Pps

KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU
KINEZIOLOGIJA
KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM

KRETANJU
Kinezis = kretanje, pokret

Logos = zakon, znanost
Kineziologija je znanost koja prouava ljudsko kretanje,

a naroito zakonitosti upravljanja procesom vjebanja i
posljedice tih procesa na ljudski organizam.
POVIJEST KINEZIOLOGIJE
ARISTOTEL (384-322. g.p.n.e.) analizirao osnovne principe kretanja-
hodanja,pretvaranje rotatornog u translatorno kretanje
ARHIMED (287-211. g.p.n.e.) analizirao hidrostatske principe, analizirao

poluge i odreivao teita tijela
LEONARDO DA VINCI (1452-1519), opisivao mehaniku tijela u raznim

aktivnostima
GIOVANNI BORELLIN (1608- 1679), matematikim principima opisivao

miinu funkciju, a miinu kontrakciju promatrao kao kemijski proces
ISAAC NEWTON, dao 3 zakona kojima se opisiju odnosi izmeu sila,

njihove interakcije i efekti
U 18. stoljeu zapoinje intenzivni razvoj anatomije i fiziologije
Krajem 19. stoljea razvija se dio fiziologije koji objanjava funkciju i

mehanizme pokreta
OSNOVNI CILJ KINEZIOLOGIJE
Pokretom i kretanjem poboljati i unaprijediti

ovjekovo zdravlje i ivot
TEMELJNE ODGOJNE ZADAE KINEZIOLOGIJE
Formirati naviku za uestalim kretanjem i vjebanjem
Formirati potrebu za zdravom prehranom

Formirati higijenske navike
Formirati zdrav ritam ivotnih aktivnosti
KINEZIOLOGIJU ZANIMA SAMO ONAJ
PROCES VJEBANJA KOJI IMA ZA CILJ:
Unapreenje zdravlja ljudi

Odravanje razine antropolokog statusa i radne
sposobnosti
Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za
postizanje to boljih rezultata u pojedinom sportu
ZDRAVLJE (MEDICINSKI ASPEKT)
Prevencija zdravlja kretanjem (krvoilni, dini,nervni sustav)
Lijeenje odreenih bolesti kretanjem i pokretom
Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda
Unapreenje morfolokog statusa (poveanje miine mase i

smanjenje masnog tkiva)
ODRAVANJE RAZINE ANTROPOLOKOG
STATUSA I RADNE SPOSOBNOSTI
(FUNKCIONALNI ASPEKT)
Koritenje kretanja i pokreta za svestrani razvoj i odravanje

razine antropolokih karakteristika u cilju kvalitetnog i aktivnog
ivljenja te odravanje visoke razine radne sposobnosti putem:
Razvoja i odravanja funkcionalnih sposobnosti (izdrljivost)

Razvoja i odravanja motorikih sposobnosti
(snaga,brzina,koordinacija,ravnotea,preciznost)
Pospjeenja psiholoke stabilnosti i smanjenja stresa
Unapreenja umnih sposobnosti
Socioloke adaptacije
MAKSIMALNI RAZVOJ ANTROPOLOKOG
STATUSA (SPORTSKI ASPEKT)
Ekspanzija sporta i ulaganja u sport

Znanost u funkciji postizanja vrhunskih sportskih
rezultata
KINEZIOLOGIJA-MULTIDISCIPLINARNA
ZNANOST
KINEZIOLOGIJA
PRIMIJENJENE ANTROPOLOKE MEDICINSKE METODSKO-

METODOLOKE
PRIMIJENJENE
SISTEMATSKA MOTORIKO BIOMEHANIKA

KINEZIOLOGIJA UENJE
ANTROPOLOKE
KINEZIOLOKA KINEZIOLOKA KINEZIOLOKA

ANTROPOLOGIJA PSIHOLOGIJA SOCIOLOGIJA
MEDICINSKE
KINEZIOLOKA ANATOMIJA SPORTSKA KINEZITERAPIJA

FIZIOLOGIJA MEDICINA
METODSKO-
METODOLOKE
KINEZIOLOKA TEORIJA METODOLOGIJA

KIBERNETIKA
METODIKA TRENINGA ISTRAIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
KINEZIOMETRIJA
KINEZIOLOKA
INFORMATIKA
KINEZIOLOKA
STATISTIKA
KRETANJE IVOTNA POTREBA
BIOTIKE POTREBE KOJIMA SE ODRAVA
IVOT
Kisik
Voda
Energija (hrana)
Miina aktivnost
KRETANJE IVOTNA POTREBA
Bez pokreta (kretanja) nema ivota,ovjek koji se

ne kree oboljeva, atrofira i umire
Samo funkcija razvija organ

MIINA AKTIVNOST
Samo miina aktivnost i ljudski rad u potpunosti

i istovremeno angairaju sve velike sustave
organizma i aktivira brojne fizioloke procese u
organizmu prirodni i zdrav odgovor organizma
na kinezioloki poticaj .
Ni jedan lijek ne moe zamijeniti utjecaj

miinog rada na organizam jer samo parcijalno
aktivira pojedini sustav ili proces - samo
djelomino zdrav odgovor organizma na
kemijski poticaj.
Psihika stanja takoer angairaju pojedine

sustave organizma, ali bez dublje funkcionalne
osnove, a ovisno o vrsti podraaja mogu je i
nezdrav odgovor organizma.Kineziolokom
aktivnou potiu se pozitivna psihika stanja.
OSNOVNE KOMPONENTE KRETANJA
UPRAVLJAKA (ivani
sustav)
MIINA (miini sustav)
MORFOLOKA (morfoloka
obiljeja)
ENERGETSKA (stvaranje i
koritenje energije)
POKRET
Promjena poloaja tijela ili dijelova tijela

STRUKTURA KINEZIOLOKIH
AKTIVNOSTI
KINEZIOLOKO-NEKINEZIOLOKO
Kinezioloka aktivnost ili aktivnost

interesantna za kinezioloku znanost
je samo ona koja proizvodi korisne i
cjelovite utjecaje na organizam.
Nekinezioloke aktivnosti su usko

usmjerene na jednu strukturu i
proizvode samo parcijalne utjecaje
(npr. radni pokret na traci).
VRSTE KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI
MONOSTRUKTURALNE CIKLIKE
MONOSTRUKTURALNE ACIKLIKE
POLISTRUKTURALNE ACIKLIKE
POLISTRUKTURALNE SLOENE AKTIVNOSTI
POLISTRUKTURALNE ESTETSKE
AKTIVNOSTI
MONOSTRUKTURALNE CIKLIKE
jedna kretna struktura koja se stalno

ponavlja: tranje,
biciklizam,plivanje,veslanje,....
MONOSTRUKTURALNE ACIKLIKE
jedna kretna struktura

koja se povremeno
ponavlja:streljatvo,
dizanje utega,bacanje
koplja, skok u vis, ...
POLISTRUKTURALNE ACIKLIKE
vie kretnih struktura koje se

povremeno ponavljaju: boks,
maevanje, judo,...
POLISTRUKTURALNE SLOENE
AKTIVNOSTI
vei broj struktura
kretanja i izmjene
ciklikih i aciklikih
sadraja:sportske igre s
loptom (koarka,
noomet, odbojka,
rukomet, vaterpolo, ...)
POLISTRUKTURALNE ESTETSKE
AKTIVNOSTI
vei broj struktura

kretanja i izmjene
ciklikih i aciklikih
sadraja s naglaskom
na estetsko
izraavanje
pokretom: ritmika
gimnastika,ples,umjet
niko klizanje,....
ANTROPOLOKA OBILJEJA
ANTROPOLOKI STATUS = SKUP
ANTROPOLOKIH OBILJEJA
Zdravstvena obiljeja
Socioloka obiljeja
Konativna obiljeja (osobine) crte linosti
Morfoloka obiljeja (osobine)
Motorika obiljeja (sposobnosti)

Funkcionalna obiljeja (sposobnosti)
Kognitivna obiljeja (sposobnosti)
LJUDI SE RAZLIKUJU PO ANTROPOLOKIM
OBILJEJIMA I ZATO U KINEZIOLOGIJI
TREBA POTIVATI SLJEDEE PRINCIPE:
Individualizacija i primjerenost optereenja

Precizno planiranje i programiranje kineziolokih procesa
Homogenizacija kineziolokih grupa
ZDRAVSTVENA OBILJEJA
Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju

Za kineziologiju su posebno vane oni pokazatelji
koji se odnose na sustave organizma koji neposredno
sudjeluju u kretanju (miii, krvoilni sustav, ....)
Takoer posebno su vane informacije o
zdravstvenom stanju i bolestima koje su
kontraindicirane za bavljenje kineziolokim
aktivnostima
SOCIOLOKA OBILJEJA
OBJEKTIVNI SOCIOLOKI STATUS

POJEDINCA U KINEZIOLOKOJ
GRUPI
Objektivno vrednovanje vrijednosti i

sposobnosti pojedinca unutar grupe u
odnosu na funkciju
Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na

pitanja: tko najbolje igra, s kim najbolje
surauje u igri, tko je najkorisniji igra
itd.
SOCIOLOKA OBILJEJA
SUBJEKTIVNI SOCIOLOKI STATUS

POJEDINCA U KINEZIOLOKOJ GRUPI
Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar

kinezioloke grupe
Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko

ti je najdrai u ekipi, tko najljepe igra, s kim se
najradije drui itd.
KONATIVNE OSOBINE
Osobine linosti - crte linosti

U velikoj mjeri genetski uvjetovane
Znaajno odreuju uspjenost u kineziolokim aktivnostima,
posebno sposobnost motivacije i psiholoka stabilnost
Kineziolokim aktivnostima mogue je pozitivno utjecati na
konativni status
Neki od izoliranih faktora: neurotizam, psihotizam,
aksioznost, opsesivnost,...
MORFOLOKA OBILJEJA
Osobine koje odreuju tjelesnu grau ovjeka
Izuzetno su vane za uspjenost u kineziolokim aktivnostima
Razliite kinezioloke aktivnosti zahtijevaju specifinu

tjelesnu grau (koarka - visinu, bacanje kugle - miinu
masu, gimnastika - nii rast, itd.)
MORFOLOKA OBILJEJA
POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOKE

DIMENZIJE:
Longitudinalna dimenzionalnost
Transverzalna dimenzionalnost
Voluminoznost
Masno tkivo
LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST
Oznaava rast kostiju u duljinu

Najee mjere: tjelesna visina,
duina ruke, duina noge, ...
Nasljedno je determinirana
Kineziolokim aktivnostima nije
mogue utjecati na ovu dimenziju
TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST
Oznaava rast kostiju u irinu

Najee mjere: irina (dijametar)
koljena, irina (dijametar) lakta, ...
Nasljedno je determinirana i
Kineziolokim aktivnostima
mogue je samo u manjoj mjeri
utjecati na ovu dimenziju
VOLUMINOZNOST
Oznaava tjelesne opsege
Tjelesni opsezi ovise o miinoj
masi, koliini masnog tkiva i
transverzalnoj dimenzionalnosti
skeleta
Najee mjere: tjelesna teina,
opseg nadlaktice, opseg struka,
opseg potkoljenice, ...)
Djelomino je genetski
predisponirana
mogue je u velikoj mjeri utjecati
na ovu dimenziju
MASNO TKIVO
Oznaava koliinu potkonog

masnog tkiva
Najee mjere: koni nabor
trbuha, koni nabor lea, koni
nabor nadlaktice, ....
Djelomino je genetski
predisponirana
mogue je u velikoj mjeri utjecati
na ovu dimenziju
MOTORIKE SPOSOBNOSTI
Sposobnost uinkovite provedbe motorike

aktivnosti u odnosu na fizikalne parametre
(prostor, vrijeme, sila)
Motorike sposobnosti su dakle mjerljive.
Na motorike sposobnosti utjeu svi fizioloki
i anatomski imbenici: genetski potencijal,
razina motorike informiranosti (znanja),
morfoloke znaajke, energetski potencijal,
kognitivne sposobnosti, konativne osobine, ...)
S obzirom na njihovu sloenost, najtei
zadatak koji se postavlja pred kineziologe jest
kako efikasno razvijati ove sposobnosti
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA
REGULACIJU INTENZITA PODRAAJA
Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:
brzina jenokratnih pokreta

eksplozivna i maksimalna snaga
fleksibilnost
podraaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu silu, brzinu

ili amplitudu u to kraoj jedinici vremena
ove sposobnosti preteno ovise o anatomskim i fiziolokim
znaajkama ivanog i miinog sustava
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA

REGULACIJU TRAJANJA PODRAAJA I ENERGETSKU
REGULACIJU
Tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:
repetitivna snaga
statika snaga
agilnost
brzina frekvencije pokreta
Podraaj se ponavlja due vrijeme ili u ritmu
Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o energetskim
potencijalima i nekim konativno-kognitivnim znaajkama
SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA

REGULACIJU PODRAAJA, SINERGIJSKU
REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA
Tzv. INFORMACIJSKE sposobnosti:
koordinacija
preciznost
ravnotea
Podraaj se stalno regulira i korigira

Ove sposobnosti u velikoj mjeri ovise o nervnom sustavu i
nekim kognitivnim sposobnostima
SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA
EKSPLOZIVNA SNAGA
REPETITIVNA SNAGA
STATIKA SNAGA
MAKSIMALNA SNAGA
Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja

motornih jedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za
savladavanje vanjskog otpora (npr. dizanje utega)
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalnim optereenjima
EKSPLOZIVNA SNAGA
Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja

motornih jedinica u jedinici vremena u cilju
jednokratnog maksimalnog ubrzanja vlastitog tijela
ili vanjskog objekta
U velikoj je mjeri genetski uvjetovana
Razvija se submaksimalnim optereenjima
REPETITIVNA SNAGA
Sposobnost ponavljanja eksitacije odreenog broja

motornih jedinica kroz due vrijeme
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se srednjim i velikim optereenjima uz veliki broj
ponavljanja
STATIKA SNAGA
Sposobnost odravanja visoke razine podraivanja motornih

jedinica za odreeno vrijeme tijekom savladavanja vanjske sile
pri emu se mii ne skrauje
Slabo genetski uvjetovana
Razvija se statikim izdrajima
FLEKSIBILNOST
Sposobnost izvoenja pokreta maksimalnom amplitudom
Postoji dinamika, statika i pasivna fleksibilnost
Djelomino genetski uvjetovana
Ovisi o anatomsko-fiziolokim znaajkama miinog tkiva
i veza
Na fleksibilnost je mogue utjecati u veoj mjeri putem
kineziolokih operatora
PRECIZNOST
PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogaanja vanjskog

objekta voenim pojektilom)
PRECIZNOST GAANJEM (sposobnost pogaanja vanjskog
objekta izbaenim projektilom)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se dugotrajnim vjebanjem i velikim brojem
ponavljanja
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica
RAVNOTEA
RAVNOTEA OTVORENIM OIMA (sposobnost odravanja
ravnotenog poloaja koritenjem kinestetikih i vidnih
informacija)
RAVNOTEA ZATVORENIM OIMA (sposobnost odravanja
ravnotenog poloaja koritenjem iskljuivo kinestetikih
informacija)
U velikoj mjeri je genetski uvjetovana
Razvija se vjebama odravanja ravnotee
u statikim i dinamikim poloajima
(kretanje)
Uvjetovane su kontrolom
eksitacije i pravovremenosti
aktiviranja motornih jedinica
BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA
Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici

vremena
Genetski visoko uvjetovana
Uvjetovana prvenstveno neuro-muskularnim znaajkama
Razvija se iskljuivo vjebama u kojima dominira
maksimalna brzina pokreta
BRZINA FREKVENCIJE POKRETA
Sposobnost maksimalnog viekratnog savladavanja puta u

jedinici vremena
Uvjetovana prvenstveno pravovremenou i ritminou
eksitacije agonistikih i antagonistikih miinih skupina
U veoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se vjebama u kojima dominira
maksimalno brzo ponavljanje jednostavnih
pokreta (npr. taping rukom ili nogom)
AGILNOST
Sposobnost brze promjene smjera kretanja u ogranienom

prostoru
Ovisi znaajno o brzini, brzini frekvencije pokreta i
eksplozivnoj snazi
U veoj mjeri genetski uvjetovana
Razvija se maksimalno intenzivnim
kretanjem i promjenom smjera kretanja
u ogranienom prostoru
KOORDINACIJA
Sposobnost racionalnog izvoenja motorikog zadatka

