Studija Utjecaja Na Okolis Za Postrojenje Za Prociscavanje Otpadnih Voda U Bihacu

Studija utjecaja na okoli za postrojenje za
preiavanje otpadnih voda u Bihau

- SAETAK -
Decembar 2009. godine
Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Netehniki rezime
1.1 Uvod
Projekat ureaja za proiavanje otpadnih voda dio je cjelovitog projekta sanacije i proirenja
kanalizacijske mree opine Biha. Postrojenje ukljuuje mehaniku i bioloku obradu s eliminacijom
tvari (nitrogena i fosfora) shodno EU standardima. U prvoj fazi realizacije cjeloga projekta, predvieno
je da se 36.900 kuanstava povee s postrojenjem za obradu voda, omoguujui postotak spajanja od
53%. U zamiljenoj drugoj fazi projekta, postotak spajanja bit e uvean. Cijeli projket e znaajno
doprinijeti zatiti voda kako na podruju Bihaa tako i u prekograninom smislu, te doprinjeti razvoju
lokalne ekonomije kroz investicije i zapoljavanje.
Prema Zakonu o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, 33/03) i Pravilniku o pogonima i postrojenjima
koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH,
19/04), za postrojenje za preiavanje otpadnih voda u Bihau mora se izraditi Procjena utjecaja na
okoli prije izdavanja okolinske dozvole.
Zahtjevi za PUO u BiH su harmonizirani sa Direktivom Vijea 85/337/EEC" (Direktiva o procjeni
utjecaja na okoli ). Projektirano postrojenje za preiavanje otpadnih voda ima EBS od oko 52.000,
i stoga je obuhvaen Aneksom II direktive EU koji navodi da zemlje lanice trebaju da odlue o tome
kako e tei procedura PUO.
Meutim, relevantni propis o PUO u BiH navodi da se cijela PUO zahtjeva za postrojenja koja imaju
EBS vei od 50.000. Postrojenje u Bihau pripada ovoj kategoriji.
Za postrojenja iji je EBS izmeu 10.000 i 50.000, u prvoj fazi je potrebna prethodna PUO uz
konsultacije javnosti. Nakon konsultacija javnosti, Ministarstvo okolia e odluiti da li je potrebna
cjelokupna procjena utjecaja na okoli.
Ocjena postojeeg stanja okolia sa ocjenom potencijalnih lokacija, uraena je prije izrade ove studije
i u konsultacijama sa zainteresiranim stranama.
Ipak, ovaj dokument je ve pripremljen u potpunosti u skladu sa propisima BiH i EU. U sluaju da PUO
bude zahtijevana od Ministarstva okolia, Opina e biti u poziciji da preda ovaj dokument u
sklopu zahtjeva za pokretanje procedure PUO.
1.2 Opis podruja na koje ureaj ima utjecaj
Geomorfoloke karakteristike, stanita, geoloka prolost i biogeografski znaaj daju slivu rijeke Une
veliku globalnu vanost, te je njeno ouvanje u pogledu flore i faune u interesu cijele Evrope. Rijeka
Una je pritoka rijeke Save, koja je pritoka rijeke Dunav. Prema sadanjim pokazateljima
bioraznolikosti, rijeku Unu i njeno okolno podruje karakterizira visok stepen ekoloke bio-raznolikosti,
to je i najvei kvalitet datog podruja. Rijeni sliv je bogat ivotinjskim zajednicama, visokom
sloenou, fitografskim i zoografskim karakteristikama koje nastaju kao rezultat vertikalnih i
horizontalnih varijacija u profilu samog sliva, doseui i do 1700 m nadmorske visine, razliitih tipova
klime, velikog broja razliitih vrsta tla i faza razvoja.
Kvalitet vode rijeke Une uzvodno od Bihaa je uglavnom prve klase to znai da u njoj mogu da ive
salmonidne vrste riba, naroito endemske vrste kao sto su lipljen (Thymallus thymallus L.) i potona
pastrmka (Salmo trutta fario). Uvedene vrste ukljuuju kalifornijsku pastrmku (Oncorhynchus mykiss),
ali njen utjecaj na endemske vrste riba nije poznat. Meutim, poznato je da je broj lipljena u padu kako
u rijeci Uni tako i u velikom broju rijeka irom Evrope. Ribarska udruenja u rijeke redovno ubacuju
ikru lipljena s ciljem poveanja populacije date vrste. Lipljen je trenutno najveim dijelom zatiena
vrsta, i obuhvaen je EU Direktivom o stanitima, flori i fauni (92/43/EEC) Prilog V, kao i Bernskom
konvencijom (1979) Prilog III [6].
S obzirom na zagaenost vode uzrokovanu direktnim isputanjem nepreienih otpadnih voda u
rijene tokove, neadekvatnim zbrinjavanjem vrstog otpada, nekontroliranom potronjom vode,
prekomjernom sjeom ume i ekonomskim razvojem, antropoloka osjetljivost datog podruja je
ozbiljno ugroena. Prema tome, pitanje adekvatnog preiavanja otpadnih voda Bihaa je jo u 2003.
godini u okviru NEAP-a identificirano kao jedan od najznaajnijih okolinih problema.
Oko 29% stanovnitva u opini prikljueno je na kanalizacioni sistem, i to uglavnom u gradskom dijelu
gdje je prikljueno 40% stanovnitva.

Nepreiene otpadne vode s podruja grada Bihaa se sakupljaju putem gradske kanalizacione
mree, ulinih odvodnih kanala, direktnih ispusta ili septikih jama, te se isputaju u recipijente, Unu i
Drobnjicu, ukljuujui i jedan ispust u Stabljanski potok. Tokom jakih i obilnih kia, putem takvih
objekata se isputa i mjeavina kinice i otpadnih voda to predstavlja dodatno zagaenje za
recipijente.
Najzagaeniji vodotok je potok Dobrenica koji prolazi kroz gusto naseljene zajednice kao to su Luke,
Harmani i Ozimice I. U tim naseljima su zabiljeene prijave neugodnih mirisa i irenja insekata. Utjecaj
otpadnih voda na prirodu i bioraznolikost je nepoznat.
Najkritiniju taku predstavlja naselje Kralje gdje se veliki dio otpadnih voda isputa direktno u rijene
tokove. U skladu sa analizom sliva rijeke Une, uoeno je da je desna strana rijeke Une zajedno sa
svojim rijenim tokom najugroeniji dio, i da je flora i fauna u zagaenoj vodi jedina koja tu postoji, te
je podruje puno gmizavaca, glodara i ostalih vrsta ivotinja koje se hrane otpadom.
S obzirom na postojee stanje vodnog okolia nizvodno od Bihaa, a posebice njegove primjene u
svrhe rekreacije, ribolova, plivanja, raftinga i slino, potrebne su mjere unapreenja, jer e u protivnom
ovo cijelo podruje biti ugroeno. Kvaliteta vode rijeke Une nizvodno od Bihaa ve sad u odreenim
periodima godine pripada II kategoriji.
1.3 Opis lokacije postrojenja za preiavanje
Tokom izrade Studije izvodivosti , razliite alternativne lokacije su analizirane i usporeene pomou
metodologije multikriterijske analize. Izabrana lokacija je povrine 9 hektara na jugo-istonoj granici
Velhovo polja. Podruje je ravnica, a na jugo-istonoj granici se nalazi u podnoju Pokojske glavice.
Podruje je pravokutnog oblika, sa kraom stranom uzdu pravca brda (jugoistok sjeverozapad).
Dua strana se prostire izmeu 380 m (na jugu) i 315 m (na sjeveru), dok je kraa strana 265 m.
1.4 Tehnologija
Tokom projektne faze u kojoj je izraen Master plan, dolo se do zakljuka da bi glavni kriterij odabira
trebao biti kvalitet preiene otpadne vode koji bi bilo potrebno dostii imajui na umu i uslove
isputanja u osjetljivim podrujima.
S obzirom na propise u BiH, kvalitet vode rijenih tokova I kategorije bi bio obavezan i nizvodno od
Bihaa to bi, s druge strane, ilo u korist odabiru sloenog procesa preiavanja otpadne vode koji
bi omoguavao otklanjanje i BPK i nutrijenata. Ovakav vid procesa preiavanja uzet je u
razmatranje. Razmatrana su sljedea dva tehnoloka rjeenja:
Produena aeracija (PA) uz bioloko otklanjanje N i P
Reaktor sa ciklinim odvijanjem procesa (Sequencing Batch Reactor - SBR) uz bioloko
otklanjanje N i P
Oba sistema se baziraju na primjeni procesa aktivnog mulja uz rad pri veoma niskoj stopi optereenja
to dozvoljava istovremenu stabilizaciju mulja i otklanjanje biolokih nutrijenata. Na taj nain bi se
zadovoljili uslovi isputanja u osjetljivim podrujima u skladu sa EU direktivom 91/271/EC. Poreenje
prednosti i nedostataka produene aeracije i reaktora sa ciklinim odvijanjem procesa (SBR) je
prikazano u sljedeoj tabeli:
Tabela 1.2 Poreenje predloenih tehnologija
Produena aeracija Reaktor sa ciklinim odvijanjem procesa

Prednosti Prednosti
Stabilan proces u sluaju ekstremnih Manja potrebna povrina i trokovi
optereenja zemljita
Stabilnija temperatura zbog velikih Jeftiniji graevinski objekti
biolokih bazena Moe se izgraditi u viespratnim
Lak za upravljanje jedinicama
Nisko odravanje Moe oponaati proces produene
Manja vjerovatnost da izazove neugodne aeracije uz odgovarajui softver
mirise Ciklini proces potie rast organizama uz
visoku apsorpciju organskih materija
Moe se projektirati za ekstremna
optereenja

Nedostaci Nedostaci
Zahtijeva odvojen finalni talonik Kompleksan rad, obino zahtijeva
Skuplji graevinski objekti kompjutersko upravljanje
Zahtijeva poznavanje softvera za
podeavanje procesa kada se mijenjaju
karakteristike influenta
Vrijeme ciklusa moe biti due pri niskom
proticaju, koje zahtijeva dugu aeraciju
tokom ciklusa punjenja
Potreban poseban dekanter, obino
patentiran
Intenzivno koritenje ventila, koji su
obino sa elektromotorima
Visok nivo odravanja
Potrebna vea visina pumpanja na ulazu
da bi se pokrili operativni nivoi dekantera
Multikriterijska analiza, koja je bazirana na prethodno prikazanoj evaluaciji prednosti i nedostataka ova
dva procesa, dala je rezultate prikazane u narednoj tabeli .
Tabela 1.3 Multikriterijska analiza za odabir procesa preiavanja otpadne vode
Evaluacijski kriterij Produena aeracija Reaktor sa ciklinim

odvijanjem procesa
Kapitalni trokovi 4 5
Operativni trokovi 4 4
Trokovi odravanja 5 3
Jednostavnost 5 3
Stabilnost/ otpornost na kvarove 5 2
Iako su investicioni trokovi SBR procesa neto vei, ostale prednosti sistema produene aeracije uz
koritenje podunog tipa tanka su neusporedivo vanije. Rizici od prekida rada SBR procesa su
mnogo vei, a trokovi koji nastaju zbog zastoja mogu prekoraiti sve utede na kapitalnim
trokovima. Uzimajui u obzir ove neprihvatljive rizike i relativno malu razliku (manje od 5%) u
kapitalnim trokovima, preporuuje se usvajanje procesa produene aeracije za glavno PPOV u
Bihau.

1.5 Utjecaj i mjere prevencije i minimizacije
Pripremanje i gradnja zahvata

Utjecaj Znaaj Mjere Odgovornosti
utjecaja sprjeavanja
Na vode: Neznatan, ali Priprema Plana Institucija odgovorna
Graevinski radovi je potrebno upravljanja za implementaciju
Nekontrolirano primijeniti okoliem koji projekta. Treba ovu
deponiranje iskopanog mjere treba ukljuiti i obavezu izvoaa
materijala. prevencije. Plan upravljanja ugraditi u uvjete ,
Graevinski strojevi otpadom i Plan odnosno
potencijalna opasnost od mjera u sluaju dokumentaciju
prosipanja ili akcidentnih akcidenata Izrada javnog natjeaja.
izlijevanja nafte i naftnih projekta Izvoa radova/
derivata, odbacivanje organizacije ponua ( obuhvatiti
motornih ulja i slinog graevinskih, koji ovu aktivnost
otpada. treba obuhvatiti i ponudom)
Nekontrolirana odvodnja zone gradilita sa
sanitarnih voda i adekvatnim
oneienih oborinskih rjeenjima
voda. odvodnje i
tretmana
sanitarnih
otpadnih voda, i
oborinskih voda iz
zone gradilita.
Na kvalitetu zraka : Ocjenjuje se Transport Izvoa radova

Tijekom gradnje mogue da ovaj materijala u
je oneienje zraka utjecaj nee vlanom stanju ili
prainom i ispunim biti naroito pokrivenim
plinovima te bukom od izraen zbog vozilima.
mehanizacije na udaljenosti Ovlaivanje ili
gradilitu na razini same pranje pristupnih
izvoenja klasinih lokacije do cesta tijekom
graevinskih radova. prvih sunog perioda.
stambenih Pranje tokova
objekata od vozila prije
500 m., ali je stupanja na javnu
potrebno cestu. Sve
primijeniti naveden mjere
mjere trebaju biti
prevencije. ukljuene u plan
upravljanja
okoliem
Utjecaj na stanovnitvo: Neznatan, ali Izraditi Projekt Institucija odgovorna
Prilikom graenja je potrebno organizacije za implementaciju
zahvata moe doi do primijeniti graenja i projekt projekta. Treba ovu
oteanog pristupa mjere ureenja prometa, obavezu izvoaa
privatnim parcelama, te prevencije. te kroz njih ugraditi u uvjete ,
optereenja ukupnog obuhvatiti mjere odnosno
prometa prometom sprjeavanja dokumentaciju
mehanizacije navedenih javnog natjeaja.
utjecaja. Izvoa radova/
ponua ( obuhvatiti
ovu aktivnost
ponudom)

