Elementi Mrea Kondenzatori

Seminarski Rad
Sadraj

1. Uvod...........................................................................................................3
2. Povijest I Zanimljivosti...............................................................................
4
3. Elektini Kapacitet I Kondenzatori..............................................................
5
3.1.Spojevi Kondenzatora.......................................................................... 5
3.1.1. Serijski Spoj Kondenzatora..........................................................
5
3.1.2. Paralelni Spoj Kondenzatora........................................................
6
3.1.3. Mjeoviti Spoj Kondenzatora.......................................................
6
3.2.Kapacitivno Djelilo Napona.................................................................
7
3.3.Kapacitivno Djelilo Struje....................................................................
7
4. Energija Kondenzatora................................................................................
8
5. Proraun Kapacitivnosti..............................................................................
9
5.1.Kapacitivnost Svosnika Ili Cilindrinog Kondenzatora........................
9
5.2.Kapacitivnost Ploastog Kondenzatora............................................... 10
5.3.Kapacitivnost Kuglastog Kondenzatora...............................................
10
6. Vrste Kondenzatora.....................................................................................
11
6.1.Stalni Kondenzatori............................................................................. 11
6.1.1. Papirni Ili Blok Kondenzatori......................................................
11
6.1.2. Kondenzatori S Folijama Od Plastine Mase................................
11
6.1.3. Keramiki Kondenzatori..............................................................
11
6.1.4. Liskunski Kondenzatori...............................................................
11
6.1.5. Kondenzatori Od Stakla...............................................................
12
6.1.6. Elektrolitski Kondenzatori...........................................................
12
6.2.Promjenjivi Kondenzatori.................................................................... 12

2
7. Osnovni Parametri Konenzatora.................................................................
14
8. Obiljeavanje Kondenzatora.......................................................................
17
9. Primjene Kondenzatora...............................................................................
19
10.Zakljuak....................................................................................................21
11.Literarura....................................................................................................22

1. Uvod
kapacitivnost Je Svojstvo Vodia Da Na Sebi Moe Zadrati Odreenu Koliinu Naboja, U Odreenim
Naponskim Prilikama. Kondenzator Je Naprava Sastavljena Od Dva Vodia Meusobno Izolirana Koje
Naelektriziramo Nabojima +q, A Drugi Sa q. Kapacitivnost Ovog Sustava Ovisi O Geometriji to Znai O
Povrini I Udaljenosti Vodia I Dielektrika Izmeu Njih. Kapacitet Ima Svojstvo Akumuliranja Elektrine
Energije.

3
4
2. Povijest I Zanimljivosti

Problem Kako Pohraniti Naboj See Jo U 18. Stoljee Kada Se Magdeburki Izumitelj Otto Von Guericke
Dosjetio Trljati Punu Sumpornu Kuglu I Putati Da Izmeu Nje I Elektrizacijske Koe Skau Iskre. Leydensku
Staklenku, Jedan Od Najranijih I Najjednostavnijih Elektrinih Kondenzatora, Izumili Su, Neovisno Jedan Od
Drugoga, 1745. Godine Nizozemski Fiziar Pieter Van Musschenbroek Sa Sveuilita U Leydenzu I Ewald
Georg Von Kleist Iz Pomeranie.

Leydenska Staklenka:

Izvorna Leydenska Staklenka Bila Je Zaepljena Staklenka Napunjena Vodom, I Sa icom Ili avlom Koji Su
Se Protezali Iz epa U Vodu. Staklenka Je Bila Nabijena Tako Da Se Drei U Jednoj Ruci Vanjski Dio ice
Dovede U Kontakt S Elektrinim Ureajem. Ako Je Dodirnemo Drugom Rukom Nastao Bi Izboj Koji Bi Se
Oitovao Kao Nasilan ok. Dananja Leydenska Staklenka Je Obloena Alu-Folijom Izvana I Iznutra. Elektrini
Kontakt Ostvaruje Se Sa Mjedenim tapom Koji Probije ep I Spojen Je Lancem Sa Unutranjim Slojem
Metala. Kompletan Izboj Dogaa Se Kada Su Dvije Alu-Folije Povezane Meusobno Vodiem. Njom Su Se
Mogli Postii Naponi I Do 25000 V. Leydenska Staklenka Se esto Koristi U Laboratorijima Za Demonstraciju I
U Eksperimentalne Svrhe. Benjamin Fraklin Je Sistemom Od Dvije Leydenske Staklenka Ubijao Purane, A
Jednom Je Skoro Ubio I Sebe. Inae Je Franklin Otkrio I Fundamentalnu injenicu Da Se Umjesto Staklenka
Mogu Koristiti Metalne Ploe Razdvojene Nekim Izolatorom. Tako Je Franklin Nainio Prvi Ploasti
Kondenzator.

5
3. Elektrini Kapacitet I Kondenzatori

3.1 Spojevi Kondenzatora

Karakteristika Svakog Kondenzatora Je Kapacitivnost I Radni Napon. Da Bismo Dobili Veu
Kapacitivnost Ili Vei Radni Napon, Kondenzatori Se Vezuju U Grupe. Kondenzatori Mogu Biti Spojeni
Paralelno, Serijsi Ili Kombinirano. Nekoliko Kondenzatora Vezanih U Grupu Naziva Se Baterijom
Kondenzatora.