(prostorno, vremenski i energetski)
Dijeli se na koordinaciju cijelog tijela, ruku i nogu
U velikoj mjeri genetski uvjetovana, a znaajno ovisi i o
koliini prethodno usvojenih motorikih programa
Razvija se uenjem to veeg broja i
to razliitijih i sloenijih motorikih
zadataka, sa to eim izmjenama
naina i uvjeta provedbe zadataka
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnosti odgovorne za transport i iskoritavanje

energije u ljudskom organizmu (izdrljivost,
kondicija)
Dijele se na:
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
ANAEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Sposobnost organizma da dopremi i potroi

maksimalnu koliinu kisika za dugotrajan miini rad
Ovisi o fiziolokim znaajkama organizma (biokemijska
sposobnost iskoritenja kisika u stanicama, respiracijski
kapaciteti, ...)
Mogue je u veoj mjeri utjecati na razvoj ove sposobnosti
putem kinezioloke aktivnosti
Razvija se dugotrajnim ciklikim aktivnostima malog i
umjerenog intenziteta
ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST
Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobne
izvore energije za kratkotrajniji miini rad, dakle bez
prisustva kisika
Ovisi o koliini neaerobnih spojeva u organizmu i
biokemijskoj sposobnost iskoritenja ovih spojeva.
Anaerobna sposobnost javlja se kada je miini rad takvog
intenziteta da nije mogue osigurati dovoljno energije iz
aerobnih procesa (tzv. kisikov dug)
Mogue je utjecati na razvoj ove sposobnosti putem
kineziolokih aktivnosti velikog intenziteta putem
intervalne metode rada
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Intelektualne (mentalne) sposobnosti-sposobnosti snalaenja u

novonastalim situacijama
Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memoriranja i
interpretacije informacija
Neki od izoliranih kognitivnih faktora: brzina percepcije,
vizualizacija, spacijalizacija, verbalno razumijevanje, logiko
procesiranje, kratkorono memoriranje, numeriko
rezoniranje, ...
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
Znatno genetski uvjetovane

Kineziolokim aktivnostima mogue je samo u manjoj mjeri
utjecati na neke vidove kognitivnih sposobnosti
Za uspjenost u kineziolokim aktivnostima, naroito u
sportskim igrama posebno je vana tzv. motorika
inteligencija-sposobnost procjene prostorno-vremenskih
odnosa i simultane obrade kinestetikih informacija
ANATOMSKE I FIZIOLOKE OSNOVE
KRETANJA
ANATOMSKE OSNOVE KRETANJA
KONO-SLUZNINI SUSTAV (POKROVNI)

KOTANO ZGLOBNI SUSTAV (POTPORNI)
MIINI SUSTAV (POKRETAKI)
PROBAVNI SUSTAV
DINI SUSTAV
SRANOILNI SUSTAV
IVANI SUSTAV
MOKRANI SUSTAV
ENDOKRILNI SUSTAV
LOKOMOTORNI SUSTAV
Kosti
Zglobne veze - ligamenti
Miii
PROVEDBA POKRETA
U tri ravnine i oko tri osovine:
Poprena (frontalna) ravnina

Uzduna (sagitalna) ravnina
Vodoravna (transverzalna) ravnina
Poprena osovina
Uzduna osovina
Okomita osovina
PROVEDBA POKRETA
Gibanje oko poprene osovine vri se u uzdunoj ravnini:

Npr. pregibanje i opruanje podlaktice, pregibanje i
opruanje natkoljenice, pregibanje i opruanje trupa
(pretklon, zaklon)
PROVEDBA POKRETA
Gibanje oko uzdune osovine vri se u poprenoj ravnini:

Npr. otklon trupa u stranu, odmicanje i primicanje
nadlaktice, odmicanje i primicanje natkoljenice,
PROVEDBA POKRETA
Gibanje oko okomite osovine vri se u vodoravnoj ravnini:

Npr. rotacija trupa (zasuk, odsuk), rotacija natkoljenice
(unutranja,vanjska), pronacija-supinacija podlaktice
MIII
GLATKI MIII u zidovima upljina organa i krvnih

sudova
POPRENO-PRUGASTI ILI SKELETNI MIII
SRANI MII
PODJELA MIIA U ODNOSU NA FUNKCIJU
AGONISTI
ANTAGONISTI
SINERGISTI
MIII
MIII AGONISTI: Proizvode eljenu kretnju (npr. m. biceps brachii

kod fleksije podlaktice)
MIII ANTAGONISTI: Suprotni miii, dok agonisti rade,

odnosno kontrahiraju se, antagonisti se oputaju i izduuju, npr. m.
triceps brachii kod fleksije podlaktice
MIII SINERGISTI: Pomau miiima agonistima u provedbi i

korekciji eljenog pokreta (potpomaui miii)
VRSTE MIINE KONTRAKCIJE
IZOTONIKA KONTRAKCIJA
Mii se skrauje i proizvodi kretanje
IZOMETRIJSKA KONTRAKCIJA
Mii se ne skrauje, ali se kontrahira
SKELETNI MIII
Voljno se podrauju
Funkcija skeletnih miia je kontrakcija (skraivanje) i
oputanje (istezanje), povlae kosti i na taj nain vre
kretanje
Sastoje se od
miinih vlakana
MOTORNA JEDINICA
Sastoji se od jednog ivca, s njegovim aksonom koji

zavrava na jednom ili do nekoliko stotina miinih
vlakana
Motorna ploa mjesto gdje ivano vlakno stoji u svezi s
miiem
VRSTE MIINIH VLAKANA
MEHANIZAM MIINE KONTRAKCIJE
MEHANIZAM MIINE KONTRAKCIJE
MIII TRUPA - TRBUNI MIII
Funkcija trbunih miia: vre pritisak

na trbune organe (porod), potpomau
fizioloke funkcije, potpomau disanje
jer djeluju na oit i prsni ko,
potpomau dranje tijela, zatita
unutranjih organa
Pokreti: pregibanje trupa prema
naprijed i pregibanje zdjelice prema
naprijed, rotacija trupa
U ovim pokretima najvie sudjeluju
trbuni miii: m. rectus abdominis,
m. obliquus abdominis externus,
m. obliquus abdominis internus, ....
MIII TRUPA-LENI MIII
Funkcija lenih miia:

osiguravaju stabilnost
kraljenice, odravaju ravnoteu
tijela, omoguavaju uspravan
stav
Pokreti: opruanje-podizanje
trupa i glave (zaklon) i rotacija
trupa
U ovim pokretima sudjeluju
brojni miii, a neki od
najvanijih su: m. trapezius, m.
latissimus dorsi, m.
rhomboideus, m. longissimus
KRETNJE U ZGLOBU RAMENA
Pokreti: podizanje i sputanje

ruke, odmicanje i primicanje,
kruenje rukom
(cirkumdukcija), horizontalno
primicanje i odmicanje
Sudjeluju: m. deltoideus,
m. supraspinatus,
m. corachobrahialis, ......
KRETNJE U ZGLOBU LAKTA
Pregibanje (fleksija), opruanje (ekstenzija) podlaktice,
unutranja i vanjska rotacija podlaktice (pronacija,
supinacija)
Sudjeluju: m. biceps brachii, m. triceps brachii, m.
brachialis, ...
POKRETI U ZGLOBU KUKA
Fleksija i ekstenzija natkoljenice, vanjska i unutranja rotacija
natkoljenice, odmicanje i primicanje natkoljenice
Sudjeluju: m. gluteus maximus, m. iliopsoas, m. gluteus
minimus, ....
POKRETI U ZGLOBU KOLJENA
Fleksija i ekstenzija potkoljenice, vanjska i unutranja rotacija
potkoljenice
Sudjeluju: m. quadriceps (najsnaniji mii), m. sartorius,
m. biceps femoris, ....
POKRETI U SKONOM ZGLOBU
Fleksija i ekstenzija stopala, unutranja i vanjska rotacija

stopala
Sudjeluju: m. gastrochnemius, m. soleus, m. tibialis anterior, ...
FIZIOLOKE OSNOVE KRETANJA
Upravljanje kretanjem
Energetske osnove
UPRAVLJANJE - RAZINE FUNKCIJE
IVANOG SUSTAVA
Razina lene modine, automatsko djelovanje (refleksno
djelovanje, npr. refleks istezanja)
Razina niih djelova mozga subkortikalna razina,

(produena modina, bazalni gangliji, hipotalamus,...)
podsvjesna kontrola disanja, tlaka, ravnotee, dakle osnovnih
vitalnih funkcija VEGETATIVNI SUSTAV
Razina viih djelova mozga-kortikalna razina, svjesno

djelovanje, od posebnog znaaja za kineziologiju
SOMATINI, reagira na podraaje iz okoline
ENERGETSKE OSNOVE
Disanje (opskrba kisikom)

Krvotok i srce (transport kisika i hranjivih tvari)
Energetski procesi
DISANJE
TRI RAZINE:
Razmjena plinova u pluima
Prenoenje kisika iz plua u tkiva putem krvi
Razmjena plinova izmeu krvi i tkiva
FUNKCIJA ALVEOLA
Difuzija, izmjena kisika i ugljinog monoksida

Preko membrane temeljem razlika u parcijalnim tlakovima
plinova u krvi i alveolama
UINKOVITOST DISANJA
Putem spirometrije i spiroergometrije
Ventilacijski parametri (protok zraka, dini otpori)

Dini volumeni i kapaciteti (respiracijski,
rezidualni,rezervni inspiracijski, vitalni, sekundni, ...)
VITALNI KAPACITET PLUA
Maksimalna koliina zraka koja se moe istisnuti iz plua

najveim naporom poslije maksimalnog udisaja
KRVOTOK I SRCE
Transport energetskih i otpadnih tvari
Srce, arterije, vene i kapilare

Arterijska krv: prenosi kisik od plua do tkiva
Venska krv: prenosi ugljini dioksid do plua i produkte
metabolizma do organa za izluivanje
PARAMETRI SRANE FUNKCIJE
SRANA FREKVENCIJA
UDARNI VOLUMEN SRCA
SRANI MINUTNI VOLUMEN
KRVNI TLAK
SRANA FREKVENCIJA
Broj otkucaja srca u minuti

Regulirana podraajima iz sinus-atrijalnog vora i
vegetativnog sustava
Poveava se linearno u odnosu na intenzitet rada
Kod roenja oko 130 o/min
Kod etverogodinjaka oko 90 o/min
Odrasla osoba oko 70-80 o/min
Trenirani sportai oko 50 o/min
UDARNI VOLUMEN SRCA
Koliina krvi koju srce istisne iz lijeve komore sa svakom

sistolom-kontrakcijom, oko 80cm3
Ovisi o zapremini srca (veliini) i efikasnosti sistole

SRANI MINUTNI VOLUMEN
Zapremina krvi koju srce iz lijeve komore izbaci u jednoj

minuti
Umnoak udarnog volumena i srane frekvencije
U mirovanju kod odrasle osobe oko 5 l/min
Kod sportaa prilikom intenzivnog treninga i do 42 l/min

KRVNI TLAK
Sistoliki kontrakcija i pranjenje krvi iz srca

Dijastoloki irenje i punjenje srca krvlju
Prosjene vrijednosti zdrave osobe srednje dobi 120/90
Kod napora dijastoliki se tlak tek minimalno povea, a
sistoliki u znatno veoj mjeri
PRIMITAK KISIKA
MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA = AEROBNI KAPACITET
To je ona razina primitka kisika pri kojoj daljnje poveanje

radnog optereenja ne dovodi vie do poveanja primitka kisika
Rauna se u litrama/minuti
MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA
Ovisi o:
Ventilaciji plua
Difuziji kisika iz alveola u hemoglobin
Koliini hemoglobina
Udarnom i sranom minutnom volumenu
Difuziji kisika iz kapilara do aktivnih stanica
Efikasnosti mitohondrija
Motivaciji
RELATIVNI MAKSIMALNI PRIMITAK KISIKA
Maksimalni primitak kisika podijeljen s tjelesnom teinom
Rauna se u ml O2/kg teine
Prosjena netrenirana osoba u dobi od 25 g. 35-40 ml O2/kg
Vrhunski sportai 65-85 ml O2/kg

ATP OSNOVNI IZVOR ENERGIJE ZA MIINI
RAD
ADENOZIN-TRIFOSFAT (ATP) visokoenergetski fosfatni

spoj koji se nalazi u stanicama
Hidrolizom (odvajanjem) jedne fosfatne skupine oslobaa se
energija
Ova je energija dostatna samo za kratkotrajni miini rad
(1-3 kontrakcije, 1-2 sekunde)
Zato je prisutna stalna resinteza ATP-a putem razgradnje
kreatinfosfata (KP) ije su zalihe dostatne za 10 sekundi
intenzivnog miinog rada
ENERGETSKI PROCESI
Fizioloka koncentracija ATP-a i KP-a odrava se u

organizmu na dva naina:
Oksidacijom hranjivih tvari uz prisustvo kisika (aerobni

energetski proces)
Anaerobnom razgradnjom glukoze do mlijene kiseline
glikoliza (anerobno energetski proces)
AEROBNI ENERGETSKI PROCESI
Kod nieg intenziteta rada koji due traje (2 minute vie

sati), kada se ATP moe obnavljati u aerobnim uvjetima
Oksidacija hranjivih tvari u mitohondrijima (eeri,
bjelanevine, masti) - oksidativna fosforilacija
Proces koji osigurava najvie energije
ANAEROBNI ENERGETSKI PROCESI
Kod visokog intenziteta rada koji traje od 10 sec do

2 minuta
Glikoliza (razgradnja glikogena) bez prisustva kisika
Pojava mlijene kiseline
Kisikov dug
KISIKOV DUG
Koliina kisika koja se u oporavku koristi za obnavljanje

energetskih rezervi
LAKTATNA KOMPONENTA - oksidaciju mlijene kiseline
ALAKTATNA KOMPONENTA - za resintezu energetskih
fosfata
MOTORIKA ZNANJA
MOTORIKA ZNANJA
MOTORIKO ZNANJE ILI MOTORIKA

INFORMACIJA = neuroloki algoritam (obrazac) za
provedbu neke strukture kretanja
MOTORIKI PROGRAM = motorika informacija na visokoj

razini usvojenosti-automatizam
MOTORIKA MEMORIJA = skup motorikih programa
Bogatija motorika memorija omoguava lake uenje novih

motorikih znanja
MOTORIKA ZNANJA
MOTORIKA ZNANJA
BIOTIKA SOCIOLOKA
MOTORIKA ZNANJA MOTORIKA ZNANJA
PROFESIONALNA KINEZIOLOKA
MOTORIKA MOTORIKA ZNANJA
ZNANJA
BIOTIKA MOTORIKA ZNANJA
Prirodni oblici kretanja (biotika motorika znanja) imaju

genetiku podlogu jer su posljedica (odgovor) na prirodne
porive i reflekse za odravanjem ivota kretanjem
BIOTIKA MOTORIKA ZNANJA su znanja visokih

utiliteta, odnosno vanosti i iskoristivosti
To znai da se esto koriste u svakodnevnom ivotu i
poslu, imaju veliku vanost u urgentnim situacijama i
omoguavaju lake i kvalitetnije usvajanje novih
motorikih znanja
Zbog svog utiliteta BMZ su posebno interesantna i vana

za kineziologiju i naroito se moraju koristiti u radu s
djecom predkolskog i mlaeg kolskog uzrasta
BIOTIKA
MOTORIKA ZNANJA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PROSTORA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PREPREKA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE OTPORA
ZNANJA ZA
MANIPULIRANJE OBJEKTIMA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PROSTORA
HODANJE-TRANJE
PUZANJE
KOLUTANJE
VALJANJE
PREMETANJE
SKAKANJE
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE PREPREKA
PRESKOCI
NASKOCI-SASKOCI
PENJANJA-SPUTANJA
ZNANJA ZA
SAVLADAVANJE OTPORA
DIZANJA
NOENJA
GURANJA
VUENJA
UPIRANJA
VIENJA
ZNANJA ZA
MANIPULIRANJE OBJEKTIMA
BACANJA
HVATANJA
VOENJA
ONGLIRANJA
SOCIJALNA MOTORIKA ZNANJA
Socijalna motorika znanja su znanja niskog utiliteta,

odnosno rjee se koriste u svakodnevnom ivotu.
Koriste se u pojedinim profesijama, sportovima i
ivotnim situacijama
Kasnije se i tee ue
KINEZIOLOKA MOTORIKA ZNANJA
Visoko specijalizirana znanja iz pojedinih kineziolokih

aktivnosti i sportova
FAZE MOTORIKOG UENJA
1. FAZA USVAJANJA
2. FAZA USAVRAVANJA
3. FAZA STABILIZACIJE
4. FAZA AUTOMATIZACIJE
FAZA USVAJANJA
Formira se osnovna predoba o kretanju