Utjecaj na floru i Neznatan, ali Projektom Institucija odgovorna
vegetaciju: je potrebno organizacije za implementaciju
Proces gradnje utjee na primijeniti graenja, planirati projekta. Treba ovu
gubitak prvenstveno mjere prostor za obavezu izvoaa
biljnog pokrivaa kao prevencije.. privremeno ugraditi u uvjete ,
glavnog stanita skladite odnosno
ivotinjskih vrsta. zemljanog dokumentaciju
materijala javnog natjeaja.
humusa, za Izvoa radova/
rekulitvaciju ponua ( obuhvatiti
prostora nakon ovu aktivnost
zavetka gradnje, ponudom)
te mjere
rekultivacije.
Utjecaj na tlo i Znaajan Eksproprijacija Institucija odgovorna
poljoprivredno zemljite: ukoliko se ne zemljita treba biti za implementaciju
Za pristup parceli treba primjene obavljena prije projekta
se izgraditi pristupni put mjere zapoinjanja
za mehanizaciju, to prevencije i graenja.
dovodi do privremene zatite Potrebno je
degradacije zemljita. izraditi Plan
Zemljite je u privatnom eksproprijacije.
posjedu.
Utjecaj na infrastrukturu: Neznatan, ali Potrebno je izvriti Izvoa radova (

oteenje postojee je potrebno monitoring nultog ukljuiti u ponudu)
infrastrukture prometom primijeniti stanja prometnica
tekih graevinskih mjere koje e se koristiti
maina prevencija. za transport
materijala i promet
graevinskih
maina. Svaka
teta nainjena
tijekom graenja i
uzrokovana
prometom maina
treba biti
nadoknaena.
Utjecaj na razinu buke: Neznatan, ali Potvrda o Izvoa radova
Poveanje razine buke je potrebno tehnikoj
uslijed rada tekih primijeniti ispravnosti vozila
strojeva mjere koja ukljuuje i
prevencija. potvrdu o
emisijama
ispunih plinova.
Realizacijom projekta e se postii nekoliko pozitivnih utjecaja, kako slijedi:
Prikljuenje domainstava i industrije na kanalizacionu mreu ime se eliminirati nekontrolirani

ispust otpadnih voda u okoli. Posebne prednosti ovakvih mjera e se postii u okoliu rijeke Une
ali takoer i u naseljenom podruju uglavnom putem eliminacije okolino tetnih jama, i slino;
smanjit e se broj rasutih izvora zagaenja; ostvarit e se pozitivni utjecaji na zdravlje.
Kvaliteta vode rijenog toka nizvodno od Bihaa e se podii iz Klase II u Klasu I; poveat e se
rekreacijska i okolina vrijednost podruja; ostvarit e se pozitivni utjecaji na zatitu prirode i
bioraznolikosti.
Smanjit e se optereenje rijeke nutrijentima za nekoliko stotina tona nitrogena i fosfora godinje (u
Fazi I oko 240 t nitrogena i preko 30 t fosfora, a u Fazi II preko 360 t nitrogena i blizu 50 t fosfora)
to e pozitivno utjecati i na iru okolinu kao na to je na primjer osjetljiv Dunavski sliv.
Smanjit e se unos vrstog otpada u rijeku.
Mogue je unaprjeenje kvalitete tla iskoritavanjem mulja.
Izgradnja ureaja doprinosi otvaranju radnih mjesta. prema Idejnom projektu broj radnih mjesta
iznosi 22.
PPOV je projektirano da zadovolji zahtjeve isputanja u osjetljivim podrujima (odstranjivanje

nutrijenata) definirane EU Direktivom 91/271. Zahtijevani kapacitet odstranjivanja nutrijenata se u
sluaju produene aeracije moe postii biolokim putem, premda e moda biti potrebno povremeno
odstranjivanje fosfora kemijskim taloenjem.
Projekt e ostvariti pozitivan utjecaj na ispunjavanje obaveza odreenih Konvencijom o zatiti
Dunavskog sliva s obzirom da e smanjiti utjecaj na jednu od kljunih kritinih taaka Dunavskog
sliva.
Smanjenje zagaenja ostvareno izgradnjom PPOV-a e imati pozitivan utjecaj na okoli Republike
Hrvatske s obzirom da rijeka Una svojim nizvodnim tokom od PPOV-a granii sa Republikom
Hrvatskom. S obzirom da projekat nema nikakvih negativnih prekograninih utjecaja na okoli
susjednih zemalja, ne postoji potreba za ukljuivanje hrvatskih vlasti u PUO proceduru i izdavanje
okolinske dozvole to je u skladu sa Zakonom o okoliu i Konvenciji o PUO u kontekstu
prekograninog zagaenja.
Izgradnja ureaja nee negativno utjecati na naselja. Naime, nee biti potrebe za raseljavanjem,
obzirom da se na lokaciji nema stambenih objekata. Sama izgradnja objekta, rezultirat e mogunou
zapoljavanja stanovnitva, kao i zapoljavanja na samom ureaju nakon njegova putanja u rad.
Utjecaj PPOV-a na zdravlje ljudi e biti pozitivan. Oekuje se da e doi do smanjenja broja ljudi
oboljelih putem direktnog kontakta sa rijekama.
Tijekom koritenja ureaja prepoznato je nekoliko potencijlano negativnih utjecaja, koji su prikazani u
sljedeoj tabeli.
Utjecaj Znaaj utjecaja Mjere sprjeavanja Odgovornosti
Na vode i zemljite:
Prosipanje Znaajan ako se ne Opasne i tetne tvari Operator

tekuina i pridrava mjera skladititi u originalnim
kemikalija prevencije pakiranjima, ili u za to
posebno namijenjenim
posudama, a na
vodonepropusnoj
podlozi
Ispust Znaajan ako se ne Obavezna dezinfekcija Operator
nepreiene vode pridrava mjera tretirane vode
iz ureaja prevencije
otvorenim kanalom
Nedovoljno Znaajan ako se ne Kontrola rada ureaja , Operator

preiena pridrava mjera redovno odravanje
otpadna voda prevencije ureaja i monitoring
Prelijevanje pri Za prihvat veoma Redovno odravanje Operator

velikim zagaenih oborinskih postrojenja koje e
padavinama voda prvog zagaenja omoguiti da postrojenje
nakon poetka padavina uvijek vri svoju funkciju
Prelijevanje pri Idejnim projektom je
malim vodama u predviena je izgradnja
recipijentu retencionog bazena, to
e ublaiti znaaj ovog
utjecaja. Dodatno se
operator mora
pridravati mjera
prevencije.

Isputanje Idejnim projektom U sluaju budueg Elektrodistrib
neproienih predviena je planskog razvoja ucija, Opina
voda u sluaju retencionog bazena koji distributivne mree u Biha,
e ublaiti udar na
prekida napajanja ovom podruju kanton
vodoprijemnik, a za rad
ureaja pumpi je predviena predvidjeti investiciju
elektrinom nabavka rezervnog osiguravanja
energijom ili u agregata. U sluaju neovisnog napajanja
sluaju kvara ovakvog incidenta ureaja.
utjecaj se moe ublaiti,
ali u danim okolnostima
ne i eliminirati. Naime,
potpuno neovisno
alternativno napajanje
energijom trenutno nije
mogue uz razumne
trokove.
Neadekvatno Znaajan ako se ne Za sve kategorije Operator

zbrinjavanje otpada pridrava mjera otpada treba osigurati
prevencije adekvatno privremeno
skladitenje do predaje
ovlatenom operatoru
za prijevoz i konaan
tretman. Operator
ureaja za odravanje
treba redovito prazniti
spremnike otpada sa
reetki, zatim ulja i
masti, i ostalog opasnog
otpada, te stabiliziranog
mulja.
Zrak: Kako je projektom Osigurati da bio- Operator
Isputanje aerosola i predvieno smanjivanje aereacioni bazen
neugodnih mirisa, ovih utjecaja pravilno funkcionira
naroito tokom pokrivanjem prostora Redovito istiti i pratiti
sunih i vrelih dana gdje se nalaze reetke i dijelove sustava to je
pjeskolov, te prostora za preduvjet za
dehidrataciju mulja, uz sprjeavanje neugodnih
proiavanje zraka iz mirisa Redovito
zgunjaa mulja, prije odvoziti otpad sa
isputanja u atmosferu, reetki i pjeskolova-
ovaj utjecaj je
mastolova
minimiziran, te se uz
primjenu mjera koje se
odnose na operatora
moe smatrati manje
znaajnim
Drugi utjecaji nisu prepoznati.
1.6 Zakljuak
U okviru izrade Studije utjecaja na okoli analiziran je namjeravani zahvat, ira i ua lokacija i podruje
utjecaja zahvata kroz odnos zahvata s dokumentima prostornog ureenja. Nakon toga procijenjeni su
mogui negativni i pozitivni utjecaji koji bi nastali izgradnjom ureaja, kao i mjere kojima se negativni
utjecaji mogu sprijeiti odnosno ublaiti.
Temeljem analiza moe se zakljuiti da je planirani zahvat, okolino prihvatljiv, ali uz obavezno
poduzimanje svih mjera ublaavanja/zatite navedenih u ovoj studiji, kako bi se prepoznati negativni
utjecali smanjili na najmanji moguu mjeru.

2 Uvod
Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita (Slubene novine FBiH, 2/06) odreuje uslove
potrebne za izdavanje graevinskih i urbanistikih, kao i nain integracije okolinskih uslova u proces
izdavanja ovih dozvola. Jedan od preduvjeta za dobivanje urbanistike dozvole za vee projekte, kao
to je izgradnja postrojenja za preiavanje otpadnih voda u Bihau, podrazumijeva pribavljanje
okolinske dozvole i odobrenje vodoprivrednih uslova, te je sve navedene dozvole potrebno pribaviti
prije izdavanja graevinske dozvole. Po zavretku graevinskih radova izdaje se dozvola kojom se
dozvoljava isputanje u skladu sa vodoprivrednim uslovima.
Prema Zakonu o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, 33/03) i Pravilniku o pogonima i postrojenjima
koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene novine FBiH,
19/04), za postrojenje za preiavanje otpadnih voda u Bihau mora se izraditi Studija utjecaja na
okoli prije izdavanja okolinske dozvole.
Zahtjevi za PUO u BiH su harmonizirani sa Direktivom Vijea 85/337/EEC" (Direktiva o procjeni
utjecaja na okoli ). Projektovano postrojenje za preiavanje otpadnih voda ima EBS od oko
52.000, i stoga je obuhvaen Aneksom II direktive EU koji navodi da zemlje lanice trebaju da odlue
o tome kako e tei procedura PUO.
Meutim, relevantni propis o PUO u BiH navodi da se cijela PUO zahtjeva za postrojenja koja imaju
EBS vei od 50.000. Postrojenje u Bihau pripada ovoj kategoriji.
3 Opis predloenog projekta
3.1 Uvod
Idejni projekt ureaja za proiavanje pripremljen je u okviru projekta izrade Master plana i Studije
izvodivosti za postrojenje za preiavanje otpadnih voda u Bihau, koja je ukljuivala i aspekt
prikupljanja otpadnih voda. Projekt je izradila panjolska firma Eptisa u okviru CARDS programa
pomoi Europske komisije. Projekt je okonan 2008. godine.
Specifini ciljevi ovog projekta, koji su postavljeni u Projektnom zadatku, su:
poveati broj stanovnitva prikljuenog na kanalizacionu mreu,
poveati broj stanovnitva ije se otpadne vode u potpunosti preiavaju,
izgradnjom postrojenja za preiavanje otpadnih voda smanjiti direktno isputanje nepreiene
otpadne vode u povrinske tokove,
pripremiti Master plan za budue investicije u kanalizacioni sistem opine Biha (sistem
prikupljanja i preiavanja otpadnih voda),
pripremiti svu potrebnu projektnu dokumentaciju: Studiju izvodivosti i Idejni projekt kako bi se
omoguila realizacija definiranih poslova.
Navedeni projekt ima posebnu vanost za Opinu Biha s obzirom na iskazanu namjeru Njemake
razvojne banke Kreditanstalt fr Wiederaufbau (KfW) da obezbijedi grant sredstva u iznosu od 17,5
miliona za realizaciju utvrenih prioritetnih projekata.
U okviru navedenog projekta predviena je izrada tri dokumenta:
Master plan prikupljanja i preiavanja otpadnih voda Bihaa,
Studija izvodivosti prikupljanja i preiavanja otpadnih voda Bihaa, te
Idejni projekt za utvrene prioritetne projekte prikupljanja i tretmana otpadnih voda.
Master plan zavren je u martu 2008. godine, a Studija izvodivosti u maju 2008. godine. Predmetni
idejni projekt je zavrni dokument koji se izrauje u okviru ovog projekta.
U Master planu, kojim je pokrivena cjelokupna Opina Biha, izvrena je detaljna analiza postojee
situacije na podruju Opine i ire u kontekstu rjeavanja pitanja prikupljanja, odvodnje i preiavanja
otpadnih voda iz domainstava i industrija. U tom smislu, izvrena je analiza pravnog i institucionalnog
okvira, postojee situacije vezano za usluge vodosnabdijevanja i kanalizacije, prirodnih karakteristika
podruja, finansijske situacije u Opini Biha i Javnom preduzeu Vodovod d.o.o. Biha, socio-
ekonomske situacije i trendova na podruju Opine, Unsko-sanskog kantona, Federacije BiH i drave,
te situacije i trendova industrijskog razvoja na podruju. Na osnovu ovih analiza, nainjen je dugoroni
plan razvoja kanalizacionog sistema i izgradnje postrojenja za preiavanje otpadnih voda.

Vezano za kanalizacioni sistem, Master planom su date procjene koliina otpadnih voda, utvreni su
projektni kriteriji i koncepti projektovanja, kao i smjernice za budui razvoj. Utvreni su obuhvati
buduih nezavisnih kanalizacionih sistema na podruju Opine, te su identificirani projekti proirenja
kanalizacione mree po naseljima
Opine i rehabilitacije postojeeg kanalizacionog sistema Grada, koje je potrebno realizirati do kraja
planskog perioda 2030. godine. Nakon multikriterijske analize i prioritizacije svih projekata proirenja,
njih 13 je predloeno za dalju razradu i analizu u Studiji izvodivosti. Master planom je takoer
predloeno da se Studijom izvodivosti tretiraju i glavni kolektori kanalizacionog sistema grada Bihaa,
koji su ocijenjeni nultim prioritetom.
Vezano za preiavanje otpadnih voda, u Master planu je ocijenjeno da je izgradnja postrojenja za
preiavanje za centralni kanalizacioni sistem grada Bihaa takoer nulti prioritet. Planom su
analizirane mogue tehnologije preiavanja, kao i mogue lokacije postrojenja za preiavanje, te
je od veeg broja lokacija i tehnologija predloen jedan manji broj za detaljniju analizu u okviru Studije
izvodivosti.
U Studiji izvodivosti izvrena je detaljnija analiza nultih prioriteta (glavnih kolektora i postrojenja za
preiavanje), predloenih projekata proirenja kanalizacionih mrea na podruju Opine, i projekata
rehabilitacije. Analiza je podrazumijevala razradu tehnikih rjeenja po varijantama, te odabir
najpovoljnijih varijanti sa tehnikog i ekonomskog aspekta. Za projekte proirenja mree izvrena je
dodatna prioritizacija, s obzirom na ogranienost raspoloivih finansijskih sredstava za realizaciju svih
projekata iz Studije izvodivosti. Nakon prioritizacije, 6 projekata je odabrano za dalju razradu na nivou
idejnog projekta.
Tokom projektne faze u kojoj je izraen Master plan, dolo se do zakljuka da bi glavni kriterij odabira
tehnologije treba biti kvaliteta preiene otpadne vode koju bi bilo potrebno dostii, imajui na umu i
uslove isputanja u osjetljivim podrujima.
S obzirom na propise u BiH, kvaliteta vode rijenih tokova I kategorije bi bila obavezna i nizvodno od
Bihaa to bi, s druge strane, ilo u korist odabiru sloenog procesa preiavanja otpadne vode koji
bi omoguavao otklanjanje i BPK i nutrijenata. Ovakav vid procesa preiavanja uzet je u
razmatranje. Razmatrana su sljedea dva tehnoloka rjeenja:
Produena aeracija (PA) uz bioloko otklanjanje N i P
Reaktor s ciklinim odvijanjem procesa (Sequencing Batch Reactor -SBR) uz bioloko otklanjanje
Ni P
Oba sistema se baziraju na primjeni procesa aktivnog mulja uz rad pri veoma niskoj stopi optereenja
to dozvoljava istovremenu stabilizaciju mulja i otklanjanje biolokih nutrijenata. Na taj nain bi se
zadovoljili uslovi isputanja u osjetljivim podrujima u skladu sa EU direktivom 91/271/EC.
Posljedica ovog je da su tehnoloki procesi tretmana mulja jednostavni i svode se na uguavanje i
mehaniko obezvodnjavanje. Nije potrebno ukljuivati procese kao to su anaerobna digestija i sa
njom povezano koritenje biogasa u kombiniranim toplinskim generatorima energije. Naravno da su
ovakvi sistemi pogodni po pitanju utede energije, ali zahtijevaju i vea ulaganja, dok su i zahtjevi
vezani za rad i odravanje mnogo vei nego u predloenim opcijama.
Analiza provedena u fazi izrade Master plana, uputila je na zakljuak, da je tehnologija proirene
aeracije sa biolokim uklanjanjem azota i fosfora, opcija koja se preferira, dok tehnologija bazirana na
reaktoru sa ciklinim odvijanjem procesa ostaje kao njegova alternativa.
Izvedba ovoga projekta planirana je fazno, u ovisnosti o kapacitetu postrojenja. U prethodnim fazama
studije odreena je prva faza izgradnje, u okviru koje e biti izgraene dvije linije preiavanja, koja bi
trebala biti zavrena u 2010. godine i zadovoljiti oekivana optereenja iz 2015. godine; zavrna faza
izgradnje, u kojoj se gradi dodatna trea linija preiavanja, bila bi zavrena 2025. godine, za
oekivano optereenje iz 2030. godine. Ove faze ukljuuju puni tretman svih otpadnih voda u svim
razmatranim opcijama procesa. Izgradnja dodatne etvrte linije predviena je za 2030. godinu, u
sluaju ostvarenja scenarija optimistinog industrijskog razvoja, ali samo na razini planiranja, odnosno
rezerviranja prostora na lokaciji PPOV-a.
Dvije glavne faze izgradnje e se u daljnjem tekstu spominjati kao prva i finalna faza izgradnje.
Projektovanje prve faze gradnje e predvidjeti zahtjeve za proirenje u finalnoj fazi kako bi se
minimizirali potrebni radovi i zastoji u radu PPOV.

