada kol.
1. Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti

Vanjsko vrjednovanje podrazumijeva ukljuenost svih nositelja odgojno-obrazovnoga rada,
te svih sudionika i korisnika odgoja i obrazovanja.
Kvalitetno provoenje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma ovisi o ujednaenoj i
standardiziranoj osposobljenosti i obrazovanosti nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u
predkolskim ustanovama te osnovnim i srednjim kolama, a koju osigurava kvalitetnije
inicijalno obrazovanje na visokokolskim ustanovama. Ovaj preduvjet osigurat e se
uvoenjem licenciranja (mjerodavnosti) to podrazumijeva sustavan, redovit i stalan struni
razvoj odgojitelja, uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja.
Dravna matura znai standardizirano mjerenje i vrjednovanje znanja i sposobnosti uenik
nakon zavretka etverogodinjega srednjokolskoga obrazovanja. Za uenike gimnazijskih
programa ona je i zavrni ispit na kraju obrazovanja, a uenici etverogodinjih strukovnih
kola polau ispite dravne mature ako nastavljaju obrazovanje na visokim uilitima ili
veleuilitima.
Uvoenje dravne mature kao oblika vanjskoga vrjednovanja obrazovanja jest stalni sustav
vanjskoga praenja ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. Cilj dravne mature jest da
znanja, vjetine, sposobnosti, stavove i vrijednosti koje je uenik stekao tijekom kolovanja,
budu mjerljive i usporedive. Dravna matura, kao oblik vanjskoga vrjednovanja, predstavlja
ispit jednak za sve uenike, provodi se u isto vrijeme i na isti nain sa svim uenicima, a
omoguuje dobivanje usporedivih pokazatelja znanja uenik na nacionalnoj razini.
Provodi ju Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prema Pravilniku o
polaganju dravne mature.
Uenici s tekoama koji imaju sauvane intelektualne sposobnosti i koji su usvojili
programom predviene sadraje, imaju pravo na prilagodbu ispitne tehnologije kojom e
im se omoguiti da na razini spoznajnih sposobnosti iskau usporedive rezultate bez obzira
na tekoe.
Uspjenost na dravnoj maturi najobjektivniji je nain prikazivanja uenikih postignua i
uenicima i roditeljima, osnivau kola te obrazovnoj politici.
Kao oblik praenja uinkovitosti odgojno-obrazovnoga sustava u osnovnoj i srednjoj koli,
primjenjivat e se sustavna provedba nacionalnih ispita iz svih odgojno-obrazovnih
podruja, odnosno svih predmeta u svim razredima.
Osim provoenja dravne mature na kraju srednjokolskoga obrazovanja, i nacionalnih
ispita kao oblika vanjskoga vrjednovanja tijekom osnovnokolskoga i srednjokolskog
obrazovanja, provodit e se i drugi oblici vrjednovanja kao to su eksperimentalni programi,
praenje i vrjednovanje novih sadraja, praenje i vrjednovanje udbenika i drugih
nastavnih sredstava, praenje i vrjednovanje primjene obrazovnih tehnologija, naina
pouavanja i ocjenjivanja te vrjednovanje metoda rada koje se primjenjuju tijekom odgoja i
obrazovanja u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama (javnima i
privatnima). Zadaa je vanjskoga vrjednovanja uspostava sustava vrjednovanja svih
sastavnica Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma te stvaranje osnovane podloge za njihov
razvoj.
Vanjsko vrjednovanje odnosi se i na same odgojno-obrazovne ustanove. Praenje, nadzor i
vrjednovanje rada predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola takoer je pretpostavka
unaprjeenja kvalitete sustava odgoja i obrazovanja.
Nacionalni okvirni kurikulum podrazumijeva vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica, kao i
nositelja odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.
209
Nain provedbe vanjskoga vrjednovanja i koritenje rezultatima vrjednovanja odgojno-
obrazovnih ustanova odreuje se posebnim pravilnikom.
2. Samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga rada