Gruba koordinacija pokreta
Gibanje se izvodi uz punu svjesnu kontrolu
Gibanje u velikoj mjeri odstupa od eljenog
Javljaju se velike greke u izvedbi kretanja
Javljaju se apsurdni pokreti
Sporta ne razlikuje dobru od loe izvedbe
FAZA USAVRAVANJA
Pokreti postaju pravilniji i istiji

Greke su manje naglaene
Pokret je koordiniraniji
Javlja se potreba za verbalnim i misaonim reproduciranjem
pokreta
Kinestetika kontrola dolazi do veeg izraaja
I dalje je prisutna svjesna kontrola izvedbe
FAZA STABILIZACIJE
Pokret ist i bez greaka

Dolazi do izraaja subkortikalna regulacija
Formiraju se stilske specifinosti izvedbe
Sporta sam prepoznaje i ispravlja motorike pogreke
(autoregulacija)
FAZA AUTOMATIZACIJE
Dolazi do potpune automatizacije pokreta

Pokret je maksimalno racionalan i svrhovit
Program kretanja moe se aktivirati i izvoditi automatski
(refleksno djelovanje)
Dominira subkortikalna regulacija, a svjesna kontrola
izvedbe je minimalna
METODE MOTORIKOG UENJA
SINTETIKA
ANALITIKA
SITUACIJSKA
IDEOMOTORIKA
SINTETIKA METODA
Kretna struktura se ui i pokuava provesti u cjelini

Kada kretna struktura nije suvie sloena
Lake se shvaa smisao cijele strukture i pospjeuje
motivacija za uenje
Lake se koristi utjecaj sile tee i inercijskih sila
Bra implementacija kretne strukture u situacijskim
uvjetima
ANALITIKA METODA
Kretna struktura se ui odvojeno u pojedinim fazama a

onda se spaja u cjelinu
Kada je kretna struktura suvie sloena i zahtjevna, ako se
sastoji od mnogo segmenata
Ako cjelovito uenje izaziva strah ili postoji opasnost od
ozljeda
Kada dijete iz antropolokih razloga ne moe strukturu
usvojiti sintetikom metodom
SITUACIJSKA METODA
Kretna struktura ui se i provodi u situacijskim i

natjecateljskim uvjetima
Prednost je to se kretne strukture ovom metodom usvajaju
relativno brzo, pod uvjetom da djeca posjeduju dostatnu
razinu antropolokog potencijala
Nadarena djeca bre dolaze do izraaja
Motorike pogreke se bre manifestiraju i lake uoavaju
IDEOMOTORIKA METODA
Misaona reprodukcija pojedine kretne strukture

(vizualizacija)
Povezivanje percepiranih i izvedenih gibanja
Pomona metoda, jer iskljuuje kinestetike podraaje
OSNOVNI METODIKI PRINCIPI
MOTORIKOG UENJA
Zornost (kvalitetna demonstracija pokreta)

Postupnost (hijerarhinost)
Ponavljanje
Kontrola provedbe
PRINCIP ZORNOSTI
Vano je da demonstracija pokreta bude kvalitetna to znai:
Osigurati dobru motivaciju za uenje pokreta (pozitivno

okruenje) poticati znatielju za uenjem pokreta
Pokret prikazati najprije u cjelini, a onda ralanjeno u
pojedinim fazama
Izdvojiti i posebno istaknuti kritine dijelove pokreta,
pokazati ih sporije i naglasiti
PRINCIP POSTUPNOSTI-HIJERARHINOSTI
Uiti najprije motorika znanja koja imaju visoku

utilitarnost
Uiti najprije kretne strukture koje su jednostavnije, a
zatim sloenije
Kretne strukture izvoditi najprije u jednostavnijim
(istim) uvjetima, a zatim u sloenijim
Svaku kretnu strukturu naslanjati (vezivati) na prethodnu
na temelju kinezioloke slinosti - sukladnosti
PRINCIP PONAVLJANJA
Kinezioloka znanost jo uvijek nije otkrila uinkovitiji i

racionalniji nain usvajanja motorikih znanja od
ponavljanja
Potreban je veliki broj ponavljanja odreene kretne

strukture da se pokret stabilizira i automatizira, odnosno da
se formira motoriki program u kori velikog mozga
(nekoliko tisua ponavljanja)
PRINCIP KONTROLE
Potreban je aktivan pristup kineziologa u procesu

motorikog uenja u vidu stalne kontrole i nadzora
Stalno poticanje, upuivanje, korigiranje i pravovremeno

uoavanje motorikih pogreaka
MOTORIKE POGREKE
Odstupanje provedbe kretne strukture od oekivane

idealne izvedbe i biomehanikog modela
KAKO OTKLANJATI MOTORIKE POGREKE
Vano je pogreku to prije uoiti i otkloniti prije nego

doe do njene automatizacije
Treba spoznati uzrok pojave pogreke i raditi na
otklanjanju tog uzroka
Uporno ponavljanje pravilnog pokreta
Provedba pokreta dijametralno suprotno od pogrenog
pokreta
Koritenje pomagala u svrhu fizikog ogranienja
nepravilne amplitude pokreta
NAJEI UZROCI POJAVE MOTORIKIH
POGREAKA
MORFOLOKI (npr. prekomjerna teina, visina, rigidnost

zglobova,...)
MOTORIKI (nedovoljna snaga, loa ravnotea, ...)
PSIHOLOKI (pretjerana anksioznost,

prenaglaena motivacija, ...)
UTJECAJ KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI
NA ZDRAVLJE
KRETANJE I ZDRAVLJE
SUVREMENI OVJEK
OSNOVNA OBILJEJA SUVREMENOG OVJEKA
Nekretanje (HIPOKINEZIJA)
Nezdrava i preobilna ishrana
Stres i psiholoka napetost
HOMO SEDENS
Ove karakteristike obiljeavaju suvremenog ovjeka

HOMO SEDENSA
ovjek koji se ne kree, puno sjedi, nije fiziki aktivan,
preobilno se hrani, prekomjerne teine
Neaktivnost u djejoj dobi = teti biolokom rastu i
razvoju
Neaktivnost u odrasloj dobi = teti zdravlju
Neaktivnost u starijoj dobi = moe biti pogibeljna
KAKO SE KINEZIOLOKIM
AKTIVNOSTIMA UTJEE NA ZDRAVLJE
Prevencija zdravlja kretanjem

Pozitivan utjecaj na organske sustave
Lijeenje odreenih bolesti kretanjem i pokretom
Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda
Unaprijeenje morfolokog statusa (poveanje miine mase i
smanjenje masnog tkiva)
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Upranjavanjem kineziolokih aktivnosti aktiviraju se svi

sustavi organizma, posebno miini, krvoilni i dini sustav
Pojaanom funkcijom u uvjetima miinog rada unaprijeuju

se procesi i razvijaju organi, pa u normalnim uvjetima rade uz
manje optereenje, ime se smanjuje rizik od bolesti
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Kinezioloke aktivnosti moraju se upranjavati redovito i

uz optereenja primjerena uzrastu, zdravstvenom stanju i
fizikom potencijalu (stanju treniranosti organizma)
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Ameriki znanstvenici s Harvard School of Public Health su
na uzorku od 44452 mukaraca u dobi od 40-75 godina
utvrdili:
Ispitanici koji su trali najmanje sat vremena tjedno imali

su 42% manji rizik da e oboljeti od neke srane bolesti
Meutim studenti koji su u mladosti bili neaktivni, a
preuzeli su aktivan nain ivota, imaju manju vjerojatnost
obolijevanja od srano-ilnih bolesti od aktivnih studenata
sportaa koji su napustili tjelesne aktivnosti u srednjoj dobi
Najrizinija skupina upravo su bili studenti-sportai koji su
naglo prekinuli tjelesnu aktivnost
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Nizozemski znanstvenici s Wageningen Universiteit su

utvrdili:
Fizika aktivnost od 30 minuta dnevno smanjuje rizik od

umiranja za 37 %, vie nego nepuenje (35%) i zdrava
prehrana (23%)
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Istraivai s University of Washington u Seattleu su

dokazali da visoka razina tjelesnih aktivnosti u prva tri
mjeseca trudnoe u znatnoj mjeri sniava razinu
kolesterola i triglicerida u krvi
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Istraivai sa sveuilita Stanford u Kaliforniji su utvrdili

da ljudi koji se esto bave tjelovjebom imaju manji rizik
da e patiti od artritisa degenerativne bolesti zglobova.
PREVENCIJA ZDRAVLJA
Istraivai sa Sveuilita Pittsburgh u Pennsylvaniji su

utvrdili da su ene koje su bile fiziki neaktivne imale ,u
poznijoj dobi vie zdravstvenih problema
Meu najaktivnijim enama samo 37,8% suoavalo se sa
zdravstvenim problemima u svakodnevnom ivotu, dok je
takve probleme imalo 59,1% ena koje su bile fiziki
neaktivne.
REHABILITACIJA ZDRAVLJA
Znanstvenici s Glasgow University su utvrdili da

prakticiranje aerobika ili jogginga ubrzava oporavak od
raka dojke i omoguava bri povratak u svakodnevni ritam
ivota nakon lijeenja.
UTJECAJ NA SRCE I KRV
Srce se poveava, fizioloki hipertrofira

Sniava se frekvencija srca u mirovanju, srce je uinkovitije
Sniava se sistoliki krvni tlak u mirovanju
Srce je jae, pa je radno optereenje u mirovanju smanjeno
Poveava se ukupni volumen krvi
Poveava se puferski kapacitet krvi (neutralizacija
metabolitikih produkata)
Smanjuje se koliina triglicerida i kolesterola u krvi
UTJECAJ NA DINI SUSTAV
Hipertrofija respiracijske muskulature

Poveava se prsni ko
Poveava se povrina plunih alveola
Poveava se vitalni kapacitet plua i svi ventilacijski
parametri (sportska plua)
Poveava se maksimalni primitak kisika
UTJECAJ NA ENDOKRILNI SUSTAV
Dolazi do hipertrofije kore nadbubrene lijezde
Stvara se vea koliina kortikoida potrebnih za fiziki rad
Regulira se luenje inzulina
Poveava se produkcija kalticonina
hormona titnjae i smanjuje
koncentracija kalcija (usporavaju
se sklerotine promjene)
KONTRAINDIKACIJE ZA BAVLJENJE
KINEZIOLOKIM AKTIVNOSTIMA
Kod nekih bolesti apsolutno je zabranjenjo upranjavati

kinezioloke aktivnosti:
akutna fibrilna stanja

virusne bolesti jetre
srana oboljenja i anomalije
akutna oteenja lokomotornog
sustava
BOLESTI NA KOJE SE MOE POZITIVNO
UTJECATI KINEZIOLOKIM AKTIVNOSTIMA
bolesti dinog sustava (astma)

eerna bolest
deformacije kotanog sustava
pretilost
ANALIZA KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI
ANALIZA KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI
STRUKTURALNA ANALIZA
FUNKCIONALNA ANALIZA
ANTROPOLOKA ANALIZA
MODELNA ANALIZA
ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA
Kakva je osnovna struktura aktivnosti (trajanje, broj uesnika)
Kojoj vrsti pripada kinezioloka aktivnost (monostrukturalne,

polistrukturalne, ....)
Koji su kinezioloki sadraji zastupljeni

u aktivnosti
NAZIV AKTIVNOSTI RUKOMET

TRAJANJE AKTIVNOSTI 2X30 MIN (10 minuta odmora)
DIMENZIJE IGRALITA 40X20 m
BROJ IGRAA 7
OSNOVNI REKVIZIT LOPTA
FAZE IGRE NAPAD, TRANZICIJA,OBRANA
CILJ IGRE POSTIZANJE POGOTKA
VRSTA AKTIVNOSTI SLOENA POLISTRUKTURALNA
AKTIVNOST
CIKLIKI SADRAJI OSNOVNO KRETANJE, OTKORANO-
DOKORANO KRETANJE
ACIKLIKI SADRAJI BACANJA, SKOKOVI,BLOKOVI, ....
Kolika koliina kretanja je zastupljena
Kakav je intenzitet aktivnosti
Koji su vidovi izdrljivosti zastupljeni u odnosu na
trajanje, intenzitet i veliinu prostora na kojem se odvija
aktivnost
NAZIV AKTIVNOSTI NOGOMET

UKUPNO KRETANJA PO 5-9 000 metara
IGRAU
KRETANJE U SPRINTU 1000-2000 metara
SREDNJE KRETANJE 2000-4000 metara
LAGANO KRETANJE 2000-4000 metara
PROSJENI PULS 174 otkucaja u ninuti
INTENZITET AKTIVNOSTI Promjenjiv: srednji-maksimalan
VID IZDRLJIVOSTI AEROBNO-ANEROBNI
ANTROPOLOKA ANALIZA
Kakve specifine antropoloke znaajke zahtjeva pojedina

kinezioloka aktivnost (motorike, morfoloke, umne, ..)
Koje topoloke regije tijela najvie angaira pojedina
kinezioloka aktivnost
Posebno je znaajna za proces odabira (selekcije) u sportu
ANALIZA SITUACIJSKIH PARAMETARA
Kvantitativni (statistiki, brojani) pokazatelji efikasnosti

provedbe kineziolokih aktivnosti u situacijskim uvjetima
Npr. broj udaraca na gol, broj pogrenih dodavanja, broj
nainjenih prekraja itd.
Posebno su vani za procjenu uinka-efikasnosti pojedinca
u kineziolokim aktivnostima
PARAMETRI SITUACIJSKE
EFIKASNOSTI - KOARKA
PARAMETAR FRE. KOE. BODOVI

IGRA P.P.
USPJENA BACANJA ZA TRI POENA 2 3,0 6,0
NEUSPJENA BACANJA ZA TRI POENA 5 -1,0 -5,0
USPJENA BACANJA ZA DVA POENA 5 2,0 10,0
NEUSPJENA BACANJA ZA DVA POENA 3 -1,0 -3,0
ODUZETE LOPTE 2 0,8 1,6
ASISTENCIJE 4 1,5 6,0
BLOKADE 1 1,0 1,0
KRIVO DODAVANJE 1 -0,8 -0,8
GREKA U KORACIMA 2 -0,8 -1,6
EFIKASNOST IGRAA 14,2 = DOBAR
ANALIZA MODELA
Izdvajaju se karakteristine ponavljajue strukture
kretanja, ritmovi i stereotipi aktivnosti, sklopovi
specifinih antropolokih obiljeja
Formiraju se kinezioloki i antropoloki modeli za
pojedinu aktivnost
ANTROPOLOKI MODELI
Kakav je antropoloki profil vrhunskog sportaa koji je

uspjean u odreenoj kineziolokoj aktivnosti
Njegovi rezultati u brojnim dimenzijama antropolokog
sustava
Posebno su vani u procesu odabira
ANTROPOLOKI MODEL VRHUNSKOG
RUKOMETAA VANJSKI IGRA
Morfoloka obiljeja
Tjelesna visina 195
Tjelesna teina 93
Masno tkivo 7%
Motorika obiljeja
20 m sprint 2,85
Skok u dalj iz mjesta 290
Skok u vis iz mjesta 91
Funkcionalna obiljeja
Cooperov test 3200 m
Maksimalni primitak kisika 72 ml/kg
Psiholoka obiljeja
Ekstravertnost 17
Neuroticizam 4
KINEZIOLOKI MODELI
Uoavaju se karakteristine ponavljajue strukture, faze,

ritmovi kretanja, stereotipi aktivnosti
Npr. u veslanju: faze jednog zaveslaja
Npr. u koarci: ritmina promjena strukture aktivnosti -

obrambeno kretanje, pretravanje igralita, napadako
kretanje, pretravanje igralita (povratak u obranu), itd.
Kinezioloki modeli su naroito vani za planiranje i

programiranje kineziolokih tretmana (procesa treninga)
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA U
KINEZIOLOGIJI
Kineziologija kao multidisciplinarna znanost ima bogatu i

specifinu metodologiju istraivanja
Kineziolokim istraivanjima nastoji se istovremeno analizirati

to vie antropolokih znaajki
Stoga se primijenjuje specifina metodologija u kojoj

multivarijatne statistike metode zauzimaju najznaajnije mjesto
TO KINEZIOLOGIJA ISTRAUJE
Strukturu i sadraj kineziolokih aktivnosti
Antropoloke znaajke sportaa koji se bave kineziolokim

aktivnostima
Kako antropoloke znaajke i okolinski faktori utjeu na

uspjenost u odreenoj kineziolokoj aktivnosti
TO KINEZIOLOGIJA ISTRAUJE
Razlike u antropolokim obiljejima spram kvalitativne

razine sportaa
Kako pojedine kinezioloke aktivnosti i kinezioloki
operatori utjeu na promjenu antropolokih znaajki
sportaa (vrijednost kineziolokih aktivnosti i operatora)
STRUKTURA I SADRAJ
OSNOVNA ANALIZA KINEZIOLOKIH