3.2 Opis tehnolokog procesa
Pregled procesa, koji prikazuje glavne parametre procesa, predstavljen je u Tehnolokoj shemi
procesa na Slici 3.2. Cifre u zagradama odnose se na fazu izgradnje u 2030. godini.
(a) Ulazna pumpna stanica
Otpadne vode koje dotjeu na ulaz u PPOV utjeu u pumpnu stanicu sirove vode. U ovisnosti od
odabrane opcije dovodnog kolektora na postrojenje, predvia se postavljanje pjeskolova, sa dizalicom
s dva ventila, uzvodno od pumpne stanice postrojenja, kako bi se odstranile veoma krupne vrste tvari
i estice koje dolaze kanalizacionim sistemom. Ulaz pumpne stanice se mora zatiti s iroko rairenim
prekama, kako bi se ograniio ulaz veih objekata koji bi mogli otetiti pumpe.
Otpadna voda e se poslije procesa uguivanja, obezvodnjavanja i skladitenja vika mulja
preusmjeriti u ovu pumpnu stanicu na preiavanje.
Pumpna stanica dimenzionirana je za maksimalni satni protok za vrijeme suhog vremena, koji je
makismalni hidrauliki kapacitet postrojenja, tj. protok od 1153 m3/h za prvu fazu projektovanja i 1748
m3/h za finalnu fazu projektovanja.. Prosjean protok za vrijeme suhog vremena za obje faze je 428, i
641 m3/h za drugu fazu. Graevinski radovi su planirani za finalnu fazu gradnje za instalaciju 3 (+1)
pumpe (centrifugalne ili Arhimedove), dok su za prvu fazu planirane sam 2 (+1) pumpe, ali nije
potrebno izvoenje nikakvih dodatnih graevinskih radova. Ovi uslovi pogoduju stanju minimalnih
prekida u radu postrojenja tokom radova na proirenju od poetne do finalne faze gradnje.
Visina pumpanja bie dovoljna da omogui gravitacioni protok ukupne otpadne vode pri maksimalnom
protoku za vrijeme sunog vremena kroz cijelo postrojenje, ukljuujui i ispusnu cijev i ispusnu
strukturu u rijeku Unu. Iz ovog razloga predvia se visina pumpanja od 8,0 m, da bi se voda podigla
sa nivoa dna kanalizacije 209,21 m.n.m do 217,4 m, uz gubitak u liniji visine pumpanja .
Rad pumpne stanice e se nadzirati kontrolom nivoa, sistemom paljenja/gaenja ili konverterom
frekvencija.
(b) Gruba i fina reetka
Sljedei korak u preiavanju je uklanjanje veih naslaga (50 mm), poslije kojeg slijedi preiavanje
finom reetkom (6 mm) vrstih tvari prisutnih u otpadnoj vodi. U tu svrhu instalirat e se gruba
reetka, a poslije nje i fina reetka u jednom kanalu. Obje reetke e biti opremljene automatskim
mehanikim istilicama. Postoji vie prihvatljivih tipova preki za grube i fine reetke na tritu.
Kapacitet je predvien za finalnu fazu izgradnje i ne zahtijeva nikakve prijelazne graevinske radove.
Pomoni kanal, opskrbljen grubom reetkom koja se manualno isti, predvien je za sluaj
odravanja/popravke automatskih reetki. I glavni i pomoni kanal su opskrbljeni sa ustavom na ulazu
i izlazu za potrebe izolacije i pranjenja kanala. Ostaci s reetke s prikupljaju i prenose na prijenosne
trake do prese, kako bi se znaajno smanjila zapremina. Presovani ostaci s reetke prikupljaju se u
spremnicima, koji se moraju zamijeniti s vremena na vrijeme kada se napune. Ostaci s reetke se
zatim odlau na lokalnoj deponiji ili drugom prihvatljivom mjestu za finalno odlaganje.
Automatske i manualne reetke, prijenosna traka, presa za ostatke s reetke i spremnik za
skladitenje imat e sklonite za sluaj kie, te zatitu od smrzavanja tokom perioda niskih
temperatura.
Na osnovu finalnog projektovanja opreme, otpadna voda procijeena sa prese za ostatke s reetki se
moe direktno usmjeriti u glavni tok otpadne vode ili vratiti u poetnu/ulaznu pumpnu stanicu.
(c) Uklanjanje pijeska i masti
Ovaj korak preiavanja podrazumijeva uklanjanje pijeska, masti i ulja prisutnih u otpadnoj vodi. Taj
proces se obavlja u podunom aeriranom pjeskolovu i separatoru ulja, u kojem zrak uputen putem
difuzora uzrokuje spiralno kretanje u kanalu, pomaui pijesku da se taloi, a ulju i mastima da se
odvoje i isplivaju na povrinu. I drugi ureaji krunog tipa se takoer mogu upotrijebiti. Zrak se uputa
stanicom duvaljki samo za ovu namjenu. Brzina spiralnog kretanja vode je dovoljno brza da se zadri
pijesak, ali ne i suspendovane estice prisutne u vodi. Kanal za odstranjenje pijeska i masti je
opremljen s pokretnim mostom sa pumpom za dizanje pijeska , te mehanizmom za zgrtanje ulja i
masti. Odstranjeni pijesak e proi kroz razdjelnik pijeska, koji e odvojiti sluajno zadrani mulj od
pijeska. Za prvu fazu gradnje predviena su dva kanala, dok e u finalnoj fazi biti potreban dodatni
kanal. Dvije duvaljke (+ 1 rezervna) su predviene u prvoj fazi gradnje, dodatna duvaljka e se

instalirati u tokom finalne faze gradnje. Jedna duvaljka e biti namijenjena za jedan kanal, a linije cijevi
e biti postavljene tako da se lake promijene duvaljke iz razliitih linija.
Razdijelnik, prijenosna traka i spremnik za skladitenje e imati zatitu u sluaju kie, te zatieni
mrazom tokom perioda niskih temperature. Na osnovu finalnog projektovanja opreme, voda isputena
sa razdijelnika pijeska se moe usmjeriti direktno u pijeskolov ili ulaznu pumpnu stanicu.
(d) Razdjelno okno/RAS distribucijska jama i Bio P tankovi (Anaerobni selektori)
Efluent iz prethodnog tretmana dolazi u razdjelno okno u kojem se distribuira na pojedine linije
biolokog tretmana, preciznije 2 linije u prvoj fazi gradnje i 3 linije u finalnoj fazi gradnje. Razdjelno
okno je opremljeno sa ustavom kako bi se omoguilo izoliranje individualnih linija tretmana. Povratni
aktivni mulj se isputa u okno i distribuira u linije tretmana.
Nakon toga, u svakoj liniji otpadna voda ulazi u Bio-P talonik, koji se takoer zove selektor, gdje
dolazi u kontakt s povratnim aktivnim muljem iz sekundarnog talonika (vidi taku g). Bio-P bazen je
anaeroban, prosjeno vrijeme zadravanja je 2 sata, a njegov sadraj se mijea i vrste tvari
zadravaju u suspenziji uronjenim mjeaima.
Svrha Bio P talonika je da pod anerobnim uslovima dovede u kontakt aktivni mulj s nepostojanim
masnim kiselinama sadranim u nepreienoj otpadnoj vodi. Ovim e se postii da veliki dio fosfora
prisutnog u aktivnom mulju pree u teno stanje kao rastopljeni fosfor i dodaje se fosforu prisutnom u
nepreienoj otpadnoj vodi. Ovaj proces je priprema za naredni bioloki proces u dijelu (e).
Selektor ima jo jednu vanu funkciju, a to je spreavanje stvaranja filamentoznog mulja, koji se slabo
taloi, a ima tendenciju da se stvori u procesu tipa produene aeracije, uzrokujui gubitak mulja i
neotporan efluent po pitanju kvalitete.
(e) Bioloki reaktori u konfiguraciji produene aeracije
Glavno bioloko preiavanje otpadnih voda odvija se u biolokim reaktorima, koji su izvedeni kao
produni tip bazena. Oni primaju vodu i aktivni mulj iz Bio-P tanka i isputaju mjeavinu preiene
vode i mulja u finalni talonik (g). Predviena su dva paralelna reaktora za prvu fazu izgradnje, dok e
se trea jedinica dodati u treoj fazi.
Bioloki reaktori su dimenzionirani za produenu aeraciju, koja je jedna od formi procesa aktivnog
mulja sa veoma malim F/M odnosom od 0,05 kg BPK/(kg.ss.dan), rezultirajui u prosjenom
hidraulikom vremenu zadravanja od skoro 40 sati. S obzirom na to omoguen je napredni nivo
pretvaranja organskog optereenja u aktivni mulj, uz odravanje visoke starosti mulja od 30 dana. Ova
starost mulja osigurava visok stupanj bioloke razgradnje mulja pomou procesa simultane aerobne
stabilizacije mulja. Ovim se stvara manja koliina stabilnog vika mulja koji nije podloan daljoj
biolokoj razgradnji.
Bioreaktor se aerira i mijea sa difuznim zrakom samo u jednom dijelu reaktora, dok uronjeni mjeai
osiguravaju stalnu cirkulaciju vode kroz ostali dio reaktora, da bi se izbjeglo taloenje mulja u
neaeriranim dijelovima reaktora. Ovo omoguuje naizmjenini prolazak vode i mulja kroz aerobnu i
anoksinu (odsustvo rastvorenog oksigena) zonu. Oksidacija organskog zagaenja i nitrifikacije
(pretvaranje organskog nitrogena i amonijaka u nitrate) se odvija u aerobnim zonama, dok se u
anoksinim zonama odvija denitrifikacija, kojom se nitrati pretvaraju u nitrogen gas. Kombinovano
odvijanje nitrifikacije i denitrifikacije omoguuje eliminaciju ukupnog (organskog i neorganskog)
nitrogena iz otpadne vode, da bi se postigao ukupni procent nitrogena manji od mg/l u finalnom
efluentu. Veoma malo optereenje u procesu aktivnog mulja takoer omoguuje dovoljnu starost mulja
da bi se ovaj nivo preiavanja odrao tokom cijele godine.
Zrak e se uputati iz stanice s duvaljkama, opremljene sa 2 (+1) turbo duvaljke u prvoj fazi izgradnje,
a predvia se i instaliranje jo jedne duvaljke u finalnoj fazi gradnje. Duvaljka e se nalaziti u prostoru
za duvaljke, a poseban prostor je predvien za smjetaj elektrine trafostanice i lokalne kontrolne
ploe. Svaka duvaljka je namijenjena za jedan kanal, meutim linije cijevi e biti postavljene tako kako
bi se lake promijenile duvaljke izmeu razliitih linija.
Po pitanju procesa uklanjanja fosfora moe se ustvrditi da aerobni uslovi u biolokom reaktoru potiu
aktivni mulj na visokog nivo apsorpcije rastvorenog fosfora prisutnog u efluentu koji dolazi iz Bio-P
talonika. Unos fosfora je vii nego to je uobiajeno potrebno za organski rast mulja. Ovo se odnosi
na obilnu (prekomjernu) apsorpciju fosfora, koja je osnova za sposobnost sistema da ukloni fosfor.

(f) Dodatna stanica za doziranje flokulanta pri uklanjanju fosfora
Prethodno spomenuto uklanjanje fosfora se odvija uz pomo osjetljivog biolokog procesa, koji zavisi
od okolinih uslova i ne mora biti jednako efikasan tokom cijele godine. Zbog ove mogunosti,
predvien je sistem doziranja hemijskih sredstava za poboljanje procesa uklanjanja fosfora.
Flokulanti, poput alumijum-sulfata i eljezohlorida se koriste za pravljenje nerastvorljivog aluminij- ili
eljezo-fosfata, koji se izdvajaju i postaju dio vrste tvari aktivnog mulja. Sistem se sastoji od
spremnika za flokulante i 1 pumpe za doziranje razliitih kapaciteta, kako bi se dozirala odreena
koliina flokulanta u bioloki reaktor za uestvovanje u procesu odstranjenja fosfora.
Godinje potrebe za flokulantima, prema Idejnom projektu iskazane u Tabeli 3.1.
(g) Finalni talonici, mjera protoka i preljev
Finalni talonik primjenjuje se za razdvajanje aktivnog mulja od preiene vode. Istaloeni mulj se
uklanja uz pomo rotirajueg mosnog zgrtaa. Predvien je po jedan talonik za svaki bioreaktor.
Preieni efluent protie kroz mjera protoka tipa venturi kanala, nakon ega se isputa u rijeku Uni.
(h) Pumpna stanica za povratni mulj i viak mulja
Nataloeni mulj koji se skuplja u finalnim talonicima reciklira se u razdjelno okno uzvodno od bio-P
rezervoara, uz pomo pumpne stanice za povratni aktivni mulj (RAS) sa 2 (+1) pumpe, i dodatne 1
pumpe u finalnoj fazi gradnje. Maksimalni kapacitet pumpne stanice e biti 0,75 x maksimalni protok
za vrijeme sunog vremena. Pumpe e biti opremljene sa konverterima frekvencije.
Viak mulja proizveden u biolokom sistemu bie odstranjen i prepumpan u liniju za tretman mulja, uz
pomo pumpne stanice za viak mulja sa 1 (+1) pumpom. Oekivana proizvodnja mulja je 287 m3/dan
(416 m3/dan u finalnoj fazi).
(i) Dezinfekcija
Dezinfekcija se predvia kloriranjem ili UV dezinfekcija kao rezervna jedinica tretmana, koja se koristi
za dezinfekciju finalnog efluenta uglavnom za vrijeme sezone kupanja ili u hitnim sanitarnim
sluajevima. U normalnim okolnostima dezinfekcija ne bi bila potrebna. Kloriranje se moe obavljati
dodavanjem natrijumhipoklorita.
3.3 Tretman mulja
(a) Uguavanje mulja
Viak mulja dobiven iz biolokog reaktora se uguuje u gravitacijskom uguivau sa zgrtaem mulja.
Tvari koje isplivaju na povrinu vraaju se na poetak procesa preiavanja na postrojenju. U prvoj
fazi izgradnje predvien je jedan uguiva prenika 12 m. Oekuje se da e se moi postii
koncentracija uguenog mulja od 2,5% ds.
(b) Pumpna stanica za ugueni mulj i rezervoar za skladitenje
Ugueni mulj se prepumpava u rezervoar za skladitenje mulja, opremljen sa ureajem za sporo

