Ispitivanje Sigurnosti Električnih Instalacija

Ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija
dr. sc. eljko Novine
Izdava:
Kigen d.o.o, Zagreb
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i
sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 621.316.1(035)
NOVINC, eljko
Ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija /
eljko Novine - Zagreb:
Kigen, 2005.
ISBN 953-6970-12-0
I. Elektrine instalacije - Ispitivanje sigurnosti
441015120
Za izdavaa:
Ema Lojna Lihtar
Recenzenti: mr.
sc. Ante Gobov dipl.
ing. Josip Moser
Glavni urednik:
Nenad Lihtar
Grafiki urednik:
Branko Jurak
Lektor:
Fikret Cacan
Tisak:
Scann Studio '93 d.o.o.
ISBN 953-6970-12-0 Sva prava
pridrana. Kigen 2005.

eljko Novine
ISPITIVANJE SIGURNOSTI
ELEKTRINIH INSTALACIJA
- norme, teorija, mjerne
metode, ureaji -
Zagreb, 2005.
SADRAJ
UVOD............................................................................................................................................11
1. ZATITNE MJERE U ELEKTRINIM INSTALACIJAMA..............................................15

1.1. Osnovno to treba znati o zatitnim mjerama u elektrinim instalacijama............15
1.2. Sustavi zatite sa zatitnim vodiem.......................................................................17
1.2.1. Automatski isklop strujoopskrbe u TT-sustavu
(ranije - zatitno uzemljenje)...............................................................................20
1.2.2. Automatski isklop strujoopskrbe u TN-sustavu
(ranije - milovanje)...............................................................................................21
1.2.3. Automatski isklop strujoopskrbe u IT-sustavu
(ranije - nadzor izolacije).....................................................................................24
1.2.4. Zatita strujnim zatitnim sklopkama (RCD, FID)
i naponskim zatitnim sklopkama........................................................................26
1.2.5. Mjere zatite u javnim razdjelnim mreama..........................................27
1.3. Naela ispitivanja zatite.........................................................................................28
1.3.1. Mjerenje otpora uzemljenja....................................................................28
1.3.2. Mjerenje otpora petlje.............................................................................32
1.3.3. Mjerenje otpora izolacije........................................................................33
2. ELEMENTI TEORIJE I PRAKSE MJERENJA

OTPORA UZEMLJENJA.............................................................................................................37
2.1..................................................................................................................................... W
ennerova metoda mjerenja specifinog otpora tla...........................................................40
2.2. 3-polno / 4-polno mjerenje otpora tla....................................................................42
2.3. Selektivno mjerenje otpora uzemljenja primjenom
strujnih klijeta i dviju sonda....................................................................................45
2.4. Mjerenje otpora uzemljenja primjenom samo jednog para strujnih klijeta........48
2.5. Impedancija uzemljenja R* i mjerenje malenih otpora........................................52
2.6. Tehnike znaajke suvremenih mjerila otpora uzemljenja...................................53
2.7. Ope napomene u svezi s primjenom suvremenih ispitivala kvalitete (otpora)
uzemljenja 66
2.8. Rad s ureajima tipa LEM UNILAP GEO X i SATURN GEO X.......................69
2.9. Programska potpora tipa WinGEO.......................................................................79
2.10. Pitanja za razmiljanje i provjeru znanja............................................................90
3. ISPITIVANJE KVALITETE IZOLACIJE ELEKTRINIH
INSTALACIJA U OBJEKTIMA....................................................................................................93
3.1. LEM (NORMA) ISO - obitelj ispitivala kvalitete izolacije elektrinih vodia.. . 95
3.2. Tehnike znaajke i mogunosti ispitivala tipa UNILAP ISO 5 kV...................98
3.3. Mjerenje otpora izolacije primjenom prikljuka GUARD..................................105
3.4. (Ne)prilike u radu s ureajem tipa LEM (NORMA) ISO 5 kV..........................110
3.5. Primjeri mjerenja otpora izolacije.......................................................................112
4. UNIVERZALNA ISPITIVALA SIGURNOSTI ELEKTRINIH

INSTALACIJA U OBJEKTIMA..................................................................................................117
4.1. LEM (NORMA) SATURN lOOplus....................................................................117
4.1.1. Mjerenje i ispitivanje primjenom ureaja tipa
LEM SATURN lOOplus........................................................................118
4.1.1.1. Opis i dijelovi ureaja...........................................................118
4.1.1.2. Mjerenje s ureajem tipa SATURN lOOplus......................120
4.1.1.3. Opi podaci o ureaju SATURN lOOplus...........................146
4.1.1.4. Tehniki podaci o ureaju SATURN lOOplus.....................150
4.1.1.5. Jo neto o ureaju SATURN lOOplus................................161
4.2. Ureaj LEM (NORMA) UNILAP 100XE..........................................................164
4.2.1. Tehnike znaajke i mogunosti ureaja UNILAP 100XE.................167
4.2.2. Primjeri primjene ispitivala elektrinih
instalacija tipa UNILAP 100XE.........................................................................180
4.2.3. Programska potpora WinSAT 100........................................................187
4.3. Ureaj METREL Eurotest 61557........................................................................ 194
4.3.1. Opis i funkcija ureaja..........................................................................196
4.3.2. Opi savjeti u svezi rada s ureajem tipa Eurotest 61557...................199
4.3.3. Usporedba ureaja UNILAP 100XE i Eurotest 61557........................201
4.4. Ureaji FLUKE serije 1650..................................................................................202
5. ISPITIVANJE SIGURNOSTI ELEKTRINIH INSTALACIJA NA STROJEVIMA.... 205

5.1. Ureaj BELMET 60204SAFEGUARD - LEM MachineTest 204 .................... 205
5.1.1. Europska i hrvatska norma (HRN) EN 60204 ....................................206
5.2. Rad s ureajem tipa BELMET 60204SAFEGUARD -
LEM MachineTest 204 ...................................................................................................209
5.2.1. Mjerenje pada napona na zatitnom vodiu (UPE)
i otpora odgovarajue petlje (RPE) kvara.........................................................212
5.2.2. Mjerenje otpora izolacije na strojevima...............................................213
5.2.3. Mjerenje probojne vrstoe dielektrika
(visokonaponsko ispitivanje)..............................................................................215
5.2.4. Mjerenje preostalog napona primjenom ispitivala ResTest 204..........217
5.3. Tehnike znaajke i mogunosti ureaja tipa 60204SAFEGUARD..................221
5.4. Hrvatske norme na podruju ispitivanja elektrinih instalacija na strojevima i
ureajima, te na podruju sigurnosti mjerne, upravljake i laboratorijske opreme .. 225
6 eljko Novine
6. UREAJI ZA ISPITIVANJE SKLOPOVA ZA ZATITU

ODNADSTRUJE 239
6.1. Opi opis tipinog OCPT ureaja........................................................................239
6.2. Primjene norme i sigurnosne mjere.....................................................................240
6.3.................................................................................................................................... Opis
ureaja tipa OCPT..........................................................................................................242
6.3.1.................................................................................................................... Prednj
a ploa ureaja...................................................................................................242
6.3.2. Pretinac za pribor i ploica s kratkim podsjetnikom...........................243
6.4. Osnovna teorija u svezi OCPT-a..........................................................................244
6.4.1. Osnovna teorija o sklopovima za zatitu od nadstruja.........................244 -
6.4.2. Osnovna teorija o ispitivanju polariteta strujnih transformatora.........248
6.5. Izvedba konkretnih ispitivanja s OCPT-om.........................................................249
6.5.1. Prikljuivanje ureaja OCPT na mreni napon...................................249
6.5.2. Openito o potrebno raspoloivim ispitnim vodiima.........................249
6.5.3. Mjerenje vremena reagiranja OCPD-a.................................................250
6.5.3.1. Sklopovi OCPD s ugraenom strujnom sklopkom..............251
6.5.3.2. Sklopovi OCPD bez ugraene strujne sklopke.....................252
6.5.4. Odreivanje polariteta strujnih transformatora.....................................255
6.6. Odravanje ureaja tipa OCPT............................................................................257
6.6.1. Izmjena osiguraa..................................................................................257
6.6.2. ienje ureaja....................................................................................257
6.6.3. Periodino umjeravanje ureaja............................................................257
6.6.4. Servis ureaja........................................................................................257
6.7. Tehnike znaajke ureaja tipa BELMET OCPT.................................................258
7. OSNOVE BESKONTAKTNOG MJERENJA TEMPERATURE.......................................261

7.1.................................................................................................................................... Izbor
sustava i parametara beskontaktnog mjerenja temperature............................................262
7.2. Utjecaj okoline na kvalitetu beskontaktnog mjerenja temperature......................265
7.3. Beskontaktna mjerila temperature iz serije RAYTEK RAYNGER MX.............266
7.3.1. Pregled obiljeja obitelji infracrvenih mjerila temperature
RAYTEKMX......................................................................................................268
7.3.1.1. Tehnike znaajke i mogunosti mjerenja mjerilom RAYNGER
MX 270
7.4. Termovizijska analiza objekata.............................................................................273
8. ISPITIVALA ELEKTRINIH BROJILA.............................................................................279

8.1. Trofazno prijenosno ispitivalo elektrinih brojila - PWS 2.3...............................279
8.2. Trofazno prijenosno ispitivalo elektrinih brojila u objektima - PTS 2.3............286
8.3. Trofazno prijenosno ispitivalo elektrinih brojila u objektima - PTS 3.3............287
8.4. Elektrina brojila na strojevima............................................................................290
Ispitivanje sigimosti elektrinih instalacija 7
8.4.1. Elektrino brojilo LEM EM4T.............................................................290

9. UMJESTO ZAKLJUKA, JO NETO IZ PRAKSE I NETO O NORMAMA IZ

PODRUJA ELEKTROINSTALACIJA....................................................................................295
9.1. Razluivost digitalnih mjernih ureaja...............................................................295
9.2. Meunarodne norme na podruju ispitivanja elektrinih
instalacija u objektima...................................................................................................297
9.3. Popis meunarodnih i europskih norma u podruju elektrinih instalacija u
objektima (nazivi na engleskom jeziku, sredina 2003.)................................................300
9.4. Popis hrvatskih norma u podruju elektrinih instalacija
u objektima (zgradama).................................................................................................306
LITERATURA............................................................................................................................321
KAZALO POJMOVA.................................................................................................................323
POPIS KRATICA........................................................................................................................325
POPIS OZNAKA........................................................................................................................329
O autoru.......................................................................................................................................331
PRILOG - Prijedlog PROTOKOLA - sigurnost strojeva s elektrinom instalacijom, prema normi
HRN EN 60204 ..........................................................................................................................333
8 eljko Novine
Recenzija
Uporaba elektrine energije usko je povezana s elektrinim instalacijama. Pozornost

koju elektroenergetiari posveuju elektrinim mreama svih naponskih razina, transfor-
matorskim stanicama i nizu drugih elemenata u tim postrojenjima, nesrazmjerna je onoj
prema elektrinim instalacijama. Njih kao da svi zaboravljaju ili zanemaruju. A da
elektrinu energiju to kvalitetnije i uz to manje gubitaka dovedemo do svakog
pojedinog troila, moramo imati kvalitetnu elektrinu instalaciju. Zbog toga je nuno
moi ispitivati njezinu ispravnost i sigurnost. Osim toga treba je ispravno i redovito
kontrolirati i nadzirati te odravati, tako da se u svakom trenutku moemo u nju i njen rad
pouzdati.
Autor se prihvatio pisanja knjige u kojoj eli obraditi itav niz parametara elektrine
instalacije. Kod ispitivanja elektrine instalacije, u principu na niskom naponu,
susreemo se s nizom parametara koji su najee svrstani u problematiku otpora
(uzemljenja i otpora tla, izolacije vodia, podova i zidova), zatim jakosti struje, strujom
kratkog spoja i strujom kvara, impedancijom petlje kvara, probojnom vrstoom,
preostalim naponima na stezaljkama, nadzorom rada brojila i kontrolom temperature
svih elemenata elektrine instalacije. Sve ove parametre autor obrauje sustavno opisom
normi, mjernih metoda, ureaja kojima se mjerenja izvode i interpretacijom teorije.
Ova knjiga moe popuniti veliku prazninu u naoj strunoj Uteraturi, jer prvi put
pred strunjake, ali i studente i ake elektrotehnike struke, dolazi, nadam se, knjiga koja
povezuje tematiku kvalitete elektrine energije s kvalitetom instalacija. Autor je nastavio
pisanje o kvaliteti isporuke elektrine energije upravo ondje gdje je to najhitnije, na
instalacijama. Sto vrijedi dovesti kvalitetnu elektrinu energiju do brojila kod pojedinog
potroaa, ako zbog loe elektrine instalacije potroa ne moe uivati u blagodati te
kvalitete.
Smatram da je autor odlino strukturirao knjigu piui prvo o zatitnim mjerama u
elektrinim instalacijama, a zatim je dao elemente teorije i prakse mjerenja otpora uzeml-
jenja. Gotovo dvije treine teksta ini opis ispitivanja sigurnosti elektrinih instalacija u
objektima ina strojevima. Uglavnom je ispitivanja vezivao za ureaje frme LEM Norma,
koje izgleda odlino poznaje, ali njegov pristup problematici omoguava primjenu i
druge opreme za ispitivanje.
Posebno elim naglasiti da je u knjizi obraeno, u tri posebna poglavlja, nekoliko
stvari koje se esto zanemaruju. Tako su opisani ureaji sklopova za zatitu od nadstruje,
za osnovu beskontaktnog mjerenja temperature te ispitivala elektrinih brojila. A
pohvalno je, kada umjesto zakljuka, autor pokuava unijeti malo reda u meunarodne
norme na podruju ispitivanja donosei popis hrvatskih norma iz tog podruja. Zato ne
udi da je u prilogu knjige autor pokuao dati prijedlog Protokola za sigurnost strojeva s
elektrinom instalacijom, prema normi HRN EN 60204. Za svaku pohvalu!
Zakljuno smatram da e izdava tiskanjem ove strune knjige doprinijeti da se
jedno vano podruje nae strune literature popuni vrijednom knjigom. Na korist svima!
Josip Moser, dipl. ing.

Zagreb, listopad 2004.

10 eljko Novine
ELEKTRINIH INSTALACIJA
- norme, teorija, mjerne metode, ureaji
UVOD
Prolo je ve vie od stotinu godinu kako ljudi koriste blagodati elektrine energije.
elja da u svojim domovima i na svojim radnim mjestima imaju uvijek taj snani i
sigurni oblik energije na raspolaganju bila je ostvarena ubrzo nakon putanja u rad
prvih snanijih generatora, [8,9,15]. Da bi tu kvalitetnu energiju sa to manje gubitaka
doveli do svakog troila posebno bilo je potrebno brzo osmisliti elektrinu instalaciju
zasnovanu na kvalitetnim vodiima, koja bi na pouzdan i siguran nain dovodili elek-
trinu energiju do troila. Dakako, ljudi su to i nainili, ali su se ubrzo susreli s pro-
blematikom ispitivanja i odravanja sigurnosti tih elektrinih instalacija. Broj para-
metara elektrine instalacije, koje je trebalo i treba redovito kontrolirati i nadzirati, iz
godine u godinu bio je sve vei, tako da danas treba imati dosta znanja, a i na raspola-
ganju doista snanu i kvalitetnu ispitnu i mjernu opremu da bismo sve te parametre
kvalitetno nadzirali. Osnovni parametri, koje treba kontrolirati kod ispitivanja nisko-
naponske (NN) elektrine instalacije (naponi do 1000 V AC i 1500 V DC), jesu:
- otpor uzemljenja (i specifini otpor tla),
- otpor i parametri izolacije vodia, podova i zidova,
- parametri FID (RCD) sklopki (jakost struje i brzina aktiviranja, struja kratkog
spoja i kvara, itd.),
- impedancija i/ili otpor petlje kvara,
-jakost struje i vrijeme reagiranja rastalnih i automatskih osiguraa,
- probojna vrstoa dielektrika i struje odvoda (curenja, rasipanja),
- preostali napon na utikau nekog stroja nakon isklopa iz elektrine mree,
- kontrola brojila elektrine energije,
- temperatura svih elemenata elektrine instalacije.- temperatura svih elemenata
elektrine instalacije.
14 eljko Novine
Autor je u ovoj knjizi elio obraditi problematiku ispitivanja elektrinih instalacija

prije svega na niskom naponu, i to kako instalacija u objektima, tako i instalacija u stro-
jevima. U kombinaciji s knjigom istog autora: KAKVOA ELEKTRINE ENERGIJE
- norme, teorija, mjerne metode, ureaji i nadzor, te primjeri i iskustva iz hrvatske
prakse, pokrivena je u znaajnoj mjeri problematika uporabe i kontrole elektrine
energije i instalacija na niskom naponu (NN). U budunosti autor planira objaviti i
knjigu iz podruja ispitivanja i odravanja zatitnih sustava u elektroprivredi i indus-
triji, to bi pokrivalo i problematiku odravanja sigurnosti rada sustava na srednjem
(SN) i visokom naponu (VN), tj. ispitivanje: zatitnih releja na primarnoj i sekundarnoj
razini, ispitivanje pretvaraa, prekidaa, sklopki, kabelskih glava, prenaponskih odvod-
nika, izolatora, monitoring transformatora i slino.
Zatitne mjere, koje se primjenjuju na niskonaponskim (NN) mreama i instalaci-
jama vaan su dio svakog elektroenergetskog sustava. To je prije svega zbog toga to je
svaki potroa elektrine energije najee ovisan o distributivnoj mrei i instalaciji
niskog napona, te je potrebno osigurati pouzdano i neopasno (sigurno) koritenje svih
elektrinih ureaja (troila) napajanih tim mreama. Zatitne se mjere odnose prije
svega na zatitu od strujnog udara kod dodira s opasnim naponima, koji se mogu poja-
viti npr. u sluaju kvara na instalaciji. Zato je potrebno kvalitetno ispitivanje prove-
denih zatitnih mjera na elektrinim instalacijama uz pomo kvalitetnih instrumenata
tipa npr. LEM UNILAP 100XE, SATURN lOOplus i slinih, ija je namjena provjera-
vanje i odreivanje razine sigurnosti izvedene instalacije. Ocjenu ispravnosti instalacije
treba, dakako, temeljiti ne samo na ishodu jednoga mjerenja, ve na opsenom mjere -
nju parametara svih dijelova instalacije i usporeivanju vrijednosti, koje trebaju biti
unutar dozvoljenih vrijednosti, to je definirano odgovarajuim normama i pravilnici-
ma, te zakonima. Jedna od vanijih informacija o sigurnosti elektrine mree jest npr.
podatak o naponu dodira (pogreke, kvara), koji prema normama mora biti manji od 50
V (odnosi se na PE vodi, tj. vodi zatitnog uzemljenja). Potrebno je dobro upoznati
sve elemente teorije u svezi zatitnih mjera, koje se koriste kao zatita od izravnog
dodira i kao zatita od neizravnog dodira. Potrebno je staviti naglasak na sustave mrea
i zatitne mjere (sklopove) na zatitnim vodiima, ija je namjena neposredno i
automatsko isklapanje izvora napona nakon nastale pogreke (kvara). Potrebno je po-
znavati pojmove kao to su: zatitno uzemljenje, nulovanje, zatitne strujne sklopke
(RCD, tj. FID) i njihovu ulogu, sustav izoliranog voda, ulogu raznih tipova osiguraa,
poznavati metode mjerenja karakteristinih veliina, kao to su: otpor uzemljenja, otpor
petlje i otpor izolacije, odnosno novije izraze i pojmove kao to su: automatski isklop
napajanja u TN, TT i IT sustavima (mreama), SELV, PELV i sline.
U knjizi su iscrpno opisane metode mjerenja raznih parametara NN elektrine
mree, danje detaljan opis svih mogunosti mjerenja ureajima, koje je autor odabrao
kao reprezentativne na ovom podruju mjerenja. Detaljno su opisani i svi elementi
mjerenja: napona, frekvencije, otpora, te odreivanje smjera okretnog polja, ispitivanje
vodljivosti, zatim mjerenje otpora vodia zatitnog uzemljenja (PE, eng. proteetive
earth), otpora petlje, te provjera zatitnih strojnih sklopki itd. Takoer je opisana i
ispitivanje sigimosti elektrinih instalacija 15
pravilna uporaba ispitnih ureaja pri svakom mjerenju, zatim su objanjene neke
poruke na zaslonu mjernih ureaja u sluaju pogreke pri radu ili kvara, te su na kraju
svih poglavlja dani i tehniki podaci o odabranim mjernim ureajima. Namjera autora
nije bila propagiranje nekih od ureaja, ve ukazati itateljima na koje parametre tre-
baju obratiti pozornost kod ispitivanja sigurnosti elektrinih instalacija i odabira pravog
ispitnog i mjernog ureaja.
16
eljko Novine
Ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija 17
1. ZATITNE MJERE U
ELEKTRINIM INSTALACIJAMA
1.1. Osnovno to treba znati o zatitnim mjerama u

elektrinim instalacijama
Kao to je poznato, elektrina energija odlikuje se brojnim prednostima u odnosu
na ostale oblike energije. To su prije svega: raspodjela snage po potrebi, dinaminost
prijenosa energije i jednostavna regulacija snage, visok stupanj djelovanja pri pretvorbi
u drugi oblik energije, ekonomska i ekoloka opravdanost uporabe, jednostavna kon-
trola kakvoe i potronje, i slino.
Posredovanjem elektroenergetskog sustava elektrina energija prenosi se do
potroakih ureaja i postrojenja. U potroakim postrojenjima pretvara se pomou
troila u eljenim koliinama u druge eljene oblike energije (mehaniku, toplinsku,
svjetlosnu, kemijsku itd.).
Razina niskog napona je ono mjesto u elektroenergetskom sustavu gdje se sustav
susree s najvie potroaa elektrine energije. Zbog toga je osim na proizvodnu i pri-
jenosnu djelatnost posebnu pozornost potrebno usmjeriti na razdiobnu (distribucijsku)
djelatnost. Distribucijske su mree prema duljini vodova daleko najvie zastupljene.
Postoji niz zahtjeva, kojima treba odgovarati suvremeno izgraena niskonaponska ele-
ktrina mrea, odnosno elektrina instalacija. Osim to je distributer duan osigurati
potroau pouzdanu opskrbu elektrinom energijom odgovarajue kvalitete (frekven-
cija, napon i oblik napona unutar doputenih odstupanja, npr. prema normi EN 50160),
potroa mora pouzdano koristiti sva troila, koja mu suvremena tehnika daje na raspo-
laganje, te pri tom biti siguran od dodira vodljivih dijelova ureaja pod naponom.
Prema IEC i EN normama naponi vei od 50V smatraju se opasnima po ivot, pa se
prema tome i provodi odgovarajua zatita. Zatita od izravnog i neizravnog dodira
dijelova pod naponom temelj je za sigurnu uporabu troila u distribucijskoj mrei, te
mora pruati potpunu zatitu od strujnog udara.
Temeljno je pravilo zatite od elektrinog udara: opasni aktivni (pod naponom)
dijelovi ne smiju biti dodirljivi, a dodirljivi vodljivi dijelovi ne smiju biti opasni aktivni
dijelovi, kako u pravilnim (normalnim) uvjetima (tj. u radu prema namijenjenoj uporabi
kad nema kvara), tako i u uvjetima jednostrukog kvara.
18 eljko Novine
Zatitne mjere od elektrinog udara u instalaciji su:

a)istovremena zatita od izravnog i neizravnog dodira, odnosno zatita u pravilnom
radu (normalnom pogonu) ili osnovna i zatita u sluaju kvara, a sastoji se od:
- zatite sigurnosnim malim naponom (SELV), (napon ispod 50V AC ili 120V
DC),
- zatite zatitnim malim naponom (PELV), (napon ispod 50V AC ili 120V
DC),
- zatite ograniavanjem ustaljene dodirne struje i naboja (izbijanja).
b)zatita od elektrinog udara u pravilnom radu (odnosno, zatita od izravnog
dodira ili osnovna zatita), a sastoji se od:
- zatite aktivnih (pod naponom) dijelova izoliranjem,
- zatite pregradama i kuitima,
- zatite zaprekama,
- zatite smjetanjem izvan dohvata rake i,
- dodatne zatite strujnom zatitnom sklopkom (RCD, FID).
c)zatita od elektrinog udara u sluaju kvara (odnosno, zatite od neizravnog
dodira), a sastoji se od:
- zatite automatskim sklopom struje opskrbe (napajanja) u TN, TT i IT su-
stavima (mreama) uz uzemljenje i izjednaivanje potencijala (glavno i
dodatno),
- zatite uporabom opreme razreda II. ili istovrijedne izolacije,
- zatite nevodljivim prostorom,
- zatite mjesnim izjednaivaniem potencijala bez spoja sa zemljom i,
- zatite elektrinim odjeljivanjem.
Zatita ograniavanjem napona (mali naponi SELV i PELV) osigurava da najvei
napon strujnog kruga ne prelazi efektivnu vrijednost 50V (za neke primjene 25V i
manje) u normalnom pogonu niti u sluaju kvara, pri emu izvor napajanja moe biti:
sigurnosni izolacijski transformator, motor-generator s izoliranim namotima, elektro-
kemijski izvor (akumulator, baterija) ili drugi nezavisni izvor (npr. diesel-generator).
Zatita ograniavanjem ustaljene dodirne struje i naboja postie se izvorom s
ogranienom strujom i zatitnom impedancijom (privremeno se preporuuju ove vri-
jednosti: prag osjetljivosti 0,5mA AC ili 2mA DC za ustaljenu dodirnu struju, koja tee
izmeu istodobno dodirljivih vodljivih dijelova kroz omski otpor od 2000Q i za naboj
izmeu istodobno dodirljivih dijelova 0,5pC - prag boli 3,5mA AC ili lOmA DC,
odnosno 50pC za naboj).
Zatita izoliranjem izvodi se na svim dijelovima pod naponom najmanje kao osnov-
na izolacija radi sprjeavanja dodira s opasnim aktivnim dijelovima. Ako se kao osnov-
na izolacija koristi zrak, dodir s opasnim aktivnim dijelovima sprjeava se pregradama
ili kuitima, zaprekama ili smjetanjem izvan dohvata rake.
Zatita pregradama ili kuitima zapravo je mehanika zatita elektrinih ureaja i

mora sprijeiti pristup opasnim aktivnim dijelovima, osiguravajui zatitu od ele-
ktrinog udara od najmanje IPXXB (ili IP 2X), prema normi HRN IEC 60529 (eng. IP -
International Protection).
Dodatna izolacija je mjera zatite u sluaju kvara i ini zajedno s osnovnom izo-
lacijom dvostruku izolaciju. Istovrijedna dvostrukoj je pojaana izolacija, tj. potpuna
izolacija elektrinog ureaja (kuite od izolacijskog materijala - oprema razreda II.).
Takvi ureaji imaju oznaku O.
Zatita nevodljivim prostorom (okolinom) je zatitna mjera u kojoj se osnovna
zatita postie osnovnom izolacijom opasnih aktivnih dijelova i dostupnih (izloenih)
vodljivih dijelova i zatita u kvaru nevodljivom okolinom, to se postie izolacijskim
podom, zidovima i razmakom izmeu dostupnih vodljivih dijelova i stranih vodljivih
dijelova. U ovakvim prostorima ne smiju se primijeniti uzemljeni zatitni vodii.
Elektrino odjeljivanje razumijeva galvansko odvajanje troila od napojne mree
pomou transformatora za odjeljivanje, ime se postie da pri kvaru na izolaciji nema
opasnosti od opasnog dodirnog napona na ureaju.
Dodatno izoliranje, nevodljivi prostori i elektrino odjeljivanje pripadaju u zatitne
mjere bez zatitnog vodia. Kako su uz temu ovog priloga vezane najvie zatitne mjere
sa zatitnim vodiem, to e one biti detaljnije obraene.
1.2. Sustavi zatite sa zatitnim vodiem

Namjena ovih sustava zatite jest automatsko isklapanje izvora napona neposredno
nakon nastalog kvara radi spreavanja pojave previsokih dodirnih napona (> 50V) u
tako kratkom vremenu, koje jo ne predstavlja opasnost za ljude. Odnosi se samo na
izmjenine struje (eng. alternating current, AC, a.c., ~ ). U razdjelnim mreama trajni
dodirni napon (trajanje do 1 s) iznosi 65V.
Zatitni ureaji trebaju automatski iskljuiti napon instalacije ili dijela instalacije,
ako je kvarom uzrokovan dodirni napon efektivne vrijednosti > 50V AC (120V DC;
eng. direct current, DC, d.c., =), odnosno > 25V AC (60V DC) za neke posebne prostore
i instalacije (gradilita, poljoprivredni objekti).
Da bi se djelotvorno primijenile neke od zatitnih mjera, potrebno je poznavati su-
stave niskonaponskih mrea i osnovne pojmove vezane uz njihovo oznaivanje.
Sustavi mrea razlikuju se prema nainu uzemljenja zvjezdita mree i uzemljenja
dostupnih vodljivih dijelova elektrinih ureaja. Na slikama 1.1, 1.2 i 1.3 prikazana su
tri osnovna sustava mrea.
1. TT mree (Terre-Terre) - zvjezdite (neutralna toka) i dostupni vodljivi dijelovi
elektrine opreme uzemljeni su, ali tako da su prikljueni na razliite uzemljivae. Tu se
razlikuje pogonsko (radno) i zatitno uzemljenje (slika 1.1). Oznake dane u zagradama
koristile su se donedavno.
20 eljko Novine
Li(R)
MS)
La(T)
N(M P )
2. TN
mree (Terre-Neutre) - zvjezdite (neutralna toka) u ovom je sluaju pogonski
uzemljeno, a dostupni vodljivi dijelovi elektrine opreme prikljueni su posredovanjem
zatitnog vodia sa zvjezditem (neutralnom tokom). Zatitni vodi uzem- Ijen je na
vie mjesta (slika 1.2).

3. IT mree (Isole-Terre) - mrea je ovdje izolirana prema zemlji ili spojena preko
dovoljno velike impedancije, a dostupni vodljivi dijelovi elektrine opreme posre-
dovanjem zatitnog vodia spojeni su s uzemljivaem pojedinano, u skupinama ili svi
zajedno (slika 1.3)
Sustav TN mree moe se izvesti u vie varijanti u odnosu na zatitni vod, pa su
uvedene dodatne oznake:
a) TN-S - znai da je zatitni vodi PE u potpunosti odvojen od neutralnog (nul-
vodia) N, a to znai da u pravilnom radu pogonska struja ne protjee kroz zatitni
vodi PE (5-ini sustav),
b) TN-C - znai da su neutralni vodi N i zatitni vodi PE kombinirani u jednom
vodiu (PEN), kroz koji protjee i pogonska struja i struja kvara (4-ini sustav,
slika 1.2),
c) TN-C-S - na dijelu mree blie transformatoru izveden je sustav TN-C, a u poje-
dinim ograncima mree TN-S sustav.
Li
(R)
MS)
L3(T)
N(MP)
Uz razliite sustave
uzemljenja dolaze i
razliito oznaeni vodii,
koje je takoer potrebno
spomenuti. Vodii koji
Slika 1.3 - IT sustav elektrine mree povezuju vodljive dijelove
kuita, suglasno primijenjenom sustavu zatite, predstavljaju zatitne vodie (PE) i
oznaavaju se zeleno-utom bojom. Ako je vodi povezan sa zvjezditem (neutralnom
tokom) transformatora, tada on postaje neutralni vodi (N) i oznaava se svijetlo
plavom bojom. Pri tome, neutralni vodi predstavlja dio strujnog kruga. AJco je zatitni
vodi povezan sa zvjezditem (neutralnom tokom) transformatora ne kao dio strujnog
kruga, ve kao dio zatitnog sustava, to znai da kroz njega ne tee pogonska struja
(TN-S mrea), smatra se zatitnim vodiem (boja zeleno-uta) PE, za razliku od
neutralnog vodia plave boje (N), [1,2].
Budui da je u objektu potrebno provesti izjednaavanje potencijala vodljivih
dijelova (kovne cijevi za vodu, plin, centralno grijanje, sustavi klimatizacije, kovni ko-
stur zgrade), a koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, to se provodi spajanjem
na glavnu sabirnicu za izjednaivanje potencijala, na koju se jo spajaju: zatitni vodi,
uzemljenje zgrade (objekta), uzemljenje sustava zatite od munje (LPS), kabelski
platevi energetskih, telefonskih i informatikih vodova, antenski sustavi i drugo.
Sustavi zatite sa zatitnim vodiem temelje se na automatskom isklapanju izvora
kvara. Zatitne mjere, koje se ovdje primjenjuju jesu:
- automatski isklop strujoopskrbe (struje opskrbe, tj. napajanja) u TT sustavu
(nekad - zatitno uzemljenje),
- automatski isklop strujoopskrbe (napajanja) u TN-sustavu (nekad - nulovanje),
- automatski isklop strujoopskrbe (napajanja) u IT sustavu (nekad - nadzor izo-
lacije),
- dodatna zatita strujnom zatitnom sklopkom (RCD, FID).
Zatitna naprava mora automatski isklopiti strujoopskrbu strujnog kruga ili opreme,
kojima osigurava zatitu od neizravnog dodira (u sluaju kvara). Ona u sluaju kvara
izmeu aktivnog dijela i dostupnih vodljivih dijelova ili zatitnog vodia u strujnom
krugu ili opremi onemoguava da oekivani dodirni napon prekorai dogovorenu vri-
22 eljko Novine
jednost UL (50V AC) i njegovo dalje trajanje (najvie 5s), a koje bi moglo prouzroiti
opasnosti tetnih psiholokih uinaka za osobu u dodiru s istodobno dodirljivim
vodljivim dijelovima.
1.2.1 Automatski isklop strajoopskrbe (napajanja) u TT-sustavu (ranije -

zatitno uzemljenje)
To je mjera zatite od previsokih napona dodira na dostupnim (izloenim)
vodljivim dijelovima elektrine opreme, a izvodi se tako da se svi dostupni vodljivi
dijelovi tieni istom zatitnom napravom spoje meusobno zatitnim vodiem na
zajedniki zatitni uzemljiva (eng. PE - proteetive earth). Time se postie da u sluaju
kvara na izolaciji (potpun spoj s kuitem) putem nadstrujnih zatitnih naprava nastupi
sklapanje (slika 1.4).
Neutralna toka ili, ako ona ne postoji, fazni vodi generatorske ili transforma-
torske stanice mora se uzemljiti.
^---------- ---------------------------------------- L, (R)
r-V-v-N i|i ___ i . /e\
1_I.. J
__~ ____________* 1 , CT\
"W\
L4-J r-|i
__-____ M nutj\
1 HH1 I ] l \IIP/

~
RB (Rb)
1 2 PE(SI) U
= R (Rz)
1
i
Slika 1.4 - Automatski isklop strujoopskrbe u TT sustavu (ranije -
zatitno uzemljenje)
Da napon dodira Ub (oznaava se i kao UL) u razdoblju od nastanka kvara, pa do

njegova sklapanja ne postane previsok, moraju biti zadovoljene jednadbe:
(1.1) (1.2)
P c" LJb
nekad: ^ k In > danas: RA x Ia < 50 V
gdje je:
Rz - zbroj otpora uzemljenja i zatitnog vodia za dostupne (izloene) vodljive
dijelove (oznaava se i kao: RA),
Ub - napon dodira (oznaava se i kao UL),
Ispitivanje siguvosti elektrinih instalacija 23
I - nazivna struja zatitne naprave,

k - faktor ovisan o primijenjenom prekostrujnom sklopu (npr. = 1,5 do 5, za brze
rastalne osigurae; kb= 5 za trome rastalne osigurae itd.),
Ia - struja koja prouzrokuje automatsku proradu zatitne naprave (za RCD, struja
Ia je naznaena proradna struja IdN, tj. danas - IAN).
U TT sustavu koriste se sljedee zatitne naprave:
- strujne zatitne sklopke (zatitne naprave osjetljive na preostalu struju - RCD,
FID),
- nadstrujne zatitne naprave (primjenjive samo za malene otpore RA).
Ne iskljuuje se za posebne primjene uporaba naponskih zatitnih sklopka.
Ogranienja i opasnosti upotrebe zatitnog uzemljenja odnose se na zahtjev da je
kod zatite velikih troila potreban vrlo malen otpor uzemljenja (velika nazivna struja
I., prema (1.1)).
Malene otpore uzemljenja teko je i skupo provesti u praksi, a u krajevima s veim
specifinim otporom tla i nemogue. Na takvim se mjestima ne smije upotrebljavati
ova zatitna mjera, jer postoji opasnost da struja kvara bude premalena, te tada iskla-
panje moe dugo trajati ili potpuno zatajiti.
Ako je zadovoljeno Ia x RA < 50V, moe se dogoditi da stalno tee struja kvara,
troilo i neutralni vodi nalaze se pod naponom, a kuite troila bit e pod naponom
prema zemlji ispod 50V. Pogonsko uzemljenje mora imati zadovoljavajue malen
otpor. Tada se sa sigurnou moe tvrditi da u sluaju kvara neutralni vodi nee
poprimiti napon vii od doputenog (50V).
Dakle, automatski isklop napajanja u TT sustavu dobro je primijeniti u nerazvije-
nim i slabim elektrinim mreama (instalacijama) bez velikih troila, a i tamo gdje se
moe izvesti zatitno i pogonsko uzemljenje malenog otpora (potrebna je dobra
vodljivost tla).
1.2.2. Automatski isklop strujoopskrbe (napajanja) u TN - sustavu (ranije -

milovanje)
Ovo je zatitna mjera pri kojoj se svi dostupni (izloeni) vodljivi dijelovi elektrine
opreme, koju treba zatititi od previsokog napona dodira, moraju spojiti na uzemljenu
toku energetskog sustava pomou zatitnih vodia, koji se moraju uzemljiti u blizini
transformatora ili generatora i na vie mjesta u mrei (svaka zgrada, tj. objekt).
Openito, uzemljena toka energetskog sustava treba biti neutralna toka. Osnova
zatitnih mjera kod automatskog isklopa strujoopskrbe u TN-sustavu (ranije - milova-
nja) jest ta, da se kod kvara u izolaciji nastali jednopolni kratki spoj prekida bilo osi -
guraima, bilo zatitnim prekidaima, tj. nadstrujnim napravama ili strujnim zatitnim
sklopkama (RCD, FID), slika 1.5.
24 eljko Novine
Potencijal neutralnog vodia, koji se ovdje naziva nulvodi, treba odravati

dovoljno niskim prema zemlji, a to se postie:
- uzemljenjem na vie mjesta,
- poboljanjem simetrije optereenja,
- pravilnim dimenzioniranjem vodova (vodia).
Prema donedavnim oznakama i shemama struja pogreke zatvarala se krugom faza-
nulvodi, pa prema tome napon nulvodia moe znatno porasti. Zato je potrebno da
zatitni sklop najblii mjestu kvara - iskljui mjesto kvara:
(U)
I p > I a =k - 1
gdje je:
Ip - struja petlje,
Ia - struja reagiranja zatitnog ureaja (sklopa),
I - nazivna struja zatitnog sklopa, k - faktor ovisan o
primijenjenom prekostrujnom sklopu.
Da bi se ova zatita mogla primijeniti, impedancija Z petlje faza-nulvodi mora biti:
Ispitivanje sigjmosti elektrinih instalacija 25
(1.4)
Iz gornje jednadbe moe se lako izraunati kritina duljina l k, tj. udaljenost od

toke napajanja na kojoj prestaje djelovanje zatite:
(1.5) l - U'-S k
2 - p k Ik
gdje su:
lk - kritina duljina ili doseg zatite nulovanjem,
U i - fazni napon,
S - presjek vodia, p -
specifini otpor vodia,
k - faktor ovisan o primijenjenom prekostrujnom zatitnom sklopu,
I - nazivna struja zatitnog sklopa.
Za vee udaljenosti mjesta kvara otpor petlje je prevelik i zatita nije djelotvorna.
Danas vrijede sljedea razmatranja: karakteristike zatitne naprave i impedancije
strujnog kruga moraju biti takve, da ako se pojavi kvar zanemarive impedancije negdje
u instalaciji izmeu faznog vodia i zatitnog vodia ili dostupnih (izloenih) vodljivih
dijelova, automatski isklop strujoopskrbe treba se dogoditi unutar odreenog vremena
(0,4 s za 230V, tj. 0,2 s za 400V).
Mora biti ispunjen sljedei uvjet:
(1.6)
ZsxIa<UD
gdje je:
Zs - impedancija zamke (petlje) kvara, koja obuhvaa izvor, aktivni vodi do toke
kvara i zatitni vodi izmeu toke kvara i izvora
Ia - struja, koja prouzrokuje automatski isklop zatitne naprave unutar odreenog
vremena ovisno o U0 ili u vremenu do 5s pod odreenim uvjetima. Ako se
koristi strujna zatitna naprava (RCD) Ia je naznaena preostala proradna struja
(IdN)
U0 - nazivni napon odreene efektivne vrijednosti prema zemlji.
Vremena isklopa 0,4s za 230V i 0,2s za 400V, te 0, l s za > 400V vrijede za krajnje
strujne krugove koji opskrbljuju utinice, ili runu opremu razreda I. ili pominu
(prenosivu) opremu razreda I. izravno bez utinica.
Vremena isklopa iznad navedenih (ali ne iznad 5s) doputena su za krajnje strujne
krugove, koji opskrbljuju samo nepominu (uvrenu) opremu, uz stanovite uvjete.
26 eljko Novine
Ako se to ne moe ispuniti nadstrujnom zatitnom napravom, mora se primijeniti

dodatno izjednaivanje potencijala, odnosno strujna zatitna sklopka za isklop strujo-
opskrbe.
Nulvoi (neutralni vodi) mora biti izoliran kao i fazni vodi i po cijeloj duljini
oznaen svijetlo plavom bojom, te poloen u kabelu s faznim vodiima, presjeka kao
fazni vodii ili smanjenoga prema odgovarajuoj normi.
Neutralni vodi se ne zatiuje, niti prekida. Ako se pak prekida, uklapa se prije, a
isklapa poslije faznih vodia.
Gibljivi (gipki) kabeli za pominu opremu moraju imati posebni zatitni vodi
(uto-zelene boje) i posebni neutralni vodi u kabelu izoliran kao i fazni vodii.
1.2.3. Automatski isklop strujoopskrbe (napajanja) u IT-

sustavu (prije - nadzor izolacije)
U IT-sustavu aktivni dijelovi moraju se izolirati od zemlje i spojiti na zemlju preko
dostatno velike impedancije. Ovaj se spoj izvodi u neutralnoj toki sustava ili umjetnoj
neutralnoj toki (slika 1.6).
Struja kvara je malena u sluaju jednostrukog kvara prema dostupnim vodljivim

dijelovima ili zemlji, te isklop nije nuan. Moraju se poduzeti mjere za izbjegavanje
opasnosti od tetnih fiziolokih i psiholokih uinaka na osobe u dodiru s istodobno

dodirljivim vodljivim dijelovima u sluaju dvaju kvarova koji postoje istodobno.
Mora biti ispunjen i posebni uvjet:
(1.7)
R A X I < 5 0V
gdje je:
RA - zbroj otpora uzemljivaa i zatitnih vodia za dostupne vodljive dijelove I d -
struja kvara u sluaju prvog kvara zanemarive impedancije izmeu faznog vodia i
dostupnih vodljivih dijelova, a uzima u obzir struje odvoda i ukupnu impedanciju
uzemljenja elektrine instalacije.
Radi prepoznavanja pojave prvog kvara prema dostupnim vodljivim dijelovima i
zemlji mora se predvidjeti kontrolnik izolacije, koji daje zvuni i/ili vidljivi signal.
Preporuuje se otkloniti prvi kvar to prije.
Nakon pojave prvog kvara, uvjeti za isklop strujoopskrbe u sluaju drugog kvara su
kao za TT sustav, ako su dostupni vodljivi dijelovi uzemljeni grupno i pojedinano,
odnosno kao za TN sustav, ako su dostupni vodljivi dijelovi uzemljeni zajedniki.
Za impedancije zamke kvara vrijedi:
(1.8)
Zs < U / 2Ia, kad nema neutralnog vodia i
Z's < Uo / 2Ia, kad postoji neutralni vodi,
gdje je:
U0 - efektivna vrijednost AC (~) napona izmeu faznog i neutralnog vodia,
U - efektivna vrijednost AC napona izmeu faznih vodia,
Zs - impedancija zamke kvara, koja obuhvaa fazni vodi i zatitni vodi strujnog
kruga,
Z's - impedancija zamke kvara, koja obuhvaa neutralni vodi i zatitni vodi
strujnog kruga,
Ia - struja, koja isklapa strujni krug u vremenu, ovisno o naponu sustava, npr. 0,2s
(nema N-vodia) i 0,4s (postoji N-vodi) za 230/400V AC.
UIT sustavima rabe se sljedee naprave: kontrolnik izolacije, nadstrujne naprave i
strujne zatitne sklopke (RCD, FID).
28 eljko Novine
1.2.4. Zatita strujnim zatitnim sklopkama (RCD, FID) i

naponskim zatitnim sklopkama
Izrada zatitnog uzemljenja s malenim otporom uzemljenja, koji bi zadovoljio uvjet
(1.1), skupa je i komplicirana, a katkada i nemogua. Zato se primjenjuje zatitna struj na
sklopka (nazivi su: ZS, RCD, FID ili samo FI sklopka, RCD - eng. residual current
device). Ona proradi kod znatno manjih struja kvara (npr. 30,300 ili 500 mA), pa otpor
uzemljenja moe biti znatno vei. Naelo djelovanja zatitne strujne sklopke prikazan je
na slici 1.7.
1 3 5 N (MP)
2 4 6 N (MP)
Slika 1.7 - Naelo djelovanja strujne zatitne sklopke (FID, RCD)
Zbog struje kvara (koja tee kroz zatitni vodi PE), zbroj struja kroz fazni vodi i
jakost struje kroz neutralni vodi nisu vie jednaki, pa struja razlike magnetizira prste -
nastu magnetsku jezgru, te se u sekundarnom namotu inducira napon, koji aktivira relej.
On iskljuuje sklopku i prekida napajanje troila. Strujna zatitna sklopka se zbog ovog
naela djelovanja naziva jo i diferencijalna sklopka. RCD sklopka primjenjuje se kod
niskonaponske mree instalacija tipa T. Posebno konstruirana RCD sklopka moe se
primijeniti i na mree s izoliranom neutralnom tokom. Kod TN mrea potrebno je
dodati novo zatitno uzemljenje. Vano je da struja odvoda zbog nesavrenosti izolacije
uvijek bude manja od nazivne struje prorade sklopke, jer u protivnom sklopka RCD
(FID) isklapa i kad nema kvara.
Naponskom zatitnom sklopkom tite se vodljivi dijelovi elektrine opreme od pojave
previsokog dodirnog napona. Osnovni elementi zatite su: pomono uzemljenje i mjerni
ureaj za detekciju previsokog dodirnog napona. Naponska zatitna sklopka primjenjuje
se u TN i TT mreama i prvenstveno predstavlja dodatnu zatitnu mjeru drugim
sustavima zatite, kod kojih se ne moe sprijeiti pojava previsokog napona dodira.
Danas se gotovo vie ne koriste zbog problema neovisnosti pomonog uzemljenja o
drugim uzemljivaima (trai se npr. 20m razmaka i si.).
Sve maloprije reeno precizno je definirano u normama. Najvei dio regulative i

izbora mjerne opreme definiran je u normama IEC 60364 (ili DIN VDE 0100), IEC
61557, te DIN VDE 0413. Ove norme definiraju ispitivanje sigurnosti elektroinstalacija
kroz dva vida: vizualni pregled i ispitivanje. Svaka drava posebno svojom regulativom
definira parametre sigurnosti i mjerenja na elektrinim instalacijama u objektima
(zgradama), ali sr svih tih internih norma moraju biti maloprije spomenute norme. U
Hrvatskoj su za elektrine instalacije prihvaene norme koje se temelje na europskim
harmoniziranim (usklaenim) dokumentima niza HD 384, odnosno meunarodnim
normama niza IEC 60364.
1.2.5. Mjere zatite u javnim razdjelnim mreama

Za javne razdjelne (distribucijske) niskonaponske mree u Hrvatskoj vrijedi:
- trajni dodirni napon (traje iznad ls) je maksimalno 65V AC,
- mjere zatite od previsokog dodirnog napona u niskonaponskim mreama su:
- nulovanje,
- zatitno uzemljenje,
- zatitno izoliranje,
- zatitne strujne sklopke ili zatitne naponske sklopke.
Za nulovanje je osnovni uvjet da j e struja kvara koja nastaje pri potpunom kratkom
spoju faznog vodia s nulvodiem ili s dijelom naprave odnosno instalacije, koja je
milovanjem zatiena, bude vea ili jednaka isklopnoj struji (f) pripadnog rastalnog
osiguraa, automatskog osiguraa, odnosno zatitnog prekidaa:
(1.9)
I k > Ii = kx I
Za impedanciju zamke (petlje) kvara vrijedi uvjet:
(1.10)
Zk < Uf / Ij = Uf / k x I
gdje je:
Zk - impedancija zamke kvara
Uf - napon faznog vodia prema zemlji
Ii = k x In - isklopna struja, a
In - nazivna struja osiguraa ili namjetena struja okidaa automatskog prekidaa.
Za k vrijedi: k > 1,25 za automatske prekidae s elektromagnetskim okidaima i k >
2,5 za osigurae rastalne ili automatske.
Zatitno se uzemljenje izvodi pomou zajednikog uzemljivaa (kovni cjevovod,
kabelski plat, posebno poloen uzemljiva) i pomou pojedinanih uzemljivaa.
30 eljko Novine
Za zatitno uzemljenje pomou zajednikog uzemljivaa vrijedi uvjet:

(1.11)
Uk > Ii Râj
A za zatitno uzemljenje pomou pojedinanih uzemljivaa vrijedi uvjet:
(1.12)
R < 65 / I, R0 < 65 / Iimax
gdje je:
Ru - otpor zatitnog uzemljenja pojedinanog uzemljivaa
Ii = k x I - kao i za nulovanje
R - ukupni otpor radnog (pogonskog) uzemljenja i
Iimax' najvea isklopna struja tienih objekata u niskonaponskoj mrei
Rzaj - otpor zajednikog uzemljivaa.
1.3. Naela ispitivanja zatite

Prije stavljanja postrojenja u pogon, izvoa elektrine instalacije treba ispitati
zatitu i dokazati njezinu djelotvornost (sigurnost). Mjerenje otpora petlje, otpora
uzemljenja, izolacijskog otpora, te provjera ispravnosti zatitnih sklopki, neka su od
osnovnih ispitivanja. Postoji vie metoda mjerenja veliina bitnih za kakvou (sigurnost)
izvedene elektrine instalacije, no svima je cilj dobiti pouzdani odgovor o ispravnosti
(sigurnosti) instalacije. Treba se koristiti propisanom ispitnom i mjernom opremom,
[2,3],
1.3.1. Mjerenje otpora uzemljenja

Sustav uzemljenja treba osigurati siguran put za uklanjanje neeljenih naboja (izbo-
ja) i struja, koje su posljedica:
- kvara u distributivnom sustavu,
- kvara na potroau (ureaju),
- posljedica su atmosferskog pranjenja (munja, kao prirodni izboj),
- mogu potjecati od statikog naboja, ili su to jednostavno:
- signali smetnja: EMI (eng. electromagnetic interference - elektromagnetske
smetnje zbog npr. zraenja ureaja) i RFI (eng. radio-frequency interference -
radio-frekvencijske smetnje) signali.
Dakle, otpor cijelog sustava uzemljenja treba biti to manji, da bi neeljene struje
generirale to manje padove napona u mrei, te tako bile neopasane za ovjeka, ivoti-
nje i ureaje u cijelom elektro-sustavu. Idealno bi bilo da j e taj otpor nula Q (Ohma),
ali to realno nije mogue ostvariti. Smatra se da je u industrijskim postrojenjima
uzemljenje dobro, ako je otpor uzemljenja manji od 25Q, a u telekomunikacijama
(objekti s telekomunikacijskom opremom) ako je taj otpor manji od 5Q. Za trafo-stan-
ice i specijalne objekte (bolnice, zrane luke, Faradayevi kavezi, laboratoriji instituta i
si.) zahtjeva se otpor uzemljivaa i manji od 2Q (npr. za TN sustav). Ako se u ispitnom
krugu nalazi npr. RCD (FID) sklopka, tada otpor uzemljenja mora biti manji od 100Q
za IdN = 0,5A. No, generalno, dobro je ono uzemljenje, koje u danim uvjetima
osigurava najmanji mogui otpor neeljenim strujama. Sustav uzemljenja osigurava
zatitu i sprjeava oteenja: generatora, podstanica, sustava prekidaa, faznog razvoda,
munjovoda i prenaponskih odvodnika, telekomunikacijskih linija i opreme, prometnih
znakova (npr. semafora), raunala i sline (osjetljive) opreme. Dobar sustav
uzemljivaa s jedne strane umanjuje mogunosti povreda ljudi i ivotinja od neeljenog
napona, nazonog na raznim povrinama, metalnim (kovnim) i nemetalnim
(nekovnim), a s druge strane unapreuje pouzdanost i performance raunala,
komunikacijske i ostale osjetljive opreme. Temelj dobrog sustava uzemljenja jest
odabir terena, tj. ispitivanje tla, koje okruuje taj sustav. To se postie mjerenjem etiri
osnovne veliine:
- elektrinog otpora elektrode (metalne sonde, cijevi, ipke, trake, mree, ploe),
- otpora kontakta (eng. contact resistance) kabel-elektroda i
- otpora kontakta (spoja) elektroda-zemlja, te
- (raspodjele) otpora zemlje, tj. tla (eng. resistance of surrounding earth - RA),
koje okruuje elektrodu.
Pod uzemljenjem se, dakle, razumijeva elektriki vodljivo spajanje metalnih
(kovnih), tj. vodljivih dijelova opreme sa zemljom. Uzemljenje se sastoji od uzemlji -
vaa (metalne ipke, ploe ili trake ukopane u zemlju) i zemljovoda (vodia, koji spaja
vodljivi dio opreme s uzemljivaem).
Prema propisima razlikuju se tri karakteristine vrste uzemljenja: pogonsko (radno,
funkcionalno), zatitno i gromobransko (munjovodno, LPS) uzemljenje. Uzemljenja su
realizirana ili samim sustavom mree ili pojedinanim uzemljivaima (trakastim i
ianim zrakastim ili krunim, tapnim ili cijevnim, ploastim, temeljnim, betonskom
armaturom, a u posebnim uvjetima moe se koristiti i kovna vodovodna instalacija ili
neka druga vodljiva instalacija ukopana u zemlju). Karakteristina veliina, koja
odreuje djelotvornost uzemljenja jest otpor uzemljenja. Njegova vrijednost je zbroj
otpora rasprostiranja uzemljivaa i otpora zemljovoda.
Otpori rasprostiranja pojedinih vrsta uzemljivaa dani su njihovim dimenzijama
(protegama, izmjerama), geometrijom slaganja u sustav i specifinim otporom tla, [4],
Otpor uzemljenja sloenog je karaktera. Osim djelatne komponente zastupljene su i
induktivna (karakteristina za zemljovod) i kapacitivna (karakteristina za uzemlji-
va) komponenta. Zbog toga bi otpor trebalo mjeriti udarnim naponima ili visokim
frekvencijama, naroito kod gromobranskih uzemljenja (munjovodnih, LPS), te na taj
32 eljko Novine
nain odrediti udarni otpor uzemljenja. Budui da se ukupni otpor uzemljenja bitno
mijenja tijekom godine, ovisno o klimatskim uvjetima, impedancija se odreuje pri
industrijskim ili tonskim frekvencijama, a udarni otpor, kada je to potrebno, odreuje se
uveavanjem mjerene vrijednosti empiriki dobivenim faktorima. Mjerenje isto-
smjernom strujom ne moe se izvesti zbog elektrokemijskih (galvanskih) svojstava tla i
polarizacije.
Mjerenje otpora izolacije izvodi se na TT, TN, IT i munjovodnim sustavima (LPS),
a rabi se neka od sljedeih mjernih metoda:
- mjerenje struje i napona U-I metodom primjenom mjernog ureaja sa vlastitim
izvorom ispitnog signala, primjenom izvanjskog ispitnog signala ili primjenom
mrenog napona,
- mosna metoda,
- kompenzacijska metoda,
- metoda usporedbe,
- mjerenjem otpora petlje (u posebnim sluajevima).
Dakle, postoji nekoliko metoda mjerenja otpora uzemljenja, ali sve se metode
mjerenja vie ili manje oslanjaju na osnovnu, tj. U-I metodu, koja se i najvie primje -
njuje. Mjerni ureaji koji mogu generirati vlastiti izmjenini ispitni signal dobro je da
imaju mogunost automatske izmjene frekvencije ispitnog signala, da bi se dobio sta-
bilan ishod mjerenja otpora (neovisan o signalu smetnja). Frekvencija ispitnog signala
mora se razlikovati barem za 5Hz od viekratnika nazivne frekvencije (kod nas je to
50Hz), a mora biti u podruju 70 - 140Hz. Ispitni napon kod mjerenja otpora uzemljenja
i ekvipotencijalnosti treba biti u podruju 4 - 24V, a struja kratkog spoja prema normi
EN 61557 mora biti > 200mA DC (=), s mogunou izmjene polariteta u cilju
eliminiranja naponskih galvanskih smetnja, [2,4].
Na slici 1.8 prikazanje mjerni krug U-I metode mjerenja otpora uzemljenja, te
raspodjela potencijala oko uzemljivaa kod U-I metode. Voltmetar (V) treba biti pose-
ban i izuzetno kvalitetan (osjetljiv).
Kroz uzemljiva se propusti odreena izmjenina struja i izmjeri pad napona, koji
ona izaziva na otporu uzemljivaa. Za tu svrhu potrebno je na dostatnoj udaljenosti
zabiti u zemlju pomonu sondu S 2 (esto se oznaava i s H, od njemakog Hilfserder),
te izmeu mjerenog uzemljivaa i sonde S 2 prikljuiti izmjenini napon U. Gustoa
struje u zemlji bit e najvea u blizini uzemljivaa Z (esto se oznaava i s E, od njem.
Erder ili eng. Earth) i sonde S 2. To je razlog da najvei dio pada napona nastaje uz
sondu i uzemljiva. Napon U izmjeninog izvora nee se, dakle, troiti samo na otporu
uzemljenja ispitivanog uzemljivaa Z, ve i na otporu uzemljenja sonde S 2, pa je
potrebno zabiti izmeu njih jo jednu pomonu sondu S,. Voltmetar dovoljno velikog
unutranjeg otpora, prikljuen izmeu Z i S,, mjerit e tada pad napona na otporu ispi-
tivanog uzemljivaa Z. Pri tome treba paziti da sonda S, bude dovoljno daleko od
uzemljivaa Z i sondeS2, tj. mora se zabiti na mjestu gdje je gustoa struje ve neznatna
(izvan potencijalnog lijevka). Trai se da glavna sonda S, (esto se oznaava i samo s S,
od njem. Sonde) bude najmanje 20-25m (npr. u Slavoniji, a drugdje i mnogo vie)
Slika 1.8 - Raspored potencijala oko uzemljivaa Z i pomone sonde S2

udaljena od ploastih i ipkastih uzemljivaa, jer se na tim udaljenostima smatra da j e
na potencijalu referentne zemlje i izvan potencijalnih lijevaka oko uzemljivaa Z i
sonde S2 (slika 1.8, raspored potencijala).
Dogaa se da voltmetar pokazuje neki napon, makar izvor izmjeninog napona nije
prikljuen. Razlog su padovi napona, koje izazivaju lutajue struje oblinjih postrojenja.
Tada se mora odabrati dovoljno velik napon izmjeninog izvora koji e izazvati znatno
vee padove napona.
U praksi se otpor uzemljenja na npr. trafo-stanicama obino mjeri pod naponom, tj.
koristi se mreni napon preko najblie shuko-utinice. Tako i ureaji tipa LBM
UNILAP 100XE i SATURN lOOplus mjere po tom naelu, u tom sluaju (inae, ureaji
najee generiraju svoj pravokutni ispitni napon na 4 razliite frekvencije, koji inicira
struje u podruju 5mA, pa do 1A). Tada, prema slici 1.8, U predstavlja mreni napon, Z
pogonsko uzemljenje u trafostanici, S2 je zatitno uzemljenje kojim se mjeri otpor, a je
pomona sonda ureaja, koja se treba zabiti u zemlju na dostatnoj udaljenosti od
pogonskog i zatitnog uzemljivaa, kako bi bila na referentnom potencijalu zemlje,
[1,4].
Kao to smo rekli, mjerni ureaji za mjerenje otpora uzemljenja i ekvipotencijal-
nosti moraju biti izvedeni sukladno normi EN 61557, to znai da moraju generirati
ispitne napone u podruju 4 - 24V, a struja kratkoga spoja mora biti vea od 200mA, s
mogunou izmjene polariteta da bi se odstranile smetnje galvanskog napona. Ureaj
mora imati sposobnost ispitivanja i pogonskog uzemljenja (funkcionalno uzemljenje
34 eljko Novine
kod uzemljivanja npr. neutralne toke transformatora), i zatitnog uzemljenja, te

munjovodnog uzemljenja, [2,3,11].
1.3.2. Mjerenje otpora petlje

Otpor tj. impedancija petlje, koju tvore fazni i zatitni vodi (L i PE), odnosno fazni
i neutralni vodi (L i N) ili fazni i fazni vodi (npr. LI i L2), mjeri se slino kao i otpor
uzemljenja. Otpor petlje sastoji se od otpora zatitnog vodia (odnosno neutralnog
vodia), otpora transformatora (u TS, trafo-stanici) i otpora faznog vodia. Taj otpor
odreuje struju kratkog spoja izmeu faze i zatitnog vodia (odnosno neutralnog
vodia). Otpor se mjeri izmjeninom strujom najee jakosti oko 1 A (0,2 - 25A). Pri
trofaznom prikljuku mjerenje treba ponoviti za svaku fazu ( LI, L2, L3) posebno,
[2,4].
Naelo mjerenja otpora petlje (zamke) izmeu faze i nule prikazano je na slici 1.9.
L,(R)
MS)
L 3 (T)
N(MP)
Kad su sklopke otvorene, voltmetar mjeri napon faznog vodia prema zemlji. Prvo
se sklopkom Sv i otporom Rv obavi prethodno ispitivanje - napon ne smije jako odstupati
izmeu otvore i zatvore sklopke. Ako je to zadovoljeno, pristupa se mjerenju.
Zatvaranjem sklopke Sh strujnim krugom potee struja I, a voltmetar pokazuje pad
napona Uz na otporu Rh.
Otpor petlje je:
(1.13)
Uz-Uz,
Kp j
Budui d aj e I=Uzl / Rh, gornji izraz moe se pisati u obliku: (U4)

Rp-Rh Uz- Uz,
Uz,
36 eljko Novine
Kako je u gradu esto nemogue zabosti sondu (ipku) u zemlju, moe se preko
mjerenja otpora petlje neizravno izmjeriti otpor uzemljenja i bez primjene sonde.
Otpor koji se pri tome mjeri jednak je zbroju otpora vodia zatitnog uzemljenja,
otpora rasprostiranja zatitnog uzemljivaa, otpora pogonskog (radnog) uzemljenja u
transformatorskoj stanici (TS) i otpora faznog vodia, [4].
Prema tome, otpor zatitnog uzemljenja je:
(1.15)
Rz Rizmjereno .5 ' Rpctljc (L-N) R|
pogon
Pretpostavlja se da su otpori faznog i neutralnog vodia jednaki, pa je otpor faznog

vodia jednak polovini izmjerenog otpora mree. Otpor pogonskog (radnog) uzem-
ljenja ne smije biti vei od 2Q, pa se sa zadovoljavajuom tonou moe pretpostaviti
da iznosi 1Q.
Ukoliko se eli mjeriti impedancija petlje izmeu faznog i PE vodia, potrebno je
znati da kod takvog mjerenja dolazi do izbacivanja FID sklopke, ako ona postoji. Zbog
toga se ureaj treba postaviti u nain ispitivanja RCD (FID) sklopke bez izbacivanja
(aktiviranja) iste. Ureaj koji mjeri otpor ili impedanciju petlje mora imati mogunost
otkrivanja (mjerenja) napona dodira (kvara) efektivne vrijednosti > 50V AC ili 120V
DC vrijednosti bez valovitosti. Oekuje se da su osigurai u mjernom krugu ispravni,
tj. da e rastalni (toplinski) osigurai proraditi unutar 5 s za do etiri puta veu nazivnu
struju, a RCD (FID) sklopke unutar 400 ms ako se pojavi njihova naznaena okidna
(deklarirana proradna) struja. Ovo vrijedi za mrene nazivne napone 220, tj. 230V. Kod
FID zatitnih sklopki vrijeme reagiranja mora biti krae za vie nazivne vrijednosti
napona. Pa tako FID sklopka za mreni napon 380, tj. 400V mora odreagirati unutar
0,2 sekunde, a za NN mreni napon vei od 400V mora odreagirati za manje od 0,1
sekunde. Rastalni osigurai reagiraju ovisno o struji kroz njih. Pa tako, osim maloprije
spomenute vrijednosti (5s za etiri puta veu struju od deklarirane za promatrani osi-
gura), treba znati da rastalni osigura mora odreagirati za manje od 0,1 sekunde ako
se pojavi struja deset puta vea od njegove deklarirane vrijednosti (ovo je vano za
sluaj kratkog spoja), [2,4],
1.3.3, Mjerenje otpora izolacije

Kao to je poznato, elektrina energija usmjerava se do potroaa elektrinim
vodiima (vodovima). Vodii se elektriki izoliraju od okoline kako bi se smanjili
gubici energije, te zatitili ljudi i ivotinje od tetnog djelovanja elektrine struje.
Osnovna elektrina svojstva elektrike izolacije su: elektrini otpor, faktor gubitaka
(tan <5) i dielektrina konstanta. Ispravnost elektrine izolacije najlake se provjerava
mjerenjem elektrinog otpora izolacije. Bolji ureaji za ispitivanje kvalitete elektrine
izolacije daju podatke i o sljedea dva parametra izolacije, [1,2,4]:
1. Potrebna je 1 minuta za mjerenje koeficijenta dielektrine apsorpcije Rad, Rad

=
R|S01min ! R|SO30s-
Vrijedi:
- za Rad < 1,1 dojavljuje se loa izolacija
- za Rad > 1,25 dojavljuje se dobra izolacija, i
2. Potrebno 10 minuta za mjerenje indeksa polarizacije, IP = Risoiomm / Risom.
Vrijedi:
- za IP < 1,5 dojavljuje se loa izolacija,
- za IP > 2 dojavljuje se dobra izolacija.
Otpor izolacije mjeri se na svim elektrinim postrojenjima i opremi (postrojenjima
proizvodnje, prijenosa i distribucije elektrine energije, kunim elektrikim instalacija-
ma, telefonskim i drugim telekomunikacijskim instalacijama, generatorima, kabelima,
transformatorima, motorima, itd.), obavezno prije putanja u pogon, a zbog starenja
izolacije preporuuje se mjerenje otpora izolacije i kasnije, u sklopu redovitog
odravanja. Otpor izolacije mjeri se i na svim elektrinim troilima pri zavrnim
ispitivanjima.
Otpor izolacije najee se mjeri pomou robusnih, pogonskim uvjetima pri-
lagoenim mjerilima, koja se sastoje od izvora istosmjernog napona u rasponu od 50V,
pa do 5kV ili ak 15kV, generiranog induktorom ili poluvodikim AC/DC ili DC/DC
pretvaraem, te mikroampermetra kalibriranog u k2, MQ, GQ ili TO.
Pri mjerenju otpora izolacije, postrojenje i oprema moraju biti u beznaponskom
stanju. Kako otpor izolacije ovisi o naponu, istosmjerni naponi pri kojima se otpor izo-
lacije mjeri propisani su normama (npr. IEC 60364, EN 61557 i DIN VDE 0100) i/ili
internom zakonskom regulativom u dravi, [2].
U niskonaponskim elektroenergetskim postrojenjima otpor izolacije mjeri se pri
vrijednostima istosmjernog napona jednakim ili veim od efektivne vrijednosti
nazivnog napona postrojenja. Orijentacijski, smatra se da je izolacija NN sustava u
zadovoljavajuem stanju, ako je izmjereni otpor izolacije vei od otpora, koji odgovara
struji od 1 mA pri vrijednosti napona jednakoj vrijednosti nazivnog napona postrojenja
(ili opreme). Tako, na primjer, za mreni napon 230V otpor izolacije trebao bi teoret ski
biti vei od 230 kQ. U praksi je on najee mnogo vei. Kako, meutim, postoje
znatna odstupanja od tog pravila (npr. kod energetskih uljnih transformatora te su stru je
i milijun puta manje), prije ispitivanja otpora izolacije nekog odreenog objekta treba
prouiti odgovarajue norme, propise ili zapise o ranijim iskustvima, [2,4],
Otpor izolacije nema stalnu vrijednost. On ovisi o temperaturi, vlazi, prljavtini i
drugim oneienjima, naponu, struji, starosti izolatora, itd. Zato pri mjerenju otpora
izolacije nije realno traiti previe visoke tonosti. Smanjenje rasipanja mjernih ishoda
moe se postii pridravanjem propisanih pravila. Npr, pri mjerenju otpora izolacije
vodia kune elektrine instalacije (prema zemlji), negativni pol izvora napona mjerila
izolacije treba spojiti na vodi iji se otpor izolacije eli izmjeriti, a pozitivni pol treba
uzemljiti. Oekuje se da otpor izolacije na tim instalacijama (NN) bude bolji od 1MQ.
U kunim se instalacijama mjeri otpor izolacije pojedinih sekcija od osiguraa do

troila. Otpor izolacije prvo se mjeri izmeu svih vodia sjedne strane (LI, L2, L3 i N
kratko spojeni) i zemlje (PE) s druge, a zatim izmeu parova svih kombinacija vodia,
pri emu sva troila treba odspojiti, te iskljuiti mreni napon.
Otpor izolacije troila mjeri se izmeu svih djelatnih vodia i zatitnog vodia (PE),
odnosno metalnog (kovnog) kuita.
U biti, razina kvalitete izolacije mjeri se jakou struje rasipanja (odvoda, curenja),
koja ne smije biti vea od ImA. U te svrhe mogu posluiti i kvalitetna strujna klijeta,
koja s tonou 0,5 posto mogu kvalitetno izmjeriti jakost diferencijalne struje u
podruju ImA. Otpor izolacije mjeri se istosmjernim naponom da bi se izbjegao kapa-
citivni uinak dva vodia pod naponom, izmeu kojih je izolacija. Dakle, pod otporom
izolacije kod elektroinstalacija razumijeva se otpor izmeu dva vodia ili izmeu
vodia i zemlje. Mjerenje otpora i parametara izolacije provodi se obvezno prije
putanja instalacije u rad, te s vremena na vrijeme, pri emu se moraju potivati
sljedea pravila:
- prije samog mjerenja potrebno je odspojiti elektrinu instalaciju od napojne
mree, te provjeriti da nije instalacija i nakon toga pod naponom,
- mjeri se pod uvjetima u kojima se oekuje da e instalacija raditi (npr. u jedno-
faznim i trofaznim sustavima s nazivnim naponom 230 (400)V mjerenje se obav-
lja naponom 500V DC),
- pri mjerenju svi potroai i dodatna oprema (tajmeri, starteri, zavojnice neonske
rasvjete itd.) trebaju biti odspojeni od mree, a svi prekidai i sklopke ukljueni
(spojeni),
- negativni pol (-) izlaza mjernog ureaja treba prikljuiti na fazni vodi, a pozitivni
pol (+) na uzemljeni zatitni vodi (PE),
- kod TN-S sustava odvaja se neutralni (nul) vodi (N) od zatitnog vodia (PE), a
kod TN-C sustava ne izvodi se mjerenje izmeu N i PE vodia, jer jedan vodi
(PEN) ima funkciju N i PE vodia,
- pri mjerenju otpora izolacije na sustavima s velikom kapacitivnou (npr. kabeli)
potrebno je potivati naputke proizvoaa mjeme opreme koja se koristi. U
svakom sluaju, potrebno je prije i nakon mjerenja otpora izolacije na takvim
sustavima obaviti razelektrizanje kratkim spajanjem u trajanju od najmanje jedne
minute,
- kod kompliciranih (sloenih) elektroinstalacija ispitivanje otpora izolacije odvija
se u etapama, tj. po odsjecima. Odvajanje dijelova instalacije najlake se postie
odvajanjem rastalnih (toplinskih) osiguraa (uloaka). Tako se najlake pronalaze
kvarovi na izolaciji instalacije, koji su kod novih instalacija najee posljedica
povlaenja kabela pri postavljanju, privrivanju kabela na ili u zid, itd,
- tijekom mjerenja ne smije se od strane druge osobe dodirivati niti jedan dio
mjernog kruga, radi utjecaja istog na ishod mjerenja,
- ukoliko mjerni krug sadri elektronske ureaje, koje nije jednostavno odvojiti od
mree, tad se otpor izolacije mjeri izmeu kratko spojenog faznog i nulvodia s
jedne strane i zatitnog (PE) vodia s druge strane. Taj odsjek elektroinstalacije
treba biti im krai,
- odsjeci sloene elektrine mree trebaju biti to vie jednaki po duljini.
39 eJjko Novine
Ako se rabi mjerni ureaj koji generira ispitni napon do 250V DC, tada otpor izo -
lacije instalacija mora biti >250MQ. Za ispitne napone do 500V DC taj otpor treba biti
>0,5MQ, a za ispitne napone preko 500V (do 1000V u NN mreama) taj otpor treba biti
>1MQ (kod novih instalacija obino je to i >300M2). Prema normi EN 61557 mjerni
ureaj pri otvorenom spoju ne smije generirati napon > 1,5 UN, pri emu je UN
- mreni napon. Ispitna struja mora biti u podruju 0,1 - 15mA.
Ukoliko se u NN mrei nalazi i transformator za odvajanje (izolacijski transforma-
tor za odjeljivanje) i njega treba ispitivati ispitnim naponom 500V DC u trajanju od
jedne minute. Otpor izolacije izmeu bilo koje toe takvog transformatora razreda I. ili
II. mora biti > 2MQ, a najbolje je da bude >7MQ. Kod ispitivanja dielektrine
vrstoe izolacije ovih transformatora, potrebno je koristiti izmjenini napon nazivne
frekvencije u trajanju od jedne minute. Tako se za radni (pogonski) napon od 250V
koristi izvor ispitnog napona (signala) od 3500V AC, a za radni napon od 440V koristi
se ispitni napon od 5000V AC. Struja odvoda (rasipanja) ne smije biti vea od ImA.
Kod mjerenja otpora tla i zidova treba znati da se ono izvodi tamo gdje je izuzetno
bitno da taj otpor bude veliki (zatita nevodlj ivim prostorom). To j e sluaj kad u
nekom prostoru rade strojevi, tj. oprema pod neprekidnim napajanjem. Taje oprema
najee razreda 0, to znai da se zatita od elektrinog udara zasniva prije svega na
velikom otporu tla ili zidova (ako je oprema privrena na zid). Otpor tla i zida mora
biti vei od 50kQ za mrene napone do 500V, a mora biti vei od 100k2 za mrene
napone preko 500V. Otpor tla i zidova mjeri se izmeu specijalne elektrode pritisnute na
tlo (masom od 75kg) ili na zid (masom od 25kg) i vodia zatitnog uzemljenja PE (ili
PEN
- zatitnog-neutralnog vodia). Meusobna udaljenost te dvije spojne toke mora biti
najmanje 1 m. Specijalna, kovna elektroda mora biti ili kvadratnog oblika 25 x 25cm,
ispod koje se postavlja navlaena i ocijeena tkanina (ili higroskopni papir) u obliku
kvadrata stranica 27 x 27cm, ili u obliku trokuta povrine oko 900 etvornih mm (ako je
trokut jednakostranian, tad je duljina stranica najmanje 45cm). Ishode mjerenja, koji se
oitavaju na odgovarajuem mjernom ureaju, treba zbog nesavrenosti gore
pomenutog ispitnog kruga korigirati, tj. pomnoiti faktorom 0,7 i tako dobiveni broj
pohraniti ili zapisati u odgovarajui mjerni protokol.
Vie o konkretnom mjerenju ovih i drugih parametara elektrine instalacije
(mree), koji izravno utjeu na sigurnost svih tipova elektrinih instalacija, bit e dano u
nastavku.
2. ELEMENTI TEORIJE I PRAKSE

MJERENJA OTPORA UZEMLJENJA
Zaponimo razmatranje ove teme odgovorom na nekoliko osnovnih pitanja. Na

primjer: to je to uzemljenje? Zbog ega mjeriti otpor uzemljenja?
Mnoge nacionalne ustanove daju preporuke i definiraju norme u svezi uzemljenja.
To su, na primjer:
- The National Electrical Code (NEC),
- Underwriters Laboratories (UL),
- National Fire Protection Association (NFPA),
- American National Standards Institute (ANSI),
- Mine Safety Health Administration (MSHA),
- Occupational Safety Health Administration (OSHA),
- Telecommunications Industry Standard (TIA), i mnogi drugi.
Tako npr. organizacija The National Electrical Code definira uzemljenje na sli-
jedei nain: to je vodljivi spoj namijenjen uklanjanju opasnosti pri krivom spoju u su-
stavu: strujni krug - oprema - zemlja. Nepoeljne struje, bilo da ih je generirala sama
priroda (npr. munje) ili ovjek, ne smiju ugroziti iva bia, instalacije, opremu i
pogone. Sustav uzemljenja treba osigurati siguran put za uklanjanje neeljenih naboja i
struja, koje su posljedica:
- kvara u distributivnom sustavu,
- kvara na potroau (opremi),
- atmosferskog pranjenja (munja, kao prirodni izboj),
- statikog naboja, ili:
- signala smetnja: EMI (eng. electromagnetic interference - elektromagnetske sme-
tnje koje odailje oprema) i RFI (eng. radio-frequency Interference - radio-
frekvencijske smetnje).
Dakle, da utvrdimo i proirimo neke elemente iz prethodnog poglavlja. Otpor cije-
log sustava uzemljenja treba biti to manji, da bi nezvane struje generirale to manje
padove napona u mrei, te tako bile neopasane za ovjeka, ivotinje i ureaje u cijelom
elektro-sustavu. Idealno bi bilo daje taj otpor im blii vrijednosti nula Q (Ohma), ali
41
to realno nije mogue ostvariti. Dakle, smatra se da je u industrijskim postrojenjima

uzemljenje dobro, ako je otpor uzemljenja manji od 25Q, a u objektima s raunalnom i
telekomunikacijskom opremom ako je taj otpor manji od 5Q. No, generalno, dobro je
ono uzemljenje, koje u danim uvjetima osigurava najmanji mogui otpor neeljenim
strujama. Sustav uzemljenja osigurava zatitu i sprjeava oteenja: generatora, pod-
stanica, sustava prekidaa, faznog razvoda, munjovoda i prenaponskih odvodnika,
telekomunikacijskih linija i opreme, prometnih znakova (npr. semafora), raunala i
srodne opreme. Dobar uzemljivaki sustav sjedne strane umanjuje mogunosti povreda
ljudi i ivotinja od neeljenog napona, nazonog na raznim povrinama, metalnim
(kovnim) i nemetalnim (nekovnim), a s druge strane unapreuje pouzdanost i perfor-
mance raunala, komunikacijske i ostale osjetljive opreme (npr. u bolnicama, labora-
torijima). Temelj dobrog sustava uzemljenja jest odabir terena, tj. ispitivanje tla, koje
okruuje taj sustav. To se postie mjerenjem etiriju veliina:
1. elektrinog otpora elektrode (metalne sonde, cijevi, ipke, trake, mree, ploe,...),
2. dodirnog otpora (spoja) elektroda-zemlja,
3. otpora rasprostiranja uzemljivaa (eng. resistance of surrounding earth - RA), tj. tla
koje okruuje elektrodu (slika 2.1), te
4. dodirnog otpora (eng. contact resistance) kabel-elektroda.
I ... Otpor elektrode 2... Otpor kontakta 3 ... Otpor okolnog tla (RA)
Slika 2.1 - Temelj dobrog uzemljivackog sustava jest pravi odabir tla, elektroda i njihovog
poloaja
Da bismo procijenili raspodjelu potencijala tla, tj. odredili najoptimalniji sustav
uzemljivaa, esto je potrebno ispitati specifini otpor zemlje (tla) oko objekta kojeg se
eli kvalitetno uzemljiti. Projektiranje i realiziranje sustava za uzemljenje zahtijeva
iznalaenje onog dijela tla oko objekta, koji ima najmanji (specifini) otpor. To se ini
42 eljko Novine
u svrhu skraivanja vremena i smanjivanja trokova instaliranja sustava uzemljenja.