AKTIVNOSTI U SITUACIJSKIM UVJETIMA
Vizualna opservacija (praenje-gledanje) kineziolokih

aktivnosti i biljeenje osnovnih parametara
Video snimanje i naknadna detaljna analiza kineziolokih
aktivnosti
to vie promatraa = bolja objektivnost
i pouzdanost
STRUKTURA AKTIVNOSTI
ANALIZA PRIKRIVENE (LATENTNE STRUKTURE)

KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI FAKTORSKI MODEL
- kada elimo veliki broj prikupljenih informacija (varijabli) svesti

na manji broj, odnosno izvui iz njih ono to je zajedniko
FAKTORE, koristimo faktorsku analizu
- faktorskom analizom istrauje se, dakle, latentna

(prikrivena) struktura kinezioloke aktivnosti
FAKTORSKI MODEL
Npr. pratili smo 30 nogometih utakmica i prikupili podatke
u 12 varijabli:
Posjed lopte u napadu

Broj postavljenih zalea
Broj udaraca na vrata
Broj izbaenih lopti iza uzdune crte
Broj golova
Broj oduzetih lopti
Broj izvedenih kornera
Broj nainjenih prekraja
Broj dodavanja
Broj dobijenih zranih duela
Broj opomena (utih kartona)
Broj povratnih dodavanja
FAKTORSKA ANALIZA
Zanima nas moemo li ovih 12 varijabli svesti (saeti,

kondenzirati) na manji broj
Naravno, koritenjem upravo faktorske analize
FAKTORSKA ANALIZA
Faktorskom analizom sveli smo 12 manifestnih varijabli na 2
latentne varijable (faktora)
OFANZIVNA IGRA DEFANZIVNA IGRA
Broj dodavanja Dobijeni zrani duel
Broj golova Oduzete lopte
Udarci na vrata Broj prekraja
Broj kornera Broj opomena
Broj povratnih dodavanja Izbaene lopte
Postavljeno zalee
Posjed lopte
ISTRAIVANJE-ANALIZA STRUKTURE
KRETANJA
Postoje li druge objektivnije metode analize strukture kretanja ili

pojedinih motorikih znanja od opservacije ili snimanja
Naravno, postoje razliite biomehanike analize kretanja

ISTRAIVANJE-ANALIZA STRUKTURE
KRETANJA
BIOMEHANIKA ANALIZA
KINEMATIKA ELEKTROMIOGRAFSKA KINETIKA

ANALIZA ANALIZA ANALIZA
TENZIOMETRIJSKA
DINAMOMETRIJA
ANALIZA
KINEMATIKA ANALIZA
ANALIZA PROSTORNO-VREMENSKIH
PARAMETARA KRETANJA
Putem vie specijalnih kamera i posebnog programa

Analizira se kretanje dijelova tijela u odnosu na
prostor i vrijeme u trokoordinatnom sustavu
referentne toke
Rauna se brzina, ubrzanja, kutna brzina, ...
KINETIKA ANALIZA - DINAMOMETRIJA
Mjerenje miine jakosti sile koju moe proizvesti
mii
Sofisticirani ureaji (CYBEX, BIODEX)
Tenziometrijske ploe (veliina i smjer sile, visina
odraza)
ELEKTROMIOGRAFSKA ANALIZA
Mjerenje miine aktivnosti putem elektrinog potencijala

Otkriva koji je mii aktivan, kojim se intenzitetom
aktivira, kada zapoinje i koliko traje kontrakcija
EKSPERTNI SUSTAVI ZA ANALIZU
KRETANJA
Postoje sloeni ekspertni sustavi koji objedinjuju

kinematiku, kinetiku i elektromiografsku analizu
Putem posebnog programa uporeuje zabiljeene

parametre s modelnim (idealnim) parametrima i daje
ekspertnu ocjenu odreenog kretanja
LONGITUDINALNO I TRANSVERZALNO
ISTRAIVANJE U KINEZIOLOGIJI
TRANSVERZALNO (jednokratno, u jednoj vremenskoj toki)
LONGITUDINALNO (viekratno, u vie vremenskih toaka)
S obzirom na promjenljivost antropolokih znaajki, u kineziologiji su

poeljnija longitudinalna istraivanja
ISTRAIVANJE ZNAAJKI SPORTAA
(utvrivanje antropolokog statusa)
Odaberemo antropoloke znaajke koje elimo ispitati

(izmjeriti) kod sportaa
Izabereno primjerene testove (mjerne instrumente) za
ispitivanje tih znaajki
Izvrimo testiranje (mjerenje) i prikupimo podatke
ISTRAIVANJE ZNAAJKI SPORTAA
(utvrivanje antropolokog statusa)
Obradimo podatke osnovnim statistikim parametrima

(X, SD, MIN, MAX)
Standardiziramo podatke, svedemo na istu metriku
(Z vrijednosti)
Na osnovu rezultata utvrdimo uspjenost ispitanika,
rangiramo ih i kompariramo s drugim sportaima ili
modelima (normativne vrijednosti)
UTJECAJ ANTROPOLOKIH ZNAAJKI I
DRUGIH IMBENIKA NA REZULTATE U
REGRESIJSKI MODEL
esto nas zanima kako pojedina antropoloka obiljeja ili
neki okolinski faktori utjeu na uspjenost (rezultate) u
kineziolokim aktivnostima
U tom sluaju koristimo regresijski model

istraivanja, odnosno regresijsku analizu
REGRESIJSKI MODEL
Npr. istraujemo kako morfoloke znaajke (teina, visina,

opseg natkoljenice, irina ramena, ...) utjeu na rezultat u
plivanju slobodnim stilom na 100 metara
Morfoloke znaajke predstavljaju predikcijske

(nezavisne) varjable, a rezultat u plivanju kriterijsku
(zavisnu) varijablu
JEDNADBA SPECIFIKACIJE
DEFINIRA VELIINU UTJECAJA (DOPRINOS) POJEDINOG

FAKTORA NA USPJENOST U NEKOJ KINEZIOLOKOJ
AKTIVNOSTI
Antropoloki imbenici (motorika, antropometrijska, funkcionalna ..........

obiljeja)
Okolinski imbenici na koje moemo utjecati (uvjeti ivota, odmora,

prehrane, ....)
Okolinski imbenici na koje ne moemo utjecati - eror faktor (protivnik,

suenje, vremenski uvjeti, ....)
JEDNADBA SPECIFIKACIJE
Y=axX1 + bxX2 + cxX3, ....... + zxXn + e
Gdje je:
X1 - Xn antropoloki i okolinski faktori
az ponderi doprinosa odreenog faktora
e- faktor greke
ISTRAIVANJE RAZLIKA ANTROPOLOKIH
ZNAAJKI SPRAM RAZINE KVALITETE
SPORTAA
Zanima nas na primjer u kojim se to antropolokim

obiljejima razlikuju tri skupine odbojkaa razliitog
kvaliteta (drugoligaki igrai, prvoligaki igrai i igrai
koji igraju za reprezentaciju)
Koristimo diskriminacijski model (model razlika):

diskriminacijska analiza, analiza varijance, ...
UTJECAJ KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI NA
PROMJENE ANTROPOLOKIH ZNAAJKI
SPORTAA
Utvrujemo kako kinezioloke aktivnosti proizvode

transformacijske promjene na antropolokom statusu
ispitanika
MODEL S JEDNOM GRUPOM ISPITANIKA

MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA
UTJECAJ NA ANTROPOLOKI
STATUS
Treba izolirati tri razliita utjecaja:
isti utjecaj kineziolokog tretmana na promjene

antropolokog statusa
Utjecaj okolinskih faktora na promjene antropolokog

statusa (bioloki rast i razvoj, nain prehrane, ivotna
aktivnost)
Utjecaj nasljea na promjene antropolokih znaajki

Utvrditi inicijalno (poetno) stanje antropolokog statusa

Provoenje kineziolokog tretmana
Tijekom provoenja tretmana u nekoliko vremenskih
toaka utvrditi prijelazna (tranzitivna) stanja
antropolokog statusa
Nakon zavretka tretmana utvrditi zavrno (finalno) stanje

antropolokog statusa ispitanika
Sukladno rezultatima donijeti sud o vrijednosti (znaaju)
primjenjenog tretmana za transformaciju pojedinih
antropolokih obiljeja.
MODEL S DVIJE GRUPE ISPITANIKA
Na jednoj eksperimentalnoj grupi provodimo tretman, a

na drugoj kontrolnoj grupi sa to slinijim antropolokim
statusom ne provodimo
Nakon zavretka tretmana analiziramo razlike izmeu
eksperimentalne i kontrolne skupine
Najvrijednija su istraivanja na jednojajanim blizancima
jer se nivelira genetika osnova
METODOLOKA OSNOVA OVE VRSTE
ISTRAIVANJA
Koristi se diskriminacijski model (model) razlika: diskriminacijska
analiza, multivarijatna analiza varijance, ...
utjecaj okoline
razlika
kontrolna (inicijalno kontrolna (finalno (promjene)
stanje) stanje)
razlika razlika razlike razlika
eksperientalna eksperientalna
(inicijalno stanje) (finalno stanje)
razlika
tretman + (promjene)
utjecaj okoline
ISTRAIVANJE UINKOVITOSTI METODIKIH
POSTUPAKA I PROGRAMIRANJA
KINEZIOLOKIH TRETMANA
Zanima nas koji je metodiki postupak najuinkovitiji za

razvoj pojedinih antropolokih znaajki
Koristimo vie grupa ispitanika (onoliko koliko ima
razliitih postupaka)
Npr. zanima nas koji je tretman najuinkovitiji za

unapreenje fleksibilnosti: statike vjebe, pasivne vjebe,
dinamike vjebe
Ili nas zanima koji je trening najuinkovitiji za poveanje

jakosti (vjebe apsolutne snage, relativne snage, statike)
Ili npr. s razliitim grupama ispitanika provodimo tretman

s potpuno istim vjebama (operatorima), ali s razliitim
rasporedom treninga, brojem ponavljanja, pauzama itd.
Ili npr. tri grupe judaa poetnika treniramo na tri razliita

naina: situacijskom, analitikom i sintetikom metodom i
zanima nas koja je metoda najefikasnija, odnosno koja e
grupa po zavretku tretmana biti najuspjenija u borbama
KINEZIOMETRIJA
KINEZIOMETRIJA
Disciplina koja se bavi mjerenjima antropolokih obiljeja
sudionika u kineziolokim aktivnostima
KINEZIOMETRIJA
IZBOR TESTOVA MJERNI INSTRUMENTI
to jednostavniji
to standardniji
to boljih metrijskih karakteristika
OSNOVNE METRIJSKE KARAKTERISTIKE
VALJANOST - koliko taj test mjeri ono to se njime eli

mjeriti
POUZDANOST - u kolikoj se mjeri moemo osloniti na
rezultat koji smo dobili
OSJETLJIVOST - mogu li se utvrditi razlike
MJERNE SKALE
Nominalna skala (imenovanje brojem)

Ordinalna skala (redoslijed, rang)
Intervalna skala (veliine razlika ali nema apsolutne nule,
npr. ocjena na testu iz zemljopisa)
Omjerna skala (ima apsolutnu nulu, npr. tj. visina)
MJERENJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI U
NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE
KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI
TESTOVI ZA MJERENJE BRZINE
Za mjerenje brzine reakcije (na vizualni, akustini ili

kinestetiki podraaj)
Za mjerenje brzine jednokratnih pokreta (noga, ruka)
Za mjerenje brzine kretanja (20m, 30m, itd)
Za mjerenje brzine frekvencije pokreta (taping rukom,
taping nogom, taping nogama o zid itd).
TESTOVI ZA MJERENJE AGILNOSTI
Okomita, lateralna i kombinirana agilnost
Za mjerenje okomite agilnosti (japan test)

Za mjerenje lateralne agilnosti (test koraci u stranu)
Za mjerenje kombinirane agilnosti (test kretanje u trokut)
TESTOVI ZA MJERENJE KOORDINACIJE
test provlaenje i preskakivanje

test osmica sa sagibanjem
test poligon natrake
TESTOVI ZA MJERENJE FLEKSIBILNOSTI
test odnoenje leei bono

test pretklon na klupi
test pretklon raskorano
TESTOVI ZA MJERENJE EKSPLOZIVNE
SNAGE
Za eksplozivnu snagu odraza (skok u dalj s mjesta,
skok uvis s mjesta)
Za eksplozivnu snagu izbaaja (bacanje medicinke,
bacanje lopte iz sjedenja)
TESTOVI ZA MJERENJE REPETITIVNE
SNAGE
Za ruke i ramena zgibovi na prei pothvatom, bench

press
Za trup podizanje trupa, podizanje trupa s teretom
TESTOVI ZA MJERENJE PRECIZNOSTI
Za mjerenje preciznosti ciljanja (ciljanje dugim tapom)

Za mjerenje preciznosti gaanja (gaanje vertikalnog cilja
nogom)
TESTOVI ZA MJERENJE RAVNOTEE
Testovi stajanja na klupici za ravnoteu s otvorenim ili

zatvorenim oima (na dvije noge uzduno, na dvije
noge popreno, na jednoj nozi uzduno, na jednoj nozi
popreno)
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH OBILJEJA
U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE
KULTURE U RAZREDNOJ NASTAVI
MJERENJE ANTROPOMETRIJSKIH
OBILJEJA
- tjelesna visina (mjeri se antropometrom)

- tjelesna teina (mjeri se vagom)

- opseg podlaktice (mjeri se centimetarskom vrpcom)

- koni nabor nadlaktice (mjeri se kaliperom)

MJERENJE LONGITUDINALNE
DIMENZIONALNOSTI
tjelesna visina
duina ruke
duina noge
raspon ruku
duina ake
duina stopala
Mjerni instrument:
antropometar, klizni estar
MJERENJE TRANSVERZALNE
DIMENZIONALNOSTI
dijametar koljena
dijametar skonog zgloba
dijametar lakta
irina kukova
irina zdjelice
Mjerni instrument:
klizni estar, pelvinometar
MJERENJE OPSEGA
opseg kukova
opseg struka
opseg natkoljenice
opseg potkoljenice
opseg nadlaktice
Mjerni instrument:
centimetarska vrpca
MJERENJE POTKONOG MASNOG TKIVA
koni nabor trbuha

koni nabor lea
koni nabor natkoljenice
koni nabor nadlaktice
Mjerni instrument:
kaliper
KINEZIOLOKI TRETMANI - PROCESI
KINEZIOLOKA TRANSFORMACIJA
Kineziolokim aktivnostima se u velikoj mjeri mijenjaju

(transformiraju) znaajke, osobine, sposobnosti, znanja i
karakteristike sudionika u tim aktivnostima
Promjena antropolokog statusa sudionika kineziolokih

aktivnosti od poetnog (inicijalnog) preko prijelaznih
(tranzitivnih) do zavrnog (finalnog stanja)
KINEZIOLOKE TRANSFORMACIJE
ULAZNI PARAMETRI
(cilj, poetno stanje sportaa, raspoloivi uvjeti)
TRETMAN-TRANSFORMACIJA
(planiranje i programiranje, provedba i provjera prijelaznog stanja)
IZLAZNI PARAMETRI
(zavrno stanje, postignuti rezultat, ocjena tretmana)
KINEZIOLOKI SUBJEKTI
Osobe, ispitanici, sportai nad kojima se provodi

kinezioloki tretman u cilju njihove transformacije
KINEZIOLOKI OPERATORI-STIMULUSI
Vjebe, kretne strukture, trenani sadraji kojima se vri

transformacija osobe podvrgnute kineziolokom tretmanu
Npr. tranje na 30 m je kinezioloki operator