mijeanje. Pumpna stanica je opremljena sa 1 (+1) pumpom pozitivnog pomjeranja i varijabilnim
protokom sa maksimalnim kapacitetom od 11 m3/h. Rezervoar za skladitenje ima kapacitet za period
od 0,5 sedmice, na osnovu oekivane proizvodnje mulja u finalnoj fazi izgradnje kako bi se osigurao
privremeni spremnik za rad sistema za obezvodnjavanje mulja.
(c) Obezvodnjavanje mulja
Obezvodnjavanje mulja se vri uz pomo dvije trakaste prese, od kojih svaka ima kapacitet od 8 m3/h.
U normalnim okolnostima obje jedinice su u funkciji. Sistem je dimenzioniran kako bi se tretirala
predviena koliina mulja iz finalne faze. Iz ovog razloga nije predviena nikakva dodatna gradnja ili
oprema, a optereenje u finalnoj fazi se moe postii i samim poveanjem radnih sati u sedmici. U

sluaju da jedna od jedinica nije u funkciji, jo uvijek je mogue postii oekivani kapacitet dodajui jo
jednu radnu smjenu.
Mulj se tretira polielektrolitima kako bi se olakalo obezvodnjavanje. Iz ovog razloga predviene su 2
jedinice za pripremu i doziranje polielektrolita. Obezvodnjeni mulj e sadrati 28% vrstih tvari. ubaci
polimer
(d) Skladitenje i transport obezvodnjenog mulja
Oekivana zapremina obezvodnjenog mulja u prvoj fazi izgradnje je 57 m3/sedm., a u finalnoj fazi
izgradnje 83 m3/sedm., i mora se odstraniti za finalno odlaganje. Mulj se moe skladititi u
spremnicima u prijelaznom periodu.
Lagune za skladitenje Kako se upotreba mulja u poljoprivredi tokom zimskog perioda ne preporuuje,
predvidjet e se prikladan prostor na PPOV za skladitenje mulja do poetka odreenog doba godine.
Pored toga, skladitenje mulja e poboljati ve stabilizirani mulj, i potai djelominu dezinfekciju
patogenih organizama. Za svaku lagunu za skladitenje e se obezbijediti betonski ili bitumenski
poploani put, pogodan za transport velikog tereta i eliminaciju razlijevanja procjednih voda od mulja.
Takoer e biti okruene zidovima i projektovane sa odgovarajuim drenanim sistemom, koji e biti
prikljuen na drenani sistem PPOV i recikliran na poetak postrojenja. U prvoj fazi izgradnje
predviene su dvije lagune za skladitenje, dok e trea biti izgraena tokom finalne faze.
Upravljanje muljem, transport i vozila

Kako bi se mogao vriti finalni transport na lokaciju i unutarnji transport od objekata za
obezvodnjavanje do laguna za skladitenje, predvia se upotreba slijedeih vozila u prvoj fazi
izgradnje:
Kamion za prijevoz obezvodnjenog mulja (minimalnog kapaciteta 12 m3); nabavka drugog vozila
moe se predvidjeti za planski period finalne faze,
Manji bager za utovar kamiona na lagunama za skladitenje mulja.

3.4 Opis oekivanih emisija
Ureaj za preiavanje predstavlja pogon u kojem, uz obavljanje tehnolokog procesa proiavanja

i drugih pomonih radnji nastaju emisije, koje trebaju biti adekvatno prevenirane i tretirane. Kada je
rije o emisijama u vodu, ureaj se projektira u svrhu njihova smanjenja iz kanalizacijskog sistema, pa
je ovdje potrebno naglasiti da je ureaj projektiran da zadovolji zahtjeve isputanja u osjetljivim
podrujima (odstranjivanje nutrijenata) definirane EU Direktivom 91/271. Detaljan prikaz oekivanog
smanjenja tereta zagaaenja nakon preiavanja prikazan je u poglavlju 4.
U sklopu tehnolokog procesa, te pogonskog rada, nastaju razliite vrste otpada, koje su u skladu sa
Pravilnikom o kategorijama otpada, podijeljene u tri kategorije.
Proraun koliina otpada koji nastaje u tehnolokom procesu izvren je u sklopu idejnog projekta, te
dimenzionirane posude za njegovo skladitenje. Na grubim i finim reetkama e se odvajati krupniji
otpad koji dolazi iz kanalizacionog sistema, a to su najee : ambalaa, krpe, granje i lie i sl. Ovaj
otpad deklariran je kao 19 08 01, i on se preko reetkaste prese transportira i skladiti u posebnom
spremniku . Procijenjeno je da e u konanici nastajati cca 3 m3/dan ovog otpada. Nakon prolaska
otpadne vode kroz aerisani pjeskolov i separator ulja i masti nastaju dvije vrste otpada i to: 19 08 02 i
19 08 09 19 08 10*. Koliina pijeska procijenjena je na 0,35 m3/dan i skladiti se u posebnom
spremniku , dok je koliina ulja procijenjena na 3,1 m3/d.
Viak mulja, koji ostaje nakon taloenja (19 08 05), najprije se odvodi na tretman zguivanjem, te
potom na preanje odnosno obezvodnjavanje, gdje mu se koliina smanji sa 416 m3/dan na 83
m3/sedmino. Idejnim projektom je previena ponovna upotreba mulja za obogaivanje zemljita
umarstvu i poljoprivredne svrhe, kao i rekultiviranje degradiranih povrina, tipa povrinskih kopova. U
sluaju privremene nemogunosti plasmana mulja, previeno je privremeno skladitenje u tri bazena
koji imaju kapacitet skladitenja od 187 dana.
Na ureaju za preiavanje, odnosno na liniji za tretman mulja, za oekivati je manju pojavu
neugodnog mirisa, zbog ega je idejnim projektom predvieno izgradnja sistema ventilacije i
proiavanja zraka.

4. Opis okolia koji bi mogao biti ugroen projektom
4.1 O lokaciji openito
Tokom izrade Studije izvodivosti , razliite alternativne lokacije su analizirane i usporeene pomou
metodologije multikriterijske analize. Izabrana lokacija je povrine 9 hektara na jugo-istonoj granici
Velhovo polja. Podruje je ravnica, a na jugo-istonoj granici se nalazi u podnoju Pokojske glavice.
Podruje je pravokutnog oblika, sa kraom stranom uzdu pravca brda (jugoistok sjeverozapad).
Dua strana se prostire izmeu 380 m (na jugu) i 315 m (na sjeveru), dok je kraa strana 265 m.
Lokacija PPOV
Rijeka Una protjee oko 700-800 m istono od lokacije. Najmanje udaljeno naseljeno podruje je
naselje Kralje, s najbliim kuama udaljenima oko 500 m juno od PPOV lokacije.
Postojei put je smjeten oko 600 m juno od lokacije i povezan je s glavnim putem preko dvije
lokacije, Bakai-Kralje i Veliki Lug. Redovno se koristi, ali nije asfaltiran. Broj kua na koje bi utjecao
povean saobraaj je 180 za jedno i 60 za drugo naselje. Novi asfaltni put, za sve vremenske prilike i
pogodan za promet velikog tereta, izgradie se kao dio zahtjeva za prvu fazu izgradnje. Put e se
izvesti od postojeeg lokalnog puta do hipodroma i usmjeriti prema junom uglu podruja PPOV.
Pristup prodruju PPOV osigurae se pristupnom rampom odgovarajueg nagiba za promet kamiona
u svim vremenskim prilikama. Oekuje se da e put biti 500 m duine i najmanje 4 m irine. Minimalno
e se osigurati osvijetljenje u blizini pristupne rampe za PPOV. Na istonoj vanjskoj strani PPOV
napravie se neasfaltirani put pogodan za poljoprivredna vozila, kao pomoni put za vlasnika zemlje.
Prilikom odabira lokacije uzet je u obzir kriterij da je 50 m rezervirano za zatitu obale rijeke Une kako
je to definirano odlukom Opinskog vijea br. 01-02-9332/07 od 29.08.2007. godine. I pored ovog
kriterija, na lokaciji ostaje dovoljno prostora za smjetaj postrojenja, kao i dodatnog prostora za
skladitenje proienog efluenta, ukoliko se bude razmatrala mogunost ponovne upotrebe
proiene vode. Postoji dovoljno prostora za proirenje lokacije ako Grad bude imao zahtjev za
veim postrojenjem u budunosti.
Kako za prostor Opine Biha, trenutano nema vaee prostorno-planske dokumentacije, u postupku
izrade Master plana i Idejnog projekta, izvrene su konsultacije sa nosiocem izrade Urbanistikog
plana, Urbanistikim zavodom BiH, koje je dopisom ref: 02-06-208/1-08, od 20.05.2008 godine, dao
struno miljenje da je rjeenje mogue prihvatiti i uvrstiti u Urbanistiki plan Bihaa. Dana,
21.05.2008 godine, opinsko vijee donosi odluku o usvajanju Master plana i Studije izvodivosti
preiavanja i odvodnje otpadnih voda Bihaa. Kopije ovih dokumenata nalaze se u Prilogu.

Na samoj lokaciji nema instalacija za napajanje elektrinom energijom. U Studiji izvodivosti uraena je
analiza mogunosti napajanja lokacije, te je ustanovljeno da grad Biha ima dvije glavne trafostanice
(Biha 1 i Biha) Glavna trafostanica Biha 1 prima el.energiju visokog napona sa 4 razliite visoko-
naponske linije i osigurava vod el.energije od 10 kV za potrebe Bihaa. Trafostanica Bihac 2 dobiva
el.energiju iz trafostanice Biha 1 i nije neovisna.
Za normalan rad PPOV moe se osigurati 10 kV vod iz trafostanice Biha 1.
Postojea gradska mrea vodoosnabdijevanja u naselju Kralje ima cjevovod veoma malog dijametra
(D=90mm), to nedovoljno za snabdijevanje koliinom vode potrebne za borbu protiv poara sa
dovoljnim pritiskomi ostale potrebe koje ima ureaj. Cjevovod dijametra 300mm se nalazi oko 2 km
jugoistono od PPOV. Za potrebe Idejnog projekta pretpostavljeno je da se pogodno prikljuenje na
gradsku mreu moe uraditi na lokaciji od 2,5 km od PPOV. Planirano je da se u prvoj fazi izgradnje
instalira linija pitke vode/zatite od poara.
Prikljuak na linije telefona, faxa i internet konekcije e se dovesti do PPOV. Pretpostavlja se da je
prikljuak na ove usluge mogu u krugu od 100 m od poetka pristupne ceste, te da e linije slijediti
pristupni put. Procijenjeno je da je potrebno ukupno 600 m linije do ulaza u PPOV.
Sve prikljune linije na usluge e se osigurati tokom prve faze izgradnje.
4.2 Podaci o stanovnitvu
Najblie naselje je Bakai-Kralje, razvojno podruje od oko 4 km sa oko 3000 stanovnika, a najblia
kua je udaljena oko 1 km od june strane lokacije. Lokacija je jedino vidljiva sa zapadne strane
Pokojskog brda istono od lokacije.
4.3 Klima
Podruje USK-a pripada oblasti umjereno kontinentalne klime, predplaninsko umjereno-kontinentalne

klime i planinske klime. Teritorij opine Biha (kao Bosanska Krupa, Sanski Most i Klju) je jednim
dijelom u zoni umjerenokontinentalne klime, a drugim u zoni predplaninske umjereno-kontinentalne
klime. Srednje godinje temperature zraka su do 120C, a koliina padavina od 1.000 mm do 1.250
mm. Biha ima humidnu klimu.
Ovo podruje tijekom godine biljei 22,6 % mraznih dana (dani u kojima prosjena dnevna
temperatura ne prelazi 0C), 20,3 % ljetnih dana (dani u kojima prosjena dnevna temperatura ne
opada ispod 25C). Iznad podruja se formira dinamiki tip oblanosti, tijekom godine se biljei
prosjeno 63 oblana dana, a 49 je vedrih dana. Ostali dani u godini su sa prosjenom oblanou
veom od 80 %, znai mutni dani. Karakteristine za podruje sliva su radijacijske i advektivne magle.
Radijacijske magle su posljedica nonog ohlaivanja prizemnih vlanih slojeva zraka i vrlo su este
(Spahi, 1991; Ribarstvena osnova, 2002).
Dominantni pravci vjetra su sjeverni i jugoistoni, a sa velikim procentom se javlja i prisustvo
jugozapadnog vjetra.
4.4 Geologija i hidrologija
Podruje Bihaa dijeli se na tri geoloke zone: zonu krenjakih formacija, zonu mlaih geolokih
sedimenata, preteno neogenih i zonu najmlaih kvartarnih nanosa. Najnii reljefni tereni, doline rijeka
i njihova okruenja strukturno ine kvartarni najmlai sedimenti koji su raznovrsni po svojim
karakteristikama. Aluvijalni i diluvijalni nanosi su najraireniji, to je i sluaj sa mokrolakcijom za
ureaj. Na lokaciji su zastupljene vodopropusne sredine intergranularne poroznosti u okviru aluvijalnih
povri. Prema materijalnom sastavu ovdje spadaju aluvijalni i terasnoakumulacioni nanosi, preteno
ljunkovito-pjeskovitog sastava i padinske drobine dolomitsko-krenjakog sastava, sa pojedinim
beskorjenim blokovima, koji plivaju u drobinskoj masi kao beskorjena tijela.
Prethodne studije ovih stijena su pokazale da se tu radi o stabilnim stijenama, koje ne pokazuju
tendenciju ka klienju. Rijene terase izgraene od aluvijalnih pjeskovito-ljunkovitih sedimenta se
smatraju odgovarajuim za graenje infrastrukture otpadnih voda. Preporuuju se dalje geotehnike
studije koje e ukljuivati buenje jezgra, standardne testove penetracije prije izrade detaljnog
projekta.
Hidroloku godinu na Uni odlikuju dva karakteristina perioda, i to: period izrazito niskih vodostaja, koji
traje od jula do oktobra i period povienih vodostaja od novembra do juna. Ovakva raspodjela
vodostaja je u potpunosti u skladu sa klimatskim utjecajima. Zbog kombiniranih odlika kontinentalne i
izmijenjeno mediteranske klime javljaju se dva izohijetna maksimuma: prvi u julu kao posljedica
kontinentalnih, a drugi u januaru kao posljedica maritimnih utjecaja. Znaajnija odstupanja nastaju kao
posljedica otapanja snjenih padavina u aprilu kad se pojavljuje aprilski maksimum.
Ukupna slivna povrina Une iznosi oko 10.000 km2, a veliina sliva do vodomjerne stanice Biha-
Kralje iznosi oko 3.300 km2. 95%-na mogunost minimalnog proticaja rijeke Une kod Kralja je 17.8 l/s
dok je maksimalni proticaj za povratni period od 100 godina 905 m3/s to rezultira apsolutnim
vodostajem od 215.8 m u regiji gdje je predloeno postrojenje za preiavanje otpadnih voda za
aglomeraciju Biha.
4.5 Spomenici kulture
Ovaj kraj obiluje spomenicima kulture, kao to su manastir Rmanj, Milaneva kula u blizini Martin
Broda, zatim srednjovjekovni grad u Krupi na Uni, kao i mnogobrojne tvrave u irem regionu kroz koji
protie ova rijeka. Takoer je znaajno spomenuti i
Grmuki rezervat u kojem se nalaze strme stijene visoke preko 300 m, a koji ima uzgojno-faunistiki
znaaj, jer u njemu ive razliite ivotinjske vrste.
Meutim na samoj mikrolakciji, nema zvaninih podataka o postojanju kulturno historijskog naslijea.
4.6 Bioraznolikost
Prema svim dosadanjim pokazateljima bioraznolikost Une i podruja oko Une odlikuje se visokim
stupnjem ekoloke raznolikosti, to je i najvea kvaliteta ovog podruja. U slivu je velik broj ivotinjskih
zajednica, visokog stupnja sloenosti, fitografskih i zoogeografskih zanimljivosti nastalih zahvaljujui
vertikalnom i horizontalnom profilu sliva, koji varira u nadmorskoj visini do 1700 m, razliitim
klimatskim tipovima, bogatstvu tipova zemljita i njihovih razvojnih faza.
Stoga su u podruju opine Biha su jo od 80-tih godina voene aktivnosti oko proglaenja gornjeg
toka rijeke Une zatienim podrujem. Tako je 2005. godine uraena Studija izvodljivosti Nacionalni
park Una pod nadlenou federalnog ministarstva prostornog ureenja i okolia.
4.7 Zatiena podruja
Odlukom Opinskog vijea Biha (br.02-02-9332/07 od 29.08.2007. godine) usvojena je i ''Studija o