Samovrjednovanje je proces trajnoga praenja, analiziranja i procjenjivanja rada odgojno-
obrazovne ustanove i svih imbenika koji ju takvom sainjavaju, a provode ga kole.
Samovrjednovanje polazi od zamisli da svi koji sudjeluju u odgojno-obrazovnomu radu u
predkolskim ustanovama i kolama najbolje poznaju prilike u njima, da su najpozvaniji za
pronalaenje jakih strana svojih ustanova i moguih nedostataka, ali takoer pretpostavlja
da zajednikim djelovanjem mogu utvrditi, a potom i ostvariti, ciljeve bitne za unaprjeenje
kvalitete odgojno-obrazovnoga rada. U proces samovrjednovanja potrebno je, osim
djelatnika predkolskih i kolskih ustanova, ukljuiti i uenike, roditelje, predstavnike lokalne
zajednice, strune slube i druge jer e njihovo miljenje pridonijeti stvaranju potpune slike o
tim ustanovama i omoguiti njihov bolji razvoj.
Samovrjednovanje je mehanizam za razvoj obrazovanja i unaprjeenje kvalitete
obrazovnoga sustava.
U poetku uvoenja vanjskoga vrjednovanja u hrvatski obrazovni sustav, uspjesi na ispitima
bili su jedan od stvarnih pokazatelja rada kole. Nadalje, uz ishode vanjskoga vrjednovanja,
nositelji obrazovnoga sustava sagledavaju sve ostale sastavnice koji sainjavaju pojedinu
kolu (od kakvoe nastave, kolskoga ozraja i svih odnosa u koli preko materijalnih uvjeta i
upravljanja do pedagokih standarda) te zajednikim promiljanjem pronalaze najbolje
smjernice za poveanje vrijednosti kole.
U svomu se radu slue svim podatcima koje prua sama kola, a po potrebi slue se i
drugima (primjerice upitnicima) koji mogu pruiti dodatne obavijesti o razliitim vidovima
stanja kole.
Uloga je samovrjednovanja potaknuti otvorenu raspravu o kvaliteti odgoja i obrazovanja u
predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama sa svim njihovim nositeljima i
korisnicima. Strune i javne rasprave potrebne su zbog planiranja i osmiljavanja strategije za
unaprjeenje kvalitete rada predkolskih i kolskih ustanova.
I predkolske i kolske ustanove dune su, za svoj rad i razvoj, koristiti se svim raspoloivim
informacijama te snositi odgovornost za vlastiti rast i napredovanje.
Samovrjednovanje pomae snanu povoljnu razvoju odgojno-obrazovnoga plana i time
nuno pridonosi razvoju odgojno-obrazovnih ustanova i unaprjeenju kvalitete odgojno-
obrazovnoga sustava. Takoer pridonosi podizanju standarda uenja i pouavanja,
pomae uenicima u stjecanju potrebnih znanja i kompetencija, a time i boljega uspjeha
na ispitima. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja provodi ispite i rezultate
dostavlja kolama te potie kole na samovrjednovanje pruajui im pomo i podrku u
obliku popratnih materijala, savjetodavnoga rada i potrebnih osposobljavanja u podruju
vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja.
Vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje omoguit e bolji uvid u postojee stanje te
postaviti temelje za osmiljavanje obrazovne politike i uvoenje promjena u pojedine
sastavnice nacionalnoga kurikuluma.
210
211
212

Nacionalni Okvirni Kurikulum PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nacionalni Okvirni Kurikulum PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE

Zagreb, srpanj 2010.

Potovane odgojiteljice/odgojitelji, uiteljice/uitelji, nastavnice/nastavnici, strune/i

dr. sc. Radovan Fuchs

I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ I

IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA 17

V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA ZA

X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA 201

XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA NACIONALNOGA

Razvoj drutva temeljena na znanju i irenje globalizacijskih procesa naglasili su vanost

1. to je Nacionalni okvirni kurikulum?

2. Usmjerenost prema kompetencijama

komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i

drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?

1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov

Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnoga obrazovanja i

visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih,

Predkolski odgoj i obrazovanje

III. ciklus 3 do 6,5 godina

II. ciklus 1 do 3 godine

I. ciklus 6 mjeseci do 1 godine

Slika 1. Odgojno-obrazovni ciklusi predkolskoga odgoja i obrazovanja

U skladu s vrijednostima, opim ciljevima i naelima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma

Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA STJECANJE TEMELJNIH KOMPETENCIJA

K IV. razred 9/10

Slika 2. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija

Odgojno-obrazovni ciklusi ponajprije slue za kurikulumsko planiranje i programiranje

3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

odnosi se na sve jedan ili vie izbornih fakultativni nastavni

Meupredmetne teme proteu se kroz sve dijelovie NOK-a, ili se programiraju

Slika 3. Struktura nacionalnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli

Srednje kole opeobrazovnoga smjera gimnazije

4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti

1. Osobni i socijalni razvoj

Ciljevi meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

3. Uiti kako uiti

Ciljevi meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

Ciljevi meupredmetne teme

6. Graanski odgoj i obrazovanje

Ciljevi meupredmetne teme

1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma

2. Struktura predkolskoga kurikuluma

Podruja kompetencijskih dimenzija

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA

etvrti ciklus (strukovne kole)

etvrti ciklus (gimnazije)

etvrti ciklus (strukovne kole)5

5 Postignua na kraju 2. razreda strukovnih kola odreena su na meurazini izmeu i prijelaznoga

6 Postignua na zavretku gimnazijskog kolovanja odreena su na meurazini izmeu prijelaznoga i

U ovomu ciklusu nije predvieno pouavanje i uenje klasinih jezika.

7 Klasini jezici ue se najranije od Drugoga ciklusa, pa su i ishodi razraeni od toga, najranijega,

II. RAZUMIJEVANJE, PREVOENJE I INTERPRETACIJA TEKSTOVA

III. MEUKULTURNO DJELOVANJE

II. RAZUMIJEVANJE, PREVOENJE I INTERPRETACIJA TEKSTOVA

III. MEUKULTURNO DJELOVANJE

etvrti ciklus (strukovne kole)9