Npr. pretklon trupom na tlu je kinezioloki operator
Npr. sunoni skok u vis je kinezioloki operator
FAZE KINEZIOLOKOG TRETMANA
1. POSTAVITI CILJ TRETMANA

-postii odreeni sportski rezultat
-dostii odreeni kinezioloki ili antropoloki model
1.a. definirati vremensko ogranienje cilja

- npr. elimo elimo rezultat 15 godinjaka u tranju na
100 m s 15,4 sec poboljati na 14,5 sec za godinu dana
2. DEFINIRATI UVJETE ZA PROVEDBU TRETMANA

(ULAZNI PARAMETRI)
- organizacijski uvjeti
- financijski uvjeti
- materijalno-tehnike mogunosti
- kadrovske mogunosti
3. DEFINIRATI INICIJALNI STATUS KINEZIOLOKIH

SUBJEKATA
- inicijalno stanje antropolokih znaajki prije provedbe

tretmana
4. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE KINEZIOLOKOG
TRETMANA
- na osnovu postavljenog cilja, postojeih uvjeta i ulaznog

statusa sportaa
- raspored sadraja, optereenja, odmora, metoda,
organizacijskih formi itd.
5. PROVEDBA KINEZIOLOKOG TRETMANA
- na osnovu plana i programa

- tijekom provedbe povremeno vrimo provjeru odvija li se
tretman sukladno planiranom (prijelazna-tranzitivna stanja)
6. UTVRDITI ISHOD TRETMANA
- finalno stanje antropolokog statusa nakon tretmana

- ostvareni sportski rezultat
7. OCJENA TRETMANA
- usporeivanje postignutog stanja (antropoloki status, sportski

rezultat) s planiranim
- ocjena uinkovitosti tretmana u odnosu na ulazne parametre
SAMO AKO SE VJEBA REDOVITO I S

PONAVLJANJIMA
Dovoljno esto: efekti treninga se moraju naslanjati jedan

na drugi, inae ne dolazi do promjena
Ali, ne preesto jer dolazi do akumulacije zamora i
pretreniranosti
Dovoljno rijetko: izmeu treninga mora postojati dovoljna
pauza za regeneraciju organizma
Ali ne prerijetko jer se ne ostvaruju kumulativni efekti
treninga
SUPERKOMPENZACIJA
natjecanje ili
oporavak novi trening
trening
pad superkompenzacija
kompenzacija
sposobnosti
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U
PLANIRANJE
Ciljevi i zadae
Vremenski ciklusi (periodizacija)
Kalendar natjecanja
Uvjeti (organizacijski, kadrovski, financijski, ...)
PROGRAMIRANJE
Razrada plana
Vjebe (operatori)
Optereenja
Distribucija i raspored vjebi,
optereenja i odmora (modeliranje)
Metode, organizacijske forme
Rekviziti, pomagala
PROGRAMIRANJE
Vano je koje kinezioloke operatore odaberemo

Jo je vanije kako te operatore kombiniramo,
rasporeujemo i doziramo
Najvanije je meutim kako kinezioloki subjekti izvode
vjebe
OSNOVNI PRINCIPI PROGRAMIRANJA
kvantifikacija
optimiziranje
doziranje (optimalno doziranje optereenja)
KVANTIFIKACIJA
Svi parametri moraju biti mjerljivi, iskazani kvantitativno,

dakle brojano
Mora se precizno znati ta se i koliko radi
Npr. tono odrediti trajanje vjebe, brzinu kretanja, put,
broj ponavljanja, teinu tereta itd.
Jedino je tako mogue utvrivati i valorizirati efekte u
kineziolokim tretmanima
OPTIMIZIRANJE
umjenost modeliranja i kombiniranja

u odnosu na raspoloive uvjete i postavljeni cilj
najsvrhovitijim i najracionalnijim putem do cilja
DOZIRANJE
optimalno doziranje ekstenziteta i intenziteta optereenja i
odmora
individualizacija (primjereno stanju, mogunostima i
sposobnostima pojedinog sportaa)
npr. 20 X 30 m sprinta nekom je sportau previe pa nema
efekta zbog jakog umora, a drugom premalo pa nema
transformacijskih efekata
rad u homogenim skupinama
KRIVO DOZIRANJE OPTEREENJA
Ako su optereenja prevelika brzo dolazi do

pretreniranosti i kroninog zamora = nema rezultata
Ako su optereenja premala nisu dovoljna da proizvedu
promjene na organizmu sportaa = nema rezultata
PARAMETRI ZA UTVRIVANJE VELIINE
OPTEREENJA
Ekstenzitet (koliina, broj ponavljanja, put)

Intenzitet (brzina, sila)
Volumen (ukupno optereenje = ekstenzitet X intenzitet)
EKSTENZITET OPTEREENJA
Npr. atletiar pretre 15 kilometara

Npr. diza utega na treningu ukupno podigne 8 tona tereta
u 10 serija po 20 ponavljanja
Npr. pliva ispliva 800 metara
INTENZITET OPTEREENJA
Npr. atletiar tre brzinom od 12 km/h

Npr. diza utega die uteg od 40 kg
Npr. pliva pliva brzinom od 1,2 m/sec
VOLUMEN OPTEREENJA
Npr. atletiar tre 15 km brzinom od 12 km/h

Npr. diza utega napravi 10 serija po 20 ponavljanja s
utegom od 40 kg
Npr. pliva prepliva 800 metara brzinom od 1,2 m/sec
VRSTE OPTEREENJA
Informacijsko optereenje (neuromuskularno)

Miino optereenje
Energetsko optereenje
NERVNO OPTEREENJE
Optereenje centralnog nervnog sustava

Kod informacijski zahtjevnih kineziolokih aktivnosti s
naglaskom na koordinaciju, agilnost, preciznost i
ravnoteu
Kod aktivnosti tipa brzine, statikih naprezanja, vjebi s
naglaskom na brzinu frekvencije pokreta
MIINO OPTEREENJE
Optereenje miinog sustava (lokalno i globalno)

Kod intenzivnog rada na snazi (upala miia)
ENERGETSKO OPTEREENJE
Optereenje sustava za opskrbu energijom

Kod velikog ekstenziteta optereenja
Kod rada na izdrljivosti, repetitivnoj snazi
KONTINUIRANO OPTEREENJE
rad se odvija kontinuirano bez prekida

npr. atletiar tre 30 km bez zaustavljanja i pauze
INTERVALNO OPTEREENJE
Diskontinuirano optereenje, odnosno rad se povremeno

prekida, dakle postoje pauze
Npr. pliva pliva 3 serije po 10 ponavljanja dionicu od 100
metara s pauzom izmeu svake dionice od 1 minute, a
izmeu serija od 3 minute
TRAJANJE OPORAVKA
SPOSOBNOST OPTEREENJE VRIJEME OBNOVE (h)

fleksibilnost malo 6
koordinacija umjereno 6-12
agilnost srednje 12-24
brzina srednje 24-36
brzinska i eksplozivna snaga veliko 24-48
repetitivna i maksimalna veliko 48
snaga
aerobna i anaerobna maksimalno 48-72
izdrljivost
ZAMOR
prirodna posljedica vjebanja

pretjerani ili trajni zamor ukazuje da su optereenja bila
prevelika, neprimjerena ili loe rasporeena
ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE
izrazito crvenilo lica

izrazito blijedilo lica
povraanje, nesvijestica, glavobolja, vrtoglavica
previsok puls (preko 190)
ZNACI VELIKOG ZAMORA KOD DJECE
puls se ne sniava due vremena nakon optereenja

opa klonulost, teturanje
pojava nekontrolianih pokreta
U NAVEDENIM SLUAJEVIMA POTREBNO JE ODMAH

PREKINUTI AKTIVNOST ILI SMANJITI OPTEREENJE
KAKO IZBJEI PRETJERANI UMOR
Vjebati samo sa zdravom, odmornom i raspoloenom

djecom
Optereenja prilagoditi njihovim mogunostima, rad u
homogenim grupama
Izbjegavati optereenja velikog intenziteta, posebno ako
due traju
KAKO IZBJEI PRETJERANI UMOR
Ne pretjerivati s vjebama snage, koristiti mala optereenja

Naglasak staviti na aerobnu, a ne anaerobnu izdrljivost
Kontrolirati puls, pratiti vanjske znake zamora i uvaavati
subjektivni osjeaj djeteta
OPTEREENJA U NASTAVI TZK
Mjerenje srane frekvencije (pulsmetar, palpacija)
dob fs u mirovanju optimalna fs u nastavi preporueno

ogranienje
6 80-85 130-135 170
7 75-79 125-130 170
8 70-74 125-130 170
9 65-69 120-125 170

PRIMJER PLANA I PROGRAMA
ULAZNO STANJE: zdravi desetogodinji uenik moe

napraviti 10 sklekova
CILJ: da za dva mjeseca napravi 30 sklekova
ZATO: uenik se bavi gimnastikom i potrebna mu je
visoka razina snage ruku i ramena
RAZRADA CILJA
30
25
20
15
sklekovi
10
0
II tjedan IV tjedan VI tjedan VIII tjedan
PROGRAM
tjedni
PARAMETAR I II III IV V VI VII VIII
Broj treninga u tjednu 2 2 2 2 3 3 3 3

Trajanje treninga (min) 90 90 75 75 75 75 60 60
Cilj treninga RS RS RS RS RS RS RS RS
Ekstenzitet (broj sklekova 100 100 120 120 130 140 140 150
po treningu)
Intenzitet (%) 60 60 75 75 80 85 90 100
Broj dana odmora 5 5 5 5 4 4 4 4
Provjera tranzitivnog stanja - + - + - + - +
PROGRAM POJEDINANOG TRENINGA
r.b. sadraj trajanje
UVODNI DIO
1. istezanje velikih miinih skupina 5
2. hvatalica u lanac 10
PRIPREMNI DIO
3. vjebe oblikovanja u kretanju s naglaskom na ruke i 10
rameni pojas
GLAVNI A DIO
4. 19 serija po 4 skleka + 4 serije po 6 sklekova 30
(pauza izmeu serija 30 sec)
GLAVNI B DIO
5. igra - nogomet 30
ZAVRNI DIO
6. vjebe pasivne fleksibilnosti u parovima 5
UTJECAJ KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI
NA ANTROPOLOKA OBILJEJA
UTJECAJ NA ANTROPOLOKA OBILJEJA
Nema ni jedno antropoloko obiljeje na koje nije mogue

utjecati kineziolokim aktivnostima
Ako se kinezioloke aktivnosti pravilno upranjavaju,
utjecaj je uvijek pozitivan
Utjecaj je cjelovit, odnosno promjene istovremeno
zahvaaju veliki broj antropolokih znaajki
KAKO MJERITI UTJECAJ
Utvrivanjem razlika izmeu inicijalnog i finalnog stanja
bez ili u odnosu na kontrolnu skupinu
Npr. imamo dvadeset parova jednojajanih blizanaca (40
ispitanika) koje podijelimo na eksperimentalnu i kontrolnu
skupinu
S eksperimentalnom skupinom provodimo dvogodinji
kinezioloki tretman, a s kontrolnom koja ivi u istim
uvjetima ne
Na temelju izmjerenih razlika unutar i izmeu skupina
nakon provedenog tretmana zakljuujemo o promjenama
antropolokih obiljeja = utjecaj tretmana
KAKO MJERITI UTJECAJ
Koritenjem jednojajanih blizanaca izjednaili smo

utjecaj nasljea na promjene antropolokog statusa
ivljenjem u istim uvjetima izjednaili smo utjecaj okoline
tijekom trajanja tretmana
to, meutim, u ovakvom eksperimentu moda nismo
izjednaili, a moe imati utjecaja na rezultate
kineziolokog tretmana?
UTJECAJ NA SOCIOLOKA OBILJEJA
Kineziolokim se aktivnostima u velikoj mjeri utjee na

socioloku adaptaciju
Subjekt se ui socijalnoj odgovornosti, dakle razvija
odgovornost prema ostalim pojedincima i grupi u cijelini
Navikava se na kooperativnost i suradnju
Ui se ponaanju u grupi, razvija toleranciju prema
razliitosti i prihvaanju razliitih osoba
Razvija se pozitivan odnos prema obvezama i formiraju

radne navike
Omoguava se izraavanje osobnosti i kreativnosti unutar
grupe na pozitivnim osnovama
Reduciraju se neadekvatni modaliteti ponaanja
Mogu li meutim kinezioloke aktivnosti imati

negativne aplikacije na socioloki status?
Da, ali samo ako se nestruno upranjavaju!

Npr. prisiljavanje uenika da izvri motoriki zadatak
koji nije sukladan njegovim stvarnim mogunostima
Npr. zanemarivanje uenika zbog slabijih sposobnosti
Npr. dopustiti grupi da odbaci pojedinca zbog slabijih
sposobnosti
UTJECAJ NA PSIHOLOKA OBILJEJA
Podie se razina frustracijske tolerancije

Pospjeuje se psiholoka stabilnost
Adaptacija na stresne i emocionalno
zahtjevne situacije
Potie se motivacija i samomotivacija
UTJECAJ NA PSIHOLOKA OBILJEJA
Potiu se pozitivne emocije i vedro

raspoloenje
Unapreuje se samokontrola
Potie se otvorenost i kontrolirana
agresivnost
U velikoj se mjeri reducira
anksioznost
UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEJA
Formiraju se pozitivne
karakterne osobine: ustrajnost,
dosljednost,...
Bre se formiraju obrasci
mentalnih reakcija
Bra adaptacija i reakcija na
novonastale situacije
UTJECAJ NA MENTALNA OBILJEJA
Unapreuje se snalaenje i kombinatorika u prostorno-

vremenskim odnosima
Potie se mentalna aktivnost i bre odstranjuje mentalni
zamor
Poticanjem fiziolokih, posredno se pospjeuju razliite
mentalne funkcije
UTJECAJ NA MORFOLOKA OBILJEJA
Na kotano tkivo
Na miino tkivo
Na masno tkivo
KOTANO TKIVO
Utjee na sadraj kolagena i mineralni sastav kostiju

Zadebljanje kostiju na distalnim okrajcima zbog djelovanja
miine sile na kotanu povrinu
Ako su otereenja prevelika (veliki teret), a vjeba se due
vrijeme izvodi nepravilno, moe doi do deformiteta
kotanog sustava
Ako su optereenja velikog volumena (npr. gimnastika)
moe se usporiti rast u visinu, posebno ako izostaje
energetska potpora organizmu
MIINO TKIVO
HIPERTROFIJA (poveanje obujma tkiva)

KAPILARIZACIJA (poveana prokrvljenost)
POVEANJE ENERGETSKIH REZERVI: glikogena,
mioglobina, fosfolipida, fosfata
POVEANJE KONCENTRACIJE MINERALA: kalija,
kalcija, magnezija
MASNO TKIVO
Redovitim upranjavanjem kineziolokih aktivnosti

dolazi do redukcije masnog tkiva u organizmu
Nakon izgaranja fosfatnih i proteinskih rezervi, tek na
kraju na red dolaze masti
Redukcija masnog tkiva mogua je samo dugotrajnim
ciklikim aktivnostima umjerenog i srednjeg intenziteta u
aerobnim uvjetima rada
Najbolji rezultati u redukciji masnog tkiva postiu se
kombiniranjem navedenih aktivnosti i adekvatne prehrane
UTJECAJ NA MOTORIKE SPOSOBNOSTI
RAZLIITI VIDOVI BRZINE
Malo se moe utjecati jer je genetski odreena

Razvija se samo maksimalno brzim kretnjama
Rad je kratak i maksimalno intenzivan (brz) s dugim
pauzama za potpuni oporavak organizma
Posredno se moe poveati razvojem snage i
poboljanjem tehnike pokreta
UTJECAJ NA MOTORIKE SPOSOBNOSTI
RAZLIITI VIDOVI BRZINE
Najbolje se unapreuje u dobi od 6-10 godina

Brzina se razvija na poetku treninga kad je organizam
odmoran
Bolji se rezultati ostvaruju prije podne zbog odmorenosti
CNS-a
RAZLIITI VIDOVI SNAGE
Veliina utjecaja ovisi o tipu snage