zatiti obala rijeke Une'', iji je cilj zatita priobalja i obala rijeke Une od daljnje urbanizacije. Studija je
obuhvatila gradsko jezgro na obalama rijeke i naselja oko grada: Ribi, Orljani, Prekounje, Hatinac,
Bakai, Kralje i Pokoj na desnoj obali, a na lijevoj Privilica, Repuine i Vrkai. U procentualnom
odnosu, namjenski prostori u zatitnom pojasu od 50 m su zastupljeni sa: individualno stanovanje (15
% ili 280 stambenih objekata), poljoprivreda (19 %) i zelenilo (57,8 %). Utvreno je i da su ova
podruja ili zone namjene, najvie ugroeni nekontroliranom gradnjom i neadekvatnim tretmanom
obala rijeke Une i njenog korita, zbog vie razloga.
U Odluci o provoenju Urbanistikog plana grada Bihaa (Slubeni glasnik opine Biha, br. 03/03) je
utvreno:
Zatitna zona rijeke Une kroz podruje grada Bihaa utvruje se u irini od 15m od ivica lijeve i
desne obale izrazitih morfolokih promjena;
Priobalni pojas rijeke Klokot se titi u irini od 15m;
Priobalni pojas rijeke Une se utvruje u irini od 50m za priobalna podruja koja su povremeno
plavljena.
''U konkretnim pojasevima rijeke Une i Klokota zatitna zona moe biti manja i vea, zavisno od
morfologije obale, topografije i stepena izgraenosti obalnog pojasa, vodoprivrednih uvjeta i uvjeta
planskog ureenja i koritenje priobalnog pojasa rijeke Une kao vodnog javnog dobra u funkciji
osmiljenih javnih i drugih prostora i sadraja'' ovim zavrava lan 1.
Graenje objekata uz rijeku Unu i Klokot na manjoj udaljenosti od 15m, ukljuujui i
vodoprivredne, infrastrukturne i komunalne graevine, se moe odobriti samo pod uvjetom da je na
tom dijelu reguliran vodotok ili se radi o izgradnji zamjenskih objekata uz uvjet da je za taj priobalni
pojas izraen urbanistiki projekt ureenje obale i etnice, ili drugog javnog prostora u skladu sa
Studijom o zatiti obala rijeke Une'.
Analizom i dosljednim tumaenjem postojeih propisa, jasno je da nain koritenja zemljita i zatita
unutar utvrenog zatitnog pojasa uz rijeku Unu, ne moraju biti jednoobrazno odreeni u ukupnoj irini
od 50 metara. Uvjeti koritenja zemljita i nivo zatite, moraju biti utvreni zavisno od morfologije
obale, topografije podruja, postojee izgraenosti priobalnog pojasa, odnosno potreba i ciljeva
prostornog ureenja i koritenja priobalnog pojasa i stvarnih mogunosti Opine Biha u
implementaciji ciljeva i mjera utvrenih studijom.
Kako je rijeka Una u Urbanistikom planu i Studiji o zatiti obala rijeke Une, odnosno ispod granica
budueg NP Una, kategorizirana kao povrinska voda I kategorije, na tom podruju trebaju
primjenjivati zakonski propisi koji vodno dobro definiraju u irini od 15 metara od granice obale za sva
urbana podruja, ukljuujui obale sa izraenim morfolokim promjenama, odnosno obale iznad nivoa
stogodinjih voda.
Ispravnim tumaenjem i kombiniranom primjenom odredaba lana 7. i 96., argumentirano se moe
definirati irina zatitnog pojasa od 15m i manje, uz poduzimanje zatitnih mjera kojima se spreava ili
smanjuje tetno djelovanje voda, na desnoj obali u najveem dijelu naselja Hatinac i Bakai, odnosno
Kalina i Kralje.
4.8 Kvaliteta vode
Praenje stanja kvaliteta podzemnih i povrinskih voda na podruju slivova rijeke Une provode
Udruenje za zatitu i unapreenje ovjekove okoline Una-Sana, te JKP Vodovod i kanalizacija
Biha u svrhu kontrole vode za pie. Uzorkovanje i analizu za potrebe Udruenja ''Una-Sana'' radi
ovlatena institucija ZU ''Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona'' Biha. Stanje kvaliteta
povrinskih vodotoka se prati kroz organizirani bio-monitoring i osmatranje fizikalno-hemijskih
parametara. Pored ovih redovnih kontrola raena su i specifina istraivanja u znanstvene svrhe.
U cilju sagledavanja stanja ekosistema, a prema smjernicama Evropske okvirne direktive o vodama, u
aprilu 2005. godine su poele aktivnosti na bio-monitoringu u slivu rijeke Une.
Potpuni bio-monitoring ekosistema podrazumijeva:
analizu vodene flore,
analizu beskimenjaka (zoobentos)
analizu riba (ihtioloka analiza).
Zbog nedostatka sredstava zasad je raena je samo analiza beskimenjaka, a uzorkovanje je vreno
na dvanaest lokacija (deset u slivu rijeke Une i dva u slivu Korane i Gline). Za uzimanje uzoraka i
izradu analiza angairan je Biotehniki fakultet Univerziteta u Bihau. Uzorkovanje je vreno i u zoni
lokacije Velhovo, odnosno uzvodno u blizini naselja Kralje.
Na osnovu rezultata analiza izvrena je klasifikacija vodotoka prema vrijednostima saprobnog indeksa
(SI) i rairenog biotikog indeksa (EBI), to se moe vidjeti u tabeli u nastavku.
Rezultati bio-monitoringa ljeto/jesen 2005.god.

Saprobni Raireni Raireni
Datum Saprobna
Lokalitet -opina Vodotok indeks biot.indeks biot.indeks
uzorkovanj klasa
(SI) Vrijednost Klasa
26.7.2005. Kralje-Biha Una 2,21 II 9 II
3.11.2005. Kralje-Biha Una 2,49 II / III 11 I
Prema dobivenim analizama rijeka Una u neposrednoj blizini lokacije, kod naselja Kralje, u ljetnom
periodu imala je karakteristike vode dobre kvalitete sa prisutnom organskom materijom i dobro
razvijenom faunom (saprobna klasa II), odnosno malo zagaene vode (Biotiki indeks II). Biotiki
indeks sa vrijednostima II kategorije ukazuje na prisustvo zagaenja organskim otpadom, koje je
rezultat ulijevanja kanalizacije i ulaska otpadnih voda ruralnog stanovnitva. U jesenjem periodu
saprobna klasa se pogorala, odnosno rijeka Una na tom profilu je imala karakteristike srednje do jae
zagaene vode.
U skladu sa smjernicama Evropske okvirne direktive o vodama, Udruenje ''Una-Sana'' organizira
hemijski monitoring povrinskih vodotoka na deset profila u slivu rijeke Une i dva profila u slivu Korane
i Gline. Analize na devet profila su se uradile od 2003. godine, s ukljuivanjem analize na jo tri profila
poetkom 2005.god. Monitoring se provodio do kraja 2005. godine. Klasifikacija je uraena prema
vaeim zakonskim propisima u BiH.
Fizikalno-kemijska ispitivanja su potvrdila visoki kvalitet rijeke Une na potezu lokacije Velhovo,
odnosno rijeka na tom potezu je I odnosno II klase. I klasa odgovara vodi koja se moe upotrebljavati
u izvornom obliku za potrebe dezinfekcije vode za pie i u prehrambenoj industriji, i povrinska voda
koja je dozvoljena za uzgajanje rijetkih vrsta riba, dok II klasa odgovara vodi koja se u izvornom obliku
moe upotrebljavati za plivanje, rekreaciju, sportove na vodi, uzgajanje ostalih vrsta riba (cyprinids) ili
voda dozvoljena za pie i upotrebu u prehrambenoj industriji samo poslije standardnih metoda
preiavanja .
Tabela 4.4 Klasifikacija sliva rijeke Une
Una, Kralje
Datum uzorkovanja
Biha
19.2.2003. zima I
16.4.2003. proljee I
13.8.2003. ljeto II
23.10.2003. jesen II
4.2.2004. zima II
22.4.2004. proljee II
21.7.2004. ljeto II
29.10.2004. jesen II
15.2.2005. zima II
19.-22.4.05. proljee I
20.-22.7.05. ljeto I
9.-11.11.05. jesen I
Uzrok pogoranja kvalitete voda na ovom potezu treba traiti u mjestu Kralje gdje se nalazi jedan od
direktnih ispusta kanalizacijske mree i kroz koju se direktno u vodotok isputaju otpadne
kanalizacijske vode u velikim koliinama. Pregledom pojasa Une u tom djelu konstatirano je da je
desna obala Una i njen tok ugroen u najgorem moguem obliku, flora i fauna koja se razvija na
zagaenim vodama je jedina koja tu egzistira i podruje je putno gmazova, glodavaca i ostalih
ivotinja koje se hrane otpacima.
4.9 Kvaliteta tla
Zemljite je veinom sainjeno od pijeska, sa malo organskog povrinskog zemljita i stoga slabim
potencijalom za poljoprivredu. Istraivanja o sadraju tetnih tvari u ekosustavu su se u prijeratnom
periodu vrlo rijetko ili nikako provodila na slivu rijeke Une, a jedini dostupni podaci autora Martinovia i
Vrankovia (1986), koji govore o sadraju tekih metala u tlima na izvoritu Klokota u Bihau i na
podruju Cazina.
4.10 Kvaliteta zraka
Podataka o kvaliteti zraka u opini Biha nema. Posljednja mjerenja kvalitete zraka vrena su 80-tih
godina, tanije 1985. godine i vrlo obimna dokumentacija o tim analizama moe se dobiti u Udruenju
za zatitu ovjekove okoline ''Una Sana''. Postavlja se pitanje relevantnosti tih podataka jer je do
danas od tada proteklo 22 godine.
U korist procjene stanja kvalitete zraka, mogue je navesti sljedea industrijska preduzea kao
zagaivae zraka:
Tvornica rashladnih ureaja ''Bira'' Biha,
Elektrodistribucija Biha,
Drvna industrija ''Bina''
Bihaka pivovara
Industrija mlijeka i mlijenih proizvoda ''Meggle''
Ostala postojea industrijska preduzea nisu u funkciji, a manji zagaivai nisu evidentirani.
Osim navedenih, vrlo prisutna pojava na irem prostoru opine je spaljivanje razliitih vrsta otpada,
zbog ega je na mnogim lokacijama stalno prisutna pojava dima, stanovnitvo se uglavnom grije na
drvo stoga je u zimskom periodu koncentracija dima pojaana, a najvei broj automobila su bez
katalizatora.

4.11 Specifini elementi utvreni prethodnom procjenom
4.11.1 Pitanje lokacije
Prethodna procjena utjecaja na okoli, raena je u sklopu izrade Studije izvodivosti i Master plana.
Struni tim za procjenu utjecaja na okoli, je pripremio dokument o prethodnoj procjeni, kojim su
identificirani kljuni potencijalni utjecaji, koji su prezentirani projektnom timu i za koje je projektant
ponudio odgovarajue mjere sprjeavanja i kontrole. takoer, prethodna procjena je posluila za
odreivanje najpovoljnije lokacije, obzirom da u vrijeme izrade prethodne procjene i Studije izvodivosti,
nije bilo vaeeg prostornog plana. O ovome pitanju izvrene su brojne konsultacije sa predstavnicima
nadlenih organa opine, kao i nositeljem izrade urbanistikog plana, Zavodom za urbanizam BiH.
Razmatrano je ukupno 7lokacija, od kojih je odabrana lokacija na podruju Velhova oznaena kao C1.
na karti.
Ope karakteristike svih lokacija:

Lokacije su manje ili vie u blizini malih naselja, tj. grupa malih kua smjetenih du granice.
Lokacije su uglavnom privatno vlasnitvo i koriste se u poljoprivredne svrhe (85% zemljita je
obradivo zemljite: uzgoj kukuruza i kupusa). Zemljite je izdijeljeno na veoma male parcele i u
vlasnitvu je velikog broja lica.
Lokacije nisu zatiene zakonima o zatiti prirode ili vode. Do sada nisu otkrivene nikakve
zatiene vrste na podruju datih lokacija. Opina Biha priprema plan zatite rijeke Une u
urbanom dijelu Opine to moe utjecati na lokaciju Velhovo (nisko zemljite du rijeke Une),
meutm i ta lokacija je vie od 50 m udaljena od obale rijeke.
Nivo podzemnih voda du rijeke Une je visok (ak i tokom ljetnog perioda), te su lokacije samim
time i podlone periodinom plavljenju.