3.1.1 Serijski Spoj Kondenzatora

U1 U2 U3

+
a b a b a b
C1 C2 C3

Na Shemi Imamo Tri Kondenzatora Spojena Serijski. Prvi I Trei Kondenzator Nabijaju Se Neposredno
Iz Izvora. Unutarnji Kondenzator Nabija Se Prilikom Preraspodjele Elektrinih Naboja. Na Ploi B Prvog
Kondenzatora Uslijed Elektrine Influencije U Dielektriku Se Nagomilava Negativan Naboj to Uzrokuje
Nagomilavanje Pozitivnog Naboja Na Ploi a Drugog Kondenzatora. Na Svakom Od Kondenzatora Dolazi Do
Jednake Raspodjele Naboja, A Taj Naboj Je Jenak Naboju Cijele Baterije.

Q Q1 Q 2 Q3
Napon Na Serijski Spojenim Kondenzatorima Je Jednak:

U U1 U 2 U 3

Q Q1 Q2 Q3

C C1 C 2 C 3 :Q

1 1 1 1

C C1 C 2 C 3

Ove Jednadbe Vrijede Za Krune Frekvencije = 1s-1. Budui Da Je Ukupni Kapacitivni Otpor Jednak:

1
Xc
C

Za Bilo Koju Frekvenciju Jednadba Glasi:

1 1 1 1
...
C C1 C 2 C 3

Da Bi Se Izraunao Kapacitet to Ga Daju U Serijskom Spoju Kapaciteti Treba Zbrojiti Reciprone Vrijednosti
Pojedninih Kapaciteta. Rezultat Je Reciprona Vrijednost Tog Zbroja.

3.1.2 Paralelni Spoj Kondenzatora

6
 +

a a a
U1 U2 U3
U C1 C2 C3
b b b

svi Paralelno Vezani Kondezatori Nalaze Se Na Istom Naponu Koji Je Jednak Naponu Izvora.

U U1 U 2 U 3

Kroz Svaki Paralelno Spojeni Kapacitet Tee Struja Obrnuto Razmjerna Pojedinom Kapacitivnom Otporu.
Ukupan Naboj Baterije Paralelno Spojenih Kondenzatora Je:

Q Q1 Q 2 Q3

Q C1U C 2U C 3U
:U
Q
C1 C 2 C 3
U

C C1 C 2 C3

Ove Jednadbe Vrijede Za Krunu Frekvenciju = 1s-1 , Za Bilo Koju Frekvenciju Je:

C C C C

Paralelnim Spajanjem Kondenzatora Poveava Se Kapacitivnost U Strujnom Krugu, No Pri Takvom Spajanju Treba Voditi Rauna O Polaritetu. Takoer Treba Obratiti Pozornost Na to Da
Elektrini Proboj Jednog Kondenzatora Naruava Rad Cijele Baterije. Probijeni Kondenzator Kratko Spaja Ostale Kondenzatore.

3.1.3 Mjeoviti Spoj Kondenzatora

mjeoviti Spoj Je Kombiniranje Paralelnog I Serijskog Spoja Kondenzatora. Pri Mjeovitom Spoju
Svaki Spoj ( Paralelni Ili Serijski ) Zadrava Svoje Osobine. Svaki Mjeoviti Spoj Se Moe Svesti Na Paralelni
Ili Serijski Spoj.

7
 3.2 Kapacitivno Djelilo Napona

C1 U1
U
C2 U2

1
t
1
t
1 1
t

C1 0 C 2 0 C C idt
U U1 U 2 idt idt
1 2 0

t
1 1
C1 0
idt
U1 C1 C2
U1 U U
U 1 1
t
C 2 C1 C1 C 2
idt
C1 C 2 0 C1 C 2

C1
U2 U
C1 C2

3.3 Kapacitivno Djelilo Struje

i
+
i1 i2

U C1 C2

du du du
i i1 i2 C1 C2 C1 C 2
dt dt dt

du
C1
i1 dt C1
i1 i
i
C1 C 2 du C1 C 2
dt

C2
i2 i
C1 C2
4. Energija Kondenzatora

8
 Tijekom Nabijanja, Na Elektrodama Kondenzatora Razdvaja Se Naboj Uz Neki Napon Uc . Naboj
Razdvajanjem Dobiva Energiju Koja Na Kraju Nabijanja ini Energiju Nabijenog Kondenzatora. Energija
Kondenzatora, Kao Sposobnost Izvrenja Rada, Nastaje Kao Posljedica Elektrinih Sila, Tj. Polja Meu
Razdvojenim Nabojima, Pa Kaemo Da Kondenzatoru Energiju Daje Elektrino Polje. Napon Na Kondenzatoru
Uc Raste Razmjerno Porastu Naboja Kondenzatora Q ( Pri emu Je Razmjernost Odreena Kapacitetom C )
Prema Jedndbi:

q 1
uc q
C C

Ova Jednadba Odreuje Nabojno-Naponsku Karakteristiku Kondenzatora Koja Predstavlja Pravac Kroz
Ishodiste (Slika 1). Na Temelju Povrine Ispod Tog Pravca/krivulje Dobiva Se Izraz Za Energiju Nabijenog
Kondenzatora Kao :

Wc u dq
0

U Sluaju Linearnog Kapaciteta Vrijedi Da Je Q=cu, Pa Je Dq=cdu. Tada Se Dobije Da Je Akumulirana Energija
:

U
CU 2 Q 2 QU
Wc C u du
0
2 2C 2

To Odgovara Povrini Osjenanog Trokuta Na Slikama

U Sluaju Nelinearnog Kapaciteta Potrebno Je Znati Funkciju Q=f(U). Nabijeni Kondenzator Pranjenjem Vraa
Energiju (to Bi Se Moglo Vidjeti Da Se Izmeu Elektroda Nabijenog Kondenzatora Vodljivo Spoji arulja).
Vidimo Da Kod Nabijanja Kondenzator Dobije Samo Polovicu Energije Izvora. Druga Polovica Energije Izvora
Potroi Se Na Otporu Kruga R. Na Otporu Kruga Potroi Se Do Kraja Nabijanja Toliko Energije Koliko Je
Dobije Kondenzator. Za Razliku Od Izvora , Gdje Se Svi Naboji Razdvajaju Na Isti Napon, A Nabijanjem Napon
Kondenzatora Raste Pa Se U Poetku Naboji Razdvajaju Na Manji, A Kasnije Na Sve Vei Napon. Stoga Naboji
Koji Dolaze Na Poetku Dobivaju Manju, A Oni Kasnije Sve Veu Energiju. Poetkom Nabijanja Vei Dio
Energije Dobiva Otpor, A Krajem Nabijanja Kondenzator.

9
5. Proraun Kapacitivnosti

5.1 Kapacitivnost Svosnika Ili Cilindrinog Kondenzatora

Q
C ; 0 r
U 12
C2
o 8.854 10 12
Nm 2

Q
E
2r 2lr

R1
r
1
rc rref
E dl ln c
2 R1

R2
r
2
rc rref
E dl ln c
2 R2

rc r
U 12 1 2 ln ln c
2 R1 R2

R Q R
U 12 ln 2 ln 2
2 R1 2l R1

Q 2l
C
Q R R
ln 2 ln 2
2l R1 R1

2l
C
R
F
ln 2
R1

10
5.2 Kapacitivnost Ploastog Kondenzatora

Q
U Ed d d
S

Q S S
C 0 r
Q d d
d
S

S
C 0 r F
d

5.3 Kapacitivnost Kuglastog Kondenzatora

;
C2
o 8.854 10 12
Nm 2

R1
Q 1 1
1
rc rref
E dl
4 R1 rc

R2
Q 1 1
2
rc rref
E dl
4 R2 rc

1 1 1 1
U12 1 2
4 R1 rc R2 rc

1 1 Q R2 R1
U12
4 R1 R2 4 R1 R2

Q
C
Q R2 R1

4 R1 R2
R1 R2
C 4 F
R2 R1

11
6.Vrste Kondenzatora

kondenzatore Moemo Prema Izvedbi Podijeliti Na Stalne Kod Kojih Je Nazivni Kapacitet Stalan I Na
Promjenjive Kod Kojih Se Kapacitet Mijenja Ili Podeava Po Potrebi.

6.1 Stalni Kondenzatori

6.1.1. Papirni Ili Blok Kondenzatori

Sastoje Se Od Dviju Uvijenih Traka Aluminijske Folije Meusobno Izoliranih Votanim Papirom.
Aluminijske Trake Slue Kao Obloge Kondenzatora I Na Njih Se Spoje Bakreni Posrebreni Listii, Koji Slue
Kao Izvodi. Tako Dobiveni Kondenzatori Dobro Se Osue, Zatim Zaliju Smolom I Smjeste U Kuite. Kapacitet
Ovih Kondenzatora Se Kree Izmeu Nekoliko Desetaka Pf I Stotinjak Tisua Pf. Radni Napon Ovih
Kondenzatora Odreuje Debljina Papirne Trake. Za Vei Kapacitet Spaja Se Vie Kondenzatora U Paralelu, Dok
Za Visoki Radni Napon Kondenzatori Se Spajaju U Seriju. U Ovu Skupinu Pripadaju I Metal-Papir
Kondenzatori Koji Se Dobivaju Naparivanjem Cinka Na Papir. Manjih Su Dimenzija Od Papirnih Kondenzatora
I Posjeduju Svojstvo Regeneriranja. To Je Svojstvo Oporavljanja Nakon Proboja Kondezatora Zbog Toga to Se
Kao Posljedica Energije Izbijanja Ispari Dio Vodia Na Mjestu Proboja. Ovaj Tip Kondenzatora Ima Svestranu
Primjenu U Ureajima U Kojima Gubitci Moraju Biti Mali, A Stabilnost Velika. Upotrebljavaju Se Kao Sastavni
Dijelovi Elektronikih Ureaja, Zatim U Energetskim Mreama Za Kompenzaciju Jalove Snage, Uz Kontakte Za
Sprjeavanje Iskrenja, Npr. Na Ureajima Za Paljenje Benzinskog Motora...

6.1.2. Kondenzatori S Folijama Od Plastine Mase

Umjesto Papira U Ovim Kondenzatorima Koriste Se Tanke Folije Plastinih Masa Pa Su I Dimenzije
Kondenzatora Manje Od Papirnih Za Isti Nazivni Kapacitet. Prednosti Plastinih Folija Su Mala Apsorpcija
Vlage, ire Radno Temperaturno Podruje, Vei Otpor Izolacije, Dui Radni Vijek, Manji Gubici I Manje
Dimenzije. Ovisno O Izboru Plastine Mase Kao Dielektrika Odreeno Svojstvo e Biti Vie Izraeno. Ovi
Kondenzatori Se Upotrebljavaju Na Visokim Frekvencijama Gdje Su I'm Gubitci Znatno Manji Nego Kod
Papirnih Kondenzatora.