(npr. na repetitivnu je snagu mogue u
velikoj mjeri utjecati, a na
eksplozivnu u znatno manjoj jer je
vie podlona nasljeu)
Razliiti vidovi snage razvijaju se
razliitim intenzitetima optereenjima
(teret) - npr. maksimalna snaga se
razvija najveim moguim
optereenjima, eksplozivna velikim, a
repetitivna srednjim
Razliiti vidovi snage razvijaju se razliitim ekstenzitetima

optereenja npr. maksimalna i eksplozivna s manjim, a
repetitivna sa znatno veim brojem ponavljanja
Repetitivna snaga relativnog tipa (svladavanje teine svog
tijela i otpora suvjebaa) uz pravilno doziranje moe se
razvijati i s mlaim dobnim kategorijama (ve od
predkolskog doba)
Repetitivna snaga apsolutnog tipa (savladavanje vanjskog

optereenja: buice, medicinke) uz pravilno doziranje i male
teine moe se razvijati i s mlaim dobnim kategorijama ve
od 8 godine
Eksplozivna snaga relativnog tipa moe se razvijati ve u
predpubertetskom razdoblju od 10. godine, a od
postbubertetskog razdoblja i s vanjskim optereenjima
Maksimalna snaga moe se razvijati tek u kasnom
postpubertetskom razdoblju, od 17. godine kada zavrava
prirodni rast i razvoj
FLEKSIBILNOST
moe se unaprijediti u velikoj mjeri kod

svih dobnih kategorija, a to je osoba mlaa
ostvaruje se vei napredak
najbolji se rezultati ostvaruju
kombiniranjem sve tri metode (dinamika,
statika i pasivna)
za razvoj ove sposobnosti potrebna
je ustrajnost i dugotrajnost
vjebanja
RAVNOTEA
moe se unaprijediti u manjoj mjeri, a to je

osoba mlaa ostvaruje se vei napredak
vjeba se dovoenjem tijela u neravnoteni
poloaj i pokuajem vraanja u ravnoteni
poloaj ili to duim zadravanjem tijela u
ravnotenom poloaju u nestabilnim
uvjetima
potreban je veliki broj podraaja
KOORDINACIJA
poeti s vjebanjem to ranije, u ranom djetinjstvu jer se

tada ostvaruju najvei pomaci
koristiti to razliitije i sloenije motorike zadatke, este
izmjene strukture kretanja, izmjene uvjeta, novonastale
situacije
koristiti rekvizite i pomagala
PRECIZNOST
moe se unaprijediti u manjoj mjeri,

poeti s vjebanjem to ranije jer se najbre razvija u
najranijem djetinjstvu
to vie koristiti razliite zadatke i mete
potreban je veliki broj ponavljanja i kontinuitet vjebanja
AEROBNA IZDRLJIVOST
NA OVU JE SPOSOBNOST MOGUE UTJECATI U

VEOJ MJERI
Kinezioloki operatori za razvoj aerobne izdrljivosti:

monostrukturalne ciklike (tranje, plivanje, veslanje,
biciklizam)
simulirane ciklike monostrukturalne aktivnosti
(program cardio-fitness)
polistrukturalne aciklike aktivnosti (aerobic, Tae-bo, ..)
AEROBNA IZDRLJIVOST
veliki ekstenzitet, a mali intenzitet

optereenja
srana frekvencija od 120-150
otkucaja u minuti
razvoj aerobne izdrljivosti moe
zapoeti ve u predpubertetskom
uzrastu (od 10 godina)
ANAEROBNA IZDRLJIVOST
TRENINGOM JE MOGUE U PRILINOJ

MJERI UTJECATI NA OVU SPOSOBNOST
Koriste se kretanja (najee tranje) visokog

intenziteta
Mogu se koristiti vanjska optereenja (tranja s
teretom, uz kosinu i sl.)
Intervalni metod treniranja
INTERVALNA METODA
Fosfagena (alaktatna komponenta)

vei broj ponavljanja kratkih dionica s veim pauzama
Glikolitika (laktatna) komponenta

manji broj ponavljanja duih dionica s kraim pauzama
SPORADINI EFEKTI KOD RADA NA
IZDRLJIVOSTI
Poveanje repetitivne snage angairanih miinih skupina

Poveanje volumena miinog tkiva
Redukcija masnog tkiva
SPOSOBNOSTI NA KOJE JE MOGUE I
POTREBNO ZNATNO VIE UTJECATI U
PREDKOLSKOM UZRASTU I DOBI RAZREDNE
NASTAVE NEGO U STARIJIM UZRASTIMA
informacijske sposobnosti: koordinacija,

preciznost, ravnotea
brzina
fleksibilnost
aerobna izdrljivost (umjereno)
SPOSOBNOSTI KOJE NIJE POELJNO
NAGLAENO RAZVIJATI U DOBI RAZREDNE
NASTAVE ZBOG MOGUIH NEGATIVNIH
POSLJEDICA NA ZDRAVLJE I BIOLOKI RAZVOJ
anaerobna izdrljivost - nisu preporuljiva intenzivna, a dugotrajna

tranja, posebno s vanjskim optereenjima ili uz kosinu
Snaga - nije preporuljivo koritenje vanjskih optereenja (buice,

fitness sprave, slobodni utezi, elastine trake, medicinke i sl.)
poeljno je da su optereenja relativnog tipa (vlastito tijelo)
openito izbjegavati veliki volumen optereenja, naroito veliki

intenzitet, a ekstenzitet umjereno dozirati s dostatnim pauzama
UTJECAJ ANTROPOLOKIH
OBILJEJA NA REZULTATE U
SPECIFINOST KINEZIOLOKIH AKTIVNOSTI
I ANTROPOLOKA OBILJEJA
Svaka kinezioloka aktivnost zahtjeva specifian

antropoloki profil
Zbog toga uspjeh u pojedinoj kineziolokoj aktivnosti
ovisi o razliitim antropolokim obiljejima
Bacanje kugle, kladiva = velika miina masa

Sumo borci = velika tjelesna masa
Plivaki maraton = vea koliina masnog tkiva
Konjiki sportovi = to manja tjelesna masa

Koarka = naglaena longitudinalna dimenzionalnost
Gimnastika = to manja longitudinalna dimenzionalnost
Cikliki sportovi = to manja koliina masnog tkiva

Ekstremni sportovi = to nia razina anksioznosti
Jedrenje = introvertnost
Dizanje utega to nie teite tijela

Skok u vis to vie teite tijela
Odbojka eksplozivna snaga
Tenis agilnost
Streljatvo preciznost, koncentracija, psiholoka
stabilnost
Ples koordinacija, ravnotea
Veslanje = repetitivna snaga, aerobna izdrljivost
UTJECAJ
ANTROPOLOKIH
OBILJEJA NA REZULTAT
U TESTU SKOK U DALJ S
MJESTA
OBILJEJE Utjecaj ako je obiljeje
dominantno zastupljeno
eksplozivna snaga odraza +
koordinacija (upravljanje inercijskim potencijalom) +
gibljivost +
balastno masno tkivo -
repetitivna snaga -
brzina +
veliki broj sporih crvenih miinih vlakana -
OBILJEJA NA REZULTAT U TESTU
IZDRAJ U VISU

snaga +
sposobnost odravanja intenzivne inervacije +
fosfageni potencijal +
balastno masno tkivo -
vea masa donjeg u odnosu na gornji dio tijela -
voljni moment visoka razina praga boli +
UTJECAJ
ANTROPOLOKIH
U TESTU TAPING RUKOM

brzina frekvencije pokreta +
repetitivna snaga ruku i ramenog pojasa +
longitudinalna dimenzionalnost tijela +
nesposobnost odravanja intenziteta -
inervacije
UTJECAJ
ANTROPOLOKIH
U TESTU PRETKLON
RASKORANO

fleksibilnost +
tonus muskulature -
masno tkivo -
UTJECAJ
ANTROPOLOKIH
U TESTU PRETKLON
TRUPA
repetitivna snaga miia prednje strane trupa +
odravanje intenziteta podraaja +
vea masa gornjeg u odnosu na donji dio -
tijela
masno tkivo -
UTJECAJ
ANTROPOLOKIH
U TESTU PRETKLON
TRUPA

koordinacija +
agilnost +
fleksibilnost +
longitudinalna dimenzionalnost -
volumenioznost -
OBILJEJA NA REZULTAT U
TESTU TRANJE 6 min

aerobna izdrljivost +
motivacija +
spora (crvena) miina vlakna +
repetitivna snaga nogu +

masno tkivo -
BIOPSIHOSOCIOLOKE ZNAAJKE
DJECE RAZREDNE NASTAVE
DIJETE NIJE UMANJENI OVJEK
Dijete nije ovjek u malom, ve se dijete bitno razlikuje u

antropolokim i biolokim znaajkama u odnosu na
odraslu osobu
Stoga optereenja u nastavi TZK nisu proporcionalno
manja u odnosu na odrasle
BIOLOKA ZRELOST
Djevojice su bioloki zrelije

Bioloka zrelost manifestira se antropolokim znaajkama
PRIRAST RASTA
Doba razredne nastave je karakteristino po smanjenom i

ujednaenom prirastu tjelesne visine i teine
Prije i nakon ovog razdoblja ovaj je prirast vei
Prosjeni prirast godinje je oko 6 cm i 3 kg
Kod djeaka ekspanzija u visinu je u 14., a kod djevojica
u 11-12 godini
RAST I RAZVOJ
Zbog relativno ujednaenog i ne tako burnog rasta i

razvoja kao u pubertetu, ovo je razdoblje pogodno za
provedbu kineziolokih tretmana
Djeca dobro reagiraju na optereenja
SOCIOLOKE KARAKTERISTIKE -
DJEACI
Izrazito naglaena potreba za kretanjem

Naglaena potreba za druenjem u veoj grupi
Javlja se potreba za samoisticanjem i potvrivanjem
Javlja se potreba za voenjem
DJEACI
Javlja se potreba za fizikim eksponiranjem i

dokazivanjem
Naglaena potreba za uzorima i idolima
Vea tjelesna angairanost u ivotnoj sredini
DJEVOJICE
Manje je naglaena potreba za kretanjem

Druenja u manjih grupama
Tenja mirnijim igrama i aktivnostima
DJEVOJICE
Javlja se potreba za povjeravanjem i prijateljskim vezama

Javlja se potreba za intelektualnim i emocionalnim
potrvrivanjem i dokazivanjem
Manje su tjelesno angairane u vannastavnom okruenju
PSIHOLOKE KARAKTERISTIKE - DJEACI
Naglaenija ekstravertiranost
Manje izraena psiholoka stabilnost
Slabija koncentracija i zadravanje panje
Vea motivacija za praktine i tjelesne aktivnosti nego
umne
PSIHOLOKE KARAKTERISTIKE -
DJEVOJICE
Naglaenija introvertiranost
Vea anksioznost
Izraenija psiholoka stabilnost
Bolja koncentracija i due zadravanje panje
Vea motivacija za umne nego praktine i tjelesne
aktivnosti
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Moe se raditi na razvoju aerobne izdrljivosti

Izdrljivost razvijati u situacijskim uvjetima (razne igre i
kretanja)
Djeaci su u ovom razdoblju izdrljiviji od djevojica
Ne treba koristiti sadraje koji potiu anaerobnu
izdrljivost
RAZVOJ MOTORIKIH SPOSOBNOSTI
Kod djevojica treba posebno raditi na

koordinaciji, brzini, preciznosti,
fleksibilnosti i ravnotei
Uz navedene sposobnosti kod djeaka jo
treba raditi i na aerobnoj
izdrljivosti,agilnosti i relativnoj snazi
Ne treba posebno raditi na anaerobnoj
izdrljivosti i ostalim vidovima snage
MOTORIKE ZNAAJKE
Djeaci su superiorniji u snazi, brzini i izdrljivosti

Djevojice su superiornije u fleksibilnosti i ravnotei
MOTORIKE ZNAAJKE DJEACI -
DJEVOJICE
VARIJABLA DJEACI DJEVOJICE

MPOL 18,3 19,8
MTAP 19,7 20,4
MSDM 106,2 99,6
MVIS 14,7 14,6
M20V 4,8 5,0
MDTR 19,5 17,1
MBAS 1,9 2,7
MT1M 192,1 186,8
MORFOLOKE KARAKTERISTIKE
DJEACI - DJEVOJICE
Nema veih morfolokih razlika izmeu djeaka i

djevojica u ovom razdoblju
Drugim rijeima, sve to mogu djeaci, mogu i djevojice
uz neto manja optereenja, jer su djeaci neto
dimenzioniraniji
MORFOLOKE KARAKTERISTIKE
DJEACI - DJEVOJICE
VARIJABLA DJEACI DJEVOJICE

AVIS 127,4 125,2
ATE 26,8 24,8
ADUN 72,3 71,5
ADIK 7,8 7,3
AOPK 25,9 25,4
AOGK 62,4 59,5
AKNN 11,7 11,7
AKNT 7,7 7,1
KINEZIOLOKA METODIKA U NASTAVI
TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
ARTIKULACIJA SATA TZK
DIO SATA TRAJANJE OPTEREENJE
UVODNI -10 malo-umjereno
PRIPREMNI -10 umjereno
GLAVNI A 15-20 srednje
GLAVNI B 15-20 veliko
ZAVRNI -5 malo
GRAF VOLUMENA OPTEREENJA NA SATU
TZK
90
80
70
60 uvodni
50 pripremni
40 glavni A
30 glavni B
20 zavrni
10
0
volumen optereenja
KRIVULJA VOLUMENA OPTEREENJA NA
SATU TZK
90
80
70
60
uvodni
50
pripremni
glavni A
40
glavni B
30 zavrni
20
10
0
uvodni pripremni glavni A glavni B zavrni
UVODNI DIO SATA
CILJEVI OSNOVNI SADRAJI
angairanje funkcija organizma -igrice
-angairanje krvoilnog sustava -hvatalice
-angairanje sustava za disanje -razna kretanja
-angairanje sustava za kretanje -razgibavanje (protezanje)
-angairanje ivanog sustava
-podizanje motivacije
-poticanje radosti kretanja
PRIPREMNI DIO SATA

-zagrijavanje radne muskulatute -ope pripremne vjebe u mjestu
-istezanje miia i vezivnog tkiva -ope pripremne vjebe u kretanju
-razgibavanje zglobova -vjebe aktivnog, pasivnog i statikog
-podizanje koncentracije istezanja
-adaptacija nervnog sustava na -motoriki zadaci u kretanju
predstojeu aktivnost
GLAVNI A DIO SATA

-upoznavanje novih motorikih znanja -razna motorika znanja u okviru
-usvajanje motorikih znanja nastavnih tema
-razvoj motorikih i funkcionalnih -kinezioloki sadraji za razvoj
sposobnosti motorikih i funkcionalnih sposobnosti
GLAVNI B DIO SATA

-usavravanje motorikih znanja -situacijski sadraji
-primjena motorikih znanja u -igra
situacijskim i natjecateljskim uvjetima -tafetne igre
-unapreivanje i razvoj motorikih i -primjena sadraja u poligonskim,
funkcionalnih sposobnosti putem krunim i staninim formama rada
vjebanja
ZAVRNI DIO SATA
-smirivanje srane frekvencije -mirne igre
-smirivanje plune ventilacije -vjebe istezanja
-smirivanje emocionalnih tenzija -vjebe labavljenja
-vjebe disanja
MOTORIKE SPOSOBNOSTI I ZNANJA U
NASTAVI TZK
M. SPOSOBNOSTI ( npr. rezultat u

skoku u dalj s mjesta)
M. ZNANJA (npr. ocjena skok-uta

u rukometu)
MOTORIKA DOSTIGNUA U NASTAVI TZK
uspjenost izvedbe motorikog zadatka

motoriko dostignue je spoj motorikih znanja i
motorikih sposobnosti
npr. rezultat u skoku u vis, rezultat u plivanju na 50 m), .....
METODIKA NAELA - PRINCIPI U NASTAVI TZK
POSTUPNOST
INTENZIFIKACIJA
SITUALIZACIJA
POSTUPNOST
od biotikih do specijalnih motorikih znanja

od jednostavnijih k sloenijim motorikim znanjima
od manje k fiziki zahtjevnijim kineziolokim sadrajima
od jednostavnijih k sloenijim uvjetima vjebanja
PRINCIP POSTUPNOSTI
VOENJE LOPTE
najprije boljom pa slabijom rukom
najprije u mjestu pa u kretanju
najprije osnovno pa specifina kretanja (natrake, bono,
prekorano, ...)
najprije sporije pa bre kretanje
najprije s jednom pa s dvije lopte
najprije voenje bez protivnika, a zatim s protivnikom
PRINCIP POSTUPNOSTI
DODAVANJE
Najprije u mjestu, a zatim u kretanju
Najprije s dvije, boljom, pa slabijom rukom
Najprije na manju, a zatim sve veu daljinu
Najprije iz sporijeg, a zatim breg kretanja
Najprije iz osnovnog, a zatim razliitih poloaja (iz sjeda,
skoka,...)
Najprije osnovno, a zatim specijalna dodavanja
Najprije bez, a zatim s protivnikom
PRINCIP POSTUPNOSTI
VRNO ODBIJANJE U ODBOJCI

