Kondenzatori

MATURSKI RAD

Sadraj
1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Kapacitet kondenzatora...........................................................................................................4
3.Vrste kondenzatora...................................................................................................................5
3.1 Stalni kondenzatori..........................................................................................................6
3.1.1 Blok kondenzatori....................................................................................................6
3.1.2 Keramiki kondenzatori...........................................................................................7
3.1.3 Elektrolitski kondenzatori........................................................................................8
3.2 Promjenjivi kondenzatori.................................................................................................9
4. Spojevi kondenzatora............................................................................................................10
4.1 Serijski spoj kondenzatora.............................................................................................10
4.2 Paralelni spoj kondenzatora..........................................................................................11
4.3 Mjeoviti spoj kondenzatora..........................................................................................12
5. Osnovni parametri kondenzatora..........................................................................................13
6. Obiljeavanje kondenzatora..................................................................................................14
7. Primjena kondenzatora..........................................................................................................16
8. Zakljuak...............................................................................................................................21
9.Literatura................................................................................................................................22

1. Uvod
Kondenzatori su elektroniki elementi ija je uloga skupljanje i uvanje elektrinog naboja u
strujnom krugu. Sastoje se od dva metalna vodia (ploe) koji su meusobno razmaknuti, a prostor
izmeu njih ispunjen je nekim izolacijskim materijalom. Kapacitet kondenzatora je koliina naboja
koja moe stati na njegove ploe pri odreenom iznosu napona
Za dielektrik, izmeu ploa kondenzatora najee se primjenjuju: vazduh, keramika, liskun, plastina
masa, papir i sl. U zavisnosti od upotrebljenog dielektrika i konstrukcije kondenzatora, postoji veliki
broj tipova kondenzatora.
Jedinica za kapacitet zove se farad prema fiziaru Michaelu Faradayu. Kako je to vrlo velika jedinica,
vrlo esto se upotrebljavaju manje jedinice kao to su mikrofarad mF, nanofarad nF, pikofarad pF, itd.

Sl. 1. Ureaj za pohranu elektrine energije - kondenzator

2. Kapacitet kondenzatora

Prikljue li se ploaste elektrode na izvor, na njima e se pod utjecajem napona izvora razdvojiti
jednake koliine naboja suprotnog predznaka koji e u dielektriku meu ploama stvoriti elektrino
polje. Ako se odspoji taj napon, na ploama e ostati naboji meusobno vezani elektrinom silom, a
odvojeni dielektrikom u kojem stvaraju elektrino polje.
Na ovaj nain se mogu spremiti naboji, pri emu je koliina pohranjenog naboja Q razmjerna naponu
U na elektrodama:

Q= C U
Za analizu kondenzatora je pogodno promatrati ploasti kondenzator na slici 2.

Sl. 2. Ploasti kondenzator

Naboj se moe izraziti preko gustoe elektrinog toka D:

Q= C U
D=

E=

Q = DS =

ES

Napon izmeu ploa se moe izraziti razmakom ploa d pa se dobiva:

C=

Q
U

r 0E S
Ed

r 0S
d

3.Vrste kondenzatora
Kondenzatori se proizvode u razliitim oblicima i veliinama, zavisno od kapacitivnosti, radnog
napona, vrste dielektrika, a mogu se podjeliti u one sa fiksnom i promjenljivom kapacitivnou.

Stalni kondenzatori se djele na:

o
o
o
o
o

Blok kondenzatore
Keramicke
Elektrolitske
Papirni
Kondenzator od stakla

Kondenzatori sa promjenjljivom kapacitivnou:

o Zakretni (namjetanje u toku rada)
o Za fino podeavanje (polupromjenjljivi ili trimeri)

3.1 Stalni kondenzatori

3.1.1 Blok kondenzatori

Blok kondenzatori sastoje se od dvije tanke ploe aluminijske folije meusobno izoliranih tankim
izolacionim materijalnom (dialektrik). Aluminijske trake slue kao elektrode kondenzatora i na njih se
spoje bakreni posrebreni listii, koji slue kao izvodi. Kapacitet ovih kondenzatora se kree izmeu
nekoliko desetaka pF i stotinjak tisua pF. Radni napon ovih kondenzatora odreuje debljina
izolacionog materijala. Za vei kapacitet spaja se vie kondenzatora u paralelu, dok za visoki radni
napon kondenzatori se spajaju u seriju. Ovaj tip kondenzatora ima vienamjensku primjenu u
ureajima u kojima gubitci moraju biti mali, a stabilnost velika. Upotrebljavaju se kao sastavni
dijelovi elektronikih ureaja, zatim u energetskim mreama za kompenzaciju jalove snage, itd.