Dok se na otpor spojnih kabela, dodirnih otpora kabel-elektroda-zemlja (eng. contact
resistance), te na otpor samih elektroda (eng. electrode resistance) moe utjecati
odabirom gradiva (najbolji je bakar, ili neki pobakreni materijal) i veliine elektrode,
na otpor tla, tj. rasprostiranja uzemljivaa (eng. resistance of surrounding earth - R A)
ne moe se bitno utjecati, jer on ovisi prije svega o sastavu tla: kamenjak, pijesak,
ilovaa, itd., te od koliine vlage u tlu i temperature tla (otpor tla razliit je u razliita
godinja doba). Otpor tla mijenja se i s dubinom na kojoj se otpor mjeri, te na taj nain
moe se pronai najoptimalniji poloaj i oblik samog uzemljivaa. Ako odabir tipa
uzemljivaa, koliine, te povrine i dubine postavljanja uzemljivaa (slika 2.2) ne
moe bitno poveati kakvou sustava uzemljenja (smanjiti otpor), ostaje jo samo
mogunost kemijskog tretiranja nepogodnog tla. Specifini otpor tla moe se
poboljati (smanjiti) tretiranjem tla npr. obinom industrijskom solju (higroskopna je
to tvar, privlai vlagu i time smanjuje specifini otpor tla), magnezijevim sulfatom ili
slinim prikladnim, nekorozivnim gradivima (graom, materijalima), [1].
Slika 2.2 - Prikaz nekih od tipova uzemljivaa
(a) obina ubodna elektroda (b) kvadratino rasporeene sonde

(sonda)
(c) uzemljenje u obliku (d) uzemljenje u obliku kovinske

reetke ploe
Sljedea tablica zorno prikazuje meuovisnosti tipa tla, njegovog specifinog otpo-
ra i samog otpora od dubine ukopavanja cijevnog uzemljivaa i od duljine uzemljivaa u
obliku trake (vrpce), (tablica 2.1).
43
Specifini
Tip tla (terena) otpor tla pE Otpor tla (2)
Dubina ukopavanja Duljina uzemljivaa u

uzemljivaa u obliku obliku trake(m)
ipke (m)
fim 3 6 10 5 10 20
Vlano humusno tlo, treset ili
30 10 5 3 12 6 3
movara
Obradiva, poljoprivredna 100 33 17 10 40 20 10
zemlja, ilovaa, glina
Tlo od smjese pijeska i ilovae 150 50 25 15 60 30 15
Vlani pijesak 300 66 33 20 80 40 20
Suhi pijesak 1000 330 165 100 400 200 100
Beton 1:5* 400 160 60 40
Vlaan ljunak 500 160 80 48 200 100 50
Suhi ljunak 1000 330 165 100 400 200 100
Kameniti teren 30000 1000 500 300 1200 600 300
Stijena 107 - - - -
* za beton mjeavine 1 : 7, vrijednosti se poveavaju za 24 posto.
Tablica 2.1 - Prikaz meuovisnosti tipa tla, njegovog specifinog otpora i samog otpora tla, od dubine
ukopavanja cijevnog (ili u obliku ipke) uzemljivaa, te od duljine uzemljivaa u
obliku trake
2.1. Wennerova metoda mjerenja specifinog

otpora tla
Maloprije je naglaena injenica da poznavanje tone vrijednosti (raspodjele) speci-
finog otpora tla bitno utjee na izbor sustava i nain ugradnje uzemljivaa. Specifini
otpor tla jest, po definiciji, otpor mjeren izmeu dvije nasuprotne povrine kocke od
homogenog gradiva (tvoriva), duljine stranica lm. Mjerna jedinica je: Wm. Otpor tla je
geoloka i fizika veliina, koja omoguuje proraunavanje i projektiranje sustava
uzemljenja, a ovisi o vrsti gradiva i o sezonskim promjenama. Sama mjerna procedura
zasniva se na teoriji, koju je razvio znanstvenik i praktiar F. Wenner (eng. "A method of
measuring earth resistivity"; Buli, National Bureau of Standards, Buli. 12(4) 258, S 478-
496; 1915/16). U podrujima gdje postoje struje odvoda i/ili elektriki um, ostvarivanje
pravovaljanih mjerenja moe biti teko izvedivo. Mjerni ureaj, koji ima sposobnost 4-
polnog mjerenja otpora uzemljenja (u 4 toke), kao to je to npr. LEM NORMA
UNILAP (SATURN) GEO X, treba postaviti u poloaj: RE (RA) 4-pole, (slika 2.3).
Ispitivanje sigrmosti elektrinih instalacija 44
Slika 2.3 - Mjerenje specifinog otpora tla primjenom Wennerove metode
etiri kovinske (metalne) sonde poeljno je zabosti u zemlju na jednoj zamiljenoj

crti, na meusobnom razmaku: a (m), pri emu taj razmak mora biti minimalno barem
tri puta vei od dubine zabadanja sondi, b (m):
(2.1)
a > 3 x b, (m)
Drugi uvjet, koji mora biti ispunjen pri odabiru veliine a, jest odreivanje zone
gradijenta potencijala (potencijalnog lijevka). Naime, oko svakog uzemljivaa tijekom
protoka struje razvija se zona gradijenta potencijala (postupno opadanje vrijednosti
napona u odnosu na nulti potencijal, tj. referentni potencijal zemlje). Promjer zone
gradijenta potencijala ovisi samo o specifinom otporu tla. Vei otpori tla rezultiraju s
veim zonama gradijenta potencijala i obratno. No, tla s dobrom vodljivou i odgo -
varajuim malenim zonama gradijenta potencijala rezultiraju u strmom obliku napona i
radi toga u relativno visokom naponu koraka! Dakle, mora se osigurati da sonda bude
postavljena izvan zone gradijenta potencijala svih spojenih uzemljivaa i pomonog
uzemljivaa (H). Iz prakse se zna daje najee dovoljno: a > 20m (teorijski je: a = ,
norma IEEE sugerira: a = 6,5km, a norma IEC sugerira: a = 5km, to je u oba sluaja
praktino neizvedivo, osobito u urbanim sredinama). U svakom ozbiljnijem kompletu
za mjerenje otpora uzemljenja nalaze se namoti s kabelima duljine 25m i 50m. Trei
kabel, u sluaju mjerenja specifinog otpora zemlje, treba biti veeg promjera (barem
2,5 etvorna mm) i duljine > 70m, no njegov otpor treba odgovarajuim postupkom
kompenzirati na samom mjernom ureaju pri mjerenju (proraunu) pE. Ako je sve spo-
jeno prema navedenim pravilima (slika 2.3), pritiskom na tipku START, ureaja npr.
tipa LEM UNILAP GEO / GEO X (najnovija inaica zove se SATURN GEO X),
zapoinje mjerenje otpora uzemljenja preko vodia uzemljivaa: R E (RA). Najprak-
tinije je koristiti funkciju automatske kontrole frekvencije (eng. AFC - automatic fre-
quency control), jer u tom modu (nainu) rada mjerni ureaj automatski isprobava i
odabire jednu od etiri raspoloive mjerne frekvencije: 94, 105, 111 ili 128 Hz, a koja
45
najbolje odstranjuje utjecaj smetnja i daje najstabilniji ishod mjerenja. Nakon zavrenog
mjerenja (u trajanju par sekunda), oitava se vrijednost otpora uzemljenja R E, te
proraunava specifini otpor pE, primjenom jednadbe:
(2.2)
pE = 2x j r x a x R E [Qm]
gdje je n konstanta (pi), koja ima priblinu vrijednost: 3,1416.
Mjerni ureaj tipa LEM UNILAP (SATURN) GEO X ovakva mjerenja moe
uinkovito obavljati sve dok je napon smetnja manji od 24V. Izmjenom razmaka sondi i
dubine njihovog zabadanja u tlo mogue je u potpunosti spoznati svojstva tla, te
pravilno odabrati uzemljiva. esto se dogaa da izmjenom ovih veliina ishodi
mjerenja bivaju izoblieni, te gube pravovaljanost i radi djelovanja podzemnih komada
metala, vode i si., te je potrebno izvriti dodatna mjerenja, pri emu os zabadanja sonda
treba zakrenuti za 90 (slika 2.4).
Slika 2.4 - Radi djelovanja podzemnih komada metala, vode i si, potrebno je izvriti dodatna
mjerenja, pri emu os zabadanja sonda treba zakrenuti za 90 u odnosu na prethodni
poloaj
1.2. 3-polno / 4-polno mjerenje otpora tla

Generalno, postoje etiri razliita mjerenja koja se u okviru odreivanja kakvoe
sustava uzemljenja mogu uiniti (slika 2.5).
46 eljko Novine
4-polno mjerenje RE i pE 3-polno mjerenje otpora uzemljenja RE
Selektivno mjerenje otpora uzemljenja Mjerenje otpora uzemljenja bez sondi

Slika 2.5 - etiri razliita naina mjerenja otpora uzemljenja
Primjenom mjerne funkcije 3-polno / 4-polno mjerenje, mjeri se otpor uzemljenja

uzemljivaa, glavne sonde i pomone sonde (metalna cijev, tap ili ipka u obliku ilj -
ka), te rasipni otpor uzemljenja (specifini otpor tla). Mjerni postupak jednostavan je.
Nakon postavljanja svih mjernih elemenata, kao na slici 2.6, postavlja se sredinja
okretna (zakretna, rotirajua) preklopka ureaja tipa UNILAP (SATURN) GEO / GEO
X u eljeni poloaj: "RE 3pole" ili "RE 4pole", ovisno o tomu to se eli mjeriti. Ako se
eli mjeriti otpor samog uzemljivaa (R E), tad se odabire poloaj "RE 3pole". Na samom
ureaju postoji samo jedna oznaka za otpor uzemljenja, a to je RA. Naime, osim
vrijednosti otpora uzemljivaa RE, mogue je primjenom tipke DISPLAY oitati i
vrijednosti otpora glavne sonde (elektrode) - R s, te otpora pomone sonde - RH. Sva ta
tri otpora zajednikim imenom oznaavaju se s RA.
Ako su svi elementi u shemi pravilno i potpuno spojeni, simboli: E, ES, S i H nee
treptati na displeju ureaja. Pritiskom na tipku START zapoinje automatizirano
mjerenje svih otpora iz skupine RA, uporabom funkcije AFC (automatsko postavljanje i
odabir najpovoljnije ispitne frekvencije: 94, 105, 111 ili I28Hz). Ukoliko je elektroda
samog uzemljivaa u paraleli s nekoliko takovih elektroda, tad e vrijednost RE biti
zapravo ukupni otpor uzemljenja svih uzemljivaa spojenih u paralelu. Podrazumijeva
se da su glavna i pomona elektroda (sonda) postavljene na propisnom razmaku
(objanjeno maloprije), te da su one locirane izvan "podruja utjecaja", tj. izvan
podruja gradijenta
47 eijko Novine
Slika 2.6 - 3-poino/Spolno mjerenje otpora uzemljenja RA (RB Rs, RH)
potencijala uzemljivaa (meusobna udaljenost elektroda mora biti > 20m). No, kad
udaljenost veu od 20m iz bilo kojeg razloga nije mogue ostvariti (npr. mjerenje na
malenom otoku, beton, stijene, zapreke itd.), mogue je primijeniti metodu nazvanu:
Metoda 62 posto. Tu metodu najbolje prikazuje, tj. ilustrira sljedea tablica (tablica
2.2), [1,2]:
Aproksimativno rastojanje glavne (S) i pomone (H)
elektrode (u metrima), primjenom Metode 62 posto
Udubina elektrode Udaljenost od Udaljenost od pomone
uzemljivaa - E glavne sonde - S sonde -H
1,83 m 13,7 m 22 m
2,44 m 15,24 m 24,4 m
3m 16,8 m 26,8 m
3,66 m 18,6 m 29,3 m
5,5 m 21,6 m 35 m
6,1 m 22,6 m 36,6 m
9,1 m 26,2 m 42,7 m
Tablica 2.2 - Ovisnost udaljenosti glavne (S) i pomone elektrode (H) o dubini ukopavanja
uzemljivaa (E), a prema Metodi 62posto
Tek u krajnjem, ali ba krajnjem sluaju, za dobivanje neke predodbe o otporu

uzemljenja, mogue je koristiti jednadbu: a> 3*b , pri emu je b - dubina ukopavanja
elektrode uzemljivaa. Ispitivanje tonosti ishoda mjerenja otpora uzemljenja obavlja
se uzastopnim mjerenjem i pomicanjem pomonog uzemljivaa (elektrode-sonde H) ili
glavne sonde (S), te ponovnim mjerenjem. Ukoliko su izmjerene vrijednosti iste (ili
priblino iste), udaljenost elektroda je dostatna. Ukoliko se ishodi razlikuju, potrebno je
pomicati sondu i pomoni uzemljiva sve dok vrijednost RE ne postane konstantna
48 eljko Novine
(nepromjenjiva). Prikljuni kabeli elektroda takoer ne smiju biti previe blizu.

Pri uporabi kabela duljine preko 20m, potrebno je izvriti kompenzaciju otpora, to
se ini na slijedei nain. Mjerenje kompenzacijskog otpora ureaj tipa UNILAP
(SATURN) GEO / GEO X obavlja samostalno. Kompenzacijski otpor RK poziva se
pritiskom na tipku DISPLAY. Kratko treba spojiti krajeve mjernih kabela (ispitnih
vodia), prikljuenih na S i E ulaze ureaja. Pritisnuti potom tipku START, ime
zapoinje mjerenje otpora kabela, te pohranjivanje tako dobivene vrijednosti RK u
internu memoriju. Da bismo pokrenuli postupak kompenzacije otpora kabela potrebno
je, nakon prikljuenja svih potrebnih elemenata sheme za 3-polno / 4-polno mjerenje
otpora uzemljenja, prvo zakrenuti glavnu preklopku u poloaj "RA 3pole", te potom
primjenom tipke DISPLAY pozvati memoriranu vrijednost kompenzacijskog otpora
RK. Kompenzacija se pokree pritiskom na tipku START. Kompenzacijski otpor
prikazuje se onoliko dugo, koliko dugo je pritisnuta tipka START. Otputanjem tipke
START, izmjerena vrijednost RK sprema se, mjerni ureaj se vraa u standardni poloaj
s poetka mjerenja, a sljedee mjerenje otpora uzemljenja pokree se pritiskom na tipku
START. Tijekom iduih mjerenja vrijednost RK se automatski oduzima od izmjerene
vrijednosti otpora uzemljenja. Ukoliko se eli vrijednost kompenzacije vratiti na
poetnu vrijednost (0,00Q), kompenzacijski postupak pokree se s otvorenim
(odvojenim) mjernim krugom. Za brisanje vrijednosti RK iz memorije ureaja potrebno
je kratkotrajno zakrenuti glavnu (okretnu) preklopku u bilo koji drugi poloaj.
1.3. Selektivno mjerenje otpora uzemljenja primjenom

strujnih klijeta i dvije sonde
U sluaju kad je potrebno mjeriti otpor uzemljenja nekog uzemljivaa, a postoji
vie takvih uzemljivaa u paraleli (usporedno), te se ne eli odvajati promatrani
uzemljiva (npr. odvajati uzemljenje od konstrukcije VN stupa ili munjovoda), niti
odvajati zatitno ue (npr. kod VN stupova), tad je ova metoda upravo ono to nam je
potrebno (slika 2.7).
Koriste se strujna klijeta, koja mjere stvarni tok struje kroz promatrani uzemljiva,
a da se pritom ne intervenira na konstrukciji samog uzemljivaa, niti se iskljuuje
mreni napon bilo koje razine. Kod VN stupova ima se sluaj da se mjerna struja dijeli
na pet komponenti: etiri noge stupa sa svojim uzemljenjem i dio struje, koji tee kon-
strukcijom stupa do zatitnog metalnog ueta i dalje do usporedno spojenih uzemljenja
drugih (susjednih) VN stupova. Postavljanjem strujnih klijeta (rasklopnog transfor-
matora u vidu prstena promjera 32cm) na npr. sve etiri noge VN stupa, jednu poslije
druge, izmjere se redom etiri vrijednosti otpora uzemljenja: R EI, RE2, RE3, RE4 (shema
mjerenja dana je na slici 2.8). Ukupni otpor uzemljenja promatranog VN stupa (RE)
izraunava se primjenom jednadbe:
(2.3) j
R E
= X+X+X+_L
REI RE2 RE3 RE4
50 eljko Novine
Slika 2.7 - Prikaz sluaja kad je potrebno mjeriti otpor uzemljenja nekog uzemljivaa, a postoji vie
takvih usporednih uzemljivaa (u paraleli), te kad se ne eli odvajati promatrani uzemljiva, niti
odvajati zatitno ue (vodi) od sustava uzemljenja
Slika 2.8 - Postavljanjem strujnih klijeta na sve etiri noge SN ili VN stupa (jednu poslije druge)
mjere se redom etiri vrijednosti otpora uzemljenja: Reh RE2, RE3, &E4
Ovo je patentirana metoda od LEM-a, kojom se mjeri otpor pojedinog uzemljivaa

u trajno oienom sustavu ili mrei. Ureaj tipa LEM UNILAP (SATURN) GEO X po
pritisku na tipku START automatski generira jedan od napona: 20V ili 48 V AC (~),
najpovoljnije frekvencije: 94, 105, 111 ili 128Hz. Strujni krug (I) zatvara se preko
elektrode uzemljivaa (E, ES), te elektrode pomonog uzemljivaa (eng. auxiliary earth
electrode - H), dok se pad napona na glavnoj mjernoj sondi (S) uzima kao podatak o
padu napona na samom uzemljivau (Umjer). Informaciju o jakosti struje I daju strujna
klijeta (ili transformatorski prsten), a napon U mjcr mjeri se na odgovarajuem ulazu
ureaja (S). Temeljem ovih dvaju podataka, ureaj po stabiliziranju vrijednosti, rjeava
jednadbu:
(2.4)
i nakon par sekunda na displeju (zaslonu) prikazuje stabilnu vrijednost otpora

uzemljivaa (uzemljenja): RE. Pritiskom na tipku DISPLAY mogu se saznati i vrijed-
nosti Rs i Rh. Dakako, odvajanje uzemljivaa i iskljuivanje visokog napona na stu-
povima ili u objektima prije mjerenja nije potrebno, [I ].
Ako je signal smetnja veoma jak (ak do 50V!), tad sam ureaj nije u mogunosti
stabilizirati mjernu vrijednost (poruka tipa: "mjerna vrijednost nestabilna"), te se mora
pristupiti runom mjerenju. Odabire se frekvencija (jedna od najee etiri ponuene)
unutar kontrolne petlje, te potom pritisne tipka START i dri tako dugo, dok ne nestane
poruka "mjerna vrijednost nestabilna". Dakle, ureaj nudi mogunost odreivanja
srednje vrijednosti kroz dulje razdoblje (maksimalno - jedna minuta!). Ako ni nakon
jedne minute nije mogue dobiti stabilnu vrijednost, mora se promijeniti poloaje
glavne i/ili pomone mjerne sonde (elektrode), te ponoviti mjerenje.
Prilikom rada sa strujnim klijetima treba obratiti pozornost na eventualno isprav-
ljanje pogreke strujnih klijeta. Naime, ako se ishodi mjerenja sa strujnim klijetima
bitno razlikuju od ishoda mjerenja bez njih (klasinom, npr. 3-polnom metodom, s
odvajanjem uzemljivaa), odstupanje se objanjava tolerancijom strujnih klijeta. Ova
pogreka moe se ispraviti postavljanjem omjera transformacije na vrijednost razliitu
od nazi vne (naj ee j e to 1000:1, a u kontrolnoj petlj i ureaj a taj odnos moe se mij
en- jati (korigirati) najee od 80:1 do 1200:1). Da bismo odredili potreban omjer
transformacije strujnih klijeta, potrebno je spojiti pokusni otpor (npr. 5Q) izmeu
toaka H i S, s jedne strane, i toke E s druge strane mjernog otpora. Zakrene se potom
glavna preklopka u poloaj "RE 3pole", pritisne tipka START i izmjeri R E klasinim
putem. Zatim se spoje strujna klijeta na za to predvienu utinicu (ext) na ureaju tipa
UNI- LAP (SATURN) GEO X i obuhvati klijetima vodi s otpornikom, da bismo
izmjerili struju kroz mjerni otpornik. Ponovno se pritisne tipka START i izmjeri otpor
RE ovom metodom. Ako ta vrijednost odstupa vie od 5 posto od vrijednosti izmjerene
bez strujnih klijeta, u kontrolnoj petlji ureaja treba namjestiti novi omjer
transformacije (Tr novi) strujnih klijeta, prema sljedeoj jednadbi:
(2.5)
RE (sa strujnim klijetima) RE
Tr novi Tr
(bez strujnih klijeta)
stan
Na primjer: mjerenjem bez strujnih klijeta izmjerilo se R E (bez strujnih klijeta) =

4,75Q, a sa strujnim klijetima, nazivnog omjera 1000:1, izmjerilo se R E (sa strujnim
klijetima) = 5,23Q. Postotna pogreka (relativna) iznosi:
(2 . 5 23 - 4 75
6) 100% ^-47^ = 10.1% > 5%
52 eljko Novine
Dakle, potrebno je postaviti novi mjerni omjer:

(2.7)
Ovu metodu za mjerenje otpora uzemljenja djelotvorno je mogue upotrijebiti i

kod, npr. mjerenja otpora uzemljenja munjovoda (slika 2.9).
Slika 2.9 - Selektivno mjerenje otpora uzemljenja munjovoda (gromobranska

instalacija, LPS% primjenom strujnih klijetai bez odspajanja elektrode uzemljenja
Elektroda
uzemljivaa > 20 m > 20 m
1.4. Mjerenje otpora uzemljenja primjenom samo jednog

para strujnih klijeta
U sluaju kad je potrebno mjeriti otpor uzemljenja nekog uzemljivaa, a postoji
vie takvih uzemljivaa u paraleli, a ne eli se gubiti vrijeme i izlagati se opasnosti pri
odspajanju uzemljivaa kod munjovonog (LPS) ili SV, tj. HV dalekovodnog sustava,
te se ne eli rabiti pomone sonde (elektrode S i H), tad je metoda mjerenja otpora
uzemljenja, zasnovana na patentiranoj metodi uporabe para strujnih klijeta (LEM
GmbH, Austrija), pravo rjeenje (slika 2.10). U ovom sluaju nije potrebno koristiti
pomone sonde, niti gubiti vrijeme pronalazei optimalne poloaje tih sonda.
Adapter za ovakvo mjerenje stavlja se u pogon postavljanjem ureaja u mod
mjerenja: "RE 3pole, pri emu je zajednika oznaka ovog tipa mjerenja slika u obliku
strujnih klijeta. Jedan od rijetkih uvjeta, koji mora biti zadovoljen, jest da strujna kli-
jeta budu locirana na meusobnom razmaku veem od 10 cm (slika 2.11), zbog neg-
ativnog meusobnog utjecaja strujnih klijeta.
Naelo ispitivanja otpora pojedinog prikljuka uzemljenja u sustavu s paralelnim
uzemljivaima, zasnovan je na analizi sljedeeg ekvivalentnog kruga (slika 2.12).
54
Slika 2.10- Mjerenje otpora uzemljenja primjenom samo para strujnih klijeta, a bez pomonih
sonda i kabela
Slika 2.11 - Jedan od rijetkih uvjeta, koji mora biti zadovoljen kod uporabe metode mjerenja
otpora uzemljenja samo parom strujnih klijeta, jest da strujna klijeta budu locirana na meu-
sobnom razmaku veem od 10 cm
Generatorska strujna klijeta generiraju napon U, a prijamna strujna klijeta mjere

struju I. Vrijedi:
(2.8)
y- = RX + l
RTET
_L
Rn
Ispitivanje sigiroosti elektrinih instalacija 55
Slika 2.12 - Naelo ispitivanja otpora pojedinog prikljuka uzemljenja u sustavu s paralelnim
uzemljivaima
Kako je najee paralelni spoj otpora Rb R2, ... Rn, znatno manji od ispitivanog
otpora uzemljenja Rx (ovaj uvjet zadovoljenje ako je i samo jedan od paralelnih otpo ra
znaajno manji, tj. kvalitetniji od Rx), te vrijedi:
(2.9) U
I
Dakle, ureaj tipa UNILAP (SATURN) GEO X generira napon U i mjeri struju I
kroz promatrani uzemljiva, te tijekom par sekunda po pritisku tipke START prikazuje
izraunatu vrijednost: Rx = RE. U ovom specifinom modu mjerenja vrijednosti: R*
(impedancija uzemljenja pri mjernoj frekvenciji 55 Hz), RH i Rs - nemaju znaenje, [1].
Podruje primjene ove metode mjerenja otpora uzemljivaa doista je iroko. Osim
navedenih primjera primjene, otpor uzemljenja djelotvorno se moe mjeriti kod para -
lelnog LPS sustava uzemljivaa SV i HV transformatorskih stanica, mikrovalnih po-
strojenja, telefonskih uzemljivaa, stupova gradske rasvjete itd.
Kako ova metoda ne funkcionira kod mjerenja uzemljenja osamljenog uzemljivaa,
idealna primjena zapravo je u sustavima industrijskih uzemljivakih instalacija, gdje
postoji puno uzemljivakih elektroda, spojenih u isti sustav uzemljenja (slika 2.13).
Na to upozoravaju ishodi ovako izvedenih mjerenja otpora uzemljenja i gdje ima
smisla ovo mjerenje primjenjivati? Kao prvo, treba primijetiti da aproksimiranje
otpornosti uzemljivaa, paralelnih promatranom uzemljivau i svoenje iste na nultu
vrijednost, nije uvijek opravdano. Ako se zadovoljimo tolerancijom od +M0 posto, ovo
mjerenje ima smisla. Sustavi uzemljenja s temeljnim uzemljivaem, koji pod zemljom
imaju ukopanu zajedniku metalnu (kovnu) traku, mreu ili plou, pri ovakvom mjeren-
ju mogu pokazivati i vrijednosti manje od 0,05Q (slika 2.14). Naravno, to nema veze sa
stvarnom kvalitetom uzemljenja, ve je tako samo izmjeren zatvoreni strujni krug (kon-
tinuitet, neprekinutost), koji ine svi kovinski (metalni) dijelovi uzemljivackog sustava.
Slika 2,13 - Idealna primjena metode para strujnih klijeta zapravo je u sustavima industrijskih
uzemljivakih instalacija, gdje postoji puno uzemljivakih elektroda, spojenih u isti sustav
uzemljenja
U maloprije danom primjera, pravu se vrijednost otpora uzemljenja moe dobiti
samo primjenom neke od klasinih metoda mjerenja otpora uzemljivaa (uz odvajanje
konstrukcije), ili primjenom metode selektivnog mjerenja otpora uzemljivaa, to je
maloprije opisano.
Temeljni uzemljiva Kuite trafoa

Slika 2.14 - Sustavi uzemljenja, koji pod zemljom imaju ukopanu zajedniku metalnu traku,
mreu Hi plou, pri ovakvom mjerenju mogu pokazivati i vrijednosti manje od 0,05 Q!
1
58 eljko Novine
1.5. Impedancija uzemljenja R* i mjerenje

malenih otpora R
Zatitno metalno ue, koje povezuje uzemljenja stupova dalekovoda, nema zane-
mariv induktivitet i otpor. Induktivni dio impedancije nadzemnog vodia ovisan je o
frekvenciji, to znai da mjema frekvencija ispitnog napona iz mjernog ureaja mora biti
bliska glavnoj (nazivnoj) frekvenciji mree, za dobivanje ispravnih ishoda mjerenja
impedancije uzemljenja. Za nazivnu frekvenciju od 50Hz, odabire se runo mjema
frekvencija od 55Hz i mjerenjem u trajanju do 1 minute pronalazi se stabilna srednja
vrijednost impedancije uzemljenja R* (slika 2.15), [1,2,4],
Slika 2.15 - Shema mjerenja impedancije uzemljenja VN stupova
Mjerenje relativno malenih otpora mogue je primjenom:

a) AC napona od 20V~, za mjerenje R~, u podruju od 0,02Q do 300k2.
b) DC napona od 20V=, za mjerenje otpora R=, u podruju od 0,02Q do 3k2.
Otpornik, iji se otpor eli izmjeriti, spaja se izmeu prikljuaka S (P2) i ES (Pl), na
mjernom ureaju tipa UNILAP GEO / GEO X. Pritiskom na tipku START zapoinje
postupak automatiziranog mjerenja nepoznatog otpora. Kod mjerenja R~ mogue je
koristiti mod AFC, ili primjenom tipki DISPLAY, te CHANGE i SELECT mogue je
odabrati neku od ponuenih mjernih frekvencija. Pri mjerenju R= obavlja se autom-
atizirana zamjena polariteta prema VDE 0413. Za mjerenje malenih otpora potrebno je
izvriti kompenziranje prikljunih mjernih kabela, to je prije ve opisano. No, prije
poetka mjerenja R potrebno je uvjeriti se u beznaponsko stanje. S izvanjskim naponom
veim od 3V, mjerenje nee biti doputeno. S druge pak strane, velika mjer na struja
prouzroena induktivnim teretom moe inducirati smrtonosne napone za vri-
jeme odspajanja od mjernog kruga! Za postizanje vee tonosti mogue je 4-polno

mjerenje, pri kojem ulaze H i S spajamo sjedne strane otpornika, a ulaze ES i E s druge
strane tretiranog otpornika. Nepoznati otpor mjeri se u dva ciklusa. Prvo pozitivnim, pa
potom negativnim naponom. Na displeju se prvo pokazuje, nakon par sekunda, vea
izmjerena vrijednost otpora, a druga izmjerena vrijednost poziva se pritiskom na tipku
DISPLAY. Ukoliko je prekoraeno ogranienje (R LIMIT), ono se takoer prikazuje
(prijavljuje).
NAPOMENA. Ureaj ovog tipa najee raspolae s mjernom funkcijom:
MJERENJE NAPONA I FREKVENCIJE SMETNJE, koja otkriva mogui napon i
frekvenciju signala smetnje (ako je taj napon vei od IV). Ova funkcija automatski je
ukljuena, neovisno o poloaju glavne preklopke, prije svakog mjerenja otpora uzem-
ljenja ili bilo kojeg drugog malenog otpora. Premai li vrijednost napona smetnje UST
postavljenu graninu vrijednost, automatski se spreava mjerenje i dojavljuje se pre-
veliki napon smetnje. Izmjerena frekvencija signala smetnje oitava se pritiskom na
tipku DISPLAY, [1].
1.6. Tehnike znaajke suvremenih mjerila otpora

uzemljenja
U ovom prilogu analizirat emo primijenjene tehnologije i tehnike znaajke naj-
suvremenijih (High-tech) ispitivala otpora uzemljenja, kroz analizu primjeraka
najnovijih modela GEO (HEME GEO 15, HANDY GEO, SATURN GEO, SATURN
GEO plus i easy, UNILAP GEO X - SATURN GEO X), proizvoaa LEM (NORMA)
GmbH iz Austrije. Najnoviji model iz generacije ispitivala GEO - SATURN GEO
(Type 1), jest model UNILAP - SATURN GEO X (Type 2), priruni ureaj velikih
mogunosti mjerenja kakvoe (otpora) uzemljenja (slika 2.16). Ureaj UNILAP GEO
X sada se zove SATURN GEO X i dostavlja se u gumenoj zatiti, dakle izmijenjen je
dizajn, ali su tehnike znaajke i mogunosti iste. Pokraj visoke tehnologije, primije-
njene u realizacije elektronskih sklopova (VLSI, mikroprocesori, SMD, PC-SW, ...)
unutar ureaja, posebna briga kod izrade takvog tipa ispitivala jest usmjerena na sli-
jedee znaajke: kompletnost, otpornost na izvanjska djelovanja na ureaj i prikljune
sonde (vodie, utinice i utikae), robusni dizajn i zatienost od izvanjskih zagaenja
(IP 56, prema EN 60529) svake vrste, jednostavnost upravljanja (user friendly),
mogunost generiranja automatskih ispitnih sekvencija, nije potrebna prethodna obuka
operatera (rukovatelja), djelotvorna zatienost korisnika, te ureaja od
preoptereenja, ... . Pouzdane ishode mjerenja treba dobiti i pri tekim uvjetima radne
okoline, i to kod ispitivanja bilo koje elektrine instalacije (ako npr. obavljamo pregled,
odravanje ili traimo kvar na instalacijama, a zbog uzemljenja sustava zatite od
munje, pogonskih uzemljivaa itd.). Da bi se ureaj takve namjene zvao dobrim, on
mora posjedovati to vei, irokokutni LCD zaslon (display), i to s prikazom
prihvaenih internacionalnih simbola (bez potrebe za prevoenjem oznaka na bilo koji
60 eljko Novine
drugi jezik), treba raspolagati

internom memorijom to veeg kapaciteta (za pohranu parametara i ishoda mjerenja), a

i raspoloivo suelje (interface, meusklop) treba biti to univerzalnije. Izbor funkcija
ureaja treba biti pregledan i razumljiv, [I],
Projektanti tvrtke LEM NORMA imali su skoro sve ovo u vidu kad su projektirali
ureaj UNILAP (SATURN) GEO X. Kako se ureaj UNILAP GEO X ne moe vie
nabaviti u RH, ve samo novija izvedba: SATURN GEO X, vie pozornosti posvetit
emo ureaju SATURN GEO X (slika 2.17). Temeljem viegodinjih iskustava
proizvoaa i korisnika, te vodei brigu o potrebama prije svega elektroinstalatera,
inenjeri LEM NORME ponudili su kvalitetan mjerni ureaj.
Slika 2.16 - Kvalitetan model iz generacije ispitivala uzemljenja, LEM UNILAP GEOX u
radu
Najstarija mjera zatite od strujno-naponskih udara jesu razna uzemljenja, na koja

su prikljueni strojevi i sva druga elektrina pomagala u pogonima, graevinama
(objektima), kuanstvima i na javnim mjestima. Kao to je ve prije reeno, odvodnjom
neeljenih i opasnih strujno-naponskih izboja u zemlju primjenom uzemljivaa, ljudi su
se zatitili od potencijalnih opasnosti, koje dolaze od: elektrinih izvora, atmosferskih
izbijanja (npr. munje), induciranih napona NN - SN - VN pogona, statikog elektriciteta
konstrukcije ili poda ili zida, napona susjednih elektromagnetskih pogona (dalekovodi,
elektromotorne vue tramvaja i vlakova), induciranih napona, pada konstrukcije
dalekovoda, struje na konstrukciji (ako se konstrukcija koristi kao sastavni dio voda za
uzemljenje), te od raznih dodirnih elektrinih napona. U osnovi takve zatite jest, kako
je prije reeno, naelo izjednaivanja potencijala kovnih (vodljivih) masa s
potencijalom zemlje, te odvodnja statikog elektriciteta u zemlju. Naime, elektron-
aponski udar potrebno je bez opasnosti za ovjeka preusmjeriti u zemlju. Osim to se
tako tite ljudi i ivotinje, umanjuje se i opasnost od poara, eksplozije ili neke druge
katastrofe.
Ispravnost uzemljivaa jest najvanije naelo sigurnosti na graevini (objektu),

stroju, kuanskom aparatu, u pogonu, u laboratoriju itd. Tijekom vremena instalacije
stare, kvare se (npr. na kontaktnim vijanim spojevima slabe ili se prekidaju kontakti
poradi korozije, dolazi do prekida galvanske veze na hvataljkama, stezaljkama itd.) i
prestaju biti funkcionalne. U cilju pregleda i ispitivanja kakvoe uzemljenja, te izrade
potvrdbene dokumentacije potrebno je koristiti kvalitetnu mjernu opremu. Spektar
potencijalnih korisnika mjerila otpora uzemljenja doista je irok. Na primjer, ovaj tip
ureaja mogu koristiti: elektriari, elektroinstalateri, serviseri i tehniari zadueni za
odravanje i inspekciju elektro-instalacija (npr. prema normama IEC 60364, DIN VDE
0100, BS, SEV, ili naim normama i pravilnicima: NN 59/96, NN 58/93, NN 77/92,
S.L.br. 13/68 itd.), te zadueni za iznalaenje i otklanjanje kvarova. Dalje, ureaj moe
djelotvorno koristiti osoblje odravanja u sklopu uprava objekata u industriji i izvan
industrije (npr. u kolama - za edukacijsku i praktinu uporabu, institutima i zavodima
za mjeriteljstvo, normizaciju i umjeravanje, radionicama, laboratorijima, te u nadzornim
tijelima objekata, bolnica itd.). Preporuljivo je koristiti ga u industriji, elektrinim
centralama, kuanstvima i u elektrodistribuciji.
SATURN GEO X
LEM m
ELMES HEME NORMA
Slika 2.17 - LEM (NORMA) SATURN GEO X, suvremeno ispitivalo kakvoe uzemljenja
Popis lanova obitelji: AVO INTERNATIONAL DET x/y, LEM NORMA UNI-
LAP GEO - SATURN - HANDY, i nekoliko slinih ureaja na tritu, te popis njihovih
pojedinanih mogunosti (i nemogunosti), prikazanje u tablici 2.3. Kako je iz
prikazanog vidljivo, mogunosti ureaja UNILAP - SATURN GEO X (slika 2.17)
najvee su, te e drugi dio ovog teksta biti posveen najvie njemu.
jspitm&je sigimosti elektrinih instalacija 63
UNILAP '
(SATURN)
Handy GEO SATURN GEC i UNILAP GEO
GEO X
Proizvoa LEM NORMA LEM NORMA LEM NORMA LEM
NORMA
LCD, displej
ET6/3 DET2/2 da DET3/2 da
DET5/4D, 4R da DET62Dda
Napajanje battery/ accu battery/ accu battery/ accu battery/ accu

Preoptereenje 250Veff 250Veff 250Veff 250Veff
"AVO AVO AVO AVO AVO INTERNATIONAL
Zatita IP40 IP56 IP56 IP56
ne, kazaljka da da da da
battery
Sigurnost battery/ accu
IEC 1010 erank IEC 1010
battery/ accuIEC 1010 battery
IEC 1010
7 ? | 240Veff 250Veff 240Veff
EMC, elektromag. EN50081- EN50081- EN50081- EN50081-
?
kompatibilnost 7 IEN50082-1 7 1EN50082-1 IP54 1EN50082-1 1EN50082-1
IP54
Podruje
? (Q) ? 20000hm 300kOhm
IEC 348 VDE IEC 1010300kOhm 300kOhm
IEC 1010 EN 61010
0411
Automatika da da da da
? 7 7
EN50081- EN50081-1
6%, 2%,1EN50082-1 2%, EN50082-1 2%,
Tonost
0...30C 18...28C I8...28C I8...28C
5000hm
Rezolucija 20kOhmlOmOhm20kOhm ImOhm 20kOhm ImOhm 2kOhm 1 mOhm
ne da ne da da
55, 94, 105,
Mjerna9 (ispitna) 0.5% 128Hz 5%2% (23 2C) 5%2% 55,94,
(23 105, Ml,5%2%55,
(2394, 105, MI,
2C)
111, 128Hz,
frekvencija
'
(23C) 2C) 128Hz, auto 128Hz, auto
auto
ispitna
- struja, max
ImOhm >50mAlOmOhm 250mAlOmOhm 250mA lOOmOhm 250mA
? smetnji100.. .160Hz30V
Napon 128Hz 50V 128Hz 50V 128Hz50V
RA-4 pole ne da da da
Ra-3 pole da da da lOmA da
R-AC? 40Vss ne 20Vss ne 40Vss ne 40Vss da
RDC 7 da ne da ne da ne ne da
RA selektivno
no ne ne da ne da ne da da
Mjerenje
nobez sondi ne ne ne ne ne ne ne da
Samoiskljuenje da da da da
no ne ne ne ne
Masa no ne 0.99kg ne l.lkg ne i.ikg ne i.ikg
no ne ne ne ne
no ? 7 da da
7 5 kg lkg 1.27kg 0.82kg
Tablica 2.3 - Pregled tehnikih mogunosti lanova obitelji suvremenih mjerila otpora
(kakvoe) uzemljenja
64 eJjko Novine
Svi ureaji proizvoaa LEM (NORMA), iz serija namijenjenih mjerenju para-

metara kakvoe (i sigurnosti) elektrinih instalacija (UNILAP, SATURN i HANDY),
projektirani su i izvedeni u skladu s meunarodno priznatim standardima, kao to su:
DIN VDE 0100, 0105, 0701, 0702 (za laboratorijsku i terensku mjernu opremu, nami-
jenjenu radu s elektrinim instalacijama), BS7671, OVE-EN1, OVE-HG701, IEC
61557, 61010, a osobito u skladu s DIN ISO 9001 (standardi kakvoe opreme, rada i
radnog ozraja, te kakvoe ivljenja, ...)* Svi ureaji imaju oznaku CE, koja jami
usklaenost opreme s EMC zahtjevima (elektromagnetska kompatibilnost) i s drugim
regulativima u Europskoj uniji. Ureaji su ostvareni tako da su u potpunosti mikropro-
cesorski kontrolirani, mjeme sekvence su automatizirane, ali ujedno omoguuju i
trenutno (promptno) upozoravanje korisnika putem audio i video uzbune (na LCD-u
dojave o opasnim nepravilnostima u instalacijama i/ili mjerenjima), a omoguuju i pri-
lagoenje mjernog postupka individualnim potrebama korisnika. Izbor mjeme funkcije
omoguen je najee pouzdanim okretnim prekidaem i/ili tipkama, s jasnim
znaenjem odabrane funkcije, [1,2].
Ureaji LEM UNILAP GEO X (LAPTOP oblik) i SATURN GEO X svojom izvan-
jskom jednostavnou i dizajnom privlae pozornost. Posjeduju: samo jedan preklop-
nik (okretni prekida) za ukljuenje-iskljuenje (uklop-isklop, ON/OFF), samooito-
vanje (eng. selftesting) i izbor tipa mjerenja, etiri tipke radnog izbornika (menu-a, tj.
moguih postupaka):
1. START - za zapoinjanje (ukljuenje) odabrane mjeme funkcije
2. DISPLAY - za poziv odgovarajue (izmjerene) dodatne vrijednosti
3. CHANGE - za promjenu trenutano postojee (ulazne) vrijednosti
4. SELECT - za odabir pozicije, koju elimo promijeniti, tj. biranje
znamenka, koje treba mijenjati, ili tiskati (ako postoji
odgovarajue opcijsko RS-232 suelje i pisa),
te pet utinica (H, S, ext, ES i E) za:
H (C2) - prikljuenje pomonog uzemljivaa (sonde), ili otpornika, 4 mm Ext -
prikljuenje strujnih klijeta, 3-polni ulaz; izvanjski punja-napajanje ES (Pl) -
prikljuenje uzemljene elektrode kod 4-polnog mjerenja, ili otpornika, 0 4 mm
E (Cl) - prikljuenje elektrode pravog uzemljenja (RE), ili otpornika, <p 4 mm.
UNELAP - SATURN GEO X moe (slika 2.18):
1. Mjeriti specifini otpor tla primjenom Wennerove metode
2. Mjeriti otpor uzemljivaa primjenom klasine 3-polne i 4-polne metode (vea
tonost)
3. Mjeriti otpor uzemljivaa selektivno, primjenom jednih strujnih klijeta i dvije
sonde s kabelima
4. Mjeriti otpor uzemljivaa bez sonda i kabela, samo primjenom para strujnih kli-
jeta
5. Mjeriti otpor uzemljenja NN, SN i VN stupova bez iskapanja napona i bez
isklopa (odspajanja) uzemljivaa stupa, primjenom selektivne metode mjerenja s
jednim strujnim transformatorom - rasklopivim prstenom promjera 32 cm, te
primjenom i dva stupica s odgovarajuim kabelima
6. Mjeriti impedanciju uzemljenja, npr. kod SN i VN stupova, koji imaju zajedniki
vod uzemljivaa (koji unosi induktivitet u mreu uzemljivaa)
7. Mjeriti ostale otpore istosmjernim i izmjeninim naponom (2-polna metoda)
8. Mjeriti intenzitet i frekvenciju smetnja.
Slika 2.18 - Mogunosti primjene ureaja tipa LEM UNILAP GEO X i SATURN GEO X
66 eljko Novine
U nastavku su dane tehnike znaajke ovog mjernog ureaja.

I. Osnovne, ope znaajke modela UNILAP - SATURN GEO X - ispitivala kakvoe
(otpora) uzemljenja:
- Mjerne funkcije: - mjerenje: frekvencije i napona signala smetnje, otpora
uzemljenja (s i bez dodatnih strujnih klijeta), te specifinog
otpora tla.
- LCD zaslon - 4 znamenke (2999) visine 18 mm, 7-segmentni Liquid Crystal
Display (LCD), dimenzije 85 x 40 mm, s fluorescentnom i
aktivnom rasvjetom (slika 2.19).
Bi 3000,M
0.0.00 nFmH
12MKH
REMOTE TEST A - - J'i-LIMIT j&0
LO-BAT
0
Slika 2.19 - UNiLAP-SATURN GEO Xposjeduje internacionalni 7-segmentni Liquid Crystal

Display (LCD, 85 x 40 mm), visine glavnih znakova 18 mm
- Temperature: operativni temperaturni opseg (mjerenje): 0C ... +30C

radni temperaturni opseg ureaja (prikaz): -10C ... +50C
temperatura skladitenja ureaja: -30C ... +60C
referentni temperaturni opseg: +23C +/-5C
unutranja (svojstvena) pogreka: u funkciji je refer, temperature
temperaturni koeficijent: +/- 0,1 % od
mjer.vr./K.
- Radna pogreka: u funkciji je operativnog temperaturnog opsega (u skladu s
IEC 61557-1).
- Svojstvena pogreka: intrinsina (mjerilu svojstvena) pogreka, u funkciji je
referentnog temperaturnog opsega (+18 ... +28C).
- Klimatski razred: JWG (prema DIN 40040), prosjena godinja vlaga: < 65%,
maks. 85%.
- Nadmorska visina: ureaj je operativan (pravovaljani, ponovljivi ishodi mjerenja)
do nadmorske visine od 2000m.
- Zatita: JWG, usklaeno s DIN VDE 40040, IP 56 (prema DIN EN
60529).
67
- Sigurnosni razred: razred II., prema IEC 60348, IEC/EN 61010 i VDE 0411/1,
stupanj oneienja: 2.
- Norme kakvoe: projektiranje, razvoj i proizvodnja - u skladu s DIN ISO 9001.
- EMC: elektromagnetska kompatibilnost:
a) odailjanje smetnja, emisijske vrijednosti (zraenje):
u skladu s IEC 61326-1, EN50081-l/razred B,
b) otpornost na smetnje, te imisijske vrijednosti: u skladu
s IEC 61326-1 (50082-1).
-Napajanje: 6 x 1,5V, alkalne-mangan baterije (IEC LR 6), ili 6 x 1,5V
zink-ugljik baterije (IEC R 6), ili opcijski 12V NiCd akumulator
(accu), ili automobilski akumulator.
- Pomono napajanje: 1 x NiMH (Nickel/MetalHydrid) ili NiCd akumulatorska
baterija (opcija).
- Izmjere (dimenzije): UNILAP GEO X: 240 x 220 x 90 mm (L x W x H),
ukljuujui poklopac i pregradu za pribor, a visine 110 mm
(H) s DOCU-PACK-om (ova opcija vie se ne proizvodi).
Ugradnjom DOCU-PACK-a omogueno je bilo:
- dodamo memoriranje ishoda mjerenja
- ispisivanje ishoda mjerenja na toplinski osjetljiv papir (eng.
thermal paper)
- prijenos podataka u raunalo (PC) preko RS-232 suelja.
Model SATURN GEO X ima iste tehnike znaajke kao i UNILAP GEO X, no za
razliku od modela UNILAP GEO X, kompaktan je, bez preklopivog plastinog pok-
lopca i s gumenom zatitom kuita, izmjera (dimenzija): 240 x 180 x 110 mm, mase:
1,5 kg.
- Teina (masa): < l,2kg s baterijom i bez pribora (sam ureaj UNILAP GEO X:
1,1 kg), a s priborom i vrstom plastinom prijenosnom torbom:
< 5,5kg.
- Izvedba kuita: Ureaj je napravljen od termoplastike: NORYL-a, otporne na
udar i grebenje.
n. Mjerenje frekvencije signala smetnje (FST), pri naponu > IV:
- Mjerno podruje: 16... 400Hz, mogu prikaz na displeju: 16 ... 300 ... 999Hz.
- Razluivost: 0,1 ... 1 Hz.
- Naponska dinamika: IV ... 50V.
- Pogreka: +/- (1% izmjerene vrijednosti + 2 znamenke).
HL Mjerenje napona signala smetnje (UST, AC + DC):
- Mjerno podruje: 1 ... 50V, mogu prikaz na displeju: 0 ... 50V.
- Razluivost: 0,1V.
- Frekvencijsko podruje:DC (=), AC (~): 45 ... 400Hz sinus.
- Pogreka: +/- (5% izmjerene vrijednosti + 5 znamenaka).
68 eljko Novine
-Brzina mjerenja: oko 4 mjerenja u sekundi.

-Maksimalna ispitna struja: 250mA.
-Maksimalno preoptereenje: Ueff = 250V.
-Unutranji otpor: 1,5MQ.
IV. Mjerenje otpora uzemljenja RA (RE), 3-polno i 4-polno, prema IEC 61557-5:
- Mjerna metoda: mjerenje napona i struje primjenom sondi (elektroda).
- Mjerni napon: izmjenjivo: 20, ili 48V.
- Mjerna frekvencija: izmjenjivo: 94 / 105 / 111 / 128Hz, ili automatski (AFC); 55
Hz pri R*.
- Mjemo podruje: 0,02 Q ... 299,9kQ.
- Razluivost: 0,001 ... 100Q.
- Pogreka: +(5% izmjerene vrijednosti + 5 znamenaka).
- Trajanje mjerenja: tipsko 8s, pri AFC najvie 30s, a runo maksimalno 60s.
- Najvei napon smetnje: 24V, za vee vrijednosti napona smetnje - mjerenje se
prekida.
- Otpor S i H sonde: < 1M2, inae se pojavljuje upozorenje na displeju daje R E
preveliki.
- Potiskivanje signala smetnje: 120dB, za signale smetnji, frekvencije: 16 2/3, 50, 60
i 400Hz.
V. Selektivno mjerenje otpora uzemljenja u 3 i 4 toke (3-polno i 4-polno):
- Mjerilo strujnih klijeta: 80:1 ... 1200:1 , podesivo (standardno je 1000:1).
- Mjemo podruje: 0,02Q ... 30,0kQ.
-Razluivost: 0,001 ... 102.
- Pogreka: +(10% izmjerene vrijednosti + 5 znamenaka), pri uporabi
strujnih transformatora (klijeta) s preporuenim mjerilima.
- Minimalne mjerne struje: a) 0,5mA s transfonnatorskim klijetima 1000:1,
b) 0,05mA s transformatorskim klijetima 100:1.
- Trajanje mjerenja: tipino 8s, pri AFC najvie 30s, a runo maksimalno 60s.
- Najvei napon smetnje: 24V, za vee vrijednosti napona smetnje - mjerenje se
prekida.
- Otpor S i H sonde: < 1M2, inae se pojavljuje upozorenje na displeju da je RE
preveliki.
- Potiskivanje signala smetnje: 120dB, za signale smetnji frekvencije: 16 2/3, 50, 60 i
400 Hz.
Ispitivanje sigirnosd elektrinih instalacija 69
VI. Mjerenje otpora (AC), R~:

- Mjerna metoda: 2-poIno mjerenje napona i struje.
- Mjerni napon: 20V AC (~), pravokutni.
- Struja kratkog spoja: 250mA AC (~).
- Maksimalno preoptereenje: Ue(T= 250V.
-Mjerna frekvencija: izmjenjivo: 9 4 / 1 0 5 / 1 1 1 / 128
- Mjerno podruje: Hz, ili automatski (AFC).
- Razluivost: 0, 022 ... 299,9k.
- Pogreka: 0,001 ... 100Q.
- Trajanje mjerenja: +(5% izmjerene vrijednosti + 5 znamenaka),
tipsko 6s.
- Najvei napon smetnje: 24V, za vee vrijednosti napona smetnje mjerenje se prekida.
- Mjerenje impedancije: Koristi se za proraun struja kratkog spoja u elektranama.
Omogueno je mjerenje impedancije elektrodistributivnih
sustava, R*, primjenom ispitnog signala frekvencije 55Hz (fazni
kut pri 50 Hz: 30 ... 60, pomoni uzemljiva: > 100 XZE).
- Kompenzacija otpora vodia: RK je mogue mijenjati u podruju: 0,00 ... 29,992.
VH. Mjerenje malenih otpora (DC, standardno 2 i 4-polno ),
- Mjerna metoda: R=, IEC 61557-4:
- Mjerni napon: 2- polno ili 4-polno mjerenje napona i struje.
- Mjerno podruje: 20V DC (=).
- Razluivost: 0. 02Q ... 3,0kQ.
- Pogreka: 0,001 ... 1Q.
- Trajanje mjerenja: +(5% izmjerene vrijednosti + 5 znamenaka),
tipsko 4 s, uz izmjenu polariteta.
- Najvei napon smetnje: < 3V AC ili DC, za vee vrijednosti napona mjerenje se
prekida.
- Maksimalna induktivnost: 2 Henrya.
- Maksimalno preoptereenje: Uc(r = 250V.
- Struja kratkog spoja: max. 250mA DC (=).
- Kompenzacija otpora vodia: R K j e mogue mijenjati u podruju: 0,00 ... 29,992.
VUJ. Mjerenje otpora uzemljenja primjenom samo jednog para
- Mjerna metoda: strujnih klijeta:
- Mjerni napon: 3- poIno, generiranje napona i mjerenje struje.
- Mjerno podruje: 48V DC (=).
- Razluivost: 0, 02Q ... 100Q, podruje prikaza na displeju: 0,01 ...
- Pogreka: 130Q.
0,01 ... lfi.
70 eljko Novine
+/-(10% izmjerene vrijednosti + 5 znamenaka).

1
i
64 eljko Noriac
- Trajanje mjerenja: tipsko 4 s, uz izmjenu polariteta.

- Razmak strujnih klijeta: > 10 cm.
- Maksimalno preoptereenje: Ueff = 250 V
- Struja kratkog spoja: 250 mA DC (=).
- Kompenzacija otpora vodia: RK postaviti na 0,00Q. postaviti
- Prijenosni omjer klijeta: na 1000:1 (standardno).
IX. Sastav kompleta LEM SATURN GEO X, dodatni pribor i opcije (tablica 2.4):
LEM EARTH/GROUND TESTERS, Austria
_____________________________SATURN GEO X__________________________

Part
SATURN GEO X BASIC SET
Fully automatic earth/ground tester, 2/3/4 pole measuring method acc. Wenner,
meas.voltage 20/48V, meas.frequency 94/105/111/128Hz, range: 0.020 Ohm...3
kOhm, DC resistance, disturbance voltage. Selective and stakeless measur. with
optional clamps + adapter
Incl. rubber protection holster, 2 safety measuring leads with test tips and crocod.clips,
6 batteries, carrying strap and operating instructions, delivered in carton box
SATURN GEO X with GEO-MEASURING-SET 4pole
meas.voltage 20/48V, meas.frequency 94/105/11 l/128Hz, range: 0.020 Ohm...3
kOhm, DC resistance, disturbance voltage. Selective and stakeless measur. with
optional clamps + adapter
Inch rubber protection holster, 2 safety measuring leads with test tips and crocod.clips,
4 earth stakes, 3 reels with 2x25m and 1x50m wire, 6 batteries, carrying strap and
operating instructions in carrying case
SATURN GEO Xs Complete Earth Testing Kit
meas.voltage 20/48V, meas.frequency 94/105/11 l/128Hz, range: 0.020 Ohm...3
kOhm, DC resistance, disturbance voltage. Selective and stakeless measurement with
supplied clamps and adapter. Two clamps are included the PR1200AC1 for inducing
voltage and PR1200X for measurement of current. All required test leads and adapters
are included for operation
Inch rubber protection holster, 2 safety measuring leads with test tips and crocod.clips,
4 earth stakes, 3 reels with 2x25m and 1x50m wire, 6 batteries, carrying strap and
operating instructions in high quality, waterproof carrying case
72 eljko Novine
SATURN GEO X with INTERFACE BASIC SET

meas.voltage 20/48V, meas.frequency 94/105/11 l/128Hz, range: 0.020 Ohm...3 kOhm,
DC resistance, disturbance voltage. Selective and stakeless measurement with optional
clamps and adapter, Set-up Software
RS232 cable + PC adapter, 6 batteries, carrying strap and operating instructions in car-
rying case inch rubber protection holster, 2 safety measuring leads with test tips and
crocodile clips, delivered in carton box
SATURN GEO X with INTERFACE and GEO-MEASURING-SET 4pole
meas.voltage 20/48V, meas.frequency 94/105/11 l/128Hz, range: 0.020 Ohm...3 kOhm,
DC resistance, disturbance voltage. Selective and stakeless measur. with optional
clamps + adapter
Inch rubber holster, 2 safety measuring leads with test tips and crocodile clips, 4 earth
stakes, 3 reels with 2x25m and 1x50m wire, Interface, Set-up Software, RS232 cable +
PC adapter, 6 batteries, carrying strap and operating instructions in carrying case
SATURN GEO X with GEO-MEASURING-SET 4pole in UNIVERSAL case Fully

automatic earth/ground tester, 2/3/4 pole measuring method acc. Wenner, meas.voltage
20/48V, meas.frequency 94/105/11 l/128Hz, range: 0.020 Ohm...3 kOhm, DC
resistance, disturbance voltage. Selective and stakeless measur. with optional clamps +
adapter
Incl. rubber protection holster, 2 safety measuring leads with test tips and crocodile
clips, 4 earth stakes, 3 reels with 2x25m and 1x50m wire, 6 batteries, carrying strap and
operating instructions in big carrying case UNIVERSAL
LEM ACCESSORIES
UNIVERSAL GEO ACCESSORIES (dodatni pribor)

Part
CARRYING CASE FOR SATURN

carrying case for SATURN housings and standard accessories
1 carrying case
CARRYING CASE FOR ACCESSORIES

Especially designed to fit all UNILAP/SATURN housings plus all accessories like
clamps, stakes or reels
1 carrying case with universal foam insert
GEO-MEASURING SET 3-pole

incl. 2 earth stakes, 1 reel with 25m wire, 1 reel with 50m wire
GEO-MEASURING SET 4-pole
incl. 4 earth stakes, 2 reels with 25m wire, 1 reel with 50m wire
GEO 3-pole to 4-pole UPGRADE KIT
incl. 2 earth stakes, 1 reel with 25m wire
EARTHSTAKE
CABLE REEL WITH 25m WIRE
PAIR OF MEASURING LEADS WITH CROCODILE CLIPS incl.
2 measuring leads (red, black), lm long with 2 crocodile clips
CROCODILE CLIP SET73 pcs TEST PROD SET, 3 pcs.
ACCUSET1500 mAh for UNILAP GEO, SATURN GEO, GEO X, GEOPlus, GEO
easy incl. 1.5Ah NiCd-accu with charging unit, mains adapter 230V (A640394003AT),
connecting lead and operating instructions
ACCUSET 600 mAh for UNILAP GEO, SATURN GEO, GEO X, GEOPlus incl.
0.6Ah NiCd-accu with charging unit, mains adapter 230V A640394003AT, connecting
lead f. car cigarette lighter and operating instructions
ACCUSET 600 mAh for UNILAP GEO, SATURN GEO, GEO X, GEOPlus
incl. 0.6Ah NiCd-accu with charging unit, without mains adapter!, with connecting
lead f. car cigarette lighter and operating instructions
ACCUSET 600 mAh for UNILAP GEO, SATURN GEO, GEO X, GEOPlus incl. 0.6
Ah NiCd-accu with charging unit, without mains adapter!, with connecting lead f. car
cigarette lighter and operating instructions
BOOK SAFETY MEASUREMENTS (IN GERMAN)
GEO X ACCESSORIES (dodatni pribor)
Part
MEASURING SET 1 (SELECTIVE)
Selective measurement kit consisting: incl. 1 connection cable for current clamp
(A6002 09200), 1 current clamp PR1200X (60.95.62.001.0) delivered in carton box
MEASURING SET 2 (STAKELESS)
Kit for selective and stakeless measurement incl. 1 connection cable for current clamp
+ 1 adapter cable for inducing clamp (A6403 06311), 1 current clamp PR1200ACI
(inducing) and 1 current clamp PR1200X (sensing)
Jspitivmje sigimosti elektriiaih instalacija 74
CURRENT PROBE 100A

0.05...100A AC+/-1%, 1000:1, conductor diameter max. 12mm
incl. technical datasheet
PR 1200ACI CURRENT PROBE

1200A AC probe, ImA/A output with 4mm safety sockets, 54mm conductor diameter
incl. operating instructions
PR 1200X CURRENT PROBE

1200A/1A AC high sensitivity probe with 4mm safety sockets. Especiallydesigned for
very low current and leakage current measurements or differential current measure-
ment, 54 conductor diameter
SPLIT-CORE TRANSFORMER 320mm diameter

for selective ground measurement on high voltage pylons. Conductor diameter max.
320mm
incl. cany case, manual and fixing screw
CONNECTION CABLE FOR SENSING CURRENT CLAMP, not shielded

coded 3 pole plug to 2 banana plugs, not shielded
CONNECTION CABLE FOR SENSING CURRENT CLAMP, shielded

coded 3 pole plug to 2 banana plugs, shielded. Especially applicable for stakeless earth
measurement
ADAPTER for STAKELESS EARTH MEASUREMENT
Adapter for connecting the inducing clamp and shielded connection cable for sensing
clamp
incl. adapter for inducing clamp, shielded cable for sensing clamp and operating
instructions
INTERFACE RS-232 for UNILAP GEO X

for output of measured values to printer or PC
incl.cable for printer + PC-adapter, Set-Up and diagnosis software and operating
instructions
PC SOFTWARE WINGEO for SATURN GEO X
Windows software for set-up, diagnosis and data aquisition of measuring ureaj and
output of test report
incl. operating instuctions
THERMO PRINTER RS-232 DPU 201
Printer for direct printout via RS-232
THERMOPAPER for DOCU-PACK/DPU201
Paper roll for thermal strip chart printer and Docu-Pack
ADAPTER RS-232 - CENTRONICS
Adapter and cabel for direct protocol printout from the RS-232 interface to a printer
with Centronics interface for UNILAP ISO 5kV and ISO X
incl. adapter and special connection cable
BARCODE SCANNER
to read a Barcode via the RS-232 interface
Tablica 2.4 - Sastav kompleta LEM SATURN GEO X, pribor i opcije
2.7. Ope napomene u svezi primjene suvremenih ispitivala

kvalitete (otpora) uzemljenja
Takve ureaje treba koristiti iskljuivo samo u beznaponskom stanju. Odabir
mjerne funkcije najee se obavlja pomou sredinje okretne preklopke, kao to je to u
sluaju ureaja tipa LEM NORMA UNILAP - SATURN GEO X. Prilikom ukljuenja
(POWER ON, uklop) ureaja pomou sredinje preklopke, pritiskom odgovarajuih
kombinacija upravljakih tipka mogue je postii odreene posebne naine rada
(modove) ureaja. Na primjer:
a) Standardni nain (mod). Ako se ureaj ukljui bez dodatnog, istodobnog pritiska
na bilo koju tipku, on se automatski postavlja u mod oekivanja (eng. stand by),
priblino 50 s nakon ukljuenja ili posljednjeg mjerenja. Pritiskom tipke DIS-
PLAY reaktivira se ureaj, te se izmjerene vrijednosti mogu oitati. Nakon 50
minuta u modu oekivanja, ureaj se potpuno iskljuuje. Ponovno se ukljuuje
kratkim zakretanjem sredinje preklopke.
b) Iskljuenje (potpuno) moda oekivanja (stand by). Kako odlazak ureaja u stand
by mod moe ometati rukovatelja pri intenzivnim mjerenjima, istovremenim pri-
tiskom tipki DISPLAY i CHANGE tijekom ukljuenja ureaja (OFF ON), iz-
bjegava se mod oekivanja. Program za tednju elektrine energije (baterija)
ukljuuje se kratkim zakretanjem sredinje sklopke u OFF poloaj, pa potom u
eljeni ON poloaj (to je svaki drugi poloaj, osim OFF).
c) Produeni prikaz stanja displeja (LCD pokazivaa). Dranjem pritisnute tipke
DISPLAY prilikom ukljuenja ureaja, ispitivanje (promatranje) displeja
produuje se neogranieno vrijeme. Ovo se koristi kad se eli provjeriti ispravnost
LCD-a. Naknadnim pritiskom bilo koje tipke ili zakretanjem sredinje preklopke,
ureaj se vraa u standardni nain rada.
d) Broj (verzija) programske potpore (eng. software). Dranjem pritisnute SELECT
tipke prilikom ukljuenja ureaja, broj verzije (inaice) interne programske pot-
pore prikazuje se na displeju (x.xx). Pritiskom tipke DISPLAY, mogue je
ukljuenje preko podatka o kalibraciji. Prilikom dostave ureaja nadnevak kali-
bracije je: MMJJ = 0.00. Tek nakon prve (re)kalibracije (badarenja, umjerava-
nja) mijenja se nadnevak. Pritiskom tipke START ili zakretanjem sredinje prek -
lopke vraa se standardni mod rada ureaja.
e) Ukljuenje rasvjete displeja. Dranjem pritisnute tipke CHANGE prilikom
ukljuenja ureaja pali se rasvjeta displeja (pokazivaa). Rasvjeta se automatski
gasi kad se ureaj prebacuje u stanje ekanja (eng. stand by), a ponovno se
ukljuuje pritiskom bilo koje tipke, ili pomicanjem sredinje preklopke. Ureaj se
kompletno iskljuuje, zajedno i s ovim nainom rada, postavljanjem sredinje
preklopke u poetni poloaj - OFF, [1],
2.8. Rad s ureajima tipa LEM UNILAP GEO X i

SATURN GEO X
Opis funkcija veine suvremenih mjerila otpora uzemljenja, pa tako i UNILAP -
SATURN GEO X, moe se prikazati sljedeom blok-shemom (slika 2.20). Kod
mjerenja otpora uzemljenja primjenom 3-polne ili 4-poIne standardne metode, ispitni
napon je pravokutni: 20/48V AC (~), frekvencije: 94, 105, 111 ili 128Hz, pri emu
biranje frekvencije moe biti automatsko (AFC), ili runo. Prije poetka svakog
mjerenja sredinji (mikro)procesor automatski provjerava ispravnost mjernog spoja
(kontakte), kontrolom suglasnosti mjernog kruga s odabranom funkcijom. Pogijena ili
nepostojea veza dojavljuje se optikim i/ili zvunim signalom (audio-vizualno).
Ugraena zujalica (piskalo), koju kontrolira glavni procesor, ima dvije funkcije:
- da upozori na prekoraenje limitirane vrijednosti,
- da upozori na opasnost (neeljeni napon) ili loe upravljanje.
Glavni procesor kontrolira i trenutani kapacitet napojnih baterija. Ukoliko on
padne 10% ispod nazivnog napojnog napona, procesor to dojavljuje na displeju sim-
bolom: LO-BAT.
Slika 2.20 - Blok-shema ispitivala UNILAP GEO X, tj. SATURN GEO X i slinih ispitivala Mjerna
funkcija ovog tipa ispitivala odvija se kroz dvije mogue petlje (slika 2.21):
KONTROLNA PETLJA MJERNA PETLJA
Slika 2.21 - Poetni naini rada (mjerne funkcije) ureaja SATURN GEO X i slinih ispitivala
Kontrolna petlja. Pomicanjem glavne preklopke iz poloaja OFF u bilo koji drugi,
nakon samooitovanja (autodijagnostike) ispravnosti ureaja i eventualno spojenih
strujnih krugova, displej upozorava na nepravilnosti, ako one u bilo kojem od ovih seg-
menata postoje. Pritiskom tipke DISPLAY poziva se kontrolna petlja. Suglasno
odabranoj mjernoj funkciji, mogue je odabrane ispitne vrijednosti prikazivati i mijen-
jati u kontrolnoj petlji. Tipkom SELECT mijenja se mjesto decimalne toke. Pritiskom
tipke CHANGE ureaja kontrolira se postavljene parametre mjerenja, a po potrebi ih se
mijenja ili se mijenja mjesto decimalne toke, odabrane tipkom SELECT. Po
postavljanju parametara, pokazivanje uvjeta mjerenja moe biti pozvano s tipkom DIS-
PLAY ili se mjerenje moe pokrenuti pritiskom tipke START. Ovisno o odabranoj
mjernoj funkciji, mogue je mijenjati ili prikazivati sljedee podatke (tablica 2.5):
Mjerna petlja. Ukljuivanje ove mjerne funkcije postie se pritiskom tipke START.
Otputanjem tipke START posljednja izmjerena vrijednost ostaje na displeju.
Opetovanim pritiskom tipke DISPLAY mogue je pozvati sve ostale vrijednosti. Ako
izmjerena vrijednost prekorai (premai) ili opadne ispod granine vrijednosti,
ogranienje se moe prikazati pritiskom tipke DISPLAY. U tom sluaju se mjerena vri-
jednost prikazuje s treptajuim "LIMIT", dok se sama granina vrijednost prikazuje
simbolom "LIMIT". Unutar mjerne petlje parametri se ne mogu mijenjati.
Upozoravajui zvuk (piskalo) mogue je brzo iskljuiti pritiskom neke od tipki: DIS-
PLAY, CHANGE ili SELECT.
Ureaj automatski provjerava jesu li odabrani ulazi (spojevi) u skladu s odabranim
mjerenjem (simboli: E, ES, S, H i ext oznaavaju odgovarajue ulaze - utinice).
Pogrjeno spojeni ili oekivani, a ne spojeni ulazi dojavljuju se treptanjem odgovara-
jueg simbola. Ako odgovarajui simbol nestane sa displeja, to je znak daje odabran
pravilan ulaz, ali da spoj nije dobar (potrebno ga je provjeriti, eventualno uvrstiti). Ako
pripadni simbol na displeju miruje, sve je uredu i mjerenje moe otpoeti. Prije svakog
mjerenja ureaj automatski provjerava mjerne uvjete, istovremeno pokazujui vrst
pogrjeke, koja sprjeava mjerenje (premaen napon smetnje, krivi ili nepotpuni spoj,
problemi tijekom mjerne sekvencije - E..., ili je premali napon napojne baterije).
Promjena svih postavljenih podataka primjenom osobne ifre (CODE). Ovom se
funkcijom ogranienja (LIMIT) i postavljene vrijednosti (parametri mjerenja) pro-
gramiraju tako, da budu zapamene (pohranjene u memoriji ureaja), ak i u sluaju
potpunog iskljuenja ureaja. Ovo omoguuje rukovatelju programiranje parametara
mjerenja u suglasju s posebnim zahtjevima. U narednoj tablici (tablica 2.6) mogu se vid-
jeti vrijednosti standardnog podeenja, te mogui izbor novih vrijednosti parametara.
Postavljanje parametara mogue je jedino u odgovarajuem poloaju glavne
okretne preklopke.
Spremanje osobne ifre (koda, CODE), obavlja se na slijedei nain:
- Istovremeno pritisnuti sve etiri upravljake tipke i zakrenuti glavnu, okretnu
preklopku iz poloaja OFF, u eljeni nain (mod) mjerenja (poloaj). Na displeju
se pojavljuje: "C_____",
ispitivanje sigiraosti elektrinih instalacija 79
Funkcija Parametar Postavljeno podruje Napomena

U ST, napon smetnje samo displej (pokaziva)
F ST, frekven. smetnje samo displej
RE 3-polno FM, ispitna frekvencija (AFC/94/105/111/1)
Hz
UM, ispitni napon 48V / 20V fiksira se na vrijednost 20V,
primjenom osobne ifre (CODE)
i RK, kompenzacija 0.000Q ... 29.99Q samo u poloaju "RE 3pole"
otpora vodia
RE LIMIT 0.000 Q ... 999kQ samo ako je ukljueno s CODE
RE 4-polno (upozoravajui zvuk, On/Off, uklop/isklop samo ako je RE LIMIT ukljueno

piskalo) s CODE
R*, impedancija On/Off CODE samo ako je ukljueno s CODE
uzemljenja, 55 Hz
U ST samo displej (prikaz)
F ST samo displej
RE 3-polno FM (AFC/94/105/111/12)
Hz
UM 48 V/20 V fiksira se na vrijednost 20V,
primjenom osobne ifre (CODE)
i RK 0.000G ... 29.99Q samo u poloaju "RE 3pole
RE 4-polno I (transformatorski 80... 1200 samo displej

omjer str. klijeta)
se RE LIMIT 0.0000 ... 999kQ samo ako je ukljueno s CODE
(upozoravajui zvuk, On / Off ako je RE LIMIT ukljueno s
piskalo) CODE
(Type 2
samo)
R* On / Off, (55 Hz) samo ako je ukljueno s CODE
U ST samo displej
F ST samo displej
FM (AFC/94/105/11
l/128)Hz
R~ RK 0.000S2 ... 29.990
R~ LIMIT 0.0000... 999 kO samo ako je ukljueno s CODE
(upozoravajui zvuk, On / Off samo ako R ~ LIMIT ukljueno s
piskalo) CODE
R U ST samo displej
2-polno F ST samo displej
i RK 0.0000 ... 29.990
4-polno R LIMIT 0.0000 ... 9,99kO samo ako je ukljueno s CODE
(upozoravajui zvuk, samo ako je R LIMIT ukljueno s
(type 2 samo) On / Off
piskalo) CODE
Tablica 2.5 - Ovisno o odabranoj mjernoj funkciji, mogue je u kontrolnoj petlji mijenjati ili
prikazivati podatke (uvjete mjerenja)
80 eljko Novine
Funkcija Parametar Mogue mjerno podruje Standardno podeenje