6.1.3. Keramiki Kondenzatori

Kao Dielektrik Ovih Kondenzatora Uzima Se Keramika U Obliku Ploe, Cijevi Ili Lonca. Na Povrinu Se
Keramike Nanose Tanki Srebrni Slojevi Koji Predstavljaju Ploe Kondenzatora. Na Slojeve Srebra Spoje Se
Izvodi. Tako Nastali Kondenzatori Premazuju Se Bojom, A Izrauju Se U Vrijednostima Od Nekoliko Desetaka
Pf Do Nekoliko Tisua Pf, Pri Naponima Od 750v. Odlikuju Se Povoljnim Dielektrikim Svojstvima I Visokim
Izolacijskim Otporom. Zbog Negativnog Temperaturnog Koeficijenta Ovi Kondenzatori Se Upotrebljavaju Za
Temperaturnu Kompenzaciju U Sklopovina, Najee U Titrajnim Krugovima. Od Keramike Se Izrauju I
Provodni Kondenzatori Koji Slue Za Provoenje Metalnog Vodia Kroz Otvor U Metalnoj Ploi. Takva
Upotreba Kondenzatora Osigurava Stabilan Kapacitet Izmeu Dotinog Vodia I Metalne Ploe Koja Je
Najee Dio Uzemljenog Dijela Kuita. Zbog Velike Dielektrine Konstante Mogu Se Izraditi Kondenzatori
Malih Dimenzija U Obliku Ploica, Cijevi I tapia.

6.1.4. Liskunski Kondenzatori

Liskun Kao Dielektrik Znatno Poveava Kapacitet Kondenzatora. Izrauju Se Tako Da Se Listii Liskuna
Najprije Presvuku Srebrnim Prakom Pomijeanim S Odgovarajuim Uljem. Tako Obojeni Listii Se Zatim
Zagrijavaju Priblino 1 Sat Do Temperature Od 600c Na Kojoj Se Pasta Pretvara U Metalnu Oblogu. Debljina
Listia Liskuna Je Do 20m Pa Je I Kapacitet Kod Kondenzatora Malih Dimenzija Vrlo Velik. Cijeli Se
Kondenzator Zatim Zalije U Bakelit Da Bi Bio Zatien Od Vlage I Starenja. Ovi Kondenzatori Su Vrlo Stabilni
I Imaju Vrlo Mali Temperaturni Koeficijent Kapaciteta Pa Se Upotrebljavaju U Preciznim Mjernim Ureajima,
U Vf Telefoniji Te Odailjaima.

12
 6.1.5. Kondenzatori Od Stakla
Upotrebljavaju Se Za Rad Na Visokim Temperaturama, Do 200c, I Tamo Gdje Je Velika Vlanost. Izrauju
Se Na Slian Nain Kao Kondenzatori Od Liskuna, S Tim Da Se Nakon Formiranja Podvrgavaju Visokom
Pritisku I Temperaturi, Pri emu Se Stvara Zatitno Stakleno Kuite, Tako Da Cijeli Kondenzator Predstavlja
Kompaktnu Cjelinu. Mogu Se Izraditi Za Vrlo Visoke Radne Temperature I Radne Napone. Najee Se
Upotrebljavaju U Odailjaima.

6.1.6. Elektrolitski Kondenzatori

Razlikuju Se Od Ostalih Tipova Kondenzatora Po Tome to Se U Njihovu Kuitu Nalazi Elektrolit.
Pozitivna Obloga I'm Je Od Aluminija, A Negativnu Predstavlja Elektrolit. Obloge Razdvaja Tanki Oksidni Sloj
Na Aluminiju I Slui Kao Dielektrik. U Elektrolit Se Utapa Savijena, Formirana, Aluminijska Folija Koja Sa
Svojim Izvodom ini Pozitivni Pol. Elektrolit Je Kompleksan Spoj Borne Kiseline, Glikola Ili Glicerina I
Amonijaka. Elektrolitom Se Impregnira Papir, Pa Elektrolitski Kondenzator Postaje Slian Papirnome
Kondenzatoru. Impregnirani Papir Se Uvije Pa Se Tako Dobiveni Svitak Stavi U Posudu Od Aluminija. Na Taj
Nain Je Negativni Pol Jo U Unutranjosti Posude Spojen Na Neformiranu Aluminijsku Foliju, Koja Predstavlja
Negativan Pol, A Pozitivan Je Pol Izveden Kroz Izolirano Dno. Kapacitet Elektrolitskih Kondenzatora Ovisi O
Debljini Aluminijskog Oksida I O Povrini Formirane Aluminijske Folije, Pa Se Postie Kapacitet I 16 f Na 0,1
M2 Povrine. Kapacitet Se Smanjuje Sa Sniavanjem Temperature Okolia. Elektrolitski Kondenzator Moramo
Uvijek Spojiti Tako Da Formirana Folija Bude Pozitivni Pol, A Elektrolit, Odnosno Kuite, Negativan Pol. U
Protivnom Nastao Bi Elektrokemijski Proces Koji Bi Unitio Oksidni Sloj, A Time I Sam Kondezator. Zato Su
Na Kondenzatoru Oznaeni Polovi, A Za Izmjenine Struje Se Mogu Primjeniti Samo Nepolarizirani
Kondenzatori. Elektrolitski Kondenzatori Imaju I Svojstvo Regeneracije, Tj. U Sluaju Proboja Zbog Protoka
Vee Struje Stvara Se Vea Toplina Koja Uzrokuje Stvaranje Novog Sloja Oksida Na Mjestu Proboja. Materijali
Za Izradu Ovih Kondenzatora Su Aluminij I Tantal.
Aluminijski Kondenzatori Imaju Vee Gubitke Od Ostalih Jer Na Viim Temperaturama Kada Je Stvaranje
Oksida Ubrzano I Struja Gubitaka Je Znatno Vea. Smanjenje Ove Struje Postie Se Primjenom to ieg
Aluminija, Ali Faktor Gubitaka Svejedno Iznosi 0,25. Zbog Toga Ovi Kondenzatori Nalaze Primjenu Gdje Su
Potrebni Veliki Kapaciteti, A Doputeni Su I Vei Gubitci, Npr. Mreni Filtri I Ispravljai Te Spojevi Za Odvod
Vf I Nf Struja.
Tantalovi Kondenzatori Imaju Vei Kapacitet Po Jedinici Volumena Od Aluminijskih. Ostala Svojstva Su
Takoer Bolja, Pa Su Kapacitet I Faktor Gubitaka Neovisni O Frekvenciji I Temperaturi U irokom Podruju.
Temperaturno Podruje Upotrebe I'm Je Znatno ire, Faktor Gubitaka Manji, A Vf Svojstva Su Bolja. Ovi
Kondenzatori Se Rabe U Ureajima Gdje Su Potrebni Minijaturni I Kvalitetni Kondenzatori Velikog Kapaciteta
Uz Male Radne Napone.