Sl. 3. Izgled blok kondenzatora

3.1.2 Keramiki kondenzatori

Kao dielektrik ovih kondenzatora uzima se keramika u obliku ploe. Na povrinu keramike nanose se
tanki srebrni slojevi koji predstavljaju ploe kondenzatora. Na slojeve srebra spoje se izvodi. Izrauju
se u vrijednostima od nekoliko desetaka pF do nekoliko tisua pF, pri naponima od 750V. Odlikuju se
povoljnim dielektrikim svojstvima i visokim izolacijskim otporom. Zbog negativnog temperaturnog
koeficijenta ovi kondenzatori se upotrebljavaju za temperaturnu kompenzaciju u sklopovina, najee
u oscilatornim krugovima. Zbog velike dielektrine konstante mogu se izraditi kondenzatori malih
dimenzija u obliku ploica, cijevi i tapia.

Sl. 4. Izgled keramikih kondenzatora

3.1.3 Elektrolitski kondenzatori

Razlikuju se od ostalih tipova kondenzatora po tome to se u njihovu kuitu nalazi elektrolit.
Pozitivna obloga im je od aluminija, a negativnu predstavlja elektrolit. Obloge razdvaja tanki oksidni
sloj na aluminiju i slui kao dielektrik. Kapacitet elektrolitskih kondenzatora ovisi o debljini
aluminijskog oksida i o povrini formirane aluminijske folije, pa se postie kapacitet i 16 F na 0,1 m 2
povrine. Kapacitet se smanjuje sa sniavanjem temperature okolia. Elektrolitski kondenzatori imaju i
svojstvo regeneracije, tj. u sluaju proboja zbog protoka vee struje stvara se vea toplina koja
uzrokuje stvaranje novog sloja oksida na mjestu proboja. Materijali za izradu ovih kondenzatora su
aluminij i tantal.

Sl. 5. Izgled elektrolitskih kondenzatora

3.2 Promjenjivi kondenzatori

Kapacitet ovih kondenzatora moe se mijenjati u odreenim granicama mehanikim putem,
najee zakretanjem osovine spojene s nizom ploa koje ine jednu oblogu kondezatora. Kao
dielektrik imaju najee zrak i izrauju se od dva niza paralelnih ploa. Pri zakretanju osovine ploice
se mijenja kapacitet. Promjenjljivi kondenzatori slue u radioprijemnicima gdje je potrebno
istovremeno mijenjati rezonantnu frekvenciju u nekoliko titrajnih krugova.
Kondenzatori za podeavanje zovu se jo i polupromjenjivi kondenzatori ili trimeri. Predvieni su
za podeavanje kapaciteta samo pri proizvodnji ili popravku ureaja u koji su ugraeni. Malih su
dimanzija, najee zrani ili keramiki, a dodaju se nekom veem kondenzatoru paralelno kako bi se
ukupan kapacitet mogao tono regulirati.

Sl. 6. Izgled promjenjljivog kondenzatora

4. Spojevi kondenzatora
Da bismo dobili veu kapacitivnost ili vei radni napon, kondenzatori se spajaju u grupe.
Kondenzatori mogu biti spojeni paralelno, serijsi ili kombinirano. Nekoliko kondenzatora spojenih u
grupu naziva se baterijom kondenzatora.

4.1 Serijski spoj kondenzatora

U1

C1

U2
b

C2

U3
b

C3

Sl. 7. Shematski prikaz seriskog spoja kondenzatora

Na shemi imamo tri kondenzatora spojena serijski. Na svakom od kondenzatora dolazi do jednake
raspodjele naboja, a taj naboj je jednak naboju cijele baterije.

Q Q1 Q 2 Q3
Napon na serijski spojenim kondenzatorima je jednak:

U U1 U 2 U 3
Kapacitivnost serisjskih vezanih kondenzatora je jednaka:

1
1
1
1

C C1 C 2 C 3
Kapacitivni otpor:

Xc

1
C

10

4.2 Paralelni spoj kondenzatora

+

U1

a
C1

U2

a
C2

U3

a
C3
b

Sl. 8. Shematski prikaz paralelnog spoja kondenzatora

Paralelnim spajanjem kondenzatora poveava se kapacitivnost u strujnom krugu
Svi paralelno vezani kondezatori nalaze se na istom naponu koji je jednak naponu izvora.