FM (AFC/94/105/111/128)Hz AFC (automatski odabir)
RE 3pole UM 48 V/ 20 V 48V
RK 0.000Q ... 29.990 0.0000
i LIMIT On / Off, uklop/isklop Off, iskljueno
RE LIMIT 0.0000 ... 999 kO 999kQ
RE 4pole (upozoravajui zvuk) On/Off (uklop/isklop) Off
R* On/Off Off
FM (AFC/94/105/11 l/128)Hz AFC
RE 3pole UM 48V/20V 48V
RK 0.000Q ... 29.990 0.0000
i I (ratio ) 80 ... 1200 1000
RE 4pole LIMIT (ogranienje) On/Off Off
RE LIMIT 0.0000 ... 999kQ 999kO
(type 2 samo) /(upozoravajui zvuk) On/Off Off
R* On/Off Off
FM (AFC/94/105/1 ll/128)Hz AFC
RK 0.0000 ... 29.990 0.0000
R~ LIMIT On/Off Off
R ~ LIMIT 0.000Q ... 999kQ 999kO
js (upozoravajui zvuk) On/Off Off
R
2pole RK 0.0000 ... 29.990 0.0000
i LIMIT On/Off Off
4pole R LIMIT 0.000Q ... 9,99kO 9.99kO
(type 2 samo' (upozoravajui zvuk) On/Off Off
Tablica 2.6 - Vrijednosti standardnog podeenja, te mogui izbor novih vrijednosti parametara
- Upisati eljeni kodni broj (npr. ifra: 111) putem tipki CHANGE i SELECT.
Prihvaa se bilo koji troznamenkasti broj. Jednom unijeta ifra onemoguuje
promjenu programiranih vrijednosti bez prethodnog upisa te ifre. ifra se ne
moe mijenjati ili brisati ukoliko je ne poznajemo. Kako samo autor moe brisati
svoju osobnu ifru, nju treba nakon unoenja odmah i zapisati i pohraniti na neko
prikladno mjesto.
- Unos ifre zavrava se pritiskom na tipku DISPLAY. ifra je spremljena i na dis-
pleju se pokazuje poruka: " C ON".
- Ukoliko ovu poruku potvrdimo opetovanim pritiskom na tipku DISPLAY,
prikazuje se prvi parametar izabrane mjerne funkcije i on se moe mijenjati tip -
kama CHANGE i SELECT.
- Promijenjene vrijednosti parametara spremaju se pritiskom na tipku DISPLAY.
- Pritiskom tipke START zavrava se s postavljanjem vrijednosti. Novi se parametri
81 eijko Novine
koriste za svako novo mjerenje. Ukoliko promijenimo postavljene granine vri-

jednosti (limite), zahtijevane propisima i normama, mogu se pokazati pogrjeni
ishodi (rezultati) ispitivanja!
Brisanje osobne ifre, obavlja se na slijedei nain:
- Istovremeno pritisnuti sve etiri upravljake tipke i zakrenuti glavnu, okretnu
preklopku iz poloaja OFF, u eljeni nain (mod) mjerenja (poloaj). Na displeju
se pojavljuje: "C______".
- Upisati kodni broj (npr. ifra: i 1 i) putem tipki CHANGE i SELECT.
- Unos ifre zavrava se pritiskom na tipku DISPLAY. Na displeju se pokazuje
poruka: "C ON".
- U tom je stanju mogue ponititi ifru pritiskom na tipku CHANGE. Na displeju
se pojavljuje poruka: ,1C OFF. Ukoliko se to pokazivanje potvrdi pritiskom na
tipku DISPLAY, brie se korisnika ifra i sve vrijednosti ogranienja, a origi-
nalno (tvorniki) postavljene vrijednosti vraaju se u memoriju ureaja.
- Sad se moe programirati nova ifra, s novim nainom rada (kodom), ako se to
eli, [1].
Odravanje ureaja. Ureaj nije potrebno posebno odravati, ukoliko se njime
paljivo i ispravno upravlja. Za ienje koristi se vlana krpa, natopljena tekuim
sapunom, kunim detergentom (tekuim ili u prahu) ili blagim piritom (izbjegavati
agresivna sredstva za ienje i otapala). Prilikom svakog postupka odravanja (ie-
nja) ili popravka - iskljuiti ureaj od svih izvora napajanja.
Punjenje baterija unutar ureaja (utinica ext) mogue je primjenom izvorne, brze
punjake jedinice i adaptera ili adapterskog kabela za upalja cigareta u automobilu
(12V). Prilikom zamjene baterija potrebno je odvojiti mjerne kabele, te isklopiti (OFF) i
zaklopiti ureaj (slika 2.22).
Slika 2.22 - Pritiskom na bone tipke ureaj UNILAP GEO X moe se otkiopiti (ili zaklopiti), a
ovrtanjem vijaka na vrbu ureaja skida se poklopac i umeu nove baterije
Da bi ureaj zatitili od istjecanja tekuine iz baterija, baterije se dostavljaju izvan

ureaja i treba ih umetnuti prije prvog ukljuenja (uklopa), ili nakon duljeg mirovanja
ureaja. Pomou prikladnog etona, novia ili odvijaa odvmuti dva vidljiva vijka na
ureaju, podignuti poklopac i pristupiti prostoru za baterije. Prilikom zamjene baterija
obratiti pozornost na polaritet i uvijek zamijeniti cijeli set baterija. Stare baterije baciti
na za to predvieno mjesto.
82 cijko Novine
Ureaj UNILAP, tj. SATURN GEO X viekratno je toniji od tvornike
deklaracije. Tu tonost treba provjeravati svake dvije do tri godine (kontaktirati autor-
Funkcijai servisera).
iziranog distributera Pokazivanje displeja izdaje se Znaenje
Atest (potvrda) Biljeke
na zahtjev korisnika, najee
uz nadoplatu (npr. umjeravanje i izdavanje odgovarajuih potvrda radi tvrtka CEI-IETA
d.o.o., Boidarevieva 13, Zagreb).
Tijekom rada s ureajem tipa LEM UNILAP - SATURN GEO X displej dojavljuje
stanje u kojemu se mjerni proces i sam ureaj nalaze. Znaenje nekoliko posebno
interesantnih opisa pokazivanja displeja, dano je u nastavku (tablica 2.7).
Funkcija Pokazivanje displeja Znaenje Biljeka
Ovo stanje naputamo
Prije ako kratko zakrenemo
"START Stanje ekanja (Stand
preklopku ili pritisnemo
by), reduciranje
bilo koju tipku. Sve
potronje energije
izmjerene vrijednosti
zapamene su
Bez obzira na naponska

Uw nnv Neispravno spojen ili mjerenja, sve mjerne
ULU funkcije su blokirane
odvojen mjerni krug
00Q (onemoguene) I
Prenizak napon
napojne baterije Zamijeniti baterije!
.LO-
BAT --------------) (LO BAT)
Zvuno upozorenje u
Ukljueno piskalo
sluaju prekoraenja
(eng. buzzer -
ogranienja. Prestati
zujalica)
mjeriti. Provjeriti
uvjete
Bez obzira na naponska
u SC Opasan AC - napon
smetnje, > 50V
mjerenja, sve mjerne
funkcije su blokirane
- O (onemoguene)!
>
LIMIT
_/ty_ Suelje RS-232 je
ukljueno Tipke su blokirane!
(upravljanje s PC-a)
Legenda: {1 oznaeno trepti

Tablica 2.7,b - Znaenje nekoliko posebno interesantnih opisa pokazivanja displeja
Okretna (rotacijska)
Prije preklopka je izmeu Odabrati ispravan
START dva poloaja (u poloaj!
A
meupoloaju)
Nakon k! Ispitivanje otpora glavne Priekati ishode

START
0 mjerne sonde (S) ispitivanja
00
(testa)!
k' Ispitivanje otpora

Priekati ishode
pomone mjerne sonde
ispitivanja
00 (H)
(testa)!
Ispitivanje otpora Priekati ishode

uzemljivaa (E) ispitivanja
0
0
(testa)!
Provjeriti spojeve na
nnv Odvojen mjerni krug:
elektrodama,
zemlja-pomoni mjerni
uu uzemljiva (E-H)
Provjeriti mjerne
kabele!
Provjeriti spojeve na
u nn v Odvojen mjerni
krug: zemlja-glavni
elektrodama.
uu mjerni uzemljiva
Provjeriti mjerne
kabele!
(E-S)
Navlaiti tlo, ili
Prekoraena maksimalna
promijeniti poloaj
doputena pogrjeka,
R I si- zbog prevelike
pomonog
uzemljivaa H, ili
A 0 osjetljivosti ili zbog
spojiti u paralelu jo
otpora pomonog
uzemljivaa (H) jednu pomonu
elektrodu
Funkcija Pokazivanje displeja Znaenje Biljeka
Nakon kn
- C-CO Prekoraen mjerni Izmjerena vrijednost
"START"
mir 0 opseg vea je od 300 kQ
Prikaz u sluaju kad

R ii0
l. i mjerena vrijednost
Izmjerena vrijednost
vea je od postavljenog
A prelazi ogranienje
ogranienja
(LIMIT).
Kompenzacijski otpor Izbrisati

? (RK) vei je o iz-
mjerene vrijednosti
kompenzaciju
(RK=0)> ili isklopiti
3S3 ureaj (ON/OFF).
ntMit 0 O
nn Promijeniti polaritet
L Krivi polaritet na
u.u
T@ utinicama (ulazima)
EiES.
Nestabilna mjerna Promjenljiv napon

R
5? . H
vri jednost (RE) smetnje. Prijei na
A%Q>
mjerenje srednje
vrijednosti (runo)
n
U u.un Premala struja u
strujnim
Smanjiti otpor pomonih
uzemljivaca ili prikljuiti
i klijeta omjera 100:1
klijetima
Provjeriti napojne baterije. Pritiskati tipke,

ili iskljuiti-ukljuciti ureaj nekoliko puta
Prazan, ugaen (ON/OFF/ON); ukoliko ureaj ne reagira -
displej. Mogunost kontaktirati ovlateni servis
No reactions to button
control etc. pojave znaajnijeg
kvara
Legenda = oznaeno trepti
Tablica 2.7.c - Znaenje nekoliko posebno
interesantnih opisa pokazivanja displeja
Nakon Obratna orijentacija Okrenuti strujna klijeta
"START"
PI S 3 3 Q strujnih klijeta ili
struja suprotnog
ili korigirati
transformacijski omjer
A(D (DO)
smjera
Pogreka u memoriji
(Checksum of EE
PROM incorrect)
Kod pojave svih kodnih

Hardverska poruka - E _ - , osim E5
i. pogtjeka, npr.
-h poradi strujnog
pritiskati tipke, ili
isklopiti-uklopiti ureaj
preoptereenja nekoliko puta
(ON/OFF/ON); ukoliko
Pristup EE PROM ureaj ne reagira i ne
- E 3- mijenja poruku -
memoriji nije
ispravan kontaktirati ovlateni
servis
-EH- Pogrjeka u internom

raunalu
Termiko
XL. preoptereenje Ohladiti ureaj (OFF)
n (pregrijavanje)
Unutranja otpornost
VmA Tijekom mjerenja baterija prevelika je
Bi kOHz napon napojnih
nF mH (potroene su ili je
T J">LMT baterija opada, temperatura ambijenta
vidljivost simbola previe niska).
smanjuje se Zamijeniti baterije ili
zagrijati ureaj (baterije)
spivanje sigimosti elektrinih instalacija 79
2.9. Programska potpora tipa WinGEO

WinGEO je grafiki orijentirana programska potpora (eng. software), za prikup-
ljanje podataka tijekom mjerenja otpora uzemljenja primjenom ureaja LEM UN1LAP
ili SATURN GEO X. Operativna je na svim osobnim raunalima (PC) s operativnim
sustavom (> DOS 3.3): Windows 3.1,3.11 ili Windows 95/98/2000/XP (slika 2.23).
:
jWin GEO VI .0
Function - 1
16:40:54
SETU
ilSESifeb PI
ijREApote DIAGNO
1 Rext-3poie SIS 1
iiRCTt-4poie SET
; ii Rdc2pole APPL.
*( Rdc 4pole COM
Port
LJCOMI
iJcpM2 ;
CM3 ;
ii COM4
;MEMOIW
STAR
: T
(tetatxt Fife
Slika 2.23 - WinGEO, grafiki orijentirana programska potpora (glavni programski"prozorj
Zahtjevi na raunalni sustav (PC, eng. personal computer, osobno raunalo):

Osobno raunalo (Pentium procesor), plus:
- CD i Disk - drive Vt2 inch - 1,44 MByte,
- Hard disk drive (10 MByte slobodno na vrstom disku),
- Kolor monitor (800 x 600),
-Mi,
- Suelje (opcija): - serijsko, u skladu s EIA RS-232C,
- parametri: 2400 Baud, 8 bitova podataka, no parity, 1 stop
bit,
- poludupleksna veza (eng. half duplex - prijenos informacija
izmjenino u suprotnim smjerovima),
- linije: GND, TXD, RXD, RTS,
- ispitni napon: 3 kV AC (~),
- ivotni vijek baterija (takt, RAM): 10 godina,
- neizbrisiva memorija za 48 razliitih simbola (za korisniki
tekst), ukljuujui i simbole: <CR> i <LF>.
88 eljko Novine
Windows3.1 ili 3.11, ili Windows 95/98/2000/XP
UNILAP - SATURN GEO X sa serijskim sueljem (RS-232) ili
LEM UNILAP GEO X s DOCU-PACK opcijom (vie se, na alost, ne proizvodi).
Sadraj paketa s programskom potporom:
-1 disketa (Disk 3 b2 ineha, ] ,44 MByte) s programskom potporom za postav-
ljanje (nadnevak, vrijeme, unos korisnikog teksta) i dijagnozu (postavljanje
ureaja UNILAP - SATURN GEO X u mod za prikaz ili ispisivanje
podataka),
- 1 Prirunik s naputcima za uporabu.
Glavne prednosti ovog programskog paketa:
- Jednostavno instaliranje, uporabom programa SETUP-Programm
- Grafiko okruenje, slino operativnom sustavu Windows
- Svi "prozori" promjenljivi su po veliine (po potrebi ih moemo
mijenjati)
- Uporabom mia mogue je sprijeiti ulazne pogreke
- Mjerne protokole jednostavno je formirati (primjer dan u nastavku).
Podaci (ASCII) o mjerenjima alju se automatski (DDE) u obliku,
pogodnom za Windows aplikacije
- Vrijedno proirenje mogunosti ureaja UNILAP - SATURN GEO X.
GEOX
Znaajke:
Preuzimanje podataka iz ispitivala (otpora) uzemljenja: LEM UNILAP - SATURN
Preuzimanje (itanje) podataka iz DOCU-PACK-memorije (ova opcija vie se ne
dostavlja)
Slanje podataka u razliite Windows aplikacije (npr. WinWord, Excel,
Access)
Pohranjivanje snimljenih podataka na vrsti disk (hard disk) osobnog raunala (PC)
Dokumentiranje svih mjerenja - tiskanice u Windows aplikacijama popunjavaju se
ishodima mjerenja - automatski
Daljinsko upravljanje (eng. Remote control) ureajem UNILAP - SATURN GEO X -
izbor mjernih funkcija, poetka mjerenja, ogranienja itd.
SETUP - postavljanje nadnevka/vremena, promjena korisnikog teksta, REMOTE -
GEO X.
upravljanje ureajem (LOCAL - REMOTE - RESET)

Dijagnoza: prikazuje i ispisuje postave (settings) ureaja UNILAP - SATURN
Vanije funkcije:
Odluka - koristi li se standardno suelje RS-232, ili suelje RS-232 u sklopu opcije
DOCU-PACK (slika 2.24):
ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija 89
Win GEO VI O.lntertace
Standard ! Docu-Pack?
Slika 2.24 - Koje serijsko suelje se koristi? Odabir Postavljanje (SETUP) ureaja i
uvjeta mjerenja:
Daljinsko upravljanje (REMOTE-control) ureajem LEM UNILAP (SATURN)
GEO X (LOCAL - REMOTE - RESET). Rad u LOCAL-u (runo upravljanje ure-
ajem), ili daljinsko upravljanje mjernim ureajem (REMOTE). Mogue je i obri-
sati otprije postavljene podatke i uvjete mjerenja (RESET)
Promjena nanevka/vremena i intervala (razmaka) ispisivanja
promjena korisnikog teksta (slika 2.25),
Set TIME 1350:19 I
Set DATE 04-09-96 I
lnterval{10s] 'l 1
i
S Set TEXT J
LOCAL 1 REMOTE I RESET
Slika 2.25 - Postavljanje ureaja (SETUP) i uvjeta mjerenja

ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija 91
Editor - program za ureivanje korisnikog teksta (slika 2.26):
-- Wm GEO V1.0:Setup -T5Pn
LOCAL } REMOTE | RESET f ! Set TIME 1108;49;18
j
TEXT
i -l2. ; 3 56 8 9 10 11 12 13 14 15 16
"N1 Mo,,,irMm -y...............
Mit II ,11 <* :M a |a u) iil| l| M || M (i
mi ||ti
.......CRLF
ll|ll lljl|;|t|ll ||||| ||||| liji* aijll ||||| tl||| |||l| Il||| Hjll Hjlt OR t-F
Slika 2.26 - Tekstovi se ispisuju na kraju svakog mjernog protokola. Svaki se

tekst moe prepravljati (editirati), jer su na raspolaganju i svi potrebni (i
specijalni, upravljaki) znaci
Dijagnoza
Prikazuje sve relevantne informacije o ureaju UNILAP (SATURN) GEO X (slika
2.27):
Slika 2,27 - Prikaz svih relevantnih informacija o ureaju UNILAP, tj. SATURN GEO
Xi
mjerenjima
Znaenje odjeljaka pokazivaa (displeja), danih na slici 2.27, sljedee je:
Nadnevak posljednje rekalibracije (umjeravanja)

Nadnevak i vrijeme internog sata (iz ureaja UNILAP - SATURN GEO X)
Identitet ureaja
Verzija programske potpore ureaja i suelje
Lozinka (eng. password) za programiranje ifre ( "Code-Programming)
Interval (razmak) ispisivanja
Polje "Type" (rezervirano je za ispis serijskog broja)
Korisniki tekst
Sve postave ureaja (Settings, Code-Programming).
Aktualne postave mogue je ispisati na pisau.
Prikupljanje podataka (Data~Acquisition)

A) Mjerenje otpora uzemljenja u 4 toke (4-poIe); programski "prozor" dan je na
slici 2.28.
Slika 2.28 - programski "prozor" u sluaju mjerenja otpora uzemljenja
u etiri toke (4-polno) B) Mjerenje otpora uzemljenja u 3 toke (3-

slici 2.29.
pole); programski "prozor" dan je na
94 eljko Novine
Slika 2.29 - programski "prozor" u sluaju mjerenja otpora uzemljenja u tri toke (3-
polno)
C) Mjerenje otpora petlje (R=) u 4 toke (4-pole); programski "prozor" dan je na
slici 2.30.
Slika 2.30 - programski "prozor" u sluaju preciznog mjerenja otpora nepoznatog

otpornika ili
petlje (R=), u etiri toke (4-polno)
D) Mjerenje malenih otpora (R=) u 2 toke (2-pole); programski "prozor" danje na
slici 2.31.
Slika 2.31 - programski "prozor" u sluaju mjerenja malenih otpora (R~) u dvije toke (2-
polno)
E) Mjerenje otpora petlje (R~); programski "prozor" danje na slici 2.32.
Slika 2.32 - programski "prozor" u sluaju mjerenja otpora petlje (R~) primjenom
izmjeninog
pravokutnog ispitnog signala (AC), u dvije toke (2-poIno)
F) Mjerenje otpora uzemljenja primjenom strujnih klijeta; programski "prozor"

danje na slici 2.33.
Slika 2.33 - programski "prozor" u sluaju mjerenja otpora uzemljenja i/ili otpora
petlje primjenom strujnih (transformatorskih) klijeta, u etiri toke (4-
polno)
Mjerne datoteke
Mjerna datoteka "data.txt" (primjer je dan na slici 2.34):
I i
Re 4pole
12:30:30; 04-09-96
Re; 80.6 Ohm
Fm; 111 Hz
Rh; 0 kOhm
Rs; 0 kOhm
Slika 2.34 - Mjerne datoteke sadre sve potrebne podatke glede izvrenog mjerenja
Mjerni protokoli
Treba odabrati odgovarajuu Windows aplikaciju (slika 2.35), npr. Word for
Windows:
Slika 2.35 - Mjerni podaci prenose se izravno u tiskanice (Form), u sklopu Windows
aplikacija. Nadnevak i vrijeme mjerenja ne moe se mijenjati
U nastavku je dan primjer protokola, izvedenog primjenom programa WinGEO i

tekst-procesora Winword 2000 (tablica 2.8).
Mjerenje otpora uzemljenja izvedenog npr. 05-09-02, u 11:31:59
Obiekt:
Godina: Tvrtka:
Nadnevak posljednje provjere:
Opis mjernog ureaja:
Konstrukcijski tip mjernog objekta:
0 Betonski O Montani, armirano-betonski O Ostalo
0 Ostalo
Objekti specijalii^ vrste:
0 Radionica s eksplozivima
0 Radionica s elektronskom opremom
0 Ostalo
Vrst uzemljenja:
0 Jedan uzemljiva O Vodoravno, osnovno O Ostalo
uzemljenje
Ispitivanje sustava zatite od munje (LPS):
Ispitivanje, popis nedostataka:
LPS sustav - sustav za izjednaivanje potencijala:
Linija izjednaivanja O instalirano O nije instalirano
potencijala:
Prikljueno je:
0 Sustav uzemljenja O Spoj na kuni adapter O Zatitno uzemljen
0 Antenski sustav O Cijevi grijanja (u jednom / u O Tranica dizala
drugom smjeru)
O LPS zatita O Vodovodne cijevi O Spremnici
O Komunikacijski ureaji Kovinske konstrukcije Plinovodne cijevi
O Kanalizacijske cijevi O Armirano-betonska O Ostalo
konstrukcija
Mogunost odvoenja:
Tip gradiva (materijala):
Podruje iskrenja: O instalirano O nije instalirano
Veza prema tlu:
Vrsta gradiva:
Vrsta instalacije: O Izvanjski zid O Unutranji zid
Mjerne vrijednosti: Re 4pole
Re 80.5 Ohm
Fm 111 Hz
Rh 0 kOhm
Rs 0 kOhm
Tablica 2.8 - Primjer protokola, izvedenog primjenom programa WinQEO i Winword
2000
100 eljko Novine
Funkcije pohranjivanja (memoriranja), prikazane su na slici 2.36:
Slika 2.36 - Funkcija memoriranja (pohranjivanja) ishoda mjerenja

Funkcije opcije DOCU-PACK (ova opcija vrijedi samo za model UNILAP GBO
X, a ne i za model SATURN GEO X i vie se ne proizvodi):
Oitavanje mjernih podataka iz memorije DOCU-PACK-a (ova opcija vise nije na
raspolaganju)
Pohranjivanje svih odabranih zapisa (podataka) u PC
Ispisivanje svih odabranih zapisa-podataka na licu mjesta", primjenom toplinskog
pisaa
Brisanje svih podataka iz DOCU-PACK memorije (slika 2.37)
Oitavanje datoteke iz memorije PC-a
Slika 237 - Datoteke, koje vie nisu potrebne, mogue je

jednostavno - obrisati
Umjesto ZAKLJUKA ovog poglavlja - Sustavi uzemljenja bitno utjeu i na
kakvou elektrine energije, te se intenzivno radi na njihovom usavravanju i istra-
ivanju novih rjeenja. S obzirom na nain uzemljenja neutralne toke napojnog trans-
formatora SN mree, razlikuju se tri osnovne metode uzemljenja, koje se primjenjuju u
Europi. Prva je izolirano zvjezdite, druga je uzemljenje preko malenog otpora i trea
je rezonantno uzemljenje. Danas se sve vie razvijaju i ugrauju sustavi rezonantnog
uzemljenja (slika 2.38), koji koristi snane Petersenove prigunice i dodatnu automa-
tiku u cilju superponiranja kapacitivne struje mree na mjestu kvara s induktivnom
strujom Petersenove prigunice, [13]. Rezonantnim uzemljenjem neutralne toke sred-
njonaponske mree poboljavaju se: kvaliteta elektrine energije, raspoloivost napa-
janja potroaa te uvjeti za upravljanje mreom. Referat [13] opisuje osnove zemljo-
spoja u rezonantno uzemljenoj mrei, poboljanja koja ono donosi i podatke o ugradnji
Petersenove prigunice u 4TS Botinec. Ako doe do poremeaja u nekoj od faza zbog
npr. zemljospoja, s ovim uzemljenjem potroa uvijek "vidi" regularni fazni napon.
Ove zavojnice dre i do 24 sata, to je dovoljno da se kvar na fazi (jednom polu)
otkloni.
Slika 2.38 - Naelo rada i shema spoja Petersenove prigunice na zvjezdite transformatora kod
rezonantnog uzemljenja
Za dodatne, najsvjeije informacije mogu se kontaktirati sljedee (elektronske)
adrese:
a) WEB stranica: http://www.belmet.si ili www.lem.com
b) E-mail: lno@lem.com ili public@belmet.si
ili
zeIjko.novinc@zg.htnet.hr
2.10. Pitanja za razmiljanje i provjeru znanja

Na to upozoravaju dijagrami i sheme, prikazani na sljedeim slikama:
Dijagram A
Rt = 300
R,(R.t2000g) . x,35ti0-.%t5igits
RE
Dijagram A. Odgovor:
l^^rnosti elektrinih instalacjz _
Dijagram B. Odgovor:
Dijagram C
105
tijko Novije
Dijagram C. Odgovor:
Dijagram (shema) D
Dijagram D. Odgovor:
106
3. ISPITIVANJE KVALITETE
IZOLACIJE ELEKTRINIH
INSTALACIJA U OBJEKTIMA
U ovom prilogu analizirat e se primijenjene tehnologije, tehnike znaajke, te

mogunosti primjene najsuvremenijih (eng. high-tech) ispitivala otpora izolacije, kroz
analizu primjeraka najnovijih modela UNILAP ISO, proizvoaa LEM (NORMA)
GmbH iz Austrije. Najnoviji model iz generacije ispitivala UNILAP ISO, jest profe-
sionalni model UNILAP ISO 5 kV, priruni ureaj velikih mogunosti mjerenja
kvalitete (otpora i drugih parametara) izolacije (slika 3.1). 1 ovdje je pokraj visoke
tehnologije, primijenjene u realizaciji elektronskih sklopova (VLSI, mikroprocesori,
SMD, PC-SW...) unutar ureaja, posebna pozornost kod izrade takvog tipa ispitivala
usmjerena na sljedee karakteristike: kompaktnost, otpornost na izvanjska - fizika
djelovanja na ureaj i prikljune sonde (vodie, utinice i utikae), robusni dizajn i
zatienost od izvanjskih oneienja svake vrste, jednostavnost rukovanja (eng. user
friendly), mogunost generiranja automatskih ispitnih sekvencija, nije potrebna
prethodna obuka korisnika, djelotvorna je zatienost korisnika (rukovatelja), te ureaja
od preoptereenja... Pouzdane ishode mjerenja treba i ovdje dobiti i pri tekim uvjetima
radne okoline, i to bilo da se ispituju elektrine instalacije, obavlja inspekcija (pregled),
odravanje ili trai kvar na instalacijama (izolaciji kabela i si.). Da bi se ureaj takve
namjene zvao dobrim i ovdje on mora posjedovati to vei, irokokutni LCD zaslon
(display, displej), i to s prikazom prihvaenih internacionalnih simbola (bez potrebe za
prevoenjem oznaka na bilo koji drugi jezik), treba raspolagati s internom memorijom
to veeg kapaciteta (za pohranu parametara i ishoda mjerenja) i/ili imati im
univerzalnije raspoloivo suelje (interface, meusklop), npr. tipa RS-232. Izbor
funkcija ureaja treba biti pregledan i lako razumljiv, [1,2].
Temeljem viegodinjih iskustava proizvoaa i korisnika, te vodei brigu o potre-
bama prije svega elektroinstalatera, inenjeri iz LEM-a (NORME) ponudili su kvalite-
tan mjerni ureaj. Inae, u ovoj kategoriji mjerila kvalitete izolacije nalaze se i ureaji:
METRISO 5000, Chauvin Amoux C.A ISOL 5002/5003, MEGGER 1-5000/BM21/
BM25, ROBiN K3I22/K3123, AMB-5kV, BEHA UMTEST 8925... Koliko je, i je li,
ureaj LEM UNILAP ISO 5 kV superioran u odnosu na sline ureaje, vidjet e se kroz
analizu tehnikih karakteristika i mogunosti primjene tog ureaja.
107 eljko Novine
Slika 3.1 - Najnoviji model iz generacije ispitivala izolacije - UNILAPISO 5 kV
Spektar potencijalnih korisnika ureaja tipa UNILAP ISO 5 kV doista je irok. Na

primjer, ovaj ureaj mogu koristiti: elektriari, instalateri (uvoditelji), serviseri i
tehniari zadueni za odravanje i inspekciju elektro-instalacija (npr. prema normama
IEC 60364, DIN VDE 0100, BS, SEV, itd.), te za iznalaenje i otklanjanje kvarova.
Dalje, ureaj moe djelotvorno koristiti osoblje odravanja u sklopu odravanja
objekata u industriji i izvan industrije (npr. u kolama za edukacijsku i praktinu
uporabu, institutima i zavodima za mjeriteljstvo i umjeravanje, laboratorijima, te u nad-
zornim tijelima objekata, bolnica itd.). Posebno se preporuuje inenjerima i tehniari-
ma koji projektiraju, proizvode i odravaju transformatore svih tipova. Dakle, pre-
poruljivo je koristiti ga prije svega u industriji, elektrinim centralama i u elektrodis-
tribuciji. Namjene ovog tipa ispitivala jesu:
- mjerenja na izolacijskim materijalima (izolacijama) u niskonaponskim i srednjo-
naponskim sustavima;
- procjena stanja izolacije na motorima, generatorima, transformatorima, kabelima
(vodiima)...;
- preventivno odravanje u cilju poveavanja kvalitete instalacija, planiranje odravanja,
skraivanje vremena zastoja sustava s elektrinim instalacijama;
- formiranje ispitnih protokola za elektrine instalacije;
- kontrola procesa suenja (starenja) izolacije;
- izvedba dijagnostikih ispitivanja na elektrinim strojevima, sukladno normama
npr. IEEE-34 ili EM1);
- ispitivanje izolacijskih materijala, osiguranje kvalitete, ispitivanje povrina (struje
odvoda), zavrni pregled;
- uporaba od strane mjerodavnih dravnih tijela: ispitivanja kod tehnikog primanja
objekata, strojeva itd., te izobrazba strunjaka i buduih rukovatelja...;
108 eljko Novine
- dijagnosticiranje kvarova na elektrinim instalacijama;

- pohranjivanje velikog broja ishoda mjerenja razliitih parametara izolacije, u
svrhu kasnijeg procjenjivanja i usporeivanja (procjena trendova temeljem
formirane baze podataka s ishodima mjerenja parametara izolacije);
- ispitivanje kvalitete izolacije kao doprinos zatiti od poara, itd.
3.1. LEM (NORMA) ISO - obitelj ispitivala kvalitete izolacije

elektrinih vodia
Popis lanova obitelji LEM (NORMA) ISO, te popis njihovih pojedinanih mogunosti
(i nemogunosti), dostaje velik:
1. ISOCAPIOO, mjeri kapacitete do 1000 nF, izraunava duinu kabela ili uzduni
kapacitet (nF/km) i mjeri otpor izolacije do 200MQ naponom do 100V DC, mjeri
otpor i izmjeninim (AC, ~) naponom;
2. ISO-TEL 500, ureaj namijenjen ispitivanju kvalitete izolacije u
telekomunikacijama, ujedno je i TRMS multimetar (eng. true root mean square,
stvarna efektivna vrijednost, neovisna o obliku signala; uzima se u obzir i DC
komponenta), koji mjeri i kapacitete do 2000nF, mjeri duinu kabela izborom
razliitih kapaciteta i mjeri otpor izolacije do 20GQ naponima 50, 100, 250,
500V DC, ispituje kontinuitet uz zvunu dojavu, mjeri i otpor istosmjernom (DC,
=) strujom...;
3. HANDY ISO, mjeri otpor izolacije do 20GQ ispitnim naponima 100,250 i
500V, ispituje kontinuitet uz zvunu dojavu, mogu se mijenjati ogranienja...;
4. ISO plus i plus M, mjeri otpor izolacije do 20GQ ispitnim naponima 100,250,
500 i 1000 V, izraunava indeks polarizacije (lp) i koeficijent dielektrine
absorpcije (Rab), ispituje kontinuitet (neprekinutost) uz zvunu dojavu, mjeri
otpore i izmjeninim naponom, mjeri struje do 200A, mogu se mijenjati
ogranienja, mjeri struje odvoda, a model M moe imati i RS-232 suelje, te
koristiti i odgovarajuu programsku potporu WinISO ili WinLog...;
5. SATURN / UNILAP ISO, mjeri otpor izolacije do 30GQ ispitnim naponima 50,
100, 250, 500 i 1000V, ispituje kontinuitet uz zvunu dojavu, mogu se mijenjati
ogranienja, mjeri i otpore istosmjernom strujom, a opcijski moe koristiti i
dodatni punjivi akumulator, te posebnu start sondu s baterijskom lampom...;
6. UNILAP ISO X, koristi i GUARD tehniku (tri prikljuna mjesta), mjeri otpor
izolacije do 3TQ ispitnim naponima 50, 100, 250, 500 i 1000V DC, ispituje
kontinuitet uz zvunu dojavu, mogu se mijenjati ogranienja, mjeri i otpore
istosmjernom i izmjeninom strujom, mjeri struje odvoda, a opcijski moe
koristiti i dodatni punjivi akumulator, te posebnu start sondu s baterijskom
svjetiljkom, mjeri ekvivalentnu struju odvoda (rasipanja), moe imati i serijsko
RS-232 suelje, te koristiti i odgovarajuu programsku potporu WinISO ili
WinLog...;
7. HEME ISO 1000, mjeri otpor izolacije do 20G2 ispitnim naponima

100,250,500 i 1000V DC, ispituje kontinuitet uz zvunu dojavu, mjeri otpore i
izmjeninim naponom, mjeri struje do 1000A, mogu se mijenjati ogranienja...;
8. HEME ISO 2000, mjeri otpor izolacije do 20 GQ ispitnim naponima 100, 250,
500 i 1000V, ispituje kontinuitet uz zvunu dojavu, mjeri otpore i izmjeninim
naponom, mjeri struje do 2000A, mogu se mijenjati ogranienja, izraunava
indeks polarizacije (lp) i koeficijent dielektrine absoipcije (Rab), moe imati i
RS-232 suelje, te koristiti i odgovarajuu programsku potporu WinISO ili
WinLog...;
9. UNILAP ISO 5 kV, mjeri otpor izolacije do 30TQ ispitnim naponima 500,
1000, 2500 i 5000V DC (s korakom 50V); mogu se mijenjati ogranienja,
opcijski moe koristiti i dodatni punjivi akumulator, mjeri ekvivalentnu struju
odvoda (rasipanja), moe imati i RS-232 suelje, te koristiti i odgovarajuu
programsku potporu WinISO ili WinLog, mjeri sve relevantne parametre izolacije
ispitnim naponima do 5000V DC uz uporabu internog programabilnog mjerila
vremena (timera) do 59 minuta, koristi i naprednu GUARD tehniku (tri
prikljuna mjesta) koja odstranjuje utjecaj odvodnih struja na ishode mjerenja
otpora i ostalih parametara izolacije, moe koristiti i ispitni napon s porastom u
vidu stepenica (stuba)...
Kako je iz prikazanog vidljivo da su mogunosti ureaja UNILAP ISO 5kV
najvee, drugi dio ovog teksta posvetit e se najvie njemu.
Svi ureaji proizvoaa LEM NORMA iz serija namijenjenih mjerenju parametara
kvalitete (i sigurnosti) elektrinih instalacija (ISOCAP, UNILAP, SATURN i
HANDY), projektirani su i izvedeni u skladu s meunarodno priznatim normama, kao
to su: DIN VDE 0413, 0105, 0701, 0702, 40040, 40050 (za laboratorijsku i terensku
mjernu opremu, namijenjenu radu s elektrinim instalacijama), BS7671, OVE-EN1,
OVE-HG701, IEC 61557-2, IEC/EN 61010, a osobito u skladu s DIN ISO 9001 (ope
norme kvalitete opreme, rada i ivljenja). Svi ureaji imaju oznaku CE, koja jami
usklaenost opreme s europskim smjernicama. Ureaji su realizirani tako da su u pot-
punosti mikroprocesorski kontrolirani, mjerne sekvence su automatizirane, ali ujedno
omoguuju i trenutno (promptno) upozoravanje korisnika putem audio i video uzbune
(na LCD-u) o opasnim nepravilnostima u instalacijama i/ili mjerenjima, a omoguuju i
prilagoenje mjernog postupka individualnim potrebama korisnika (rukovatelja). Izbor
mjerne funkcije omoguen je najee pouzdanim okretnim prekidaem i/ili tipkama s
jasnim znaenjem odabrane funkcije, [1,2].
Univerzalni mjerni ureaji za mjerenje parametara izolacije u svrhu ispitivanja
elektrike opreme, ureaja, kabela, strojeva u radionicama i u industriji, najee pos-
jeduju: digitalni displej, bar-grafiki kod (prikaz na LCD-u vrijednosti mjerene
veliine uspravnim crticama poredanim po horizontali, iji je broj razmjeran
intenzitetu mjerene veliine; simulacija analognog prikaza), automatski isklop (eng.
stand-by), namjestiva ogranienja mjernih parametara i prikaz izvanjskog napona do
600V AC/DC. Mjerni objekt prazni se od vika naboja brzo i automatski.
Ureaj UNILAP ISO 5kV svojom izvanjskom jednostavnou i dizajnom privlai

pozornost (slika 3.2). Posjeduje: samo jednu preklopku (okretna sklopka, prekida) za
uklop-isklop (ON/OFF) i izbor podruja mjerenja, tri utinice ("+Rx" - utinica za
prikljuenje priloenih ispitnih vodia na pozitivni pol kod mjerenja napona (N) i za
mjerenje parametara izolacije (N-PE); GUARD - utinica za prikljuenje zatitnih
priloenih ispitnih vodia na npr. zatitnu reetku (oklop) prilikom svih mjerenja; Rx" -
utinica za prikljuenje priloenih ispitnih vodia na negativni pol kod mjerenja
napona (PE) i za mjerenje parametara izolacije (N-PE)), i etiri tipke za izbor radnog
menija (moguih postupaka):
- START
- za zapoinjanje odabrane mjerne funkcije,
- DISPLAY
- za poziv (prikaz) odgovarajue dodatne vrijednosti,
- CHANGE
- za promjenu trenutno postojee vrijednosti,
- SELECT
- za odabir pozicije (veliine), koju elimo promijeniti.
Slika 3.2 - Popis glavnih dijelova ispitivala UNILAP ISO 5

kV
Uoavaju se sljedei glavni dijelovi tog ureaja:
1 - Glavna okretna preklopka za izbor mjernih funkcija i za uklop-isklop samog ureaja
(ON/OFF)
2 - START tipka
3 - DISPLAY tipka
4 - CHANGE tipka
5 - SELECT tipka
6 - LCD displej (slika 3.3), 16 mm visok, s automatskim postavljanjem decimalne
toke, s analognom vodoravnom skalom u vidu bar-grafa s 56 vertikalnih crtica, te s
fluorescentnom rasvjetom
111
7 - GUARD utinica za uspostavljanje zatitnog kontakta. Generalno upozorenje za sve

raspoloive mjerne utinice ovog ispitivala jest, da maksimalni dovedeni napon prema
zemlji smije imati vrijednost Ueff = 1000V!
8 - "+Rx" utinica. Pozitivni pol za mjerenje napona i parametara izolacije
9 - 1,-Rx utinica. Negativni pol za mjerenje napona i parametara izolacije
10 - Dvostrana rotirajua (okretna )bravica, koja osigurava da se obostranim istodob-
nim utiskivanjem bravica s obje strane ureaj moe; otvoriti, zatvoriti ili postaviti u
neki od preostalih pet radnih poloaja (pod kutom, koji korisniku najvie odgovara)
11 - Mjesto za privrivanje transportnog remena
12 - Tehnike znaajke ovog ispitivala, otisnute na stranju stranu kuita
13 - Pretinac za pribor
14 - Kratki podsjetnik za uporabu ureaja
15 - Metalna trakica sa serijskim brojem ureaja
16 - Prikljuak za serijsko suelje RS-232C (opcija), sa stranje strane ureaja
17 - Utinica za ispravlja za punjenje baterija, sa stranje strane ureaja
18 - kontrolno svjetlo za prikaz statusa punjenja, nalazi se sa stranje strane ureaja,
pokraj utinice za ispravlja za punjenje baterija.
3.2. Tehnike znaajke i mogunosti ispitivala tipa UNILAP

ISO 5 kV
L Osnovne, ope znaajke ovog i slinih po kvaliteti modela ispitivala izolacije:
- Mjeme funkcije: - mjerenje napona i parametara (otpora, dielektrinog
apsorpcijskog omjera, indeksa polarizacije) izolacije (s i bez
zatite-oklopa).
- LCD zaslon (slika 3.3) - 4 znamenke (2999), 7-segmentni Liquid Crystal
Display (LCD), visine glavnih znakova 16 mm, s
fluorescentnom rasvjetom; analogna skala s 56 uspravnih
crtica u ravnini (eng. bar-graph) za odreena podruja
napona i otpora.
III milHIHHHIIHIHHmHnilllHIHIlH|HIW
V.'ik V. 1/i I/ NS XO /$k> i/> ujjj
REMOTE LO-BATJ.><L|M|T
GUARD
Slika 33 - Mogunosti prikaza LCD dispJeja ureaja tipa UNILAP ISO 5 kV
^MpiTemoerature: - Operativni temperaturni opseg (postavljanje ureaja i
oitavanje memorije
K;. bez mjerenja): -10C ... +50C
I f:
- Radni temperaturni opseg: 0C ... +35C
- Temperatura skladitenja ureaja: -30C ... +60C
- Referentni temperaturni opseg: +23C 2C
- Unutranja (svojstvena) pogreka:
u funkciji je referentne temperature
- Temperaturni koeficijent: 0,2% od mjer.vr./K.
i - Radna pogreka: u funkciji je operativnog temperaturnog opsega (u skladu s
H normom IEC 61557-1).
1 - Svojstvena pogreka:
unutranja pogreka ispitivala u funkciji je referentnog
temperaturnog opsega.
- Klimatska kJasa: JWG, prema normama DIN 40040 (3/73) i IEC 60654-1
(pri srednjoj godinjoj vlanosti < 65%, maks. 85%);
klimatski razred KWJ u skladu s normom DIN 40040.
- Nadmorska visina: ureaj je operativan (pravovaljani, ponovljivi ishodi
mjerenja) do nadmorske visine od 2000m.
- Zatita: JWG usklaeno s DIN VDE 40040; IP 40 prema
normama DIN EN 60529-2.
- Sigurnosni razred: zatitni razred II., 300V, instalacijska kategorija sigurnosti
H. (1000V), prema IEC/EN 61010-1 / EN 61010-1,
stupanj oneienja: 2.
- Standardi kvalitete: projektiranje, razvoj i proizvodnja - u skladu s DIN ISO
9001.
- Ispitni napon; do I0000V (optimalno 6000V), prema normi IEC/EN
61010-1/EN 61010-1.
- Radni napon: 5750V maks., struja kratkog spoja ograniena je na
vrijednosti < 2mA DC {=).
- Maksimalni izvanjski napon: za napon > 50V (na bilo kojem od vodia, npr.: N, PE,
GUARD) mjerenja se prekidaju (sprijeena su).
- Elektromagnetska kompatibilnost (EMC);
a) odailjanje smetnja, emisijske vrijednosti

(zraenje): u skladu s IEC 61326-1 (EN
50081-1) i razred B
b) otpornost na smetnje, imisione vrijednosti: u
skladu s normom IEC 61326-1 (50082-1).
- Pomono napajanje: 1 x NiMH (Nickel/MetalHydrid) akumulator I2V, 2,4 Ah
- Broj mjerenja (s jednom baterijom): a) tipski 3000 mjerenja (UISO - 500V, ImA)
113 eljko Novine
b) tipski 1000 mjerenja (UISO = 5000V,

ImA)
c) mjerno vrijeme: 5s, 25s stanke,
- Vrijeme pranjenja: prema IEC 61557-2
- Izmjere (dimenzije): - najvie 3 mjerenja u sekundi, izboj u trajanju
2,5 sekunde, za kapacitivni ant od 1 mF. 265 x 265 x 90
mm (L x W x H), ukljuujui poklopac i pregradu za
pribor, a 110 mm (H) s DOCU-PACK-om (vie se ne
proizvodi). Ugradnjom DOCU-PACK-a bilo je
omogueno:
- dodatno memoriranje ishoda mjerenja
- ispisivanje ishoda mjerenja na toplinski
osjetljiv papir (thermal paper)
- prijenos podataka u raunalo (PC) preko
- Teina (masa):
RS-232 suelja.
- Izvedba kuita: oko 2,4kg s baterijom i bez pribora, a s priborom i
prijenosnom torbom: 5kg.
Ureaj je napravljen od termoplastike: CYCOLOY,
otporne na udar, poar i grebenje.
n. Mjerenje AC/DC napona (s automatskim detektiranjem AC/DC):
- Mjema metoda: srednja vrijednost ispravljene AC struje, kalibrirani RMS
prikaz (efektivna vrijednost) za sinusoidne signale.
- Mjerno podruje: za DC napon ili sinusoidni AC napon frekvencije 45 ... 65
Hz - bez guenja; pri signalu do 400 Hz, guenje ima
tipinu vrijednost: < 5 posto. Vrijedi:
a) Digitalni prikaz:
Mjerno Podruje prikaza na Razluivanje, Frekvencijsko Svojstvena
podruje, V displeju, V V podruje, Hz pogijeka
1 ... 600V 1 ... 1000V DC IV DC (2% od mjer.vr. + 1
znamenka)
1 ... 1000V
I ... 100V maks.,preporuljivo do IV 45 ... 65 Hz (2% od mjer.vr. + 2
699V AC znamenke)
1 ... 1000V maks.
(2% od mjer.vr. + 1
100 ... 400V ,preporulj i v o do IV 45 .. 65 Hz
699V AC znamenka)
1 ... 1000V
maks.,preporuljivo do (2% od mjer.vr. + 2
400... 600V IV 45 .. 65 Hz
699V AC znamenke)
b) Analogni prikaz (kao bar-graf):
Mjerno podruje, Podruje prikaza na Svojstvena pogrjeka
V Razluivanje, V
displeju, V (intrinsina, unutranja)
20... 600V 1 ... 1000V 20 V 1 podjela skale
- Mjerna sekvenca:
prikaz oko pet mjerenja u sekundi (dakle, prosjeno: tri

mjerenja u sekundi).
- Maksimalno doputeno preoptereenje: za napon vei od 1,2 x UN mjerenje ne
zapoinje, = 1000V maks. izvanjskog (dovedenog) napona.
m. Mjerenje otpora izolacije (RIS0):
- Mjerna
Mjernometoda:
podruje Podruje mjerenje strujeRazluivanje
i napona u skladu s normama IEC 61557- 2
Radna pogrjeka
prikaza
i EN 61557-2, za distribucijske sustave do 600V (napon
nazivnog napona
prema zemlji).
na displeju, V
- Nazivni napon: UN = 500V, 1000V, 2500V, 5000V DC, ili
10kQ ... 299,9GQ 250 ... 5000V lkQ ... 0,1 GQ (3% od oitanja + 3
namjestivo od 250V, do 5000V DC, s prirastom
znamenke)
(korakom): 50V.
0,3TQ ... 2,99TQ 1000U...<5000V 10GS2
1,15 x UN (250V ... 450V: U0 < 1,25odx oitanja
(3% UN). + 10
- Napon praznog hoda: 0
3,0TQ ... 9,9TQ 5000V 0,1 TQ

>1 mA DC, pri nominalnom naponu (500V ...+ 5000V)
znamenaka 1 % / TQ)
DC.
-Nazivna struja:
10,0TQ... 29TQ < 2 mA DC.
5000V 1TQ (3% od oitanja + 100
- Struja kratkog spoja:
- Mjerno podruje: ovisnost mjernog podruja otpornosti o razluivosti,
znamenaka + 1% / TQ)
- Znamenka "o" uvijek je 0. naponu i pogrjeki, dana je tabelarno u nastavku:
b) Analogni prikaz:
Mjerno podruje Podruje prikaza Razluivanje Radna pogrjeka
na displeju
1 podiok skale, pri mjernom
10kQ ... 30TQ 5kQ ... 1TQ 5kQ ... 200G2
naponu od 1000V
iitivanje sigimosti elektrinih instalacija 115
- Postavljene poetne vrijednosti: a) R, so donji limit (poetni granini uvjet): < 500
kQ,
- podesivo: 100Q ... 9,99T2 / > limit ili <
limit;
b) U|S0 gornji limit: 5000V,
- podesivo: 250 ... 5000V, jedino primjenom
"CODE" ulaza, u podruju 0,25 ... 5kV, s
korakom (prirastom) od po 50V.
- Kondenzatorski utjecaj: kapacitivni ant lOOnF u paraleli s izolacijskim otporom,
u opsegu: 100Q ... 100MQ, tipino - nema utjecaja. U
podruju: 100MQ ... 300 GQ utjecaj je < 10% i sukladan
je (razmjeran) mjerenoj vrijednosti. Prema normi IEC
(EN) 61557-2 kapacitivni ant od 5/rF pri UN * 1000 mora
imati utjecaj < 10%.
- Mjerni slijed: priblino dva mjerenja u sekundi za digitalni prikaz, te
priblino pet mjerenja u sekundi za analogni prikaz.
- Vrijeme mjerenja: Mjerenje traje sve dok je pritisnuta tipka START.
Potrebna je jedna minuta za mjerenje koeficijenta (omjera)
dielektrine apsorpcije, Rad=R,solmin/RISO30s. Vrijedi:
- za Rad < 1,1 dojavljuje se loa izolacija
- za Rad > 1,25 dojavljuje se dobra izolacija,
te je potrebno 10 minuta za mjerenje indeksa polarizacije,
IP^Risoiomii/R-isoiimir Vrijedi:
- za IP < 1,5 dojavljuje se loa izolacija
- za IP > 2 dojavljuje se dobra izolacija.
Primjenom funkcije TIMER FUNCTION, vrijeme
mjerenje moguno je namjestiti u opsegu: 1,00 ... 59,00
minuta, kad nije potrebno drati pritisnutu tipku START.
- Zujalica (piskalo): za narinuti izvanjski napon > 1000V, ili kontinuirano
ispitivanje primjenom vremenskog sklopa (timera) -
aktivira se zujalica.
Trajanje odziva: za RISO < 3M2 priblino 3 sekunde
za 3MQ < R,so < 2,9G2 priblino 5s
za 3GQ <R,so <29,9GQ priblino lOs
za 30GQ < R,s0 < 299GQ priblino 15s,
trajanje odziva moe biti produeno primjenom izvanjskih kapaciteta (ant),
ovisno o vremenskoj konstanti.
Na slici 3.4 prikazanje dijagram ovisnosti U1S0(V) o R,so (MQ): R|S0=U,S0/IM, IM -

ispitna struja, > ImA, za razliite vrijednosti nazivnog napona U N.
Slika 3.4 - Dijagram mjernog napona tijekom optereivanja
IV. Dodatne funkcije:
- Prikaz mjernog napona U,so:
DC mjemo Podruje prikaza Razluivanje,
podruje na displeju V Radna pogrjeka
20... 5000V 0 ... 5500V IV +/- (1% od mjer.vrijed. + 3 znamenke)
b) Analogni prikaz:
DC mjemo podruje Podruje prikaza na Razluivanje, V Radna pogrjeka

displeju
100 ... 5000V 0 ... 5500V 100V +/- 1 podjela skale
- Unutranji otpor. priblino 400-600 kQ.

V. Sastav kompleta tipa UNILAP ISO 5 kV, pribor i opcije:
LEM INSULATION TESTERS, Austria
____________________________UNILAP ISO 5 kV____________________________

Part__________________________________________________________________
UNILAP ISO 5 kV
Universal tester for insulation up to 5kV. Uiso: 500/1000/2500/5000V DC, variabel
250...5000V, up to 30TOhm, voltage meas.: ext. max.600V AC/DC, autom. Rad, Ip,
test of overvoltage limiting devices
Incl. 3 HV-safety measuring leads with test tips+crocodile clips, built in accumulator
with AC-adapter, carrying strap, operating instructions in carrying case
TuntYrran/e si&imosti elektrinih instalacija 117
UNILAP ISO 5 kV with RS-232 INTERFACE

Universal tester for insulation up to 5kV. Uiso; 500/1000/2500/5000V DC, variabel
250...5000V, up to 30TOhm, voltage meas.: ext. max.600V AC/DC, autom. Rad, Ip,
test of overvoltage limiting devices with RS232-IF
IncJ. 3 HV-safety measuring leads with test tips+crocodile clips, RS232-Interface, Set-
up Software, RS232 cable, built in accumulator with AC-adapter, cariying strap, oper-
ating instructions in carrying case
ACCESSORIES (standardni i dodatni pribor)
UNIVERSAL ISO ACCESSORIES (univerzalni pribor)

Part
EXTERNAL START PROBE f. ISO/ISOX/HANDYISO/SATURN700E/XE with start-
and illumination function
PROBE FOR STANDING SURFACE INSULA TTON T^TING
SAFETY MEASURING LEADS, W. TEST UPS, 1.5m inch 1 pair red/black (silicon),
1.5m long, with test tips
SAFETY MEASURING LEADsTw. TEST TIPS, 2.5m inch 1 pair red/black (silicon),
2.5m length, with test tips
PAIR OF MEASURING LEADS WITH CROCODILE CLIPS
inch 2 measuring leads (red, black), lm long with 2 crocodile clips
TEST PROD SET, 3 pcs.
CROCODILE CLIP SET, 3 pcs.
BOOK SAFETY MEASUREMENTS (IN GERMAN)

UNILAP 5 kV ACCESSORIES (dodatni pribor)
Part
CARRYINGCASE FOR BIG UNILAP
carrying case for UNILAP in the big housing and standard accessories 1 carrying case
MEASURING CABLE SET for UNILAP ISO 5kV, 2.5m, GUARD
inch 2 pcs. coaxial cable 2,5m long with guard connection, safety plugs and fixed high
voltage test prod. 1 T connector with safety plugfor guard connection.
MEASURING CABLE SET for UNILAP ISO 5kV, 10m, GUARD
inch 2 pcs. coaxial cable 10m long with guard connection, safety plugs and fixed high
voltage test prod. I T connector with safety plugfor guard connection
- Komplet UNILAP ISO 5kV s transportnom torbom, sadri:
a) Set 1:
- 3 sigurnosna mjerna HV vodia (kabela) s ispitnim utikaima, 2m,
- 3 krokodil-tipatjke, izolirane,
- 1 prijenosni remen,
- 1 akumulator s ugraenim punjaem baterija (AC adapter),16V /
0,3 A,
- Upute za rad (prirunik).
b) Set 2:
- isto kao i Set 1, ali s ugraenim RS-232 sueljem.
c) Set 3 (vie se ne isporuuje):
- isto kao i Set 1, ali s ugraenim DOCU-PACK-om (dodatna
memorija, termalni pisa i RS-232).
3.3. Mjerenje otpora izolacije primjenom

prikljuka GUARD
Kako su mjerenje napona i otpora izolacije jako jednostavni (slika 3.5 i slika 3.6),
vie pozornosti u nastavku posvetit e se postupku mjerenja velikih otpora izolacije
primjenom prikljuka GUARD (spoj na sredinju toku izolacije, tj. na oklop, kuite
ili izolator), to je zapravo dodatni kontakt na povrini izolatora, putem kojega se kon-
troliraju povrinske odvodne struje. Funkcija mjerenja otpora izolacije primjenom pri-
kljuka GUARD ini ovo mjerenje maksimalno djelotvornim, tonim (ponovljivim),
sigurnim i jednostavnim, bez utjecaja rasipnog ili paralelnog otpora. Ovo je prijeko
potrebno kod mjerenja u podrujima > 300MQ, a pogotovu u podruju GQ i TO, kad
je uzorak mjerene otpornosti u paraleli s ispitnim vodiima, to moe uzrokovati
znaajne pogreke. Uporabom prikljuka GUARD sve struje odvoda vode se putem
GUARD vodia direktno u zemlju (kompenziraju se), te tako one ne utjeu na ishod
mjerenja.
Slika 3.6 - Shema spajanja ureaja pri mjerenju parametara izolacije
Slika 3.5 - Shema spajanja ureaja pri mjerenju napona
Zbroj svih struja, koje teku u mjemome krugu ne smije biti izvan vrijednosti: 1 -
2,5mA. Ovaj uvjet mora biti ispunjen, to se kontrolira provjerom mjerenog napona
nakon mjerenja. U sluaju da nije tako, koristi se prikljuak GUARD (postoje rasipni
otpori RM i RA2, slika 3.7), kad se prava vrijednost otpora izolacije (Rx) mora prorau-
nati primjenom jednadbe:
(3.1)
D R-x ' (RM + RAZ) IS
RX + (RA, + RA2)
I
120
Slika 3.7 - Mjerenje otpora izolacije bez, i s uporabom

prikljuka GUARD
Rasipni otpori RM i RA2 krivotvore mjerenu veliinu, te je prikazana vrijednost

Rlso manja od traene (prave vrijednosti otpora izolacije) vrijednosti Rx. Iz
jednadbe (3.1), prava vrijednost otpora izolacije moe se proraunati kako je
(3.2) Riso (RA. + RA2)

Rx=
(RM + RA2)' RISO
to prikazano jednadbom (3-2):
to moe biti upitno, ako se vrijednosti rasipnih otpora R A, i Ra2 ne izmjere tono.
No, pri mjerenju primjenom GUARD prikljuka vrijedi: R 1S0 = Rx. Po prikljuenju
mjernog sustava, kako je to prikazano na slici 3.7, mjerenje otpora izolacije odvija se
po standardnom postupku: nakon odabranog mjernog napona pritisne se i dri tipka
START (ili se aktivira timer), sve dok se mjerena vrijednost na displeju ne stabilizira.
Svaka prisutnost kapacitivnog santa (eng. shunt, element spojen paralelno) produuje
vrijeme mjerenja.
Primjer mjerenja otpora izolacije izmeu N i PE vodia, primjenom prikljuka
GUARD:
- Prvi ispitni vodi povezuje utinicu +R X i N vodi, pomou "krokodilke" (ti-
paljke),
- Drugi ispitni vodi povezuje utinicu -Rx i PE vodi, pomou krokodilke,
- Trei ispitni vodi povezuje GUARD utinicu ureaja UNILAP ISO 5kV s
povrinom izolacije (nekoliko vrstih namota "golog" kraja treeg ispitnog
vodia, izravno na izolaciju, ili prikljuenje istog pomou tipaljke),
- Nakon odabranog mjernog napona pritisne se i dri tipka START (ili se aktivira
timer), sve dok se mjerena vrijednost na displeju ne stabilizira. Potom se vrijed-
nost RX=R[S0 jednostavno oita.
Mjerne parametre svaki korisnik moe mijenjati i pohraniti pod svojom ifrom,
primjenom funkcije CODE ("Code Programming"). Pritiskom na sve etiri funkcijske
121 etjko Novine
tipke istovremeno i pomicanjem sredinjeg okretnog prekidaa iz poloaja OFF u

eljeno naponsko podruje pojavljuje se na displeju poruka; "C - - To je znak da se
sad moe unijeti eljeni broj (bilo koje tri znamenke, npr. 111), odgovarajuim pri-
tiskom na tipke CHANGE t SELECT.
I na kraju ovog priloga o suvremenim postupcima i ureajima za mjerenje para-
metara elektrine izolacije na instalaciji bit e navedene jo neke osobitosti ureaja tipa
UNILAP ISO 5kV, [1],
l. Funkcija "CONT" (slika 3.1, prednja ploa ureaja) kod mjerenja otpora
izolacije (RISO) - Mjerni (ispitni) napon zapoinje se strmo stepeniasto generirati s
nekom zadanom (pomou Code-Programming) vrijednou USTART (po tvornikoj
postavi to je 50 posto vrijednosti Uad, a mogue je postaviti svaki od postotaka; l - 99
posto od Uad). Napon raste u zadanih N koraka (1 - 255 koraka), do neke zadane
vrijednosti USTOP (po tvornikoj postavi i ako nema drugih podataka to je 125 posto
odnazivne vrijednosti Uad, a mogue je postaviti svaki od postotaka: 100 - 255 posto
od Uad, s korakom: 1%). Takoer se zadaje i trajanje svakog koraka: T D( I0 - 2 550*
i . {A a 5.8). Nominalna vrijednost probojnog napona ispitivanog objekta: Uad, unosi se
pri postao: - janju parametara mjerenja (bilo koja vrijednost u podruju od 50V, pa do
5250V). Ova vrijednost moe se postavljati u koracima od po 10V (50 - 250V), ili u
koracima od po 50V (250 - 5000V). Ako se pojavi ispitna struja > ImA, ispitivanje se
odmah prekida. Na svakom naponskom koraku mogue je ispisati pomou bilo kojeg
standardnog pisaa vrijednost Uiso i posljednju izmjereni vrijednost Riso na tom
naponskom koraku.
41
Uiso
N koraka
Slika 3.8 - Stepeniasto generiranje ispitnog napona kod mjerenja otpora izolacije
122 eljko Novine
2. Funkcija "CONT" kod MOV mjerenja: struje izolacije, probojnog napona kod
prenaponskih naprava $ ogranienjem napona (plinski odvodnici, prenaponski odvod-
nici, varistori - otpornici ovisni o naponu, zrani raspori...) - Mjerni (ispitni) napon
zapoinje se strmo stepenicasto prema gore generirati s nekom zadanom (pomou
Code-Programming) vrijednou 11^^, raste u zadanih N koraka brzinom 3 koraka u
sekundi, do neke zadane vrijednosti UST0P (slika 3.8). Prikazuju se na displeju vrijed-
nosti IISO i Ua. Nominalna vrijednost probojnog napona ispitivanog objekta: U^, unosi
se pri postavljanju parametara mjerenja.
3. In- funkcija - osigurava ispitivanje kvalitete izolacije (odreivanje "Indeksa
polarizacije") pomou programabilnih (promjenljivih) vremenskih intervala T (slika
3.9):
^ . _ R.S02
tPT p-----
*MSOl
TI - vrijeme mjerenja prvog uzorka Riso (uporabom "Code-Programming" vrijeme TI

mogue je namjestiti po elji);
T2 - vrijeme mjerenja drugog uzorka Riso (uporabom Code-Programming" vrijeme
T2 mogue je namjestiti po elji).
Slika 3.9 - Ispitivanje kvalitete izolacija pomou programabilnih (po elji promjenljivih) vre-
menskih intervala
124 eljko Novine
Vremena TI i T2 mogue je postavljati u modu Code-Programming (TI: od 5s do

1595s, a T2: od 0.10 minute do 99.50 minuta; poetna vrijednost za TI je po
tvornikoj postavi: 15s, a za T2 je poetna vrijednost po tvornikoj postavi: 1
minuta).
Openito, Sto je taj odnos vei, to je kvaliteta ispitivanog tretiranog izolacijskog
materijala (objekta mjerenja) - bolja, (slika 3.10).
3.4. (Ne)prilike u radu s ureajem tipa LEM (NORMA)

ISO 5kV
U tablici 3.1 prikazane su neke od poruka, koje se mogu pojaviti na displeju ureaja
tipa UNILAP ISO 5kV pri radu s njim.
Funkcija Displej (prikaz) Znaenje Primjedbe
Pomaknuti glavnu
-v Aktivirano stanje preklopku ili
ekanja u svrhu pritisnuti bilo koju
potronje ureaja tipku. Izmjerene
J (tand by) vrijednosti ostaju
sauvane
Guard prikljuak
GUARD je spojen
Prije
aktiviranja Pogledati u
funkcije Opasno stanje. prirunik, te brzo
START POZOR! otkloniti
nepravilnost
Mjerenje nije
mogue, jer je
LO-BAT napon na bateriji
Zamjeniti baterije
prenizak
Zvuna dojava u
Zujalo je sluaju
aktivirano prekoraenja
nekog od limit-a
Postave za
mjerenje
/nn koeficijenta
i.UU kriti dielektrine
GUARD
absorpcije
Postave za
R i n nn mjerenje indeksa
IU.UU Knin polarizacije
Postavljanje sata
(npr. timer
namjeten na 20
GUARD
minuta)
Tablica 3.1 - Prikaz nekih od poruka, koje se mogu pojaviti na dispieju ureaja tipa UNILAP
ISO SkVpri radu s njim
112
3.5. Primjeri mjerenja otpora izolacije

eljko
Na nekoliko narednih slika prikazane su uobiajene sheme spajanja NOVUK
mjerila izolacije 1 tipa UNILAP ISO 5kV s objektom, kojemu se
parametri izolacije mjere i snimaju.
127
128
Microsoft PowerPoint
fasstm^
lje sigimosti elektrinih instalacija 129
Zakljuak ovog poglavlja - Maksimalna univerzalnost najnovijeg mjernog ureaja

"a LEM NORMA UNILAP ISO 5kV, proizvoaa LEM (NORMA) iz Austrije,
fhoguuje svakom elektroinstalateru, serviseru, inenjeru i tehniaru brzo, tono i sig-
10 mjerenje napona i otpora izolacije (uzimajui u obzir rasipne otpore, ili ne). Kako ;
ureaj (kao i svi Normini ureaji iz ove skupine) projektiran i izveden u skladu s
"usvojenim europskim normama (za zraenje: EN 61326-1 / EN 55011, razred B; za
imunitet: EN 61000-4-2 (8kV), EN 61000-4-3 (3V/m), EN 61000-4-4 (0,5 kV); za sig-
urnost: EN 61010-1 / IEC/EN 61010-1 / 1000V CAT II. Pol. D. 2, EN 61010-2-031 /
IEC/EN 61010-2-031), njegova uporaba i u budunosti bit e jamac kvalitete izvedaba
i profesionalnog odravanja elektrinih instalacija u smislu mjerenja i dranja pod kon-
trolom svih relevantnih parametara izolacije.
Tvrtka LEM, inae, obuhvaa etiri tvrtke u svom sastavu: NORMA, ELMES,
ELSIS i HEME.
Najnoviji podaci o ovom i slinim ispitnim ureajima uvijek se mogu dobiti na
WEB adresi: http://www.belmet.si ili na E-mail adresi: nbr@lem.com
130
_efroôw
131
UNIVERZALNA ISPITIVALA
SIGURNOSTI ELEKTRINIH
INSTALACIJA U OBJEKTIMA
4.1. LEM (NORMA) SATURN lOOplus

Kao to je poznato i kao to je do sada u vie navrata spominjano, zatitne mjere
koje se primjenjuju prije svega na niskonaponskim (NN) mreama i instalacijama vrlo
su vaan dio elektroenergetskog (distributivnog) sustava. To je zbog toga Stoje najvei
dio potroaa elektrine energije najee vezan uz distributivne mree i instalacije
niskog napona (rjee SN, srednjeg napona) pa je potrebno osigurati pouzdano i
neopasano (sigurno) koritenje svih elektrinih ureaja napajanih tim mreama.
Zatitne mjere odnose se prije svega na zatitu od strujnog udara kod dodira s opasnim
naponima, koji se mogu pojaviti u sluaju kvara na instalaciji, opremi ili zbog nepra -
vilnog rukovanja i rada.
Zadatak ovog priloga upravo jest opisivanje kvalitetnog ispitivanja provedenih
zatitnih mjera na elektrinim instalacijama u objektima (zgradama) uz pomo
prirunog ureaja tipa LEM SATURN lOOplus, ija je namjena odreivanje razine ele-
mentarne sigurnosti izvedene elektrine instalacije, prije svega na raznim zgradama
(objektima). Ovaj ureaj projektirali su i izbacili na svjetsko trite strunjaci austri-
jske tvrtke LEM (NORMA) GmbH (koncem LEM: franc. Liaisons Electroniques-
Mecaniques; ova kompanija ustanovljena je 1972. godine, a ima sjedite u enevi, te
obuhvaa tvrtke: NORMA Austrija, ELMES vicarska, BE-ELSIS Belgija, HEME
Engleska i LEM DynAmp Amerika).
Ocjenu ispravnosti elektrine instalacije treba, dakako, temeljiti ne samo na ishodu
jednoga mjerenja, ve na opsenom mjerenju parametara svih relevantnih dijelova
elektrine instalacije i na usporeivanju vrijednosti, koje trebaju biti unutar dozvoljenih
vrijednosti. Tako je ijedan od najvanijih podataka o sigurnosti: iznos napona dodira
(kvara), koji mora biti manji od 50V na neutralnom (nul) vodiu i/ili PE vodiu (zatit -
no uzemljenje), tj. manji od 25V u posebnim zdravstvenim objektima i poljoprivred-
nim objektima, [1,2,4],
Na svjetskom tritu postoji nekoliko ureaja koji mogu kvalitetno ispitivati sig-
132
urnost elektrinih instalacija, osobito prema normama IEC 60364, EN 61557, ENi
eljko Novine
61010, te DIN VDE 0100 i 0413. Najpoznatiji su: austrijski LEM SATURN lOOplusi
UNILAP 100XE, slovenski METREL Eurotest 61557, njemaki BEHA UNITEST
EURO-EXPERTplus i EUROtest, ameriki FLUKE 1650, te francuski C.A 6115N.
Neki od ovih ureaja bit e detaljnije opisani i komparirani u nastavku.
4.1.1. Mjerenje i ispitivanje primjenom ureaja tipa LEM SATURN

lOOplus
4.1.1.1. Opis i dijelovi ureaja
U nastavku ovog priloga dan je popis glavnih dijelova i funkcija ureaja LEM
SATURN lOOplus (slika 4.1).
Slika 4.1 - Osnovni dijelovi ureaja SATURN lOOplus

'^Sredinji, okretni preklopnik za odabir mjernih funkcija i opsega (UKL/ISKL).
j. (2) Start tipka (metalna, tj. kovna, vodljiva) za poetak mjerenja kod odabrane
mjerne funkcije, ujedno i kontaktna povrina za provjeru napona i vodljivosti
(ispravnosti) zatitnog vodia (PE).
^Display tipka za pozivanje odgovarajuih dodatnih veliina (podataka i ishoda
mjerenja).
(4) Tipka za odabir ispitivanja standardne FID zatitne sklopke (s/bez rastue struje i:
kvara), odnosno tipka za aktiviranje provjere vodljivosti (uz zvuni signal kao
indikaciju vodljivosti).
(?) Tipka dvostruke namjene; tipka za odabir ispitivanja selektivnih strujnih zatitnih
sklopki (FID, RCD, eng. Residual Current Device - sklopka osjetljiva na
preostalu (rezidualnu) struju, tj. struju razlike izmeu struja u faznom i
neutralnom vodiu) i tipka za odabir viekratnika nazivne struje kvara uz
mjerenje vremena prorade, a ujedno i tipka za odabir rastue struje kvara kod
odreivanja struje prorade zatitne RCD sklopke.
()Zaslon, LCD (displej, zaslon), glavnih znamenaka veliine 19mm, s automatskom
decimalnom tokom i fluorescentnom rasvjetom:
Doga JAK
OJOJJ 1*0 SM.-
WE 12-
3
xSx SONDE H 66 ***

Utinica za mjerni vodi, tropolni, sa zatitom od krivog spajanja polova.
A OPREZ! Najvei doputeni napon prema zemlji je 300V.
(8) Utinica za sondu (promjera 4mm), takoer utinica za sigurnosne mjerne
vodie.
AOPREZ! Najvei doputeni napon prema zemlji je 300V.
(5) Gumeni okvir (holster) za kuite.
etiri draa za remen za noenje.
(Baterije: est IEC R6 ili LR6 NiCd aku-baterija.
POZOR! Potrebno je odspojiti mjerne vodie prije otvaranja ureaja.
( Otisnuti tehniki podaci i kratke upute.
(Vijci za otvaranje prostora za baterije.
134 eljko N6vzi?c
4,1.1.2. Mjerenje s ureajem tipa SATURN lOOplus

Rukovanje ovim ureajom jednostavno je. Potrebno je prvo spojiti ureaj s mjer-
nim objektom, potom odabrati mjernu funkciju i podruje mjerenja pomou sredinje
preklopke (j) , te zapoeti mjerenje pritiskom na tipku za START , a potom i oi tati
izmjerenu vrijednost, [) ] .
UPOZORENJE: Ne koristiti sredinji preklopnik za vrijeme mjerenja, tj. od
pritiska tipke za start do ispisa ishoda na zaslonu! Pozor; proitati slijedee upute za
optimalnu uporabu ureaja, dane u nastavku.
Prije ukljuivanja ureaja
OPREZ! U sluaju temperaturnih promjena (npr. od temperatura ispod nule, pa do
sobne temperature) moe se pojaviti oroenje (vlaga). U tom sluaju priekati barem 30
minuta na temperaturi iznad 0C prije uklopa ureaja. Kod temperatura ispod 0C zbog
smanjenog kapaciteta baterija, ako je mogue, koristiti nove baterije.
Aktivne funkcije pri uklopu ureaja
Nakon uklopa (ukljuivanja) ureaja pojavit e se test zaslona ^prikaz svili LCD
segmenata), trajanja otprilike 5s. Za vrijeme ove faze mogue je pozvati i posebne
naine rada ureaja:
a) Normalni nain raa
Proe li test zaslona bez daljnjeg pritiskanja tipka, ureaj e automatski ui u
normalni nain rada (na zaslonu se vidi " "). Otprilike 60s nakon zavrenog mjerenja,
odnosno posljednjeg pritiska neke tipke ili okretanja sredinjeg okretnog izbornika,
ureaj ulazi u stanje mirovanja i ekanja (eng. stand by). Ranije izmjerene vrijednosti
mogue je pozvati tipkom "Display", a novo mjerenje mogue je pokrenuti tipkom
S TART".
b) Stand by nain rada (automatski iskiop ureaja)
Istodobnim pritiskom dvije tipke "Display" i nakon ukljuivanja, a prije
kraja testiranja zaslona, sprjeava se prebacivanje u stand-by mod (stanje mirovanja
ureaja i ekanja naredne akcije). Ne moe se ponovno prijei u stand-by nain raa,
sve dok se ureaj ne isklopi sredinjom prekiopkom (OFF).
c) Produeni prikaz sadraja zaslona
Dranjem tipke "Display" pritisnutom oko 6s nakon uklopa (ukljuivanja)
zaslona, test zaslona moe se produiti po elji (radi npr. detaljnije analize mogunosti
prikaza ureaja i provjere ispravnosti svili segmenata LCD-a). Povratak u normalni
nain rada ostvaruje se ponovnim pritiskom tipke "Display".
d) Inaica interne programske potpore (eng. software)
Duljim pritiskom tipke [sj x5 za vrijeme testa zaslona, na zaslonu se prikazu je
inaica (verzija) interne programske potpore. Povratak u normalni rad ostvaruje se
pritiskom na tipku "Display".
p-Spajanje ureaja
S lj mreama sa tropolnim utinicama (shuko), uvijek treba koristiti
priloeni mjerni Kbel sa tropolnim utikaem. Time se sprjeava krivo
spajanje vodia i osigurava opti- lltialno koritenje svih mjernih funkcija
ije sigimosti
ovogelektrinih instalacija
ureaja, pri svim mjernim opsezima ^(podrujima), [l]. 135
Ureaj e automatski obaviti bilo koju potrebnu zamjenu polova u spoju, u

sluaju da se zamjene vodii L i N.
Napomena: Da bi se izbjegli sumnjivi ishodi mjerenja, treba koristiti
- - samo priloeni mjerni kabel sa tropolnim utikaem.
Mjerni kabeli prijanjih verzija ureaja (serija UNILAP)
nisu kompatibilni i stoga se ne smiju koristiti.
Za mjerenje otpora, vodljivosti i okretnog polja (odreivanje
redoslijeda faza) kao i i za mjerenja u razvodnim kutijama ili s
nerastavljivim spojevima, treba koristiti
l priloeni tropolni nijemi kabel sa sondama.
Za mjerenja sa sondom, spojiti priloeni mjerni vodi sa sigurnosnim utikaem
promjera 4 mm u utinicu "Probe". Drugi kraj vodia na kojemu je priloena sonda za
uzemljenje treba zabosti u zemlju. Pravilan spoj na ureaj i u zemlju automatski se
provjerava i prikazuje na zaslonu. U mjernoj funkciji za provjeru rada strujne zatitne
sklopke (RCD), metoda mjerenja simultano se prebacuje iz metode sniavanja napona
u strujno-naponsko mjerenje. U mjernoj funkciji R UOOP, spajanje na utika za sondu
aktivira mjerenje napona zatitnog uzemljenja.
Poetak i kontrola slijeda mjerenja
Prije svakog mjerenja ureaj SATURN lOOplus automatski provjerava trenutne
uvjete mjerenja, te sprjeava mjerenje i istodobno na zaslonu prikazuje kvar ako nas -
tane bilo koji o slijedeih uvjeta:
- nedoputeni napon mree,
- nedoputena frekvencija mree (< 46Hz, > 65Hz),
- poviena temperature unutar kuita (zaslon trepee),
- previe nizak napon baterije (na zaslonu pie "LO-BAT"),
- postojanje izvanjskog napona za vrijeme mjerenja otpora ili otpora izolacije,
- previsok napon na sondi,
- krivo ili nepotpuno spajanje (slab kontakt s ispitivanim objektom).
Mjerenja napona i frekvencije mogu se izvesti uvijek.
Sve potrebne ispravke mjerenih veliina ili kompenzacija zbog naponskih koleban-
j ja u mrei izvode se automatski za sva mjerenja.
! Ako se na zaslonu prikae "-E-", otkriven je neki kvar na ureaju (pogledati
j poglavlje o kvarovima, E - error poruke na zaslonu).
|
136 eJjko Novine
Prikaz izmjerenih i izraunanih veliina

Sve izmjerene veliine prikazuju se tonim decimalnim brojem i istaknutom mjer-
nom jedinicom, te kraticom mjerne jedinice za trenutno izmjerenu veliinu. Takoer,
zaslon moe prikazati posebne oznake za procjenu i ispitivanje mree, te objanjenje
kvarova.
Tipkom (D "Display" mogue je prije poetka mjerenja pozvati usporedno izm-
jerene veliine mree: napon mree, frekvenciju itd., a nakon mjerenja i usporedno
(istodobno) prikazati izmjerene mjerne veliine za odabrani nain mjerenja, u cik-
linom slijedu (jednu-po-jednu).
Pri slaboj rasvjeti zaslon se automatski osvijetli fluorescentnom folijom, koja se
nalazi u pozadini zaslona; trajanje efekta ovisi o prethodnoj izloenosti svijetlu oko-
line. Da bi se izbjeglo nepotrebno troenje baterija, ureaj e prijei u stand-by nain
rada otprilike nakon 60s od posljednjeg pritiska tipki ili okretanja sredinjeg izbornika.
Sve mjerne veliine prije ulaska u stand-by mod pohranjuju se, te se mogu uvijek i
nebrojeno puta pozvati pomou tipke (5) "Display".
Za poetak novog mjerenja potrebno odabrati mjernu funkciju i pritisnuti tipku (2)
"Start" ( vidjeti: Funkcije aktivne pri ukljuenju - Normalni nain rada).
Dijagram upravljanja radom
Dijagram procedura za odabir mjerenja i dobivanje ishoda mjerenja prikazanje na
slici 4.2.
ODABIR MJERENJA: ISHODI:
Slika 4.2 - Dijagram procedura za odabir mjerenja i dobivanje ishoda mjerenja

lje sigiiDOsti elektrinih instalacija
123
Odabir mjerenja: Nakon okretanja sredinjeg izbornika, ulazi se u kontrolnu petlju,

odakle je mogue pozvati i izraunane vrijednosti mjerenja dobivene proraunom
(pritiskom na tipku (D "Display"). Ovisno o mjernoj funkciji, mogu se izmjeriti
sljedei parametri:
Mjerna funkcija: Na zaslonu:
r-
FI-test, , fs| x5 , U, .p , UN.PE frekvencija
E
sa sondom UL-PE, UN.PE, US_PE, frekvencija

RA Li U[4.pE> US.PE, frekvencija
RIS0, L-PE; N-PE UL-PE. UN_PE,

frekvencija
L-N UL.N) frekvencija
RLOOPI L-N UL.N, frekvencija
L-PE UL-pE, UN.PE, frekvencija
sa sondom UL.pE, UN.PE, US.PE,
frekvencija
O U,_3, U2_3, frekvencija
R UL.N, frekvencija
Ishodi: U ovu petlju ulazi se pritiskom na tipku "Start". Uzastopnim pritiskom na tipku
"Display" mogu se vidjeti sve izraunane vrijednosti (posredno izraunane).
Mjerna funkcija: Na zaslonu se moe vidjeti:
FI-test, , [|] XSL , UL; Rs; tA
sa sondom UL; RA; tA
RA RA
RlSO RISO. U - napon izbijanja Rs; UN
Rs; V, us.PE; uN
RLOOP> L-N; L-
U,.,, U, frekvencija
PE L-PE sa sondom R,; R2 kod ispitivanja vodljivosti con i 20
O
R Ispitivanje zatitnog vodia

Ovim ispitivanjem provjerava se
postojanje opasnog napona dodira na
zatitnom vodiu (PE) ili prekid zatitnog vodia. Mjerenje je mogue u svim oznaenim
poloajima sredinjeg okretnog izbornika RCD (FID, ili skraeno: FI), RA i RIOOP (L-PE).
138 eljko
Postupak ovog mjerenja i ispitivanja prikazan je na slici 4.3.
U
L2
13
N
PE(PEN)
LI = smea
L2 = crna L3
= crvena
Slika 4.3 - Postupak ispitivanja zatitnog vodia ( P l : )
A Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti potrebno je spojiti ureaj kako je gore

prikazano.
Pri koritenju tropolnog mjernog kabela voditi rauna o pravilnom spajanju na zatitni
vodi PE!
Okrenuti sredinju preklopku na RCD, R A ili RL00P (L-PE), te dodirnuti i tipku START (g) "
i " i uzemljenu toku (npr. slavinu, radijator i si.).
Na zaslonu e se prikazati napon U L.PE, a takoer i treptea oznaka" PE ^ "u sluaju da se
izmeu zatitnog vodia PE i kontaktne tipke pojave naponi vei od 50V. Ako se nakon pritiska
tipke ustanovi prekid zatitnog vodia, na zaslonu e se prikazati otprilike polovina mrenog
napona i treptea oznaka PE ^
Napomena:
Da biste provjerili ovu funkciju potrebno je upotrijebiti troilni mjerni kabel i spojiti vodi
L3 na fazu. Zatim dodirnuti istodobno tipku START ( 2) "^j_" i uzemljenu toku (npr. slavinu).
Zaslon mora pokazati oznaku " A, PE ^ ",
Odreivanje faznog vodia
Ova mjerna funkcija slui za brzo odreivanje faznog vodia u elektrinim instalacijama.
Uobiajeni ispitiva faze ("brifer") nepotreban je. Funkcija je aktivna u svim poloajima
preklopnika, osim R(SO, RLOor (L-N) O * R- Najvea djelotvornost mjerenja postie se
uporabom tropolnog mjernog adaptera.
A UPOZORENJE: Kako bi se izbjegli loi ishodi mjerenja, treba koristiti samo
priloeni tvorniki mjerni kabel. Kabeli prijanjih verzija ureaja nisu kom-
'tivanje sigimosti elektrinih instalacija 139
patibilni i stoga se ne smiju koristiti, [1].
140 eljko
Postupak odreivanja faznog vodia prikazanje na slici 4.4.
LI
L2
L3
N
PE (PEN)
LI = smea
L2 = crna
L3 = crvena
. Slika 4.4 - Postupak odreivanja faznog vodia

Z!A Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti, spojiti ureaj kako je prikazano na
slici 4.4. Okrenuti sredinji preklopnik na bilo koji poloaj, osim R, s0,
RLOOP (L-N) i R.
Pri koritenju tropolnog mrenog utikaa paziti da prilikom prikljuivanja
odozgo bude vidljiva crvena tokica. Tada vrijede sljedea pravila za oznake prikazane
na zaslonu:
^ Gledano odozgo (vidi se crvena tokica), vii potencijal je na lijevom kontaktu
utikaa (to je faza).
AjL
^ Gledano odozgo (vidi se crvena tokica), vii potencijal je na desnom kontaktu
mrenog utikaa.
Pri koritenju tropolnog mjernog kabela sa sondama vrijede sljedea pravila:
Ako se na zaslonu pojavi oznaka , vodi L, spojen je na vii potencijal.
Ako se na zaslonu pojavi oznaka ^ vodi L 2 spojen je na vii potencijala u odnosu
ti rauna o pravilnom
na referentni potencijal zatitnog vodia PE.