Tabela 5.1 Karakteristike istraenih lokacija PPOP-a
Lokacija Naziv Priblina Udaljenost od Svrha u koju se Zemljite se
podruja- povrina naselja koristi zemljite u trenutno
opisno (000, skladu sa koristi za
m2) vaeim
Urbanistikim
planom 1
A1 Lutvije- 46 Male privatne Stanovanje-male Poljoprivreda
ravnica, kue na granici sa kue+ mali biznis
preko puta lokacijom
A2,
A2 Lutvije 115 Male privatne kue Stanovanje-male Poljoprivreda
ravnica u na granici sa kue+ mali biznis
blizini vojne lokacijom
kasarne
nasuprot A1
B1 Hipodrom- 94 Male privatne Poljoprivreda Zelena
Mrkonjia kue na granici sa povrina-
lug- lokacija lokacijom, izgleda kao
ispred Hipodrom sa jedne panjak, ne
hipodroma strane, Robotova obrauje se
komercijalna zona
sa druge strane
B2 Hipodrom- 58 Male privatne Stanovanje- Poljoprivreda
Mrkonjia kue na granici sa kolektivno
lug- lokacija lokacijom stanovanje + mali
lijevo od biznis
hipodroma
u blizini
malog
naselja
C2 Velhovo 823 Nekoliko kua Zelena povrina Poljoprivreda
ravnica du izvan granice,
rijeke Une nekoliko
blizu sela bespravno
Zulii izgraenih
vikendica na
lokaciji; selo Zulici
je udaljeno 2/300
m
C1 Velhovo 458 Nekoliko kua Rekreacijska Poljoprivreda
ravnica du izvan granice, zona
rijeke Une nekoliko
blizu poetka bespravno
brda Pokoj, izgraenih
udaljeno od vikendica na
naselja lokaciji; selo Kralje
Kralje udaljeno 3/400 m
D Lokacija Nekoliko U blizini se nalazi Zemljite je Koristi se
Zlopoljac desetaka nekoliko kua trenutno pod dijelom za
hektara panjacima ispau
Uz uvaavanje okolinih kriterija, miljenja izraivaa urbanistikog plana i predstavnika lokalne

zajednice, kao i neslubenog miljenja nevladinog sektora prednost je dana lokaciji C, odnosno
podruju Velhovo.
Sa stajalita uspostave i opstanka postrojenja za preiavanje otpadnih voda podruje Velhova je

vrlo povoljno, pri emu izgradnju postrojenja treba ''oplemeniti'' i uiniti krajobrazno dopadljivim.
Koritenjem ove lokacije za izgradnju ureaja nee se utjecati na daljnji razvoj grada, jer na irem
podruju ima jo vie nego dovoljno prostora i za novo naseljavanje na ove prostore i za ekoloki
prihvatljive gospodarske aktivnosti.

Opis moguih utjecaja na okoli
5.1 Utjecaji tokom graenja
U tabeli koja slijedi prikazani su utjecaji na okoli koji mogu nastati u fazi izgradnje objekta:
Utjecaji na okoli tokom faze izgradnje
Faza izgradnje
Utjecaj Znaaj utjecaja
Zagaivanje vode : Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere
Graevinski radovi Nekontrolirano deponiranje prevencije.
iskopanog materijala.
Graevinski strojevi potencijalna opasnost od
prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih
derivata, odbacivanje motornih ulja i slinog otpada.
Nekontrolirana odvodnja sanitarnih voda i
oneienih oborinskih voda.
Na kvalitetu zraka i buka: Ocjenjuje se da ovaj utjecaj nee biti
Tijekom gradnje mogue je oneienje zraka naroito izraen zbog udaljenosti same
prainom i ispunim plinovima te bukom od lokacije do prvih stambenih objekata od
mehanizacije na gradilitu na razini izvoenja 500 m, ali zahtijeva primjenu mjera
klasinih graevinskih radova. prevencije
Utjecaj na stanovnitvo: Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere

Prilikom graenja zahvata moe doi do oteanog prevencije.
pristupa privatnim parcelama, te optereenja
ukupnog prometa prometom mehanizacije
Utjecaj na vegetaciju: Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere

Proces gradnje utjee na gubitak prvenstveno prevencije.
biljnog pokrivaa kao glavnog stanita ivotinjskih
vrsta.
Utjecaj na zemljite Znaajan, ukoliko se ne primijene mjere

Za pristup parceli treba se izgraditi pristupni put za prevencije.
mehanizaciju, to dovodi do privremene
degradacije zemljita. Zemljite je u privatnom
posjedu.
Utjecaj na infrastrukturu: Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere

oteenje postojee infrastrukture prometom tekih prevencije.
graevinskih maina
Utjecaj buke: Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere

Poveanje razine buke uslijed rada tekih strojeva prevencije.
Na temelju date procjene moe se zakljuiti da tijekom gradnje ne mogu nastati negativni utjecaji koji
se ne mogu minimizirati primjenom odgovarajuih mjera.
5.2 Utjecaji tokom koritenja
5.2.1 Pozitivni utjecaji
Realizacijom projekta e se postii nekoliko pozitivnih utjecaja, kako slijedi:

Prikljuenje domainstava i industrije na kanalizacionu mreu ime se eliminirati nekontrolirani
ispust otpadnih voda u okoli. Posebne prednosti ovakvih mjera e se postii u okoliu rijeke Une
ali takoer i u naseljenom podruju uglavnom putem eliminacije okolino tetnih jama, i slino;
smanjit e se broj rasutih izvora zagaenja; ostvarit e se pozitivni utjecaji na zdravlje.

Kvaliteta vode rijenog toka nizvodno od Bihaa e se podii iz Klase II u Klasu I; poveat e se
rekreacijska i okolina vrijednost podruja; ostvarit e se pozitivni utjecaji na zatitu prirode i
bioraznolikosti.
Smanjit e se optereenje rijeke nutrijentima za nekoliko stotina tona nitrogena i fosfora godinje (u
Fazi I oko 240 t nitrogena i preko 30 t fosfora, a u Fazi II preko 360 t nitrogena i blizu 50 t fosfora)
to e pozitivno utjecati i na iru okolinu kao na to je na primjer osjetljiv Dunavski sliv.
Smanjit e se unos vrstog otpada u rijeku.
Mogue je unaprjeenje kvalitete tla iskoritavanjem mulja.
Izgradnja ureaja doprinosi otvaranju radnih mjesta. prema Idejnom projektu broj radnih mjesta
iznosi 22.
Smanjenje zagaenja
U Tabeli koje slijedi dat je prikaz optereenja u otpadnim vodama bez preiavanja, te oekivano
smanjenje istog kroz realizaciju projekta.
PPOV je projektirano da zadovolji zahtjeve isputanja u osjetljivim podrujima (odstranjivanje
nutrijenata) definirane EU Direktivom 91/271. Zahtijevani kapacitet odstranjivanja nutrijenata se u
sluaju produene aeracije moe postii biolokim putem, premda e moda biti potrebno povremeno
odstranjivanje fosfora kemijskim taloenjem.
Tabela 5.2 Kvaliteta otpadnih voda bez preiavanja

STANDARDI ZA EFLUENT PREMA EU DIREKTIVI91/271- MANJE VRIJEDNOSTI OD:
Finalna faza Finalna faza
Danas Prva faza
Neutralno Optimistino
BPK mg/l 25 25 25 25
HPK mg/l 125 125 125 125
Suspendovane vrste materije mg/l 35 35 35 35
N (< 100000 stan.) mg/l 15 15 15 15
SUMIRANA OPTEREENJA ZAGAENJEM NEPREIENA OTPADNA VODA
BPK kg/d 1.852 3.493 5.091 5.524

HPK kg/d 3.968 7.711 11.474 12.961
Suspendovane vrste materije kg/d 2.686 5.056 7.274 7.794
N kg/d 313 772 1.196 1.568
P kg/d 58 108 153 172
IZRAUNATO OPTEREENJE TRETIRANIM EFLUENTOM PPOV Grad Biha

BPK kg/d 124 218 332 435
HPK kg/d 622 1.088 1.660 2.175
Suspendovane vrste materije kg/d 174 305 465 609
N kg/d 75 131 199 261
P kg/d 10 17 27 35
IZRAUNATA EFIKASNOST ODSTRANJIVANJA - PPOV Grad Biha

BPK % 93,3% 93,8% 93,5% 92,1%
HPK % 84,3% 85,9% 85,5% 83,2%
Suspendovane vrste materije % 93,5% 94,0% 93,6% 92,2%
N % 76,2% 83,1% 83,3% 83,4%
P % 82,8% 83,9% 82,7% 79,8%
Projekt e ostvariti pozitivan utjecaj na ispunjavanje obaveza odreenih Konvencijom o zatiti

Dunavskog sliva s obzirom da e smanjiti utjecaj na jednu od kljunih kritinih taaka Dunavskog
sliva.

Smanjenje zagaenja ostvareno izgradnjom PPOV-a e imati pozitivan utjecaj na okoli Republike
Hrvatske s obzirom da rijeka Una svojim nizvodnim tokom od PPOV-a granii sa Republikom
Hrvatskom. S obzirom da projekat nema nikakvih negativnih prekograninih utjecaja na okoli
susjednih zemalja, ne postoji potreba za ukljuivanje hrvatskih vlasti u PUO proceduru i izdavanje
okolinske dozvole to je u skladu sa Zakonom o okoliu i Konvenciji o PUO u kontekstu
prekograninog zagaenja.
Izgradnja ureaja nee negativno utjecati na naselja. Naime, nee biti potrebe za raseljavanjem,
obzirom da se na lokaciji nema stambenih objekata. Sama izgradnja objekta, rezultirat e mogunou
zapoljavanja stanovnitva, kao i zapoljavanja na samom ureaju nakon njegova putanja u rad.
Utjecaj PPOV-a na zdravlje ljudi e biti pozitivan. Oekuje se da e doi do smanjenja broja ljudi
oboljelih putem direktnog kontakta sa rijekama.
5.2.2 Negativni utjecaji
Tijekom koritenja ureaja prepoznato je nekoliko utjecaja, koji su prikazani u sljedeoj tabeli.
Tabela 5.4 Utjecaji tijekom koritenja

Koritenje ureaja
Mogui utjecaj Znaaj utjecaja
Na zagaivanje voda i akvatinu floru i Znaajan u sluaju
faunu: Prosipanje tekuina i hemikalija nepridravanja mjera zatite
Ispust iz ureaja otvorenim kanalom
Nedovoljno preiena otpadna voda
Prelijevanje u sluaju velikih voda
Prelijevanje u sluaju malih voda
Isputanje neproienih voda u sluaju
prekida napajanja ureaja elektrinom
energijom.
Zrak : Isputanje aerosola i neugodnih Znaajan u sluaju

mirisa, naroito tokom sunih i vrelih dana nepridravanja mjera zatite
Utjecaj na pejza: Ureaj e biti izgraen u Nije znaajan ali zahtijeva

polju na obali rijeke. Gabariti ureaja mogu primjenu mjera prevencije
poremetiti pejzanu ravnoteu lokacije
Na vode i zemljite: Upravljanje ureajem Znaajan u sluaju

podrazumijeva nastanak nekoliko tipova nepridravanja mjera zatite
otpada, od kojih najznaajniji utjecaj
mogu imati: Mulj Otpad od primarnog
preiavanja Pijesak i ljunak Komunalni
otpad
Drugi utjecaji nisu prepoznati.

Mjere ublaavanja negativnih utjecaja
Za potrebe faze izgradnje i rada, neophodno je izraditi jasan Plan upravljanja okoliem. Plan
upravljanja okoliem mora obuhvatiti izmeu ostalog mogue kvarove na PPOV-u (kvar u napajanju
elektrinom energijom), mjere protiv neugodnih mirisa, te mogunosti upravljanja otpadom svake vrste
(Pravilnik o kategorijama otpada, Slubene novine FBiH, 09/2005).2
U Tabeli u nastavku dat je prikaz aktivnosti koje je potrebno poduzeti za izradu Plana upravljanja
okoliem.
Tabela 5.2 Mjere zatite tokom pripremanja i gradnje zahvata

Pripremanje i gradnja zahvata
Utjecaj Znaaj Mjere Odgovornosti
utjecaja sprjeavanja
Na vode: Neznatan, ali Priprema Plana Institucija odgovorna
Graevinski radovi je potrebno upravljanja za implementaciju
Nekontrolirano primijeniti okoliem koji projekta. Treba ovu
deponiranje iskopanog mjere treba ukljuiti i obavezu izvoaa
materijala. prevencije. Plan upravljanja ugraditi u uvjete ,
Graevinski strojevi otpadom i Plan odnosno
potencijalna opasnost od mjera u sluaju dokumentaciju
prosipanja ili akcidentnih akcidenata Izrada javnog natjeaja.
izlijevanja nafte i naftnih projekta Izvoa radova/
derivata, odbacivanje organizacije ponua ( obuhvatiti
motornih ulja i slinog graevinskih ovu aktivnost
otpada. radova, koji treba ponudom)
Nekontrolirana odvodnja obuhvatiti i zone
sanitarnih voda i gradilita sa
oneienih oborinskih adekvatnim
voda. rjeenjima
odvodnje i
tretmana
sanitarnih
otpadnih voda, i
oborinskih voda iz
zone gradilita.
Na kvalitetu zraka : Ocjenjuje se Transport Izvoa radova 3

Tijekom gradnje mogue da ovaj materijala u
je oneienje zraka utjecaj nee vlanom stanju ili
prainom i ispunim biti naroito pokrivenim
plinovima te bukom od izraen zbog vozilima.
mehanizacije na udaljenosti Ovlaivanje ili
gradilitu na razini same pranje pristupnih
izvoenja klasinih lokacije do cesta tijekom
graevinskih radova. prvih sunog perioda.
stambenih Pranje tokova
objekata od vozila prije
500 m., ali je stupanja na javnu
potrebno cestu. Sve
primijeniti navedene mjere
mjere trebaju biti
prevencije. ukljuene u Plan
upravljanja
okoliem

Utjecaj na Neznatan, ali Izraditi Projekt Institucija
stanovnitvo: je potrebno organizacije odgovorna za
Prilikom graenja primijeniti graenja i projekt implementaciju
zahvata moe doi do mjere ureenja projekta. Treba ovu
oteanog pristupa prevencije. prometa, te kroz obavezu izvoaa
privatnim parcelama, njih obuhvatiti ugraditi u uvjete ,
te optereenja mjere odnosno
ukupnog prometa sprjeavanja dokumentaciju
prometom navedenih javnog natjeaja.
mehanizacije utjecaja. Izvoa radova/
ponua (
obuhvatiti ovu
aktivnost ponudom)
Utjecaj na floru i Neznatan, ali Projektom Institucija

vegetaciju: je potrebno organizacije odgovorna za
Proces gradnje utjee primijeniti graenja, planirati implementaciju
na gubitak mjere prostor za projekta. Treba ovu
prvenstveno biljnog prevencije.. privremeno obavezu izvoaa
pokrivaa kao glavnog skladite ugraditi u uvjete ,
stanita ivotinjskih zemljanog odnosno
vrsta. materijala dokumentaciju
humusa, za javnog natjeaja.
rekulitivaciju Izvoa radova/
prostora nakon ponua (
zavretka obuhvatiti ovu
gradnje, te mjere aktivnost ponudom)
rekultivacije.
Utjecaj na tlo i Znaajan Eksproprijacija Institucija
poljoprivredno zemljite: ukoliko se ne zemljita treba biti odgovorna za
Za pristup parceli treba primjene obavljena prije implementaciju
se izgraditi pristupni mjere zapoinjanja projekta
put za mehanizaciju, prevencije i graenja.
to dovodi do zatite Potrebno je
privremene izraditi Plan
degradacije zemljita. eksproprijacije.
Zemljite je u
privatnom posjedu.
Utjecaj na infrastrukturu: Neznatan, ali Potrebno je Izvoa radova (
oteenje postojee je potrebno izvriti monitoring ukljuiti u ponudu)
infrastrukture primijeniti nultog stanja
prometom tekih mjere prometnica koje
graevinskih maina prevencija. e se koristiti za
transport
materijala i
promet
graevinskih
maina. Svaka
teta nainjena
tijekom graenja i
uzrokovana
prometom maina
treba biti
nadoknaena.
Utjecaj na razinu buke: Neznatan, ali Potvrda o Izvoa radova
Poveanje razine buke je potrebno tehnikoj
primijeniti ispravnosti vozila
mjere koja ukljuuje i
prevencija. potvrdu o
emisijama
ispunih plinova.