6.2 Promjenjivi Kondenzatori

Dijele Se Na Zakretne Kondenzatore I Na Kondenzatore Za Fino Namjetanje. Kapacitet Ovih

Kondenzatora Moe Se Mijenjati U Odreenim Granicama Mehanikim Putem, Najee Zakretanjem Osovine
Spojene S Nizom Ploa Koje ine Jednu Oblogu Kondezatora. Kao Dielektrik Imaju Najee Zrak I Izrauju
Se Od Dva Niza Paralelnih Ploa Od Kojih Je Jedan Stator, Nepomian Dio, A Drugi Rotor, Pomian Dio, Koji
Se Okree Oko Osovine. Pri Zakretanju Osovine Ploice Rotora Mijenaju Poloaj U Odnosu Na Stator. Tako Se
Mijenja Kapacitet. Rotor I Stator Moraju Biti Izolirani Jedan Od Drugog, A Kao Izolacijski Materijali Se Koriste
Drai Od Keramike Ili Kvarca. Izolacijski Drai Odreuju Izolacijski Otpor Kondenzatora Koji Moe Iznositi
I 10 M. Gubitci Uglavnom Potjeu Od Otpora Dovoda Koji Je Znatan Na Viim Frekvencijama Uslijed Skin
Efekta. este Su Izvedbe I Dvostrukih Ili Trostrukih Kondenzatora Koji Imaju Vie Rotora Spojenih Na Jednu
Osovinu. Takvi Kondenzatori Slue U Radioprijemnicima Gdje Je Potrebno Istovremeno Mijenjati Rezonantnu
Frekvenciju U Nekoliko Titrajnih Krugova.
Kondenzatori Za Podeavanje Zovu Se Jo I Polupromjenjivi Kondenzatori Ili Trimeri. Predvieni Su Za
Podeavanje Kapaciteta Samo Pri Proizvodnji Ili Popravku Ureaja U Koji Su Ugraeni. Malih Su Dimanzija,
Najee Zrani Ili Keramiki, A Dodaju Se Nekom Veem Kondenzatoru Paralelno Kako Bi Se Ukupan
Kapacitet Mogao Tono Regulirati.

13
 Vrsta Raspon Maksimalni Tonost Temperaturna Gubici Napomena
Kondenzatora Kapaciteta Napon Stabilnost
Liskunski 1pf-0,01f 100-600v Dobra Mali Vrlo Dobri, Preporuuju Se Za
Primjenu Na Radio Frekv.
Keramiki 0,5pf-100pf 100-600v Varira Vrlo Mali Kapacitet. Razliite
Cilindrini Vrijednosti Temperaturnog
Koeficijenta, Ukljuujui I
Nulu
Keramiki 10pf-1f 50-1000v Niska Male Dimenzije, Jeftini, iroka
Primjena
Milard 0,001- 50-60v Dobra Niska Mali Dobri, Jeftini, iroko Se
F10f Koriste
Polistirenski 10pf-0,01f 100-600v Vrlo Visokokvalitetni, Preporuuju
Dobra Mali Se Za Upotrebu U Filtrima,
Veliki
Polikarbonatski 100pf-10f 50-400v Dobra Visoka Mali Visokokvalitetni,Preporuuju
Se U Integriranim Sklopovima
Stakleni 10pf-1000f 100-600v Vrlo Stabilni Pri Dugotrajnoj
Dobra Mali Uporabi
Porculanski 100pf-0,1f 50-400v Dobra Viskoka Mali Dobri, Jeftini, Stabilni Pri
Dugotrajnoj Uporabi
Tantalski 0,1f-500f 6-100v Niska Niska Veliki Kapacitet Uz Prihvatljive
Gubitke, Malih Dimenzija,
Polarizirani, Neznaajan
Induktivitet, iroka Primjena
Elektronski 0,1f-0,2f 3-600v Vrlo Loa Vrlo Loa Vrlo Preporuuju Se Samo Za
Veliki Uporabu U Filtrima Izvora Za
Napajanje (U Drugim
Sluajevima Zamjenjuju Se
Tantalskim), Polarizirani,
Kratak ivotni Vijek
Uljni 0,1f-20f 200-10kv Mali Visokonaponski Filtri, Velike
Dimenzije, Dug ivotni Vijek

14
7. Osnovni Parametri Kondenzatora
Nazivni Kapacitet (Cn) Je Onaj Kapacitet Pri Temperaturi Od 20 c Prema Kojem Je
Kondenzator Imenovan. Stupnjevanje Nazivnih Kapaciteta Vri Se Prema Iec (international
Elektrotechnical Commission- Meunarodna Elektrotehnika Komisija) Nizovima.