A\ UPOZORENJE! Pri koritenju troilnog mjernog kabela sa sondama, vodi-
spajanju zatitnog vodia, u suprotnom su ishodi krivi. Krivo je pretpostaviti da
nije opasno dodirnuti druge vodie, koji su identificirani kao neutralni.
U poloaju L-N sredinje preklopke nije mogua identifikacija faznog vodia. Kod
mjerenja izolacijskog otpora RIS0, oznaka na zaslonu oznaava vodi kojemu je dodi-
jeljena oznaka L radi lakeg snalaenja u daljnjem mjerenju otpora izolacije.
141 eljko Novim
Otpor izolacije (RIS0)

Ova mjerna funkcija slui za mjerenje otpora izolacije do 100M2, uz automatski
odabir mjernog opsega. Napon potreban za mjerenje je istosmjerni napon od 500V,
generiran pomou baterija unutar ureaja. Nazivna struja je ImA. Za jednostavna
mjerenja u jednofaznim mreama moe se koristiti mjemi mreni utika (shuko). Njime
je omogueno mjerenje izolacijskog otpora izmeu L-N-PE i to bez preklopa.
Napomena: Kod mjerenja otpora izolacije u mreama sa trenutno ukljuenim troili
ma, dobro je iskljuiti troila iz mree, barem sjedne faze, npr. isklopom osiguraa ili
glavne sklopke. Ako se nakon toga ne dobiju oekivane vrijednosti izolacijskog otpora,
troila se moraju odvojiti od mree i to od svih faza.
Af OPREZ! Za vrijeme mjerenja mogu se pojaviti naponi i do 520V, koji su u
kombinaciji sa strujnim krugovima s velikim kapacitetima opasni po ivot!
Iz sigurnosnih razloga, ureaji osjetljivi na prenapone (npr. upravljaki kru-
govi, ureaji upravljani mikroprocesorima itd.), moraju se prije mjerenja
odvojiti od mree i to od svih faza.
Postupak mjerenja otpora izolacije prikazanje na slici 4.5.
LI
L2
L3
N
PE
(PEN)
LI = smea
L2 = crna L3
- crvena
A
Slika 4.5 - Postupak mjerenja otpora izolacije
Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti potrebno je spojiti ureaj kako je
gore prikazano. Pri koritenju troilnog mjernog kabela sa sondama za mjerenje otpora
izolacije samo dviju faza, slobodni vodi L, spojiti s vodiem L 3; mjerenja su mogua
samo u poloaju L-PE i L-N.
Postupak: okrenuti sredinji preklopnik u funkciji R, so na eljeni poloaj L-PE, N-
PE ili L-N, npr. L-N: ime se mjeri R, so izmeu toaka L i N tropolnog mjernog
adaptera. Prikazuje se napon UL.PK ili UL.N. Potom pritisnuti i zadrati tipku (2) "Start"
sve dok se vrijednost na zaslonu ne ustali. Za prekid mjerenja pustiti tipku. Kako bi se
utedjele baterije, mjerenje se automatski prekida nakon maksimalno 5s. Oitati na
zaslonu izmjerenu vrijednost.
142 eljko Novinc
i Napomena: Nakon mjerenja izolacijskog otpora uz vrijednost R, so pojavljuje se i

saiaka^ . Ona oznaava vodi, koji se trenutno smatra faznim vodiem. Ova oznaka
jiii iskljuivo za trenutno oznaivanje vodia i kao pomo pri daljnjem mjerenju
Itpora izolacije, a ne daje stvarno stanje spoja. Za odreivanje faznog vodia, postulati
prema naputku u poglavlju o odreivanju faznog vodia.
Pritiskom na tipku (D "Display" nakon mjerenja, mogue je odrediti
zaostali istosmjerni napon koriten pri mjerenju. Za to se vrijeme prazne svi
uskladiteni naboji. Ovo se mora provesti nakon svakog mjerenja otpora izo-
lacije. Potrebno je priekati oko 1 minutu dok napon ne padne ispod 50V.
Za novo mjerenje, ponovno pritisnuti tipku (5) "Start". Okretanjem sredinje
preklopke ureaj se vraa u osnovno mjerenje napona mree UL.PE.
UPOZORENJE! Prema normama DIN VDE 0100 i OVE-EN1, mjerenje otpora
izolacije doputeno je samo u beznaponskom stanju. Zbog toga se prije mjerenja spoj
provjerava na prisutnost napona. Ako se izmjeri napon vei od 50V, mjerenje otpora
izolacije obustavlja se i prikazuje se izmjereni napon. Mjerenja izolacijskog otpora
meu vodiima L-PE, N-PE i L-N razlikuju se prema nacionalnim propisima.
Svakako prouiti te propise u RH (pobrojani su i u ovoj knjizi, a mogu se nabaviti u
Normoteci DZNM-a, Ulica grada Vukovara 78, u Zagrebu).
Mjerenje napona i frekvencije, te odreivanje smjera okretnog polja
Ova mjerna funkcija automatski je ukljuena u svim poloajima sredinje preklop-
ke i prije pritiska na tipku "Start". Mogu se mjeriti izmjenini naponi od 0 do 500V
(46 do 65Hz ), te frekvencije od 15,3Hz do 457Hz. Ne mogu se mjeriti naponi frekven -
cije < 46Hz ili > 65Hz, te istosmjerni napon (na zaslonu se vidi"").
Mjeri se napon izmeu vodia L-PE i N-PE, a vei napon prikazuje se na zaslonu
kao "UL.PE". U ovoj mjernoj funkciji takoer je mogue pozvati vrijednost napona meu
vodiima N i PE. U mjernim funkcijama: Otpor uzemljenja, Ispitivanje zatitne sklopke
i Otpor petlje/L-PE sa spojenom sondom prikazat e se i napon izmeu vodia PE i
sonde "US.PE" (uvjet: mora postojati "US.PE"). Ako u mjerenje nije ukljuen zatitni vodi
PE, npr. kod mjerenja otpora petlje ( L-N poloaj sredinje preklopke), izmjeriti e se i
prikazati samo napon izmeu vodia L i N "UL.N" i frekvencija.
Postupak ovih mjerenja prikazanje na slici 4.6.
A Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti, spojiti ureaj kako je prikazano na
gornjoj slici. Okrenuti sredinji preklopnik u bilo koji poloaj, osim R, so /L-N i RI.OOP
/L-N.
Oitati izmjerenu vrijednost "UL.PE"
Pritiskom na tipku (D "Display" moe se oitati i drugi napon: "UN_PE". Ponovnim
pritiskom na tipku "Display" mjeri se frekvencija.
LI
LI = smea
L2 = crna L3
L2
U= crvena
N
FE(PEN)
Wyanje sigimosti elektrinih instalacija 143
Slika 4.6 - Mjerenje napona i frekvencije, te odreivanje smjera okretnog polja

Kod dvopolnih mjerenja, npr. kod mjerenja napona kvara izmeu dvije toke, mora
se spojiti mjerni vodi L, na vodi L3. Izmjereni napon izmeu L2 i L, + L-, prikazanje
kao "UL.PF". Pozove li se vrijednost "UN.IM;" prikae se na zaslonu 0 volti, a mjerenje
frekvencije ostaje aktivno.
Uzastopnim pritiskom na tipku "Display" ili okretanjem sredinje preklopke, osig-
uran je povratak na poetnu mjernu funkciju mjerenja napona "UL.PC".
Poruke u sluaju kvara:
Treptee oznake na zaslonu openito upuuju na nedoputene uvjete rukovanja ili
kvara, te za daljnje upute pogledati poglavlje u naputku: "Poruke na zaslonu.
Napomena: U sluaju vrlo niskih ulaznih napona (npr. otvorene stezaljke, prorada
zatitne sklopke itd.), a zbog mjernih procesa unutar ureaja, zaslon moe naizmjence
pokazivati "0 V" i "- - -V".
Smjer okretnog polja (O )
Ova mjerna (ispitna) funkcija slui za utvrivanje slijeda faza u trofaznim sustavi-
ma s naponima od 20V do 435V, te frekvencijama od 46 do 65Hz. Uz smjer okretnog
polja kao dodatak prikazuju se i linijski naponi L, - L} ili L2 - L3.
Tako je mogue i ispitivanje "eliptinog rotacijskog polja" izmeu dva fazna vodia
i neutralnog vodia.
Najvei doputeni fazni pomak u odnosu na fazne kutove kod otvorenog strujnog
kruga je 4 .
Postupak odreivanja smjera okretnog polja (rasporeda faza) prikazanje na slici 4.7.
Slika 4.7 - Postupak odreivanja smjera okretnog polja (rasporeda faza)
/.1\ Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti, treba spojiti ureaj pomou
troilnog mjernog mrenog kabela sa sondama prema gornjoj slici i okrenuti sredinju
preklopku u poloaj O .
Ako nisu spojeni svi mjerni vodii ili spojevi nisu pod naponom, ili ne postoji
magnetsko polje s faznim pomakom meu naponima, na zaslonu e treptati oznaka (J) .
Ako postoji okretno polje i odgovarajui napon, zaslon e prikazati O za smjer okretanja
udesno (slijed faza L, - L2 - L3), ili O za smjer okretanja ulijevo (slijed faza npr. L, - L 3 -
L2 u odnosu na postavljene ispitne kabele u boji: smea - crna - crvena). Istodobno se
prikazuje vei linijski napon oznaen kao U,_ 3. Uzastopnim pritiskom tipke ^ "Display"
odabire se za prikaz druga vrijednost linijskog napona (U2.3) ili frekvencija.
Napomena: U sluaju prekida spoja mjernog vodia L 3, za UU3 i U2.3 uvijek se
pojavljuje polovica napona mree Ui.2.
Ispitivanje zatitne strujne sklopke (FID, RCD)
Mjerna funkcija FI slui za provjeru zatitne mjere "zatita strujnog kruga od struje
kvara". Mogue je odabrati slijedee nazivne struje prorade I AN: 10mA, 30mA, 300mA,
500mA i lOOOmA, zatim mjerenje vremena prorade FID sklopke strujama lxI AN
(standardno) ili selektivno (Hl): 2xIAN, 5xIAN, ili mjerenje rastuom ispitnom strujom
za odreivanje struje prorade (funkcija linearnog porasta: 13 jednakih vremenskih
intervala porasta od 300ms u granicama od 35% do 95% I AN, ili 3 jednaka vremenska
intervala porasta od 500ms u granicama od 100% do 110% IAN).
Kod napona "UL.PE" < 152V automatski se odabire mjerni opseg 1000mA i funkcija
"bez prorade sklopke". Mjere se sljedee veliine: napon dodira "U L", otpor uzemljenja
"Ra" i/ili otpor petlje "Rs", a takoer i vrijeme prorade sklopke "t A", te kod mjerenja
rastuom ispitnom strujom i struja prorade "IA".
U svim mjernim opsezima takoer je mogue izmjeriti i napon dodira, otpor uzem-
ljenja ili otpor petlje, bez prorade RCD (FID) zatitne sklopke.
je sigimosti elektrinih instalacija 145
Ovo mjerenje obavlja se sa 35 posto vrijednosti odabrane nazivne struje prorade, al

sve se veliine automatski preraunavaju na punu nazivnu struju prorade. Kod mjeren-f
ja s postupnim porastom struje prorade, struja se zbog sigurnosnih razloga prekida
nakon 500ms (za lxIAN i 2xI4N H]), ili 300ms (za linearni porast), ili 150ms (za5xI AN), u
sluaju da sklopka ne proradi ranije.
Za odreivanje napona kvara i otpora uzemljenja sva se mjerenja mogu obaviti
koristei sondu, ili bez sonde za mjerenje napona dodira i otpora petlje.
Kada se koristi sonda svi naponi smetnja do 20V, koji se pojave izmeu spoja
zatitnog vodia PE i sonde, automatski su uzimaju u obzir kod prorauna. Ovi se
naponi mogu oitati, ali oni ne utjeu tetno na ishode mjerenja. Ako napon smetnje
prijee vrijednost od 20V, njegov iznos prikazuje se na zaslonu, a mjerenje se prekida.
Tada se sonda treba premjestiti tako da napon smetnje padne ispod 20V.
Zbog mjerne metode koja se koristi, mogu se zanemariti ak i vrlo visoki otpori
rasprostiranja (do 10k2), i oni nee pokvariti ishode mjerenja (automatski se provjerava
otpor sonde na poetku mjerenja).
APostupak pri ispitivanju zatitne RCD (FI-D) sklopke prikazanje na slici 4.8.
Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti potrebno je spojiti ureaj kako je
Slika 4.8 - Postupak pri ispitivanju zatitne RCD (FI-D) sklopke
prikazano gore.
Unutar mjerne funkcije "RCD" okrenuti sredinju preklopku na eljeni iznos
nazivne struje prorade IAN.
Na zaslonu se prikazuje napon mree UL.re. Mogue je obaviti mjerenje bez prorade
zatitne sklopke pritiskom tipke @ " ".
Za mjerenje strujama 2xIAN fU, 5xIAN ili rastuom strujom prorade, pritisnuti tipku
[Hx5 ^ .
a zaslonu se prikazuju odgovarajue oznake!
Ôitati izmjereni iznos napona dodira "UL". Uzastopnim pritiskom na

tipku 146 |isplay", na zaslonu e se pojaviti: otpor petlje "Rs" ili otporeljko No\
uzemljenja, ako je pri pijerenju koritena sonda, zatim vrijeme prorade
"tA" (ne pojavljuje se kod mjerenja Bez prorade zatitne sklopke), struja
prorade "IA" (kod mjerenja s rastuom strujom prorade) i ponovno
napon dodira "UL".
Novo mjerenje zapoinje pritiskom na tipku "Start".
Za povratak na osnovnu funkciju mjerenja i prikaz mrenog napona "UL_PE", potrebit ,|p|>
no je okrenuti sredinju preklopku.
Napomena: Kod vrlo preciznih mjerenja malenih otpora petlje ili otpora
uzemljenja (ispod 1Q), moe se obaviti kompenzacija otpora mjernih vodia prema
uputama iz odgovarajueg prirunika (postupak je opisan i u ovoj knjizi, a u svezi
opisa rada ureaja GEO X).
OPREZ! Za provjeru ispravnosti strujne zatitne sklopke (RCD, FID), potrebno je
provesti mjerenje na prvoj mjernoj toki (utinica, ureaj...) svakog tienog strujnog
kruga i aktivirati FID sklopku! Ispitivanje zatitne sklopke bez ovog pokusnog oki-
danja doputeno je samo ako su sve mjerne toke spojene paralelno.
Kod ispitivanja trofaznih mrea tienih FID sklopkom, svaka se faza (L L 2, Lj)
mora provjeriti u odnosu na zatitni vodi, kako bi se uvjerili da su sve faze ispravno
spojene na FID zatitnu sklopku.
Rasipanje izmjerenih vrijednosti
Ako se i u sluaju nekoliko mjerenja pojave velike razlike meu izmjerenim vri-
jednostima, razlog su: kolebanje napona u napojnoj mrei ili smetnje. Problem se
ijea- va uporabom sonde, kako je objanjeno u nastavku.
Mjerenja sa sondom
Kod mjerenja sa sondom treba prikljuiti priloeni vodi (kabel duljine 25m) u
utinicu za sondu "PROBE" (slika 4.8). Na zaslonu se pojavljuje oznaka "Sonde".
Spojiti potom slobodni kraj mjernog vodia na priloeni tapni uzemljiva (sondu) i
zabiti ga u zemlju.
Kod mjerenja sa sondom treba voditi rauna da se sonda ukopa izvan podruja
moguih naponskih lijevaka, tj. drati se na udaljenostima > 20m od postojeih zatit-
nih uzemljenja. Za provjeru, izvriti mjerenje i zapamtiti izmjerenu vrijednost; potom
premjestiti sondu i ponoviti mjerenje. Ako izmjerena vrijednost ostane nepromijenje-
na, udaljenost sonde od zatitnog uzemljenja je dostatna. Ako se izmjerena vrijednost
promijeni, nastaviti premjetati sondu sve dok izmjerena vrijednost ostane nepromi-
jenjena.
147 eljko Novine
Ako nije mogue zabiti sondu u zemlju, mjerni vodi sonde mogue je spojiti na
uzemljeni neutralni vodi (N-vodi). U ovom sluaju ishod mjerenja ukljuuje i otpor
pogonskog uzemljenja u transformatorskoj stanici (vidjeti poglavlje: Mjerenje bez
sonde).
Ispitivanje mrea s najveim doputenim naponom dodira do 25V
Kod mjerenja u mreama s najveim doputenim naponom dodira 25V uvijek treba
zapoeti mjerenje sa IAN = lOmA i opcijom - bez prorade zatitne sklopke. Ovim
mjerenjem primjenjuje se samo 35% nazivne struje pogrjeke (3,5mA) u trajanju od
najvie 500ms. Tako se pojavljuje samo polovina napona dodira. Ipak, vrijednosti e
biti preraunate na punu nazivnu struju prorade, ime je omogueno sigurno odrei-
vanje napona dodira "UL".
Ako je izmjereni napon ispod 25V, mjerenje se mora ponoviti sa sljedeom veom
nazivnom strujom prorade, sve dok se ne dosegne nazivna struja prorade ugraene
FID zatitne sklopke. Ako je napon dodira i dalje ispod 25V, mjerenje se mora
ponoviti s ukljuenom opcijom prorade zatitne sklopke.
Napomene o slijedu mjerenja:
Prilikom ispitivanja strujnih zatitnih sklopki, pritiskom na tipku "Start"
zapoinje mjerenje u tri faze:
1. faza mjerenja.
U prvoj fazi mjerenja dobivaju se vrijednosti napona dodire "U L" i otpora petlje
"Rs", ili otpor zatitnog uzemljenja RA kod mjerenja sa sondom. Mjerenje se izvodi s
35% odabrane nazivne struje prorade tijekom nekoliko punih perioda sinusoidne
struje, meusobno razdvojenih stankama od jedne periode.
Nakon toga sve se izmjerene vrijednosti preraunavaju na punu nazivnu struju pro-
rade i kao takve pohranjuju. Istodobno se provjerava da li pri punoj nazivnoj struji
prorade napon dodira premauje 50V. U tom sluaju mjerenje se prekida nakon druge
faze, a ishodi mjerenja prikazuju se uz poruku o previsokom naponu dodira. Ako
napon dodira premauje 99V, mjerenje se prekida ve nakon prve faze, uz
odgovarajuu poruku na zaslonu.
Kod ispitivanja FID sklopke "bez prorade", ovo je trenutak kad se mjerenje prekida
i prikazuju se izmjerene vrijednosti.
Napomena: Ako FID sklopka proradi za vrijeme prve faze mjerenja, nee biti
prikazani nikakvi ishodi mjerenja, a na zaslonu se prikae: "U-------V ili RS------Q
ili "tA"
2. faza mjerenja.
U ovoj fazi mjerenja zatitna sklopka provjerava se na prerano okidanje (pre-
osjetljivost sklopke). U tu svrhu pri mjerenju se koristi 0,35 od nazivne struje prorade
148 eljia Novine
u trajanju 500ms. Ako zatitna sklopka proradi za vrijeme ovog testa, tada se
smatra ili preosjetljivom, ili pod utjecajem relativno velikih struja odvoda u mrei.
Ukoliko ovaj test proe bez prorade sklopke i ako je izmjereni napon dodira u prvom
koraku manji od 50V, prelazi se na treu fazu mjerenja.
3. faza mjerenja.
Primjenom pune nazivne struje prorade, ispitivanje se zakljuuje okidanjem zatitne
sklopke. Okidanje se provjerava odabranom ispitnom strujom (lxI AN, 2xIAN, 5xIAN, ili
rastuom strujom prorade), a mjeri se vrijeme prorade "t A" kao i struja prorade "IA"
( ako je odabrana rastua ispitna struja).
Ako zatitna sklopka ne proradi unutar 500ms, struja se automatski prekida iz sig -
urnosnih razloga, a na zaslonu se prikazuje kvar sklopke.
Ispitivanje selektivnih zatitnih strujnih sklopki (tip S+ G)
Ova mjerna funkcija slui za provjeru zatitnih mjera "zatita kruga od struje kvara"
u sluaju da se koriste selektivne (s vremenskim zatezanjem, tj. kanjenjem) zatitne
strujne sklopke i sklopke neosjetljive na strujne udare. Mogue je izmjeriti napon dodi-
ra, otpor zatitnog uzemljenja ili otpor petlje, kao i vrijeme prorade pri nazivnim stru-
jama prorade IAN; 10, 30, 100, 300, 500mA ( za UL_PE < 152V samo 10, 30, lOOmA).
Za ovo se mjerenje primjenjuju ista pravila i upute kao to je opisano u prethodnom
odjeljku. Zbog toga e se u nastavku objasniti samo razlike u odnosu na mjerenja sa
standardnim zatitnim sklopkama.
Postupak ispitivanja selektivnih zatitnih strujnih sklopki tipa S+ G prikazanje na
slici 4.9.
u
12
u
N
FE(PEN)
LI = smea
L2 = crna L3
= crvena
A Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti, spojiti ureaj kako je prikazano gore.

Slika 4.9 - Postupak ispitivanja selektivnih zatitnih strujnih sklopki tipa S+ G i slinih
Okrenuti sredinju okretnu preklopku u RCD mjernoj funkciji (FI-D) na eljenu vrijednost
nazivne struje prorade IAN.
Pritiskati uzastopno tipku "[U x5 (2 " dok se ne pojavi oznaka Hl.
Pritisnuti tipku " -*"1*-" za mjerenje bez prorade Hl zatitnih sklopki.
Pritisnuti tipku "Start".
Za provjeru s okidanjem sklopke nakon prve provjere slijedi stanka od 30 s, za koje
vrijeme se na zaslonu vidi odbrojavanje od 60 do 0 ( vidjeti "Napomene o slijedu
mjerenja"). Ova stanka moe se prekinuti ponovnim pritiskom na tipku "Start. No,
ipak je za tono mjerenje vremena prorade ova stanka presudna i ne smije se ponititi.
Oitati izmjerenu vrijednost napona dodira "UL". Uzastopnim pritiskom na tipku
"Display na zaslonu e se pojaviti iznos otpora petlje "R s" u sluaju mjerenja sa
sondom, otpor zatitnog uzemljenja "RA, zatim vrijeme prorade "tA" (nee se pojaviti
kod mjerenja bez prorade sklopke), te opet napon dodira "UL".
Za novo mjerenje pritisnuti tipku "Start".
Za povratak na osnovnu funkciju mjerenja i prikaz mrenog napona "U L.PE", kratko
okrenuti sredinju preklopku u lijevo ili u desno zajedno mjesto.
UPOZORENJE! Za provjeru ispravnosti strujne zatitne sklopke, potrebno je
provesti mjerenje na prvoj mjernoj toki (utinica, ureaj) svakog tienog strujnog
kruga i aktivirati RCD (FID) sklopku! Oznaka FID katkad se pie i u skraenom obliku
kao: Fl. Ispitivanje zatitne sklopke bez ovog pokusnog okidanja doputeno je samo ako
su sve mjerne toke spojene paralelno.
Napomena o slijedu mjerenja:
Slijed mjerenja odgovara onomu kod standardnih zatitnih sklopki; vidjeti odgo-
varajue poglavlje: "Napomene o slijedu mjerenja", no proraun s izmjerenim vrijed -
nostima i provjera prorade sklopke prema formuli:
UL = IAN, x Rs ili IiN x RA proveden je s dvostrukom nazivnom strujom prorade.
Nadalje, kod mjerenja s proradom sklopke, ubaen je interval od 30 s izmeu druge
i tree faze mjerenja. Za to vrijeme se na zaslonu vidi odbrojavanje od 60, pa do 0.
Kada ureaj odbroji do 0, slijedi trea faza mjerenja: okidanje zatitne sklopke, [ 1],
Razlog postojanja ovog intervala jest unutranja konstrukcija Hl FID zatitnih
sklopki. One imaju sklopove za "uskladitenje" energije i relativno veliku vremensku
konstantu izboja naboja. Za vrijeme automatskog pred-testa u ovom sklopu skladiti se
naboj i zbog toga bi sklopka proradila ("okinula") prerano za vrijeme ispitivanja pro-
rade. Vremenski interval od 30s ponitava ovaj uinak, tako da se vrijeme prorade "t A"
moe korektno izmjeriti.
iiranje sigjmosti elektrinih instalacija 150
Mjerenje otpora zatitnog uzemljenja (RA)

U ovoj se mjernoj funkciji moe izmjeriti otpor zatitnog uzemljenja sve do
10k2 i to sa tri mjerna opsega (podruja). Mjerenje se izvodi na osnovu
strujno-naponskih mjerenja uz pomo sonde kao referentne toke. Svi naponi
smetnja, koji se pojave izmeu sonde i zatitnog vodia PE, iznosa do 20V,
mogu se izmjeriti i prikazati. Oni nee tetno utjecati na ishode mjerenja! Za
napone smetnja > 20V mjerenje se prekida, a na zaslonu se automatski oitava
napon na sondi. U tom sluaju sondu je potrebno premjetati sve dok napon
smetnje ne padne ispod 20V. Zbog mjerne metode, koja se ovdje koristi, mogu
se zanemariti ak i vrlo visoki otpori rasprostiranja (do 10kQ), te oni ne utjeu tetno na
ishode mjerenja (automatski se provjerava otpor sonde u zemlji prije mjerenja).
Ako se za vrijeme mjerenja pojave naponi dodira vei od 50V u odnosu na zemlju,
mjerenje se automatski prekida unutar 200ms.
Kod mjerenja u instalacijama tienim FID zatitnim sklopkama treba koristiti
mjernu funkciju "Ispitivanje FID zatitne sklopke uz koritenje sonde". Ovom mjernom
funkcijom mogue je obaviti mjerenje otpora zatitnog uzemljenja bez prorade zatitne
sklopke.
Napomena: Za vrlo precizna mjerenja kod malenog otpora zatitnih uzemljenja
(ispod 1Q), mogue je izvriti kompenzaciju otpora mjernih vodia (to je opisano
ranije, GEO X).
Osnovna shema elektrikog spoja za mjerenje otpora uzemljenja prikazana je na
slici 4.10.
Postupak ovog mjerenja detaljno je prikazan na slici 4.11.
Siika 4.1 / - Detaljni prikaz postupka i sheme spajanja mjerenja otpora uzemljenja
A Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti, spojiti ureaj kako je prikazano
gore.
i \je sigiroosti elektrinih instalacija 151
Napomena: Kod mjerenja u sustavima gdje je primijenjen isklop strujoopskrbe u

TN-sustavu (nekad - milovanje) kao zatitna mjera, tj. vodii N i PE su kratko spojeni,
taj se spoj mora raskinuti prije mjerenja. U suprotnom se mjeri unutranji otpor petlje.
Okrenuti sredinju preklopku u mjernoj funkciji RA na eljeni mjerni opseg.
Na zaslonu se automatski pojavljuje napon mree.
Pritiskom na tipku (D "Display" mogue je pozvati iznos napona smetnje"U s_Peu
izmeu zatitnog vodia PE i sonde.
Za poetak mjerenja pritisnuti tipku (2) "Start".
U tom trenutku potekne struja jakosti ovisne o odabranom mjernom opsegu (najvie
1A). Struja "tee" du zatitnog uzemljenja i u zemlju, a mjeri se pad napona u odno su
na sondu.
Po zavretku mjerenja na zaslonu se pojavljuje iznos otpora zatitnog uzemljenja
R A.
U sluaju nedostatne razluivosti ili prekoraenja mjernog opsega, treba okrenuti
sredinju okretnu preklopku u odgovarajui poloaj mjernog opsega i ponoviti mjerenje.
Za novo mjerenje ponovno pritisnuti tipku (2) "Start".
Za povratak na osnovnu funkciju mjerenja ili prikaz mrenog napona "U L,PP,
kratko okrenuti sredinju preklopku u lijevo ili u desno za jedno mjesto.
UPOZORENJE! Da bi se izbjegli nepovoljni utjecaji naponskih lijevaka, koji nas-
taju u blizini zatitnih uzemljenja, potrebno je zabosti sondu izvan takvih podruja.
Uputno je drati se na udaljenostima > 20m od svih aktivnih zatitnih uzemljenja.
Za provjeru, izvriti mjerenje i zapamtiti izmjerenu vrijednost; potom premjestiti
imdu i ponoviti mjerenje. Ako izmjerena vrijednost ostane nepromijenjena,
udaljenost ttide od zatitnog uzemljenja je dostatna. Ako se izmjerena vrijednost
promijeni, nasloviti premjetati sondu sve dok ona ostane nepromijenjena.
Mjerenja bez sonde
Ako izvedba instalacije onemoguava postavljanje (zabadanje) sonde u zemlju,
vodi sonde moe se spojiti na uzemljeni neutralni vodi (N-vodi). Kako je u ovoj
mjernoj metodi u mjerni ishod ukljuen i otpor pogonskog uzemljenja, izmjerena se
vrijednost treba ispraviti prema jednadbi:
(4.1)
-Rn
izmjereno
zanemari.
Prema normi DIN VDE 0100 otpor pogonskog uzemljenja smije biti maksimalno 2Qt a
kako je rijetko poznata njegova tona vrijednost, preporuka je da se taj otpor
Izmjerena vrijednost tada ukljuuje vrijednost R s kao faktor za poveanje

sigurnosti.
Mjerenje otpora petlje (RLOOP) napona na zatitnom uzemljenju
Mjerna funkcija "RLOOP" slui za ispitivanje zatitnih mjera "milovanje" i "zatitno
uzemljivanje" u TN i TT mreama, prema normama DIN VDE 0100 i OVE-EN1. Ova
mjerna funkcija omoguava brzo mjerenje otpora (impedancije) petlje izmeu vodia L
i PE, te otpora mree izmeu vodia L i N do 200Q, u mreama napona od 101 do
435V. Ova mjerenja mogu se takoer obaviti i izmeu dva fazna vodia (npr, L^ i L2).
Kao dodatak, mogue je prikazati i struju kratkog spoja 1 K5 te referentni nazivni
napon. Ako se vodii L i N pri spajanju na mreni napon zamijene, ureaj e automatski
odrediti ispravan polaritet. Za mjerenje napona kvara (smetnje) na zatitnom uzemljenju
(US_PE) mogue je spojiti sondu.
Us.PEje napon izmeu sonde i zatitnog uzemljenja dok tee struja kratkog spoja I K.
Postupak mjerenja otpora petlje (RLOOP) * napona na zatitnom uzemljenju
prikazan je na slici 4.12.
153 eljko Novint
Slika 4.12 - Postupak mjerenja otpora petlje (RLOQP) 1 napona na zatitnom uzemljenju
A Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti, spojiti ureaj kako je prikazano

maloprije.
Okrenuti sredinju preklopku u mjernoj funkciji R l00p na eljeni poloaj: L-N za
mjerenje otpora mree izmeu L-N, ili L-PE za otpor petlje (zamke) izmeu L-PE.
Pri koritenju troilnog mjernog mrenog kabela ovo se moe izvesti samo ako su
svi vodii ispravno spojeni na mreu! Ovisno o poloaju preklopke L-N ili L-PE, na
zaslonu se pojavljuje iznos mrenog napona.
Pritisnuti tipku (D "Start". Oitati izmjerenu vrijednost.
Nakon pritiska na tipku (T)"Display", na zaslonu se pojavljuje struja kratkog spoja
"IK" za odgovarajui nazivni napon (standardno je prema normama HD 472S1, tj. IEC
60038 i EN 50160 to: 230V). Sljedei pritisak na tipku daje novi iznos nazivnog
napona "UN", odnosno napona na zatitnom uzemljenju "US.PE" pri koritenju odgo-
varajue sonde.
Za novo mjerenje ponovno pritisnuti tipku "Start".
Za povratak na osnovnu funkciju mjerenja i prikaz mrenog napona "U L_PE", treba
kratko okrenuti sredinji preklopnik u lijevu ili desnu stranu zajedno mjesto, ( 1],
Napomena: Kod mjerenja u viefaznim mreama, otpor petlje mora se mjeriti
izmeu svake faze zasebno (L,,L3,L1) i zatitnog vodia (PE).
Napomena: Ovim ureajom moe se mjeriti pri naponima od 101 do 435V.
Odgovarajui propisi nalau da se proraun struje kratkog spoja (I K) i napon na
zatitnom uzemljenju (L/S-nc) odnose na "nazivni napon". Zbog toga ureaji tipa SAT-
URN lOOplus automatski odabiru ispravan nazivni napon, kako je navedeno u nas-
tavku.
/ 400V), [2]
3. Stvarni napon za vrijeme mjerenja.
Prilagodba ureaja na druge mrene napone moe se obaviti u ovlatenom servisu.
Postoje tri varijante:
1. Poetno stanje ureaja (127 / 220 / 380V)
2. Novi europski mreni napon, prema normama HD 472S1 i EN 50160 (110 / 230
Ako se za proraun struje kratkog spoja koristi stvarni napon mree (varijanta 3),
taj ishod vrijedi samo za trenutno stanje, ali nije u skladu s normama (kada se treba
odabrati varijanta 2).
Napomena: Za vrlo tona mjerenja malenih otpora petlji i otpora mree (ispod 1Q),
moe se i mora provesti kompenzacija otpora mjernih vodia (opisano ranije, a i u nas-
tavku).
Mjerenje otpora (R) i kompenzacija otpora mjernih vodia
U mjernoj funkciji: Mjerenje otpora, mogu se mjeriti otpori do 20Q. Mjerenje se
obavlja pomou baterije istosmjernog napona uz automatsku promjenu polova baterije,
prema normi IEC 61557-4. Ispitivanja vodljivosti mogu se obaviti potpuno automatski
pomou baterije. Ugraeno zujalo reagira na otpore manje od 2Q (kompenzacija otpora
mjernih vodia ovdje nije uzeta u obzir).
Za kompenzaciju otpora mjernih vodia na raspolaganju je funkcija "Nulta kom-
penzacija".
Postupak mjerenja otpora (R) i kompenzacije otpora mjernih vodia prikazan je na
slici 4.13.
Slika 4.13 - Postupak mjerenja otpora (R) i kompenzacije

otpora mjernih vodia
A Pazei da se ne prekorae granine vrijednosti, spojiti ureaj kako je prikazano.

Ureaj spojiti prema slici 4.13 pomou troilnog mjernog kabela sa sondama.
Spojiti mjerni vodi Lj sa mjernim vodiem L2.
Okrenuti sredinju preklopku u mjernoj funkciji "R" na poloaj "lk2".
tivanje sigurnosti elektrinih instalacija 155
Na zaslonu se automatski pojavljuje napon "UL.N" izmeu mjernih vodia L, i L2+

L3.
Pritiskom na tipku "Start" zapoinje mjerenje otpora. Pozitivni pol (+) spaja e
na L2, a negativni (-) na Lt, nakon ega slijedi automatska zamjena polova.
Iznos otpora prikazan na zaslonu jest izmjerena vrijednost umanjena za otpor
mjernih vodia (ako je kompenzacija aktivna). Otpor je oznaen kao R, (L 2 se odnosi na
pozitivan pol, L, na negativni pol / zemlju).
Pritiskom na tipku "Display" na zaslonu se prikazuje otpor R 2 (sada se L, odnosi
na pozitivan pol, L2 na negativan pol / zemlju).
Za novo mjerenje pritisnuti ponovno tipku "Start".
Za povratak na osnovnu funkciju mjerenja i prikaz mrenog napona "U L.PE",
okrenuti sredinju preklopku.
OPREZ! Mjerenje otpora moe se izvesti samo na elektriki nenabijenim mjernim
objektima. Ako se za vrijeme automatske provjere prije mjerenja utvrdi da postoji
napon vei od 3V ili struja vea od 50mA mjerenje se prekida, a na zaslonu se
pojavljuje odgovarajue upozorenje.
Napomena: Zbog velikih struja i automatske promjene polova (polariteta), kod
mjerenja u induktivnim strujnim krugovima mogu se inducirati visoki naponi. Ti naponi
mogu pokvariti ishode mjerenja i preopteretiti releje za preklop polova, te utjecati na
njihovo brzo troenje. Zbog toga se mjerenje otpora ne smije izvoditi na otporima u
paraleli s induktivnou veom od 5H (npr. namoti elektromotora itd.).
Ispitivanje vodljivosti
Nain mjerenja i upute o sigurnosti pri mjerenju iste su kao i kod mjerenja otpora.
Okrenuti sredinju preklopku u mjernoj funkciji "R" na poloaj "lkQ".
Pritiskom na tipku (?)" "l- " aktivira se ispitivanje vodljivosti.
Na zaslonu e se pojaviti signalna oznaka. Ispitivanje vodljivosti zapoinje
automatski.
Provjerava se je li otpor manji od 2Q. Pozitivni pol spaja se na L 2, a masa na L,.
Ovdje nema zamjene polova.
Ako je izmjerena vrijednost otpora manja ili jednaka 2Q, na zaslonu se pojavi
"con" i zauje se zvuni signal (con - kontinuitet, malena otpornost).
Ako je izmjereni otpor vei od 22, na zaslonu se pojavi" > 20hm ".
Za prekid ispitivanja vodljivosti ponovno pritisnuti @. Za poetak mjerenja otpora
pritisnuti (2) Ako se za vrijeme ispitivanja vodljivosti pojavi izvanjski napon, zvuni
signal e se promijeniti. Odmah iskljuiti napon ili odspojiti mjerne vodie!
itiranje sigimosti elektrinih instalacija 156
J Predugo izlaganje ureaja izvanjskom naponu (mrenom naponu) za vrijeme

'mjerenja otpora prouzroit e kvar (previe esti preklopi unutar ureaja).
Kompenzacija otpora ispitnih mjernih vodia (kabela)
Okrenuti sredinju preklopku u mjernoj funkciji "R" na poloaj "< o >". Kratko
spojiti dva mjerna vodia L, i L2+L3 (ili njihove nastavke), te pritisnuti tipku "Start".
Otpor prikazan na zaslonu odgovara otporu mjernih vodia. Iznos otpora pohranjuje se
i automatski e se oduzimati od svih mjernih ishoda pri mjerenju otpora na mjernom
opsegu 20Q, a takoer i svim ostalim mjernim funkcijama za mjerenje otpora (R A;
FI/RA;R(,OOP). ako e se iste kasnije koristiti.
Kako se kod kompenzacije oduzima cijeli iznos otpora mjernih vodia ili samo
pola od tog iznosa (ovisno o nainu mjerenja), kod uporabe nastavaka za mjerne vodie
treba osigurati da oni budu jednakih duljina.
Ovom metodom mogu se kompenzirati otpori do 5Q.
Za brisanje pohranjene vrijednosti otpora, treba okrenuti sredinju preklopku na
poloaj "< o >" i pritisnuti tipku "Start". Mjerni vodii moraju biti slobodni, tj. ne
smiju biti kratko spojeni.
Na zaslonu e se tada pojaviti "RK> 5.0Q", to znai daje pohranjena vrijednost
obrisana.
Pohranjena vrijednost otpora takoer se obrie i nakon iskljuenja ureaja tipa
SATURN lOOplus.
Napomena: Vrijednost otpora pohranjena u ovoj mjernoj funkciji automatski se
oduzima od ishoda dobivenih mjerenjem otpora u svim drugim mjernim funkcijama
(Ra; FI/RA;Rl00p). Da se izbjegne krivo prikazivanje izmjerenih vrijednosti u ovim
funkcijama, treba uvijek ponititi pohranjenu vrijednost nakon zavretka mjerenja s
kompenzacijom!
Kompenzacija otpora mjernih vodia nije uraunata kod ispitivanja vodljivosti.
Oznake na zaslonu ureaja SATURN lOOplus i poruke u sluaju kvara, dane su u
nastavku (tablica 4.1):
franje sigimosti elektrinih instalacija 157
Funkcij
a Zaslon Znaenje Napomene
Prije Napon se ne Izvan frekvencijskog
pritiska moe izmjeriti opsega 46-65 Hz, ili
na tipku u,--------------------" istosmjerni napon, ili bez
START napona
3JK gggv izvan mjernog Napon vei od 500 V
opsega
B
HL
Mjerenje nije Frekvencija via od 457
mogue, Hz
frekvencija izvan
doputenog Frekvencija je nia od
B
HL
mjernog opsega 15,3 Hz, ili istosmjerni
napon ili napon manji od
0,1 V
3 * Mjerenje nije zamijeniti baterije

u
- u mogue, slabe
baterije
CBS
Mjerenje nije Na sondi se pojavio napon
mogue, napon vei od 70 V u odnosu na
ajj K
*" MITO izmeu sonde i zatitni vodi PE; uzrok
zatitnog vodia moe biti napon smetnje,
*MOt
PE vei je od 70 mreni napon itd.
V
U poloaju Ra: sonda nije
3C *
Mjerenje nije
u mogue, sonda spojena u poloaju RiS0:
--
nije pravilno sonda spojena
cm
spojena
Nakon Napon manji od 101 V
pritiska na (FI, Re, Rs) vjerojatno
tipku prekid spoja
START - HL 3T
mogue, napon je
izvan doputenog Previsok napon FI, Ra:
B
uirr mjernog opsega napon >253 V RI.OOP: napon
-Ttu >435 V R?so: napon >50V R.
napon >3 V bzw. struja >50
mA
Legenda: 2 ~ treptee oznake - oznaka treperi

158 etjko Povmc
Znaenje Napomene
Nedostaje spoj Vjerojatno prekid ili pogrean
zatitnog spoj zatitnog vodica
vodica
Mjerenje nije Frekvencija je via od 65 Hz
mogue,
frekvencija izvan
doputenog Frekvencija je nia od 46 Hz
mjernog opsega
Mjerenje nije Na sondi se pojavio napon vei
mogue, napon od 20 V u odnosu na zatitni
izmeu sonde i vodi PE, uzrok moe biti
zatitnog vodia napon smetnje, mreni napon
vei je od 20V itd.
Ra; sonda nije spojena R,so:
3
u Mjerenje nije
mogue, sonda nije sonda spojena
pravilno spojena
T
C3S3
Prekoraena je Priekati oko 1 minutu i
granina doputena ponovno pritisnuti tipku
33n
CJU temperatura unutar START
kuita instrumenta
Mjerenje nije zamijeniti baterije; nije mogue
u mogue, slabe mjeriti R i R1S0) mjerenja U, FI,
u baterije Rs, jo su mogua
Nije mogue izmjeriti
Prekid mjerenja frekvenciju mrenog napona,
vii harmonici u mrei
Kvar - ponovite START ->
Prekid mjerenja, ako se na zaslonu vie puta
-- kvar
istrumentu
na prikae -E-, instrument treba
popravak u ovlatenom servisu
SI Prevelik otpor uzemljenja
v
F[ -zatitna
sklopka *) 55. f
ft &
Previsok napon
dodira
FI
BU Nije mogue izm- Vjerojatno je odabrana
jeriti napon dodira, pogrena ispitna struja
vei je od 100 V
*) si bez sonde; na zaslonu oznaka SONDE" ako je sonda u uporabi
159
---- ------------------------- ------------------- ---------------------------------c
Funkcija Zaslon Znaenje Napomene "

Ispitivanj Mjerenje nije Neispravna zatitna sktoj^ka
e mogue, - prorada pri struji manjoj
zatitne Lr__________v # prorada od 50% IAN
sklopke zatitne Prorada zbog velikih struja
FI a sklopke u l. odvoda u sustavu+ispitna
fazi mjerenja struja Nepravilno odabrana
ispitna struja
Mjerenje nije Neispravna zatitna sklopka^""*

mogue, prorada prorada pri struji manjoj od 50%
u- 5 5- zatitne sklopke Prorada zbog velikih struja
D u 2. fazi odvoda u sustavu+ispitna struja
mjerenja
Zatitna sklopka Zatitna sklopka je neispravna ili
nije proradila pogreno spojena. Ponovite
20 v * unutar 200 ms
pri struji IAN
mjerenje sa \s\ FI opcijom.
Nepravilno odabrana ispitna
'Ka Ei
struja. Proboj izolacije izmeu
nul-vodia i zatitnog vodia.
Prerana prorada Neispravna zatitna sklopka,
(u I. ili 2. fazi prorada pri struji manjoj od
cuu mfl* mjerenja) 50% IAN
*83 0 Prorada zbog velikih struja
odvoda u sustavu+ispitna struja
t--------------g Napon dodira Prevelik otpor uzemljenja,
EU vei od 50V, nepravilno odabrana ispitna struja
prekid mjerenja
Prerana prorada Nepravilno odabrana ispitna
ta -*- * inu ^ r* 0 (u 1. fazi struja, struje smetnje u mrei
mjerenja) (npr. struje greke)
Mjerenje Napon dodira je Prevelik otpor uzemljenja,
otpora /?______________ vei od 50V, nepravilno odabrana ispitna struja
uzemljenja 0 mjerenje se
RA prekida
Izvan mjernog Nepravilan odabir mjernog
w a-tei ' s opsega opsega iJije otpor uzemljenja vei
od 10 kQ
i?_________* V Mjerenje nije Prekid mjernog kruga (npr.
mogue prorada zatitne sklopke)
160 eljko Novine
Funkcija Zaslon Znaenje Napomene

Mjerenje Izvan mjernog Otpor izolacije vei je od
otpora trg*k*l t opsega 100MQ. Mjerni vodici nisu
izolacije EJEJEJ spojeni ili su pogreno spojeni.
Riso
Loa izolacija
^ SCO
Otpor izolacije manji je od
10kQ. Mjerni vodii su kratko
spojeni ili poloaj sredinjeg
J* prekiopnika u sluaju dvopolnog

mjerenja
Mjerenje B*?'. nsas? $ Izvan mjernog Otpor petlje je vei od 200Q.
otpora opsega
petlje
R-LOOP Mjerenje nije Nije mogue izraunati struju
i. ^ mogue kratkog spoja.
Izvan mjernog Izraunata struja kratkog spoja

opsega vea je od 9,99kA.
sa sondom Pad napona na

ssi! 7 tv B A\ moguejeiu kombinaciji sa
mJ < otporu uzemljenja
accEI pri struji IK vei je Rs, IK, UN.
od 70 V
Pad napona na Izvan granica za proraun
----------w $ otporu uzemljenja napona dodira. Rs > 50Q; ne
ne moe se moe se izmjeriti pad napona na
izmjeriti sondi (vei je od 50 V)
.. V00" odrediti
Odreivan u nije mogue Na faznim vodiima (L L2, L3)
je smjera smjer ne postoji napon vei od 20 V.
.
okretnog okretnog polja Ne postoji okretno polje, tj.
jjolja fazni pomak izmeu
ES î> L3.
Mjerenje izvan mjernog Ne vri se kompenzacija otpora,
otpora
ai a opsega otpor koji se kompenzira vei je
od 50Q.
R Mjerni vodii nisu spojeni.
izvan mjernog Izmjereni otpor vei je od lkQ.
opsega Mjerni vodii nisu spojeni.
.. - - , ,..i
Tablica 4.1 - Oznake na zaslonu ureaja SATURN lOOplus i poruke u sluaju kvara
4.1.1.3. Opi podaci o ureaju SATURN lOOplus
Opi podaci i konstrukcija ureaja
Ureaj tipa SATURN 1 OOplus za ispitivanje zatitnih mjera u elektrinim
mreama i instalacijama (prema normama DIN VDE 0100 i OVE-EN 1) treba biti i jeste
upravljan mikroprocesorom. Treba biti opremljen zaslonom s tekuim kristalima (LCD)
s barem tri znamenke, [1],
Kod ureaja SATURN 1 OOplus na raspolaganju je jedanaest reima mjerenja i
ispitivanja, [1,2]:
1) Ispitivanje zatitnog vodia, 1EC/EN 61557-1
prema normi IEC/EN 61557-1
2) Odreivanje faznog vodia
1EC/EN 61557-6
3) Mjerenje napona
4) Mjerenje frekvencije
IEC/EN 61557-5
5) Mjerenje struje
IEC/EN 61557-2
6) Otpor uzemljenja
IEC/EN 61557-3
7) Izolacijski otpor
8) Otpor petlje
IEC/EN 61557-7
9) Pad napona na otporu
IEC/EN 61557-4.
uzemljenja (SEV 3669)
10) Smjer okretnog polja
11) Mjerenje malenih otpora
Pokraj izmjerenih veliina, dobivenih posredovanjem ugraenih mjernih funkcija,
mogu se pozvati i pohraniti i izraunane mjerne veliine. Zbog sveobuhvatnosti i lakoe
mjerenja, ureaj moe posluiti kako za ispitivanje (mjerenje), tako i kao pomo pri
otklanjanju kvarova u elektrinim instalacijama (mreama).
Odabir naina mjerenja i izbor opsega mjerenja obavljaju se pomou sredinje
okretne (rotirajue) preklopke. etiri tipke (presvuene gumom + jedna metalna), koje
se nalaze na prednjoj ploi, slue za poetak mjerenja, pozivanje izmjerenih veliina i
odabir specijalnih naina mjerenja. Ovakva (robusna) konstrukcija omoguuje brzo i
jednostavno rukovanje ureajem.
Izmjerene veliine sa preciznim decimalnim mjestima i odgovarajuom mjernom
jedinicom prikazuju se na zaslonu s tekuim kristalom (LCD). Razne dodatne specijalne
oznake slue za prikaz izabranog naina mjerenja, stanja ureaja i uzroka kvarova.
Pomoni izvor napajanja ini est baterijskih uloaka od 1,5V (IEC R 6 ili LR6), ili
est baterijskih uloaka od 1,2V iste veliine (okrugle stanice R 6).
Elektrina sigurnost zadovoljena je u skladu s normom 1EC/EN61010-1 i normama
IEC/EN61557. Konstrukcija kuita odgovara dvostrukoj izolaciji (drugom stupnju
zatitnog izoliranja - Q) i IP 40 stupnju mehanike zatite.
Ureaj je razvijen, konstruiran i proizveden u skladu s normama o jamstvu kvalitete
DIN ISO 9001.
Opissigimosti
itivanje procesa mjerenja
elektrinih i mjernih funkcija ureaja tipa SATUKN lOOplus
instalacija 162
U nastavku je dan opis procesa mjerenja osnovnih elektrinih veliina. Na stici 4.14
danje shematski prikaz tog procesa.
Sredinja
preklopka NL1 i
LL2 i
PEL3 ------------------------
Slika 4.14 - Opis procesa mjerenja i mjernih funkcija ureaja tipa SATUKN
lOOplus
y~ Odabir mjerne funkcije Provjera FED (RCD) zatitne strujne sklopke
Strujno Strujno
Z
Strujni
z
500V
Z
Otkrivanje Napajanje
mjerenje mjerenje izvor RISO podnapona
RISO RS, R -f FI, RE

>\
AD pretvara Procesor Drajver Zaslon
Komparator (pogon)
Sonda
Kontaktna
povrina
Otkrivanje Pobuda Sredinja
napona za relej preklopka
i tipke
Poetnim se mjerenjem provjerava je ti napon UL.PE ili UN_PE vei od 110V i manji
od 253V. Ovo se obavlja pomou analogno-digitalne pretvorbe u AD pretvarau (kon-
verteru). Nakon toga procesor obavlja procjenu i nastavlja daljnji rad.
Ako su ispunjeni gornji uvjeti, mjerenje zapoinje. Sve potrebne preklope za vri-
jeme rada obavljaju sigurnosni releji, kojima upravlja procesor, [ 1].
Nakon ukljuivanja, na napojnu mreu spaja se regulirani strujni izvor (RCD, R*) i
prikazuje vii napon. Slijedi izmjena intervala optereenja: prvo interval pod naponom
mree, a zatim i interval bez napona. Izmjerena razlika napona slui kao osnova za
raunanje napona kvara (pogrjeke) i otpora petlje.
Ako se koristi sonda, najprije e se izmjeriti pad napona na sondi, a zatim se rauna
dodirni napon i otpor uzemljenja. Struje kvara u sustavu nee uzrokovati pogrjeku pri
izraunavanju dodirnog napona. Da bi odredili ukupni napon kvara (pogreke) u
instalaciji, prije mjerenja potrebno je na iznos napona kvara dodati ranije izmjereni
iznos pada napona na sondi.
Za provjeru osjetljivosti FID zatitne sklopke, strujni se krug u trajanju 500 IK.
optereti s 35 posto odabrane nazivne struje pogrjeke. Kod mjerenja vremena proradi
struj-ni se krug optereti odabranom strujom prorade IAN i to u trajanju 500ms za lxl4 s
2 x 1AN , i 150ms za 5x!AN, pojedinano. Kod mjerenja sa selektivnim tU FID zatit-

nim sklopkama, mjeri se sa dvostrukim (2xlAN), odnosno peterostrukim (5xIAN) nazivn-
im strujama prorade. Tu se takoer nadzire iznos struje. U sluaju prorade zatitne
sklopke, detektira se prekid tijeka struje. Procesor mjeri vrijeme od pojave struje kvara
(pogrjeke), do prorade zatitne sklopke (prekid struje), te ga prikazuje kao vrijeme
prorade (tA).
Odabirom funkcije linearnog porasta s rastuom strujom prorade (kvara, pogrjeke),
struja e rasti u 13 jednakih vremenskih intervala od 300ms, i to od 35 pa do 95 posto
nazivne struje prorade, te tri jednaka vremenska intervala od 500ms i to od 100, pa do
110 posto IAN, sve do prorade zatitne sklopke.
Procesor mjeri vrijeme od pojave struje prorade (od prvog intervala rastue struje)
do prorade zatitne sklopke (prekid struje) i prikazuje ga kao vrijeme prorade (t A).
Istovremeno se prikazuje i struja prorade (1A).
Slijed mjerenja kod prorauna otpora zatitnog uzemljenja RA
Slijed mjerenja kod prorauna otpora uzemljenja isti je kao i kod provjere FID
zatitne sklopke. No, kod ove je mjerne funkcije ispitna struja unaprijed definirana
prema slijedeim mjernim opsezima:
IOkQ - 5mA
1 kQ - 50mA
100Q - 500mA
< 150 - IA.
Slijed mjerenja kod prorauna otpora izolacije R,s0
Prije mjerenja provjerava seje li napon manji od 50V AC (~). Mjerenje se obavlja
pomou AD pretvaraa. Procesor obavlja procjenu i obavlja daljnji proraun. Ako je
napon manji od 50V, mjerenje moe zapoeti. Sva potrebna preklapanja obavljaju sig-
urnosni releji, kojima upravlja procesor. Odabir para vodia s kojima se mjeri otpor
izolacije obavlja se pomou sredinjeg okretnog izbornika.
Istosmjerni ispitni napon od 500V, potreban za mjerenje, dobiva se pomou istosm-
jernog pretvaraa. Mjere se napon i struja, a procesor obavlja proraun i prikazuje otpor
izolacije kao ishod.
Procesor takoer obavlja i automatski odabir pogodnog pomonog otpornika,
potrebnog za optimalno izraunavanje otpora izolacije.
Na kraju mjerenja iskljuuje se ispitni napon i obavlja se izboj (pranjenje) zaosta-
log naboja na unutranjem otporu ureaja.
164 eljko No
lje sigurnosti elektrinih instalacija 149
iijed mjerenja kod prorauna otpora petlje RL00P (Rs)

'oetnim se mjerenjem provjerava je li ulazni napon izmeu 101V i 435V.
Ako je taj uvjet ispunjen, mjerenje moe zapoeti. Sva preklapanja obavljaju
rele- : kojima upravlja procesor. Odabir para vodia ukljuenih u mjerenje
obavlja se ihou sredinjeg izbornika. U L-PE poloaju sredinjeg izbornika
oba se vodia (L, ) provjeravaju na postojanje napona, a optereuje se vodi s
veim iznosom napona, 'ada slijedi izmjena intervala optereenja, prvo interval
pod naponom, a zatim interval ez napona (snienje napona). Iz izmjerene
razlike napona procesor izraunava i prikazuje vrijednost otpora petlje.
Proraun struje kratkog spoja
(1^) temelji se na jednadbi: Un
,
1(4.2)
IK = Rs
gdje je: Umrez odabrani nazivni napon mree (110 / 127 / 220 / 230 / 380 / 400
V) ili stvarni izmjereni napon.
Ako se kod mjerenja u L-PE poloaju sredinjeg izbornika koristi sonda, moe
se izmjeriti i prikazati napon kvara (napon na zatitnom uzemljenju), tj. pad
napona izmeu spoja zatitnog uzemljenja i sonde dok krugom tee struja
kratkog spoja IK.
Slijed mjerenja kod odreivanja smjera okretnog polja
Mjerenje se obavlja tako da se dovedenom naponu odrede vremena prolaska kroz
nulu (komparatorima u AD pretvarau i mikroprocesorom). Linijski naponi mjere se
istovremeno, a vei se napon prikazuje kao U,_3, a manji kao Uw.
Slijed mjerenja kod odreivanja malenih otpora R i ispitivanja vodljivosti (kontinuiteta)
Poetnim mjerenjem utvruje seje li ulazni napon manji od 3V.
Ako je taj uvjet ispunjen, zapoinje mjerenje. Sve potrebne preklope (prespajanja)
obavljaju releji, kojima upravlja procesor. Izvor napona je baterija. Mjere se istosmjerni
napon i stroja, koja tee kroz nepoznati otpor, a zatim procesor obavlja proraun i
prikazuje iznos izmjerenog otpora.
U nastavku mjerenja, nakon promjene polova ispitne struje, dobiva se i druga vri-
jednost otpora (R2).
Pritiskom na tipku (D" -r"w-" zapoinje ispitivanje vodljivosti (bez promjene polova
ispitne struje). Kod otpora < 22 zauti e se zvuni signal i na zaslonu e se prikazati
oznaka "con".
Ako se pojavi neki izvanjski napon, zauti e se isprekidani zvuni signal: ispitivanje
vodljivosti tada treba prekinuti. Sva druga mjerenja mogu se nesmetano obaviti.
165 eljko Novin
Da bi se izbjeglo induciranje naponskih udara u relejima zbog induktivnosti

mjernog kruga, preklopi nisu mogui dok ispitna struja ne padne na nulu. Zbog toga
vrijeme mjerenja ovisi o tome je li mjerni krug induktivan, te moe iznositi i do 20s.
Slijed postupaka kod ispitivanja zatitnog vodia
Dodirom na metalnu (kovnu) kontaktnu povrinu START tipke ureaja,
zapoinje mjerenje, koje ispituje postoji li opasan (> 50V) dodirni napon na
zatitnom vodiu. Ako je to sluaj, na zaslonu se prikazuje:
" A PE H "
Slijed postupaka kod mjerenja frekvencije
Za mjerenje trajanja jedne periode ulaznog signala koristi se detektor prolaska
kroz nulu, koji se nalazi u AD pretvarau. To vrijeme preraunava se pomou
procesora i prikazuje kao frekvencija.
Slijed postupaka kod odreivanja faznog vodia
/t\ OPREZ! Pogrjeno je pretpostaviti da ne postoji opasnost od dodira
Mjeri se napon na L i N vodiu u odnosu na zatitni vodi PE, procesor obavlja
procjenu i zatim se pomou oznake Q odreuje fazni vodi, [1],
drugoga
vodia, koji je oznaen kao neutralan. Oznaka na zaslonu odnosi se na
vodi, koji nosi vei napon.
U poloaju L-N nije mogua identifikacija faznog vodia. U kombinaciji s
iznosom otpora izolacije R,s0> gornja oznaka pokazuje stalno oznaen L-vodi za lake
snalaenje u daljnjem mjerenju otpora izolacije!
Slijed mjerenja kod odreivanja Stand by naina rada (mirovanje)
Nakon otprilike 45-60s od posljednjeg rukovanja ureajem (preko tipki ili sredin-
jeg izbornika), ureaj e automatski ui u stand by nain rada. Ovo iskljuivanje sman-
juje potronju struje. Na zaslonu se pojavljuje Sve vrijednosti izmjerene ranije
mogu se ponovno pozvati pritiskom na tipku "Display".
4.i.L4.Tehniki podaci o ureaju SATURN lOOplus
I. Osnovni podaci
Openito: Ureaj za ispitivanje zatitnih (sigurnosnih) mjera
provedenih na elektrinim instalacijama, upravljan
mikroprocesorom.
Mjerne funkcije: Napon, frekvencija, provjera FID (RCD) zatitne
sklopke, otpor zatitnog uzemljenja, otpor petlje,
pad napona na zatitnom uzemljenju, smjer
okretnog polja, otpor, ispitivanje vodljivosti,
ispitivanje zatitnog vodia, odreivanje zatitnog
166 Zeljko iVoi
vodia.
ijjje stgimosti elektrinih instalacija 167
Rukovanje;
- Opseg radne temperature:

- Opseg nazivne temperature:
- Opseg temperature skladitenja:
- Referentna temperatura: 3 znamenke (999), 19mm, 7-segmentni LCD s
- Granina pogreka: dodatnim oznakama i fluorescentnom rasvjetom
(slika 4.15).
- Konstantna pogreka:
- Temperaturni koeficijent:
- Klimatski razred:
- Stupanj mehanike zatite:

- Stupanj elektrike zatite:
- Ispitni probojni napon:

- Zatita unutranjih sklopova:
pomou sredinjeg okretnog preklopnika i
funkcijskih tipki
- 10C do + 55C 0C do + 35C
Slika 4.15 - Prikaz svih mogunosti zaslona ureaja tipa SATURN OOplus
- 20C do + 60C 23C2K
definirana je prema referentnoj temperaturi i jami
- EMC (zraenje), norme: se tijekom 3 godine rada
definirana je prema nazivnoj temperaturi i jami se
tijekom 3 godine rada
0, l posto mjernog opsega / K
JWG (norma IEC 654 - 1) 65% relativne vlage
godinje
IP 40 prema normi DIN EN 60529 Zatita
dvostrukom izolacijom, 300V CAT III., 2. stupanj
oneienja prema normi IEC/EN 61010! 3,7kV
efektivno, prema normi IEC/EN 61010-1 pomou
programiranog preklopa (u sluaju krivog spajanja);
takoer su ugraeni i varistori za zatitu od
prekoraenja napona Uef > 600V,te visoko
uinkoviti osigurai 6,3 A/380 V/20 kA norma IEC
61326-1:1997 razred B CISPR16 (CISPR22),
CISPR16-1
EMC (otpornost na zraenja), norme: IEC 61326-1:1997
1EC 61000-4-2 8kV (zrak), B kriterij IEC
61000-4-3 3V/m, A kriterij IEC 61000-4-4
0,5kV B kriterij IEC 61000-4-5 1 kV B
kriterij IEC 61000-4-6 3V A kriterij IEC
61000-4-8 razina 4, 30A/m A kriterij
razvijeno, konstruirano i proizvedeno u
- Jamstvo kvalitete:
skladu s normama iz skupine DIN ISO 9001 6
- Pomono napajanje: alkalno-magnezijskih baterijskih uloaka od 1,5V
(IEC LR6) ili cink-ugljik bat. uloaka od 1,5V
(IEC R6) ili nikl-kadmij aku-baterija od 1,2V
- Vijek baterija kod uzastopnog
IEC R6: > 1200 mjerenja,
mjerenja:
IEC LR6: > 3500 mjerenja
NiCd: > 1200 mjerenja
- Mjerenje otpora (Riso i R):
materijal od termoplastike otporan na udarce i
ogrebotine
- Kuite:
234mm () x 175mm (D) x I15mm (V), s
poklopcem i odjeljkom za pribor oko
- Izmjere (dimenzije, protege):
l,5kg bez baterija i pribora.
- Teina (masa):
n. Mjerenje napona
Mjerni opseg Opseg zaslona Razluivost Frekvencijski opseg
I -400V 0 -500V IV 46 - 65Hz
Granina pogreka: Unutranji otpor: Slijed mjerenja: Granini napon:
(1 % izm.vr. + 1 znamenka) za sinusni signal oko 470kQ (UL.N:oko 940k2) otprilike
3 faze mjerenja Ucr= 600V.
Naponi izvan navedenog frekvencijskog opsega (npr. istosmjerni naponi) ne mogu

se mjeriti.
UI. Mjerenje frekvencije
Mjerni opseg Razluivost Dinamiki opseg
15,3 - 99,9 - 457Hz 0,1 - 1Hz 1 - 400V (U[.n:4 - 400V)
Granina pogreka: (l% izm.vr. + 1 znamenka)

Unutranji otpor: oko 470k2 (UL.N:oko 940kQ)
ed mjerenja: otprilike 3 faze mjerenja
lini napon: Uc/= 600V.
IV. Ispitivanje RCD (FID) zatitne strujne sklopke
je sigtmosti elektrinih instalacija 169
Ovo ispitivanje moe biti: s/bez prorade sklopke, s/bez selektivne zatite
(x2), s/bez ode, x5 ili rastuom strujom (prorade) za odreivanje struje
prorade.
Mjerna metoda: Mjerenje snienim naponom (bez sonde), ili
strujno-naponsko mjerenje (sa sondom) prema normi IEC
61557-6
'Nazivni napon: 101 - 253V sinusoidni
Frekvencijski opseg: 46 - 65Hz
Faktor snage mree: <18; cos 0,95
Dodatna pogreka za cosp < 0,95: +..% od izmj.vr. = (1- cos<p) x 100
Granini napon: U 6 0 0 V (za vei napon mjerenje nee zapoeti).
Jami se elektrina sigurnost za vrijeme i funkcionalna sigurnost nakon
prekoraenja graninog napona.
Ispitna struja za mjerenje
napona dodira: Obino 35 posto od; izmjena intervala:
1 interval pod naponom - 1 interval bez napona,
najvie 18 punih intervala
Provjera osjetljivosti sklopke: Obino 35 posto od IflN - u trajanju 500ms.
Ispitna struja prorade Granina pogreka
(namjestivo) (unutranja, svojstvena, Napomene
intrinsina)
standardne sklopke(lxIAN) selektivne
lOmA 30, lOOmA 0 ... + 7% 0 ... + 5% (2x IAN)
5 x IAN; i ^
300, 500 mA 0 ... + 5% 1 x ili ^

2 x tH samo za U > 153V
lOOOmA 0 ... + 5% 1 x ili samo za U > 153V
rastua struja prorade 16 intervala ,

10%
(pogrjeke) 35% ... 110% od IAN
u Kod IAN = lOOOmA; 15 intervala od 35% ... 105% IAN

Kod IAN = 10/30/100/500: 16 intervala od 35% ... 110% IAN
Opseg napona dodira (UL) Razluivost Granina pogreka u radu
0 ...+ 15% izmj.vr. + 2
0,1 - 99.9V 0,1V
Unutranji otpor: oko 470kQ znamenke
170 eljko Novhii,
Vrijeme mjerenja (bez mjerenja
vremena prorade sklopke):
2-26 punili perioda, ovisno o U,;
najvie 200ms kod U, > 50V
Napon kvara kod - F1D (RCD) sklopki odreenje prema dvostrukoj nazivnoj struji
prorade.
V. Impedancija petlje (Rs, Zs), ukupni otpor uzemljenja (RA)
Nazivna struja Konstantna
Mjerni opse gredom Razluivost
prorade, IAN Proraun ranagranina
za Rs i RA (Q)
(mA) pogreka
10 1...15Q ...9,99 k2 1...10 uL
30 !...15Q ...3,33 kQ 1... 10 (Rs) 2-1 (10 % od
*AN
100 0,1...I,5Q...999Q 0,1...1 izmjerene
3) 300 0,1...1,5Q ...333Q 0,1...1 za : vrijednosti + 4
4)
u,
0,01...0,15Q ... 199Q 0,01... 1 RA(R*)-T- znamenke)
o
|
O
!
1
M2) 1000 0,0I...0,I5Q ...9,92 0,01... 1 *AN
> ne primjenjuje se kod UL.PA < 152V, niti za 5x 1AN

3
> ne primjenjuje se za i 5x IAN -l> ne primjenjuje se za 5x 1AN
u ovlatenom servisu moe se namjestiti na R= UL / 2x 1AN
Ispitna struja Opseg vremena Razluivost Granina pogrjeka

prorade (IA)
IAN x 1
0... 500ms Ims 4ms
IAN x2
IANx5, ^ 150ms Ims 4ms
Rastua struja (rampa) 300/500vns Ims 4ms
Trajanje mjerenja uz mjerenje

vremena prorade: 2 - 2 6 punih perioda + (250 + 200) ms (vrijeme
odziva, tj. prorade F1D sklopke)
psa sondom:
lapona na sondi,
par opseg Razluivost Granina pogreka
1 mvanje 0,1 - 69,9V
sigiroosti elektrinih instalacija. 0,1V (2 % izmj.vr. +2 znamenke) 171
Unutranji otpor:
Najvei otpor
oko
rasprostiranja: (Napon
1,6MQ
smetnje:
10kQ
najvie 20V u odnosu na potencija) PE vodia; kod
viih napona mjerenje nee zapoeti.
> VI. Otpor zatitnog uzemljenja (RA)
Mjerna metoda: Strujno-naponsko mjerenje sa sondom, prema
normi IEC 61557-
Nazivni napon:
5 101 - 253 V
Frekvencijski opseg:
sinusni 46 - 65Hz
Granini napon:
Ucr= 600V (za vee vrijednosti napona mjerenje
nee zapoeti).
Jami se elektrina sigurnost za vrijeme i funkcionalna sigurnost nakon preko-
raenja graninog napona.
Mjerni opseg Razluivost Ispitna struja Granina pogreka
0,01...0,15...15,OQ 0,01...0,IQ 1 A2>
0,01...15,0...99,9Q 0,01...0,1Q 500 mA (10% izmj.vr. + 3
0,1...1,5...999Q 0,1...1Q 50 mA znamenke)
1...15 ...9,99kQ 1...10Q 5 mA
21
Automatsko postavljanje ispitne struje od 1 A za RA < 15Q i UL.PE < 152V
Trajanje mjerenja: 2-26 punih perioda, ovisno o otporu zatitnog
uzemljenja;
najvie 200ms kod napona dodira > 50V
Pad napona na sondi, opseg Razluivost Granina pogreka pri radu
0,1 - 69,9V 0,1V (2 % izmj.vr. + 1 znamenka)
Unutranji otpor: oko 1,6MQ

Najvei otpor rasprostiranja: < 10ki2
Napon smetnje: najvie 20V u odnosu na potencijal PE - vodia;
kod viih napona mjerenje nee zapoeti.
172 eljkoNoi
VII. Otpor izolacije (R,so)

Mjerna metoda: Strujno-naponsko mjerenje prema normi IEC
61557-2, uz automatsko izbijanje naboja nakon
Nazivni napon: < 520V DC (500V DC)

Napon otvorenog kruga: oko 520V DC (=)
Nazivna struja: I mA DC
Struja kratkog spoja: < 12 mA DC
Granini napon: niaks. Uti = 600V (mjerenje nee zapoeti za vee
napone).
mjerenja
Mjerni opseg Razluivost Granina pogreka
0,01...0,05...9,99MQ 10kQ
(8 % izmj.vr. + 1 znamenka)
0,1...0,5...99,9MQ 100kQ
Trajanje mjerenja: dok je stisnuta tipka w "Start", no najvie 25s,

nakon ega slijedi automatsko izbijanje
(pranjenje) zaostalog naboja
Mjerni opseg istosmjernog Razluivost Granina pogreka
napona
0 - 520V IV (8 % izmj.vr. + 5 znamenaka)
Unutranji otpor: oko 470 kQ (L/N-PE); slui kao otpor preko kojeg
se izbijaju (prazne) svi zaostali naboji u mjernom
krugu
Najvei napon smetnje: Uc,^= 50V AC, kod viih napona mjerenje nee
zapoeti
VHt. Otpor petlje (RL00p)
Mjerna metoda: Snienje napona prema normi IEC 61557-3
Nazivni napon: 110/230/400 ili 127/220/380V sinusoidni pokazni
opseg 101 ... 152; ili 180 ... 435V
Frekvencijski opseg: 46 - 65Hz
Ispitna struja: ovisi o mrenom naponu i impedanciji mree
(kod otpora optereenja < 80Q; 1 do 3A pri 230V.
5,5A pri 435V)
siganosti elektrinih instalacija 173
snage mree: < 18; cosip > 0,95

'ina pogreka za costp < 0,95: +..% od izmj.vr. = (1- cos<p) x 100.
Odnos izmjerene vrijednosti i omjera R, /XL

.Na slici danoj u nastavku (slika 4.16) grafiki je prikazan odnos izmjerene vrije-
Isti otpora i omjera R; /XL.
: Izmjereni otpor
gemessener Widersiand
Trajanje mjerenja: 4 do 50 perioda, najvie 200ms pri naponu dodira

50V
Unutranji otpor: oko 470 kQ; (L-PE)
Granini napon: maks. Uef = 600V (mjerenje nee zapoeti).
U dvije naredne tablice prikazana je ovisnost mjernog opsega otpora i struje kratkog
spoja, razluivosti i granine pogreke.
0,01 -0,12-2,99-99,9- 199Q 0,01 - 1Q (5 % izmj.vr. + 3 znamenke)

eljko N0V
Mjerni opseg struje Razluivost Proraun izmjerenih vrijednosti (moe se

kratkog spoja odabrati varijanta)
!. varijanta "
T - 127
Napon 100- 152V, l
KP
Napon 153 - 293V, , - 220
K
R,
r - 380 RS
Napon 294 - 435V,
2. varijanta (tvornika postava) r

2A ... 9,99kA IA- 10A 110
Napon 100 - I52V,
Napon 153 - 293 V,
ii
. 400
Napon 294 - 435V, ,K
Rs
3. varijanta
IK = izmjerena vrijednost (na zaslonu) / R5
X. Mjerenje napona na zatitnom uzemljenju (prema normi SEV 3569)

Ovo mjerenje mogue je samo uz prikljuenje odgovarajue sonde.
Mjerni opseg Razluivost Proraun izmjerenih vrijednosti
1. Mjerenje Rs
2. Mjerenje RA
0- 199V IV (ne prikazuje se na zaslonu)
3. Mjerenje: kls-PE RA/RS *
*(Varijante 1 ... 3 vidjeti mjerenje IK)
Najvei otpor rasprostiranja: < 10 kQ

Napon smetnje: najvie 20V u odnosu na potencijal PE vodia; kod
siganosti elektrinih instalacija 175
viih napona mjerenje nee zapoeti.