Najprije odbijanje samom sebi, zatim o zid i na kraju
suigrau
Najprije iz osnovnog, a zatim specifinih poloaja
Najprije u mjestu, a zatim u kretanju
Najprije u sporijem, a zatim brem kretanju
Najprije u cilju organizacije, a zatim provedbe zavrnice
napada
INTENZIFIKACIJA
to manje praznog hoda, pauza, prekida, zastoja, stajanja

i ekanja na satu TZK
to vie kretanja i dinaminosti
odravanje intenziteta optereenja (visoka razina pulsa)
SITUALIZACIJA
pribliavanje nastave ivotnim potrebama i situacijama

to vie natjecanja
to vie igre
to vie utilitarnih sadraja
HIGIJENSKE NAVIKE
suenje i presvlaenje u istu i suhu odjeu nakon

vjebanja
vjebanje u posebnoj obui
pranje ruku i osvjeenje nakon vjebanja
KAKO SE RAZVIJAJU HIGIJENSKE NAVIKE
Osobnim primjerom nastavnika (uredna odjea i obua,

presvlaenje u sportsku odjeu)
Stalnim upuivanjem i educiranjem uenika
Stalnom kontrolom higijene uenika
Suradnjom s roditeljima
ORGANIZACIJSKE FORME U ODNOSU NA
BROJ UENIKA
individualni rad
skupni rad (parovi, trojke, etvorke, ...)
kolektivni rad
INDIVIDUALNI RAD
Svaki uenik radi zasebno, fiziki je odvojen od ostalih

SKUPNI RAD
rad se odvija u skupinama

KOLEKTIVNI RAD
svi uenici rade zajedniki

RASPORED UENIKA KOD VJEBANJA
(organizacijske forme)
vrsta
kolona
krunica
luk, elipsa
redovi
paralelogrami
shematski
slobodna forma
U ODNOSU NA VREMENSKI SLIJED
SUKCESIVNO (tek kad se zavri jedna vjeba prelazi se

na iduu, svi u isto vrijeme rade isti zadatak)
SIMULTANO (istovremeno vie grupa ili pojedinaca rade
razliite vjebe svatko svoju)
POLIGONSKO (stalni prelazak sa zadatka na zadatak)
SUKCESIVNO
Svi uenici istovremeno rade samo jedan zadatak

Frontalni oblik rada
Paralelno odjeljenski oblik rada
FRONTALNI METODIKI OBLIK
Uitelj je licem okrenut uenicima i rukovodi vjebanjem

Npr. istovremeno svi uenici, svatko na svojoj strunjai
vjebaju kolut naprijed, a nakon nekog vremena na znak
uitelja prelaze na kolut natrag
PARALELNO ODJELJENSKI NAIN RADA
Razred se djeli na 2 4 odjeljenja

Sva odjeljenja istovremeno rade isti zadatak
SIMULTANO
Paralelno-izmjenini oblik rada

Izmjenino odjeljenski oblik rada
Stanini oblik rada
Kruni oblik rada
PARALELNO-IZMJENINI
Razred se dijeli na 4 odjeljenja

Prvo i drugo odjeljenje rade jedan, a tree i etvrto drugi
zadatak
Nakon nekog vremena zadaci se zamjenjuju
IZMJENINO ODJELJENSKI OBLIK RADA
Razred se dijeli na 2-4 odjeljenja i svako odjeljenje radi

svoj zadatak, a nakon nekog vremena izmjenjuju zadatke
STANINI OBLIK RADA
Rad se odvija na nekoliko stanica

Ne svakoj stanici se radi po vie radnih zadataka
Nakon nekog vremena mijenjaju se stanice za jedno mjesto
KRUNI METODIKI OBLIK RADA
Na jednoj se stanici radi samo jedan zadatak

Optereenje je definirano trajanjem zadatka ili brojem
ponavljanja
Nakon zadatka slijedi pauza
POLIGONSKI METODIKI OBLIK RADA
Nema pauze izmeu zadataka nego se zadaci odrauju u

kretanju
VJEBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA
Puno djece, malo rekvizita

Veliki broj ponavljanja
Motivacija, odgovornost
VJEBE NA PRINCIPU VRPCE BEZ KRAJA
Dodavanje u dvije nasuprotne ili paralelne kolone

(nogometno, koarkako, rukometno, odbojkako)
Prenoenje predmeta u koloni
Odbijanje lopte od zid u koloni
KINEZIOLOKI SADRAJI U NASTAVI TZK
UVODNI DIO SATA
HVATALICE
HVATALICA- SPAS ZADANA VJEBA
Jedan uenik hvata ostale, nastojei dotaknuti nekog od njih.

Oni se spaavaju tako da u opasnosti izvedu neki zadatak,
(npr. sjednu, legnu, skoe suvjebau u naruje i sl.)
HVATALICA OKO OMEENOG PROSTORA
Jedan uenik hvata ostale oko obiljeenog prostora (npr.

pola odbojkakog igralita), nastojei dotaknuti nekog od
njih. Pri tome ne smije prelaziti preko prostora.
HVATALICA REKVIZITOM
Jedan uenik hvata ostale drei u ruci rekvizit (npr. lopta,

dres i sl), nastojei dotaknuti nekog od njih. Predaje
rekvizit uhvaenom ueniku koji nastavlja igru.
HVATALICA U LANAC
Igru zapoinje jedan uenik, im uhvati (dotakne drugog), spaja

se s njime drei se za ruke i tako dalje u lanac. Pobjednik je
posljednje uhvaeni uenik. Lanac ne smije puknuti.
HVATALICA U PAROVIMA
Uenici se dre za ruke u parovima. Jedan par hvata, a kada

dotaknu neki drugi par oni nastavljaju igru.
Varijante: dre se objema rukama okrenuti licem ili leima
HVATALICA SPAS LOPTA
Jedan uenik hvata ostale koji meusobno dodaju loptu.

Nastoje spasiti ugroenog uenika tako da mu dodaju
loptu, jer se uenik koji ima loptu ne smije uhvatiti.
HVATALICA GAANJEM LOPTE
Uenik hvata ostale tako to ih nastoji pogoditi laganom

loptom. Pogoeni uenik nastavlja igru na isti nain.
HVATALICA ETVERONOKE
Uenik etveronoke hvata ostale koji se na isti nain

kreu u ogranienom prostoru (npr. deveterac rukometnog
igralita) nastojei dotaknuti nekog od njih. Uhvaeni
uenik na isti nain nastavlja igru.
HVATALICA UMNAANJE PAROVA
Hvatanje zapoinju dva uenika drei se za ruke, kada

dotaknu treeg spajaju se u trojku, a im se u lancu nae
etvrti uenik razdvaja se u dva nova para koji dalje
zasebno hvataju.
HVATALICA PO CRTAMA
Uenici su rasporeeni i samo se smiju kretati po

obiljeenim crtama (npr. odbojkako igralite). Jedan
uenik hvata po crtama, kada nekog dotakne, on nastavlja
hvatati.
ELEMENTARNE IGRICE KONTAKTA
BORBA PIJETLIA
Svi su uenici u omeenom prostoru i skakuu na jednoj

nozi kao pijetlii s rukama uz tijelo. Nastoje jedan drugog
izgurati iz prostora, izgurani uenik ispada iz igre.
BORBA GURANJEM U UNJU
Svi su uenici u omeenom prostoru i skakuu ili hodaju u

unju i meusobno se guraju rukama. Uenik koji izgubi
ravnoteu ispada iz igre.
IZBACIVANJE PROTIVNIKA IZ RAVNOTEE
Uenici su rasporeeni u parove, licem okrenuti i

razmaknuti na dohvat ruku. Ne pomjerajui noge nastoje
guranjem rukama jedan drugog izbaciti iz ravnotee.
UDARANJE PO POTKOLJENICAMA
Uenici su rasporeeni u parovima i dre se jednom

rukom. Slobodnom rukom jedan drugog udaraju po
potkoljkenicama otvorenim dlanom, ujedno izbjegavajui
udarce protivnika.
GAENJE PO STOPALIMA
Uenici su rasporeeni u parove, licem okrenuti i dre se

za ruke. Nastoje jedan drugog ugaziti na prste stopala.
UDARANJE PO DLANOVIMA
Uenici su rasporeeni u parove, licem okrenuti jedan

drugome. Uenik nastoji protivniku zadati to vie udaraca
po dlanovima, a kada promai uloge se mijenjaju.
GURANJE LEIMA U SJEDU
Svi uenici sjede u omeenom prostoru i meusobno se

izguravaju leima. Uenik koji bude izguran naputa igru.
POTEZANJE KONOPA
Uenici su rasporeeni u dvije suprotstavljene ekipe koje

povlae konopac. Pobjeuje momad koja protivnika
povue za odreenu duinu na svoju stranu.
HRVANJE U KLEEEM POLOAJU
Uenici su rasporeeni u parove na strunjaama i hrvaju se

u kleeem poloaju. Pobjeuje uenik koji izbaci
protivnika iz ravnotree.
IZGURAVANJE SA STRUNAE
Uenici su rasporeeni u parove na strunjaama i jedan

drugog izguravaju. Pobjeuje uenik koji ostane na
strunjai.
ELEMENTARNE IGRICE ELIMINACIJE
KINEZI - JAPANCI
Uenici su podijeljeni u dvije skupine (kinezi i japanci)

na suprotnim stranama igralita i lagano se u vrsti kreu jedni
prema drugim. Kada se primaknu nastavnik uzvikne npr.
kinezi, to znai da kinezi dodirom hvataju japance prije nego
ovi pobjegnu u svoje polje. Uhvaeni japanci ispadaju iz igre.
TKO OSTANE BEZ OBRUA
Uenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani obrui,

kojih ima jedan manje nego uenika. Na znak tre i
zauzimaju obrue, a uenik koji ostane bez obrua ispada
iz igre.
ELIMINACIJA GAANJEM LOPTOM
Uenici su podijeljeni u dvije ekipe i loptom gaaju igrae

iz protivnike ekipe. Pogoeni igra ispada iz igre.
TKO E PRIJE DO LOPTE
Uenici se nalaze na jednoj, a na drugoj su strani poloene

lopte, kojih ima jedna manje nego uenika. Na znak tre,
uzimaju lopte i s njima se vraaju na poetni poloaj.
Uenik koji ostane bez lopte ispada iz igre.
TKO E PRIJE DO CRTE
Svi uenici se nalaze na jednoj strani. Na znak uitelja tru

do crte na drugoj strani. Najsporiji uenik ispada iz igre.
Varijanta: pobjednik ispada iz igre
NEKA GAA
Svi se uenici lagano kreu u krugu u ijem je sreditu

poloena lopta. Uitelj povie neka gaa, npr. Pero, taj
uenik uzima loptu i gaa ostale koji bjee. Pogoeni
uenik ispada iz igre.
IZBACIVANJE LOPTI KOD VOENJA
Svaki uenik vodi svoju loptu rukom u ogranienom

prostoru, a ujedno slobodnom rukom nastoji izbiti lopte
ostalim igraima i izbaciti ih van prostora. Uenik koji
ostane bez lopte ispada iz igre.
Varijante: voenje lopte nogom, kotrljanje lopte.
POPLAVA - OLUJA
Uenici se slobodno kreu po dvorani. Na uzvik nastavnika

poplava spaavaju se tako to se popnu na neku spravu (v.
ljestve, konopac, kozli i sl). Na uzvik oluja nastoje se skriti
ispod neke sprave (strunjae, u v. sanduk i sl.). Uenik koji
se ne spasi ispada iz igre.
TKO BRE VODI LOPTU
Svi su uenici u vrsti na jednoj strani. Na znak vode loptu

prema crti na suprotnoj strani. Ispada najsporiji uenik.
Varijante: voenje nogom, kotrljanje, voenje na razne naine
ELEMENTARNE IGRICE PRETRAVANJA
KOJI E PAR PRIJE PRETRATI NA DRUGU
STRANU
Svi su uenici u parovima na jednoj strani igralita i dre

se za ruke. Na znak tre do crte na suprotnoj strani,
pobjeuje najbri par. Umjesto parova mogu pretravati
trojke, etvorke, ...
Varijante: dranje u paru za obe ruke, kolica i sl.
KOJA E VRSTA PRIJE PRETRATI NA
DRUGU STRANU
Uenici su rasporeeni u dvije vrste na suprotnim stranama

igralita i dre se za ruke u lancu. Na znak pretravaju na
suprotnu stranu pazei da lanac ne pukne. Pobjeuje lanac
koji prvi i u cijelosti pree na drugu stranu.
KOJA E GUSJENICA PRVA NA DRUGU
STRANU
Uenici su rasporeeni u dvije gusjenice, tako da se u

kleeem poloaju meusobno dre za potkoljenice. Na
znak kreu prema crti na suprotnoj strani igralita, a
pobjeuje gusjenica koja prva i u cijelosti pree crtu.
PRENOENJE TENIS LOPTICA
Uenici su rasporeeni u dvije ekipe na suprotnim

stranama igralita. Na znak uzimaju tenis loptice iz svog
sanduka, prenose ih na drugu stranu i stavljaju u
protivniki. Svaki uenik moe nositi samo jednu lopticu.
Kad nastavnik zazvidi pobjeuje ekipa koja u svom
sanduku ima manje loptica.
KOJA E VRSTA PRIJE VOENJEM
Uenici su rasporeeni u dvije vrste na suprotnim stranama

igralita i svaki ima loptu. Na znak vode loptu i prelaze na
suprotnu stranu. Pobjeuje vrsta koja prva izvri zadatak.
Varijanta: pokuaj oduzimanja lopti protivniku
TKO E KOGA PRIJE PRENIJETI
Uenici su rasporeeni u nekoliko grupa po 5-7 igraa. Na

znak svaka grupa nosi po jednog svog lana na drugu
stranu igralita, i tako svakog lana zasebno. Pobjeuje
ekipa koja prva prenese sve svoje lanove.
GUSJENICA SLALOM
Uenici su rasporeeni u koloni, meusobno razmaknuti 3-

4 metra i lagano se kreu. Posljednji uenik iz kolone u
slalomu zaobilazi sve uenike dok ne doe na elo
kolone, a zatim ide sljedei uenik.
SLALOM IZMEU LEEIH UENIKA
Uenici lee na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji

uenik u slalomu zaobilazi po redu sve uenike na tlu, a
kada doe na elo i sam legne, nakon ega kree naredni
uenik.
PRESKAKIVANJE UENIKA
Uenici lee na tlu 2-3 metra jedan od drugog. Posljednji

uenik u preskae za redom jednog po jednog, a kada doe
na elo i sam legne, nakon ega kree naredni uenik.
PRESKAKIVANJE - PROVLAENJE
Uenici su rasporeeni u koloni u poloaju pretklona

raskorano i meusobno razmaknuti nekoliko metara.
Posljednji uenik preskae raznokom jednog, a narednom se
provlai kroz noge dok ne doe na elo kolone, nakon ega
kree idui uenik.
ZA ZAVRNI DIO
mirne igre
vjebe istezanja
vjebe labavljenja
vjebe disanja
MIRNE IGRE
DAN-NO
Uenici su u uspravnom stavu slobodno rasporeeni ili u

nekoj formaciji. Na uzvik nastavnika no moraju uniti,
a na dan se moraju uspraviti. Uenik koji pogreno
reagira na komandu ispada iz igre.
STIZANJE LOPTE U KRUG
Uenici sjede rasporeeni u krug. Istovremeno zapoinju

dodavanje dvjema loptama u istu stranu. Uenik kod kojeg
se istovremeno nau obje lopte ispada iz igre.
TKO E BLIE CRTI
Uenici su rasporeeni u vrsti. Jedan za drugim kreu se

zatvorenim oima prema crti na suprotnoj strani. Pobjeuje
uenik koji se zaustavi najblie crti.
JAKOVE GDJE SI
Uenici su u formaciji kruga. U krugu jedan uenik

zavezanih oiju hvata drugog (Jakova). Kada ga dotakne
Jakov postaje lovac, dotadanji lovac odlazi u krug, a iz
kruga dolazi novi Jakov.
TKO E SE PRVI NASMIJATI
Uenici su poredani u vrsti. Jedan uenik ide od jednog do

drugog i pokuava ih nasmijati gestikuliranjem. Uenik
koji se nasmije ispada iz igre.
ZALEENI
Uenici se slobodno kreu ili upranjavaju neku igru. Na

komandu uitelja led moraju se trenutno zalediti.
Uenik koji pravovremeno ne reagira na komandu i nastavi
s kretanjem ispada iz igre.
CRNA MARICA 1-2-3
Jedan je uenik leima okrenut ostalima koji se u vrsti

neprimjetno primiu i kae Crna Marica 1-2-3, nakon
ega se naglo okree. Ako primjeti kretanje nekog uenika,
ovaj se mora vratiti na poetni poloaj. Pobjeuje uenik
koji prvi doe do cilja i peuzima ulogu voe igre.
GDJE JE LOPTA
Jedan je uenik leima okrenut ostalima i baca loptu

preko glave. Uenik koji uhvati loptu sakrije je iza lea,
a uenik koji je bacio pokuava pogoditi kod koga je
lopta. Ako pogodi, taj uenik dalje baca loptu.
TKO NE UHVATI ISPADA
Uenici su poredani u vrsti s rukama na leima. Jedan

uenik ide s loptom od jednog do drugog, baca loptu
prema pojedinom ueniku. Ako ovaj ne uhvati loptu ili
naini pripremni pokret rukama, a lopta ne bude baena,
ispada iz igre.
ZA PRIPREMNI DIO
Ope pripremne vjebe

Vjebe istezanja
ZA GLAVNI DIO
Motorika znanja (nastavne teme)

Sadraji za razvoj pojedinih motorikih sposobnosti
Igre s loptom
tafetne igre
VJEBE ZA RAZVOJ SNAGE
Ruke i ramena
Prednja strana trupa
Kosa strana trupa
Lea
Noge
ZA RAZVOJ BRZINE
Vjebe skipa i visokog skipa, zabacivanje potkoljenica i sl.