U U1 U 2 U 3
Ukupan naboj baterije paralelno spojenih kondenzatora je:

Q Q1 Q 2 Q3
Karakteristike paralelnog spoja kondenzatora:
o

Svi kondenzatori spojeni paralelno imaju jednak napon

Ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora jednak je zbroju pojedinih kapaciteta.

Ukupni naboj jednak je zbroju naboja koji primi svaki kondenzator.

Na paralelnom spoju se ukupni naboj dijeli proporcionalno kapacitetu pojedinih kondenzatora.

11

4.3 Mjeoviti spoj kondenzatora

Mjeoviti spoj je kombiniranje paralelnog i serijskog spoja kondenzatora. Pri mjeovitom spoju svaki
spoj ( paralelni ili serijski ) zadrava svoje osobine. Svaki mjeoviti spoj se moe svesti na paralelni ili
serijski spoj.

Sl. 9. Mjeoviti spoj kondenzatora

12

5. Osnovni parametri kondenzatora

Nazivni kapacitet (Cn) je onaj kapacitet pri temperaturi od 20 C prema kojem je kondenzator
imenovan..
Ugao gubitka - zbog nesavrenosti dielektrika, pretstavljene otporom gubitka, u kondenzatoru se dio
dovedene energije gubi, odnosno pretvara u toplinu. Izmjenina struja koja tee kroz kondenzator
pomaka je stoga unaprijed prema naponu za koji se razlikuje od 90 za ugao gubitka . Tangens ugla
gubitka odreen je odnosom snage gubitka P G i snage PC kondenzatora. Kondenzator je kvalitetniji to
mu je tangens manji. Najmanji tangens ima kristal kvarca. Veliina tg() ovisi o frekvenciji
upotrebljenog materijala te o temperaturi i veliini prikljunog napona
Nazivni radni napon (Un) jest onaj napon pri kojem kondenzator mora raditi onoliko vremena koliko
je propisano u katalokim podatcima, ali ne manje od 10000 sati na temp od 40C. Nazivni napon
kondenzatora ne smije se ni u kojem sluaju prekoraiti, jer bi inae nastao proboj.
Ispitni napon - vii je od radnog napona, a njime se kondenzator ispituje na izdrljivost od proboja.
Provjera s ispitnim naponom moe biti 10%-30% via od realnog napona, traje jednu minutu.
Probojni napon - onaj napon pri kojem nastaje proboj dielektrika kondenzatora i probojno izbijanje
kondenzatora. Probojni je napon vii od ispitnog napona.
Dielektrina vrstoa - izraena je u kV/mm oznauje odnos izmeu probojnog napona i debljine
dielektrika. Dielektrina vrstoa ovisi o vrsti i debljini dielektrika, o temperaturi, frekvenciji i o
metodi mjerenja. Kod kondenzatora s organskim dielektricima dielektrina konstanta s vremenom
slabi sbog starenja i dueg djelovanja napona. To je razlog zato je kod tih kondenzatora radni napon
znatno nii od ispitnog napona.
Izolacijski otpor - otpor izolacije kondenzatora prolazu istosmjerne struje pri maksimalnome random
naponu. Budui da ima vrlo velike vrijednosti, izraava se u M/F. Poeljno je da izolacijski otpor
kondenzatora bude vei, jer o njemu ovisi struja gubitka. Otpor izolacije smanjuje se porastom
temperature.

13

6. Obiljeavanje kondenzatora
Kondenzatori se obiljeavaju na vie naina:
a) Obiljeavanje bojama
Za oznaavanje kondenzatora bojama koristimo gotovo jednaku tablicu koja se koristi i za otpornike.
Neke varijacije se javljaju kod oznaavanja tolerancija. Vrijednosti su izraene u pikofaradima.

Sl. 10. Oznaavanje kondenzatora bojama

b) Obiljeavanje pomou tri znamenke

Kod ovakvog oznaavanja kondenzatora koristi se slina metoda kao kod oznaavanja bojama, jedino
su boje zamijenjene odgovarajuim vrijednostima.

Sl. 11. Oznaavanje kondezatora znamenkama

c) Obiljeavanje brojevima
Kod oznacavanja kondenzatora brojevima razlikujemo dva sluaja: ako je broj zapisan uz upotrebu
decimalne take, tada je njegova vrijednost izraena u mikrofaradima (sl.4.a), a inae u pikofaradima
(sl. 4.b).