Tabela 6.2 Mjere prevencije i minimizacije tijekom koritenja ureaja
Utjecaj Znaaj utjecaja Mjere sprjeavanja
Odgovornosti
Na vode i zemljite:
Prosipanje Znaajan ako se ne Opasne i tetne tvari Operator

tekuina i pridrava mjera skladititi u originalnim
kemikalija prevencije pakiranjima, ili u za to
posebno namijenjenim
posudama, a na
vodonepropusnoj
podlozi
Ispust Znaajan ako se ne Obavezna dezinfekcija Operator
nepreiene vode pridrava mjera tretirane vode
iz ureaja prevencije
otvorenim kanalom
Nedovoljno Znaajan ako se ne Kontrola rada ureaja , Operator

preiena pridrava mjera redovno odravanje
otpadna voda prevencije ureaja i monitoring
Prelijevanje pri Za prihvat veoma Redovno odravanje Operator

velikim zagaenih oborinskih postrojenja koje e
padavinama voda prvog zagaenja omoguiti da postrojenje
nakon poetka padavina uvijek vri svoju funkciju
Prelijevanje pri Idejnim projektom je
malim vodama u predviena je izgradnja
recipijentu retencionog bazena, to
e ublaiti znaaj ovog
utjecaja. Dodatno se
operator mora
pridravati mjera
prevencije.
Isputanje Idejnim projektom U sluaju budueg Elektrodistrib

neproienih predviena je planskog razvoja ucija, Opina
voda u sluaju retencionog bazena koji distributivne mree u Biha,
e ublaiti udar na ovom podruju
prekida napajanja kanton
vodoprijemnik, a za rad
ureaja pumpi je predviena predvidjeti investiciju
elektrinom nabavka rezervnog osiguravanja
energijom ili u agregata. U sluaju neovisnog napajanja
sluaju kvara ovakvog incidenta ureaja.
utjecaj se moe ublaiti,
ali u danim okolnostima
ne i eliminirati. Naime,
potpuno neovisno
alternativno napajanje
energijom trenutno nije
mogue uz razumne
trokove.

Neadekvatno Znaajan ako se ne Za sve kategorije Operator
zbrinjavanje otpada pridrava mjera otpada treba osigurati
prevencije adekvatno privremeno
skladitenje do predaje
ovlatenom operatoru
za prijevoz i konaan
tretman. Operator
ureaja za odravanje
treba redovito prazniti
spremnike otpada sa
reetki, zatim ulja i
masti, i ostalog opasnog
otpada, te stabiliziranog
mulja.
Zrak: Kako je projektom Osigurati da bio- Operator
Isputanje aerosola i predvieno smanjivanje aereacioni bazen
neugodnih mirisa, ovih utjecaja pravilno funkcionira
naroito tokom pokrivanjem prostora Redovito istiti i pratiti
sunih i vrelih dana gdje se nalaze reetke i dijelove sustava to je
pjeskolov, te prostora za preduvjet za
dehidrataciju mulja, uz sprjeavanje neugodnih
proiavanje zraka iz mirisa Redovito
zgunjaa mulja, prije odvoziti otpad sa
isputanja u atmosferu, reetki i pjeskolova-
ovaj utjecaj je
mastolova
minimiziran, te se uz
primjenu mjera koje se
odnose na operatora
moe smatrati manje
znaajnim
Alternativna rjeenja
7.1 Alternativne lokacije
kao to je navedeno, u fazi prethodne procjene radilo se na odabiru najpovoljnije lokacije. Lokacija
predloenog PPOV-a za aglomeraciju Biha je predmet brojnih studija koje nisu dole do nekih vrstih
zakljuaka.
Sa aspekta okolia, sve lokacije su dosta sline; vie manje su u neposrednoj blizini manjih naselja
(grupe kua) smjetenih na granicama svih lokacija. Zemljite je podijeljeno u manje parcele, koje su
veinom u privatnom vlasnitvu i u razliitoj mjeri obraene u poljoprivredne svrhe. Nisu pronaene
nikakve poznate zatiene vrste na predloenim lokacijama. Lokacije takoer nisu zatiene nikakvim
zakonskim regulativama. Nivo podzemnih voda je visok i uvijek postoji opasnost od plavljenja.
Nedavno predloene lokacije smjetene na putu za Bosansku Krupu bi zahtijevale znaajna
preureenja postojeeg kolektorskog sistema i uzrokovali dodatne
trokove. Predloene lokacije su svojom veliinom ograniene, a to bi predstavljalo prepreku

potencijalnom proirenju postrojenja u budunosti.
Najnovija predloena lokacija na lijevoj obali Une izazvala bi dodatne trokove zbog potrebne
izgradnje skupog prijelaza kolektora preko rijeke i oteanog pristupa lokaciji.
Poetna predloena lokacija na Velhovu, sjeverno od naselja Kralje, zadrana je kao najrealnija
mogunost, pri emu je predloeno da se postrojenje smjesti nizvodno, kako bi se minimizirao utjecaj
na naselje Kralje i na prostor u cjelini. Glavni kolektor B0 je ve izgraen u blizini predloene lokacije,
a lokacija ima dovoljno prostora za mogua budua proirenja.
Tri lokacije koje su ule u ui izbor za evaluaciju su sljedee :
C1 Velhovsko polje C2 Zulii D Jankovac/ Zlopoljac
Kod evaluacije su uzeti u obzir sljedei kriteriji:
Socijalni Okolini Tehnologija

Princip uea Financijski Institucionalni
7.1.1 C1 Velhovo polje
Predloena lokacija C1
Socijalni
Najblie naselje je Bakai-Kralje, razvojno podruje od oko 4 km sa oko 3000 stanovnika, a najblia
kua je udaljena oko 1 km od june strane lokacije. Predloena lokacija je marginalno poljoprivredno
zemljite sa usjevima kukuruza i tradicionalno se koristi za uzgoj konja i stoke. Uzgoj ovaca je takoer
prisutan. Lokacija je smjetena unutar podruja rezerviranog za zeleno podruje u Urbanistikom
planu iz 2003. godine (trenutno se revidira).
Princip uea
Stanovnitvo je svjesno injenice da se ova lokacija predlae za uea lokaciju PPOV-a od 1980.
godine. Postojei glavni kolektor prolazi kroz naselje. Tokom informativnih konsultacija NVO-i nisu
spomenuli nikakve velike probleme.
Okolini
Potovano je pravilo da je 50 m rezervirano za zatitu obale rijeke Une kako je to definisano odlukom
Opinskog vijea br. 01-029332/07 od 29.08.2007. godine. Postoji dovoljno zemljita za skladitenje
preienog efluenta ako ponovna upotreba vode postane vana. Lokacija nije predmet nikakve
zatite po zakonima koje se odnose na zatitu prirode ili vode. Do sada nije dobijen izvjetaj da na
lokaciji ive neke zatiene vrste. Zemljite nije natopljeno vodom. Drenaa je napravljena prije 20
godina. Oticaj oborinskih voda sa padina e se morati prikupljati i drenirati. Smjer vjetra je
sjeverozapadni tokom 80% vremena sa najbliim naseljem u tom smijeru udaljenim oko 1,5 km.
Problemi sa neugodnim mirisima, ako se i pojave, nee utjecati na najblie kue. Lokacija je jedino
vidljiva sa zapadne strane Pokojskog brda istono od lokacije. Postojei put je smjeten oko 600 m
juno od lokacije i povezan je s glavnim putem preko dvije lokacije, Bakai-Kralje i Veliki Lug.
Redovno se koristi, ali nije asfaltiran. Broj kua na koje bi utjecao povean saobraaj je 180 za jedno i
60 za drugo naselje.
Tehnologija/Inenjering
Nadmorska visina lokacije je oko 213m i ispod je nivoa poplavnih voda 1/100 od 215,79. Treba izvriti
rehabilitaciju postojeih obalskih nasipa za zatitu od poplava. Postoji puno prostora za proirenje
lokacije ako grad bude imao zahtjev za veim postrojenjem u budunosti. Zemljite se uglavnom
sastoji od sitnog pijeska sa malo organskog zemljita na povrini i zbog toga ima mali poljoprivredni
potencijal. Drenaa nije problem zbog postojanja prirodne drenae. Lokacija je okruena jarcima koji
ini se funkcioniu normalno. Glavni kolektori e se morati produiti kako bi doli do lokacije, a
bie potrebni i drugi vani ininjerski radovi da bi se zavrio projekt.
Institucionalni
Svo zemljite je u privatnom vlasnitvu i podijeljeno na male parcele, te bi se zbog toga akvizicija
zemljita mogla odugovlaiti.

7.1.2 C2 Zulii
Predloena lokacija C2
Socijalni
Najblie naselje je selo Zulii, dio naselja Pokoj, koje je udaljeno oko 400 m sjeverno od lokacije. U
Zuliima ivi oko 250 stanovnika, a u Pokoju, koji je oko 1 km istonije, 1200 stanovnika. Predloena
lokacija trenutno nije pod usjevima. Lokacija je smjetena unutar podruja rezerviranog za zeleno
podruje u Urbanistikom planu iz 2003. godine (trenutno se revidira).
Princip uea
Tokom informativnih konsultacija NVO-i nisu spomenuli nikakve velike probleme, osim da se PPOV
locira to je mogue dalje od sela Zulii da bi se minimizirali neugodni mirisi.
Okolini
Opinskog vijea br. 01-029332/07 od 29.08.2007. godine. Postoji dovoljno zemljita za skladitenje
preienog efluenta ako ponovna upotreba vode postane vana. Lokacija nije predmet nikakve
zatite po zakonima koje se odnose na zatitu prirode ili vode. Do sada nije dobiven izvjetaj da na
lokaciji ive neke zatiene vrste. Zemljite nije natopljeno vodom zbog prirodne drenae zemljita.
Drenaa je napravljena prije 20 godina. Oticaj oborinskih voda sa padina e se morati prikupljati i
drenirati. Smjer vjetra je sjeverozapadni tokom 80% vremena sa najbliim naseljem u tom smjeru
udaljenim oko 400 m. Ako se pojave problemi sa neugodni mirisima odrazit e se samo na 40 kua u
Zuliima. Miljenje javnosti je da se mjere kontrole neugodnih mirisa moraju obezbijediti Lokacija je
jedino vidljiva sa nenaseljene zapadne strane Pokojskog brda istono od lokacije i djelimino vidljiva iz
sela Zulii. Vjetako zaklanjanje e biti potrebno da smanji vizualni uinak. Postojei put je smjeten
oko 400 m sjeverno od lokacije i povezan je sa glavnim putem u Pokoju. Redovno se koristi, ali je
asfaltiran samo do sela Zulii. Broj kua na koje bi utjecao povean saobraaj je 120 u Pokoju i
Zuliima.
Tehnologija/Inenjering
Nadmorska visina lokacije je oko 213 m i ispod je nivoa plavljenja ispod je nivoa poplavnih voda 1/100
od 215,79. Treba izvriti rehabilitaciju postojeih obalskih nasipa za zatitu od poplava. Postoji puno
prostora za proirenje lokacije ako grad bude imao zahtjev za veim postrojenjem u budunosti.
Zemljite je uglavnom sastavljeno od sitnog pijeska sa malo organskog zemljita na povrini i zbog
toga ima mali poljoprivredni potencijal. Drenaa nije problem zbog postojanja prirodne drenae.
Lokacija je okruena jarcima za koje se ini da normalno funkcioniu.
Glavni kolektori e se morati produiti kako bi doli do lokacije, a bie potrebni i drugi vani ininjerski
radovi da bi se zavrio projekt. Institucionalni
Institucionalni
zemljita mogla odugovlaiti.

7.1.3 D Jankovac
Predloena lokacija D
Socijalni
Najblie naselje je Jankovac, nenaseljeno mjesto oko 1 km sjeverozapadno od lokacije. Najblie
naseljeno mjesto je Pokoj sa 1200 stanovnika oko 2 km sjeveroistono od lokacije. Predloena
lokacija je poljoprivredno zemljite i jo uvijek se koristi za uzgoj konja i krava. Takoer je omiljeno
mjesto za izlet stanovnicima iz oblinjih naselja, Pokoja i Brekovice. Lokacija je poljoprivredno
zemljite u Urbanistikom planu iz 2003. godine (trenutno se revidira). Urbanistiki zavod takoer
trenutno istrauje ovu lokaciju kao potencijalnu lokaciju za deponiju.
Princip uea
Tokom informativnih konsultacija NVO-i su ukazali na probleme oko promjene namjene ove lokacije.
Pomenuti problemi ukljuuju kontaminaciju lokalnih izvora, koji su rezervni izvori vode za neke
stanovnike Pokoja, gubitak prostora za rekreaciju, kontaminacija izvora vode za napajanje stoke
nizvodno od lokacije.
Okolini
Opinskog vijea br. 01-029332/07 od 29.08.2007. godine. Ne postoji dovoljno zemljita za
skladitenje preienog efluenta ako ponovna upotreba vode postane vana. Lokacija nije predmet
nikakve zatite po zakonima koje se odnose na zatitu prirode ili vode. Do sada nije dobijen izvjetaj
da na lokaciji ive neke zatiene vrste. Brojni izvori sa Brekovakog brda napajaju potok koji tee du
doline. Potok duine 500 m tee sredinom lokacije. Lokacija je natopljena vodom. Oticaj oborinskih
voda sa padina e se morati prikupljati i drenirati. Smjer vjetra je sjeverozapadni tokom 80% vremena i
nema naselja u tom smjeru. Lokacija je vidljiva sa nenaseljene strane brda na tri strane lokacije.
Postojei put je smjeten oko 4 km jugozapadno od lokacije i povezan je s glavnim putevima u
Kamenici i Bakaiu. Redovno se koristi i asfaltiran je. Broj kua na koje bi utjecao povean saobraaj
je 40 u Vrkaiu i oko 400 u Bakaiu.
TehnologijaInenjering
Lokacija je smjetena na najuem dijelu doline, ograniena brdom Zlopoljac na zapadu (nagib 1:1) i
potokom u podnoju strmog Brekovikog brda na istoku (1:0.5). Povrh toga, drugi potok presijeca
lokaciju po sredini. Oborinske vode iz sliva doline (350 ha) procijenjene su na 20m3/s za padavine
povratnog perioda 1/100, to se oekuje na lokaciji gdje potok Jankovac presijeca lokaciju. Potok
Jankovac je prilino strm planinski potok sa nagibom od 1:300. Oekuje se dubina proticaja od 1.1 m
dostiui nadmorsku visinu od 215 m. Bie potreban kanal za odvodnju poplavnih voda. Put za
pristup predloenoj deponiji se takoer mora obezbijediti na istoj lokaciji. Nadmorska visina
predloene lokacije je izmeu 214 i 215 m. Oekivani nivo proticaja rijeke Une za period povrata
1/100 je 215.79m i 214.88m za 1/20 godina.
Glavni kolektori e se morati produiti kako bi doli do lokacije, a bie potrebni i drugi vani ininjerski
radovi da bi se zavrio projekt.
Institucionalni
zemljita mogla odugovlaiti. Utvrivanje vlasnitva nad zemljitem moe biti problem, jer mnoge
vlasnike nije mogue nai zbog migracije. Prema popisu iz 1991. godine 15 stanovnika je ivjelo u
naselju Jankovac prije rata.