Kut Gubitka - Zbog Nesavrenosti Dielektrika, Pretstavljene Otporom Gubitka, U Kondenzatoru

Se Dio Dovedene Energije Gubi, Odnosno Pretvara U Toplinu. Izmjenina Struja Koja Tee Kroz
Kondenzator Pomaka Je Stoga Unaprijed Prema Naponu Za Koji Se Razlikuje Od 90 Za Kut Gubitka .
Tangens Kuta Gubitka Odreen Je Odnosom Snage Gubitka Pg I Snage Pc Kondenzatora. Kondenzator
Je Kvalitetniji to Mu Je Tangens Manji. Najmanji Tangens Ima Kristal Kvarca (1*10-4). Budui Da Se
Tangens Malog Kuta Moe Poistovjetiti S Kutom, U Praksi Se Kvaliteta Kondenzatora Izraava Samo
Pomou Kuta . Veliina Tg Ovisi O Frekvenciji Upotrebljenog Materijala Te O Temperaturi I Veliini
Prikljunog Napona. O Temperaturnoj Ovisnosti Tg Ovisi I Radno Temperaturno Podruije
Kondenzatora.

Nazivni Radni Napon (Un) Jest Onaj Napon Pri Kojem Kondenzator Mora Raditi Onoliko
Vremena Koliko Je Propisano U Katalokim Podatcima, Ali Ne Manje Od 10000 Sati Na Temp Od 40c.
Nazivni Napon Kondenzatora Ne Smije Se Ni U Kojem Sluaju Prekoraiti, Jer Bi Inae Nastao Proboj.

Ispitni Napon - Vii Je Od Radnog Napona, A Njime Se Kondenzator Ispituje Na Izdrljivost Od

Proboja. Provjera S Ispitnim Naponom Moe Biti 10%-30% Via Od Realnog Napona, Traje Jednu
Minutu.

probojni Napon - Onaj Napon Pri Kojem Nastaje Proboj Dielektrika Kondenzatora I Probojno Izbijanje
Kondenzatora. Probojni Je Napon Vii Od Ispitnog Napona.

Dielektrina vrstoa - Izraena Je U Kv/mm Oznauje Odnos Izmeu Probojnog Napona I

Debljine Dielektrika. Dielektrina vrstoa Ovisi O Vrsti I Debljini Dielektrika, O Temperaturi,
Frekvenciji I O Metodi Mjerenja. Kod Kondenzatora S Organskim Dielektricima (Npr. Papir, Folije)
Dielektrina Konstanta S Vremenom Slabi Sbog Starenja I Dueg Djelovanja Napona. To Je Razlog Zato
Je Kod Tih Kondenzatora Radni Napon Znatno Nii Od Ispitnog Napona.

Izolacijski Otpor - Otpor Izolacije Kondenzatora Prolazu Istosmjerne Struje Pri Maksimalnome
Random Naponu. Budui Da Ima Vrlo Velike Vrijednosti, Izraava Se U M/f. Poeljno Je Da Izolacijski
Otpor Kondenzatora Bude Vei, Jer O Njemu Ovisi Struja Gubitka. Otpor Izolacije Smanjuje Se
Porastom Temperature. Vrijeme Za Koje Napon Izolacije Padne Na 37% Svoje Nezavisne Vrijednosti
Oznauje Vremenska Konstanta Kondenzatora = Ric Gdje Je Vrijeme U Sekundama, Ri Izolacijski
Otpor U M, C Kapacitet Kondenzatora U f.

15
 dielektrine Karakteristike Nekih Izolatora

Materijal Relativna Dielektrina vrstoa Tg*10 Kod 3 Mhz

Dielektrinost Kv/mm
Porculan 6 30 35 50 100
Staletit 36 20 30 35
Rutile Mase 100 5000 10 20 3 20
Titandioksid 60 100 10 20 38
Pvc-Ploe 35 40 50 150 400
Polistirol 2.3 2.8 50 70 24
Polietilen 2.2 2.3 20 50 2 2.5
Polister 3 160 20 40
Teflon 2.3 40 28
Silikoni 2.5 3.5 20 70 5 70
Tinjac 4.5 6.5 35 45 1.7
Mikanit 4.5 6 30 35 18
Platno, Svila 3.5 4.3 20 40 18
Kvarc 4.4 4.7 10 1
Staklo 3.5 5 10 60
Tvrda Guma 2.5 4 8 10 61 100
Pertinaks 45 10 13 90 350
Prepan 2 13 -
Bakelit 2.2 3.2 10 200
Parafin 2.2 10 10
Bitumen 2.4 3.3 10 60 -
Drvo-Suho 1.1 4.3 0.3 - 5 -
Kauuk 2.5 5 15 140 -
Mramor 79 1.4 2.8 -
Ulje-Transf. 2 2.5 8 30 -
Uljano Platno 3.5 7 30 80 -
Flogopoit 56 - -
Muskovit 67 50 5 10