XI. Odreivanje smjera okretnog polja, tj. redoslijeda faza ) prema
normi EEC 1557-7
azivni napon: 20 - 400V AC
Frekvencijski opseg: H 46 - 65Hz
lje sigraosti elektrinih instalacija 176
Granini napon: maks. Ucf= 600V (mjerenje nee zapoeti za
vee napone).
Prikaz smjera okretnog polja: ^ za redoslijed faza - L2 - L3

za redoslijed faza npr. L, - L3 - L2
Naponski mjerni opseg Pokazni opseg Razluivost Granina pogreka
20 - 400V 0 - 500V IV (1% izmj.vr. + 1
znamenka)
Unutranji otpor: oko 470 kQ; (izmeu LJL 2 i L3'

XII. Mjerenje malenih otpora (R) i ispitivanje
Mjerna metoda:
vodljivosti
Nazivni napon: Strujno-naponsko mjerenje prema normi IEC
Struja kratkog spoja: 61557-4
Napon baterije: 5,5V; najvie 9V DC
Granini napon:
200mA DC, < 250mA DC (=)
Uef= 600V (mjerenje nee zapoeti za vee napone)
Proraun izmjerenog otpora
(bez kompenzacije): Ukazano = K-izmjeô' 70mQ(otpor mjernih vodia)
Proraun izmjerenog otpora
(UZ kompenzaciju). ^-prikazano îzmjereno ^-kompenzacije (^0^ )
Mogua je kompenzacija mjernih kabela otpora do 5Q.

0,01..0,15...9992 0,01 - 0,1Q (5 % izmj.vr. + 3 znamenke)
Unutranji otpor:
Trajanje mjerenja: oko 20Q
oko 2s (ukljuujui i promjenu polova) za otporne
mree, pa sve do 20s za mree s induktivitetima u
paraleli
Doputena vrijednost
induktivne komponente: najvie 2,5H (nema utjecaja na mjerni ishod);
odnosno 5H (gornja granica bez opasnosti za
ureaj)
Doputeni napon
za vrijeme mjerenja: < 3V AC ili DC, kod viih napona mjerenje nee
zapoeti.
Xm. Ispitivanje vodljivosti (kontinuiteta);
Ovo ispitivanje isto je kao i kod mjerenja malenih otpora, uz kontinuirano mjerenje
bez promjene polova. Indikacija vodljivosti: Kod otpora R v;injsk] < 2Q 0,52 zauje se
zvuni signal i pojavi se "con" na zaslonu.
XIV.Kompenzacija otpora mjernih vodia (<o>)
Vrijednost otpora izmjerena ovom mjernom funkcijom automatski se oduzima od
svih izmjerenih vrijednosti otpora (RA, Rs, R)!!
0,01...0,15...2,99...5,0Q 0,01 - 0,1Q (5 % izmj.vr. + 3 znamenke)
Trajanje mjerenja: oko Is; bez promjene polova
Nazivni napon: napon baterije: 5,5V; najvie 9V DC (=)
Struja kratkog spoja: > 200mA DC, < 450mA DC
Granini napon: Ucf= 600V (mjerenje nee zapoeti za vee
napone).

XV. Ispitivanje zatitnog vodia ( )

Naponski mjerni opseg:
50 - 250V AC (~), izmeu kontaktne tipke = i PE -
Frekvencijski opseg: vodia
Unutranji otpor: Provjera 15,3 -
457Hz oko
ispravnosti PE - vodia:
1,6MQ
dodirom na tipku "Start" dok je sredinji

izbornik namjeten
na utom bojom oznaene mjerne funkcije [ FI, RA, (L-PE) ].
XVI. Odreivanje faznog vodia ( ^)
azivm 20 - 250V AC (~) 46 - 65Hz oko 470kQ
napon: Ucf= 600V (mjerenje nee zapoeti za vee napone).
nutranji Jami se elektrina sigurnost za vrijeme i
otpor:
raenja graninog funkcionalna sigurnost nakon preko-
napona. Na zaslonu:
l^L ako je L, na viem potencijalu
ako je L2 na viem potencijalu
(verzija
CH/GB): +! ako je L2 na viem
potencijalu ako je L, na viem
potencijalu
4.1.1.5. Jo neto o ureaju SATURN lOOplus
Kao to se vidjelo, u ovom tekstu analizirane su primijenjene tehnologije, tehnike
znaajke, te mogunosti primjene jednog od najsuvremenijih ispitivala elektro-insta-
lacija, LEM SATURN lOOplus. Za razliku od serije UNILAP, serija SATURN ima
gumeno-plastino kuite (otpornije je na udarce), a ne plastino kao to ima serija
UNILAP, [1],
Maksimalna univerzalnost najnovijeg mjernog ureaja LEM SATURN lOOplus
(po tehnikim znaajkama najsliniji je neto snanijem ureaju UNILAP 100E iz
serije UNILAP, tablica 4.2, u nastavku) omoguuje svakom elektroinstalateru,
serviseru, tehniaru itd, brzo, tono i sigurno verificiranje stanja sigurnosti skoro svih
komponenta neke elektro-instalacije. Kako je ureaj projektiran i izveden u skladu s
usvojenim europskim normama (npr. za zraenje: EN 61326-1 razred B; za imunitet:
EN 61000-4-2 (8kV), EN 61000-4-3 (3V/m), EN 61000-4-4 (0,5kV), pa do IEC
61000-4- 8 (razina 4, 30A/m, klasa A); za sigurnost: EN 61010-1 / IEC/EN 61010-1 /
300 V CAT III. Pol. D 2, EN 61010-2-031 / IEC/EN 61010-2-031) i drugim, i njegova
uporaba i u budunosti bit e jamac kakvoe izvedaba i odravanja (sigurnosti)
elektrinih instalacija. Vie najnovijih podataka o ovom i slinim ureajima,
namijenjenim ispitivanju i provjeravanju sigurnosti elektroinstalacija, moe se dobiti
na sljedeim WEB (Internet) adresama: http:Wwww.belmet.si ili
http:Wwww.lem.com. Adresa trenutno ovlatenog elektronikog servisa profesionalne
elektronike i potvrenog laboratorija za umjeravanje i ovjeravanje mjerila, u Zagrebu:
ELES d.o.o., Tihomila Vidoia 5, 10090 Zagreb, Tel.: +(385 1) 3490-339, fax: 3491-
996.
SATUR UNILAP 100 UNILAP

N Euro (ne proizvodi UNILAP 100E 100XE
Funkcije, opcije lOOplu se vie)
RS-232 - suelje (opcija) da da da da
(DOCU-PACK) (DOCU-PACK)
Fl - RCD kompletno ispitivanje da da da da (svi tipovi)
lrDA suelje ne ne ne da (standardno)

DOCU-PACK, DOCU-PACK, RS-232,
Printerski prikljuak ne RS-232 RS-232 IrDA
da, uz da, uz da, s RS-232

DOCU-PACK DOCU-PACK opcijom
BARCODE ita primjenjiv ne
Integrirana memorija za podatke ne ne ne da
Memorija unutar opcije DOCU-

PACK (ova opcija vie se ne ne da da da
proizvodi i ne dostavlja)
SENSOR-ski ulaz ne ne ne da
4-polno mjerenje otpora uzeml- da
jenja Specifina otpornost ne ne ne (potreban je
uzemljenja pribor)
da
3-polno mjerenje otpora
da ne ne (potreban je
uzemljenja, RA
pribor)
da
Selektivno mjerenje otpora
ne ne ne (potreban je
uzemljenja
pribor)
da
Mjerenje otpora uzemljenja bez ne ne ne (potreban je
kolia (stupica, sondi) pribor)
lmpedancija petlje ne (samo ne da da

otpor)
RiSO - mjerenje otpora izolacije da ne da, sekvenca da, sekvenca
Mjerenje struje primjenom da

strujnih klijeta (eng. clip-on ne ne ne (potreban je
current transformer) pribor)
Mjerenje snage (W, VA) ne ne ne da
Cos tp, initelj (faktor) snage ne ne ne da
Mjerenje energije (kWh) ne ne ne da
Temperatura - mjerenje ne ne ne da (uz senzov)
Provjera neprekinutosti (contin.) da ne ne da

Tablica 4.2 - Obitelj LEM NORMA UNILAP i SATURN 100, popis pojedinanih mogunosti
Otiranje sigjmosti elektrinih instalacija 180
U tablici 4.3 danje popis modela i dodatnog pribora (i opcija) ureaja SATURN
lOOplus, [1].
LEM SATURN lOOplus
SATURN 100 plus BASIC SET

Multifunctional ureaj for testing the safety in electrical plants, Functions:
Correct connection, ROD, loop resistance, ground resistance,insulation
resistance, low-ohm measurement, continuity, phase sequence Inch cable with
safety pin plug 1,5m, 3pole connection cable 1,5m, 3 alligator clips, 3 test peaks,
6 batteries, carrying strap with operating instructions
SATURN 100 plus SET1
Multifunctional ureaj for testing the safety in electrical plants, Functions: Correct
connection, RCD, loop resistance, ground resistance,insulation resistance, low-ohm
measurement, continuity, phase sequence Incl. cable with safety pin plug 1.5m, 3pole
connection cable 1.5m, 3 crocodile clips, 3 test peaks, 1 stake with 25m wire on cable
reel, 6 batteries, carrying strap with operating instructions
Accessories SATURN lOOplus (dodatni pribor)
Part
CARRYING CASE FOR BIG UNILAP
carrying case for UNILAP in the big housing and standard accessories 1 carrying case
CARRYING CASE FOR SATURN
carrying case for SATURN housings and standard accessories 1 carrying case
ADAPTER for THREE PHASE OUTLETS (3 pcs.)
TEST PROD SET, 3 pcs.
CROCODILE CLIP SET, 3 pcs.
EARTH STAKE
CONNECTING LEAD 3-WIRE, for UNILAP 100/E/XE/SATURN 100
3 wires, 1.5m long
SAFETY-PIN-CONNECTION CABLE for UNILAP 100/E/XE/SATURN 100
with safety-pin-plug 1.5m long
Tablica 4.3 - Popis modela i dodatnog pribora (i opcija) ureaja LEM SATURN lOOplus
181 eljko Novii
4.2. Ureaj LEM (NORMA) UNILAP 100XE

UVOD - Malo koji strunjak, posebno tehniar elektro-struke nee moi pogledati
tablicu 4.2, a da ne zakljui promatrajui znaajke ureaja UNILAP 100XE da je upra-
vo to ono to eli imati na raspolaganju tijekom ispitivanja elektrinih instalacija u
objektima. Kako taj ureaj sadri skoro sve to je potrebno elektriarima, u daljnjem
tekstu bit e analizirane primijenjene tehnologije, tehnike znaajke, te mogunosti
primjene tog najnovijeg modela iz generacije ispitivala UNILAP 100. To je priruni
ureaj velikih mogunosti kontrole ispravnosti instalacija za distribuciju elektrine
energije (slika 4.17). I ovdje je pokraj visoke tehnologije, primijenjene u realizacije
elektronskih sklopova (VLSI, SMD, IrDA, PC-SW, ...) unutar ureaja, posebna
pozornosti kod izrade takvog tipa ispitivala usmjerena na slijedee znaajke: komplet-
nost, otpornost na izvanjska, fizika djelovanja na ureaj i prikljune sonde, robustan
dizajn i zatienost od izvanjskih oneienja (prema IP 40) svake vrste, jednostavnost
upravljanja, mogunost generiranja automatskih ispitnih sekvencija, nije potrebna
prethodna obuka korisnika u radu, djelotvorna je zatienost operatera (rukovatelja), te
instalacija i samog ureaja od preoptereenja. Pouzdane ishode mjerenja, kao to je
poznato, treba dobiti i pri tekim uvjetima radne okoline, i to bilo da se ispituju elek-
trine instalacije, obavlja pregled, odravanje ili se trai kvar na instalacijama, [ 1,2].
Spektar potencijalnih korisnika ureaja UNrLAP 100XE doista je irok, jer ovaj tip
ureaja svojom izvanjskom jednostavnou privlai pozornost, a posjeduje samo jednu
okretnu preklopku za izbor funkcija, te etiri tipke (gumba) za izbor radnog menu-a
(izbornika moguih postupaka). Promatrajui prednju plou ureaja, uoavaju se kom-
ponente (slika 4.17):
- PE - ispitivanje vodia zatitnog uzemljenja. Pritiskom (dodirom) na metalnu
(kovnu) START-tipku prije svakog mjerenja osigurava se provjera eventualnog prekida
ili nepravilnosti u strujnom krugu uzemljenja, te se ispituje eventualno postojanje
previsokog (opasnog) napona (> 50V).
- FI(D)-RCD - zatitna mjerenja, prije svega ispitivanje kakvoe sklopki, koje
mjere razliku struja faznog i neutralnog vodia nakon potroaa. Kad je instalacija pot-
puno ispravna, ta razlika iznosi OmA. Mogu se ispitivati razliite vrste sklopki; S, G,
FIK, DC-osjetljivih, i to primjenom razliitih ispitnih struja (s ili bez oslobaanja
sklopke, s ramp (strmom) ili pulsnom pobudom), za razliita vremena otputanja (pro-
rade), uz istodobno mjerenje otpora uzemljenja primjenom sonde, mjerenje impedan-
cije petlje, a takoer i mjerenje napona dodira, te struje kratkog spoja.
- NAPAJANJE ureaja (*0) - omogueno je primjenom 6 x 1,5V baterija, akumu-
latora ili izvanjskog napajanja (preko adaptera).
- RS-232 suelje - mogue je prikljuiti pisa, te PC (primjenom odgovarajue pro-
gramske potpore - VVinSAT 100, mogue je obavljati protokoliranje, raditi s bazama
podataka, te upravljati ureajem izvana).
> SBNZOR-ska funkcija - aktiviranjem senzora (osjetila), preko senzorskog ulaza

^gue je saznati temperaturu okoline* napon, intenzitet svjetla (ovo je bilo mogue Jik
je na raspolaganju bila odgovarajua sonda), jakost struje, detektirati LEM-flex
bksibilnu strujnu sondu (rogowsky svitak) za mjerenje struje velike jakosti.
$
- R - mjerenje niskih otpora. Koristi se struja Ik > 200mA, pri emu je omoguena
automatska promjena polariteta, a takoer je omoguen i unos graninih vrijednosti
potpora.
/ - Prikaz smjera okretnog (obrtnog) polja (rasporeda faza), uz mogunost mjerenja
Imeufaznih napona i frekvencije.
t - Ispitivanje neprekmutosti strujnog kruga - u bilo koje vrijeme izvrena kontrola prekida
strujnog kruga zvuno dojavljuje prekid (zujalica se aktivira za < 20ms ako je . naruen
kontinuitet).
- Zs - impedancija petlje. Mjerenje: impedancije, otpornosti, struje kratkog spoja, kod
L-PE, L-N, L-L.
- Prikljuak za strujna klijeta - za mjerenje jakosti struje, djelatne i prividne snage
(W, VA), faktora snage - cos <p, energije (Wh), za selektivno mjerenje otpora uzeml-
jenja, te mjerenje otpora uzemljenja i bez odgovarajue kovne sonde (metalnog kolca,
tj. stupica).
- Rtso - ispitivanje kakvoe izolacije. Koriste se propisani naponi UN - 100 / 250 /
500V DC (=), za mjerenje otpora do 300MQ, primjenom AUTO-moda (programabilna
ispitna sekvenca).
- RA - mjerenje otpora uzemljenja (ext - primjenom napajanja iz mree, int -
uporabom internog izvora napajanja). Mogue je koristiti 3-polne i 4-polne mjerne
metode. Omogueno je selektivno mjerenje otpora uzemljenja, mjerenje bez sondi i
kabela (s parom strujnih klijeta), te mjerenje specifinog otpora uzemljenja (otpornost
po Wenneru).
- IrDA (eng. Infra-red Data Association) suelje - novo, standardno suelje, suvre-
meni infracrveni beskontaktni meusklop za povezivanje mjernog ureaja s pisaem
(npr. HP Deskjet 340CB), laptopom (notebookom) ili PC-om (eng. personal computer,
osobno raunalo). Kabel nije potreban!
gspitivaaje sigimosti elektrinih instalacija 183
166
W B -o '1:1 J
S 1 g, I &
4.2.1. Tehnike znaajke i mogunosti ureaja UNILAP 100XE
I. Osnovne, ope znaajke ovog modela ispitivala sigurnosti elektroinstalacija:
- LCD zaslon - 3 1/2 znamenki (1999), 7-segmentni Liquid Crystal Display, 104 x
38mm, visine glavnih znamenaka 17mm, s
pozadinskom rasvjetom.
- Temperature:
Operativni temperaturni opseg:
0 ... +35C, omoguene sve funkcije,
Radni temperaturni opseg:
-10C ... +50C, mjerenje bez prijenosa podataka,
Temperatura uvanja (skladitenja) ureaja:
-20C... +60C,
Referentni temperaturni opseg:
+23C +/-2C, referentna temperatura,
Unutranja (svojstvena) pogreka:
odnosi se na referentnu temperaturu,
Temperaturni koeficijent: 0,1% od
- Radna pogreka:
mjer.vr./K.
odnosi se na referentnu temperaturu (u skladu s
- Klimatski razred:
normom IEC 61557-1).
JWG, prema normama DIN 40040 i IEC 60654-1
(pri srednjoj godinjoj vlazi 65%, maksimalno 85%
Zatita:
- bez kondenziranja).
IP 40, prema normama DIN EN 60529-2 i IEC
Sigurnosni razred:
60529.
razred II., 300V, instal. kategorija III. prema
normi IEC/EN 61010-1 / EN 61010-1, stupanj
Ispitni napon:
oneienja: 2.
Ulazna zatita: 3 700V, prema normi IEC/EN 61010-1/EN 61010-1.
preko programskog kljua. Takoer, ukljueni su i
varistori (otpornici ovisni o naponu) za napone Uefr
> 600V, te brzi osigurai (6,3A / 500V). Maksimalni napon prema toki nultog
potencijala (zemlji): Uefr = 300V.
Struje odvoda (strujnice razlijevanja na izolacijskom materijalu: u skladu s normom
IEC/EN 61010-1 / EN 61010-1.
Zraenje: razred B, kao i kod EN 50081 / 55011.
Imunitet: u skladu s normom EN 50082.
Norma kakvoe: projektiranje, razvoj i proizvodnja ureaja u skladu
su s normama ISO 9001.
185 djko Novine
- Pomono napajanje: 6 alkalnih baterija od 1,5V (IEC LR6), ili

akumulator 7,2V / 1500Ah (opcija).
- izmjere (dimenzije); 265x265x90 mm (LxWxH), ukljuujui sklopivi
poklopac i pregradak za pribor.
- Teina (masa); oko 2,3kg bez baterija i pribora, a s prijenosnom
torbom ukupno: oko 5,7kg.
- Memorija: integrirana memorija podataka za 255 zapisa (oko
6000 izmjerenih vrijednosti).
- itanje zapisa pomou crtica (Bar-eode) - omogueno je.
- Ogranienja: prekoraenja ogranienja dojavljuju se zvunim i
vizualnim upozorenjem.
II. Mjerenje napona L-N-PE;

- Mjerno podruje (za DC napon ili sinusoidni AC napon frekvencije 15,3 ... 420Hz):
5 ... 50 ... 440V.
- Opseg prikaza: 0 ... 550V.
- Rezolucija (razluivanje): IV.
(1% od mjerene vrijednosti + 1 digit - znamenka),
- Pogreka u radu:
pri: ulaznoj otpornosti 300 ... 400 kQ, odnosno 200
kQ izmeu:
L - faznog vodia, N - nulvoia, PE - vodia

zatitnog uzemljenja i Common-a (referentnog
- Doputeno preoptereenje: potencijala - toke), maks.: UefT = 600V.
m. Mjerenje frekvencije:
- Mjemo podruje; a) 15,3... 99,9Hz. Rezolucija (razluivost): 0,1 Hz.
Pogreka u radu: (0,1% od mjerene vrijednosti + I digit), pri radnim
naponima: 5... 440V (L - N/PE).
b) 100... 420Hz. Rezolucija: 1 Hz. Pogreka u radu:
(0,1 posto od mjerene vrijednosti + 1 digit, tj.
znamenka), pri radnim naponima: 5... 440V (L-
N/PE).
IV. Mjerenje napona izmeu S-vodia (Stupia) i PE - vodia zatitnog uzemljenja (S-
PE):
- Mjemo podruje (za DC napon ili sinusoidni AC napon frekvencije 15,3 ... 420Hz);
1... 10... 70V,
186 eijko Novine
- Rezolucija: IV.
- Pogreka u radu: (2% od mjerene vrijednosti + I digit), pri ulaznoj
otpornosti oko 1,5MQ.
- Doputeno preoptereenje: maks.: Ucir = 600V.
V. Provjera PE vodia (vodia zatitnog uzemljenja):
Naponsko podruje: oko 50 ... 300V AC (~), izmeu kontaktne
elektrode i PE kovnog vodia, oko 1,5MQ.
- Unutranji otpor: 15,3 ... 100Hz.
- Frekvencijsko podruje:
VL Prikazivanje faze:
- Naponsko podruje:
- Unutranji otpor:
- Frekvencijsko podruje: 20 ... 300V AC(~). oko 400k2.
- Doputeno preoptereenje: 15,3 ... 420Hz. maks.: UC{T = 600V.
- Napomena:
napon L i N vodia mjeri se i proraunava u
odnosu na PE vodi, te se fazni vodi prikazuje
odgovarajuim simbolom.
VH. Provjera rada ureaja upravljanih preostalom strujom, tj. strujom razlike (FID,
RCD, eng. Residual Current Device, sklopka-prekia osjetljiva na preostalu (rezidu-
alnu) struju, tj. struju razlike u faznom i nulvodiu):
- Mjerne funkcije: - s ili bez automatskog otputanja
- standardne / selektivne / DC-osjetljive sklopke
(FID, RCD)
- struja prorade: xl, x2, x5 od razine referentne
zaostale radne struje
- s ili bez sonde
- pozitivna ili negativna pozicija faze

- pozitivna ili negativna pulzirajua istosmjerna
struja,
- mjerenje otpora petlje padom napona i
- Mjerna metoda: - mjerenje struje/napona prema normi IEC 61557- 6, i
napona S-PE (sa sondom) prema normama IEC 61557-
4 ili 61557-5,
- ispitivanje prorade metodom impulsnog ili
linearnog (ramp, strmog) porasta struje
(neselektivnog), a prema normi IEC 61557-6.
Naponska podruja: 95 ... 145V, i 175... 300V.
Kut impedancije (elektrine mree), faktor snage: cos^ > 0,5, maksimalna
induktivnost: 5mH.
- Frekvencijska podruja: 15,3 ... 17,5 Hz, i 45 ... 65Hz.
- Doputeno preoptereenje: maks.: Ucfr 600V (inae se daljnje ispitivanje
zaustavlja).
U tablici 4.4 (u nastavku) dan je prikaz meuovisnosti: razine preostale radne stru-
je *AN (promjenljive, s i bez prorade sklopke), svojstvene pogreke (u postotku od stru-
je ispitivanja) i vrste pobude (impulsna, strma, ...);
Razina zaostale radne struje Svojstvena pogreka

(u postotku od struje Pobuda
IAN
ispitivanja)
promjena: 6 - 1000 ni A 0... 10% strma (15 skokova, svakih G,5s)
sa proradom: 28 ... 105% od:
0 ... 10% strma ((5 skokova, svakih 0,5s)
10, 30, 100, 300, 500 mA
ispitivanje bez prorade: 30% 0 ... -10% impuls, maks. 1000 mA
od: 10,30, 100,300, 500 mA
promjena: 6 - 1000 mA 0 ... -10%
s proradom: x 1 = 100% od:
0... +10% impuls, maks. 1000 mA
10,30, 100,300, 500 m A
promjena: 6 - 1000 mA o...+io%
s proradom: x2 = 200% od: 10,
30, 100, 300, 500 mA
o...+io% impuls, maks. 500 mA
promjena: 6 - 500 mA 0 ... +10%

s proradom: x5 = 500% od:
0 ... 10% impuls, maks. 200 mA
10,30, i00 mA
promjena: 6 - 200 mA 0... +10%
Tablica 4.4 - Prikaz meuovisnosti razine zaostaje radne struje JAN, svojstvene pogrjeke /
vrste pobude
Razdoblje vodljivosti - kao kod norme IEC/EN 61010-1. Ogranienje periode

vodljivosti unosi se u proraun dodirnog napona, a prema normama IEC 61557-6 i
IEC/EN 61010-1, [2],
U sluaju pozitivnog ili negativnog pulsiranja ispitne struje vrijedi: za ispitivanje
bez prorade (otputanja) poluvaina struja se ne koristi, ali se koristi u sluaju ispiti vanja
s proradom (otputanjem).
VID. Mjerenje struje (primjenom strujnih transformatorskih klijeta):
- Mjerno podruje (za sinusoidnu, AC struju 45 ... 65Hz): 1 ... lOmA ... I99A.
-Rezolucija: ImA ... 1A.
- Pogreka u radu: (3% od mjerene vrijednosti + 2 dig.).
- Doputeno preoptereenje: maks.: IcfT = 300A.
rjjc sipmosti elektrinih instalacija. 190
t K. Mjerenje djelatne (aktivne) snage:

; Mjerno podruje (za izmjenini (AC, ~) napon i $ struju frekvencije
45 ... 65 Hz, vrni faktor < 2, f cosp>0,9 ,U = 50 ... 440V, I - 20mA ...
199A): 0,1 ... 1 ... 99,9kQ. p- Rezolucija (razluivost): 0,1Q ... 0,lkQ.
I - Pogreka u radu: (3% od mjerene vrijednosti + 3 digita).
- Dodatna pogreka faze je: 3.
- Doputeno preoptereenje: maks.: Ucff = 600V, maks.: lcfT = 300A.
X. Mjerenje prividne snage i faktora snage:

Ove veliine proraunavaju se, i to samo za sinusoidne napone i struje.
XI. Mjerenje energije (promatra se aktivna snaga tijekom vremenskog intervala
izmeu mjerenja;
mjerenje i zbrajanje energije obavlja se prosjeno svakih Is , a energija moe biti i
sporo-promjenljiva u vremenu):
-Mjernopodruje: 0 ... 0,1 ... 99,9kQh.
- Rezolucija (razluivost): 0,0 lQh ... 0,lkQh.
- Pogreka u radu: (3% od mjerene vrijednosti + 3 digita).
XG. Mjerenje otpora uzemljenja (RA ext~):
- Mjerna metoda: mjerenje struje/napona primjenom sonde, prema
normi IEC 61557-5.
- Naponsko podruje; 95 ... 145V, i 175 ... 300V, a izvan ovih podruja
mjerenja nema.
- Frekvencijsko podruje: 15,3 ... 17,5Hz, i 45 ... 65Hz. maks.: Ueff 600V.
- Doputeno preoptereenje: ovisi o otporu uzemljenja, pri emu je maksimalno
- Vrijeme mjerenja: razdoblje (perioda) vodljivosti usklaeno je s
normom IEC/EN 61010.
- Vrijednost otpora bez uraunate kompenzacije:
Rprik!1MM = Rizmjereno - Rvod*, P
emu je otpor ispitnih icanih vodia konstantan i
iznosi: 34mQ (milioma).
- Vrijednost otpora s uraunatom kompenzacijom: Rpr*32aJ>0 = R,zmjereno -
Rkompenzae,je, Pri
emu je otpor kompenzacije promjenljiv i ima
vrijednost do 52.
- Mjerno podruje naponskih sonda: 1 ... 70V, pri rezoluciji od IV, a pogreka u radu
je maks.; (2 posto o mjerene vrijednosti + l digit).
- Mjerno podruje otpora uzemljenja dano je u iduoj tablici:
itivanje sigimosti elektrinih instalacija 191
Mjerno podruje Podruje prikaza Rezolucija Radna pogreka

0,01 ... 2,99Q 0,01 Q
3,0 ... 99,9Q 0,1Q
0,15Q ... 32 ... 10kQ (10% od mjerene
100... 999Q 1Q
vrijednosti + 3 dig.)
1... 9,99k2 10Q
- Ispitna struja: 1A, za RA < 20Q

lOOmA, za RA = 20Q ... 280Q 4,3mA, za RA > 280Q.
- Maksimalni napon smetnje: za US_PE > 20V - postupak mjerenja ne moe

zapoeti.
- Maksimalni otpor sonde: 10kQ, a za: RA + RSIM,dt. > 20kQ - mjerenje ne
zapoinje.
- Programabilna ogranienja: 0,01Q ... 9,99kQ.
XIII. Mjerenje otpora uzemljenja (RA int):
- Mjerna metoda: mjerenje struje/napona primjenom sondi, a prema
normi IEC 61557-5.
Standardno 3-polno mjerenje i specijalna funkcija -
4- polno mjerenje (prema metodi Wennera).
- Doputeno preoptereenje: maks.: Ucfr = 600V prije poetka mjerenja, a
tijekom mjerenja - pri Ucfr > 50V - mjerenje se
prekida.
- Otpor sonde: za RA > 10kQ, mjerenje ne zapoinje, za RA +
RSodc > 20kQ, mjerenje ne zapoinje.
- Omogueno je postavljanje ogranienja RA od strane korisnika, u podruju:
0, 01Q ... 9,99kQ.
- Kompenziranje isp. vodia: omogueno je kad je sonda prikljuena (3-polno
mjerenje).
- Vrijeme mjerenja: oko 3 sekunde, kontinuirano mjerenje mogue je
(3-polno mjerenje).
- Specijalna funkcija 1: selektivno mjerenje otpora uzemljenja. Ovo
mjerenje slino je standardnom, no postoje sljedee
razlike:
- radna pogreka je:
(20 posto od mjerene vrijednosti + 3 dig.)
- minimalna struja kroz prikljuena strujna klijeta
je:
ImA
192 eljko Novine
- usporedne otpornosti ili struje smetnja smanjuju

rezoluciju
- koriste se jedna strujna klijeta i nema odspajanja
uzemljivaa.
- Specijalna funkcija 2: mjerenje otpora uzemljenja bez stupia (kolia,
sondi) i kabela. Isto je kao i selektivno mjerenje
uzemljenja, ali je mjerno podruje: 0,01 ... 29,9Q.
Koriste se dvoja strujna klijeta (generatorska i
prijamna).
to se mjernog podruje otpora uzemljenja i radne pogreke tie, za R A mt vrijedi
ista, maloprije dana tablica za RA ext~.
XIV. Mjerenje otpora izolacije (R^):
- Mjerna metoda: mjerenje struje/napona, prema normi IEC 61557-2,
[21.
- Nominalan (nazivni) izlazni napon: 100 / 250 / 500V DC (=).
- Napon otvorenog strujnog kruga: oko 105 / 260 /
- Nazivna struja: 520V DC.
- Struja kratkog spoja: > 1 mA DC (> 2,5mA DC, pri 250V).
- Doputeno preoptereenje: < 7 mA DC.
maks.: Ueff = 600V AC, (daljnje ispitivanje je
- Vrijeme mjerenja: onemogueno).
praktino trenutano (odmah po pritisku tipke
"START"). Slijedi automatsko izbijanje (pranjenje
el. naboja) ispitnog objekta, preko otpora od
400k2.
Programabilna ogranienja RIS0: lkQ ... 299MQ (runo)
lkQ ... 9,9MQ (automatski).
- Mjerna podruja mjerenja otpora izolacije dana su u iduoj tablici:
Mjerno podruje Podruje prikaza Rezolucija Radna pogreka
1 ... 299kQ lk2
3k2 ... 300M& runo 0,3 ... 2,99MQ 10kQ (8% od mjerene
mjerenje 3M2 ... 29,9MQ 100kQ vrijednosti + 1 dig.)
30MO ... 299MQ IMQ
1 ... 299kQ lkQ
3k2 ... lOMfi 0,3 ... 2,99MQ I0kQ (8% od mjerene
automatsko mjerenje vrijednosti + 1 dig.)
3MQ ... 9,9MQ 100k2
- Mjerno podruje DC (=) napona: 1 ... 520V, pri emu je razluivost

(rezolucija) IV , a pogreka u raduje maks.: (8%
od mjerene vrijednosti + 5 digita).
- Interna otpornost: oko 400kQ (L/N-PE), a slui kao otpor za
pranjenje svili kapaciteta (elektrinog naboja) u
mjernom krugu.
- Maksimalni napon smetnje: UctT= 1/10 od nazivnog napona izlaza, a pri veim
vrijednostima ovog napona mjerenje ne moe
zapoeti.
XV. Mjerenje impedancije petlje (ZS/R): L-PE ili L-N(L):
- Mjerna metoda: pad napona, prema normi IEC 61557.
- Nominalan (nazivni) napon: 110/ 230 / 400V ili 127 / 220 / 380V AC (~) ili
mjereni napon.
- Frekvencijsko podruje: 15,3 ... 17,5Hz ili 45 ... 65Hz.
- Mjerno podruje impedancije dano je u iduoj tablici:
Mjerno podruje Rezolucija Radna pogreka
0,07 ... 2,99Q 0,01Q
3 ... 99,9Q 0,1Q (5% od mjerene vrijednosti + 3 dig.)
100 ... 199Q 1Q
- Prikaz ispitnih struja danje u iduoj tablici:
L-PE L-N(L) Naponsko Otpor Ispitne struje

podruje optereenja
Zs =0Q Zs = 200Q
X X 95 ... 145V oko 40Q 2,4 ... 3,61A 0,4 ... 0,61A
X X 175 ... oko 100Q 1,75 ... 3A 0,58 ... 1A
300V
X 330 ... 440V oko 120Q 2,75 ... 3,67A 1 ... 1,4A
- Vrijeme mjerenja: oko 4-50 perioda; vrijeme vodljivosti: kao i kod

norme EN 61010.
- Faktor snage: cos 0,5 .
- Maksimalni induktivitet: 5mH, za napone >175V; inae je 2,5mH.
- Programabilno ogranienje (ZS limit): 0,01 ... 199Q.
- Doputeno preoptereenje: maks.: Uctr = 600V AC, (ispitivanje je
onemogueno iznad ovog napona i izvan
navedenog frekvencijskog podruja).
- Vrijednost impedancije, bez uraunate kompenzacije: RprikaM0 = Riamjeral0 - Rv0dia, pri

emu je otpor ovih ispitnih icanih vodia
konstantan i iznosi: 68mQ.
-Vrijednost impedancije s uraunatom kompenzacijom: Rprikazano = Rizmjeri!110 - R^p^,
pri emu je otpor kompenzacije promjenljiv i ima
vrijednost do maksimalno: 5Q.
- Dodirni napon elektrode uzemljenja: prema normi SEV 3569, napon uzemljenja u
svezi je sa sondom.
- Mjerno podruje napona UF je: 0,5V ... UN, uz rezoluciju 0,1 / IV, te radnu
pogrjeku od:
0 ... +(15% od mjerene vrijednosti + 2 digita).
Vrijedi:
U - UN R_A. , _ y UN - izabrani nazivni napon.
s
- Mjerenje struje kratkog spoja, po opsezima, dano je u iduoj tablici:

Podruja prikaza Rezolucija Selektiranje naponskog podruja Radna pogreka
struje kratkog spoja generiranje napona
Inaica 1 U1
Napon 95... 145V:
IK=1 10/Zs, Zs - otpornost petlje Napon
175... 300V:
IK=230/ZS, ZS - otpornost petlje Napon
330 ... 440V:
IK=400/ZS, ZS - otpornost petlje (L-N)
Inaica 2 U2
Napon 95 ... 145V:
1 A/ 10 IK-127/ZS, Zs - otpornost petlje Napon kako je:
175... 300V: Iic* U/Zs,
2A ... 39,9kA A/ 100 IK=220/ZS, ZS - otpornost petlje Napon pogreka ovisi o tol-
eranciji otpornosti
330... 440V:
A petlje - Zs
IK=380/Zs, ZS - otpornost petlje (L-N)
Inaica 3 U3
izmjereni napon U
IK = Zs
-
izmeu: 95 ... 145V
175 ...
300V
330 ... 440V, za Zs (L-N)
Zs - otpornost petlje
u =U .L PE ili UL_N,
XVI. Detektiranje smjera obrtnog (rotacijskog, okretnog) polja:
Mjerna prema normi IEC 61557-7.
metoda:
Naponsko 20 ... 440V AC (~). Devijacija (odstupanje) srednje
podruje: vrijednosti tri izmjerene vrijednosti napona ne
smije biti vea od: -30% ... +44%.
- Frekvencijsko podruje:
15,3 ... 65Hz.
- Doputeno preoptereenje:
maks.: Uefr = 600V AC (~).
- Maksimalna struja k zemlji:
< 3,5mA.
- Prikaz smjera rotiranja polja: a)u desnu
stranu (smjer kazaljke na satu) za normalni fazni
slijed: L|-L3-L2>
b) u lijevu stranu (suprotno od smjera
kazaljke na satu) za slijed faza: LrLrL2 ili neki
drugi slijed razliit od normalnog (u odnosu na tri
oznaene i prikljuene ispitne sonde).
- Unutranji otpor: 200kQ ... 400kQ, pri emu vrijedi: 200kQ otpor je
izmeu LI, L2, L3 i zajednikog voda-toke (eng.
common).
Kakvoa okretnog polja moe se procijeniti mjerenjem pojedinih, komponentnih
napona.
"Eliptina okretna polja", s dva L-vodia (dvije faze) i neutralnim vodiem takoer
mogu biti ispitivana.
mjerenje struje/napona, prema normi IEC 61557-4,

uz automatsku promjenu polariteta, oko 20V DC
(=).
> 200mA DC.
maks.: Uefr= 600V (prije START-a); nema START-a
za napon smetnje u serijskom modu: > 5V.
- Vrijednost impedancije bez uraunate kompenzacije: Rprika2ano = Rlzmjcreno - 68mQ,
otpor tvornikih ispitnih icanih vodia konstantan
je i iznosi: 68mQ.
-Vrijednost impedancije s uraunatom kompenzacijom: R prtor0 - Omjere -
Rkompcnzacije*
pri emu je otpor kompenzacije za dodatak u obliku
vodia - promjenljiv, i ima vrijednost do maks.: 5Q.
XVII. Mjerenje malenih otpora (R, do IkQ);

Mjerna metoda;
Napon "praznog hoda":

Struja kratkog spoja:
- Doputeno preoptereenje:
- Mjerna podruja ot oora dana su u iduoj tablici:

0,12 ...2,990 0,010
3 ... 29,9Q 6,io (5% od mjerene vrijednosti + 3
30 ... 999Q ia
pVnjeme mjerenja:
Kontinuirano mjerenje:
- Doputeni induktivitet: oko 2s ,
ukljuujui i vrijeme potrebno za promjenu
Programiranje ogranienja:
polariteta napona, uz pritisnutu tipku START, maks.:
Napon smetnje:
5H.
RL)MIT: 0,01 ... 999Q.
maks.: 40Veff AC; u sluaju veeg napona smetnje - mjerenje se prekida.
XVIH. Odreivanje mjesta prekida (eng. continuity test):
. Napon otvorenog kruga (praznog hoda"): oko 5V DC (=).
- Struja kratkog spoja: oko tOmA.
- Odzivna veliina otpora, potrebna za
- Trajanje odziva: poetak mjerenja: < 100Q ( 20Q).
oko 20ms, stoje vrijeme potrebno za aktiviranje
- Indikacija: zujalice.
- Mjerni uvjet: kontinuirani ton zujalice, uz prikaz na ispleju. da
XIX. Senzori (osjetila): sve druge utinice nisu ukljuene u mjerenje.
- Ulazi AC (sinusoidni, 45 ... 65 Hz), ili DC (=), ovisno o selektiranoj funkciji.

Mogue je
prikljuiti svako osjetilo s linearnim izlazom (0 -
3V).
- Mjerno podruje: JOmV ... 2,99V, uz rezoluciju (razlucivost) lmV /
0,01 V , pri emu je radna pogreka u opsegu od:
i(2% od mjerene vrijednosti + 2 digita), uz faktor
osjetila: 1 .
- Ulazni otpor: oko 1,5MQ.
- Doputeno preoptereenje: maks.: Ucff = 600V.
XX. posebne znaajke:
- Memorija (za ishode mjerenja): 255 podataka (oko 6000 izmjerenih
veliina) moe biti memorirano. Uz
zapis podataka memorira se i stvarno
vrijeme, a po potrebi i nadnevak
mjerenja.
- Suelje: IrDA suelje (eng. Infra-red Data Association,
"infracrveno" suelje za prijenos podataka zranim
putem, brzinom 9600 Baud-a); novo standardno
suelje - suvremeni infracrveni beskontaktni
meusklop za povezivanje ureaja s pisaem (npr.
HP Deskjet 340CB), laptopom ili PC-om.
Omogueni su: daljinsko voenje, primopredaja
podataka i itanje memoriranih podataka. Kabel
nije potreban! Potrebni su odgovarajui Infracrveni
(IC) aapteri za pisa i PC.
176 eijko Novine
XVI. Detektiranje smjera obrtnog (rotacijskog, okretnog) polja:

- Mjerna metoda: prema normi IEC 61557-7.
- Naponsko podruje: 20 ... 440V AC (~). Devijacija (odstupanje) srednje
vrijednosti tri izmjerene vrijednosti napona ne
smije biti vea od: -30% ... +44%.
- Frekvencijsko podruje: 15,3 ... 65Hz.
- Doputeno preoptereenje: maks.: U<fr = 600V AC (~).
- Maksimalna struja k zemlji: < 3,5mA.
- Prikaz smjera rotiranja polja: a) u desnu stranu (smjer kazaljke na satu) za
normalni fazni slijed: L(-L3'L2,
b) u lijevu stranu (suprotno od smjera kazaljke na
satu) za slijed faza: L|-L3-L2 ili neki drugi slijed
razliit od normalnog (u odnosu na tri oznaene i
prikljuene ispitne sonde).
200kQ ... 400kQ, pri emu vrijedi: 200kQ otpor je
- Unutranji otpor: izmeu LI, L2, L3 i zajednikog voda-toke (eng.
common).
- Kakvoa okretnog polja moe se procijeniti mjerenjem pojedinih, komponentnih
napona.
- "Eliptina okretna polja", s dva L-vodica (dvije faze) i neutralnim vodiem takoer
mogu biti ispitivana.
XVH Mjerenje malenih otpora (R, do lkQ):
- Mjerna metoda: mjerenje struje/napona, prema normi IEC 61557-4,
uz automatsku promjenu polariteta, oko 20V DC
- Napon "praznog hoda":
(=).
- Struja kratkog spoja:
> 200mA DC.
- Doputeno preoptereenje: maks.: Uefr= 600V (prije START-a); nema START-a
za napon smetnje u serijskom modu: > 5V.
- Vrijednost impedancije bez uraunate kompenzacije: RPnkazano ~ izmjereno - 68mQ,
otpor tvornikih ispitnih icanih vodia konstantan
je i iznosi: 68mQ.
- Vrijednost impedancije s uraunatom kompenzacijom: R pnka,,no = R,zmjC[CIK) - Rtora|
ijc,
OTEK
pri emu je otpor kompenzacije za dodatak u
obliku vodia - promjenljiv, i ima vrijednost do
maks.: 5Q.
- Mjerna podruja otpora dana su u iduoj tablici:
0,12 ... 2,99 0,01 2
3 ... 29,90. 0,1Q (5% od mjerene vrijednosti + 3
30... 9990 1Q dig.)
Vrijeme mjerenja;
Kontinuirano mjerenje:
oko 2s , ukljuujui i vrijeme potrebno za promjenu
Doputeni induktivitet:
polariteta napona, uz pritisnutu tipku START, maks.:
Programiranje ogranienja:
5H.
Napon smetnje:
RLIM[T: 0,01 ... 999Q.
maks.: 40Veff AC; u sluaju veeg napona smetnje -
mjerenje se prekida.
XVUL Odreivanje mjesta prekida (eng. continuity test);
-Napon otvorenog kruga ("praznog hoda); oko 5V DC (=).
- Struja kratkog spoja; oko lOmA.
- Ozivna veliina otpora, potrebna za poetak mjerenja: < 100Q ( 20Q).
-Trajanje odziva; oko 20ms, to je vrijeme potrebno za aktiviranje
zujalice.
- Indikacija: kontinuirani ton zujalice, uz prikaz na displeju.
-Mjerni uvjet: da sve druge utinice nisu ukljuene u mjerenje.
XIX. Senzori (osjetila);
- Ulazi AC (sinusoidni, 45 ... 65 Hz), ili DC (=), ovisno o selektiranoj funkciji.
Mogue je
prikljuiti svako osjetilo s linearnim izlazom (0 -
3V).
- Mjerno podruje: lOmV ... 2,99V, uz rezoluciju (razluivost) ImV /
0,01 V , pri emu je radna pogreka u opsegu od;
(2% od mjerene vrijednosti + 2 digita), uz faktor
osjetila; 1 .
- Ulazni otpor; oko 1,5MQ.
- Doputeno preoptereenje: maks.: UefT = 600V.
XX. posebne znaajke;
- Memorija (za ishode mjerenja); 255 podataka (oko 6000 izmjerenih
veliina) moe biti memorirano. Uz zapis
podataka memorira se i stvarno vrijeme, a
po potrebi i nadnevak mjerenja.
- Suelje; IrDA suelje (eng. Infra-re Data Association,
"infracrveno" suelje za prijenos podataka zranim
putem, brzinom 9600 Baud-a); novo standardno
suelje - suvremeni infracrveni beskontaktni
meusklop za povezivanje ureaja s pisaem (npr.
HP Deskjet 340CB), laptopom ili PC-om.
Omogueni su: daljinsko voenje, primopredaja
podataka i itanje memoriranih podataka. Kabel
nije potreban.1 Potrebni su odgovarajui Infracrveni
(IC) aapteri za pisa i PC.
178 eljko Novine
- Komplet ureaja UNILAP 100XE, pokraj transportne torbe i instaliranog IrDA

suelja (slika 4.18), oznaenog brojem 30 (na slici 4.19), u svom sastavu sadri i:
Slika 4.18 - IrDA suelje, "infracrveno" suelje za prijenos podataka zranim putem, brzinom
9600 Baud-a
- 1 kabel (3-polni utika / 3 sigurnosna utikaa), na slici 4.19 oznaeno brojem

15,
- 1 kabel (3-polni utika / utika za elektrinu mreu, kod nas Euro-utika: 230V/
50Hz), br. 14,
- 3 tipaljke (krokodilke), br. 16,
- 3 ispitna iljka, 17,
- 1 kabel (utika / ispitni iljak), br. 24,
- 1 transportni remen s 2 pritezna sklopa, br. 7,
- 2 remena za osiguranje ureaja,
- 2 stupia (kolca, sonde) za uzemljenje, br. 19,
- 1 kabelski svitak (kalem, tj. namot s 50 m vodia - ice), br. 19,
-1 kabelski svitak (kalem, s 25 m vodia - ice), br. 19,
- 6 baterija LR 6, ili punjivi blok, br. 22,
- 1 pretinac za baterije (akumulator), br. 23,
- prirunik s uputama za uporabu (verzije na engleskom, njemakom ili
francuskom jeziku).
179
- Opcijski dodaci (slika 4.19) gore navedenom kompletu ureaja LEM (NORMA)
UNILAP 100XE jesu:
- ita bar-koda, na slici 4.19, oznaeno brojem 26,
- ispitna sonda s funkcijama: START i rasvjeta, br. 25,
- aktivna temperaturna sonda (tip K, -60 ... +800C), br. 35,
- akumulatorski set s brzim punjenjem (1,5 Ah), br. 18,
- PC programska potpora (eng. software) WinSAT 100,
- IrDA adapter za osobno raunalo (PC), prikazano na slici 4.18,
- IrDA pisa HP Deskjet 340 CB, prikazano na slici 4.18,
- dodatni (clip-on) strujni transformator u obliku klijeta, br. 32.
Mjerni set 1 omoguuje mjerenje struje, snage, te selektivno mjerenje otpora
uzemljenja.
Mjerni set 2, pokraj mjerenja kao i kod Seta 1, dodatno omoguuje mjerenje otpora
uzemljenja bez uporabe odgovarajuih stupica i kabela, a posjeduje i RS-232 suelje,
oznaeno na slici 4.19 brojem 31, te:
- 3 dodatne krokodil-tipaljke, br. 16,
- 3 dodatna ispitna iljka, br. 17,
- Adapter za elektrinu mreu: F (NFC61303) - AT (shuko),
- Adapter za 3-fazne utinice,
- Adapter i kabel za mjerenje uzemljenja bez uporabe stupica (s dvoja klijeta), br.
34,
- Dodatna torba za transport ureaja UNILAP 100XE s DOCU-PACK-om,
- DOCU-PACK (ova opcija vie se ne proizvodi i ne dostavlja, na alost),
180 eljko Novii i
- Senzor za mjerenje rasvjete, br. 36 (na alost, ova opcija vie se ne proizvodi i ne
dostavlja).
181
Primjeri primjene ispitivala elektrinih instalacija tipa

4.2.2.
UNILAP 100XE
Primjer 1 - Mjerenje struje, snage, energije i cos <p primjenom strujnih klijeta.
Mjerenje struje (linijske, diferencijalne ili struje koja je posljedica pogrjeke ili
kvara) zapoinje odmah po prikljuenju kabela s klijetima (slika 4.20) na odgovara-
jui prikljuak, neovisno o poloaju glavne okretne preklopke (izuzev poloaja "SEN-
SOR" i OFF), ak i prije pritiskanja tipke START.
Mjerenje struje kroz potroa Rx
L1
t-2
k3
N
Pe
Mjerenje diferencijalne struje i "struje kvara" kroz PE vodi

Slika 4.20 - Mjerenje jakosti struje kroz potroa, diferencijalne struje kroz fazne vodie, i
"struje kvara" kroz PE vodi primjenom odgovarajuih strujnih klijeta
Kad su u uporabi neka druga strujna transformatorska klijeta (iz sigurnosnih razlo-
ga ona moraju biti konstruirana u skladu s normom IEC/EN 61010), omjer redukcije u
podruju: l:l,... 1:9999, moe biti postavljen putem programiranja osobnog koda. Pri
uporabi strujnih transformatorskih klijeta, osobito u cilju mjerenja malenih struja ( < 1,
... 10A), treba obratiti pozornost na sve mogue smetnje, te ih po mogunosti odstraniti
da bi ishodi mjerenja i pod utjecajem ometajuih polja (npr. rasipno polje
transformatora), bili korektni. Primjenom strujnih klijeta mogue je mjerenje ukupnog
otpora uzemljenja s i bez stupica (sondi) za uzemljenje. Sve struje nazone prije aktivi -
ranja nijemog procesa (START) mogu ometati mjerenje. Zato prvo treba provjeriti
struju u postupku prilagodbe mjerne petlje.
Mjerenje elektrine snage provodi se u nekoliko odvojenih petlji uz uporabu svih
s odgovarajuim kabelom moraju biti prikljuena (slika 4.21), kao i sonde za

mjerenje napona (LI, L2, L3, N, PE), dok ispitivanje za odreivanje mjesta prekida
(neprekinutosti strujnog kruga, kontinuiteta) ne smije biti aktivirano.
I >
N ...
PE
Rx
Slika 4.21 - Mjerenje elektrine djelatne i prividne snage, cos <p i potronje elektrine energije,
primjenom jednih strujnih klijeta
Mjeri se i/ili proraunava: Ps - prividna snaga (VA), PP - efektivna, djelatna snaga

(W), Pc - faktor snage (cos <p), PE - energija (kWh), U - napon (V), I - struja (A, mA),
[1],
Primjer 3 - Ispitivanje prikljuenja faze (nazonost napona na liniji) i automatizira-
no mjerenje otpora izolacije.
Ova funkcija omoguuje operateru (rukovatelju) da, ako raspolae s ovakvim ure-
ajem, pronae vodi pod naponom, tj. mjesto u utinici pod naponom, Sto znai daje
dodatna pokusna svjetiljaka (brifer) nepotrebna. Simbol L pojavljuje se kao indikaci-
ja-simbol na displeju (slika utikaa sa slovom L pokraj konektora lijevog ili desnog, u
odnosu na gornju tokastu oznaku-marker na utikau koji je pod naponom), ve pri
naponima > 20V (slika 4.22). Ako se slovo L pojavi pokraj oba konektora na slici
utikaa, znai da su oba odgovarajua vodia pod naponom (u odnosu na PE vodi), to
se bljeskanjem displeja oznaava kao nepropisna situacija.
o #
ALI Ispitivanje vodia PE
(uzemljenja), dodirom
tipke START
PE vidi je moda u prekidu, ili

je nepravilno prikljuen, ili nosi
opasan napon > 50V!
A Potrebno je odmah ukloniti
/ \ kvar, zbog smrtne opasnosti!
Zatim ponoviti
provjeru PE.
0
= Messung beendet
Rim
ispitni slijed
= mjerenje je okonano
Slika 4.22 - Ispitivanje prikljuenja faza (nazonost napona na liniji) i automatizirano mjerenje
otpora izolacije
Slovna oznaka L pokraj nekog od konektora nije znak da i drugi konektor nije pod
naponom. Oznaka L pojavljuje se i u sluaju mjerenja otpora izolacije, pokraj mjesta
prikljuenja s vodiem pod naponom.
Primjer 4 - Ispitivanje ispravnosti zatitnog uzemljenja (PE).
Ova funkcija omoguuje operateru (rukovatelju) da prije bilo kojeg mjerenja na
elektrinoj mrei (pod naponom) provjeri ispravnost instalacije, tj. je li PE vodi
propisno izveden (je li moda nazoan napon > 50V, je li spoj uzemljenja lo, ili je taj
vodi moda u prekidu). Ova funkcija provjere aktivna je u svim srednjim poloajima
glavne preklopke (osim kod analize okretnog polja, kad se sonda koristi u funkciji
mjerenja ZS/R. L-N, i kod prikljuenja SENSOR-a), a aktivira se automatski dodirom
metalne tipke START ili istovremenim dodirom tipke START i bilo kojeg uzeniljenog
predmeta (kao to je npr. vodovodna cijev), pri mjerenju s 3-inim konektorskim
f mitivanje sigimosti elektrinih instalacija 183
kabelima sa sondama. Oznaka PE mora se pojaviti na zaslonu displeja. Ako se ispod

fenake PE na displeju pojavi i strijelica u trokutu, to je znak da neto s uzemljenjem |
Mjeu redu, te da kvar treba odmah pronai i ukloniti (slika 4.22, korak 3.).
Primjer 5 - Selektivno mjerenje otpora uzemljenja primjenom Mjernog seta 2.
Ovo mjerenje obavlja se u sluaju kad su strujna klijeta spojena prije poetka
samog mjerenja, a moe se obavljati u svrhu selektivnog mjerenja otpora uzemljenja
nekoliko zasebnih, meusobno povezanih i usporednih uzemljenja (u odnosu na istu
fazu, npr. L3), i to bez prekidanja instalacije (slika 4.23).
Slika 4.23 - Selektivno mjerenje otpora uzemljenja primjenom Mjernog seta 2
Primjer 6 - Mjerenje otpora uzemljenja i kontinuiteta (neprekinutosti) u obliku

zatvorene petlje, bez stupica (sondi) i kabela.
Otpor vodia, koji ine zatvorenu petlju (npr. kao kod munjovoda, LPS), moe biti
odreen induciranjem napona, te mjerenjem struje koja tada protjee kroz petlju, a koja
se jednim dijelom zatvara kroz zemlju ili kroz temeljni uzemljiva. Ovime je omogue-
184 eljko Novine
na kontrola kakvoe spojeva (kontinuiteta) na instalaciji za uzemljenje (ako postoji

temeljni uzemljiva), te mjerenje otpora uzemljenja (kad ne postoji temeljni uzemlji-
va), ako su ovi uvjeti ispunjeni (zatvoreni strujni krug kroz temeljni uzemljiva ili
kroz zemlju). Promatrajui ilustraciju danu na slici 4.24 moe se uoiti da su za ova
mjerenja potrebna samo dvoja strujna klijeta (jedan par) s adapterom, od kojih su
jedna generatorska, a druga su prijamna (nije potrebno dodatno prikljuenje kabelima
na uzemljene stupice). Ureaj UNILAP 100XE generira struju kroz generatorska kli-
jeta i time stvara elektromagnetsko polje oko vodia (npr. munjovoda). Prijamna kli-
jeta mjere induciranu struju u munjovodu. U/I metodom ureaj izraunava otpor
uzemljenja, tj. tako formiranog strujnog kruga, [1],
Spajanje:
R
Slika 4.24 - Mjerenje otpora uzemljenja (kad nema temeljenog uzemljivaa) i ispitivanje kontinuiteta
u obliku zatvorene petlje (kad postoji temeljni uzemljiva), bez stupica (sondi) i kabela
Primjer 7 - Mjerenje malenih otpora (R, lkf).

Na slici 4.25 danje prikaz tipine primjene ovog tipa ureaja u funkciji preciznog
mjerenja malenih otpora (do lkQ). Otpor vodia koji ine zatvorenu petlju (npr. kao kod
munjovoda), moe biti odreen induciranjem napona, te mjerenjem struje koja tada
Fe sigimosti elektrinih instalacija 185
RA
/ 7
>
i
^

p
protjee kroz petlju, a koja se jednim dijelom

zatvara kroz temeljni uzemljiva. Ovime je omoguena kontrola kakvoe spojeva na
instalaciji za uzemljenje (kontinuitet, neprekinutost), ali ne i mjerenje otpora
uzemljenja.
S
TmaJjru usentljiva
Slika 4.25 - Tipian primjer mjerenja malenog otpora kod munjovoda (LPS)
Primjer 8 - 4-polno mjerenje specifinog otpora zemlje prema Wenneru.
Vlastiti izvor napajanja omoguuje mjerenje u dva koraka specifinog otpora zem-
lje (skraeno: otpornosti zemlje) prema klasinoj, Wennerovoj metodi (slika 4.26).
Razmak izmeu stupica zabodenih u zemlju obino je: a > 25m. Minimalno dop-
uteni razmak izmeu zabodenih stupica u funkciji je b - dubine ukopavanja stupica:
186 eljko Novine
anlln = 3><b. Poeljno je izvesti nekoliko mjerenja sa stupiima zabodenim na nekoliko

razliitih mjesta (lokacija), u cilju eliminiranja negativnog utjecaja moguih vodovod-
nih cijevi u blizini ili netipinih uvjeta uzemljenja (nehomogeno tlo itd.). Specifini
ije sigimosti elektrinih instalacija 187
otpor zemlje tada se rauna kao: pE = 2*7rxaxRA, pri emu je RA - ukupni otpor uzeml-
jenja (Q). Razmak izmeu zabodenih stupica (a) dan je u metrima (m), a sam ishod
istaknut je u Ommetrima (fim).
Primjer 9 - Senzorska mjerenja.
Raspoloiva mjerna podruja za mjerenje napona: 0 ... 2,99V AC (45 ... 65Hz) i
DC () omoguuju i mjerenja razliitih ne-elektrinih veliina, uporabom
odgovarajuih senzora s linearnim izlazima. Funkcije: DC (istosmjerni, =) napon, DC
struja, AC (izmjenini, napon, AC struja, temperatura i rasvjeta (jakost rasvjete; ova
funkcija vie nije na raspolaganju, jer se zbog malene potranje odgovarajui senzor
vie ne proizvodi), mjerljive su primjenom ovog ureaja (slika 4.27). Razliiti faktori
skaliranja, koji mogu biti postavljeni tijekom programiranja koda (naina rada ureaja),
raspoloivi su za sve maloprije navedene funkcije.
Slika 4.27 - Senzorska mjerenja ne-elektrinih veliina: DC napon (=), DC struja, AC napon
(~), AC struja, temperatura i jakost rasvjete (potencijalno je mogue, ali se ta sonda vie ne
proizvodi)
Napon smetnje L-N-PE mora biti malen, a ispitivanje neprekinutosti strujnog

kruga ne smije se niti sluajno aktivirati.
Primjer 10 - Specijalne funkcije.
Funkcije pri ukljuenju ureaja. Prilikom ukljuenja ureaja izbacivanjem sredin-
je okretne preklopke iz poloaja *0 (OFF) u bilo koji drugi, mogue je ui u specijalne
naine rada pritiskom odreene kombinacije tipki:
a) Normalni nain rada - Odmah po izbacivanju sredinjeg prekidaa iz poloaja *0
([sklopljen, tj. iskljuen ureaj, OFF), zapoinje samooitovanje (autodijagnosti-
ciranje) ureaja. Ako se tijekom iduih 50s ne aktivira sljedea naredba, ureaj
prelazi u stanje niske potronje (stand by - ureaj u pripremi), to se manifestira
simbolom "------" na displeju. Ako je ve neto mjereno prije ulaska ureaja u
stand by mod, pritiskom na tipku DISPLAY ranije.izmjerene vrijednosti pojavlju-
ju se na zaslonu, a novo mjerenje zapoinje pritiskom na tipku START. Ostale
funkcije samo e biti nabrojene u nastavku:
b) Sprjeavanje ulaska ureaja u stand by mod,
c) Produenje trajanja ispitivanja displeja,
188 eljko Novine
; d) Prikaz nadnevka rekalibriranja i verzije internog software-a (programske

potpore)
e) Aktiviranje rasvjete displeja,
f)Programiranje koda.
Mogue je jo i:
- Postavljanje parametara ureaja (ogranienja, poetne vrijednosti,...)
primjenom osobnog koda (ureaj prilagoen korisniku).
- Postavljanje dodatnih informacija pri memoriranju irili ispisivanju (pisa)
podataka o izmjerenoj veliini (nadnevak, vrijeme, ciljni broj, ...).
- Aktiviranje suelja, ispisivanje i memoriranje.
Ugradnjom DOCU-PACK opcije bilo je omogueno:
- memoriranje ishoda mjerenja,
- ispisivanje ishoda mjerenja na
toplinski papir (eng. thermal
paper),
- prijenos podataka u raunalo (PC).
4.2.3. Programska potpora WinSAT 100

WinSAT 100 je Winows programski paket za potpuno upravljanje ureajem UNI-
LAP 100XE uporabom raunala, te za kvalitetnu obradbu ishoda mjerenja i pripremu
strunog izvjea. Na slici 4.28 danje prikaz kompletnog seta ureaja UNILAP 100XE
u radu (prijenosno raunalo nije prikazano).
Slika 4.28 - Kompletni set ureaja UNILAP !00XE (suelje + program)

WinSAT 100 - osnovne funkcije su:
- Postavljanje ureaja UNILAP 100XE u skladu sa zahtjevima korisnika (eng.
coe-progra mm i ng).
- Oznaavanje dijelova elektroinstalacija bar-code etiketama.
- Oitavanje memoriranih podataka i ishoda mjerenja preko suelja RS-232 ili
IrDA
eljkoNi.
188
- Arhiviranje podataka o mjerenjima - sustavno upravljanje odravanjem

instalacija (eng. maintenance management).
- Baza podataka o izmjerenim vrijednostima i podataka o korisnicima.
- Ispis na pisau, prijenos (eksportiranje) ispitnih zapisa (protokola) u neke druge
formate (Excel, Word, ...).
Zahtjevi mjernog i PC (raunalnog) sustava;
- IBM kompatibilan PC s Pentium procesorom,
- Windows 95/98/2000/XP ili Windows* NT,
- 16MB RAM, 32MB je preporuljivo,
- 30 MB hard (vrsti) disk,
- RS-233 suelje (opcija), ako je ono ugraeno u mjerni ureaj UNILAP 100XE,
ili
IrDAliJ kompatibilan port (standardiziran), ili Infracrveni adapter (npr. IRMATE
210), kao pribor potreban da bi PC mogao "komunicirati' s ureajem UNILAP
100XE, koji nema serijsko suelje.
Znaajke programske potpore WinSat 100
Instaliranje se obavlja po standardnoj proceduri, opisanoj u priruniku za uporabu
ove programske potpore.
Struktura programske potpore WinSAT 100 hijerarhijska je i moe se prikazati
kao;
Projekt (plan)
Korisnik (ime, naziv)
Broj narudbe
Opis instalacijskog sustava (u obliku "stabla")
Opis pojedinih podrazina elektroinstalacijskog sustava
Ispitni objekt s mjernim vrijednostima.
Pristupna toka je korisnikova narudba (ime, broj narudbe). Opis instalacijskog
sustava (u obliku "stabla") prikazuje strukturu instalacija grafiki, na pregledan nain.
Broj razina i podrazina nije ogranien, a upravljanje njima slino je kao kod MS
Windows** Explorera, to znai da razdoblje obuke nije dugo. Objekti (grane "stabla",
mjerne vrijednosti, informativni tekst,...) pomiu se i smjetaju jednostavnim postup-
kom Drag&Drop (zahvati-povuci-spusti), to je korisnicima PC-a ve poznato (prim-
jena PC mia).
instafacijsko "stablo" moe biti ispisano u vidu bar-koda (zapis pomou crtica), te
u tom obliku dostavljeno rukovateljima kao plan ispitivanja. Uporabom bar-kod itaa
veza izmeu objekta mjerenja i ishoda mjerenja jedinstvena je i jednostavna.
Nakon ispitivanja sigurnosti instalacija izmjerene vrijednosti otpremaju se iz ure-

aja UNILAP 100XE u PC, te pohranjuju u bazu podataka. Formira se ispitni
protokol,
te ispisuje automatski. Svi podaci (kupac, izmjerene vrijednosti,...) unose se u
program
vanje sigimosti elektrinih instalacija 189
; ACCESS, koji formira bazu podataka "razumljivu" i
raspoloivu za daljnju adbu od strane programske potpore,
npr. MS ACCESS 97, 2000 ili XP.
| ONLINE-help ("brzo" obavjetavanje) postie se
poziciomranjem kursora "mia" u |dgovarajue podruje
"prozora" programa.
Vaniji popisi moguih postupaka u izborniku (menu):
&!] Import tate ' trW Q

LoedData^ .
Save Data
Stfgplrotnimert ^ Dala Selection tor Protocol

Diagnostic Sjwtemdesciiption
od Piografwrfog ;;g* Edk Customer Database
Edit Name and Address
Interface Language
Setup
Programski "prozor" WinSAT 100
TOOLBAR
Opis instalacije,
x|,<M te mjernih
1 vonl podataka:
l i l I |A( pOO* _rl Gncporgbnr< 100% 4voM BBO
l
Struktura instalacije dana (opisana) u vidu bar-koda:
Bar-kod poruke mogu biti oitavane prije svakog mjerenja primjenom optikog
bar-kod itaa, a pohranjene su zajedno s izmjerenim vrijednostima. Veza izmeu
objekta mjerenja i dobivenih ishoda jednosmislena je, te ne moe biti "zaboravljena" od
strane operatera (rukovatelja) zbog njegove nedostatne koncentracije. Dodani tekst
(opis) takoer se ukljuuje a izvjee o ispitivanju (eng. test report), [1],
Postavljanje u rad ureaja UMLAP 100XE primjenom programa WinSAT 100:
fe sigimosti elektrinih instalacija 191
Programiranje internog koda za svakog korisnika ureaja posebno takoer je

no od strane programa WinSAT 100:
Aflgefliainr S:gwetti T, Ahtcfr T
~ C o d e - ; ------------------
roooT 03'ia di | : osu on J

' pOtêttNummer-------------- - -----------------------------------
:
j Test Obj. |0|T 3 *o:< 1
| (84) (101) (115) (i 16) (32) (79) (98H106) (46) (32)
rUhrzelt-:=--------:i -Datum;----------------------------
111:58:10 |ON -J [ 28-04-88 (ON j
G2J
Pojedine toke mjerenja jednostavno se prireuju uporabom registarskih kartica:
Baza podataka korisnika izgleda ovako:
1 Edil Kunden-Ddtcntdnk
firma: lauicK-stop
. Kontafctpetton: Horst Ktoii
Poslionr juchhalter
Strae: | Tauchet strafte 10
Ort jCunewatde
Plegan: I--------------------------------------------------------
PIZ. |t307
Land:
Deutschland
Tetefrt (0372MS189
Ttela* I--------------------------------------------------------
f Fnrna/Kontakêiaonj Suchen j:
j | H\'4 \Reca<L ^ (Xi Hinajgen ( Loschen | Aktualisieren ||

2 /10 _<*: i
Prebacivanje podataka iz ureaja UNILAP 100XE u izvjee o ispitivanju:
rWw;ry
'
nje sigimosti elektrinih instalacija 193
f Posljednji korak kod uspjeniji ispitivanja jest formiranje strunog izvjea:
Veoma vano: Memoriranje podataka WinSAT 100 obavlja automatski
Objekt BaumsUuklur speichem B1S3I
Speichem jn:| Q| Pioiect J iSlgH :U aiii

: |j] dematot 12 omemo-
H2om.Wee i] demo-liee.lree engUtee
>, 2 ll fgh.da( l*l om
agrana.txl U
demo.dal omdalendatei.dat
jl [*] omdemo-
demo.liee deutiee
? 2 Demo.toeeval
; Dateioams: | [ Speichem | .
jpg [i hloi'li mmmzi - Abteedien

P MHSctsafaehUtebffnn
Podaci mogu biti memorirani u obliku datoteke (eng. data file) ili u obliku "stabla",
s ili bez izmjerenih vrijednosti (ishoda mjerenja).
Zakljuak ovog poglavlja - Maksimalna univerzalnost najnovijeg mjernog ureaja
LEM UNILAP 100XE, proizvoaa LEM (NORMA) iz Austrije, omoguuje svakom
elektroinstalateru, serviseru, tehniaru itd., brzo, tono i sigurno verificiranje stanja sig-
urnosti skoro svih komponenta neke elektro-instalacije u objektu. Kako je ureaj
projektiran i izveden u skladu s usvojenim europskim normama i njegova uporaba u
budunosti bit e jamac kakvoe izvedaba i odravanja (sigurnosti) elektrinih
instalacija.
194 eljko Nome
4.3. Ureaj METREL Eurotest 61557