7.1.4 Ekonomska evaluacija
Usporedba marginalnih trokova infrastrukture potrebne za sve tri lokacije data je u Tabeli 7.1.
Tabela 7.1 Usporedba trokova za tri predviene lokacije
C1 - Velhovosko
C2 -
Alternativne polje D -Jankovac
Zulii
lokacije
Jed. Troak Troak Troak
KM/jed.mje
Komponente mjer re Koliina (x1000KM Koliina (x1000KM Koliina (x1000KM
. ) ) )
Prilazni put m 293 860 252 760 223 3,700 1,084
Kolektor 1200
m 1150 1,150 1,323 1,830 2,105 3,690 4,244
mm
Prelivi br. 23000 2 46 2 46 2 46
Priprema
ha 350000 6 2,087 6 2,087 6 1,043
lokacije
Kanal za efluent m 88 670 59 580 51 110 10
Drenaa m 125 200 25 200 25 200 25
Odvodnja
m 600 200 120
plavnih voda
Zatita od
m 248 50 12 50 12 450 111
poplava
Snabdijevanje
m 60 1,630 98 830 50 950 57
elektr. energijom
Vodosnabdijevanje m 120 1,200 144 1,900 228 3,750 450
Telefon m 40 1,200 48 1,900 76 3,750 150
Kontrola
neugodnih br. 100000 1 100
mirisa
Sifoni na rijeci
br. 1630000 1 1,630 1 1,630 1 1,630
Uni
Sifoni na rijeci
br. 790000 0 0 0 0 1 790
Klokot
Pumpne stanice
br. 70000 1 70 1 70 0 0
<10 kW
Pumpne stanice
br. 150000 1 150 1 150 2 300
>10 kW
Eksproprijacija ha 40000 9 360 9 360 11 440
Ukupni
trokovi, 6,303 7,212 10,500
x1000KM
Moe se raspravljati o tome da infrastruktura (put, vodosnabdijevanje, otpadne vode itd.) izgraena za
bilo koju lokaciju moe posluiti i u druge svrhe (stambena izgradnja, deponija itd.) u budunosti i zato
bi trokove trebalo podijeliti. Ovo bi bila istina da su ovi razvojni projekti integrirani sa projektom
preiavanja otpadnih voda i i financijske koristi od velikog razvoja stambene izgradnje koji moe
pomoi da se plati izgradnja puta. Meutim, ovakav scenario malo je vjerovatan iz sljedeih razloga:
Iako postoji investiranje u industriju, iznos je mali oko 100 miliona KM godinje za Unsko-sanski
kanton. Potrebne su investicije od 150 miliona KM godinje da bi se eliminisala nezaposlenost u
opini u sljedeih 20 godina. Velika migracija zbog zapoljavanja je zbog toga malo vjerovatna.
Rast stanovnitva u Bihau je trenutno spor sa prirodnim priratajem od oko 120 na godinu i
oekuje se da e se ovaj trend nastaviti.
Opina je izdala 180 graevinskih dozvola u 2006. godini. Ovo je vie od potreba zasnovanih na
prirodnom prirataju stanovnitva. Razlika se reflektira u zahtjevu za drugim domom i oekuje se
e se tako i nastaviti. Oekuje se da e trenutni veliki razvoj Ceravaca rezultirati sa 2000
stambenih jedinica i pod pretpostavkom da e biti potrebno 120 jedinica godinje ovaj razvoj e biti
dovoljan za 17 godina. Ova pretpostavka ignorie mali stambeni razvoj u drugim dijelovima Bihaa.
S obzirom na injenicu da je stambeni razvoj malo vjerovatan u bliskoj budunosti projekt PPOV-a e
morati pokriti sve trokove potrebne infrastrukture. Kad razvoj zapone nakon 20-30 godina, u svakom
sluaju e biti potrebna rehabilitacija infrastrukture.

7.1.5 Preporuke
Na osnovu naprijed predstavljene evaluacije izvrena je multikriterijska analiza, a rezultati su

predstavljeni u Tabeli 7.2.
Tabela 7.2 Multikriterijska analiza

Evaluacijski Velhovsko polje Zulii Jankovac
kriterij
Socijalni 4 3 5
Kriterij uea 5 5 2
Okolini 5 3 2
Tehnologija 5 4 3
Institucijski 4 4 3
Financijski 5 4 2
S obzirom na sve prednosti lokacije C1, Velhovsko polje se preporuuje za lokaciju PPOVa.
8 Prijedlog monitoring plana u skladu sa propisima
8.1 Monitoring preienih voda
Monitoring kvaliteta voda koje se isputaju u vodotok nakon preiavanja e se kontrolirati u skladu
sa odredbama Pravilnika o graninim vrijednostima opasnih i tetnih materija za vode koje se nakon
preiavanja iz sistema javne kanalizacije isputaju u prirodni prijemnik (sl. List F BiH 50/07)
Granine vrijednosti pokazatelja u otpadnim vodama koje se isputaju iz ureaja za proiavanje su
sljedee:
I Ukupne 120-150 mg/l

suspendirane
materije
II Ukupne 60 mg/l
suspendirane
materije
II Biohemijska 40 mg O2/l 150 mg O2/l
potronja kisika
bez nitrifikacije
Hemijska
potronja kisika
I Ukupni fosfor 1 mg P/l
I Ukupni azot 10 mg N/l
U skladu sa lanom 6. Pravilnika, ispitivanje graninih vrijednosti pojedinih pokazatelja i doputenih
koncentracija obavlja se iz trenutanog uzorka koji se uzima na kontrolnom mjestu neposredno prije
isputanja u prirodni prijemnik.
Uestalost uzorkovanja za ureaje sa vie od 10000 ES je 12 puta godinje. Meutim, osoblje
Laboratorije e vriti svakodnevni samomonitoring otpadnih voda.

8.2 Interna kontrola
Operacije u PPOV e biti visoko automatizirane. Kontrolni sistem e ukljuivati procedure za operacije
tokom visokog nivoa vode u finalnom recipijentu. Glavni ciljevi kontrolnog sistema e biti saeti u
sljedeem:
Osiguranje sigurnog radnog okruenja;
Garancija standarda visoke kvalitete efluenta, pod uslovom da sva oprema kontinualno radi pod
najboljim uslovima;
Smanjenje operativnih trokova pomou utede rada; preciznije PPOV e moi raditi bez nadzora
tokom dueg vremenskog perioda. Osoblje e biti potrebno samo za jednu radnu smjenu (tokom
prve faze izgradnje) i samo 5 dana sedmino;
Optimizacija hemijske i energetske potronje.
Rana detekcija probelma i abnormalnih uslova (sistem praenja i alarmiranja);
Brzo regaovanje u hitnim sluajevima pomou testiranih i automatskih procedura;
Izrada baze arhive podataka o skladitenju za optimizaciju rada postrojenja;
Osiguranje mogunosti da se u budunosti sistem PPOV ukljui u veu kontrolnu mreu za
upravljanje vodom i otpadnim vodama.
8.2.1 Hijerarhija kontrole
Predviena su tri nivoa kontrole:

Lokalna kontrola opreme. Ovo su rune kontrole postavljene na jedan pokreta motora ili ventilske
aktivatore kako bi se omoguilo osoblju odravanja da postavi opremu van funkcije, uini je
nedostupnom ili lokalno kontrolie opremu za testiranje.
Paneli lokalne kontrole. Ovaj nivo kontrole grupira razliitu opremu kako bi se formirala jedinstvena
procesna jedinica ili grupa jedinica, formirajui logiki prepoznatljiv dio procesa koji zahtijeva
jedinstvenu strategiju kontrole. Svaki dio kontrolnog panela obuhvata PLC i prateu opremu za
kontrolu i praenje operacija koje su vezane za tu kontrolnu jedinicu. Kada je postavljena na ovaj
nain rada, kontrola iz kompjuterskog kontrolnog sistema je obino zaustavljena. eljezne sklopke
se takoer nalaze na nivou kontrolne ploe i postavljene su da zatite osoblje i opremu ili da se
izbjegnu operativne pogreke. U svom radu one ne ovise o bilo kojem kontrolnom ili
kompjutorskom sistemu. Svaka jedinica lokalne kontrole e sadrati stop/start dugmadi i zavoj za
ponovno pokretanje dugmeta za hitno zaustavljanje u obliku klobuka gljive. Ova dugmad se
mogu nalaziti u zajednikom odjeljku. Sve informacije, mjerenja i alarmi prikazivae se na lokalnom
panelu i na nivou centralne kontrole.
Centralna kontrola. Predloeno je da se instrumentacijom i kontrolnim sistemom upravlja pomou
SCADA ili slinog sistema, s kojim bi se upravljalo iz kontrolne sobe u glavnoj zgradi postrojenja.
Prikladano grafiko suelje osigurae se za operatora. Kontrolor bi trebao biti u mogunosti da
upravlja postrojenjem na potpuno automatizovan nain. Meutim, operatoru se treba ostaviti
mogunost da radi manualno pri pokretanju ili zaustavljanju rada jednog dijela opreme (otvaranje ili
zatvaranje) ili zadravanje manulanog unoenja setpoint.
8.2.2 Instrumentacija
Vei dio instrumentacije je specifinost finalnog dizajna opreme i jedinice nekog proizvoaa, i stoga
se u ovoj fazi ne moe predoiti bez ograniavanja mogunosti ponuaa da bira i osigura neophodnu
opremu u skladu s vlastitim glavnim projektom. Iz tog razloga, u ovom paragrafu je predstavljen
pregled instrumentacije predviene za PPOV. Namjera je samo da se osigura osnovno razumijevanje
minimalnih zahtjeva za kontrolu procesa, sigurnosna i instumentacija za hitne sluajeve nije ukljuena.
Minimalna oprema za kontrolu procesa treba ukljuivati sljedee:
Fizika mjerenja:
Protok. Potrebno na ispustu za efluent, na liniji povratnog aktivnog mulja, na liniji vika mulja do
uguivivaa, na liniji uguenog mulja do jedinice filterske trake i na svim linijama kompresovanog
zraka.
Pritisak. Na svim linijama kompresovanog zraka.
Nivo. Kao dodatak svim nivoima signalizacije potrebne za alarmiranje, osigurae se nivo mjerenja
na svakom finalnom taloniku kako bi se izraunao nivo mulja. Mjerna stanica ili ureaj e se
takoer postaviti i na svaku automatsku reetku.

Temperatura. Kontinualno mjerenje temperature osigurat e se u svakom biolokom rezervoaru, na
izlazu za efluent i ulazu u liniju mulja, te na liniji mulja od skladitenja do filterske trake.
Analitika mjerenja:
Na liniji rastvorenog kisika i potecijalnog redox u aerisanim bazenima (najmanje dvije take
uzorkovanja po bazenu);
Automatske stanice za uzorkovanje na ulazu i izlazu iz PPOV, kako bi se osigurao svakodnevni
kompozitni uzorak za laboratorijsku analizu;
Primjena online instrumenata za praenje za stalno mjerenje odreenih parametara kvalitete
efluenta, kao to su ph kiselost/provodljivost, temperature, zamuenost.
Svi signali prenosit e se na lokalnu kontrolnu plou i glavni kontrolni centar za operacije postrojenja.
Sve jedinice za doziranje hemikalija bie opremljene s instrumentacijom za mjerenje trenutne
potronje hemijskih supstanci.
8.2.3 Budue proirenje i razvoj
Kontrolni sistem treba projektirati i sa dovoljno rezervnih kapaciteta za budue proirenje (tj. i/o
kanale). Modularni pristup bie prihvatljiv, pod uslovom da se proirenja mogu obavljati bez prekida u
radu PPOV. Preciznije, osigurat e se zahtjevi kontrole za vrijeme finalne faze izgradnje i za budui
razvoj na lokaciji PPOV. SCADA sistem otvoren za mogunost budueg uvezivanja u veu mreu za
integrirano upravljanje vodama e biti preferirana opcija
8.3 Zakljuak
U okviru izrade Studije utjecaja na okoli analiziran je namjeravani zahvat, ira i ua lokacija i podruje
utjecaja zahvata kroz odnos zahvata s dokumentima prostornog ureenja. Nakon toga procijenjeni su
mogui negativni i pozitivni utjecaji koji bi nastali izgradnjom ureaja, kao i mjere kojima se negativni
utjecaji mogu sprijeiti odnosno ublaiti.
Temeljem analiza moe se zakljuiti da je planirani zahvat, okolino prihvatljiv, da znaajno doprinosi
zatiti voda na podruju opine Biha, uz obavezno poduzimanje svih mjera ublaavanja/zatite
navedenih u ovoj studiji, kako bi se prepoznati negativni utjecali smanjili na najmanji moguu mjeru.

Studija Utjecaja Na Okolis Za Postrojenje Za Prociscavanje Otpadnih Voda U Bihacu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studija Utjecaja Na Okolis Za Postrojenje Za Prociscavanje Otpadnih Voda U Bihacu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Studija utjecaja na okoli za postrojenje za

preiavanje otpadnih voda u Bihau

Decembar 2009. godine

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

1.2 Opis podruja na koje ureaj ima utjecaj

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

1.3 Opis lokacije postrojenja za preiavanje

Produena aeracija Reaktor sa ciklinim odvijanjem procesa

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Tabela 1.3 Multikriterijska analiza za odabir procesa preiavanja otpadne vode

Evaluacijski kriterij Produena aeracija Reaktor sa ciklinim

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Pripremanje i gradnja zahvata

Na kvalitetu zraka : Ocjenjuje se Transport Izvoa radova

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Utjecaj na infrastrukturu: Neznatan, ali Potrebno je izvriti Izvoa radova (

Realizacijom projekta e se postii nekoliko pozitivnih utjecaja, kako slijedi:

Prikljuenje domainstava i industrije na kanalizacionu mreu ime se eliminirati nekontrolirani

PPOV je projektirano da zadovolji zahtjeve isputanja u osjetljivim podrujima (odstranjivanje

Prosipanje Znaajan ako se ne Opasne i tetne tvari Operator

Nedovoljno Znaajan ako se ne Kontrola rada ureaja , Operator

Prelijevanje pri Za prihvat veoma Redovno odravanje Operator

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Neadekvatno Znaajan ako se ne Za sve kategorije Operator

Drugi utjecaji nisu prepoznati.

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

3 Opis predloenog projekta

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

(a) Ulazna pumpna stanica

(b) Gruba i fina reetka

(c) Uklanjanje pijeska i masti

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

(d) Razdjelno okno/RAS distribucijska jama i Bio P tankovi (Anaerobni selektori)

(e) Bioloki reaktori u konfiguraciji produene aeracije

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

(g) Finalni talonici, mjera protoka i preljev

(h) Pumpna stanica za povratni mulj i viak mulja

3.3 Tretman mulja

(a) Uguavanje mulja

(b) Pumpna stanica za ugueni mulj i rezervoar za skladitenje

Ugueni mulj se prepumpava u rezervoar za skladitenje mulja, opremljen sa ureajem za sporo

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

(d) Skladitenje i transport obezvodnjenog mulja

Upravljanje muljem, transport i vozila

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Ureaj za preiavanje predstavlja pogon u kojem, uz obavljanje tehnolokog procesa proiavanja

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

4.2 Podaci o stanovnitvu

Podruje USK-a pripada oblasti umjereno kontinentalne klime, predplaninsko umjereno-kontinentalne

4.4 Geologija i hidrologija

4.5 Spomenici kulture

4.7 Zatiena podruja

Odlukom Opinskog vijea Biha (br.02-02-9332/07 od 29.08.2007. godine) usvojena je i ''Studija o

4.8 Kvaliteta vode

Rezultati bio-monitoringa ljeto/jesen 2005.god.

3.11.2005. Kralje-Biha Una 2,49 II / III 11 I

Tabela 4.4 Klasifikacija sliva rijeke Une

4.9 Kvaliteta tla

4.10 Kvaliteta zraka

Institut za hidrotehniku G.F u Sarajevu

4.11.1 Pitanje lokacije