Sl. 12. Oznaavanje kondezatora brojevima

14

Neki simboli za kondenzatore u shemama :

a.
b.
c.
d.
e.
f.

simbol kondentzatora
zakretni kondenzator sa stalno promjenjljivim kapacitetom
trimer kondenzatori
elektrolitski kondenzatori
kapacitivne diode
kapaciteti u seriji s diodom

Sl. 13. Simboli kondenzatora

15

7. Primjena kondenzatora
1. Kompenziranje jalove snage
Industrijski pogoni i velike ustanove (npr. fakulteti, bolnice) ija namjena uvjetuje potrebu za
velikim brojem induktivnih potroaa, crpe iz distribucijske mree jalovu snagu. Budui
jalova snaga nepotrebno optereuje mreu, u pogone takve vrste instaliraju se ureaji koji e
nadomjestiti potrebnu jalovu snagu. U te ureaje spadaju kondenzatori.

2. Pokretanje jednofaznik elektromotora

Za pokretanje jednofaznih elektromotora mogue su tri varijante:
a) Motor s pomonom fazom i kondenzatorom za zalet koji se iskljuuju nakon zaleta

Sl. 14. Jednofazni motor sa pomonom fazom i kondenzatorom

b) Kondenzatorski motor pomona faza i kondenzator su trajno ukljueni

Sl. 15. Kondenzatorski motor

16

c) Motori s poveanim poteznim momentom pomona faza i kondenzator su trajno

ukljueni, a tijekom zaleta ukljuen je jo jedan (start) kondenzator

Sl. 16. Motor s poveanim poteznim momentom

3. Blokiranje istosmjernog signala i proputanje izmjeninog signala

U stacionarnom stanju kondenzator se ponaa kao prekid strujnog kruga. Kroz strujni krug ne tee
struja. Na kondenzatoru vlada napon izvora i u njemu je pohranjena elektrostatika energija.

Sl. 17. Shematki prikaz kondenzatora u strujnom krugu

17

4. Izglaivanje poluvalno ispravljenog napona

Sl. 18. Kondenzator u kolu za ispravljanje napona

Smanjivanje valovitosti odnosno izglaivanje bilo poluvalno bilo punovalno ispravljenog napona
obavlja se elektrolitskim kondenzatorom. Vremenska konstanta RC troila mora biti dovoljno velika u
odnosu na period izmjeninog napona.
Vremenska konstanta =RC

5. Kondenzatorsko djelilo napona

Sl. 19. Kondenzatorsko djelilo napona

Na slici je prikazan spoj triju jednakih kondenzatora koji ukupni napon napajanja djele na tri jednaka
dijela.

18

6. Uklanjanje neeljenih naponskih vrhova bloka napajanja.

Stavljanjem kondenzator kapaciteta 0.01 - 0.1 mF izmeu krajeva naponskog izvora koji napajaju
digitalne krugove. Ovime se sprijeavaju neeljena okidanja digitalnih krugova

7. Integriranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom

Sl. 20. Shematski prikaz intergriranja izmjeninog signala

8. Diferenciranje izmjeninog signala u odgovarajuem spoju sa otpornikom

.
Sl. 21. Shematski prikaz difrenciranja izmjeninog signla

9. Obavljanje vremenskih funkcija

Sl. 22. Shematski prikaz kola za obavljanje vremenskih funkcija

19

10. Kondenzatorski zvunik

Zvunik ima obrnuti zadatak: elektrine signale pretvara u zvuk. Kondenzatorski zvunik sastoji se od
elastine membrane i fiksne ploe.

. Sl. 23. Kondenzatorski zvunik

20

8. Zakljuak
Svrha ovog seminarskog rada je da svakom studentu prikae saet, a ujedno i pristupaan sadraj o
kondenzatorima i njegovim osobinama. S druge strane omoguio je nama studentima koji smo ga napisali da
utvrdimo i nadopunimo svoje znanje iz pronaene literature. Kao to se moe primjetiti u seminaru, primjena
kondenzatora je iroka pa e u ovom seminaru studenti moi pronai potrebne informacije o kondenzatorima.

21

9.Literatura
1. Gudelj Grgur , Buha Krunoslav , Elektrotehniki materijali i komponente , Tehnika
kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1994.
2. Brodi Tomislav Elektrotehniki elementi i osnovni sklopovi, kolska knjiga,
Zagreb, 1995.
3. Pavi Armin, Osnove elektrotehnike 1.dio, Element, Zagreb, 1999.
4.Kuzmanovi Branislav, Osnove elektrotehnike 1, Element, Zagreb, 2000.

22