Kvalitetne ureaje za ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija u objektima
proizvode i tvrtke: Tectra, Chauvin Amoux, BEHA i druge, ali jedini ureaj (prema
miljenju autora) koji doista moe konkurirati ureaju LEM UNILAP 100XE jest ure-
aj slovenskog proizvoaa METREL: Eurotest 61557. To je ureaj za ispitivanje sig-
urnosti elektrinih instalacija kreiran u potpunosti za ispitivanja prema europskoj normi
EN 61557. METREL Eurotest 61557 jest multifunkcijski prijenosni ureaj (slika 4.29),
koji osigurava korisniku visok stupanj sigurnosti u radu, a projektiran je, proizveden i
ispitan prema svim europskim sigurnosnim regulativima (npr. prema normama IEC/EN
61010-1 / DIN EN 61010-1 / DIN VDE 0411-1 / EN 50081-1 i EN 50082-1). Tijekom
normalnog rada sigurni su i rukovatelj i instalacija i ureaj (ugraene su mnoge
zatite). Na primjer, od poloaja glavnog preklopnika ovisi koje e se utinice uope
moi koristiti. I obratno, koja e funkcija ureaja biti omoguena ovisi o tome koji su
prikljuci aktivirani umetnutim banana utikaima i si. (slika4.29). Takoer, i ovdje
treba voditi rauna i o polaritetima pri spajanju ispitnih vodia, jer o tome ovisi hoe li
odabrana funkcija biti pravilno izveiva ili ne (predznak ishoda mjerenja!), [ 1,2].
Elektronski dijelovi u ovom ureaju izvedeni su u SMD tehnologiji, to osigurava
visoku pouzdanost i dugotrajnost ispravnog rada. Ishode mjerenja mogue je pohraniti
u trajnu memoriju, te ih kasnije, primjenom kvalitetne programske potpore obraivati i
na PC-u (raunalu). Programska potpora djeluje u oba smjera, te osigurava interaktivni
rad s ureajem preko PC-a (prijenosnog ili neprijenosnog raunala). Ukoliko je zadani
granini kontaktni napon (limit) vei od 50V (npr. napon na nulvodiu ili vodiu
zatitnog uzemljenja (PE) prema zemlji), ureaj nee obaviti postavljeni zadatak. Da bi
se izbjegla situacija prikljuenja ureaja Eurotest 61557 na napon dodira vei od 50V,
nije potrebno prije rada s ovim ureajem za ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija
provjeriti npr. uporabom nekog obinog multimetra je li dodirni napon vei od 50V.
Eurotest 61557 to radi automatski pritiskom na tipku START.
Ureaj Eurotest 61557 moe mjeriti sljedee parametre:
Parametar Poloaj glavnog preklopnika Opis
1. Otpor uzemljenja RE
(klasina etveropolna metoda) R, p = p EARTH - dva ispitna - 4 ispitna terminala
stupica
2. Otpor uzemljenja R^,
selektivno R, p = p EARTH
(klasini nain s 4 vodia + - 4 ispitna terminala
jedna str. klijeta)
- dva ispitna stupica -jedna
strujna klijeta
- dvoja strujna klijeta
Otpor uzemljenja Rn, bez R,p=p EARTH R, p
stupica Svoja strujna
klijeta) - 4 ispitna terminala
= p EARTH
ttivanje sigknost elektrinih instalacija 195
. Specifini otpor
uzemljenja 4 ispitna stupica, R 200 mA ispitna struja > 200mA=
prema Wenneru CONTINUITY
i;5. Kontinuitet R zatitnog - ispitna struja < 7mA

vodia f- pojedinano R 200mA
mjerenje | - automatska CONTINUITY
izmjena polariteta - ispitni naponi:
RISO 50,100,250,500,1000V =
6. Kontinuitet Rx
SENSOR
- kontinuirano - ispitni napon 0 - 1000V
TEST - struja praga ImA
mjerenje
CURRENT - ispitna strujna klijeta

7. Otpor izolacije Rj
CURRENT - ispitna strujna klijeta
8. Rasvjeta
9. Napon proboja varistora Ub
(otpornika ovisnog o naponu)
- jednofazni sustav
10. Struja odvoda IL
11. Struja optereenja I
12. Naponski i strujni harmonici
do 21. harmonika - jednofazni sustav
- strujna klijeta za strujne POWER, - strujna klijeta
harmonike ENERGY
- ispitne sonde za naponske - jednofazni sustav
POWER,
harmonike ENERGY
13. Snaga P, Q, PA, cos <pt - u kombinaciji s
- strujna klijeta prirunim pokazateljem
redoslijed faza /
14. Energija
- strujna klijeta LOKATOR
15. Trasiranje el. instalacija redoslijed faza i

- dovoenjem mrenog napona ili LOKATOR
nekog ispitnog signala
16. Redoslijed faza

17. RCD (FID) - kontaktni napon Uc RCD - s ili bez ispitne sonde
18. RCD (FID) - vrijeme prorade t RCD
19. RCD (FID) - struja prorade RCD
20. RCD (FID) - otpor uzemljenja RE

(izvanjski izvor) RCD - ispitna sonda
- bez prorade RCD sklopke
21. RCD (FID) - otpor petlje pogrjeke RL RCD - bez prorade RCD-a
22. Linijska impedancija ZL-N, ZL-L ZLINE - izmeu L i N, ili L i L
23. Oekivana struja kratkog spoja na liniji

ZLINE - izmeu L i N, ili L i L
Ipsc
24. Impedancija petlje kvara ZL-PE (zatitnog

ZLOOP - izmeu L (faze) i PE
uzemljenja)
25. Oekivana struja kratkog spoja u petlji

ZLOOP - izmeu L i PE
kvara Ipsc
26. Napon dodira pri oekivanoj struji kratkog

spoja Uc/Ipsc - Primjenom pomone ispitne ZLOOP - ispitna sonda
sonde
RLOOP
27. N-PE otpor petlje RN-PE - Interni izvor N-PE - bez prorade fidovke
28. Oekivana struja kratkog spoja u petlji RLOOP

kvara Ipsc (bez prorade FID, tj. RCD sklopke) - izmeu L i PE
N-PE
- Bez prorade FID (RCD).
4.3.1. Opis i funkcija ureaja

Osnovni funkcionalni dijelovi ureaja Eurotest 61557 dani su na sljedeoj slici (slika
4.29):
Na prednjoj strani ureaja nalazi se sljedee:

1. ON/OFF tipka, omoguuje ukljuivanje (ON, uklop) i iskljuivanje ureaja
(OFF, isklop).
2. HELP tipka, pritiskom na ovu tipku aktivira se zaslon s izbornikom za pomo
u
q/e sigimosti elektrinih instalacija 197
Slika 4.29 - Dijelovi ureaja Eurotest 61557

radu (npr. naputak kako spojiti ispitne vodie za odreeno mjerenje i drugi podaci,
bitni za odabrano ispitivanje).
3. Light key, pritiskom na ovu tipku pali se ili gasi pozadinska rasvjeta na displeju
(zaslonu), to je korisno kod rada pri slaboj rasvjeti ambijenta. Funkcija Auto OFF
aktivirat e se nakon 20s od posljednjeg dodira bilo koje tipke ili okretanja glavne
preklopke.
4. RCL tipka, koristi se za pozivanje pohranjenih ishoda mjerenja iz memorije.
5. SAVE tipka, koristi se za pohranjivanje ishoda mjerenja u memoriju.
6. PE dodirna elektroda, pri startanju bilo kojeg mjerenja aktivira se i ispitivanje PE
prikljuka (ispitivanje prikljuka zatitnog uzemljenja, eng. protective earth), tj. je
li ono na nekom naponu veem od 50V (zbog npr. kvara na elektrinoj instalaciji).
7. START tipka, startanje bilo kojeg odabranog mjerenja.
8. SETUP tipka slui za:
- postavljanje kontrasta zaslona (displeja),
- postavljanje nadnevka i tonog dnevnog vremena
- postavljanje komunikacijskih parametara,
- brisanje svih memorijskih lokacija.
198 eljko
9. ESC tipka, slui za naputanje bilo koje zapoete procedure (npr. pohranjivanje
ili oitavanje ishoda mjerenja iz memorije, brisanje memorijskih lokacija itd.).
10. Matrix LCD, displej s pozadinskim svjetlom.
11. Funkcijska preklopka (okretna), slui za odabir odgovarajueg parametra,
koji se eli ispitivati. ak dva ili vie parametara moe biti ispitivano na istoj
poziciji glavne preklopke.
12. Belt slot, prorez za transportni remen.
13. Funkcijske tipke, koriste se za postavljanje ili odabir razliitih parametara
svake od raspoloivih funkcija. Funkcija svake od tipaka, pri svakoj od
odabranih funkcija, prikazuje se na zaslonu ureaja.
Na slici 4.30 prikazani su svi elementi konektorskog panela:
- Koristiti iskljuivo originalne ispitne kabele

- Maksimalni dozvoljeni napon izmeu glavnih
A ispitnih prikljuaka i zemlje je 300V
- Maksimalni dozvoljeni napon izmeu
glavnih ispitnig prikljuaka je 500V - Maksimalni
dozvoljeni napon izmeu glavnih /
ispitnigprikljuakaiCl-C2/Pje300V / - Maksimalna
kontinuirana jakost struje na
' C1-C2/P ispitnim prikljucima je 0,3 A
4
Slika 4.30 - Prikaz elemenata konektorskog panela (prikljuci)

Uoavaju se sljedei elementi:
1. Glavni ispitni konektor (spojnica, terminal),
2. Zatitni pokretni poklopac, koji simultano titi ili glavni ispitni konektor ili RS-
232 spojnicu,
3. Spojnica za ispitna strujna klijeta br. 2 (C2), ili ispitnu sondu (P),
4. Ispitni terminal (spojnica) za strujna klijeta br. 1 (Cl),
5. RS-232 spojnica (terminal za prikljuivanje ureaja Eurotest 61557 na osobno
raunalo, PC).
Na slici 4.31 dani su svi elementi stranjeg dijela ureaja Eurotest 61557:
Uoavaju se dijelovi:
1. Najlonski (plastini) remen (omoguuje, izmeu ostalog, operateru da objesi

ureaj oko vrata, tako da su mu pri mjerenju obje ruke slobodne). Ovime
raspolae i ureaj UNILAP 100XE.
2. Pomona najlonska traka (omoguuje operateru da fiksira ureaja za svoje tijelo,
da bi ureaj bio im mirniji i stabilniji prilikom mjerenja).
3. Plastini poklopac (slui za privrivanje najlonskog remena na ureaj). Postoji
i vijak ispod poklopca, kojega treba odvmuti pri otvaranju ureaja u servisne ili
kalibracijske svrhe (to rade samo autorizirani servisi).
4. Vijak (njegovim odvijanjem otputa se prijenosni remen i/ili otvara ureaj).
5. Naljepnica s oznakama mjernih podruja (podsjetnik).
6. Poklopac odjeljka s baterijama i osiguraem.
7. Vijak (potrebno gaje odvmuti da bi se omoguilo izmjenjivanje baterija ili
pregorenog osiguraa, dozvoljeno je umetati samo tipski identine nove
osigurae i baterije).
8. Gumene stopice (oslonci).
4.3.2. Opi savjeti u svezi s radom s ureaja tipa Eurotest 61557

Ureaj za ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija METREL Eurotest 61557
zahtijeva da mu se nakon prikljuivanja ispitnih vodia prvo zada osnovna funkcija,
ije se izvrenje oekuje od njega. To se ostvaruje funkcijskim okretnim izbornikom
(preklopkom). Potom se kontrolnim funkcijama zadaju sveobuhvatne znaajke, koje
opisuju ispitivanu veliinu (mjerno podruje, polaritet...).
Na slici 4.32 prikazani su naini (poloaji) prenoenja i istodobne uporabe ureaja:
e
200 VkoNo^
I Irctiij je
Tijekww raa ureaj mn/c ostati u MOJOJ

mekoj Iranspormoj /hi.
niouuee koristili i dok je prk'vfieen

remenom oko struka rukovatelja. Poloaj ureaja mogue jc mijenjati no potrebi: lijevo, naprijed, tksno.
Slika 4.32 - Prikaz naina (poloaja) prenoSenja i istodobne uporabe ureaja
U originalnom priruniku za uporabu (na slovenskom ili nekom od svjetskih jezi-

ka) prikazane su detaljne sheme prikljuivanja ureaja za mjerenje bilo kojeg od
popisanih parametara na elektrinim instalacijama u objektima, na elektrinoj insta-
laciji na motorima (strojevima) i slino. Na primjer, na slici 4.33 prikazana je shema
spajanja ureaja kod klasinog tropolnog i etveropolnog snimanja otpora uzemljenja
LPS-a (munjovoda, eng. Lightning Protection System, tj. sustava zatite od munja) na
nekoj obiteljskoj kui, [1],
Slika 4.33 - Shema spajanja ureaja kod klasinog tropolnog, tj. etveropolnog
snimanja otpora uzemljenja LPS-a (munjovoda , gromobrana) na nekoj obiteljskoj kui
3.3. Usporedba ureaja UNILAP 100XE i Eurotest 61557
Ureaji UNILAP 100XE i Eurotest 61557 pripadaju samom vrhu svjetske ponude
valitetnih ispitivala sigurnosti elektrinih instalacija. Za koji e se od ova dva
izvanredna ureaja korisnik odluiti ovisi doista o nijansama i sklonostima samog
rukovatelja. Autor ovog priloga daje blagu prednost ureaju UNILAP 100XE, a evo i
zato.
Kod mjerenja impedancije petlje ureaj Eurotest 61557 koristi samo jedan ispitni ;
impuls trajanja 20ms i jakosti struje oko 23A. Ovo moe aktivirati strujne prekidae
(osigurae) struje 6A, pa i jae.
Pri ispitivanju zatitnih sklopki (RCD, FID) ispitivanje se izvodi automatski i to s
aktiviranjem sklopke, to u nekim sluajevima i nije ba najzgodnije. UNILAP 100XE
pri jednom mjerenju daje sve parametre RCD sklopke, kao to su: struja aktiviranja
sklopke, vrijeme aktiviranja (prorade), impedancija petlje, struja kratkog spoja, napon
dodira. Ako se eli ispitivati RCD sklopka bez aktiviranja iste, kod ureaja UNILAP
100XE potrebno je pritisnuti samo jednu tipku, dok je kod ureaja Eurotest 61557 to
malo kompliciranije (potrebno je test ponavljati uz izmjenu naredaba), kao to je i
dobivanje svih gore pobrojanih parametara koje UNILAP 100XE daje odjednom.
Eurotest 61557 ne omoguuje mjerenje otpora uzemljenja primjenom jedne sonde i
mrenog napajanja (npr. na shuko utinici), to funkcija RAext kod ureaja UNILAP
100XE omoguuje. Slino mjerenje postoji, ali u sklopu procedure za ispitivanje RCD
sklopki.
Ono to Eurotest 61557 ima, a UNILAP 100XE ne, jest zgodan komplet opcija koje
omoguuju:
- praenje vodia, stoje zgodno kod lociranja osiguraa ili kod iznalaenja kvara na
vodiu,
- mjerenje napona ispada varistora (otpornika ovisnog o naponu) kod ispitivanja
prenaponske zatite,
- ispitivanje osnovnih elemenata kakvoe elektrine energije (efektivna vrijednost
struje, napon, snaga, faktor snage, harmonici),
- mjerenje otpora izolacije i naponom od 1000V DC, ali samo do vrijednosti od
200MQ,
- automatski izraun specifinog otpora tla unoenjem samo podatka o udaljenosti
ispitnih sonda,
- programska potpora dio je osnovnog kompleta, kao i RS-232 suelje.
Ono to moe zasmetati korisniku kod uporabe ureaja Eurotest 61557 jest veliki
broj upravljakih tipka i gumba, te dosta nerazumljive oznake uz glavnu okretnu prek-
lopku.
Kod ureaja UNILAP 100XE nije mogue izbjei ispitivanje PE vodia (zatitnog
uzemljenja), dok je kod ureaja Eurotest 61557 to mogue.
Displej (LCD) kod ureaja Eurotest omoguuje simultani prikaz velikog broja
podataka, ali to moe biti i nekorisno zbog pretrpavanja rukovatelja informacijama.
Ureaj Eurotest 61557 neto je jeftiniji od ureaja UN1LAP 100XE, osobito kad
se trai rad s raunalom (RS-232 + programska potpora).
4.4. Ureaji FLUKE serije 1650

Ureaji METREL Eurotest 61557, BEHA UNITEST EUROtest i FLUKE 1650
veoma su slini po dizajnu. Modeli BEHA UNITEST EUROtest i FLUKE 1653 vrlo su
slini i po tehnikim znaajkama i mogunostima, koje neto zaostaju za modelima
UNILAP 100XE i Eurotest 61557. Na slici 4.34 prikazanje ureaj BEHA UNITEST
EUTOtest, a na slici 4.35 prikazan je ureaj iz serije FLUKE 1650. Kako je po mil -
jenju autora model FLUKE 1653 neto moderniji i "snaniji" od modela BEHA
UNITEST EUROtest, u nastavku ovog priloga bit e vie rijei o njemu, [1,11].
0 Ê3
&Mn SS& Mmw *****
Slika 434 - Ureaj BEHA UNITEST EUROtest
Ureaji iz serije FLUKE 1650 najnoviji su na tritu. Inventivno ne donose nita

bitno novoga u odnosu na ureaje METREL Eurotest 61557, BEHA UNITEST
EUROtest i LEM UNILAP I0OXE. Amerikanci su u ovom sluaju uredno iskoristili
rjeenja kod gore spomenuta tri modela (prethodnika) i ponudili svoju inaicu ureaja
za ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija. U ponudi su tri modela u seriji 1650:
Slika 4.35 - Ureaj iz serije FLUKE 1650
- Model 1651 - omoguuje sva osnovna ispitivanja elektrine instalacije, ukljuu-
jui ispitivanje neprekinutosti (kontinuiteta), izolacije, impedancije petlje i ispiti-
vanje zatitnih sklopki (RCD),
- Model 1652 - pokraj onoga to omoguuje model 1651 ovaj model dodatno
omoguuje detaljnije ispitivanje zatitnih sklopki (RCD, FID) i to tako to
omoguuje odreivanje razine struje aktiviranja (prorade) FID sklopke, te
omoguuje automatsko ispitivanje tih sklopki,
- Model 1653 - ovo je najkompletniji model i jedini doista vrijedan pozornosti.
Pokraj svega maloprije pobrojanog, ovaj model omoguuje i mjerenje otpora uze-
mljenja, rasporeda (slijed) faza, te posjeduje internu memoriju i PC suelje (pro-
gramska potpora je opcija).
Ope znaajke ove serije ispitivala sigurnosti elektrinih instalacija dane su u
nastavku:
- Izmjere (dimenzije): lOcm (L) x 25cm (W) x 12.5cm (H)
- Masa (s baterijama): 1,5 kg
- Baterije: 6 baterija tipa AA, alkalne. Mogue je koristiti i
punjive 1,2V NiCd ili NiMH baterije. S baterijama
je mogue raditi oko 200 sati bez izmjene istih
- Osigura: 1,25A, 500V, 50kA brzi osigura (PN 2040349)
- Radna temperatura: -10C do 40C
- Temperatura skladitenja: -10C do 60
- Relativna vlaga (bez kondenziranja): 95% za 10 do 30C, a 75 posto za podruje
temperatura 30 do 40C
- Nadmorska visina rada: 0 do 2000 metara
- Potresi, vibracije: razred 3, prema normi MiI-Prf-28800F, ispit padom
s jednog metra visine
- Kuite: IP 40
204 eljko Novine
- EMI, otpornost na elektromagnetske smetnje: 3V/m

- EMC, elektromagnetska kompatibilnost: sukladno s normom EN 61326
- Sigurnost: sukladno s normama UL 3111, ANSI/ISA-S82.01 -
1992 CSA C22.2
No. 1010.1-92 i IEC/EN 61010-1
- Prenaponska kategorija: III. (CAT III.), 600V (instalacije u objektima)
- Maksimalni napon prema zemlji: 500V
- Osiguranje od prenapona: 6kV tjemene vrijednosti (u piku), prema normi EN
61010.1-92.
Ureaj FLUKE 1653 po tehnikim je znaajkama vrlo slian ureajima LEM
UNI- LAP 100XE i Metrel Eurotest 61557, ali kao i kod modela Eurotest 61557
mogunosti raznih tipaka, gumba i poloaja glavne okretne preklopke nisu odmah
razumljive i previe su komplicirane za prosjenog korisnika ovakvih ureaja. Ovo je
subjektivno miljenje autora, koje se temelji na dugogodinjem radu s takvim
ureajima i na suradnji s ljudima koji se tim mjerenjima svakodnevno bave. Po
miljenju autora, najhitnije za ovaj tip ureaja jest lako upravljanje istim, te pouzdanost
dugotrajnog rada, jednostavna obuka, lako oitavanje i tumaenje ishoda mjerenja i
uvijek raspoloiv servis.
ELEKTRINIH INSTALACIJA NA
STROJEVIMA
5.1. Ureaj BELMET 60204SAFEGUARD - LEM

MachineTest 204
Europskom normom EN 60204 jo 1997. godine precizno je definirano koje uvjete
bilo koji (industrijski) stroj s elektrinom instalacijom treba ispunjavati da bi bio stav-
ljen u funkciju, tj. bio neopasan za korisnika i okolinu (graevne objekte, druge stro-
jeve, ljude, ivotinje itd.). Prema toj normi dijelovi stroja pod naponom moraju biti
tako izolirani, da i pod utjecajem destruktivnih djelovanja na stroj (mehaniki udar,
grebenje, kemijska sredstva, prenaponi, zagrijavanje itd.) mogu ispravno i sigurno po
korisnika i okolicu funkcionirati. Dakle, jedino je kvalitetna i ispravno postavljena izo-
lacija prava zatita od elektrinog udara, a sva ostala sredstva, kao to su: boje i lakovi,
drvene ili plastine prevlake (pokrivke), glazure i slino, samo su u biti elementi
estetike i zatite od npr. korozije. U ovom prilogu bit e dani osnovni elementi norme
EN 60204 (= DIN VDE 0113), tj. HRN EN 60204, te detaljan opis mogunosti ispiti -
vala BELMET 60204SAFEGUARD - LEM MachineTest 204. Naime, ureaj
60204SAFEGUARD (slika 5.1) originalni je proizvod slovenske tvrtke BELMET MI
d.o.o., koji se prodaje na slovenskom i hrvatskom tritu, a na cjelokupnom svjetskom
tritu distribuira se preko njezinog principala, austrijske tvrtke LEM (NORMA)
GmbH, pod oznakom: MachineTest 204 (slika 5.2), [1,2,].
I ureaj BELMET 60204SAFEGUARD i ureaj LEM MachineTest 204 imaju
tipno odobrenje u Republici Hrvatskoj, izdano od DZNM-a u travnju 2004. godine.
Inae, na tritu ispitne i mjerne opreme postoji nekoliko slinih ispitivala (bez
tipnog odobrenja u RH), npr. Chauvin Amoux C.A 6121, LEM REVITESTER 0701 i
SATURN 700E/XE/B, BEHA UNITEST MACHINEmaster i dr., ali je ureaj opisan u
nastavku po cijeni, mogunostima i funkcionalnosti (relativno malene teine,
ekonomian i pouzdan, jednostavan i siguran za uporabu, potrebuje samo jedan par
ispitnih vodia, ne zahtijeva uporabu raunala (PC), robustan je, ima sve ono to je
potrebno za ispitivanje sigurnosti strojeva i ostale opreme na terenu prema normama
206 eljko Novine
EN 60204 i DIN VDE 0701/0702, te normama koje se odnose na ispitivanje npr. izo-
lacije razvodnih kutija i ielektrine vrstoe naponom 2,5kV AC) najkompletniji i
time prihvatljiviji veini korisnika.
Slika 5. i - BELMET 60204SAFEGUARD i opcija ResTest 204
5.1.1. Europska i hrvatska norma (HEN) EN 60204

U Europi, pa i na mnogim gradilitima, tvornicama, radionicama i si. diljem svijeta,
radnik ne moe zapoeti svoj radni dan ako ovlatena osoba nije pravodobno ispitala i
jamila ispravnost elektrine instalacije na radnim strojevima tijekom odreenog
vremenskog intervala, sukladno normi EN 60204. to se to u odreenim vremenskim
intervalima obvezno mora ispitati na nekom stroju s elektrinom instalacijom, a prije
njegovog putanja u rad?
Zatita od preostalog (zaostalog, rezidualnog) napona - dijelovi stroja pod napo-
nom, na kojima postoji preostali napon vei od 60V (AC ili DC) i 5s nakon iskljui-
vanja glavnog napajanja stroja (npr. na nekom kondenzatom unutar stroja), smatraju se
opasnim za korisnika stroja. Dakle, radi se o preostalom elektrinom naboju od oko
6QnC (to odgovara naboju na kapacitetu od 261 nF, pri napojnom naponu od 230V).
Potrebno je u elektrinoj instalaciji osigurati izboj (pranjenje) tih potrebnih konden-
zatora na vrijednosti napona nie od 60V, u trajanju do 5s. No, tijekom vremena, iz bilo
kojih razloga ovaj uvjet moe biti naruen, pa gaje potrebno redovito provjeravati.
ije agilnosti elektrinih instalacija 207
Bp to se tie koliine preostalog elektrinog naboja na samom napojnom (mrenom)

Spikau stroja ili npr. nekim prikljunim sondama (ako ih stroj ima), nakon isklopa
stropa iz napojne mree, napon na tim, maloprije spomenutim prikljunim elementima,
ptnora unutar jedne sekunde pasti na vrijednost niu od 60V! Dakako, poeljno je da
putikai, sonde i si. imaju zatitu tipa IP2X ili IPXXB, tj. onu, koja moe ovaj
sigurnosni liivjet osigurati. Kompenzacija mogueg kapacitivnog naboja izvodi se
strujom do 200mA.
Slika 5.2 - LBM (NORMA) MachineTest 204, prijenosni, viefunkcijski ureaj za ispitivanje sigurnosti
strojeva s elektrinom instalacijom
Da bi neki mjerni ureaj bio prihvaen kao ispitivalo strojeva prema normi EN
60204 (kod nas: HRN EN 60204), on mora podravati i ispunjavati i mnoge druge
norme, kao to su: IEC 60364-4-41, IEC 60364-6-61, EN 61010-1 (osnovna sigurnos-
na norma), EN 61326-1 (EMC norma), te VDE 0701 i druge, [2].
Zatita od neizravnog dodira (kontakta) - ova zatita namijenjena je preventivnom
izbjegavanju riskantnih situacija, kad npr. doe iz bilo kojih razloga do neispravnosti
na izolaciji izmeu dijelova pod naponom i izloenih vodljivih dijelova stroja. Ova
zatita sastoji se od:
- preventivnih mjerenja pojavljivanja opasnog dodirnog napona, ili
- sustava za automatski isklop napajanja unutar vremenskog intervala u kojem
dodirni napon jo nije opasan za korisnika i okolinu.
208 eljka Novine
Neprekinutost zatitnog elektrinog vodia (PE) i veze terminala (stezaljke, sabir-

nice) tog vodia s vodljivim dijelovima stroja - ovdje se izvodi ispitivanje impedanci-
je (otpora) petlje, tj. kontinuiteta sukladno normi IEC 60364-6-61. Ispitivanje se izvodi
na svim strojevima kod kojih duljina vodia unutar te petlje ne prelazi ukupno 30m.
Postupak je sljedei: generira se stalna struja jakosti najmanje 10A (50Hz ili 60Hz,
dobivena posredno iz napojne mree - PELV), tj. dovodi se ispitni napon < 12V AC (~)
izmeu sabirnice (prikljuka) PE vodia (zatitno uzemljenje) na stroju i odgovarajue
(bilo koje) toke na vodljivom dijelu stroja. Generiranje i mjerenje traje najmanje 10
sekundi. Otpor te petlje mora biti manji od 0,33Oma (Ohm-a, Q), a nju ine svi otpori:
kontakata, vodia i vodljivih dijelova stroja izmeu navedene dvije mjerne toke. Pad
napona unutar petlje ovisi o vodiu najmanjeg presjeka unutar te petlje. Najee je to
presjek ba PE vodia (uto-zelene boje). Maksimalno doputene vrijednosti pada
napona unutar te petlje, dane su u tablici 5.1:
Maksimalno dozvoljeni pad napona
Presjek (u etvornim izmeu prikljuka PE vodia na elek- RPE (2) - otpor
milimetrima) najtanjeg trinoj stezaljci (sabirnici) stroja i petlje mora biti
vodia unutar petlje, neke odabrane toke na vodljivom unutar podruja:
obino je to ba PE vodi dijelu stroja, UPE (V)
0,75 5,0 0,00 .. 0,33
1,00 3,3 0,00 .. 0,33
1,50 2,6 0,00 .. 0,33
2,50 1,9 0,00 .. 0,33
4,00 1,4 0,00 .. 0,33
>6,00 1,0 0,00 . . 0,33
Tablica 5.1 - Maksimalno doputene vrijednosti pada napona unutar ispitne petlje
Ispitivanje otpora izolacije - otpor izolacije mjeri se dovoenjem napona od 500V

DC (=) izmeu kratko spojenih vodia L1-L2-L3-N i neke toke na vodljivom kuitu
stroja. Otpor ne smije biti manji od 1MQ. Mreno napajanje stroja mora biti iskljueno
pri ovom ispitivanju. Za neke dijelove elektrine opreme, kao to su sabirnice, namoti
rotora, kolektorski (klizni) prsten elektrinog stroja itd., otpor izolacije ne smije biti
manji od 50kQ.
Ispitivanja visokim naponom - elektrina oprema na nekom (industrijskom) stroju,
sukladno normi EN 60204, mora izdrati visoki napon od najmanje 1000V (50/60Hz),
500VA, u trajanju ne kraem od ls, i to doveden izmeu svih kratko spojenih napojnih
vodia i vodljivog kuita stroja, tj. PE vodia (sabirnice). Ovo se odnosi na strojeve
koji imaju normalno mreno napajanje (PELV, 230V AC, jednofazno ili trofazno).
Mreno napajanje stroja mora biti iskljueno prilikom ispitivanja probojne vrstoe
dielektrika. Komponente stroja, koje imaju neko drugo napajanje (ne mreno), moraju
prilikom izvedbe ovog ispitivanja biti iskljuene (odvojene). Ovo se odnosi na dijelove
209
stroja koji se napajaju preko raznih ispravljaa (raunalni dijelovi, mikrokontroleri,

osjetila, detektori i slino). Struju kapacitivnih odvoda mogue je kompenzirati inter-
nim strujama mjernog ureaja u podrujima: 10 - 50 - 100 - 200 mA. Dielektrina
vrstoa izolacije na npr. razvodnim ormariima ispituje se naponom od 2,5kV AC (~),
pa je potrebno da odgovarajui ispitni ureaj ima mogunost generiranja i takvog
napona, barem kao opciju.
5.2. Rad s ureajem BELMET 60204SAFEGUARD - LEM

MachineTest 204
Spektar potencijalnih korisnika ovog ureaja doista je irok, [1,8]. Na primjer, ovaj
tip ureaja mogu koristiti: elektriari, (elektro)instalateri (uvoditelji), serviseri i
tehniari zadueni za odravanje i pregled elektro-instalacija u pogonima i na svim
tipovima strojeva s elektrinom instalacijom (npr. prema normama DIN VDE 0113, EN
60204, BS, SEV, itd.), te za iznalaenje i otklanjanje kvarova. Dalje, ureaj moe
djelotvorno koristiti osoblje odravanja u sklopu uprava objekata u industriji i izvan
industrije (u kolama za edukacijsku i praktinu uporabu, institutima i zavodima za
mjeriteljstvo i umjeravanje, laboratorijima, te u kontrolnim tijelima objekata, bolnica,
na gradilitima, mogu ga koristiti ovlatene inspekcijske slube itd.). Preporuljivo je
koristiti ga u industriji, poljoprivredi, kuanstvima, radionicama, servisima, elektrinim
centralama i u elektrodistribuciji, baremjednom godinje po stroju. Namjene ovog tipa
ispitivala jesu:
- mjerenja na izolacijskim materijalima (izolacijama) u niskonaponskim, pa i sre-
dnjonaponskim sustavima (strojevima),
- procjena stanja izolacije na motorima (na glodalicama, strugovima, dizalicama,
dizalima,...), generatorima, transformatorima, kabelima...
- preventivno odravanje u cilju poveavanja kvalitete instalacija, planiranja odra-
vanja, skraivanja vremena zastoja sustava s elektrinim instalacijama,
- formiranje ispitnih protokola za elektrine instalacije,
- izvedba dijagnostikih ispitivanja na elektrinim strojevima, sukladno prihvae-
nim normama;
- ispitivanje izolacijskih materijala, osiguranje kvalitete, zavrna inspekcija (pre-
gled), te pregled (inspekcija) sigurnosti prije svakog novog putanja stroja u rad
- uporaba od strane mjerodavnih dravnih tijela: ispitivanja kod tehnikog primanja
objekata, strojeva itd., izobrazba...
- dijagnosticiranje kvarova na elektrinim instalacijama svake vrste,
- ispitivanje kvalitete izolacije, kao doprinos zatiti od poara, itd.
Ispitivalo tog tipa treba biti u potpunosti u skladu s DIN ISO 9001 (norme kvalitete
opreme, ivota i rada). Svi ureaji trebaju imati oznaku CE, koja jami usklaenost
210
5 6 7 8 9
opreme s europskim smjernicama (npr. elektromagnetska kompatibilnost, norme EN

61010-1 i EN 61326-1 ...) Ureaji takoer trebaju biti realizirani tako da u potpunosti
budu elektronski kontrolirani, interne mjerne sekvence trebaju biti automatizirane, ali
ujedno i da omoguuju i trenutno (promptno) upozoravanje korisnika putem audio i
video uzbune (na LCD-u) o kobnim nepravilnostima u instalacijama i/ili mjerenjima, a
da omoguuju i prilagoenje mjernog postupka individualnim potrebama korisnika
Izbor i kontrola mjerne funkcije trebaju biti omogueni pouzdanim okretnim preklop-
kama i tipkama s jasnim znaenjem odabrane funkcije, [lj.
Osnovni dijelovi ispitivala tipa BELMET 60204SAFEGUARD - LEM Machine-
Test 204 dani su u nastavku (slika 5.3):
AA 1
Slika 5.3 - Opis glavnih dijelova na prednjoj ploi ispitivala
BELMET 60204SAFEGUARD, tj. LEM MachineTest 204

1. Utinica za (Euro) mreni prikljuak (shuko, 230V / 50Hz, 500VA),
2. Glavni osigura: T 6,3A / 250V (5x20mm),
3. Sklopka za uklop - isklop (ON-OFF) ispitivala, sa crvenom kontrolnim
aruljicom
4. Gumb TEST LEAD COMPENSATION za kompenziranje otpora ispitnih vodia
pri izvedbi mjerenja UPE i RPE,
5. Funkcijska okretna (rotirajua) preklopka za odabir jednog od etiri mogua
mjerenja,
6. Okretna (rotirajua) preklopka TRIPPING CURRENT za postavljanje uvjeta (ja-
kosti struje) prekidanja ispitivanja probojne vrstoe dielektrika visokim napo-
nom, veim od I000V AC (~), u sluaju da na stroju postoji neki odvod (npr.
kapacitivni) ili proboj,
7. Crvenkasta TRIP OUT kontrolna LED aruljica, koja svijetli u sluaju prekidanja
ispitivanja probojne vrstoe dielektrika visokim naponom, zbog zahtjeva za pre-
velikom kompenzirajuom strujom odvoda (maksimalno je mogue kompenzirati
do 200mA), ili zbog mogueg proboja dielektrika vodia,
n/e sigtmosti elektrinih instalacija 211
8. Crvena kontrolna arulja, koja svijetli dok je ispitivanje u tijeku (upozorava

rukovatelja i nazone osobe da je prisutan visoki napon i da treba biti oprezan),
9. START / STOP tipka za zapoinjanje ili prekidanje odabranog mjerenja,
10. Ispitni prikljuak + (~),
11. Ispitni prikljuak - (~),
12. Kontrolna svijetlea oznaka hot, koja kad svijetli ukazuje na pregrijanost
unutranjosti ispitivala, tijekom izvedaba mjernih funkcija UPE ili RPE. Tipka
STAR/STOP nije aktivna dok oznaka hot svijetli,
13. Mjerne jedinice ishoda mjerenja,
14. Crveno LED prikazivalo (displej).
Osnovni dijelovi dodatnog (opcijskog), prirunog ispitivala preostalog (rezidu-
alnog) napona: ResTest 204, opisani su u nastavku (slika 5.4):
1. Zelena/crvena Result kontrolna aruljica. Kad svijetli zelena aruljica, znai daje
5 4
Slika 5.4 - Opis glavnih dijelova na prednjoj ploi sofisticiranog ispitivala preostalog
napona BELMET ResTest204 - LEM ResTest204
izmjereni preostali napon (nakon iskljuenja stroja iz napojne mree) pao ispod
60V AC ili DC, unutar odabranih 5s ili ls (ovisno da li se mjeri na nekom kon
denzatoru unutar stroja, ili na utikau za mreno napajanje). Kad se pojavi
crveno svjetlo, to znai da spomenuti uvjet nije ispunjen, te daje stroj opasan za
rad
2. Crvena, Machine Power ON kontrolna aruljica. Ukljuuje se automatski oko 2s
po uspostavljanju (uoavanju) stabilnog, na ispitivalo dovedenog AC ili DC
napona veeg od 60V.
3. on/off prekida za uklop/isklop ovog ispitivala. ResTest204 automatski se
samoiskljuuje oko 5 minuta nakon posljednje uporabe (mjerenja).
4. Crvena kontrolna aruljica za nadzor stanja interne napojne baterije (...bat...).
Dok je baterija u ispravnom stanju, aruljica kontinuirano svijetli. Ako je
baterija ispranjena ispod neke dozvoljene razine, crvena aruljica treperi
(izmjenino se pali i gasi svake tri sekunde).
212 eljko Novine
5. Prekida za odabir vremena ekanja (1 s - ispitivanje preostalog napona

izravno na napojnom utikau stroja; 5 s - ispitivanje razine preostalog napona
na nekom, npr. kapacitivnom ili induktivnom elementu unutar stroja), kod
mjerenja spreostalog napona po isklopu stroja iz napajanja.
6. ispitni prikljuci (banana utinice).
to se tie samog ispitnog pribora, on je za razliku od ispitnog ureaja, koji je
CAT II. (max. 300V), vee kategorije: CAT III. (1000V). Upotrebljena je dvojna
izolacija kod ispitnih sondi s vodiima, te postoji nekoliko djelotvornih zatita
(patentiranih) za samog rukovatelja. Stavljanjem sonda u usporedni poloaj, dobiva se
vrsti utika standardnog promjera kontakata: 19mm (kao kod mrene utinice).
Krokodilka u mjernom setu takoer ima kvalitetnu izolaciju. Isto vrijedi i za opciju
2,5kV AC, gdje su kabeli izvedeni tako da lako mogu izdrati napon od 2,5kV, a
odgovarajui utikaci izvedeni su tako da rukovatelj ne moe doi pod udar tog
visokog ispitnog napona, [1,2].
5.2.1. Mjerenje pada napona na zatitnom vodiu (UPE) i otpora

odgovarajue petlje (RPE) kvara
Naelo mjerenja pada napona UPE, odnosno otpora R PE, izmeu neke toke na
vodljivom kuitu stroja i PE sabirnice (zatitno uzemljenje) u stroju, dano je u vidu
odgovarajue elektrine sheme (slika 5.5). Ispitivani stroj moe se, a i ne mora odvoji-
ti od napojne mree (isklopiti, tj. iskljuiti).
Slika 5.5 - Shema (naelo) mjerenja elektrinih veliina UPE i RPE
U maloprije navedenu petlju kvara generira se stalna ispitna struja jakosti 10A AC
(~), u trajanju lOs, te se ishodi mjerenja prikazuju kao U PE (V) ili RPE (Q), ovisno o
tomu to se eli vidjeti, [1,2].
Izmeu ispitnih sonda ne smije biti nikakvih napona, jer bi to moglo otetiti ispiti-
valo (tonije, mogao bi se aktivirati unutranji ili izvanjski osigura ispitivala).
Potrebno je uspostaviti kvalitetan kontakt ispitnih sonda i PE sabirnice na stroju - s
jedne strane, i ispitne toke na vodljivom kuitu stroja - s druge strane. Ako je potreb-
no, tu toku na kuitu stroja treba oistiti od oksida (hre), boje ili prljavtine, ali naj-
pogodnije je kontakte izvoditi na metalnim vijcima, na stroju. Prije mjerenja obavezno
je kompenziranje otpora ispitnih vodia (R t.v.), to se izvodi njihovim kratkim spa
janjem na krajevima i pomou tipke TEST LEAD COMPENSATION dovoenjem

UPE (ili RPE) na nulu, po pritisku na tipku START/STOP. Ovime je kompenziran otpor
Rt.v., te se moe otpoeti s pravim ispitivanjem. Ukoliko se ispitivani stroj nalazi na
nepristupanom mjestu ili je jako velikih dimenzija (izmjera, protega), te uobiajeni
ispitni vodii duljine 2m + 2m nisu dostatni, potrebno je koristiti opcijske ispitne
produne vodie duljine 15m (posebno se naruuju). Nain povezivanja ispitivala i
stroja kod ovog ispitivanja (mjerenja), prikazanje na slici 5.6.
UPE 10A >1 OS EN 60204 limits:
Im: 7?. 10A (RPE S 0.330)
Umax: 12VAC PE conductor (mm*) UPE (V)
0.75 5.0
1.00 3.3
RPE 10A >10s 1.50 2.6
lm:7z 10A (R=E < 0.33Ti) Um&c 12VAC 2.50 1.9
4.00 1.4
> 6.00 1.0
Slika 5.6 - Shema spajanja ispitivala i stroja u svrhu mjerenja UPB

ili RPB
Po spajanju ispitivala i stroja na nain kako to prikazuje slika 5.6, potrebno je pri-
tisnuti tipku START/STOP, ime zapoinje generiranje ispitne struje stalne jakosti 10A
AC, te treba priekati lOs, dok ispitivalo ne da zvunim signalom potvrdu da je eljeno
ispitivanje (mjerenje) izvreno. Ponovnim pritiskom tipke START/STOP odabrano
ispitivanje (UPE ili RPE) prekida se, a ishod mjerenja je i nadalje nazoan na displeju
(LCD). Vrijednost ishoda UPE (V) zahtijevana je i odreena normom EN 60204 i
obvezatno se upisuje u odgovarajui priloeni protokol (formular, tiskanica, obrazac),
dok to nije sluaj s vrijednou RPE (ona je samo informativna, za izvoditelja mjerenja,
no katkad je trae i lokalni propisi, [2]).
5.2.2. Mjerenje otpora izolacije na strojevima

Naelo mjerenja otpora izolacije izmeu neke toke na vodljivom kuitu stroja (ili
na PE sabirnici stroja) i kratko spojenih vodia L1-L2-L3-N na odgovarajuoj sabirnici
u stroju, dano je u vidu odgovarajue elektrine sheme (slika 5.7). Dakako, kod ovog
ispitivanja ispitivani stroj mora biti odvojen od napojne mree! Ovo se postie isklopom
stroja iz napojne mree, ili isklopom glavne sklopke ( ili osiguraa) stroja (ako je stroj
trajno prikljuen na mreu). Tijekom ispitivanja otpora izolacije (eng.
214 eljko Novine
insulation) ne smiju se doticati dijelovi ispitivanog stroja, pa ak i neko vrijeme nakon

izvedbe ispitivanja, zbog eventualno nabijenih kondenzatora unutar stroja. Te interne
kondenzatore treba naknadno isprazniti runo, ili priekati da se sami isprazne od elek-
trinog naboja. Ukoliko se ispitivani stroj nalazi na nepristupanom mjestu ili je velik -
ih dimenzija, te uobiajeni ispitni vodii duljine 2m + 2m nisu dostatni, potrebno je i
ovdje koristiti opcijske ispitne produne vodie duljine I5m. Nain povezivanja ispiti-
vala i stroja prikazan je na slici 5.8.
-5MO
Slika 5.7 - Shema (naelo) mjerenja otpora izolacije na

strojevima
Pritiskom na tipku START/STOP izvodi se traeno ispitivanje otpora izolacije

(glavna preklopka je u poloaju R1NS), Generira se napon 500V DC (=), te se nakon par
sekundi dobiva ishod mjerenja, koji kod dobre izolacije mora biti vei od 1MQ.
Tijekom mjerenja potrebno je priekati par sekundi da se ishod mjerenja otpora izo-
lacije stabilizira, zbog nabijanja internih kondenzatora. Te kondenzatore potrebno je
nakon mjerenja isprazniti, ili priekati par minuta da se sami isprazne. Ponovnim pri-
tiskom na tipku START/STOP ispitivanje se prekida, a ishod treba zapisati u odgo-
varajui priloeni protokol.
EN 60204
Riso >
1MQ
-tkanje sigimosti elektrinih instalacija 215
limit:
RiS0 500VDC
UN: 500V DC
In: s 1mA/Riso = 0.5MQ
lk: < 3mA
Slika 5.8 - Shema spajanja ispitivala i stroja u svrhu

mjerenja otpora izolacije
3.2.3. Mjerenje probojne vrstoe ielektrika (visokonaponsko
ispitivanje)
Naelo mjerenja probojne vrstoe ielektrika napojnih vodia na stroju, odnosno
izolacije izmeu kratko spojenih vodia L1-L2-L3-N i odabrane toke na vodljivom
kuitu stroja (ili PE sabirnice u stroju), prikazano je na slici 5.9.
kratki
LI
U
l)
N
PE
P6 sabirnica
Slika 5.9 - Shema (naelo) mjerenja probojne vrstoe ielektrika

Ovo mjerenje zahtijeva posebne mjere opreza, jer je ispitni napon i vei od 1000V
AC (~), te pokraj ovlatenog lica, koje izvodi ispitivanje, nitko drugi ne smije biti u
blizini ispitivanog stroja. Stroj mora u potpunosti biti odvojen od regularne napojne
mree, a unutar stroja moraju biti odvojeni dijelovi elektronike (sklopovi raunala,
osjetila i si.), koji se napajaju preko odgovarajuih adaptera, pretvaraa i slino, da ne
bi bilo oteenja. Ispitivanje se obavlja preko transformatora snage 500VA, u trajanju
ne kraem od ls. Nain povezivanja ispitivala i stroja tijekom ovog ispitivanja,
prikazanje na slici 5.10.
HV 1000VAC EN 60204 limit:
UN: 1000VAC No frfp out
Pmax: 500VA
llrip: 10, 50, 100 or 200mA
Slika 5.10 - Shema spajanja ispitivala i stroja u svrhu mjerenja

probojne vrstoe ielektrika
Potrebno je kratko vezati sve aktivne ("ive") vodie na razvodnoj kutiji

ispitivanog stroja (L1-L2-L3-N). Tako povezani aktivni ("ivi") vodii ine jednu
ispitnu toku, na koju se spaja ispitna sonda (npr. pomou priloene tipaljke-
krokodilke). Druga ispitna toka je bilo koja toka na vodljivom kuitu stroja, ili bilo
koji spoj PE vodia na
216 eljko Noi
PE sabirnici stroja. Izmeu ove dvije spojne toke, dakle u tako formiranoj
ispitnoj petlji, lako je mogua prisutnost raznih kondenzatorskih filtara. Ako ti
kondenzatori nisu predvieni za napone od oko I000V AC, prije izvedbe ovog
ispitivanja potrebno je sve takve kondenzatore odvojiti iz kruga ispitne petlje.
A ako su predvieni i za takve ispitne napone, treba provjeriti njihov kapacitet,
jer prevelika kapacitivna struja lako moe prouzroiti ispadanje generatora
visokog ispitnog (HV) napona, ugraenog u ispitivalo, iz funkcije. Kolike je jakosti
kapacitivne struje mogue kompenzirati (izdrati), zorno prikazuje sljedea tablica
(tablica 5.2):
Kapacitivna struja - Ic (mA), pri
Ukupni kapacitet u ispitnoj petlji C(nF) ispitnom naponu 1100V / 50Hz
4,7 1,6
10 3,5
27 9,3
47 16,2
68 23,5
100 35
220 76
330 114
470 162
680 235
Tablica 5.2 - Prikaz jakosti kapacitivne struje koje je mogue kompenzirati
Da bi sprijeili prekid generiranja -visokog (HV) ispitnog napona, potrebno je

postaviti preklopku TRIPPING CURRENT na najbliu veu vrijednost od one
prikazane u gornjoj tablici. Na raspolaganju su podruja kompenzirajue struje: 10-50 -
100 - 200mA. To znai da je mogue kompenzirati utjecaj kapacitivnosti do oko 650nF,
a preko toga - kapacitete je potrebno iskljuiti iz ispitne petlje.
1 prilikom ovih ispitivanja mogue je po potrebi produiti ispitne vodie posebnim
produetkom od 15m, ako uobiajenih 2in + 2m vodia nije dovoljno. Nakon uspo-
stavljanja gore navedenih spojeva, uz navedene uvjete, pritiskom na tipku START/
STOP zapoinje mjerenje, a nakon ls ponovnim pritiskom na tipku START/STOP
okonava se to mjerenje. Tijekom ovog mjerenja, ako je sve u redu, ne smije se upaliti
aruljica TR1P OUT. Ako se ipak upali, to znai daje ili kapacitivna struja prevelika, ili
je dolo do proboja u izolaciji. Ni jedno, niti drugo nije u redu. U odgovarajui
protokol (formular) upisuje se: proboj ili OK, [1],
aje sigimosti elektrinih instalacija 217
|2.4. Mjerenje preostalog napona primjenom ispitivala ]

esTest204
Naelo mjerenja preostalog (zaostalog, rezidualnog) napona na stroju, po iskljue-
60 V maks.
Slika 5.11 - Shema mjerenja preostalog napona primjenom ispitivala

ResTest204
Ovo ispitivanje neto je sloenije, te zahtijeva poznavanje injenica, danih u nas-

tavku ovog priloga. Svrha ovog ispitivanje jest utvrivanje: da li na ispitivanom stroju s
elektrinom izolacijom, po iskljuenju iz napojne mree, postoji na dostupnim
vodljivim dijelovima stroja neki opasan napon (vei od 60V), ili ne. Stroj se iz napo jne
mree (1-fazne ili 3-fazne) iskljuuje vaenjem utikaa iz zidne utinice, ili isklopom
glavne sklopke osiguraa na stroju. Ako je pak, stroj trajno prikljuen na mreu, tad je
potrebno isklopiti ili glavnu sklopku na stroju, ili odgovarajuu sklopku u prostoriji,
koja osigurava da u dotinom napojnom vodu stroja vie nema napona. Ovo ispitivanje
potrebno je izvoditi u sluajevima kad se utvrdi da u stroju postoje elektrini naboji i
vei od 45/rC (naboji od 60/rC i vei, prema normi EN 60204 su nedoputeni, ako se u
navedenim vremenima ne mogu isprazniti!). Uopeno govorei, napon na napojnom
utikau stroja, ls nakon iskljuenja iz napojne mree, mora biti nii od 60V (pri
napojnom, mrenom naponu: Umax=400V AC, ili Unmax=560V DC). Ukoliko je stroj
trajno prikljuen na mreu, te nije mogue izvui utika, tad se preostali napon mjeri na
nekom kondenzatoru u stroju, i on 5s nakon isklopa glavne sklopke ne smije biti vei
od 60V.
Kad je napon u napojnoj mrei izmjenini (AC, ~), tad nikad s pouzdanou nije
mogue utvrditi u kojoj toki sinusoide je dolo do iskljuenja stroja (slika 5.12). Zato
se moe dogoditi da ovaj ispit proe OK (u redu), ako je do iskljuenja napajanja stroja
dolo u trenutku kad je mreni napon na nekoj niskoj vrijednosti. Da bi ishod ovog
mjerenja bio pouzdan pokazatelj sigurnosti stroja od preostalog napona, potrebno je
izvesti 10-15 takvih mjerenja (prema statistikim pokazateljima, za "nelinearni" nain
rada ispitivala ResTest204), od kojih niti jedan ishod ne smije biti slab, tj. pokazati pre-
ostali napon vei od 60V izvan vremena ls (ili 5s, ovisno kako i gdje se mjeri). Kod
izvedbe ovog mjerenja pri istosmjernom mrenom napajanju ovaj ispit potrebno je
izvesti samo jedanput (slika 5.13), [1,2].
Krivulja se automatski preslikava na najviu vrijednost
218
Slika 5. 2 - Grafiki prikaz mjerenja preostalog napona u sluaju AC
napajanja stroja u
(sklop se dogaa uvjijek pri i sloj vrijednosti DC napona
1s/5s
Slika 5.13 - Grafiki prikaz mjerenja preostalog napona u sluaju DC napajanja stroja
Kako ovo viekratno (10-15 puta) ukljuivanje-iskljuivanje napajanja stroja nije
niti praktino, niti ugodno, a niti pouzdano (sigurno), ispitivalo ResTest204 ima
mogunost dva naina rada:
a) Linearni nain rada (ispitivanja) - ovaj nain preporuuje se u sluaju da se poz-
naje ispitivani stroj i da se zna da su u napojnom dijelu mree stroja nazone samo
komponente tipa: R, L i C. Zahvaljujui tome to se takve komponente prazne po poz-
natoj eksponencijalnoj zakonitosti, mogue je matematiki preslikati trenutanu vri-
jednost napona na maksimalnu moguu vrijednost aktualnog mrenog napona (slika
5.14). U ovom sluaju mjerenje je potrebno izvesti samo jedanput.
Pri ovom nainu rada (ispitivanja) ispitivalo ResTest204 automatski raspoznaje tri
standardne veliine mrenog napona, ako su one unutar tolerancije od 10 posto:
- 110V 10%
- 230V 10%
-400V 10%.
Ako je gore dani uvjet ispunjen, vrijedi:

- 171 Vp* 110V x 1,1 x 1,41 ...................................................U ni r c e ^ !10V
- 357Vp - 230V x 1,1 x 1,41 ............................................U mr e ? c - 230V
- 620Vp - 400V x 1,1 x 1,41 ............................................U mr c c - 400V.

prnje sigurnosti elektrinih instalacija 219
Ukoliko je ulazni napon izvan dozvoljenih granica od 10 posto standardne

:ivne vrijednosti, ispitivalo ResTest204 preslikava krivulju na najviu trenutanu
jednost
Krivulja se automatski
izmjerene
preslikava na najviu
U vrijednosti. Na
vrijednost primjer:
Ulazni - 173V
(to pripada
podruju 230V
10 posto), krivulja
pranjenja pres-
ava se na
vrijednost; 173V
x 1,41 = 244Vp.
Slika 5.14 - Dijagram izbijanja u sluaju linearnih komponenta u elektrinoj mrei ispitivanog
stroja
t
b) Nelinearni nain rada (ispitivanja) - ovaj nain ispitivanja primjenjuje se u
sluaju da se elektrina instalacija s pripadnim komponentama - ne poznaje, ili da je
cijela mrea "nelinearna11 (u smislu da se ponaanje iste ne moe precizno matematiki
opisati), tj. da sadri komponente, kao to su: releji, tinjalice i slino. U tom je sluaju
dijagram pranjenja nepravilan i nepredvidiv (slika 5.15), te nije mogue pouzdano
preslikavanje na najviu vrijednost mrenog napona, pa je ispitivanje potrebno neko-
U liko puta ponavljati (10 - 15
t
puta).
Npr. relej moe
biti iskljuen pri
ovom naponu
Slika 5.15 - Dijagram izbijanja u

sluaju "nelinearnih" komponenta u
elektrinoj mrei ispiti-
vanog stroja
220 eljko Novine
Samo prikljuivanje ispitnih vodia i ispitivala ResTest 204, prikazano je na slici 5.16.
t: 1$ Hi 5$ URES <60V/1S ili
Uul.max.: 400Va.c. J560Vdc.
U sigurno: 60V d.c. URES<60V/5S
START

<eov/is U
L2
L3 <$0V/5ii
ee
Alternativni spoj
Slika 5.16 - Prikljuivanje ispitivala ResTest204 na stroj s elektrinom instalacijom
Po pravilnom prikljuivanju ureaja ResTest204 na ispitivani stroj, potrebno je

odabrati odgovarajui nain rada, ovisno o tome je li ispitivani objekt "linearan" ili
"nelinearan". Ako ne poznajemo stroj (njegovu elektrinu instalaciju i komponente), ili
je optereenje "nelinearno" (matematiki nije lako opisivo), Re$Test2G4 automatski se
postavlja u nelinearni nain ispitivanja - kratkotrajnim pritiskom na tipku on/off.
aruljica za nadzor stanja baterije ostaje upaljena.
Ako se ispitivalo eli postaviti u linearni nain rada, potrebno je pritisnuti tipku
on/off (uklop-isklop) i drati je tako pritisnutu oko 2s, dok se ne upale sve tri kontrolne
aruljice: bat, Machine Power ON i Result, a zatim otpustiti tipku on/oif. Kroz oko Is
gase se dvije aruljice, a ostaje svijetliti samo aruljica za prikazivanje stanja baterije:
bat.
Zatim se odabire vrijeme ekanja: ls ili 5s, ovisno o tomu da Ii se mjeri preostali
napon na samom utikau, ili na nekoj od elektrinih komponenta unutar stroja. Ukoliko
se eli mjeriti preostali napon u unutranjosti stroja, a postoji neka od mehanikih
zatita, kao npr. na pristupnim vratima unutranjosti stroja, potrebno je simulirati
zatvorenost vrata i sL, da bi stroj normalno radio, [1,2].
Kod mjerenja na samom utikau, potrebno je koristiti odgovarajui razdjelnik, npr.
T tipa i si. (slika 5.17), da bi ispitne vezice ostale prikljuene na mreu i odmah po
iskapcanju napajanja stroja, kad se poinje s
automatskim odbrojavanjem vremena (ls).
mrea
mrea
y
Trofazni sonde stroj
razdjelnik sonde A stroj

Jednofazni
Slika 5.17 - Prikljuivanje ispitnih vodia preko razdjelnik

odgovarajueg razdjelnika
(jednofaznog T. ili trofaznog)
qfe -cffirnasti elektrinih instalacija 221
Nakon takvog prikljuivanja ispitivala ResTest 204, ukljuuje se to ispitivalo, te se !

dmah pali kontrolna aruljica Machine Power ON, ako ispitivalo prepozna na svom
Mazu stabilni napojni napon AC ili DC, koji je vii od 60V. Zatim je potrebno izvui
utika stroja (mjerenje na utikau) iz mree, ili iskljuiti glavnu sklopku (mjerenje
na ;nekom elementu u unutranjosti stroja). Po isteku odgovarajueg vremena (ls ili 5s)
pali se zelena aruljica Result, ako je preostali napon nii od 60V, a pali se crvena
aruljica Result, ako je preostali napon vii od 60V u tom vremenu. Ovaj uklop-isklop
potrebno je ponoviti 10-15 puta u sluaju nelinearnog naina rada ispitivala, inae -
samo jedanput (linearno ispitivanje). Tijekom ovih ispitivanja crvena aruljica Result
ne smije se niti jedanput upaliti. To se u odgovarajui protokol upisuje kao: dobar ili
slab (ishod). Ako tijekom ovog ispitivanja sluajno doe do nestanka mrenog napona
pri niskoj trenutanoj vrijednosti (linearni nain rada), ispitivalo ResTest204 trepere-
njem e svjetla zelene aruljice Result ukazati na potrebu za ponovnim ispitivanjem.
5.3. Tehnike znaajke i mogunosti ureaja

60204SAFEGUARD
I. Osnovne, ope tehnike znaajke ovog
- Napajanje: modela ispitivala jesu:
- Maksimalna snaga: 230V 10 posto, 50Hz 5 posto 500VA
- Displej: 33 digitalni LED, visina znamenaka: 20mm
- Osigurai: - T6,3A7250V (5x20 mm), na prednjoj ploi
ispitivala
- T16A/500V (6,3 x 32mm), u unutranjosti
ispitivala
- Dimenzije ispitivala: 345 x 170 x 260 (320mm s rukom) mm
- Masa: 8,5kg
- Zatitni razred: I. (PE vodi)
- Prenaponska kategorija; II. (300V)
- Razina oneienja okolice: 2
- Zatita: IP 40
- Kuite: koveg od dvoslojne plastike, crne boje
- Radno temperatumo podruje: -10 do +40C
- Tono mjerenje u podruju: 0 do +40C u okolini;
- Referentno temperatumo podruje: 23 2C (kalibracija);
- Temperatumo podruje skladitenja: -30 do 60C;
- Maksimalna vlaga: 85 posto RH (pri temperaturi okolice: 0 - 40C);
- Referentno podruje vlage: 40 do 60% RH (RH - relativne vlage);
222 cljko Novine
- Dobiveni certifikati: 1. Certifikat USM o odobravanju tipa mjerila, pod

uredovnom oznakom: SI 00-13-001, broj: 5111-
076/99-04, dne: 31 .sijenja.2000,
2. Certifikat o sukladnosti s CE normama (EMC i drugim
zahtjevima, broj: C231-2721/99, izdan od SIQ
Ljubljana),
3. Potvrda o izvedenom sigurnosnom ispitivanju
svakog ispitivala zasebno, prema normi VDE
0701, izraena od strane proizvoaa
(BELMET MI - Ljubljana)
4. Tipna odobrenja za uporabu u Sloveniji i
Hrvatskoj.
U. Funkcije ispitivala:
i. Pad napona na PE zatitnom vodiu (skaliran na konstantnu ispitnu struju jakosti

10A AC):
- Podruje prikaza: 0,00 ... 19,99V (5% + 0,1V)
- Tonost: > 10A AC (pri 230V 10%, uz uporabu standardnih
- Ispitna struja: ispitnih vodia duljine 2m i unutranje otpornosti do
0,33Q)
- Ispitni napon: < 12V AC (~), plivajui izlaz i par ispitnih vodia
- Mjerno naelo: (jedan ulaz), s runim kom penziranjem otpornosti
ispitnih vodia; U-I metoda
- Zatita: u sluaju dodira ispitnih vodia s mrenim
naponom, djeluje osigura T16A/500V.
2. Otpor (PE) zatitnog vodia:

Podruje prikaza: 0,00 ... 19,99
Tonost: (5% + 5 dig.); dig. - znamenka (digit)
Svi ostali podaci isti su kao i kod mjerenja preostalog (zaostalog) napona.
ittvauje sigimosti elektrinih instalacija 223
3. Otpor izolacije:
- Podruje prikaza:
- Mjerno podruje:
- Tonost: 0,00 ... 19,99MQ 0,20 ... 19,99MQ (5% + 5 dig.)
Nazivni ispitni napon: 500V DC, izlaz je uzemlje preko 5M
Struja generatora ispitnog napona: > IniA DC Struja kratkog spoja: < 5mA DC.
224 eljko Novine
4. Ispitivanje probojne vrstoe dielektrika visokim naponom (HV);

Nazivni ispitni napon: 1000V AC, plivajui izlaz, nepravilna sinusoida
Stvarna razina ispitnog napona; 1000 - 1250V AC, pri 230V 10 posto, otvoren
ispitni krug
Tonost prikaza ispitnog napona: 0 - 30V
Snaga napojnog transformatora: > 500VA
Struja isklopa: 10 - 50 - 100 - 200mA
Tonost struje isklapanja: 20% postavljene vrijednosti
Vrijeme isklapanja ispitnog (HV) napona pri proboju: < 30ms.
5. Ispitivanje
preostalog baterija 9V 85 x 35 x
napona I60mm 0,3 kg
(znaajke
dodatnog II. (dvostruka izolacija)
ispitivala: II. (300V)
ResTest204): 2
Napajanje:
IP 40
- Izmjere
plastino, crne boje -10
(dimenzije,
do +40C 0 do +40C
protege):
- Masa:
- Zatitni razred:
- Prenaponska kategorija:
- Stupanj oneienja okoline:
- Zatita:
-Kuite:
- Radno temperatumo podruje:
- Tono mjerenje u podruju:
- Referentno temperatumo podruje: 23 2C (kalibracija)
-Temperatumo podruje skladitenja: -30 do +60C
- Maksimalna vlaga: 85% RH (pri temperaturi: 0 - 40C)
- Referentno podruje vlage: 40, do 60% RH (relativne vlage)
- Funkcija ispitivala preostalog napona
(ResTest 204): 440V AC ili 620V DC (=)
- Maksimalni ulazni napon: AU/At > 20V/s ls ili 5s 60V
- Automatski start trigera zelena-crvena LED aruljica
pri: 1 par ispitnih vodia, AU/At.
- Vrijeme ekanja po
iskljuenju napajanja:
- Razina doputenog preostalog napona:

- Prikaz ishoda mjerenja:
- Naelo mjerenja:
226 eljko Novine
IH. Sastav kompleta ispitivala 60204SAFEGUARD - MachineTest 204:

________Safety Testers
____________________60204SAFEGUARD - MachineTest 204________________

Part ~
1.60204SAFEGUARD (Machine Test 204),
Universal machine tester;
Inch: ResTest204, l mains cord with Euro type plug, 2 special high voltage safety 2m
measuring leads with 2 probes - CAT 111., 1 crocodile clip, 1 manual + CE certificate, 1
dedicated test certificate with measuring points, 1 pack of 10 prepared test reports,
carrying case.
Opcijski pribor (Optional Accessories) i oprema Part___________
_________________________________________
1. Generator napona 2,5kV AC (transformator s odgovarajuim prikljucima, elek-
tronikom i zatitom)
2. High voltage safety measuring lead 2m, red (ulazi u osnovni komplet)
3. High voltage test lead extension 2m, red
4. High voltage test lead extension 15m, red
5. Application note EN60204 / DIN VDE0113
IV. Ostalo:
- ienje: Povrina ispitivala (takoer i ResTest204 i generator
napona 2,5kV AC) isti se mekom krpicom,
slabo natopljenom blagom vodenom otopinom
praka za pranje ili alkohola. Kad se povrina
potpuno osui, mogue je ispitivalo koristiti.
- Osigurai: Oba osiguraa nalaze se na glavnom ispitivalu, dok
ResTest204 nema osiguraa.
- Periodina kalibracija: Ispitivalo je kalibrirano (umjereno) prema valjanim
normama. Rekalibracija se obavlja svake dvije
godine kod proizvoaa (BELMET MI - Ljubljana,
ujedno i glavni serviser), ili kod ovlatene ustanove,
kao to su to npr. SIQ Ljubljana, CEI-IETA Zagreb,
KONAR-INSTITUT Zagreb, ELES d.o.o. Zagreb
i si.
Zakljuak ovog dijela priloga - Maksimalna univerzalnost najnovijeg ispitnog ureaja
60204SAFEGUARD - MachineTest 204, proizvoaa BELMET MI d.o.o. iz Slovenije,
omoguuje svakom elektroinstalateru, serviseru, inenjeru i tehniaru brzo, tono i
sigurno ispitivanje sigurnosti rada bilo kojeg stroja, s bilo kakvom NN elektrinom
instalacijom. Kako je ovaj ureaj (kao i svi ureaji, koji su pod nadzorom
kvalitete proizvodnje i prodaje od strane austrijske tvrtke LEM NORMA), projektiran i

izveden u skladu s usvojenim europskim normama, njegova uporaba i u budunosti bit
e jamac kvalitete izvedaba, ispitivanja i odravanja elektrinih instalacija u bilo kojem
(industrijskom) stroju, [1,2].
Najnoviji podaci o ovom i slinim ispitnim ureajima uvijek se mogu dobiti na
WEB adresi: http://www.belmet.si ili na E-mail adresama: public@belmet.si ili:
lia@.lem.com.
5.4. Hrvatske norme na podruju ispitivanja

sigurnosti elektrinih instalacija na strojevima i
ureajima, te na podruju sigurnosti mjerne,
upravljake i laboratorijske opreme
I. HRVATSKE NORME U PODRUJU:
DZNM/TO E44, Elektrotehnika sigurnost strojeva
HRN CLC/R044-001: 2002 en pr 7-10/2002
Sigurnost strojeva Upute i preporuke za izbjegavanje opasnosti od statikog elek-
triciteta (CLC/R044-001:1999)
Safety of machinery Guidance and recommendations for the avoidance of hazards due
to static electricity (CLC/R044-001:1999)
HRN EN 60204-1:1999 enpr
Sigurnost strojeva Elektrina oprema strojeva 1. dio: Opi zahtjevi (IEC 60204-
1:1997; EN 60204-1:1997 + ispravak 1998)
Safety of machinery - Electrical equipment of machines Part 1: General requirements
(IEC 60204-1:1997; EN 60204-1:1997 + corrig. 1998)
HRN EN 60204-11:2002 en pr 7-10/2002
Sigurnost strojeva Elektrina oprema strojeva 11. dio: Zahtjevi za visokonaponsku
opremu za izmjenine napone iznad 1000V ili istosmjerne napone iznad 1500V koji ne
prelaze 36kV (IEC 60204-11:2000; EN 60204-11:2000)
Safety of machinery Electrical equipment of machines - Part 11: Requirements for
HV equipment for voltages above 1 000V a.c. or 1 500V d.c. and not exceeding 36kV
(IEC 60204-11:2000; EN 60204-11:2000)
HRN EN 60204-31:1999 en pr
Elektrina oprema industrijskih strojeva 31. dio: Posebni zahtjevi za ivae strojeve,
pojedinane i sustave (IEC 60204-31:1996; EN 60204-31:1998)
Electrical equipment of industrial machines - Part 31: Particular requirements for sewing
machines, units and systems (IEC 60204-31:1996; EN 60204-31:1998)
ativaaje sigimosti elektrinih instalacija 229
HRN EN 60204-32:2002 en pr 7-10/2002