16
 dielektrine Karakteristike Nekih Izolatora

Klasa,
Marka I Izolacijski Materijal Uporaba
Temp.
Y Pamuk, Papir, Prepan, Svila, Vlakna Viskozna, Bez Veziva I Neinpregnirano,
90c Celuluznog Acetata I Poliamidna (Najlon), Neuronjeno
Drvo, Smole Pvc S Omekivaem I Bez Njega, Guma
Prirodna I Vulkanizirana.
A Papir, Pamuk, Prepan Svila Namoti Impregnirani Uljnim
105c Vlakna Viskozna Celuloznaog Acetata, Lakovima Od Prirodnih Smola Ili
Lak ica S Poliamidnim Ili Uljenim ianim Lakom, elakom Kopalom Ili Uronjeni U
Uljano Platno, Svila I Papir; Ulje Ili Sintetaki Dielektrik
Slojasto Drvo Bakelitizirano,
Celuluzni Acetat U Folijama,
Umjetna Guma.
E ica Lakirana Sintetskim Lakom, Namoti Impregnirani Umjetno
120c Preani Material Na Osnovi Otvrdnutih Umjetnih Smola, I Modificiranim Asfaltom Ili
to S Celuloznim Punilima (Bakelitne Slojaste Ploe S Umjetnim Smolnim Lakovima
Papirom (Pertinaks), Slojaste Ploe S Tkivom (Tekstolit)
B Anorganski Materijali Svici, Namot Impregnirani
130c Staklena Vlakna I Azbest Bez Veziva Ili Lakirani Uljno Lakovima Ili Materijalima Iz Viih
Mod.Lakom Sintetskih Smola Termikih Klasa.
Tinjac S Nosiocem I Bez, Mika Vrpce,
Samika Materijali
Slojasti Materijali Od Staklenih Vlakana
F Staklena Vlakna I Azbest Bez Veziva, Te Staklena Vlakna, Namoti Impregnirani Alkidnim,
155c Azbest I Tinjac Vezani Alkidnim, Epoksidnim, I Slinim Epoksidnim, Polisternim Is Sl.
Smolama U Klasi F Smolama Kl. F
H Staklena Ili Azbestna Vlakna Bez Veziva Ili Lakirana Svici I Namoti Impregnirani
155c Silikonskim Elastomerom. Silikonskim Smolama
Tinjac (Liskun) S Nosiocem Ili Bez Nosioca, Slojasti
Material Od Staklenih Ili Azbestnih Vlakna Sa Silikonskim
Smolama
C Tinjac,Porculan, Keramiki Materijali, Staklo, Kvarc
Preko 180c Maksimalna Temperatura Ograniena Samo Fizikalnim I
Elektrinim Svojstvima Na Radnoj Temperaturi.
Azbest, Staklena Tkanina I Tinjac Sa Silikonskim Smolama
(Iznad 225c Postojanost Ograniena)
Politetrafluoretilen (Teflon) Bez Veziva (Iznad 250c
Postojanost Ograniena)

17
8. Obiljeavanje Kondenzatora

Kondenzatori Se Obiljeavaju Na Vie Naina. Najjednostavniji Je Sustav Rma, A Sastoji Se Od Tri Obojene
Toke S Odgovarajuom Strelicom Koja Oznaava Smjer itanja. Boja Prve Toke Oznaava Prvu Brojku, Boja
Druge Drugu I Tree Broj Nula Iza Prve Brojke. Kapacitet Kondenzatora Oznaava Se Uglavnom U
Pikofaradima. Radni Napon Kondenzatora Obiljeenih Na Ovaj Nain Je 500v a Tolerancija 20%.

Sustav Rma S Tri Toke Nije Dobar Za Precizno Obiljeavanje Pa Se Koristi Isti Sustav Sa est Toaka. I Ovdje
Se Vrijednost Kapaciteta Oitava U Smjeru Strelice. Boja Prve Toke Oznaava Odgovarajue Brojeve Prema
Tablici, A 4. Toka Oznaava Broj Nula Koje Slijede Iza Prve Tri Brojke. Peta Toka Oznaava Toleranciju,A
esta Radni Napon.

Obiljeavanje Kondenzatora (Za Sustave Sa 3 I 6 Toaka)

Boja 1., 2. I 3. Brojka Broj Nula [%] Tolerancija Radni Napon U

[V]
A,B I C D E F
Crna 0 - - -
Smea 1 1 1 100
Crvena 2 2 2 200
Naranasta 3 3 3 300
uta 4 4 4 400
Zelena 5 5 5 500
Plava 6 6 6 600
Ljubiasta 7 - 7 700
Siva 8 - 8 800
Bijela 9 - 9 900
Zlatna - X 0,1 5 1000
Srebrna - X 0,01 10 2000
Bez Boje - - 20 5000

18
za Obiljeavanje Keramikih Kondenzatora Sustav Se Sastoji Od 5 Prstenova,Kod Kojeg Zadnja etiri Mogu
Biti Zamjenjena Tokama. Boja Prvog Prstena Slijeva Oznaava Temperaturni Utjecaj Na Dielektrik, Drugi
Prsten Ili Toka Prvu Brojku, Trei Prsten Drugu Brojku, etvrti Prsten Broj Nula I Peti Prsten
Toleranciju. Budui Da Boje Ovog Sustava Imaju Drugo Znaenje, Moramo Se Sluiti I Drugom Tablicom.