Razne varijante tapinga nogama
Vjebe za brzinu reakcije (udaranje po dlanovima, gaenje
stopala i sl.)
ZA RAZVOJ BRZINE
Vjebe za brzinu reakcije i brzinu jednokratnog pokreta

Start i startno ubrzanje
Tranje kratkih dionica maksimalnom brzinom (10-30 m)
Natjecanja u brzini kretanja (protiv partnera i vremena)
ZA RAZVOJ AGILNOSTI
Brza promjena smjera kretanja u okviru raznih poligona

Provedba testova za mjerenje agilnosti (npr. japan test,
koraci u stranu, ....)
Natjecanje u brzini promjene smjera kretanja protiv
partnera ili protiv vremena
ZA RAZVOJ AGILNOSTI
Primjena igara u kojima dominira agilnost (odbojka, tenis,

rukomet, hvatalice, itd.)
Specifine igrice 1:1 (glavomet, odbojka nogama, tenis
loptama, itd.)
ZA RAZVOJ KOORDINACIJE
razna voenja, voenja vie lopti

dodavanja s vie lopti
razni zadaci s loptom na principu bacanja i hvatanja
vjebe s rekvizitima (vijaa, obrui, itd.)
ZA RAZVOJ KOORDINACIJE
vjebe uz glazbu
poligonske vjebe s pomagalima (v. sanduk, strunjae)
vjebe na principu kotrljanja, premetanja, kolutanja, itd.
vjebe u parovima s naglaskom na akrobatiku
ZA RAZVOJ SNAGE
Vjebe kontakta, guranja, nadvlaenja, potezanja u parovima

Skupne vjebe kontakta, guranja, potezanja, ..
Vjebe relativne snage sa svojim tijelom
Vjebe snage sa savladavanjem otpora i teine suvjebaa
ZA RAZVOJ SNAGE
Vjebe snage s rekvizitima (medicinske lopte, strunjaa,...)

Vjebe noenja i prenoenja
Vjebe guranja i bacanja rekvizita
ZA RAZVOJ RAVNOTEE
Vjebe izbacivanja iz ravnotee nadigravanjem u paru

Vjebe kretanja po uskim spravama
Vjebe zadravanja ravnotee na spravama i rekvizitima
(balans daske, klupice za ravnoteu, polulopte, itd.)
ZA RAZVOJ RAVNOTEE
Natjecanja u to duem zadravanju ravnotenog poloaja

Skupne vjebe sa strunjaom za izbacivanje iz ravnotee
ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI
Vjebe dodavanja s loptama

Vjebe utiranja s loptama
Vjebe gaanja s lopticama
Vjebe ciljanja s rekvizitima (tap, alka i sl.)
ZA RAZVOJ PRECIZNOSTI
Vjebe preciznosti udaranja s rekvizitima (palica i sl.)

Vjebe preciznosti kretanja na poligonu
Vjebe preciznosti voenja rekvizita
ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI
Vjebe statikog istezanja bez i s rekvizitima

Vjebe dinamikog istezanja bez i s rekvizitima
Vjebe pasivnog istezanja u paru s i bez rekvizita
ZA RAZVOJ FLEKSIBILNOSTI
Skupne vjebe za pasivno istezanje

Vjebe istovrememenog istezanja u paru
Primjena kineziolokih sadraja koji zahtjevaju veliku
amplitudu pokreta (gimnastika, ples, ...)
ZA RAZVOJ IZDRLJIVOSTI
Kontinuirana kretanja u prirodi

Poligonska kretanja
Kretanja s loptom (voenje, dodavanje)
ZA RAZVOJ IZDRLJIVOSTI
Vjebe na principu vrpci bez kraja

Igre s energetskom zahtjevnou
IGRE S LOPTOM
RUKOMET
Standardni rukomet
Mini rukomet
Rukomet na pijesku
Sjedei rukomet
RUKOMET
Rukomet zranicom
Ragbi rukomet
Varijante na osnovi modifikacije pravila
NOGOMET
Standardni nogomet
Mali nogomet
Nogomet na male golove
Odbojkaki nogomet
NOGOMET
Nogomet u kolo
Sjedei nogomet
Kombinacija nogomet-rukomet
Varijante na osnovi modifikacije pravila
KOARKA
Standardna koarka
Koarka na jedan ko (basket)
Koarka od table
Sjedea koarka
KOARKA
Koarka 10 dodavanja
Kombinacija koarka ragbi
Varijante na osnovi modifikacije
pravila
ODBOJKA
Standardna odbojka
Mini odbojka
Odbojka na pijesku
Sjedea odbojka
ODBOJKA
Odbojka glavom
Odbojka u kolo
Varijante na osnovi modifikacije
pravila
GRANIAR
Graniar (osnovna varijanta)

Graniar izmeu dvije vatre
Graniar izmeu etiri vatre
Igre na principu gaanja loptom (neka gaa,
lovica gaanjem i slino)
TAFETNE IGRE
tafete kretanja (osnovno, skokovi, natrake, etveronoke,

bono, ..)
tafete voenja lopte (nogom, rukom, koarka, rukomet, jedna ili
dvije lopte, kotrljanje lopte, ....)
tafeta prenoenjem (lopte, unjevi, strunjae, suvjeba,..)
tafete preko prepreka (provlak kroz okvir v. sanduka, penjanje
na v. ljestve, ...)
TAFETNE IGRE
tafete kretanja sa zadacima (kolut naprijed, natrag, preskok,...)

Poligonske tafete (vie zadataka)
tafete u malom prostoru
OSNOVE KINEZITERAPIJE
KINEZITERAPIJA
Koritenje pokreta i vjebi u svrhu prevencije i otklanjanja

posljedica pojedinih bolesti, tjelesnih oteenja i ozljeda
Naglasak je na aktivnom pokretu (samostalnom)
KINEZITERAPIJA U NASTAVI TZK
Sve je vie tjelesnih oteenja i zdravstvenih potekoa kod

djece u razrednoj nastavi zbog:
Sve je manje kretanja i igre u okviru obitelji

Sve je manje kretanja i igre na ulici
Nastava TZK u razrednoj nastavi se nedovoljno kvalitetno
provodi
Djeca previe vremena provode u sjedenju u koli

(preobiman i teorijski zahtjevan kolski program)
Djeca previe vremena provode u sjedenju kod kue (TV,
play-station, kompjutor i drugo)
Nedovoljno razvijen kult vikenda i zajednikih

obiteljskih tjelesnih aktivnosti (izleti, pjeaenja, ...)
Nepravilno sjedenje (u koli, kui kod pisanja zadae,
gledanja TV, ..)
Nepravilno noenje teke kolske torbe
Korekcija i prevencija nepravilnosti dranja i kraljenice

Prevencija i korekcija nepravilnosti prsnog koa
Prevencija i korekcija sindroma ravnih stopala
NEPRAVILNO SJEDENJE
U KOLI
KOD PISANJA DOMAE ZADAE
KOD GLEDANJA TV I RADA NA
KOMPJUTORU
NOENJE KOLSKE TORBE
Najvie 10% teine tijela

NEPRAVILNOSTI DRANJA - KRALJENICE
Skoliotino dranje
Kifotino dranje
Lordotino dranje
SKOLIOTINO DRANJE
Iskrivljenje kraljenice u stranu (lateralna devijacija)

S medicinskog aspekta ova vrst iskrivljenja je
najtetnija
SKOLIOZE
Javlja se od roenja do skeletne zrelosti

Najea je u pubertetu
Nekoliko je puta uestalija kod djevojica
SKOLIOZE
U 70% sluajeva se ne zna uzrok (ideopatske skolioze)

Poznati uzroci: trauma, kompenzacije (kraa noga, deformacije
kuka, ..), bolesti kotanog sustava, ..)
Dijele se na funkcionalne (blage) do 20 stupnjeva, povezane s
loim dranjem i strukturalne
KINEZITERAPIJA
Jaati miie trupa, naroito lea (stabilizacija kraljenice)

Istezanje miia koji su skraeni
Jaanje suprotnih miia koji su istegnuti
Vjebe u poloaju koji rastereuje kraljenicu (etveronoke, u
visu)
KINEZITERAPIJA
Leno i prsno plivanje

Kretnje u kojima dolazi do istezanja (npr. skokovi u odbojci,
koarci)
Vjebe s rekvizitima (vijae, palice, ..)
Vjebe disanja
KIFOTINO DRANJE
Zakrivljenje kraljenice prema nazad

(preko 35 stupnjeva grudne kihoze)
Gotovo 60% djeaka i neto manje djevojica
ima odreeni konveksitet kraljenice
KIFOTINO DRANJE - UZROCI
Najee u pubertetu
Rizina djeca: visoka i slabo uhranjenja sa
slabom lenom muskulaturom
Velika i nepravilna optereenja:
sport. gimnastika, boks, koarka, ..)
Nepravilno sjedenje
KINEZITERAPIJA
Oputanje i istezanje miia ramena, vrata

i lea
Jaanje miia lea u predjelu kifoze
Plivanje, posebno leno i prsno (ne delfin)
Vjebe puzanja
KINEZITERAPIJA
Vjebe disanja
Sportovi gdje dolazi do istezanja kraljenice
(koarka, odbojka, badmington)
Izbjegavati velika optereenja, noenja,
padove u borilakim sportovima,
kolute u gimnastici i sl.
LORDOTINO DRANJE
Iskrivljenje kraljenice s konveksitetom

prema naprijed
Vie od 4-5 centimetara u lumbalnom
dijelu
Najea kod djevojica u dobi od
6-10 godina
LORDOTINO DRANJE - UZROCI
Hipotonina (slaba) trbuna muskulatura

Prekomjerna uhranjenost (adipoznost)
Nepravilno sjedenje
KINEZITERAPIJA
Jaanje trbune muskulature

Rastereenje i istezanje lenih miia
lumbalne regije
Vjebe istezanja miia glutealne regije i
stranje strane natkoljenice
Vjebe disanja dijafragmom
Vjebe potiskivanja lumbalnog dijela
lea o zid
RAVNA STOPALA (PES PLANUS)
UZROCI
Slabost muskulature
Prijevremeno forsiranje hodanje
Neprimjerena obua
Statika optereenja stopala i
specifinost profesije
Pretjerana gojaznost
KINEZITERAPIJA
Pasivna potpora (uloci)

Vjebe za jaanje miia svoda
stopala i potkoljenice
DEFORMITETI PRSNOG KOA
Ljevkasta prsa
Kokoja prsa
KINEZITERAPIJA
Respiratorna gimnastika
Plivanje
Jaanje miia ramenog pojasa i prsnih miia
ZAVRNE NAPOMENE
POTIITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,

KRETANJU I VJEBANJU
KORISTITE I UNAPREUJTE ZNANJE I STRUNOST

ZAVRNE NAPOMENE
POTIITE KOD DJECE LJUBAV PREMA SPORTU,

KRETANJU I VJEBANJU
UVIJEK KAD IM JE DOSADNO, KADA SU UMORNI ILI
DEKONCENTRIRANI, ISKORISTITE NAJAE SREDSTVO
KOJIM RASPOLAETE = POKRET
PRUITE STOGA DJECI KRETANJE JER ONI TO OD VAS
OEKUJU

Pps

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pps

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KINEZIOLOGIJA ZNANOST O POKRETU

KINEZIOLOGIJA = ZNANOST O LJUDSKOM

Kinezis = kretanje, pokret

Kineziologija je znanost koja prouava ljudsko kretanje,

ARHIMED (287-211. g.p.n.e.) analizirao hidrostatske principe, analizirao

LEONARDO DA VINCI (1452-1519), opisivao mehaniku tijela u raznim

GIOVANNI BORELLIN (1608- 1679), matematikim principima opisivao

ISAAC NEWTON, dao 3 zakona kojima se opisiju odnosi izmeu sila,

U 18. stoljeu zapoinje intenzivni razvoj anatomije i fiziologije

Krajem 19. stoljea razvija se dio fiziologije koji objanjava funkciju i

Pokretom i kretanjem poboljati i unaprijediti

Formirati naviku za uestalim kretanjem i vjebanjem

Formirati potrebu za zdravom prehranom

Unapreenje zdravlja ljudi

Prevencija zdravlja kretanjem (krvoilni, dini,nervni sustav)

Lijeenje odreenih bolesti kretanjem i pokretom

Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda

Unapreenje morfolokog statusa (poveanje miine mase i

Koritenje kretanja i pokreta za svestrani razvoj i odravanje

Razvoja i odravanja funkcionalnih sposobnosti (izdrljivost)

Ekspanzija sporta i ulaganja u sport

PRIMIJENJENE ANTROPOLOKE MEDICINSKE METODSKO-

SISTEMATSKA MOTORIKO BIOMEHANIKA

KINEZIOLOKA KINEZIOLOKA KINEZIOLOKA

KINEZIOLOKA ANATOMIJA SPORTSKA KINEZITERAPIJA

KINEZIOLOKA TEORIJA METODOLOGIJA

Bez pokreta (kretanja) nema ivota,ovjek koji se

Samo funkcija razvija organ

Samo miina aktivnost i ljudski rad u potpunosti

Ni jedan lijek ne moe zamijeniti utjecaj

Psihika stanja takoer angairaju pojedine

MIINA (miini sustav)

Promjena poloaja tijela ili dijelova tijela

Kinezioloka aktivnost ili aktivnost

Nekinezioloke aktivnosti su usko

jedna kretna struktura koja se stalno

jedna kretna struktura

vie kretnih struktura koje se

vei broj struktura

Motorika obiljeja (sposobnosti)

Individualizacija i primjerenost optereenja

Skup pokazatelja o zdravstvenom stanju

OBJEKTIVNI SOCIOLOKI STATUS

Objektivno vrednovanje vrijednosti i

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na

SUBJEKTIVNI SOCIOLOKI STATUS

Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar

Ovaj aspekt definiraju npr. odgovori na pitanja: tko

Osobine linosti - crte linosti

Osobine koje odreuju tjelesnu grau ovjeka

Izuzetno su vane za uspjenost u kineziolokim aktivnostima

Razliite kinezioloke aktivnosti zahtijevaju specifinu

POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOKE

Oznaava rast kostiju u duljinu

Oznaava rast kostiju u irinu

Oznaava koliinu potkonog

Sposobnost uinkovite provedbe motorike

Tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:

brzina jenokratnih pokreta

podraaj traje kratko, a cilj je generirati maksimalnu silu, brzinu

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMU ZA

SPOSOBNOSTI KOJE OVISE O MEHANIZMIMA ZA

Podraaj se stalno regulira i korigira