Sigurnost strojeva -- Elektrina oprema strojeva 32. dio: Zahtjevi za dizalice (IEC
60204-32:1998; EN 60204-32:1998)
Safety of machinery Electrical equipment of machines Part 32: Requirements for
hoisting machines (IEC 60204-32:1998; EN 60204-32:1998)
HRN EN 61310-1:1999 en pr
Sigurnost strojeva Oznaivanje, obiljeavanje i djelovanje 1. dio: Zahtjevi za
vidne, zvune i opipne signale (IEC 61310-1:1995; EN 61310-1:1995)
Safety of machinery Indication, marking and actuation Part I: Requirements for
visual, auditory and tactile signals (IEC 61310-1:1995; EN 61310-1:1995)
HRN EN 61310-2:1999 en pr
obiljeavanje (IEC 61310-2:1995; EN 61310-2:1995)
Safety of machinery Indication, marking and actuation Part 2: Requirements for
marking (IEC 61310-2:1995; EN 61310-2:1995)
HRN EN 61310-3:2002 en pr 7-10/2002
poloaj i rad aktuatora (IEC 61310-3:1999; EN 61310-3:1999)
Safety of machinery Indication, marking and actuation Part 3: Requirements for
the location and operation of actuators (IEC 61310-3:1999; EN 61310-3:1999)
HRN EN 61491:1999 enpr
Elektrina oprema industrijskih strojeva Serijska podatkovna veza za komunikaciju
u stvarnom vremenu izmeu upravljanja i pogona (IEC 61491:1995; EN 61491:1998)
Electrical equipment of industrial machines Serial data link for real-time communi-
cations between controls and drives (IEC 61491:1995; EN 61491:1998)
HRN EN 61496-1:1999 en pr
Sigurnost strojeva Elektroosjetilna zatitna oprema I. dio: Opi zahtjevi i ispiti-
vanja (IEC 61496-1:1997; EN 61496-1:1997)
Safety of machinery Electro-sensitive protective equipment Part 1: General
requirements and tests (IEC 61496-1:1997; EN 61496-1:1997)
HRN IEC 61496-2:1999 enpr
Sigurnost strojeva Elektroosjetilna zatitna oprema - 2. dio: Posebni zahtjevi za
opremu koja upotrebljava aktivne optoelektronike zatitne naprave (AOZN-e) (IEC
61496-2:1997)
Safety of machinery Electro-sensitive protective equipment Part 2: Particular
requirements for equipment using active opto-electronic protective devices (AOPDs)
(IEC 61496-2:1997)
HRN EN 61496-3:2002 en pr 7-10/2002
Sigurnost strojeva Elektroosjetilna zatitna oprema 3. dio: Posebni zahtjevi za
aktivne optoelektronike zatitne naprave osjetljive na difuznu refleksiju (IEC 61496-
3:2001; EN 61496-3:2001)
Safety of machinery Electro-sensitive protective equipment Part 3: Particular
requirements for Active Opto-electronic Protective Devices responsive to Diffuse
Reflection (AOPDDR) (IEC 61496-3:2001; EN 61496-3:2001)
| n. HRVATSKE NORME U PODRUJU:
DZNM/TO E61, Sigurnost elektrinih kuanskih i slinih ureaja
| HRN EN 50088:1998 en pr (engleski prijevod)
Sigurnost elektrinih igraaka (EN
230
50088:1996+A1:1996+A2:1997) Safety of electric toys (EN eljko Novine '
50088:1996+A1:1996+A2:1997)
HRN EN 60335-1:1998 en pr
' ^ Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 1. dio: Opi zahtjevi
(IEC 335- ! ; 1:1991, preinaen + Al:1994, preinaen; EN 60335-
1.1994+A11:1995+A1:1996+
; ^ A12:1996)
Safety of household and similar electrical appliances - Part 1: General requirements (IEC
335-1:1991, modified + Al: 1994, modified; EN 60335-1.1994+A11:1995+
Al:1996+A12:1996)
HRN EN 60335-2-2:1998 enpr
2:1995)
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za usisae

i aparate za ienje koji usisavaju vodu (IEC 335-2-2:1993, preinaen; EN 60335-2-
Safety of household and similar electrical appliances Part 2: Particular
requirements for vacuum cleaners and water suction cleaning appliances (IEC 335-2-
2:1993, modified; EN 60335-2-2:1995)
HRN EN 60335-2-3:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za
elektrina glaala (IEC 335-2-3:1993, EN 60335-2-3:1995)
requirements for electric irons (IEC 335-2-3:1993, EN 60335-2-3:1995)
HRN EN60335-2-4:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi centrifuge
rublja (IEC 335-2-4:1993; EN 60335-2-4:1995)
requirements for spin extractors (IEC 335-2-4:1993; EN 60335-2-4:1995)
HRN EN 60335-2-5:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za perilice
posua (IEC 60335-2-5:1992, preinaen; EN 60335-2-5:1995)
requirements for dishwashers (IEC 60335-2-5:1992, modified; EN 60335-2-5:1995)
HRN EN 60335-2-7:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za perilice
rublja (IEC 60335-2-7:1993, preinaen; EN 60335-2-7:1997)
requirements for washing machines (IEC 60335-2-7:1993, modified; EN 60335-2-
7:1997)
eljko Novine
HRN EN 60335-2-8:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za brijala,
iala kose i sline aparate (IEC 60335-2-8:1992, preinaen; EN 60335-2-8:1995)
Safety of household and similar electrical appliances - Part 2: Particular requirements
for shavers, hair clippers and similar appliances (IEC 60335-2-8:1992, modified; EN
60335-2-8:1995)
HRN EN 60335-2-9:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za prila
kruha, rotilje, peenjare i sline aparate (1EC 335-2-9:1993, preinaen; EN 60335-2-
9:1995)
requirements for toasters, grills, roasters and similar appliances (IEC 335-2-9:1993,
modified; EN 60335-2-9:1995)
HRN EN 60335-2-10:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata -- 2. dio: Posebni zahtjevi za strojeve
za suho i mokro ienje poda (IEC 335-2-10:1992; EN 60335-2-10:1995)
requirements for floor treatment machines and wet scrubbing machines (IEC 335-2-
10:1992; EN 60335-2-10:1995)
HRN EN 60335-2-11:1998 en pr
bubnjaste suilice rublja (IEC 60335-2-11:1993, preinaen; EN 60335-2-11:1995)
requirements for tumbler dryers (IEC 60335-2-11:1993, modified; EN 60335-2-
11:1995)
HRN EN 60335-2-12:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata -- 2. dio: Posebni zahtjevi za tople
ploe i sline aparate (IEC 335-2-12:1992; EN 60335-2-12:1995)
requirements for wanning plates and similar appliances (rEC 335-2-12:1992; EN
60335-2-12:1995)
HRN EN 60335-2-13:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za tave,
friteze i sline aparate (IEC 335-2-13:1993+Al:1993, preinaen; EN 60335-2-
13:1995)
requirements for frying pans, deep fat fryers and similar appliances (IEC 335-2-13;
1993+A1:1993, modified; EN 60335-2-13:1995)
HRN EN 60335-2-14:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za elek-
trine kuhinjske strojeve (IEC 335-2-14:1994, preinaen; EN 60335-2-14:1996)
requirements for electric kitchen machines (IEC 335-2-14:1994, modified; EN 60335-
eljko Novine
2-14:1996)
ffrRN BN 60335-2-15:1998 enpr
^Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi
za aparate za grijanje tekuina (IEC 335-2-15:1995; EN 60335-2-15:1996)
requirements for appliances for heating liquids (IEC 335-2-15:1995;229EN
60335-2-15:1996)
HRNEN 60335-2-16:1998 enpr
drobilice otpadaka hrane (IEC335-2-16:1994, preinaen; EN 60335-2-
16:1996)
Safety of household and similar electrical appliances Part 2:
Particular requirements for food waste disposers (IEC 335-2-16:1994,
modified; EN 60335-2-16:1996)
HRNEN 60335-2-23:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate
za njegu koe ili kose (IEC 335-2-23:1996; EN 60335-2-23:1996)
requirements for appliances for skin or hair care (IEC 335-2-23:1996; EN 60335-2-
23:1996)
HRNEN 60335-2-25:1998 enpr
mikrovalne penice (IEC 335-2-25:1996; EN 60335-2-25:1996)
Safety of household and similar electrical appliances -- Part 2: Particular requirements
for microwave ovens (IEC 335-2-25:1996; EN 60335-2-25:1996)
HRNEN 60335-2-26:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za satove
(IEC 335-2-26:1994; EN 60335-2-26:1996)
requirements for clocks (IEC 335-2-26:1994; EN 60335-2-26:1996)
HRN EN 60335-2-27:1998 en pr
za izlaganje koe ultra! jubiastom i infracrvenom zraenju (IEC 335-2-27:1997; EN
60335-2-27:1997)
requirements for appliances for skin exposure to ultraviolet and radiation (IEC 335-2-
27:1997; EN 60335-2-27:1997)
HRN EN 60335-2-28:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za ivae
strojeve (IEC 335-2-28:1994, preinaen; EN 60335-2-28:1996)
requirements for sewing mashines (IEC 335-2-28:1994, modified; EN 60335-2-
28:1996)
HRN EN 60335-2-29:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za punilice
baterija (IEC 335-2-29:1994, preinaen; EN 60335-2-29:1996)
230 eljko
Novine
requirements for battery charges (1EC 335-2-29:1994, modified; EN 60335-2-
29:1996)
HRN EN 60335-2-30:1998 enpr
grijalice prostorija (1EC 335-2-30:1996, preinaen; EN 60335-2-30:1997)
requirements for room heaters (IEC 335-2-30:1996, modified; EN 60335-2-
30:1997)
HRN EN 60335-2-31:1998 en pr
f
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za kuhin- | jske
usisne nape (1EC 335-2-31:1995; EN 60335-2-31:1997) |
Safety of household and similar electrical appliances Part 2: Particular requirements : for
range hoods (IEC 335-2-31:1995; EN 60335-2-31:1997) j
HRN EN 60335-2-32:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za aparate za
masau (IEC 60335-2-32:1993; EN 60335-2-32:1995)
Safety of household and similar electrical appliances Part 2: Particular requirements for
massage appliances (IEC 60335-2-32:1993; EN 60335-2-32:1995)
HRN EN 60335-2-34:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za motor-
kompresore (IEC 60335-2-34:1996; EN 60335-2-34:1996)
Safety of household and similar electrical appliances - Part 2: Particular requirements for
motor-compressors (IEC 60335-2-34:1996; EN 60335-2-34:1996)
HRN EN 60335-2-36:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za ugos-
titeljske tednjake, penice i grijae ploe (IEC 335-2-36:1993+A1:) 996, preinaen, +
A1:1996; EN 60335-2-36:1995+A l: 1996)
Safety of household and similar electrical appliances - Part 2: Particular requirements
for commercial electric cooking ranges, ovens and hob elements (IEC 335-2-36:1993,
modified, + A1.1996; EN 60335-2-36:1995+A 1:1996)
HRN EN 60335-2-37:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za ugostiteljske
elektrine friteze (IEC 335-2-37:1994+A 1:1996; EN 60335-2-37:1995+A1:1996)
Safety of household and similar electrical appliances Part 2: Particular requirements
for commercial electric deep fat fryers ( I E C 335-2-37:1994+Al:1996; EN 60335-2-
37:1995+A 1:1996)
HRN EN 60335-2-38:1998 enpr
titeljske elektrine dodirne rotilje (IEC 335-2-38:1994+A1:1996; EN 60335-2-
38:1995+A]: 1996)
for commercial electric griddles and griddle grills (IEC 335-2-38:1994+A 1:1996; EN
60335-2-38:1995+A 1:1996)
(EN 60335-2-39:1998 en pr -Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata --
2. dio: Posebni zahtjevi za ugostiteljske elektrine vienamjenske tave (IEC 335-2-
39:1994+A1:1996; EN 60335-2- !39:1995+Al:1996)
for commercial electric multi-purpose cooking pans (IEC 335-2-39:1994+A1:1996;
itrvaaje sigitnosti elektrinih instalacija 231
EN 60335-2-39:1995+Al:1996)
HRNEN 60335-2-41:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za crpke za
tekuine kojima temperatura ne prelazi 35C (IEC 60335-2-41:1996; EN 60335-2- 41:1996)
for pumps for liquids having a temperature not exceeding 35C (IEC 60335-2-41:1996;
EN 60335-2-41:1996)
HRNEN 60335-2-42:1998 en pr
elektrine penice s prisilnom cirkulacijom, parne penice i cirkulacijske parne penice (IEC
335-2-42:1994+A 1:1996; EN 60335-2-42:1995+A1:1996)
for commercial electric forced convection ovens, steam cookers and steam-convection
ovens (IEC 335-2-42:1994+-A1:1996; EN 60335-2-42:1995+A1:1996)
HRN EN 60335-2-43:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za suilice odjee
i rublja (IEC 60335-2-43:1995; EN 60335-2-43:1997)
for clothes dryers and towel rails (IEC 60335-2-43:1995; EN 60335-2-43:1997)
HRN EN 60335-2-45:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za pomine
grijae alate i sline aparate (IEC 60335-2-45:1996; EN 60335-2-45:1996)
Safety of household and similar electrical appliances -- Part 2: Particular requirements for
portable heating tools and similar appliances (IEC 60335-2-45:1996; EN 60335-2-45:1996)
HRN EN 60335-2-47:1998 en pr
elektrine kotlove (IEC 335-2-47:1995; EN 60335-2-47:1997)
for commercial electric boiling pans (IEC 335-2-47:1995; EN 60335-2-47:1997)
HRNEN 60335-2-48:1998 en pr
ugostiteljske elektrine zraee rotilje i prila kruha (IEC 335-2-48:1995; EN 60335-
2-48:1995) Safety of household and similar electrical appliances Part 2: Particular
requirements for commercial electric grillers and toasters (IEC 335-2-48:1995; EN
60335-2-48:1995)
232 eljko Novine
HRNEN 60335-2-49:1998 en pr
titeljske elektrine tople ormarie (IEC 335-2-49:1995; EN 60335-2-49:1997)
for commercial electric hot cupboards (IEC 335-2-49:1995; EN 60335-2-49:1997)
HRN EN 60335-2-50:1998 en pr
titeljske elektrine tople vodene kupke (IEC 335-2-50:1995; EN 60335-2-50:1997)
for commercial electric bains-marie (IEC 335-2-50:1995; EN 60335-2-50:1997)
HRN EN 60335-2-52:1998 en pr
za higijenu usta (IEC 60335-2-52:1994; EN 60335-2-52:1996)
for oral hygiene appliances (IEC 60335-2-52:1994; EN 60335-2-52:1996)
HRNEN 60335-2-54:1998 en pr
za ienje povrina primjenom tekuina (IEC 335-2-54:1995; EN 60335-2-54:1997)
for surface-cleaning appliances employing liquids (IEC 335-2-54:1995; EN 60335-2-
54:1997)
HRN EN 60335-2-55:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za elek -
trine aparate za akvarije i vrtna jezerca (IEC 60335-2-55:1997; EN 60335-2-55:1997)
for electrical appliances for use with aquariums and garden ponds (IEC 60335-2-
55:1997; EN 60335-2-55:1997)
HRNEN 60335-2-56:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata -- 2. dio: Posebni zahtjevi za projek-
tore i sline aparate (IEC 60335-2-56:1997; EN 60335-2-56:1997)
for projectors and similar appliances (IEC 60335-2-56:1997; EN 60335-2-56:1997)
HRNEN 60335-2-58:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata - 2. dio: Posebni zahtjevi za ugos-
titeljske elektrine perilice posua (IEC 335-2-58:1995; EN 60335-2-58:1997)
for commercial electric dishwashing machines (IEC 335-2-58:1995; EN 60335-2-
58:1997)
HRN EN 60335-2-61:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za ter-
moakumulacijske pei (IEC 335-2-61:1992, preinaen; EN 60335-2-61:1996)
for thermal storage room heaters (IEC 335-2-61:1992, modified; EN 60335-2-61:1996)
HRNEN 60335-2-65:1998 enpr

za proiavanje zraka (IEC 60335-2-65:1993, preinaen; EN 60335-2-65:1995)
for air-cleaning appliances (IEC 60335-2-65:1993, modified; EN 60335-2-65:1995)
HRN EN 60335-2-66:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za grijalice
vodenih kreveta (IEC 335-2-66:1993; EN 60335-2-66:1995)
for water-bed heaters (IEC 335-2-66:1993; EN 60335-2-66:1995)
HRNEN 60335-2-70:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za muzne
strojeve (IEC 335-2-70:1993; EN 60335-2-70:1996)
for milking machines (IEC 335-2-70:1993; EN 60335-2-70:1996)
HRN EN 60335-2-71:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za grijalice
zaokot i uzgoj ivotinja (IEC 335-2-71:1993, preinaen; EN 60335-2-71:1995)
for electrical heating appliances for breeding and rearing animals (IEC 335-2-71:1993,
modified; EN 60335-2-71:1995)
HRNEN 60335-2-73:1998 enpr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za uvre-
na uronjena grijala (IEC 335-2-73:1994, preinaen; EN 60335-2-73:1996)
for fixed immersion heaters (IEC 335-2-73:1994, modified; EN 60335-2-73:1996)
HRN EN 60335-2-74:1998 en pr
pomina uronjiva grijala (IEC 335-2-74:1994; EN 60335-2-74:1996)
for portable immersion heaters (IEC 335-2-74:1994; EN 60335-2-74:1996)
HRN EN 60335-2-78:1998 en pr
Sigurnost kuanskih i slinih elektrinih aparata 2. dio: Posebni zahtjevi za zraee
rotilje za uporabu na otvorenom (IEC 335-2-78:1995; EN 60335-2-78:1997)
for outdoor barbecues (IEC 335-2-78:1995; EN 60335-2-78:1997)
HRNEN60967:1998 enpr
Sigurnost strujom grijanih pokrivaa, jastuka i slinih gipkih grijaih aparata za kuan-
sku uporabu (IEC 60967:1988, preinaen; EN 60967:1990)
Safety of electrically heated blankets, pads and similar flexible heating appliances for
household use (IEC 60967:1988, modified; EN 60967:1990)
III. HRVATSKE NORME U PODRUJU:
DZNM7TO E66, Sigurnost mjerne, upravljake i laboratorijske opreme
HRN EN 50148:1997 en pr (engleski prijevod)
Elektroniki taksimetri (EN 50148:1995)
Electronic taximeters (EN 50148:1995)
HRN EN 61010-1 /Corr. :2002 en pr 7-10/2002
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu 1.
dio: Opi zahtjevi (IEC/EN 61010-l:2001/Corr. 1:2002; EN 61010-1:2001/Corr.:2002)
Safety requirements for electrical equipment for measurement, control and laboratoiy
use Part I: General requirements (IEC/EN 61010-l:2001/Corr.l:2002; EN 61010-
1:2001/Corr.:2002)
HRN EN 61010-1:2001 en pr 9-10/2001
dio: Opi zahtjevi (IEC/EN 61010-1:2001; EN 61010-1:2001)
Safety requirements for electrical equipment for measurement, control, and laboratoiy
use Part 1: General requirements (IEC/EN 61010-1:2001; EN 61010-1:2001)
HRN 1EC/TR3 61010-3:2000 en pr
dio: Protokol za pripremu izvjea o potvrivanju sukladnosti za niz IEC/EN 61010
(IEC/TR3 61010-3:1997)
Safety requirements for electrical equipment for measurement, control and laboratory
use Part 3: Protocol for the preparation of conformity verification reports for the
IEC/EN 61010 series (IEC/TR3 61010-3:1997)
HRN IEC/TR3 61010-3-1:2000 en pr
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu - Dio 3-
1: Izvjee o potvrivanju sukladnosti za IEC/EN 6I0I0-1 (IEC/TR3 61010-3-1:1997)
use - - Part 3-1: Conformity verification report for IEC/EN 61010-1 (IEC/TR3 61010-
3-1:1997)
HRN EN 61010-031:2002 en pr 7-10/2002
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu - Dio
031: Sigurnosni zahtjevi za rune sonde za elektrina mjerenja i ispitivanja (IEC/EN
61010-031:2002; EN 61010-031:2002)
Safety requirements for electrical equipment for measurement, control and laboratoiy
use Part 031: Safety requirements for hand-held probe assemblies for electrical
measurement and test (IEC/EN 61010-031:2002; EN 61010-031:2002)
HRN EN 61010-2-010:2000 en pr
010: Posebni zahtjevi za laboratorijsku opremu za grijanje tvari (IEC/EN 61010-2-
010:1992, preinaena; EN 61010-2-010:1994)
aSafety
nje sigimostirequirements
elektrinih instalacijafor electrical equipment for measurement, control 235
and
laboratory (use - Part 2-010: Particular requirements for laboratory equipment
for the heating of materials (IEC/EN 61010-2-010:1992, modified; EN 61010-2-
010:1994)
HRN EN 61010-2-020:2000 en pr
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu Dio
2- 020: Posebni zahtjevi za laboratorijske centrifuge (IEC/EN 61010-2-020:1992,
preinaena+A1:1996; EN 61010-2-020:1994+ Al:1996)
use Part 2-020: Particular requirements for laboratory centrifuges (IEC/EN 61010-
2- 020:1992, modified+A 1:1996; EN 61010-2-020:1994+ Al:1996)
HRN EN 61010-2-031:2000 en pr
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu -- Dio
2- 031: Posebni zahtjevi za rune sonde za elektrina mjerenja i ispitivanja (IEC/EN
61010-2-031:1993; EN 61010-2-031:1994)
use Part 2-031: Particular requirements for hand-held probe assemblies for
electrical measurement and testing (IEC/EN 61010-2-031:1993; EN 61010-2-
031:1994)
HRN EN 61010-2-032:2000 en pr
2- 032: Posebni zahtjevi za runa strujna klijeta za elektrina mjerenja i ispitivanja
(IEC/EN 61010-2-032:1994; EN 61010-2-032:1995)
use Part 2-032: Particular requirements for hand-held current clamps for electrical
measurement and testing (IEC/EN 61010-2-032:1994; EN 61010-2-032:1995)
HRN EN 61010-2-041:2000 en pr
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu -- Dio
2- 041: Posebni zahtjevi za autoklave koji upotrebljavaju vodenu paru za obraivanje
medicinskih tvari i za laboratorijske procese (IEC/EN 61010-2-041:1995; EN 61010-
2-041:1996 + ispravak 1996)
use - Part 2-041: Particular requirements for autoclaves using steam for the treatment
of medical materials, and for laboratory processes (IEC/EN 61010-2-041:1995;
EN61010-2-041:1996 + corrigendum 1996)
HRN EN 61010-2-042:2000 enpr
2- 042: Posebni zahtjevi za autoklave i sterilizatore koji upotrebljavaju otrovni plin za
obraivanje medicinskih tvari i za laboratorijske procese (IEC/EN 61010-2-042:1997;
EN 61010-2-042:1997)
use Part 2-042: Particular requirements for autoclaves and sterilizers using toxic
gas for the treatment of medical materials, and for laboratory processes (IEC/EN
61010-2- 042:1997; EN 61010-2-042:1997)
HRN EN 61010-2-043:2000 en pr
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu -- Dio 2-
043: Posebni zahtjevi za sterilizatore koji upotrebljavaju suhi vrui zrak ili vrui inert-
ni plin za obraivanje medicinskih tvari i za laboratorijske procese (IEC/EN 61010-2-
043:1997; EN 61010-2-043:1997)
use Part 2-043: Particular requirements for dry heat sterilizers using either hot air or
hot inert gas for the treatment of medical materials, and for laboratoryprocesses
(IEC/EN 61010-2-043:1997; EN 61010-2-043:1997)
HRN EN 61010-2-045:2001 en pr 9-10/2001
2- 045: Posebni zahtjevi za perilice za raskuivanje koje se koriste u medicini,
Ijekamitvu, veterini i laboratorijima (IEC/EN 61010-2-045:2000; EN 61010-2-
045:2000)
Safety requirements for electrical equipment for measurement, control, and laboratory
use Part 2-045: Particular requirements for washer disinfectors used in medical,
pharmaceutical, veterinary and laboratory fields (IEC/EN 61010-2-045:2000; EN
61010-2-045:2000)
HRN EN 61010-2-051:2000 en pr
2- 051: Posebni zahtjevi za laboratorijsku opremu za mijeanje i stiring (IEC/EN
61010- 2-051:1995; EN 61010-2-051:1995)
use - Part 2-051: Particular requirements for laboratory equipment for mixing and stir-
ring (IEC/EN 61010-2-051:1995; EN 61010-2-051:1995)
HRN EN 61010-2-061:2000 en pr
2- 061: Posebni zahtjevi za laboratorijske atomske spektrometre s termikom
atomizacijom i ionizacijom (IEC/EN 61010-2-061:1995; EN 61010-2-061:1996)
use -- Part 2-061: Particular requirements for laboratory atomic spectrometers with
thermal atomization and ionization (IEC/EN 61010-2-061:1995; EN 61010-2-
061:1996)
HRN EN 61010-2-081:2002 en pr 7-10/2002
2- 081: Posebni zahtjevi za automatsku i poluatomatsku laboratorijsku opremu za
analize i druge namjene (IEC/EN 61010-2-081:2001; EN 61010-2-081:2002)
use Part 2-081: Particular requirements for automatic and semi-automatic
laboratory equipment for analysis and other purposes (IEC/EN 61010-2-081:2001; EN
61010-2-081:2002)
HRN IEC/EN 61010-2-101:2002 en pr 7-10/2002
2- 101: Posebni zahtjevi za in vitro dijagnostiku (IVD) medicinsku opremu (IEC/EN
61010-2-101:2002)
use Part 2-101: Particular requirements for in vitro diagnostic (IVD) medical equip-
ment (IBC/EN 61010-2-101:2002)
HRNIEC/TR 61010-3-010:2000 en pr
010: Izvjee o potvrivanju sukladnosti za IEC/EN 61010-2-010 Posebni zahtjevi
za laboratorijsku opremu za grijanje tvari (IEC/TR 61010-3-010:1999)
use - -Part 3-010: Conformity verification report for IEC/EN 61010-2-010
Particular requirements for laboratory equipment for the heating of materials (IEC/TR
61010-3-010:1999)
HRNIEC/TR 61010-3-020:2000 en pr
Sigurnosni zahtjevi za mjernu, upravljaku i laboratorijsku elektrinu opremu -- Dio 3-
020: Izvjee o potvrivanju sukladnosti za IEC/EN 61010-2-020:1992 -- Posebni
zahtjevi za laboratorijske centrifuge (IEC/TR 61010-3-020:1999)
use Part 3-020: Conformity verification report for IEC/EN 61010-2-020:1992
Particular requirements for laboratory centrifuges (IEC/TR 61010-3-020:1999)
HRNIEC/TR 61010-3-032:2000 en pr
3- 032: Izvjee o potvrivanju sukladnosti za IEC/EN 61010-2-032:1994 Posebni
zahtjevi za runa strujna klijeta za elektrina mjerenja i ispitivanja (IEC/TR 61010-3-
032:2000) Safety requirements for electrical equipment for measurement, control and
laboratory use Part 3-032: Conformity verification report for IEC/EN 61010-2-
032:1994 Particular requirements for hand-held current clamps for electrical
measurement and testing (IEC/TR 61010-3-032:2000)
HRNIEC/TR 61010-3-041:2000 en pr
041: Izvjee o potvrivanju sukladnosti za IEC/EN 61010-2-041:1995 Posebni
zahtjevi za autoklave koji koriste vodenu paru za obraivanje medicinskih tvari i za
laboratorijske procese (IEC/TR 61010-3-041:1999)
use -- Part 3-041: Conformity verification report for IEC/EN 61010-2-041:1995 --
Particular requirements for autoclaves using steam for the treatment of medical mate-
rials, and for laboratory processes (IEC/TR 61010-3-041:1999)
HRNIEC/TR 61010-3-042:2000 en pr
zahtjevi za autoklave i sterilizatore koji koriste otrovni plin za obraivanje medicinskih
tvari i za laboratorijske procese (IEC/TR 61010-3-042:1999)
238 eljko Novine
use -- Part 3-042: Conformity verification report for IEC/EN 61010-2-042:1997 -

Particular requirements for autoclaves and sterilizers using toxic gas for the treatment
of medical materials, and for laboratory processes (1EC/TR 61010-3-042:1999)
HRN IEC/TR 61010-3-043:2001 en pr 9-10/2001
043: Izvjee o potvrivanju sukladnosti za IEC/EN 61010-2-043:1997 - Posebni
zahtjevi za sterilizatore koji upotrebljavaju suhi vrui zrak ili vrui inertni plin za
obraivanje medicinskih tvari i za laboratorijske procese (IEC/TR 61010-3-043:2001)
use Part 3-043: Conformity verification report for IEC/EN 61010-2-043:1997 -
Particular requirements for dry heat sterilizers using either hot air or hot inert gasfor
treatment of medical materials and for laboratoty processes (IEC/TR 61010-3-
043:2001)
HRN IEC/TR 61010-3-051:2000 en pr
zahtjevi za laboratorijsku opremu za mijeanje i stiring (IEC/TR 61010-3-051:1999)
Particular requirements for laboratory equipment for mixing and stirring (IEC/TR
61010-3-051:1999)
HRN IEC/TR 61010-3-061:2000 en pr
zahtjevi za laboratorijske atomske spektrometre s termikom atomizacijom i ionizaci-
jom(IEC/TR 61010-3-061:1999)
Particular requirements for laboratory atomic spectrometers with thermal atomization
and ionization (IEC/TR 61010-3-061:1999)
HRN EN 61010-2-010/A1:2000 en pr
010: Posebni zahtjevi za laboratorijsku opremu za grijanje tvari (IEC/EN 61010-2-
010:1992/A1:1996; EN 61010-2-010/A1:1996)
Safety requirements for electrical equipment for measurement, control and laboratoty
use Part 2-010: Particular requirements for laboratory equipment for the heating of
materials (IEC/EN 61010-2-010:1992/A 1:1996; EN 61010-2-010/Al:1996)
6. UREAJI ZA ISPITIVANJE
SKLOPOVA ZA ZATITU OD
NADSTRUJE
Ureaj tipa OCPT (OCPT - OverCurrent Protection - Tester) razvijen je i

napravljen u cilju djelotvornog ispitivanja sklopova za zatitu od nadstruje
(prekomjerne struje), kao to su to npr.: prekidai (sklopke) kod zatite motora,
automatski, rastalni i drugi osigurai, bimetalni releji i slino, kod kojih se standardno
oekuju struje: 2 - 160 A, [1,2],
6.1. Opi opis tipinog OCPT ureaja

Ureaj OCPT namijenjen je ispitivanju svih vrsta sklopova (ureaja) za zatitu od
nadstruje tipa OCPD (OCPD - OverCurrent Protection Device), koji rade bilo na
toplinskom naelu, ili na naelu elektromagnetskog djelovanja. Elektrotehniari na
primjer, esto ispituju trofazne zatitne motorske sklopke (prekidae) iskapanjem
jedne faze i ekanjem da se dogodi otputanje (reagiranje, prorada) sklopke. Vano je
biti svjestan da ovo nije pravilno ispitivanje, jer jakost struje kroz motor, pa prema
tome i kroz zatitni ureaj, ovisi o optereenju motora.
Jedini stvarni ispit za sklopove za zatitu od nadstruje (OCPD) jest generiranjem
odgovarajue struje kroz ispitivani sklop, te mjerenjem vremena prorade (reagiranja).
Tono to nudi OCPT opisan u nastavku ovog priloga, proizvoaa BELMET MI
d.o.o., tvrtke iz Ljubljane (s predstavnikom i servisom i u Zagrebu).
Ispitni ureaj tipa OCPT treba imati mogunost generiranja ispitne struje najmanje
u podruju 2 - 160A. Unaprijed postavljena malena struja na poetku ispitivanja
automatski treba biti kontrolirana i podravana od strane ispitivala tipa OCPT, zah-
valjujui ispitivanju znaajki ispitivanog zatitnog sklopa, prije svega interne imped-
ancije. Tako ne moe doi do oteenja niti OCPT-a, niti OCPD-a.
Kako visokostrujni generator ve postoji u ovom tipu ureaja, te kako rukovatelji
(tehniari) katkada moraju prikljuiti i mjerne strujne transformatore, funkcija Polaritet
strujnog transformatora (eng. Polarity of Current Transformers) takoer treba biti
ugraena u ovo ispitivalo (OCPT). Pravilni polaritet bitan je, na primjer, kod prikljui-
vanja: kW-metra, kWh-metra, ili kod analize mrenog napona i struje.
240 oljko Novine
6.2. Primijenjene norme i sigurnosne mjere

Primijenjene trebaju biti sljedee norme kod izrade ovog tipa ureaja:
1. IEC/EN 61010-1 ..................Osnovna norma sigurnosti,
2. IEC/EN 61326-1 .................EMC (eng. electromagnetic compatibility -
elektromagnetska kompatibilnost) norma
(otpornost na smetnje i odailjanje smetnja).
Pri radu s ovim tipom ureaja potrebno je obratiti pozornost i na sljedee sig-
urnosne mjere:
Operateru nije dozvoljeno dovoditi nikakav drugi izvanjski napon
A izmeu dvije ispitne strujne stezaljke (terminala, prikljuka)! Ispitne

stezaljke praktino su kratkospojnici unutar ureaja (vrlo malenog otpora -
bez osiguraa!).
Strujni izlaz galvanski je odvojen od svih drugih strujnih krugova, pa i
od uzemljenja!
Ovaj tip ispitnog ureaja (OCPT) smije biti instaliran i koriten samo od strane
kvalificirane osobe, te sukladno danim tehnikim podacima, sigurnosnim mjerama i
smjernicama, danim dijelom i u nastavku ovog priloga. Dodatno, uporaba ovog ureaja
zahtijeva i usuglaenost sa svim zakonskim i sigurnosnim propisima, koji se odnose na
svaku posebnu aplikaciju, tj. primjenu (ispitivani zatitni ureaj - OCPD). Isto vrijedi i
za uporabu sveg potrebnog pribora.
Treba uzeti u obzir (pretpostaviti) da siguran rad nije vie mogu, ako se na OCPT-
u ili bilo kojem drugom ispitnom i mjernom ureaju openito uoava:
- vidljivo oteenje,
- vidljivo izlaganje nepovoljnim uvjetima (skladitenje u nedoputenim klimatskim
i ekolokim uvjetima, bez adaptiranja na radne uvjete, ili je ureaj npr. mokar), ih -
vidljivo je (ima se spoznaja) daje ureaj bio izloen neprimjerenim uvjetima
transporta (pao je s neke neprihvatljive visine i si.). Ovo vrijedi i u sluaju da se ne
vide nikakva izvanjska oteenja, ali se zna da se neto neprimjereno dogaalo s
ureajem.
Ako je ureaj koriten na nain, koji nije specificiran u ovom prilogu, zatita, koja
postoji u ureaju, moe biti oteena (onesposobljena). Ne treba koristiti ureaj tipa
OCPT u eksplozivnoj atmosferi!
U sluaju oteenja internog osiguraa, potrebno je zamijeniti ga (to moe i sam
korisnik OCPT-a), striktno se drei naputaka iz odgovarajueg prirunika.
Servisne intervencije i/ili kalibriranje, mogue je obaviti samo u autoriziranom sei
visu (npr. u Ljubljani, ili trenutano u Zagrebu: ovlateni elektroniki servis
profesionalne elektronike i potvreni laboratorij za umjeravanje i ovjeravanje mjerila,
u Zagrebu:
241
ELES d.o.o., TihomiJa Vidoia 5, Podsused, 10090 Zagreb, Tel.: +(385 1) 3490-
339, fax:3491-996, E-mail: miroslav.tomac@zg.htnet.hr.
Pokraj osnovnog ureaja OCPT u plastinom kuferu (slika 6.1), postoje i mogue je
naknadno naruiti sljedee dijelove, tj. opcijski pribor (tablica 6.1):
Standardni set (komplet) sadri sljedee stavke:
1. I x ureaj OCPT Prikazanje na slici 6.1
2. 2m
1 x mreni prikljuni kabel
(shuko) r~ -i
3. 2 x ispitni vodi crvene boje,
2m
Struja/Okidni sklop/Polaritet Do 30 A neprekidno
2,5mm, sa crvenim sigurnosnim
bananama, duljine 2m,
4. 2 x ispitni vodi crne boje,
2m
Struja/Okidni sklop/Polaritet
2,5mm2, sa crnim sigurnosnim ______Do 30 A neprekidno_____
bananama, duljine 2m,
5. 2m
Po 100 A neprekidno |
2 x visokostrujni ispitni vodi
2 Otv^^îrnr
crvene boje, 16mm , s otvorom
na stezaljki: d - 6mm,
6. 2 x visokostrujni ispitni adapter,

16mm2, s otvorom na stezaljki: 0t2m
d = 6mm, stezaljkom promjera
| do 100 A neprekidno I Otvor d = 6mm d = 4mm
4mm, i vodiem crvene boje,
duljine 0.2m,
7. 2 x ispitni strujni adapter, 4mm2,
sa stezaljkom promjera: d = ^ ^
nepre
4mm, i vodiem crvene boje, ^'^no '
duljine: G.2m, d * 4mrn
2 x banana - banana adapter,

8. banana utinica 4 HBBBH 4* banana utinica
crveni
9. 2 x sigurnosna tipaljka
(krokodilka), 32A, CAT III.,
1000V, crvena
Opcije:
1. 1 ispitni vodi za odreivanje
10m
polariteta transformatora, cme Z!>-------------------------------
242boje, lOm, s crveno-cmim eljko Novine
terminalima (utikaima)
Kod br.: xx
2. 1 START/STOP Papuica 2m
(pedala)
------------- ------------------------ej
Kod br.: xx
Tablica 6.1 - Standardni komplet i opcije ureaja tipa OCPT
6.3. Opis ureaja tipa OCPT
6.3.1. Prednja ploa ureaja 1 2 2
18
17
.. 16
.. 15
14
13
_5_/ JU JuJU JLJHU Ii/ 12J

Slika 6.1 - Prednja ploa ureaja BELMET OCPT
1Mrena utinica (shuko): 230V / 50Hz, 700VA

2ON / OFF - prekida (uklop/isklop ureaja OCPT)
4. TEST - okretna (rotirajua) sklopka (prekida). Slui za selektiranje jednog od tri

mogua ispitivanja
5. Test Current Range - okretna sklopka. Slui za selektiranje ispitnog strujnog
podruja: 2 - 16A, ili: 16-160A
6. OVEERANGE - uta LED aruljica. Svijetli kada je postavljena ispitna struja,
koju nije vie mogue podravati (prekoraenje opsega)
7. Test Current - potenciometar. Slui za fino postavljanje jakosti ispitne struje
unutar selektiranog strujnog podruja
8.4 mm sigurnosna banana utinica za Polaritet (K-) ili za ispitni vodi Okidnog
sklopa (Trigger)
9. Kombinirana (32A / 160A) strujna utinica (K kod ispitivanja Polariteta)
10. 4 mm sigurnosna banana utinica za Polaritet (L ) ili za ispitni vodi (prikljuak)
Okidnog sklopa
11. Kombinirana (32A / 160A) strujna utinica (L kod ispitivanja Polariteta)
12. START / STOP - tipka (gumb) za zapoinjanje ili prekidanje ispitivanja
13. ON - crvena LED aruljica. Ukazuje na trenutanu izvedbu nekog od moguih
ispitivanja
14. PEDAL - konektor (spojnica) za papuicu (pedalu), ima istu funkciju kao i
START / STOP tipka
15. DISPLAY - tipka. Slui za odabir parametra, koji se eli prikazati na displeju
16. t (eng. time) - jedinica za vrijeme
17. A (struja) - jedinica za jakost struje
18. hot - indikacija. Ova aruljica bljeska kada je postignuta temperatura bliska
graninoj, a svijetli kontinuirano kada je ureaj pregrijan
19. LED displej (zaslon).
6.3.2. Pretinac za pribor i ploica s kratkim podsjetnikom

Sav potrebni ispitni pribor spremljen je u odgovarajui pretinac za pribor, ispod
poklopca kutije (plastinog kufera), u koju je vrsto smjeten cijeli ureaj (kuite). Tu
se nalazi ijedna ploica s kratkim podsjetnikom za uporabu ovog ureaja, tj. prikazano
je kako prikljuiti ispitne vodie prilikom razliitih ispitivanja (moe se po potrebi i
vaditi iz poklopca kutije-kufera, te postavljati s bilo koje strane natrag). Ova ploica s
instrukcijama ispisana je s obje strane (s jedne strane na engleskom jeziku, a s druge
strane na njemakom jeziku, to i nije tako bitno - bitne su sheme spajanja ispitnih i
mjernih krugova).
Kako zamijeniti vidljivu stranu instrukcijske ploice?
Ploica je smjetena iza prozirne folije, pa je prethodno potrebno ukloniti omi
koni dra odmah ispod gomje strane poklopca. Nakon toga ploica se lako vadi iz
folije, te po potrebi okree (slika 6.2, dana u nastavku).
244
P
B
ii.
I
iI
6.4. Osnovna teorija u svezi s OCPT-om

Slika 6.2 - Instrukcijska ploica ureaja OCPT (podsjetnik za rad)
6.4.1. Osnovna teorija o sklopovima za zatitu od nadstruja

Sklopovi za zatitu od nadstruja (prekomjernih struja), OCPD (eng. The
OverCurrent Protection Devices), uope, koriste se, kako kod zatite elektrinih insta-
lacija (ukljuujui i elemente ukljuene u instalacije, kao to su: transformatori, preki-
dai (sklopke), osigurai, bimetalni releji, mjerni ureaji i slino), tako i kod razliitih
elektrinih optereenja prikljuenih na instalaciju, kao to su: (trofazni) motori, jedno-
fazna i trofazna optereenja svih tipova, itd. Ne funkcioniranje zatitnih sklopova moe
uzrokovati izbacivanje iz rada (kvar) prikljuenog optereenja, pregaranje motora i
slinih optereenja, pa ak i poar manjih ili veih razmjera.
U praksi se koriste razliiti sklopovi za zatitu od nadstruja (OCPD), kao to su na
primjer (slika 6.3):
Prekidai (sklopke) za
zatitu motora, s i bez
elektromagnetske zatite
Automatski osigurai s i
bez elektromagnetske
zatite
Slika 6.3 - Primjeri razliitih sklopova za zatitu od nadstruja (OCPD)

Kad treba ispitivati ureaje za zatitu od nadstruje (OCPD) ?
Postoji nekoliko razloga, koji zahtijevaju ispitivanje ispravnosti rada OCPD-a:
- kod runog prilagoavanja struje prorade na nekom OCPD-u
- kod estog reagiranja (prorade) OCPD-a, bez poznatih razloga
- kod pregrijavanja motora i ostalih optereenja (tereta)
- kad su OCPD-i izloeni neprihvatljivim klimatskim uvjetima
- kad su OCPD-i izloeni agresivnom okruenju (plinovi, vlaga, oneienja i si.)
- kod redovite inspekcije (pregleda), da bi se osigurao ispravan rad OCPD-a.
Naelo ispitivanja kod uporabe OCPT-a
Generira se struja iz OCPT-a u objekt koji se ispituje - O.U.T. (eng. object under
test), dakle u OCPD, preko npr. napona sekundara galvanski odvojenog transformato ra.
Jakost struje mjeri se na sekundarnoj strani, a kontrolira se sa primame strane trans -
formatora pomou trijaka (dvosmjernog triodnog tiristora). Oblik ispitne struje stoga
nije ista sinusoida, ve samo neka aproksimacija (ovisi o jakosti ispitne struje i o
impedanciji ispitivanog ureaja - OCPD-a). Efektivna vrijednost ispitne struje jednaka
je postavljenoj ispitnoj vrijednosti. Ispitna struja moe biti modificirana ak i tijekom
izvedbe samog ispitivanja.
Mjerenje vremena reagiranja zapoinje simultano s ispitnom strujom i zavrava im
se ta struja prekine (prekida za struju ugraen je u ispitivani objekt, slika 6.4), ili im
se bilo koja promjena detektira na okidnom ulazu ispitnog ureaja - OCPT-a (eng.
tigger input - strujni prekida nije ugraen u ispitivani sklop - OCPD, slika 6.5).
Promjena znai zapravo promjenu od kratkog spoja, pa do otvorene petlje, ili s 230V na
OV, i obrnuto.
Napajanje je iskljueno
Slika 6.4 - Naelo ispitivanja kad je strujni prekida ugraen u ispitivani

sklop - OCPD, i/. O. U. T.
Napajanje je iskljueno
Slika 6.5 - Naelo ispitivanja kad strujni prekida nije ugraen u ispitivani sklop - OCPD,
tj. O.U.T.
Odravanje jakosti ispitne struje

Korektna i stabilna ispitna struja odrava se automatski, bez obzira na variranje
potencijala izvanjske impedancije (impedancije ispitnih vodia, kontaktnih otpora, ili
interne impedancije samog ispitivanog sklopa - OCPD-a). Ukoliko vie nije mogue
odravati aktualnu ispitnu struju (npr. poveana je vrijednost ispitne struje, ili je prev-
elika impedancija ispitne petlje), tada se pojavljuje informacija o nadstruji (eng.
OVERCURRENT, crvena LED aruljica na OCPT-u svijetli). U tom sluaju treba
koristiti ili snanije ispitne vodie, ili treba odabrati niu ispitnu struju.
Norme u svezi vremena reagiranja OCPD-a
1. Prekidai (sklopke) za motorsku zatitu:
IEC/EN 60947-4-1 (simetrino optereena motorska zatitna sklopka), [2]
ITEST = 1 -05 IN ^ nema iskapanja (prorade) unutar 2 sata
ITEST = 1.2 IN ^ iskapanje unutar 2 sata (120 minuta).
2. Automatski osigurai:
IEC/EN 60898
ITEST = 1.13 IN ^ nema isklopa (prorade) unutar 1-dnog sata
ITEST = L45 IN ^ isklop (prorada) unutar jednog sata
VDE0636
ITEST = 5 IN ^ isklop (prorada) unutar 0,2s (B tip)
ITEST = 10 IN ^ isklop (prorada) unutar 0,2s (C tip)
ITEST = 15 IN ^ isklop (prorada) unutar 0,2s (K tip).

3. Rastalni osigurai:
VDE0636
ITEST = 10 IN ^ isklop (prorada) unutar 0,2s (gL tip)
ITBST s 5 IN ^ isklop (prorada) unutar 5s (gL tip).
Odabir ispitne struje
Vano je korektno definirati ispitnu struju, jer u suprotnom ispitni rezultati (ishodi)
nee imati praktinu vrijednost. Ispitna struja ovisi o nazivnoj struji ispitivanog ureaja
i o tipu zatite primijenjene u odgovarajuem zatitnom sklopu, koja e biti ispitivana
(npr. elektromagnetska ili toplinska). Gore navedene norme daju osnovicu za odabir
odgovarajue ispitne struje. Nornie mogu biti koritene u kombinaciji s praktinim
iskustvom. Vano je biti svjestan namjene konkretnog zatitnog prekidaa (sklopa),
kada se on provjerava ili ugaa. Primjer je dan u nastavku:
- Ima se motor, koji treba biti zatien motorskom zatitnom sklopkom.
Fazna struja, kada je motor maksimalno optereenje (izmjerena vrijednost): I MAKS =
6A. Poetna struja (struja pokretanja - izmjerena vrijednost): ISTART = 32A.
Vrijeme zaleta (izmjerena vrijednost): tSTART = 3s.
Kako odabrati, namjestiti i provjeriti zatitnu sklopku (OCPD)?
Odabrati zatitnu motorsku sklopku sa strujnim podrujem oko 6A, npr.: I N = 5, pa do
8A. Namjestiti zatitnu sklopku na vrijednost neto veu od maksimalne fazne struje:
npr.: 6,5A. Ispitati toplinsku zatitu tako podeene sklopke s ispitnom strujom od 6,5A
tijekom narednih oko 20 minuta (praktina vrijednost). Sklopka ne bi trebala proraditi.
Ispitati toplinsku zatitu tako podeene sklopke, s dvostrukom ispitnom strujom od
6,5A, dakle s 13A - tijekom narednih oko 20 minuta (praktina vrijednost). Sklopka bi
trebala proraditi.
Ispitati elektromagnetsku i toplinsku zatitu s obzirom na proradu, postavljanjem
ispitne struje na vrijednost neto veu od struje pokretanja (zaleta) promatranog moto-
ra, dakle na vrijednost od npr.: 34A, tijekom 3s (praktine vrijednosti). Sklopka ne bi
trebala proraditi.
Elektromagnetska zatita najee proradi kod ispitnih struja veih za 10 do 15 puta od
nazivne vrijednosti. To znai da, ako se na motor dovede struja jakosti od oko 100A,
zatita bi morala proraditi za najvie 0,2s (praktina vrijednost).
Svaki pol motora treba ispitati, da bi se uvjerili u korektnost rada. Ovako podeena
i ispitana zatita motora trebala bi raditi ispravno i korektno tititi motor.
6.4.2. Osnovna teorija o ispitivanju polariteta strujnih transformatora
esto je veoma vano da primarne i sekundarne stezaljke (prikljuci) strujnog
transformatora budu prikljuene korektno (s ispravnim polaritetom). Polaritet strujnog
transformatora (eng. polarity of current transformer, [5,6]) jest funkcija OCPT-a, koja
omoguuje ispravno prikljuivanje stezaljki strujnog transformatora na: kWh-metar, kW-
metar, analizator mrenog napona/struje itd., posebno kad su vodii sekundara namotani.
Ako se stezaljke prikljue na obrnuti nain, tada: snaga, energija, cos <p i si., nee moi
biti mjereni korektno.
Napomena! Uporabom navedenog OCPT-a mogue je ispitivati jedino neoptereene
transformatore (bez struje optereenja u primarnom vodiu), pri obvezno otvorenom
sekundaru.
Naelo ispitivanja
Nakon pritiska START/STOP tipke, ureaj generira ispitni strujni impuls i detektira
naponski odziv na strani sekundara. Tada se prikazuje ishod ispitivanja polariteta (Cor-
Korektno), ili (Re - Obratno). U nastavku je prikazana ta ispitna procedura (slika 6.6).
Slika 6.6 - Naelo odreivanja (ispitivanja)polariteta strujnih

transformatora
Mogue je koristiti i START / STOP pedalu (opcijski pribor), da bi zapoeli i zavrili

gore prikazano ispitivanje, u sluaju kad su nam obje ruke okupirane s dva ispit na vodia
(strujnim ili vodiima za ispitivanje polariteta).
Postoji nekoliko razliitih oznaka, koje se koriste u praksi, a slue za odreivanje
terminala (prikljuaka) strujnih transformatora (slika 6.7):
Stezaljke primara Stezaljke sekundara
P1 P2 SI S2
K L K! L'
k 1
XI X2
Slika 6.7 - Oznake koje u praksi slue za odreivanje stezaljka (prikljuaka) strujnih transfor-
matora
utivanje sigimosti elektrinih instalacija 249
|.5. Izvedba konkretnih ispitivala s OCPT-om
6.5.1. Prikljuivanje ureaja OCPT na mreni napon

OCPT treba biti prikljuen na shuko mrenu utinicu, s nazivnim
naponom 230V / 50Hz. Prikljuak za uzemljenje (PE) u utinici ne smije
biti neprikljuen ili oteen i?. (OCPT je opremljen vodiima razreda I.:
fazni, neutralni i PE vodi).
Napojna (mrena) utinica mora biti zatiena najmanje osiguraem
(barem) tipa B 10A (rastalni ili automatski), jer u protivnom OCPT
moe uzrokovati proradu osiguraa i pri normalnom radu, pri raznim
stanovitim okolnostima.
6.5.2. Openito o potrebno raspoloivim ispitnim vodiima

Ima nekoliko kompleta ispitnih vodia na raspolaganju, kao i raznog ostalog prib-
ora u standardnom kompletu OCPT-a:
1. Strujni ispitni vodii. Putem ovih ispitnih vodia "alje" se struja u ispitivani
objekt - OCPD (kada se mjeri vrijeme reagiranja), ili kroz vodi primara ispitivanog
strujnog transformatora (kada se ispituje polaritet).
2. Ispitni vodii za Sttuju/Okidm sklop (Trigger)/Polaritet. Ovi ispitni vodii
mogu biti koriteni i kao Strujni ispitni vodii (gore dan opis), i kao ispitni vodii za
okidni sklop (kad daju informaciju o tome kada je proradio OCPD bez strujne
sklopke), ili kao ispitni vodii za polaritet, kada su spojeni na stranu sekundara
strujnog transformatora, kojemu se eli utvrditi polaritet terminala.
Odabir odgovarajuih ispitnih vodia za struju kod mjerenja vremena reagiranja
U cilju izvedbe odreenog ispitivanja preporuljivo je odabrati krae ispitne
vodie, manjeg presjeka, ali ipak dostatnog da se prenese planirana ispitna struja
tijekom oekivanog trajanja ispitivanja. Sami ispitni vodii i kontaktna mjesta (ispitne
stezaljke na ureaju i na ispitivanom objektu, tj. sklopu) ne smiju biti previe topli,
dok traje samo praktino ispitivanje.
Ako su odabrani ispitni vodii previe slabi s obzirom na ispitnu struju, previe e
se zagrijavati ili ak ispitni ureaj (OCPT) nee niti biti u mogunosti "protjerati"
postavljenu ispitnu struju (zbog prevelike impedancije ispitnih vodia). S druge strane,
previe snani ispitni vodii (veeg presjeka) mogu biti i previe kruti (nesavitljivi i
teki), te stoga i nepotrebno nepraktini kod ispitivanja s malenim strujama.
Pogledajmo koji su ispitni strujni vodii (u kojim kombinacijama) na raspolaganju
i koje su njive strujne znaajke (slika 6.8):
Slika 6.8 - Kombinacije strujnih ispitnih vodia OCPT-a koje su obino na raspolaganju
Ver. 1: Dva Current/Trigger/PoIarity ispitna vodia (crni + crveni), kada se koriste kao
strujni ispitni vodii.
Maksimalna jakost struje je do 30A kontinuirano, a kod kratkotrajnog testa
moe i preko 30A.
Ver. 2: Dva + Dva Cun*ent/Trigger/Polarity ispitna vodia u paraleli, koriste se kao
strujni ispitni vodii.
Maksimalna jakost struje je do 30A kontinuirano (ogranieno je ispitnim
stezaljkama), a kratkotrajna ispitivanja mogu i sa strujama veim od 30A;
imaju nisku internu otpornost.
Ver. 3: Dva ispitna vodia za jake struje (eng. high-current) u kombinaciji s adapterom
za jake struje. Maksimalna jakost struje je do 100A kontinuirano, a
kratkotrajna ispitivanja mogu i sa strujama veim od 100A (ak i do 160A).
6.5.3. Mjerenje vremena reagiranja OCPD-a

Sklopovi za zatitu od prekomjernih struja (OCPD), uopeno govorei, mogu biti
razvrstani u dvije skupine:
1. Ureaji s ugraenom strujnom sklopkom (motorske zatitne sklopke, automatski
osigurai itd.).
2. Ureaji bez ugraene strujne sklopke, ali s ugraenom kontrolnom sklopkom
(toplinski releji itd.).
Ispitna procedura za sve zatitne ureaje unutar svake skupine - ista je, [1].
Upozorenje!
Kod ispitivanja instaliranih zatita, rukovatelj mora provjeriti jesu li sva opteree-
nja, spojena na zatitni ureaj - iskljuena, prije nego to se prikljue ispitni vodii!
Da bi se izbjegli mogui kratki spojevi u odnosu na mreni napon, koji mogu nastati
npr. zbog zabune kod prikljuivanja strujnih ispitnih vodia, vano je prekinuti vezu s
mrenim naponom (bilo putem glavnog prekidaa, bilo preko glavnog osiguraa), prije
prikljuivanja ispitnih vodia.
Napomene!
Trofazni zatitni ureaji: Iz praktinih razloga ispitivalo OCPT konstruirano je za
ispitivanje svakog pola zasebno! Mogue je da ispitni napon bude previe nizak kod
ispitivanja terminala u serijskoj vezi sva tri pola (poruka Errl prikazuje se u tom sluaju
na displeju, a nakon pritiska na tipku START/STOP)!
Veoma je vano uzeti u obzir da je poetna temperatura drugog, a posebno treeg
pola znatno poveana, zbog prethodno izvrenih ispitivanja.
Errl poruka prikazuje se na displeju ureaja OCPT nakon pritiska na tipku START/
STOP i kada je impedancija ispitivanog objekta (OCPD) previe visoka (gore dani
sluaj), ili ako strujni ispitni vodii nisu prikljueni (otvorena ispitna petlja)!
Praktini razlozi za ispitivanje svakog pola zasebno:
- Samo najosjetljiviji polovi mogu biti ispitivani tako, da se sva tri pola zatitnog
ureaja (OCPD) poveu u seriju. Takvi OCPD-i nisu toliko esti.
- Nije praktino izvoditi dodatna oienja (serijski spoj) prije izvedbe ispitivanja,
osobito ako je zatitni ureaj neprikladan za takvo povezivanje.
6.5.3.1. Sklopovi OCPD s ugraenom strujnom sklopkom

Kako izvoditi ispitivanje u ovom sluaju?
KORAK 1. Pripremiti ureaj za ispitivanje (OCPD), te potrebnu elektrinu insta
laciju (vodie i si.).
Iskljuiti mreni napon na ispitivanom sklopu (OCPD-u), da bi sprijeili mogue
kratke spojeve na mrei, poradi npr. zabune pri spajanju. Treba voditi rauna o tome
daje unutar ureaja OCPT praktino kratki spoj izmeu ispitnih strujnih stezaljka (K i
L) - i bez ugraenog osiguraa. Iskljuiti optereenje dovedeno na ispitivani sklop
(iskljuiti, tj. isklopiti mreni prekida) u cilju izbjegavanja mogueg utjecaja na ishode
ispitivanja (npr. na vrijeme odspajanja, eng. disconnection time).
Ukljuiti zatitni sklop, koji treba biti ispitan (aktivirati strujni ili kontrolni preki-
da). Ukloniti ulazne i izlazne vodie s prvog pola, koji se eli ispitati, te pripremiti
tako osloboene stezaljke za prikljuivanje ispitnih vodia.
KORAK 2. Prirediti OCPT za ispitivanje.
Odabrati odgovarajuu ispitnu funkciju uporabom okretnog prekidaa TEST. Treba
biti odabrana 5s pozicija, kada se ispituje elektromagnetska zatita (brza prorada), a
iOOmin pozicija kod ispitivanja toplinske zatite (spora prorada). esto zatitni sklo-
povi (OCPD) sadre obje ove zatite.
eljko Novine:
252
Postaviti odgovarajuu vrijednost ispitne struje uporabom okretnog

prekidaa TEST CURRENT (podruje) i odgovarajueg potenciometra
(vrijednost). Vrijednost biva prikazana na displeju za oko 3s, nakon pritiska na
tipku DISPLAY, ili nakon izmjene pozicija okretnog (rotirajueg) prekidaa
TEST CURRENT ili potenciometra. Nakon prikazivanja postavljene ispitne
struje displej se vraa posljednjem ishodu ispitivanja, ukoliko on nije obrisan
promjenom pozicije okretnog prekidaa TEST. Pogledati naputak za odabir
ispitne struje.
Prikljuiti odgovarajue ispitne vodie na strujne ispitne stezaljke. Pogledati naputak
o odabiru odgovarajuih ispitnih vodia za struju.
KORAK 3. Izvedba samog ispitivanja.
Prikljuiti ispitne vodie preko odgovarajueg adaptera / pribora na jedan pol
zatitnog sklopa, kojega elimo ispitivati (slika 6.9). Raspoloivi ispitni adapteri
prikazani su na slici, u sklopu poglavlja o standardnom kompletu. Osigurati pouzdane
kontakte.
Pritisnuti tipku START/STOP, nakon ega zapoinje strujno ispitivanje, a zapoinje
tei i vrijeme (to se vidi na displeju). Nakon prorade zatitnog sklopa na displeju e biti
prikazano vrijeme reagiranja, tj. prorade (u sekundama ili minutama).
Ispitna struja moe biti provjerena (prikazana) ponovnim pritiskom na tipku DIS-
PLAY. Ponoviti ispitivanje za druga dva pola, ako se ispituje tropolni zatitni ureaj.
Slika 6.9 - Prikljuivanje ispitnog ureaja (OCPT) na

ispitivani zatitni sklop (O.U.T., tj. OCPD s ugraenom
strujnom sklopkom)
6.5.3.2. Sklopovi OCPD bez ugraene strujne sklopke

Kako izvoditi ispitivanje u ovom sluaju?
KORAK 1. Isti je kao i kod ureaja s ugraenom strujnom sklopkom (prekidaem).
KORAK 2. Isti je kao i kod ureaja s ugraenom strujnom sklopkom. Dodatno je
potrebno prikljuiti dva ispitna vodia za Okidni sklop (Trigger) na ulaz OCPT-a,
oznaen s TRIGGER (slika 6.10).
spitivanje sigimosti elektrinih instalacija 253
KORAK 3. Izvedba samog ispitivanja:

Prikljuiti ispitne strujne vodie preko odgovarajueg adaptera/pribora na jedan pol
ispitivanog zatitnog sklopa (OCPD). Na slici 6.10 prikazan je ispravan nain spajanja
|mjemih elemenata. Raspoloivi ispitni adapteri prikazani su na odgovarajuoj slici u |
Sklopu poglavlja o Standardnom kompletu (tablica 6.1). Osigurati pouzdane kontakte.
H Prikljuiti ispitne vodie za okidni sklop (Trigger), na kontrolni kontakt ispitivanog
zatitnog ureaja. Polaritet ispitnih vodia ovdje ne igra ulogu (slika 6.10). Obratiti
pozornost na kvalitetu kontrolnih kontakata (re-trigger).
Pritisnuti tipku START/STOP, nakon ega zapoinje strujno ispitivanje, a zapoinje
tei i vrijeme (to se takoer vidi i na displeju). Nakon prorade zatitnog ureaja
ispitna struja prestaje tei, a na displeju e biti prikazano vrijeme reagiranja (u sekun -
dama ili minutama).
Ispitna struja moe biti provjerena (prikazana) ponovnim pritiskom na tipku
DISPLAY. Ponoviti ispitivanje za druga dva pola, ako se ispituje tropolni zatitni
sklop.
Slika 6.10 - Prikljuivanje ispitnog ureaja OCPT na ispitivani zatitni sklop OCPD bez
ugraene strujne sklopke
Napomena!
Ako se ispitivani zatitni sklop OCPD bez ugraene strujne sklopke i odgovarajui
relej nalaze blizu jedno drugom, i ako su prikljune stezaljke oba sklopa dostupne, tada
ispitni vodii mogu biti prikljueni na isti nain kao i kod ureaja s ugraenom stru-
jnom sklopkom, bez uporabe ispitnih vodia za okidni sklop (Trigger), slika 6.11.
Slika 6.11 - Prikljuivanje ispitnog ureaja OCPT na ispitivani zatitni sklop OCPD bez ugraene
strujne sklopke kada su prikljuci releja dostupni
Kako prosuivati ishode ispitivanja?

Ispitivalo sklopova za zatitu od nadstruje (OCPT) jest ureaj namijenjen da ponu-
di korisniku praktinu procjenu kvalitete i sigurnosti rada ispitivanog zatitnog sklopa
(OCPD). Procjena bi trebala biti dana temeljem odgovarajue norme (pogledati prije
pobrojane norme), i/ili temeljem praktinog iskustva. U naputku za uporabu zatitnih
sklopki ili u njihovim tehnikim znaajkama pie kako te sklopke trebaju reagirati u
odreenim uvjetima rada. Tih tablica treba se drati i kod ispitivanja, a i kod tumaenja
ishoda ispitivanja tih sklopova (u prospektu za svaki sklop - OCPD pie kako on treba
reagirati kad je ispravan).
OCPT nije ureaj za ovjeravanje zatitnih sklopova (i ureaja), ve za njihovo pri-
lagoavanje i provjeravanje ispravnosti i sigurnosti funkcioniranja. U sluaju loih
ishoda ispitivanja preporuljivo je ponoviti ispitivanje u potpunoj suglasnosti s norma-
ma, a prije odbacivanja ispitivanog OCPD-a (ili vraanja istog proizvoau ili distribu-
teru). Na primjer: opisani OCPT u ovom prilogu nije u mogunosti u veini sluajeva
generirati dostatnu ispitnu struju kroz sva tri pola povezana u seriju, kako to trai npr.
norma IEC/EN 60947-4-1, i slino. Treba ispitivati pol-po-pol ili koristiti snaniji
OCPT (npr. ureaje za primamo ispitivanje vedske tvrtke GE Programma, tipa ODEN,
koji mogu generirati i nekoliko tisua ampera, te vrlo precizno mjeriti vrijeme prorade
u nekoliko razliitih reima ispitivanja).
Zatita od prekomjerne (iznimne) temperature
Temperatura internih komponenta samog ispitnog ureaja (OCPT) moe rasti
tijekom izvedbi ispitivanja s jakim strujama. Hot LED aruljica (pozicija 18, slika 6.1)
poinje treptati kad temperatura u ureaju dostigne razinu blisku graninoj vrijednosti.
Preporuljivo je tada prekinuti izvedbu daljnjeg ispitivanja, tj. dogotoviti ga odmah. U
sluaju da ne prestanemo s daljnjom izvedbom ispitivanja, kad temperatura dostigne
kritinu (graninu) vrijednost ispitivanje e automatski biti prekinuto, a Hot LED
aruljica svijetliti e kontinuirano, te se na displeju pokazuje poruka - Hot (vru).
Potrebno je pritisnuti tipku DISPLAY da bi provjerili proteklo vrijeme ispitivanja.
,5.4. Odreivanje polariteta strujnih transformatora
Upozorenje!
Izbjegavati bilo kakav dodir sa stezaljkama sekundara transformatora, koji se
ispituje. Opasni napon od preko 70Vpik (tjemene vrijednosti) moe biti nazoan tijekom
generiranja ispitnog strujnog impulsa!
Kako bi tijekom rada izbjegli mogue kratke spojeve preko mrenog napona,
nastale radi zabune rukovatelja prilikom prikljuivanja ispitnih strujnih vodia, vano
je isklopiti mreni napon (bilo putem glavnog prekidaa, bilo preko glavnog osigu-
raa), prije prikljuivanja ispitnih vodia!
Napomene!
Pomou OCPT-a mogue je ispitivati jedino strujne transformatore, koji su:
- neoptereeni (nema protoka struje kroz primar)
- otvoreni na strani sekundara (otvorena 5A ili 1A strujna petlja)
- s otvorom ili u obliku ipke - bez otvora (primar nije namotan - niski
induktivitet).
Errl poruka pojavit e se nakon pritiska na tipku START/STOP, ako je impedan-
cija primarne petlje previsoka, ili ako strujni ispitni vodii nisu kratko spojeni (otvore-
na ispitna petlja), ili ako je primar strujnog transformatora s namotom!
En2 poruka e se pojaviti na displeju ako je inducirani napon u sekundara
premalen, tj. nii od oko 15 V (nije otvoren sekundr, ili nisu prikljueni vodii za
polaritet, i slino).
Kako izvoditi ispitivanje?
KORAK 1. Pripremiti strujni transformator za ispitivanje.
Iskljuiti mreni napon prije ispitivanja transformatora da bi izbjegli mogue
kratke spojeve preko mrenog napona, radi zabune rukovatelja. Treba voditi rauna o
tome da je praktino kratki spoj unutar ureaja izmeu strujnih ispitnih vodia, a i da
nema ugraenog osiguraa. Vano je iskljuiti mreni napon i da bi prekinuli
potencijalnu struju kroz primar.
Otvoriti sekundr ispitivanog strujnog transformatora (ako je kratko spojen, ili je ve
prikljuen na neki dragi ureaj).
KORAK 2. Pripremiti OCPT za ispitivanje.
Pomou okretnog prekidaa TEST odabrati ispitnu funkciju POLARITY. Prikljuiti
crni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na K strujnu ispitnu stezaljku. Prikljuiti
crveni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na L strujnu ispitnu stezaljku.
Prikljuiti crni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na K' strujnu ispitnu stezaljku.
Prikljuiti crveni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na V strujnu ispitnu
stezaljku.
KORAK 3. Izvedba ispitivanja.
0 eljko Novitt'?.
Prikljuiti crni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na K stezaljku ispitivanog

transformatora (na strani primara). Ako je transformator s otvorom, tada provui
ispitni vodi kroz otvor u smjeru od K. prema L.
Prikljuiti crveni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na L stezaljku ispitivanog
transformatora (na strani primara). Ako je transformator s otvorom, tada
prikljuiti ispitni vodi na crni vodi, kako je to prikazano na slici 6.13.
Prikljuiti crni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na stezaljku sekundara.
Prikljuiti crveni ispitni vodi Current/Trigger/Polarity na drugu stezaljku
(prikljuak) sekundara.
Pritisnuti tipku START/STOP. Ispitni strujni impuls biva generiran u primar
transformatora, te se detektira naponski odziv na sekundaru. Tada se na displeju
pokazuje informacija o polaritetu (Cor - Correct, korektan), ili (Re - Reversed,
Slika 6.12 - Prikljuivanje ureaja OCPT prilikom ispitivanja

polariteta strujnog transformatora
obratan), slika 6.12.
Pedala (papuica na slici gore) moe se koristiti za zapoinjanje i prekidanje ispiti -
vanja (start / stop), umjesto tipke START/STOP na prednjoj ploi ureaja OCPT. To je
veoma koristan pribor, osobito u sluaju kada su nam obje ruke zauzete pridravanjem
ispitnih vodia (slika 6.12).
mator s otvorom na lijevoj strani, te u obliku ipke bez otvora na desnoj strani slike)
Napomena!
Vrijednost ispitne struje nema znaaja pri ovom ispitivanje, pa nije ni potrebno pri-
Iagoavanje njezine jakosti prije izvedbe ispitivanja.
nje sigimosti elektrinih instalacija 1
j.6. Odravanje ureaja tipa OCPT
6.6.1. Izmjena osiguraa

Na glavnoj (prednjoj) ploi ureaja postoji kuite osiguraa u koje se moe umet-
nuti osigura tipa: M4A/250V (20 x 5mm), pozicija br. 2, na slici 6.1. To je glavni
osigura na mrenom napojnom ulazu ureaja. Mogue je daje osigura progorio, ako
je displej ugaen i po prikljuivanju na mreni napon, i po uklopu ureaja (ON).
Pogledati poziciju br. 3, na slici 6.1.
Upozorenje!
Zamijeniti pregorjeli osigura s istim takvim novim (M4A/250V (20 x 5mm)), jer u
suprotnom ureaj moe biti oteen i/ili sigurnost rukovatelja moe biti ugroena pri-
likom ispitivanja s OCPT-om!
6.6.2. ienje ureaja

Koristiti mekanu krpu, slabo natopljenu s blagom otopinom sapuna ili alkohola.
Nakon ienja povrine ureaja s takvom krpom, obavezno obrisati ureaj i sa suhom
krpom, ili ga ostaviti da se sam osui. Nikako ga ne stavljati u funkciju, dok nije
potpuno suh.
Napomene!
, 1. Ne koristiti kod ienja tekuine, kao to su benzin i ugljikovodici!

2. Nikako ne polijevati ureaj tekuinom za ienje!
6.6.3. Periodino umjeravanje ureaja

Potrebno je sve ispitne i mjerne ureaje regularno kalibrirati (umjeravati) s vreme-
na na vrijeme. Kod neredovite uporabe ovog ureaja preporuuje se kalibriranje
(badarenje, umjeravanje) svakih dvije godine. Ako se ureaj koristi skoro svaki dan,
tada se preporuuje umjeravanje jedanput godinje.
6.6.4. Servis ureaja

Popravljanje ureaja OCPT pod jamstvom i izvan jamstvenog roka obavlja se u
ovlatenim servisima. Potrebno je kontaktirati proizvoaa ili distributera za daljnje
informacije.
Neovlatena osoba ne smije otvarati ureaj. Nema sklopova unutar ureaja ovog
tipa koje bi korisnik sam mogao mijenjati.
2 eljko Novine
6.7. Tehnike znaajke ureaja tipa BELMET OCPT

I. Funkcija za ispitivanja sklopova za zatitu od nadstruje (OCPD-a):
1. Generator ispitne struje (galvanski odvojen,D):
- podruje ispitne struje: 2A do 160A eff
- postavljanje ispitne struje: 0,1 A (2 do 16 A), IA (16 do 160A)
- odravanje razine ispitne struje: automatsko
- vrijeme stabiliziranja ispitne struje: 100 ms maksimalno
- tonost ispitne struje*: (5 posto od postavljene vrijednosti + 0,5A)
* ova tonost je pravovaljana ako su mjerenja u referentnom podruju temperature i
vlage, i ako se dva ispitna vodia presjeka 2,5mm 2 koriste za ispitne struje do 30A.
- oblik ispitne struje: AC, ne prava sinusoida (kontrolirano
trijakom)
- maksimalni izlazni napon: 9V / 50Hz
- maksimalni izvanjski napon prikljuen na ispitne strujne terminale:
0V (nema osiguraa)
- vrijeme prorade:
- elektromagnetska zatita: 0 do 5s (rezolucija: 0,0 ls)
- temperaturna (toplinska) zatita: 0 do 100 minuta (rezolucija: ls)
- tonost: 0,03s (5s podruje), 1 s (100 min
podruje)
- ulaz za okidni sklop i za polaritet (Trigger/polarity):
- maksimalni izvanjski napon, prikljuen na ispitne stezaljke:
400V efektivno (eff).
Vrijednost ispitne struje postavljena je na polovicu vrijednosti nazivne struje ispiti-
vanog zatitnog sklopa (IN/2), ili navedu. Ako se kod ispitivanog sklopa moe podea-
vati ispitna struja, tada se IN moe tretirati i kao najnia namjestiva vrijednost.
II. Funkcija ispitivanja polariteta strujnog transformatora:
1. Generator ispitne struje: maloprije je ve dano
2. Ulaz za okidni sklop i za polaritet (Trigger/polarity): maloprije je ve dano.
Ishod ispitivanja:
- Cor (Correct, korektno): polaritet je u suglasnosti s indikacijama
- Re (Reversed, obratno): polaritet nije u suglasnosti s indikacijama.
itiyaaje sigtaosti elektrinih instalacija 3
Openito:
- napajanje: 230V / 50Hz, 3,5A maksimalno
- displej 3 >/2 znamenke, crvena LED, visina znakova: 20mm
- kuite: prenosivo, plastika, s dvostrukim zidom,

- dimenzije (protg, izmjere): cma 345 x 170 x 260mm oko 6kg
- teina (masa): I. (zatitni vodi)
- razred zatite: CAT II. / 300V 2
- prenaponska kategorija: IP 40 0 do 40C
- stupanj oneienja:
- stupanj zatite:
- radno temperatumo podruje:
- nazivno temperatumo podruje (nominalno, referentno): 10 do 30C
- maksimalna vlaga: 85 posto RH (relativna vlaga pri 0 do 40C)
- nazivno (referentno) podruje vlage: 40 do 60 posto RH
- norme: EN 61010-1 i EN 61326-1 (EMC).
'Ispitivanje sigimosti elektrinih instalacija 5
;
7. OSNOVE BESKONTAKTNOG
MJERENJA TEMPERATURE
Tendencija odravanja kakvoe proizvodnje i usluga, tj. kakvoe radne okoline,

dakle kontrola stvaranja (izrade) kvalitetnih materijalnih i nematerijalnih dobara -
posvudanja je, te posebno objanjena i regulirana normama iz ISO 9000 i 14000 seri-
ja. U proizvodnji materijalnih dobara, kontroli kakvoe istih, te u procesu odravanja i
ispitivanja sigurnosti sustava bilo koje namjene, temperatura je veoma vaan para-
metar. Permanentno i kvalitetno praenje i popisivanje stanja temperature poveava
kakvou proizvoda svake vrste, smanjuje koliinu karta, poveava produktivnost i si-
gurnost, skrauje vrijeme zastoja, te osigurava kontrolirani tijek proizvodnje, odra-
vanja i rada u optimalnim uvjetima. InfiaCrvena (IC) tehnologija poznata je ve dugi
niz godina, ali tek pojeftinjenjem i smanjenjem izmjera (dimenzija) IR (eng. Infra-Red,
inftacrveno, [5,6,10]) senzora (detektora, osjetila) omoguena je primjena ove
tehnologije u komercijalne svrhe, tonije u izradi niza iroko primjenjivih ureaja, kao:
a)ureaja za promatranje i snimanje pominih i nepominih objekata u sluajevima
kad ih ljudsko oko zbog tekih i opasnih uvjeta ambijenta ili zapreka ne moe
uoiti i provjeriti (mrak, oneienja svake vrste, magla).
b)beskontaktnih (bezdodimih) mjerila temperature (IC detektori, kamere) na
povrinama razliitih tijela.
Mnogobrojne su prednosti beskontaktnog nad kontaktnim, klasinim mjerenjem i
snimanjem temperature, osobito tamo gdje se predmeti kreu, veoma su vrui i/ili su
nepristupani (npr. mjerenje temperature taline pri izlijevanju u kalupe, ili je objekt
npr. pod naponom, ili je ozraen i si.). Beskontaktna mjerila temperature (IC toplom-
jeri, slika 7.1) svojom pokretljivou, preciznou, jednostavnou uporabe, niskom
cijenom, postaju nezamjenjiva kod tretiranja predmeta od plastike, stakla, u procesu
tiskanja, obrade kovine, izradi i primjeni poluvodikih elemenata, graevnih materi-
jala, u prehrambenoj industriji, te u preventivnom nadgledanju sigurnosti i odravanju
(npr. elektroinstalacija svih tipova, toplovoda itd.), te sve vie zamjenjuju i potiskuju
skupu, klasinu termoviziju. Mjerenje temperature beskontaktnim termometrima
(toplomjerima) ini to mjerenje za samog rukovatelja neopasanim (sigurnim), jer se ne
mora pribliiti samom objektu, koji zrai toplinom. Osim toga, sam proces, ija se
temperatura kontrolira u pojedinim tokama, ne mora se prekidati (npr. kod kontrole
temperature u pojedinim tokama VN transformatorske postaje ili dalekovoda, iste nije
6 eljko Narine
potrebno iskljuiti). I ono stoje moda u cijeloj ovoj prii najvanije, brzina izvedbe
mjerenja znaajno je vea nego u sluaju kontaktnog mjerenja, pri emu su pono-
vljivost i pouzdanost ishoda mjerenja sigurno na strani IC termometara (toplomjera),
jer senzor (IC detektor, osjetilo) i sami predmet mjerenja ne dolaze u fiziki kontakt, pa
je mogunost obostranog negativnog utjecaja zanemariva.
Slika 7. / - Suvremena beskontaktna

mjerila temperature serije ST. amerike
tvrtke RA YTEK
To sve ukazuje, sjedne strane, na dugovjenost takvih mjerila temperature (nema

potronih dijelova), a s druge strane to ukazuje na nepostojanje utjecaja samog mjerila
na izvor toplinskog zraenja i na ishode mjerenja.
7.1. Izbor sustava i parametara beskontaktnog mjerenja

temperature
Na slici 7.2 prikazanje sastav jednog uobiajenog IC sustava:
Optika

ii
Objekt
mjerenja IC detektor DtspJcj ili neka druga izlazna
(predmet) Ozraje jedinica (npr. pisa)- li analogni /
li digitalni izlazni signali
Slika 72 - Prikaz dijelova jednog uobiajenog IC sustava beskontaktnog mjerenja
temperature
IC termometar prihvaa (detektira) nevidljivu infracrvenu energiju, koju
prirodno imitiraju svi predmeti oko nas. Elektromagnetski spektar unutar
kojega se najveim tijelom nalazi i mjeri (detektira u praksi) ta energija
emitirana s objekata (tijela, ija je temperatura najee u podruju od: -50C
yedo +3000C),
sigimosti instalacija valne duljine elektromagnetskih valova u rasponu 7od
elektrinih obuhvaa
0,7/rm (mikrometara, mikrona) do 17jtm. Ukupnu, totalnu (T = R + Tr + E)
energiju, koja pristie od nekog promatranog tijela, ine tri ^komponente:
a) R - reflektirana energija iz ozraja (npr. od Sunca ili nekog
drugog izvora topline),
b) Tr - transmitirana, prenijeta energija (kroz tijelo), iji se izvor nalazi
s druge strane tijela, u odnosu na beskontaktni termometar (npr. grijalica),
c) E - emitirana energija od samog tijela. To je energija, koju generira i zrai
samo tijelo. Samo ova energija iskazuje tonu temperaturu tijela, to znai
daje potrebno samo nju to tonije detektirati, mjeriti i prikazati kao
temperaturu tijela (u analognom, digitalnom ili vizualnom obliku: krivulja
ili broj na displeju).
Utjecaj ostalih energija treba to je vie mogue potisnuti (odstraniti), a to se ini
odabirom prijamnih valnih duljina detektora, te prilagodbom konstante emisivnosti: g.
Ova konstanta svojstvena je za svaki materijal posebno, a predstavlja odnos ukupne
elektromagnetske energije, koju emitira promatrani materijal, a u odnosu na energiju
koju pod istim ozrajem emitira idealno crno tijelo. Naime, cmo tijelo niti ne odbija,
niti ne proputa (transmitir) energiju, ve samo emitira (zrai) energiju. Zato je
dogovoreno da to bude osnovna poredbena vrijednost i da iznosi: 1. Dakle, sva druga
tijela (tvoriva, gradiva) imaju vrijednost konstante emisivnosti u opsegu od 0 do 1, tj.: 0
<g<1.
Istraivanja (mjerenja) su pokazala da to je tijelo toplije, to se spektralni pojas s
najveom koncentracijom elektromagnetske energije pomie ka kraim valnim dulji-
nama u elektromagnetskom spektru (k vidljivom dijelu spektra). Pa tako, tijelo tem-
perature od oko 20C najvie energije (oko 75%) emitira na valnoj duljini od oko 8/rm
(to se ne vidi golim okom), a tijelo ija je temperatura oko 1500C najvie energije
emitira s valnim duljinama od oko 1 - 1,5/rm (to se itekako vidi i golim okom, npr.
talina). Ovo ukazuje na injenicu da, to se tonije prilagodi prijamna valna duljina IC
detektora valnoj duljini emitirane elektromagnetske energije s nekog tijela, i to se
tonije odredi konstanta emisivnosti tog tijela, mjerenje temperature bit e tonije (slika
7.3), [1,8].
Slika 7.3 - Elektromagnetski spektar s posebno oznaenim infracrvenim mjernim podrujem
0 tome treba voditi rauna pri odabiru optimalnog beskontaktnog mjerila tempera-
ture. Odluiti se za odgovarajui IC detektor temeljem temperaturnog podruja u kojem
se najee mjeri temperatura, nije teko. Nije teko niti izabrati iz odgovara juih
tablica (najee ugraenih i u sam mjerni ureaj) vrijednost koeficijenta emisivnosti
za promatrano tijelo od relativno "istog" materijala. Problem nastaje kad nije poznata
struktura materijala ija se temperatura mjeri, a da bi se tono izmjerila temperatura
potrebno je to tonije odrediti vrijednost . Postoji vie naina rjeavanja ovog
problema, ali sve se metode svode na precizno kontaktno mjerenje temperature
povrine tijela nepoznatog materijala. Zatim se raspoloivo beskontaktno mjerilo usm-
jeri u istu toku, koju je maloprije dodirivala kontaktna sonda, te se promjenom vri -
jednosti konstante emisivnosti tei izjednaavanju vrijednosti temperature, koju
pokazuje 1C mjerilo i vrijednosti koja je maloprije kontaktno izmjerena. Na ovaj nain
zapravo se mjeri nepoznata vrijednost konstante emisivnosti nekog tijela. Ako je
odabran IC detektor odgovarajue valne duljine, namjeteno e na maloprije opisani
nain, tada tonost mjerenja temperature mora biti visoka (oko 0,1C u najboljem
sluaju, pa do 1 posto od mjernog podruja samog ureaja, u najgorem sluaju). U
tablici 7.1 dan je primjer karakteristinih vrijednosti i X za nekoliko razliitih mater-
ijala. U svakom naputku za uporabu IC mjerila temperature nalaze se detaljne tablice
tonih vrijednosti, te su detaljno opisani naini mjerenja nepoznatog koeficijenta emi-
sivnosti za svaki materijal posebno.
pjjp/fiVan/e sigimosti elektrinih instalacija 9
r Valna duljina, X (nm), pri Koeficijent emisivnosti, s

visokim - srednjim - niskim (priblina vrijednost)
Materijali (gradiva) temperaturama
1. Kovine (metali kao taline): a) aluminij 0,8 - 1 - 1,6-2,2-3,9 0,30

b) bakar 0,8-3,9 0,95
c) eljezo 0,8 - 3,9 0,70
d) elik 0,8 - 3,9 0,80
2. Plastika:
a) polietilen, polipropilen, najlon, polistiren 3,43 0,95
b) poliester, poliuretan, teflon, FEP, poliamid 7,9 0,95
c) tanki plastini filmovi (0,4 mm) 8- 14 0,95
3. Staklo:
a) temperatura na povrini 5-8-14 0,85
b) temperatura ispod povrine 1,0-2,2-3,9 0,85
4. Razni materijali (mjerno temperatumo
podruje: -30C do +900C): asfalt, hrana,
meso, mlijeko, papir, 8- 14 0,95
odjea, beton, led, drvo, zemlja (tlo), ...
Tablica 7.1 - Primjeri karakteristinih vrijednosti (l, e) za nekoliko razliitih materijala
7.2. Utjecaj okoline na kvalitetu beskontaktnog

mjerenja temperature
Beskontaktno mjerenje temperature moe se odvijati pod razliitim okolnostima
(uvjetima ambijenta), odnosno u razliitim uvjetima, tj. vrijednostima: temperature,
vlage, kemijskih, elektromagnetskih (EMC, RF) i atmosferskih oneienja okoline.
Na primjer, u ovom prilogu analizirat e se primijenjene tehnologije, tehnike znaaj-
ke, te mogunosti primjene najsuvremenijih (High-tech) beskontaktnih mjerila tempe-
rature na daljinu, kroz analizu primjeraka najnovijih modela RAYNGER (MX2, MX4,
MX4+, MX6), proizvoaa RAYTEK iz SAD-a (u Santa Cruzu je sjedite tvrtke).
Najsnaniji pomini (prijenosni) modeli iz generacije mjerila RAYNGER, jesu modeli
RAYNGER STxx, MX2/4/4+, MX6 i 3i, priruni ureaji velikih mogunosti mjerenja
temperature. Posebna pozornost kod izrade takvog tipa ispitivala jest usmjerena na sli-
jedee znaajke: kompaktnost, otpornost na izvanjska - fizika djelovanja na ureaj i
prikljune sonde (vodie, utinice i utikae), robusni dizajn i zatienost od izvanjskih
oneienja svake vrste, jednostavnost upravljanja (eng. user friendly), mogunost
generiranja automatskih ispitnih sekvencija, nije potrebna prethodna obuka rukovate-
lja, djelotvorna je zatienost korisnika. Pouzdane ishode mjerenja i ovdje treba dobiti
i pri tekim uvjetima radne okoline (smog, dim, praina, sparine, zraenja, loe vri-
jeme ili pak, iznimno sunan dan), i to bilo da se mjeri temperatura u pogonu, obavlja
pregled, odravanje ili trai kvar na instalacijama, poradi kojega dolazi npr. zbog
zagrijavanja.
7.3. Beskontaktna mjerila temperature iz serije RAYTEK
RAYNGER MX
U ovom prilogu analizirat e se primijenjene tehnologije, tehnike znaajke, te
mogunosti primjene najsuvremenijih beskontaktnih mjerila temperature na daljinu,
kroz analizu primjeraka najnovijih modela RAYNGER (MX2, MX4, MX4+, MX 6),
proizvoaa RAYTEK iz SAD-a. Najsnaniji pomini (prijenosni) modeli iz generaci-
je mjerila RAYNGER, jesu modeli RAYNGER MX4+ (slika 7.4), MX6 (slika 7.9) i
RAYNGER ST (slika 7.1), te RAYNGER 3i (mjere do 3000C na udaljenostima do
I5m), priruni ureaji velikih mogunosti mjerenja temperature. Da bi se ureaj takve
namjene zvao dobrim, on mora posjedovati to vei opseg preciznog mjerenja temper -
ature, irokokutni ekran (zaslon, eng. display, displej), i to s prikazom prihvaenih
internacionalnih simbola, treba raspolagati s internom memorijom to veeg kapacite-
ta (za pohranu parametara i ishoda mjerenja), a i raspoloivo suelje (interface,
nieusklop) treba biti to univerzalnije. Izbor funkcija ureaja treba biti pregledan i
lako razumljiv.
Slika 7.4 - Noviji model iz generacije IC mjerila temperatura do 900 C - RAVNGER MX4+
Temeljem viegodinjih iskustava proizvoaa i korisnika, te vodei brigu o potre-

bama prije svega rukovatelja u industrijskim pogonima, inenjeri RAYTEK-a ponudili
su kvalitetan mjerni ureaj. Je li i ovaj ureaj superioran u odnosu na sline ureaje,
vidjet e se kroz analizu tehnikih obiljeja i mogunosti primjene, a najkompletnija
predodba dobiva se, kao i uvijek, kroz praktini rad.
Na slici 7.5 prikazan je sastav cijelog kompleta mjernog sustava RAYNGER
MX4+, koji se dostavlja korisniku u odgovarajuem plastinom kovegu (kao sam-
sonite).
Na slikama 7.4 i 7.5 lako je uoiti sljedee funkcionalne i upravljake cjeline: i
rukohvat, vizualni alarm (crvena aruljica), displej, tipka za listanje izbornika (eng. menu-
a) gore-dolje (A, V), pokretanje neke funkcije (Enter - ), 6 tipka za prilagodbu
parametara (nalaze se sa strane kuita) i okida (starter mjerenja). Na samom displeju
uoavaju se slijedei parametri: prikaz ukljuenosti/iskljuenosti laserske zrake (A),
prikaz trenutane temperature (LCD sa 4 znamenke, jedna decimala tonosti), grafiki
(analogni) prikaz intenziteta temperature (broj vodoravnih crtica u stupiu razmjeran je
intenzitetu temperature; takvih stupica s vodoravnim crticama moe biti do 10), vrijednost
emisijske konstante (s), opseg temperatura u kojem se trenutana temperatura kretala
(donji dio displeja (TL TH)), stanje napojne baterije (simbol baterije s uspravnim
crticama, iji je broj razmjeran napunjenosti baterije, koja se nalazi u rukohvatu ureaja).
Ova generacija beskontaktnih, distantnih mjerila temperature, malenih je dimenzija
(priruni ureaj), a po mogunostima djelotvorno zamjenjuje mnogo skuplju inaicu
mjerenja i snimanja raspodjele temperature - klasinu termoviziju. Mjerenje s pristojne
udaljenosti (1 ... 5 ... 10 ... 15 m) potpuno titi rukovatelja, a kako sam proizvodni ili
bilo koji drugi proces koji se kontrolira nije potrebno prekidati, te kako samo mjerenje
ne utjee na proces, ovaj postupak mjerenja i kontrole temperature objekata biti e i u
budunosti iroko primjenjivan. Izvori topline, koji se nalaze izmeu samog mjerila i
toke, koju oznaavaju laserska zraka (marker) ili optiki nian (snajper), ne utjeu na
tonost ishoda mjerenja, jer su ti utjecaji maksimalno kompenzirani. Koliina infracr-
vene energije reemitirane s oznaenog (markiranog) predmeta ovisi o emisivnosti
povrine i od same temperature na povrini predmeta. Emisivnost ovisi o materijalu,
stanju oneienja povrine i obiljeja povrine (npr. hrapavost, korozija itd.). Da bi
mjerenje bilo u zajamenom opsegu tonosti, postavljeni emisijski koeficijent treba to
vie odgovarati emisivnosti povrine predmeta, ija se temperatura eli saznati.
U samom rasklopnom rukohvatu ureaja, pokraj baterija, nalazi se i 8 prekidaa za
prilagodbu, kojima se moe mijenjati tvorniki set-up (postava):
12 eljko Novine
- Lock:
- C / F:
omogueno ili onemogueno
okidanje prikaz u C, ili , tj.
Q
F {koriste se i ove jedinice
- Buzzer: za temperaturu, iako je zakonita mjerna jedinica za temperaturu
u Hrvatskoj, prema NN, 1993, br. 58: K, kelvin), [14] ujni
- Backlight:
- Set Default: alarm (zujalica, zujalo, piskalo za uzbunu) ukljuen ili iskljuen
interna osvijetljenost displeja ukljuena je ili iskljuena
postavljanje tvornikih konstanti:
Lock - ON (omogueno startanje laserske zrake i mjerenja) C /
F - prikaz u C (stupanj celzija, svi osim SAD), ili F (SAD,
stupanj Fahrenheit)
Buzzer - ON (piskalo, zujalica ukljuena)
Backlight - ON (pri mjerenju displej je pozadinski osvijetljen)
Set Default - OFF (korisnik moe sam mijenjati parametre)
Setup - ON (omogueno mijenjanje parametara)
Laserflash - ON (laserska bljeskalica obavjetava o prekoraenju
postavljenog donjeg ili gornjeg ogranienja).
7.3.1 Pregled obiljeja obitelji infracrvenih mjerila

temperature RAYNGER MX
Popis lanova obitelji RA YTEK RAYNGER MX, te popis njihovih pojedinanih
mogunosti dan je u tablici 7.2:
Znaajke MX2 MX4 MX4+, MX6
Maksimalna i minimalna temperatura (prikaz) X X X
Razlika (diferencija) i srednja vrijednost temperature X X
Zvuni/vidljiv LO - alarm donjeg limita temperature X X