Oznaavanje Keramikih Kondenzatora

Brojevi Znae Nazivnu Vrijednost Kapaciteta (Nita Iza Slova Znai Pikofarade, ''N'' Iza Slova - Nanofarade
Prvo Slovo Slovo Za B C D F G
(Veliko Znai C <10 Pf 0,1 0,25 0,5 1 2
+/-
Toleranciju U Slovo Za C H J K M P R S Z
[%] >10 Pf 2,5 5 10 20 +100 +30 +50 +80
-0 -20 -20 -20
Drugo A B C D E G H U V W
Slovo(Malo) 50= 125= 160= 250= 350= 700= 1000= 250 350 500
Nazivni
Ako Nema Slova Znai 500v
Napon U
Voltima [V]

Primjeri :
- Keramiki Kondenzator I Na Njemu Pie 10, Rije Je O Kapacitetu Vrijednosti 10 Pf
- Kondenzator Oznaen 104 Je "10 I Jo 4 Nule" Tj.100,000pf to Lake Oznaavamo Kao 0.1 Mikrofarad Ili U
Praksi Ubitanih 100nf.
- Proitamo Li Na Kondenzatoru 103j Uporabom Ovih Tablica Vrlo Brzo emo Zaljuiti Da Je Rije O
Kapacitetu 10.000 Pf Tolerancije +/- 5%

Neki Simboli Za Kondenzatore U Shemama :

a. Simbol Kondentzatora
b. Zakretni Kondenzator Sa Stalno Promjenjivim Kapacitetom
c. Trimer Kondenzatori
d. Elektrolitski Kondenzatori
e. Kapacitivne Diode
f. Kapaciteti U Seriji S Diodom

Pored Ovih Najee Koritenih Sustava Oznaavanja U Praksi Se Koristi I Ostali Primjeri Kao to Su Na
Crteima :

19
9. Primjena Kondenzatora
1. Uklanjanje Neeljenih Naponskih Vrhova Bloka Napajanja. Stavite Kondenzator Kapaciteta 0.01 - 0.1
Mf Izmeu Krajeva Naponskog Izvora Koji Napajaju Digitalne Krugove. Ovime Sprijeavate
Neeljena Okidanja Digitalnih Krugova.
2. Glaanje Ispravljenog Izmjeninog Napona U Stabilan Istosmjerni Napon. Stavite Kondenzator
Kapaciteta 100 - 10000 Mf Izmeu Izlaznih Krajeva Ispravljaa.
3. Blokiranje Istosmjernog Signala I Proputanje Izmjeninog Signala.
4. Odvoenje Izmjeninog Signala Na Masu.
5. Filtriranje Neeljenih Djelova Izmjeninog Signala.
6. Integriranje Izmjeninog Signala U Odgovarajuem Spoju Sa Otpornikom.

7. Diferenciranje Izmjeninog Signala U Odgovarajuem Spoju Sa Otpornikom.

8. Obavljanje Vremenskih Funkcija.

Kondenzator Se Brzo Puni ... Zatim Se Sporo Prazni Preko Otpornika R.

9. uvanje (Dranje) Naelektriziranosti Da Bi Drao Tranzistor U Ukljuenom (Otvorenom) Ili

Iskljuenom (Zatvorenom) Stanju.
10. Dranje Naelektriziranosti Da Bi Ga Oslobodio Preko Elektronske Cijevi Ili Svjetlosne Diode U Obliku
Brzog I Snanog Impulsa.

20
11. Kondenzatorski Mikrofon

Kondenzatorski Mikrofon Je Tipini Pretvara Mehanikih (Zvunih) Vibracija U Elektrine Signale.

Djelovanjem Sile Na Membranu Mikrofona Mijenja Se Kapacitet Izmeu Membrane I Fiksne Ploe. Uslijed
Toga Mijenja Se U Istom Ritmu Izlazni Napon Iz Mikrofona.

12.Kondenzatorski Zvunik

Zvunik Ima Obrnuti Zadatak: Elektrine Signale Pretvara U Zvuk. Kondenzatorski Zvunik Sastoji Se Od
Elastine Membrane I Fiksne Ploe.

21
10. Zakljuak

svrha Ovog Seminarskog Rada Je Da Svakom Studentu Prikae Saet, A Ujedno I

Pristupaan Sadraj O Kondenzatorima I Njegovim Osobinama. S Druge Strane Omoguio Je
Nama Studentima Koji Smo Ga Napisali Da Utvrdimo I Nadopunimo Svoje Znanje Iz
Pronaene Literature. Kao to Se Moe Primjetiti U Seminaru, Primjena Kondenzatora Je
iroka Pa e U Ovom Seminaru Studenti Moi Pronai Potrebne Informacije O
Kondenzatorima.

22
11. Literatura

1. Gudelj Grgur , Buha Krunoslav , Elektrotehniki Materijali I Komponente ,

Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb, 1994.
2. Brodi Tomislav Elektrotehniki Elementi I Osnovni Sklopovi, kolska Knjiga,
Zagreb, 1995.
3. Pavi Armin, Osnove Elektrotehnike 1.Dio, Element, Zagreb, 1999.
4.Kuzmanovi Branislav, Osnove Elektrotehnike 1, Element, Zagreb, 2000.

Www.Maturski.Org

23