Zvuni/vidljiv HI - alarm gornjeg limita temperature X X X
Laserski marker 1EC, razreda 2. X X X
Udeavanje emisivnosti (e) X X X
Ugraena tablica emisivnosti s 30 vrijednosti X X

Grafiki displej (prikaz crticama) X X X
Interno biljeenje podataka (100 lokacija, snimaka) X X
Izlaz podataka: RS-232 ili signal 1 mV/C X x (MX6 ima USB)

Windows-kompatibilna programska potpora X
Napajanje (115 ili 230V), izvanjski adapter x (MX4+)

RS-232 raunalni kabel, 1.5m x (MX6 ima USB)
Digitalni fotoaparat x (MX6)

K termolanak (sonda) X
Tablicu 7.2 - Pregled obiljeja lanova obitelji RAYNGHR MX

tivanje sigimosti elektrinih instalacija 13
Svi modeli beskontaktnih, infracrvenih mjerila (detektora) temperature firme

,YTEK posjeduju snanu optiku. MX serija mjerila temperature (u podruju: -30 do C,
na udaljenostima do 10 m), generira krunicu od 16 laserom oznaenih toa- i 17-tom
sredinjom tokom, koje vidljivo oznaavaju podruje mjerenja, ak i pri jakoj
osvijetljenosti okoline (u budunosti se predvia samo jedna do tri kvalitetne llaserske
zrake (markera) umjesto 17 na ovim modelima). Prikazana vrijednost temperature jest
srednja vrijednost temperature laserom oznaenog podruja predmeta. S porastom
udaljenosti predmeta od mjerila, raste i veliina markiranog podruja (slika 7.6).
Grafiki displej automatski biljei deset posljednjih temperatura (ishoda mjerenja u
deset uzastopnih toaka), koristei minimalnu i maksimalnu vrijednost za uspostav-
ljanje i prikaz (u vidu vodoravnih crtica, iji je broj razmjeran temperaturi) mjernog
podruja na displeju. Interna i izvanjska programska potpora omoguuju memoriranje
ishoda mjerenja temperature u 100 toaka, te kontinuirani ili prikaz toku-po-toku.
Slika 7.6- Prikazana vrijednost temperature jest srednja vrijednost temperature oznaenog
podruja predmeta
Mogue je programirati interval mjerenja, temperatumo podruje i ogranienja

temperature. Upisana je u ureaje MX4/4+/6 tablica s 30 najee koritenih
emisijskih vrijednosti (e), a za sluaj da traene vrijednosti nema, primjenom vrste
izvanjske temperaturne sonde (kod modela MX4+ i MX6) i detektiranjem infracrvenih
zraka od objekta ispitivanja mogue je tu konstantu odrediti (promjenom emisijskog
faktora, sve dok se prikazane temperature s vrha sonde pritisnute na predmet i laserom
oznaene iste povrine predmeta ne izjednae).
RAVNGER MX2 standardni je model. Omoguuje oznaavanje (laserom) i oita-
vanje temperature. MX4+je model visokih performanci, koji omoguuje prikljuivanje
K i/ili J termolanova (sondi), termistora (NTC, termika otpornost), te prijenos
podataka iz mjerila na izvanjski medij. MX4+ komplet ukljuuje: Windows kompati-
bilnu programsku potporu za DTP (obradbu podataka u npr. Wordu), K termolan, RS-
232 suelje s odgovarajuim raunalnim kabelom i adapter za izvanjsko napajanje.
Oba modela, MX4 i MX4+ posjeduju listu od 30 emisijskih konstanti materijala, od
kojih je nainjena veina objekata, ija se temperatura eli saznati (npr. to su
karakteristine
14 eljko Novine
toke na: elektrinim panelima, elektroinstalacijama, prekidaima, motorima,

osovinama, nosaima rotirajuih osovina, generatorima, toplovodima, reduktorima,
transformatorima, dalekovodima, tampanim ploicama, kotlovima, itd.). Opcijski
dodaci ovim modelima su: minijaturni termiki pisa, certifikat o umjeravanju,
mekana ili vrsta torba.
7.3.1.1 Tehnike znaajke i mogunosti mjerenja mjerilom

RAYNGERMX
Osnovne, ope znaajke MX modela beskontaktnih (bezdodimih) mjerila
temperature:
- Temperaturno podruje: -30 ... +900C
- Tonost: 1% od oitanja, ili 1 do lC, odnosno:
a) 100... 900C, tonost je: 1 % od oitane
vrijednosti temperature
b) 0 ... 99C, tonost je: 1C
c) -30 ... 0C, tonost je: 2C
- Ponovljivost (mjera slaganja ponovljenih ishoda mjerenja): 0,5% od oitanja, ili
1C, tj.:
a) 100 ... 900C, ponovljivost je: 0,5% od
oitane vrijednosti temperature
b) -30 ... 99C, ponovljivost je: 1C
- Trajanje odziva: (95%) 250ms
- Spektralni odziv: 8 ... 14/rm, termoelektrini detektor
- Razluivost prikaza: 0,1 C
- Radna temperatura (ambijenta): 0 ... 50C (laser - maksimalno do 45C )
- Relativna vlaga (ambijenta): 10 ... 95%, RH pri temperaturi okoline od 30C,
bez kondenziranja
- Temperatura skladitenja (bez baterija): -20 ... 50C
- Napajanje: 2 x 1,5V, baterije tipa R6 (AA), ili mreni
adapterski prikljuak za MX4 i MX4+
- Izmjere (dimenzije): 200 x 170 x 50mm
- Teina (masa): 480g.
Programska potpora, koja se nalazi u sklopu kompleta MX4+/MX6 (slika 7.7),
omoguuje:
- prireivanje, prikazivanje i ispisivanje podataka o temperaturi / vremenu,
- daljinsko upravljanje modelom MX4+ / MX6,
- raspolaganje podacima,
- omoguuje prebacivanje izlaznih podataka u druge Windows aplikacije,
- omoguuje individualna prilagoavanja za specijalne aplikacije,
15
- omoguuje preudeavanje za ispisivanje na pisau.

16 eljko Novine
Slika 7.7 - Programska potpora koja se nalazi u sklopu kompleta

MX4+
Mogunosti primjene RAYTEK RAYNGER MX serije beskontaktnih, infracr-
venih, laserom navoenih mjerila temperature doista su velike. Samo neke od njih dane
su na slici 7.8.
Ukoliko se ima potreba za termovizijom, koja je bila preskupa do pojavljivanja
modela Raytek ThemoView Ti30, a moe nam sasvim dobro posluiti i digitalna
fotografija mjernog mjesta s prikazom trenutane temperature laserom oznaenog
mjesta na objektu, s opisom lokacije, te tonim vremenom i nadnevkom, a da se potroi
puno manje novca u tu investiciju, treba razmiljati o nabavci najnovijeg ureaja na
podruju beskontaktnog snimanja (mjerenja) temperature i na udaljenostima do 10m -
Raytek PhotoTemp MX6. Ovaj ureaj simultano, beskontaktno mjeri temperaturu i
dokumentira mjerenje snimanjem mjernog mjesta primjenom ugraenog digitalnog
fotoaparata, stoje vrlo pogodno za pohranjivanje i daljnju obradbu podataka na rau-
nalu, te ispis na kolor ili nekom drugom pisau. Kao i dobro poznati model Raytek
MX4+, i ovaj ureaj mjeri temperaturu u podruju: -30 do + 900C, s tonou boljom
od 1% od mjernog podruja, na udaljenostima od 25mm, pa do 10m. Omoguen je
promjer mjerne toke od samo 6mm, uz opciju Close Focus (na udaljenostima od
30cm, to je pogodno za snimanje temperature elektronskih komponenta, malenih kon-
takata i si.), pa do promjera mjernog mjesta od 286mm na udaljenosti od 10m.
Poetkom srpnja 2002. godine amerika tvrtka Raytek Corporation, svjetski lider
na podruju infracrvenog detektiranja temperature, donijela je na svjetsko trite ureaj
PhotoTemp MX6 (slika 7.9), vrlo snaan i koristan priruni ureaj, koji bi pro-
fesionalcima (strunjacima) trebao osigurati kvalitetno beskontaktno praenje i sni-
manje temperature, uz dokumentiranje mjerenja s prateom digitalnom fotografijom
(slikom), sa svim potrebnim prateim podacima o mjestu mjerenja, vremenu i ishodima
mjerenja (min., maks., srednja vrijednost, AT, ...).
Slika 7. 8 - Mogunosti primjene RA YTEK RA YNGER MX serije beskontaktnih mjerila temperature
Ovaj, prvi primjerak infracrvenog termometra s digitalnom fotografijom tono

prikazuje temperaturu podruja oznaenog s 17 laserskih zraka razreda II. (True Spot1*1
koaksijalni laserski sustav najnoviji model ima 3, ali vrlo precizne laserske zrake:...),
ije se toke odraza jasno vide i na digitalnoj fotografiji snimanog objekta, to pouz-
dano ukazuje na mjesto detektiranja temperature na objektu, uz sliku cijelog objekta.
Temperatura, lokacija i vrijeme/nadnevak dodani su na PhotoTemp slike, te se sve to
moe vidjeti na zaslonu raunala, a i koristiti kod formiranja strunog izvjea. Ugra-
eni flash (na eng. blic, bljeskalica) osvjetljava ciljnu povrinu u uvjetima smanjene
vidljivosti. Do 100 ishoda mjerenja temperature i digitalnih fotografija moe biti me-
morirano tijekom jedne inspekcije (pregleda) primjenom ovog ureaja, te kasnije pre-
baeno u raunalo (PC), u svrhu daljnje analize i izradbe strunog izvjea primjenom
programske potpore DataTemp* MX, koja se dostavlja na CD-u uz sam komplet
ureaja. Izravnim importiranjem podataka i slika, ili uporabom funkcija Copy i Paste,
ili Print Screen, izvjee se formira (npr. u Wordu) lako i brzo temeljem datoteka iz
PhotoTemp-a.
Strunjaci u odravanju sada mogu obavljati permanentna mjerenja tijekom
neogranienog vremenskog intervala, te djelotvorno i tono komunicirati sa svojim
suradnicima, managementom, proizvoaima razliite opreme (koju koriste u radu, ili
je sami proizvode i prodaju drugome), sa servisima i slino, unoenjem fotografija u
realnom vremenu u npr. E-mail (elektronsku potu) ili izvjea. Nadalje, serviseri mogu
formirati svoje posebne baze podataka o temperaturama nekog objekta prije i
;on uklanjanja kvara (temperatura je jedan od najvanijih pokazatelja

ispravnosti i igumosti rada opreme, pa i stanja ivih i neivih bia i tvari, kao
stoje poznato). Mogunosti primjene ovog ureaja doista su velike.
'v,
Slika 7.9 - Ureaj Raytek PhotoTemp MX6
Korisnik i ovdje, kao i kod modela MX4+, moe postaviti alarmne razine gornje i
donje doputene temperature na nekom objektu, to kod novog ureaja (MX6) prilikom
prelaska zadanog limita uzrokuje i aktiviranje digitalnog fotoaparata, tijekom perma-
nentnog snimanja (monitoringa) temperature promatranog objekta (kontinuirani nain
rada, 4 slike u sekundi).
Opcije ukljuuju dvije mogunosti: Close-Focus model za snimanje temperature
vrlo malenih objekata, promjera samo 6mm (npr. tranzistora, kondenzatora, preki-
dakih ili kontaktnih mjesta itd.), te Low-Temperature model za snimanje vrlo niskih
temperatura, od -50C do + 500C.
7.4. Termovizijska analiza objekat

Temeljem viegodinjeg iskustva u projektiranju, proizvodnji i uporabi
infracrvenih (IC, IF) detektora u sferi beskontaktnog (bezdodimog) mjerenja
temperature u podruju: -50 do +3000C, amerika tvrtka Raytek proizvela je i pustila
na svjetsko trite svoju prvu termovizijsku kameru: ThermoView Ti30 (slika 7.10).
Svojom cijenom od samo oko 10.000,00 eur i izvanrednim karakteristikama (testirali su
je npr. strunjaci iz HEP- a, KONAR-a, FER-a i INA-e) ova trenutano
najsuvremenija priruna kamera pretendira biti jednim od neizostavnih ureaja u
svakodnevnom preventivnom odravanju industrijskih sustava, pa i u ispitivanju
sigurnosti elektrinih instalacija.
18 eljko Novine
Svakim danom se mogunosti primjene termografske inspekcije proiruju. Na

primjer, termografija je neizostavna u: graevinarstvu (npr. ispitivanje kvalitete toplin-
ske izolacije), u elektroprivredi (npr. pregled instalacija, transformatora, generatora,
motora, izolatora, zatite, sabirnica), u automobilskoj industriji, prehrambenoj indus-
triji, itd.
Termovizijska kamera Ti30 nije klasina termovizijska kamera, ve je u svom tem-
peraturnom podruju kvalitetnija, jer koristi sasvim drugu i novu tehnologiju, a
omoguuje korisniku svakodnevno preventivno i prediktivno snimanje kljunih toaka
na objektima na kojima se u odreenim tokama razvija toplina. Time se osigurava
pravovremeno otkrivanje i predvianje eventualnih nepravilnosti u radu nekog stroja ili
postrojenja. Memoriranjem termoslike i temperature laserom oznaene (markirane)
sredinje toke omoguuje se kasnije kvalitetno formiranje strunog izvjea i anali-
ziranje stanja snimljenog objekta.
Slika 7.10 - Termovizijska. kamera Raytek ThennoView Ti30

U kompletu Ti30 sadrana je pokraj samog ureaja s akumulatorom i sljedea
oprema (slika 7.11); interaktivni korisniki prirunik (CD ROM), pratea interna (eng.
firmware) i izvanjska Windows programska potpora za IC snimanje i analizu (CD
ROM), postolje za pridravanje kamere i ujedno punja baterija s univerzalnim
mrenim adapterom i komunikatorom (USB sueljem s kabelom), vrsta prijenosna
torba, USB raunalni kabel, dra baterija (arer bez punjivih baterija AA size 1,5V),
pisani materijal na vie jezika za brzu i kvalitetnu izobrazbu korisnika ureaja tipa 1C
Ti30 (CD ROM), mekana prijenosna torbica za sami ureaj, te kartica s podsjetnikom
za rad.
19
Slika 7.11 - Sadraj kompleta ureaja Raytek ThermoView Ti30
Ureaj Ti30 prikazuje u realnom vremenu na svom zaslonu jasnu i istu sliku
raspodjele topline na promatranom objektu (s rezolucijom 240 x 400 piksela, s
tonou boljom od 2C i razluivou temperatura izmeu odabranih toaka od 0,1
C, te minimalnom razlikom temperatura objekta i okolice od 5C), uz istodobno
snimanje radiometrijskog oitanja. Laserska zraka (ako se ukljui) ima funkciju
obiljeavanja, tj. markiranja odreene toke na objektu radi tonog lociranja mjesta s
kojega se oitava brojana i druga vrijednost trenutane temperature. Na termalnoj
slici ta se toka vidi kao krii (slika 7.12). Na zaslonu se vidi i raspodjela
temperatura. Kamera radi skoro u realnom vremenu.
ElecDistPanel
oe
Slika 7.12 - Prikaz jednog tipinog sadraja zaslona ureaja Ti30 u eljezno-sivoj paleti boja
Osnovne tehnike znaajke ureaja Ti30 su:

1. Termalno podruje snimanja.................... -10 - 250DC
2..................................................................... Tonost maks. 2% ili min. 2C
3................................................... Ponovljivost mjerenja maks.
1% ili min. IC
4. Razluivost temperature.......................... 0,1 (F ili C)
20 eljko Noviac
7 - Hum
5. Spektralno podruje..................................
Laserska zraka razreda II.
6. Oznaavanje cilja......................................
90:1
7. Optika razluivost...................................
7mm na udaljenosti 6lem 20Hz
8. Minimalni promjer mjerne toke..............
17 vodoravno i 12,8 okomito 1,9
9. Frekvencija (okvira) slike.........................
mrad
10. Vidno podruje........................................
od 6lem do koliko se eli ()
11. Trenutano vidno polje............................
u C ili u F, po elji
12. Fokus.......................................................
siva, eljezno-siva, dugine boje
13. Temperaturna skala.................................
runo, poluautomatsko, automatsko
14. Paleta boja...............................................
omogueno
15. Naini mjerenja.......................................
omogueno
16. Ukljuivanje/iskljucivanje
omoguena
lasera(ON/OFF)
mogue birati i mijenjati
17. Udeavanje pojaanja..............................
0,1 - 1, s korakom 0,01
18. Kontrola razine........................................
TFT tehnologija omoguuje rad u
19. Pozadinsko osvjetljavanje LCD
zatvorenim i otvorenim prostorima
zaslona ...
-50 do +460C
20. Promjena emisijskog koeficijenta ().....
-10 - 50C
21. LCD zaslon.............................................
10-90 posto, bez kondenziranja -25
22. Kompenziranje pozadinskog izvora do +70C 100 slika
topline omoguen prikaz na zaslonu
23. Radna temperatura (okoline).................. omoguen prikaz na zaslonu
24. Vlaga u okolici........................................ omoguen prikaz na zaslonu
25. Temperatura skladitenja ureaja............ omoguen prikaz na zaslonu
26. Kapacitet interne memorije..................... InsidelR, ukljuena u komplet MS
27. Simbol za laser na zaslonu...................... Windows 98, 2000, XP 6AA baterija
28. Simbol za napunjenost (stanje) (nije u kompletu), ili punjiva baterija
baterije .... (akumulator, u kompletu je, zajedno
29. Simbol palete boja.................................. s punjaem)
30. Simbol naina snimanja.......................... 5 sati minimalno, kontinuirano
31. Programska potpora za termalnu USB suelje
analizu .. FLASH memorija
32. OS, PC programska potpora................... mogue prikljuiti (6,35mm), opcija
33. Napajanje................................................ Ikg!
N1ST kalibracijski certifikat (+ oko
90,00 eur).
34. Trajanje baterija......................................

35. Prijenos podataka....................................
36. Memorija................................................
37. Postolje (tronoac)..................................
38. Masa ureaja (s baterijama)....................
39. Opcije.....................................................
Zakljuak ovog poglavlja - Maksimalna univerzalnost najnovijih mjernih ureaja iz

poznate serije RAYTEK RAYNGER MX } a posebno ureaja PhotoTemp MX6
(beskontaktno mjerenje temperature s digitalnom fotografijom objekta, slika 7.9) i
nove prirune industrijske termovizijske kamere ThermoView Ti30 proizvoaa
RAYTEK - Portable Product Division iz SAD-a (slika 7.10), omoguuje svakom ruko-
vatelju, serviseru, inenjeru i tehniaru brzo, tono i sigurno mjerenje (i dokumenti-
ranje) temperature na daljinu. Kako su ureaji projektirani, izvedeni i u skladu s prih-
vaenim europskim normama, njihova uporaba i u budunosti bit e jamac kakvoe
izvedbe, odravanja i kontrole toplinskih instalacija i procesa, te e tijekom vremena
manje-vie sigurno postati nezamjenjivi u preventivnom odravanju i predikciji (pred-
vianju). Rad s ureajima Raytek olakavaju i funkcije tipa: automatski rad i iskljui-
vanje, osvjetljavanje displeja, podesiva ogranienja, automatsko postavljanje para-
metara mjerenja i snimanja (memoriranja), te potiskivanje (kompenziranje) djelovanja
okolnih izvora topline. Primjenom odgovarajue Windows orijentirane programske
potpore, uz ureaje s instaliranim RS-232 ili USB sueljem, omogueni su: akvizicija
podataka mjerenja, daljinsko upravljanje, sakupljanje i biljeenje podataka (logging),
SET-UP, dijagnostika, DTP (izradba atestne dokumentacije i strunih izvjea), itd.
Digitalni fotoaparat na ureaju Raytek MX6 daje korisniku mogunosti sline
mogunostima termovizije (ThermoView Ti30), uz znaajno manje financijske izdatke
(cijena je oko 1.500,00 eur). I ono to je takoer veoma vano: za nabavku svih ovih
ureaja nije potrebna nikakva posebna dozvola za uvoz, te se nigdje ne vodi nikakva
(tajna) evidencija o korisnicima te opreme, niti se oni prate, kao to je to sluaj kod
nabavke klasinih termovizijskih kamera, [1,8]. Jednim pogledom na sliku 7.13 lako je
uoiti koliko moe biti korisno snimanje temperaturske slike nekog objekta.
Slika 7.13 - Prikaz obradbe tipinih termovizijskih snimaka raznih objekata
Vie informacija mogue je dobiti na Web adresi: http://www.belmet.si ili po E-

mailu: public@belmet.si
278
i
23
8. ISPITIVALA ELEKTRINIH
BROJILA
Pretpostavimo da smo ispitali sve relevantne parametre elemenata nae elektrine

instalacije, prije svega na razini niskog napona (NN):
- zatitne sklopke (FID, RCD),
- otpor uzemljenja,
- otpor izolacije,
- impedanciju petlje,
- probojnu vrstou dielektrika,
- sklopove za zatitu od nadstruje (prekomjerne struje),
- temperaturu svih dijelova instalacije itd,
te smo ustanovili da su svi izmjereni parametri u dozvoljenim tolerancijama.
Zakljuili smo da je elektrina instalacija u objektu (zgradi) ili na stroju u redu. No,
postoji u sustavu distribucije elektrine energije ureaj, koji svojim neispravnim radom
moe izravno ugroziti na osobni proraun. To je, dakako, brojilo elektrine energije.
Taj ureaj potrebno je takoer s vremena na vrijeme kontrolirati. U nastavku ovog
priloga bit e opisano nekoliko, po miljenju autora, kvalitetnih ureaja za kontrolu
ispravnosti i umjeravanje (badarenje) elektrinih brojila, kako onih u objektima, tako i
onih na strojevima (npr. lokomotivama). Ispitivala elektrinih brojila proizvode i dis-
tribuiraju mnoge poznate tvrtke, kao to su: CIRCUTOR, Chauvin Amoux, Tectra..., ali
po miljenu autora vicarska tvrtka Meter Test Equipment AG (MTE) proizvodi
najkvalitetnije i najkompletnije ureaje te namjene, prihvatljive po cijeni.
8.1. Trofazno prijenosno ispitivalo elektrinih

brojila u objektima - PWS 2.3
Trenutano jedno od najkvalitetnijih ispitivala elektrinih brojila na svjetskom
tritu jeste prijenosni ureaj vicarske tvrtke MTE (Meter Test Equipment AG), PWS
2.3 (slika 8.1). To je ispitivalo trofaznih i jednofaznih elektrinih brojila izravno na
terenu. Ureaj moe ispitivati sve relevantne parametre elektrinih brojila i pridruenih
strujnih krugova i sklopova, i to u razredu tonosti 0,1 ili 0,2.
24 cJjko Novine
Slika 8.1 - MTE PWS 2.3, trofazno prijenosno ispitivalo elektrinih brojila u objektima
(zgradama)
Kako komplet, koji sadri:

- prijenosni ureaj PWS 2.3,
- posebno kvalitetna i tona strujna klijeta IGOA,
- optiku glavu s odgovarajuim kabelom i priborom za privrivanje (foto-elek-
trina senzorska glava SH 2003 prikazana je na slici 8.2, a slui za oitavanje
LED impulsa statikih brojila, bez pokretnih dijelova, kao i za oitavanje
kalibracijske oznake na rotirajuem disku Ferraris tipa brojila; mehaniki pribor
SCO 2003 prikazan na slici 8.3, omoguuje brzo i jednostavno postavljanje ove
glave na kuite brojila),
- adapter za odabir razliitih tipova kontakata (slui za prijam signala sa sljedeih
kontakata: signala iz relejnih kontakata do 50Hz, brzih beznaponskih impulsa >
450Hz i impulsa s S0 suelja), te
- programski paket CALSOFT I. za prijenos i prikaz (obradbu) podataka,
ima cijenu od oko 13.000,00 eur, jasno je da to ispitivalo sada mogu koristiti samo
HEP i ovlatene tvrtke. Ovaj ureaj mogue je koristiti izravnim prikljuivanjem u NN
strujne krugove sa strujama u podruju: ImA ... 12A. Za vee jakosti struje koriste se
strujna klijeta, pomou kojih se mogu mjeriti struje u podruju: lOmA ... 100A. Sam
ureaj PWS 2.3 moe biti napajan iz mjernog strujnog kruga ili iz nekog pomonog
jednofaznog napojnog izvora.
Mogunosti ovog ureaja su:
- precizno mjerenje izmjeninih (AC, ~) vrijednosti u podruju frekvencija 45... 66Hz,
- iroko podruje mjerenja uz automatski odabir optimalnog podruja,
- prikaz vektorskog dijagrama u svrhu analize uvjeta samog napojnog izvora, te spojeva
mjernog ureaja,
25
- mjerenje i prikaz parametara valnih oblika i harmonika,

-jednostavno otkrivanje neispravnog spoja,
- pohranjivanje ishoda mjerenja u internu memoriju,
- ureaj je malenih izmjera (dimenzija, protega) i mase,
- na raspolaganju je serijsko suelje RS-232 za prijenos podataka u raunalo
(PC, notebook).
Slika 8.2 - Foto-elektrina senzorska glava

SH 2003 za oitavanje brojila
Uspravno postavljanje
glave
Postavljanje uz bok glave za

Uspravno postavljanje glave skeniranje na ANS1 brojila (opcija)
za skeniranje na ANSI
brojila
lika 8.3 - Mehanika potpora SCO 2003 za privrivanje glave za skeniranje SH
26 cJjko Novine
2003
(podrava izmjere elektrinih brojiia od 70 do 270mm)
27 eljko Novine
Osnovne funkcije ureaja MTE PWS 2.3 su:

- mjerenje djelatne, jalove i prividne elektrine energije u jednofaznim i trofaznim
sustavima s 3 ili 4 vodia (ice), uz izraunavanje parametara koji ukazuju na
neki kvar u sustavu,
- na raspolaganju je galvanski izolirani pulsni izlaz za elektrinu energiju
- biljei se djelatna, jalova i prividna energija u svrhu ispitivanja,
- mjeri se i djelatna, jalova i prividna snaga,
- mjeri se napon i jakost struje,
- mjeri se faktor snage,
- mjeri se frekvencija,
- odreuje se redoslijed faza (LI, L2, L3).
Ureaj MTE PWS 2.3 moe ispitivati:
-jednofazna brojila djelatne (aktivne, radne) i jalove energije,
- trofazna brojila djelatne energije u 3-inom ili 4-inom spoju,
- trofazna brojila jalove energije u svim spojevima,
- brojila opremljena pokazateljem vrne snage,
- sva brojila Ferraris tipa (magnetno-indukcijska s rotirajuim diskom) i ona bez
pokretnih dijelova (elektronska brojila).
U tablici 8.1 dane su osnovne tehnike znaajke i napomene u svezi ispitivala elek-
trinih brojila tipa MTE PWS 2.3.
Funkcija MTE PWS2.3 (razred 0.1%) Napomena
46 ... 300V ovo je doista iroko podruje
1. Napon napajanja
47 ... 63Hz napona napajanja
2. Mogunost napajanja preko
mjernih vodia da
3. Potronja maks. 10VA
4. Dimenzije (izmjere, protege) 290 x 216 x 81mm

5. Masa 2,2kg ukljuujui i gumenu zatitu
6. Prikaz LCD grafiki prikaz 61 x 80mm

7. Mogunost prilagodbe
da
kontrasta zaslona
8. Temperatura okoline -10 ... 60C
9. Automatski odabir mjernog
da
podruja
10. Mogunost runog
udeavanja mjernog podruja da
11. Stupanj zatite IP 40

28 eljko Novine
12. Mjerno podruje za napon 10 ... 300V (L-N)
13. Tonost mjerenja napona najbolja tonost je pri mjerenju
< 0,1% (izmjerene vrijednosti) napona
14. Podruje prikaza napona 10.00V ... 300.00V PWS 2.3 ima doista kvalitetni
(dvije decimale) prikaz napona
15. Mjerno podruje za struju
l,000mA ... 12.000A (tokom je PWS 2.3 ima doista iroko
(izravni prikljuak)
ovdje oznaen decimalni zarez) podruje mjerenja jakosti struje
najbolja tonost mjerenja jakosti
16. Tonost izravnog mjerenja
< 0,1% (izmjerene vrijednosti) struje u odnosu na konkurentne
jakosti struje ureaje
klijeta za PWS 2.3 poinju
17. Mjerno podruje za struju uz 10,00mA ... 100.00A (mogue
uporabu elektronski kom- je prikazati do 120.00A), mjeriti jakost struje ve pri
penziranih strujnih klijeta (tokom je ovdje oznaen vrijednosti 10 mA, to je vrlo
decimalni zarez) korisno kod ispitivanja brojila
18. Tonost mjerenja jakosti
struje u sluaju primjene stru- PWS 2.3 dostie tonost 0,2%
<0,2% (0.1 ... 100A)
jnih klijeta pri lOOmA
<0,1% pri izravnom mjerenju podruje prikaza snaga:

19. Tonost mjerenja djelatne i jakosti struje < 0,2% pri 0,000W(var, VA)...
prividne snage / energije uporabi posebno 115,00kW (kvar, kVA)!
kompenziranih strujnih klijeta
20. Tonost mjerenja jalove < 0,2%
snage / energije
21. Prikaz faznih snaga da, prikaz sve tri snage za
svaku fazu posebno
da, svi fazni kutovknapona - PWS 2.3 prikazuje sve rele-
22. Prikaz faznih kutova napon, napon - strujastruja - vantne fazne kutove u 3-faznom
struja sustavu
samo PWS 2.3 razlikuje
3 / 4 - inadjelatna / jalova/ aritmetiko i geometrijsko
23. Nain mjerenja
prividna snaga (geom./aritm.) izraunavanje prividne snage /
energije
24. Memoriranje (pohranjivanje
podataka) do 500 zapisa (ishoda mjerenja)
25. WINDOWS program za omoguuje takoer i

CALSOFT1 programiranje ureaja PWS 2.3 i
obradbu podataka
parametriranje tog ureaja
omoguuje pohranjivanje ishoda
26. Interna ura (sat) da mjerenja s informacijom o
tonom vremenu
posebno je znaajno kod
27. Vektorski prikaz da provjere ispravnosti povezivanja
mjernog kruga
Funkcija MTE PWS2.3 (razred 0.1%) Napomena

posebno je zgodna kod
28. Harmonijska analiza da provjere stanja elektrine
mree u kojoj mjerimo
29. Osciloskopska funkcija da
30. Ispitivanje vrne snage da
3 i. ispitivanje negativne energije da
da
32. Ispitivanje trenutka integracije
33. Pulsni izlaz za kalibraciju
da
PWS 2.3
da, programabilna:- za
34. Beep funkcija (daljinsko detekciju glave za skeniranje-
upravljanje) osvjeavanje mjernih
vrijednosti
35. Postavljanje vremenske baze da, mogue postavljanje u omoguuje prilagoavanje
za trenutane vrijednosti podruju l ... lOOs PWS 2.3 odzivu brojila
36. Dimenzioniranje (skaliranje) ovo je posebno zgodno kod

da izvedbe mjerenja s prikazom
odnosa mjerila napona i struje
primarnih vrijednosti!
da, mogue je nabaviti opcijska
strujna klijeta do 1000A ili
37. Mogunost odabira drugih rogowsky svitke 30/300/3000A
strujnih klijeta LEM-FLEX, u kojem sluaju je
tonost mjerenja u podruju:
0,5 ...1%.
Tablica 8.1 - Osnovne tehnike znaajke i napomene u svezi ispitivala elektrinih brojila
tipa
MTE PWS 2.3.

Jo neke interesantne tehnike znaajke ureaja MTE PWS 2.3, ispitivala brojila
bez integriranog izvora struje i napona, su:
1. Mjerenje energije (Wh)

- zbroj energija svih faza, mjerno podruje; 0,01 Wh ... 9999,99kWh (kVArh,
kVAh).
30 eljko Novine
2. Mjerenje frekvencije (f)

- mjerno podruje: 40 ... 70Hz
- pogreka u mjerenju: < 0,0 (Hz
- podruje prikaza: 40,00 ... 70,00Hz.
3. Fazni kut (<p)
- mjerno podruje: 0 ... 360
- pogreka u mjerenju: <0,1
- podruje prikaza: 0,00 ... 359,99 (tokom je oznaen decimalni zarez).
4. Faktor snage (eng. power factor, PF)
- ovaj faktor izraunava se kao odnos djelatne i prividne snage (tako se zove zbog
toga to to nije snaga niti najednom elementu u strujnom krugu): P/S, s tonou
<0,2%, a podruje prikaza je: - 0,999 ... 1,000 odnosno: -0,999 ... 1,000 (tokom je
oznaen decimalni zarez).
5. Mjerne konstante
- djelatna, jalova ili prividna energija izravno se mjere s odnosom: 10000
Imp./kWh (kVArh, kVAh), a preko strujnih klijeta odnos je: 1000Imp./kWh
(kvarh, kVAh).
6. Pulsni izlaz:
- Izlazna razina: 5V (galvanski izolirano)
- izlazna frekvencija: maks. 10000 imp./s
- trajanje impulsa: > 10 es.
7. Impulsni ulaz (TK)
- odgovara foto-glavi (eng. photo head) tipa SH 2003
- razina ulaza: 5 ... 15V (galvanski izolirano)
- ulazna frekvencija: maks. 200kHz
- ulazno napajanje: 11 ... 15V (I < 60mA).
8. Strujna klijeta
- duljina kabela: 2m
-masa: oko 330g
- maksimalni promjer kabela: 1 lmm.
9. Sigurnosni zahtjevi
- izolacijska zatita, norma: EN 61010-
- CE - certificirano: 1 da
- Stupanj zatite: IP 40
- temperatura skladitenja: -20 ... + 60C
- relativna vlaga: < 85 posto pri temperaturi ambijenta < 21C
- relativna vlaga: < 95 posto pri temperaturi ambijenta < 25C.
32 eljko Novine
8.2. Trofazno prijenosno ispitivalo elektrinih

brojila u objektima - PTS 2.3
Ispitivalo brojila MTE PWS 2.3 je, kao to smo rekli, ureaj bez integriranog izvo-
ra struje i napona. No, tvrtka Meter Test Equipment AG ima u ponudi i ureaje s
ugraenim izvorima napona i struje. Ureaj MTE PTS 2.3 je trofazni, potpuno autc-
matizirani ureaj za ispitivanje elektrinih brojila s tonou 0,1 ili 0,2 i to s ugrae-
nim strujnim izvorom (slika 8.4).
Slika 8.4 - MTE PTS 2.3 trofazni, potpuno automatizirani ureaj za ispitivanje elektrinih
brojila s tonou i boljom od 0,1 ili 0,2, s ugraenim strujnim izvorom
Osnovne tehnike znaajke ovog ureaja dane su u nastavku.

Opi tehniki podaci o ureaju PTS 2.3:
- pomoni (napojni) napon: 50 ... 280V AC (~), 47 ... 65Hz
-potronja: oko 220VA
- kuite: metalno (kovina)
- izmjere (dimenzije): W 420 x H 230 x D 230mm
-masa: oko 12kg
- utjecaj pomonog napona na ishode mjerenja: 0,005% pri 10% variranja napona
- radna temperatura okoline: -10C ... +60C
- temperaturni koeficijent: 0,0025%/C u podruju 0C ...+40C, tj.
0,0040% / C u podruju -10C ... +60C
- mjerno frekvencijsko podruje: 45 ... 66Hz
- utjecaj magnetske indukcije: 0,15% / mT.
itivanje
- sigimosti elektrinih / 100A 50VA (po fazi) / 0,8%
faktor instalacija
snage 33
ImA
Podaci o integriranom strujnom izvoru: podruja 0,2%
struja (po fazi): ImA ... 10A / lOmA -

180,00 ...
izoblienja: +180,00
- razluivost: 0,1
- tonost za struju: 0,02
- fazni kut: 45 ... 66Hz 0,01 Hz
- tonost za kut: 0, 03% (30 minuta) / 0,1% (1
- razluivost za kut: sat) 30 ... 1000Hz (3dB).
- frekvencija:
- tonost frekvencije:
-postojanost (eng. stability):
- irina pojasa:
8.3. Trofazno prijenosno ispitivalo elektrinih brojila u

objektima - PTS 3.3
Ureaj MTE PTS 3.3 je vrhunski trofazni, potpuno automatizirani ureaj za ispiti-
vanje elektrinih brojila s tonou 0,05 i to s ugraenim trofaznim strujnim i napon -
skim izvorom (slika 8.5).
Slika 8.5 - MTE PTS 3.3, trofazni, potpuno automatizirani ureaj za

ispitivanje elektrinih brojila s tonou razine 0,05 i s ugraenim
trofaznim strujnim i naponskim izvorom
eljkoNona,
288
Osnovne tehnike znaajke ovog ureaja dane su u nastavku.

Ope tehnike znaajke
- pomoni (napojni) napon:
ureaja PTS 3.3:
- potronja:
- kuite: 50 ... 280V AC (~), 47 ... 65Hz 400VA maksimalno
- izmjere (dimenzije, protege): metalno (kovno)
- masa: W 450 x H 230 x D 380 mm oko 18kg
- utjecaj variranja napona napajanja na ishode
mjerenja: 0,005% pri 10% variranjima
tog napona 0C ... +50C
- radna temperatura (okoline):
- temperaturni koeficijent: 0,0025% / C u podruju 0C ... 45C, tj.
0,0050% / C u podruju 45C ... 50C 45 ... 65Hz
- mjerno frekvencijsko podruje:
0,15%/mT.
- utjecaj magnetske indukcije:
Integrirani naponski izvor: 30V ... 300V
- podruje (faza / nulvodi): 50VA (po fazi) / <0,8%
- faktor snage / izoblienja: 0,1V
- razluivost: 0,3% (45 ... 100Hz)
- tonost: 0,03% (30 minuta) / 0,1% (24 sata)
- postojanost (eng. stability): 30 ... 2000Hz (3dB).
- frekvencijsko podruje:
Integrirani strujni izvor:
- podruja struja (po fazi): ImA ... 10A / 100mA ... 100A
- faktor snage / izoblienja: 50VA (po fazi) / <0,8%
ImA
- razluivost:
- tonost: 0,5%
- postojanost (Stability): 0,03% (30 minuta) / 0,1% (24 sata)
- frekvencijsko podruje: 30 ... 1000Hz (3dB).
Fazni kut:
- podruje namjetanja: -180... +180
- razluivost: 0,1 (Io > 100Hz).
Frekvencija:
45 ... 400Hz
- podruje:
0,1 Hz (1 Hz > 100Hz).
- razluivost:
itivmje sigjmosti elektrinih instalacija 33
Na slici 8.6 prikazan je jedan potpuni nijemi komplet (MTE PTS 3.3-2) za potpuno
automatizirano ispitivanje elektrinih brojila s ureajem PTS 3.3, koji pokraj tog ure-
aja sadri i :
- ispitni stol
- mehaniku opremu za privrivanje ispitivanog elektrinog brojila
- glavu za skeniranje SH 2003 s opremom za privrivanje SHC 3
- SMM 397 mjerni modul za prikaz eventualnih nepravilnosti u mjerenju, te ispit-
nim kabelima i serijskim sueljem za komuniciranje s tarifnim ureajem
- Programsku potporu CAMCAL for Windows, koja osigurava potpuno automa-
tizirano ispitivanje, uz obradbu ishoda mjerenja i prikazivanje istih u svrhu jed-
nostavnog formiranja strunog izvjea.
Opcijski je, gore pobrojanim komponentama mjernog kompleta, mogue dodati i:
- osobno raunalo (PC) i pisa,
- konektor za brzo prikljuivanje, QCD ili EMP 1.3 svih elemenata mjernog
sustava
- programski modul CAMCAL for Windows za komuniciranje s tarifnim ureaji-
ma, sukladno normi IEC 1107.
itivmje sigjmosti elektrinih instalacija 34
Slika 8.6 - MTE PTS 3.3-2, prikaz jednog potpunog mjernog kompleta za automatizirano
ispitivanje elektrinih brojila s ureajem PTS 3.3
I na kraju ovog priloga spomenimo i prijenosni naponski i strujni trofazni izvor za
struje do 120 A: MTE CALSOURCE 200. Ako se raspolae nekim ureajem za ispiti -
vanje elektrinih brojila bez ugraenih naponskih i strujnih izvora (npr. tipa MTE PWS
2.3, CALPORT 200, PRS 1.3), tad je uporaba dodatnog izvora napona i struje vrlo
korisna. Dakako, ovaj ureaj moe se koristiti u svim prilikama gdje su potrebni dodat -
ni strujni i naponski izvori visoke kvalitete (npr. kod ispitivanja transformatora, zatit-
nih releja, mjernih pretvaraa, kontrolnih ploa instrumenata, a moe se koristiti, zbog
svoje visoke tonosti, i kod provjere parametara drugih naponskih i strujnih izvora), jer
je upravljan snanom internom programskom potporom i raspolae sa sueljem RS-
232 za komuniciranje s drugim mjernim ureajima. CALSOURCE 200 napaja se jed-
nofazno s 88 - 264V AC, 47 - 65Hz, 500VA maks., a
- Naponski izvor: osnovne tehnike znaajke su:
3 x 0,1/0,17V ... 300/520V, tonosti: <0,3% i
- Strujni izvor: stabilnosti: < 0,03%
3 x ImA ... 120A, tonosti: < 1% i stabilnosti: < 0,03%
- Fazni kut: podesiv u podruju: -180...+180, s razluivou 0,1 i
tonou: < 0,3
- Frekvencija: 45 ... 400Hz, s razluivou 0,1 Hz i tonou: <0,1%
- Izmjere: 450 x 220 x 365 mm samo oko 19kg.
- Masa:
8.4. Elektrina brojila na strojevima

Elektrina instalacija na strojevima esto se dosta razlikuje od instalacije u objekti-
ma. Podruja napona, struja, frekvencija obino se bitno razlikuju od onih u klasinim
elektrinim instalacijama, jer to zahtijevaju posebni uvjeti rada strojeva. Takve ureaje
susreemo npr. u eljeznici (lokomotive i vagoni), kod tramvaja, u brodovima itd. U
nastavku ovog poglavlja o ispitivanju elektrinih brojila ukazati emo na jedan kvalite-
tan ureaj, tj. elektrino brojilo, koje se koristi prije svega na lokomotivama i slinim
strojevima.
8.4.1. Elektrino brojilo LEM EM4T

Na slici 8.7 prikazan je ureaj EM4T austrijskog proizvoaa LEM. Ovo je prvo
elektrino brojilo za strojeve, koje je za uporabu odobrila ustanova German
Physikalisch-Technische Bundesanstalt (PTB). Jednofazno brojilo EM4T moe se
ugraivati na elektrine lokomotive i sline strojeve, koji su u fazi proizvodnje, a i na
elektrine lokomotive i sline strojeve koji su u fazi iskoritavanja ili servisiranja.
Profil potroaa (troila, optereenja) odreuje se mjerenjem u standardnim 15-minut-
nim intervalima ili u nekim po elji odabranim intervalima, ali ne kraim od 5 minuta.
Ishodi mjerenja pohranjuju se u memoriju, a sadre sljedee detalje:
[ Ispitivanje sigimosti elektrinih instalacija 35
gg - nadnevak i tono vrijeme mjerenja,

|- - dogaaje,
( - identifikacijski broj lokomotive (ili slinog stroja),
- podatak o apsolutnoj i diferencijalnoj utroenoj energiji, te povratnu informaciju.
Slika 8.7 - LEMEM4T,

kvalitetno elektrino brojilo
za lokomotive i sline
strojeve
Ureaj LEM EM4T (eng. Energy Meter for Traction) prvo je univerzalno brojilo
elektrine energije na strojevima za vuu, kao to su to npr. lokomotive, i to kako one
koje djeluju unutar AC mree (~ 15kV / 162/3Hz, ili 25kV / 50Hz), tako i one koje
funkcioniraju unutar DC napojne mree (600V do 3kV =). Mogue gaje prikljuiti na
sve strujne i naponske senzore, koji se na tritu mogu pronai (slika 8.8).
Tehnike znaajke ovog kvalitetnog ispitnog i mjernog ureaja dane su u nastavku.
1. Regulativa i norme
Ureaj EM4T dizajniranje tako da radi
EN 61036
sukladno normama:
EN 50155 EN razredi 0,5, 1 i 2, elektrina brojila za izmjeninu struju
50121-3-2 (AC,~)
elektronska oprema koja se koristi u eljeznikom parku
EMC (eng. electromagnetic compatibility,
EN 50125-1 elektromagnetna kompatibilnost), dio 3-2: ureaji koji se
koriste u eljeznikom parku
VDEW radni uvjeti okolice za ureaje koji se koriste u
36 eljko Novine
eljeznikom parku (na lokomotivama npr.) specifikacija 2.0.

37 eljko Novine
Slika 8.8 - Shema napajanja elektrine lokomotive. Toka 3

prikazuje gdje se ugrauje brojilo elektrine energije tipa
BM4T, u svrhu izoliranog mjerenja
2. Tehniki podaci
Elektrine i ope specifikacije:
- mjerni ulazi: diferencijalni, prikljuak preko terminala
- mjerna podruja::
- nazivni napon: AC (~) 90V do 333V
DC (=) 50mVdo 300mV
- nazivna struja: AC lOOmA do 1A, ili 5 A
DC lOOmA do 1,5A
- tonost: razred I., sukladno normi EN 61036
- frekvencijsko podruje: osnovni valni oblik: DC do 55Hz
harmonici: do 1000Hz
- A/D konverzija: 1 Sigma-Delta ADC po svakom kanalu za DC
elektriki izolirane ADC-ove
- razluivost ADC-a (analogno-digitalnog konvertera): 16 bita (slika 8.9)
- brzina uzorkovanja: 4000Hz
- tonost / vremenska baza: sukladno normi EN 61038 (0,5s na dan pri 20C, a
u
podruju: -15C do 55C vrijedi: 0,15 s po danu i
kelvinu).
Ispitivanje sigiiBosti elektrinih instalacija 38
Slika 8.9 - Blok-shema ureaja tipa LEM

EM4T (CINDERELLA)
- prikaz (Display): LCD (eng. liquid crystal display, prikaz s tekuim
kristalom), sukladno normi VDEW Specification
2.0, slika 8.10:
-P^--------P-+P mwh
Slika 8.10 Prikaz displeja ureaja LEM EM4T (8 mm znamenke za prikaz vrijednosti i 6
mm
za znamenke kodnog podruja)
- upravljanje: putem tipka, sukladno normi VDEW Specification
2.0
- suelje: mogue je birati izmeu: RS-232 izoliranog, ili RS-
422 izoliranog, ili optikog suelja, sukladnog
normi EN 61107, ili GSM-modema (opcija,
prikljuuje se izravno)
- prikljuci: putem zapeaenih terminalskih blokova unutar
kuita
- izvedene vrijednosti: djelatna energija kWh+, kWh- (akumuliranje),
opcijski i jalova energija kVAr+, kVAr-, profil
- izraunavanje: optereenja (kWh, kVAr u intervalima), interval
kratkotrajnog ispitivanja: > 5 minuta 9 decimala za
- brojilo: kumulativno brojilo 9 decimala za intervalno
brojilo
- memorija flash memorija, 200 dana za 15-minutne srednje
vrijednosti
- napon napajanja:
38,5V do 154V DC (=)
- potronja: 16.8V do 67,2V DC (opcija)
- zatita: 5W
IP 51, stupanj oneienja PD3 A (prema normi
- radna temperatura: EN 50124-1)
- temperatura skladitenja: -30C do +70C -40C do +85C
- dimenzije (izmjere):
W x H x D, 150mm x 225mm x 55mm
osnovnog ureaja
- komplet za ugradnju:
opcija, mogue prilagoavanje potrebama
(eng. mounting kit) kupca
- masa:
oko 2kg.
Zakljuak ovog priloga. U narednim se godinama oekuje brzi porast uporabe
elektrinih mjernih komponenta i ureaja u cijeloj eljeznikoj i slinim
infrastrukturama. Ta oprema nee se koristiti samo kod mjerenja potronje elektrine
energije, ve i u podruju osiguravanja sigurnosti primijenjenih elektrinih instalacija,
signalizacijske opreme, zatitne opreme itd. Zahvaljujui brojilu elektrine energije
tipa EM4T bit e olakano optimiranje rada eljeznikog i slinih voznih parkova i
njihove uporabe, ime e se utedjeti znaajna sredstva za neke druge namjene u
razvoju npr. eljeznice. Uskoro e se na svjetskom tritu nai i novi LEM-ovi
programabilni pretvarai (eng. transducers) za mjerenje struja smetnja u mrei, te
pretvarai s digitalnim sueljem. Oekuju se i priruni ureaji za mjerenje struja
odvoda (curenja) i otpora izolacije. To e utjecati na jo bri razvoj eljeznikog i
slinog prometa i pripadne industrije u svijetu. Tvrtka LEM e kao i do sada tu sigurno
dati svoj znaajan doprinos. Za vie informacija obratiti se na WEB adrese:
www.helmet.si ili www.lem.com
9. UMJESTO ZAKLJUKA, JOS NETO
IZ PRAKSE I NETO O NORMAMA IZ
PODRUJA ELEKTROINSTALACIJA
9.1. Razluivost digitalnih mjernih ureaja

Kako danas bitno prevlauje uporaba digitalnih instrumenata nad analognima, te
kako su u ovoj knjizi opisani digitalni ureaji za ispitivanje sigurnosti elektrinih insta-
lacija, u nastavku e biti par rijei i o razluivosti tih mjernih ureaja i o tumaenju
ishoda mjerenja, koji se mogu proitati na displeju (LCD-u, zaslonu). Suvremeni digi-
talni ureaji manje-vie svi imaju automatski odabir mjernog podruja, to je pogotovo
korisno kod mjerenja na terenu veliina kao to su otpor izolacije ili otpor uzeml jenja. 1
ovdje se pod razluivou podrazumijeva sposobnost ureaja da razlikuje dvije bliske
susjedne vrijednosti mjerene veliine. Kod digitalnih mjernih i ispitnih ureaja
razluivost se zapravo odnosi na "korak" zadnjeg broja (s desne strane) na displeju.
Tako vrijedi za displej s oznakom 3 da moe prikazati maksimalnu vrijednost 999 (puna
skala), te da mu je razluivost 0,1% od pune skale (1/999=0,001). Npr. ureaj tipa
UNILAP 100XE ima LCD s oznakom 3'/2, to znai da je puna skala 1999, a razluivost je
0,05 posto (to je reciprona vrijednost pune skale). Ako LCD ima oznaku 3V4 to znai
da je puna skala 3999, a tonost je 0,025% pune skale. Prvi broj u oznaci LCD-a (u naim
primjerima je to broj 3) ukazuje na to koliko ishod mjerenja ima brojeva (decimala) od
kojih svaki moe dobiti vrijednost od 0 do 9. Ako displej ima oznaku 3, to znai da
prikazani mogu biti svi brojevi u podruju 000 do 999. Razlomak pak ukazuje na to kod
koje vrijednosti prvoga brojnog mjesta (s lijeve strane) dolazi do promjene na vie ili
nie mjerno podruje, tj. do gubitka jednog decimalnog mjesta kod porasta mjerene
veliine, ili dobitka jednog decimalnog mjesta kod smanjivanja mjerene veliine. Na
primjer, ako mjerna veliina promijeni svoju vrijednost s I99,7V na npr. 200,5V, na LCD-
u s oznakom 31/, vidjeti e se vrijednost 0200V (prijelaz prve cifre s desne strane izmeu
vrijednosti 1 i 2). Izgubilo se jedno decimal-
no mjesto. Vrijedi i obratno. Na primjer, ako mjerena vrijednost s vrijednosti 0401V
padne na vrijednost 399,52V na displeju s oznakom 3V4 vidjeti e se: 399,5V , [3,4].
Sto se dogaa s tonou, tj. mjernom pogrjekom u ovom sluaju i kako se uope
toan ishod mjerenja izraunava? Pod mjernom pogrjekom, tj. tonou mjerenja
podrazumijevamo razliku (odstupanje) izmeu izmjerene i prave vrijednosti mjerene
veliine. Ta razlika posljedica je mnogih utjecaja, dobro poznatih mjeriteljima. Mjerna
pogreka moe biti apsolutna, relativna ili procentualna. Najee se za korigiranje
izmjerene vrijednosti koristi procentualna pogreka. Kod analognih mjernih ureaja
procentualna pogreka predstavlja postotak odstupanja izmjerene vrijednosti u odnosu
na vrijednost maksimalnog mjernog podruja (skale), dok je kod digitalnih mjernih
ureaja ova vrijednost u odnosu na postotak od mjerne veliine, jo korigirana i s pogr -
jekom koju unosi A/D pretvara (konverter).
Na primjer, usporedimo dva mjerna ureaja: analogni, koji maksimalno moe mjer-
iti vrijednost napona do 400V i digitalni. Neka je razred tonosti analognog ureaja 1,5
(mjerna pogreka je 1,5% maksimalne mjerne vrijednosti, tj. pune skale), a digitalnog
ureaja s oznakom LCD-a 3 '/ 2 je mjerna pogreka npr. ( 1,5% + 3 digita), pri emu se,
dakle, vrijednost 1,5 posto odnosi na postotak od izmjerene vrijednosti. Kako vredno-
vati ishode mjerenja za npr. dvije tone vrijednosti napona: 380V i 20V?
to e pokazati analogni ureaj? Ako je razred tog mjernog ureaja 1,5 to znai da
e svaki ishod mjerenja biti u podruju: tona vrijednost 1,5 posto, (1,5 posto od 400V
je 6V u apsolutnom obliku). Tako za tonu vrijednost od 380V ima se izmjerena
vrijednost u podruju: 380 - 6 = 374V i 380 + 6 = 386V, pa je procentualna pogreka:
1,58 posto, tj. u apsolutnoj vrijednosti: 380V 6V.
Za tonu vrijednost napona od 20V analogni ureaj e s istom skalom pokazati
neku od vrijednosti u podruju: 20 - 6 = 14V i 20 + 6 = 26V (na skali od 400V). U
ovom sluaju procentualna pogreka bila bi: 30%, tj. u apsolutnoj vrijednosti: 20V
6V. Zato je jasno zato kod analognih mjernih ureaja treba runo namjestiti mjerno
podruje (skalu) tako da igla uvijek bude u zadnjoj treini maksimalnog otklona, a ne u
prvoj treini.
Kod digitalnih mjernih ureaja situacija je drukija. Za toan napon od 380V digi-
talni mjerni ureaj s gore navedenim znaajkama odabrati e automatski podruje
prikaza 1999 i pokazati e neku vrijednost u podruju: 380 + (1,5 posto + 3 digita) =
380 + 5,7 + 0,3 = 0386V do 380 - 5,7 - 0,3 = 0374V. Pogreka ovdje iznosi: 1,58
posto.
Pri tonoj vrijednosti od 20V digitalni ureaj e na svojemu displeju prikazati neku
od vrijednosti u podruju: 20 + (0,3 + 0,3) = 020,6V do 20 - 0,3 - 0,3 = 19,40V.
Pogreka e u ovom sluaju iznositi: 3%.
Dakle, prednost uporabe digitalnih mjernih ureaja oita je.
42
9.2. Meunarodne norme na podruju

ispitivanja elektrinih instalacija u objektima
Meunarodna norma koja najveim dijelom pokriva problematiku tonog odrei-
vanja vrsta mjerenja na elektrinim instalacijama u objektima i naina njihove izvedbe
jest norma IEC 60364-6-61. Kako ovu normu podravaju i ustanove kao to su IEC
(eng. International Electrotechnical Commision) i CENELEC (eng. European
Committee for Electrotechnical Standardization), to su sve europske drave usvojile
ovu normu pod svojim internim nazivima (npr. u Austriji: OVE/ONORM E8001, u
Italiji: CEI 64-8, u Njemakoj: DIN VDE 100, u Engleskoj: BS 7671). Iz ove generalne
(osnovne) norme za ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija u objektima proizlazi
puno drugih norma. Posebno je interesantno poglavlje 6.61 te norme kojim se defini-
raju zahtjevi za ispitivanja i verificiranje ispravnosti instalacija:
a) Vizualni pregled elektrinih instalacija. Ovo se izvodi da bi se ustanovilo nije li
instalacija vidljivo oteena, jesu li prisutni svi njezini elementi, pa i dodatni
(oprema za zatitu od poara, zatitni elementi, oprema za nadzor, oprema za izo-
laciju, sklopke, dokumentacija...). Tek kada je ovdje sve u redu pristupa se
sljedeem koraku, danom u nastavku:
b) Mjerenje i ispitivanje sljedeih parametara elektrinih instalacija:
- mjerenje kontinuiteta (neprekinutosti) zatitnih vodia. Ovo mjerenje izvodi se s
ureajem koji moe generirati ispitni napon u podruju 4 - 24V (DC ili AC), te
struju jakosti najmanje 0,2 A. Mjeri se otpor zatitnih vodia, a potom se ispituje
povezanost na glavnu i pomone toke za izjednaivanje potencijala. Svi vodii,
koji pripadaju spomenutim krugovima, moraju biti ispitani. Prije poetka mjeren-
ja potrebno je kompenzirati otpore samih ispitnih vodia.
- mjerenje otpora izolacije. Otpor izolacije mjeri se izmeu faznih vodia i izmeu
svakog od faznih vodia i zatitnog vodia (PE). Instalacija ne smije biti pod
naponom, sve arulje moraju biti izvaene, sva ostala troila odspojena, svi osig-
urai moraju biti u svojim leitima, a svi prekidai i sklopke ukljueni. Mjemi
ureaj za jednofazne instalacije mora imati mogunost generiranja ispitnog
napona od najmanje 500V DC, kada otpor izolacije mora biti vei od 0,5MQ. Za
trofazne i druge sustave u kojima je mreni napon vei od 500V dobro je imati na
raspolaganju i ispitni napon od 1000V DC (otpor izolacije mora ovdje biti vei od
1MQ), a za ispitivanje telekomunikacijskih instalacija treba imati na raspolaganju
i napone od 50 i 100V DC (otpor izolacije mora biti u ovom sluaju vei od
0,25M2). Prije mjerenja potrebno je odspojiti svu prikljuenu opremu tipa: ure-
aji za priguenje svjetla, tajmeri (satni mehanizmi), elektronski starteri fluores-
centne rasvjete i slino. Mjemi ureaj mora prepoznavati postojanje mrenog
napona, te onemoguiti ovo mjerenje dok se svi potrebni uvjeti za mjerenje ne
uspostave.
- ispitivanje zatite odvajanjem strujnih krugova. Odvajanje dijelova pod naponom

od ostalih strujnih krugova i od uzemljenja treba biti ispitano mjerenjem otpora
izolacije, kako je to prije pokazano (ishodi mjerenja moraju biti isti kao i prije).
- mjerenje otpora tla i zidova. Ako je to mogue, na svakoj lokaciji (objektu)
potrebno je izvesti barem tri mjerenja otpora tla i zidova. Jedno mjerno mjesto
treba biti jedan metar udaljeno od nekog izvanjskog vodljivog dijela (npr. neke
uzemljene vodljive opreme ili PE vodia), a barem dva mjerenja trebaju biti izve-
dena na veim udaljenostima od takvog objekta ili dijela opreme. Mjerenje otpora
tla (poda) i zidova bez prisutnosti mrenog napona izvodi se iz izvora istosmjer-
nog napona, najee 500V, a otpor se mjeri izmeu ispitne elektrode (metalna
kvadratina ploica povrine 250x250=62500 mm 2, ispod koje je vlaan i
ocijeen materijal povrine 270x270=72900 mm 2 na bazi papira ili tkanine, koji
dobro apsorbiraju vodu), te zatitnog vodia (PE ili PEN) instalacije.
- provjera automatskog isklopa strujoopskrbe (napajanja). Za instalaciju TN tipa
ova provjera obavlja se mjerenjem impedancije petlje kvara i verifikacijom
karakteristika pridruenih zatitnih sklopova. Obavlja se i vizualni pregled
prilagoenosti nazivne struje prekidaa, struje prekidanja osiguraa, te ispitivanje
FID sklopki. Kod instalacija TT tipa obavlja se mjerenje otpora uzemljenja
izloenih vodljivih dijelova instalacije, te verifikacija pridiuenih zatitnih
sklopova vizualnom kontrolom i ispitivanjem FID sklopki. Kod instalacija IT tipa
verifikacija zatite automatskim isklopom napona napajanja obavlja se
izraunavanjem ili mjerenjem struje kvara.
- protjera polariteta i rasporeda faza. esto lokalni zakoni iz potpuno razumljivih
razloga zabranjuju koritenje jednopolnih prekidaa na neutralnom (nul) vodiu.
Zato je potrebno provesti sustavno odreivanje polariteta kako bi te prekidae i
zatitne sklopke, te osigurae spojili iskljuivo na fazni vod. Poznavanje redosli-
jeda faza potrebno je kod mjerenja kakvoe elektrine energije, te ispitivanja jed-
nakosti optereenja faza.
- mjerenje otpora uzemljenja. Ovo mjerenje najee se obavlja 3-polnom, prije
opisanom metodom. Prije samog mjerenja potrebno je odvojiti instalaciju od
uzemljenja rastavljanjem krinog spoja. Instalacija tada ostaje bez zatitnog
uzemljena, pa je potrebno provjeriti da nije kakav naboj ostao na instalaciji.
Sustav kojemu se mjeri otpor uzemljenja ne smije biti pod naponom.
- mjerenje impedancije petlje kvara. Pri ovom mjerenju koristi se nazivna frekven-
cija mree (50Hz kod nas), a mjeri se otpor puta kojim struja kvara prolazi
izmeu faznog i zatitnog vodia za uzemljenje, pri emu taj otpor mora biti
malen, kako bi omoguio strujni tok dostatan za aktiviranje primijenjene zatite.
Mjerni ureaj proraunava oekivanu struju kvara, to je veoma vano kod
provjere vrijednosti koritenih osiguraa i nadstrujnih (prekostrujnih) prekidaa.
Zgodno je ako primijenjeni mjerni ureaj moe mjeriti komponentu otpora
uzemljenja u ukupnom otporu petlje, kao i impedanciju linije (impedancija petlje
izmeu faznog i nul vodia, ili izmeu faznih vodia u trofaznom 3-inom napoj
nom sustavu).
44 eljko Novine
Izraunava se i struja kratkog spoja koja se oekuje u sluaja kratkog spajanja

faznog i nul (neutralnog) vodia. Mjerenje impedancije petlje moe aktivirati
RCD (FID) sklopku, pa zato mjerni ureaj treba imati mogunost ispitivanja RCD
sklopki bez aktiviranja istih, a da se podaci o impedanciji petlje i struji kratkog
spoja ipak izmjere i izraunaju.
-ispitivanje RCD (FDD) sklopki. Kao to je prije reeno, zatitne sklopke (FID,
RCD) ugrauju se u instalaciju da bi detektirale struje odvoda prema zemlji, a
koje su premale da bi aktivirale sklopove za nadstrujnu zatitu ili izazvale
izbacivanje osiguraa. No, te struje mogu izazvati ozbiljan strujni udar ili
povienu temperaturu instalacija, to moe dovesti do poara ili eksplozije.
Osnovni parametar je ovdje vrijeme prorade FID sklopke. Smatra se da je prorada
u trajanju do 200ms u redu. Ako je to vrijeme preko 300ms, ta sklopka se u naelu
odbacuje i zamjenjuje novom. Suvremeni mjerni ureaj za ispitivanje FID
sklopki, kakav je npr. UNILAP 100XE, treba imati mogunost ispitivanja i
poluvalno osjetljivih FID sklopki. Naime, takve sklopke se najee ugrauju za
kupaonice, gdje se oekuje uporaba ureaja kao to su npr. suila kose (fen).
Fenovi esto kod uporabe dvostruko manje snage koriste samo jedan poluval
mrenog napona, ime optereuju mreu samo u tom poluvalu. Zato postoje
poluvalno osjetljive FID sklopke (najee 30mA) koje treba ispitivati u dva
koraka. Prvo u toki faze 0, pa potom u toki 180. Zabiljeen ostaje nepovoljniji
ishod mjerenja, tj. dulje vrijeme prorade kod iste ispitne struje. Obine FID
sklopke najee ne reagiraju na neispravnosti u mrei u kojoj je takvo
(poluvalno) troilo, to moe biti opasno.
-funkcionalna ispitivanja. Svi ureaji (sklopovi) za zatitu trebaju biti funkcional-
no ispitani u cilju utvrivanja jesu li isti pravilno instalirani i podeeni.
-ispitivanje elektrike vrstoe. Ovo ispitivanje obavezno se izvodi kod ispitivanja
dielektrine vrstoe vodia kod elektrinih instalacija na strojevima, te kod
ispitivanje izolacije kod razvodnih ormaria i rastavnih transformatora. Ispitivanje
se izvodi naponima 1000 - 2500 - 5000V AC, a struja odvoda (rasipanja) mora
biti u dozvoljenim tolerancijama (<1 mA kod elektrinih instalacija u zgradama, a
10 - 200mA kod instalacije na strojevima), te automatski izmjerena. Ureaj tipa
BELMET 60204S AFEGUARD automatski ispituje dielektrinu vrstou
izolacije na strojevima i razvodnim ormariima naponima 1000 - 2500V AC (~) i
dojavljuje ako ona nije u skladu s normama u ovoj sferi mjerenja.
- ispitivanje pada napona.
Samu izvedbu veine gore pobrojanih ispitivanja, tj. zahtjeve koji se odnose na
mjerne ureaje za ispitivanje ispravnosti elektroinstalacija, definira europska norma
IEC/EN 61557. Norma EN 61557 ima desetak dijelova, od kojih se 1. dio odnosi na
temeljne zahtjeve u svezi relevantne mjerne opreme; dio 2. odnosi se na mjerenje i
ispitivanje otpora izolacije; dio 3. odnosi se na mjerenje impedancije petlje; dio 4.
odnosi se na ispitivanje neprekinutosti zatitnih vodia; dio 5. odnosi se na mjerenje
otpora petlje; dio 6. odnosi se na ispitivanje FID (RCD) zatitnih sklopki u TT i TN
instalacijama; dio 7. odnosi se na odreivanje redoslijeda faza; dio 8. odnosi se na
nadzor izo-
lacije u IT instalacijama, a dio 10. odnosi se na specifine zahtjeve za viefunkcijske
mjerne ureaje, tj. na definiranje posebnih zahtjeva koje ti ureaji moraju ispunjavati.
Svi multifunkcijski (viefunkcijski) ureaji za ispitivanje sigurnosti elektrinih insta-
lacija, opisani u ovoj knjizi, ispunjavaju zahtjeve iz norme EN 61557, [1,2,4].
Dakle, osnovna norma na ovom podruju mjerenja i ispitivanja (elektroinstalacije),
IEC 60364, u svojem poglavlju 6.61 ukazuje na to da je za samu izvedbu mjerenja na
elektrinim instalacijama potrebna uvjebanost rukovatelja i odreena razina prakse u
radu, da je potrebna odgovarajua ispitna oprema, daje potrebno da rukovatelj bude
osposobljen i ovlaten za izvedbu ispitivanja elektroinstalacija, te da isti treba imati na
sebi odgovarajuu zatitnu odjeu i raspolagati odgovarajuom ispitnom, mjernom i
pomonom opremom i priborom. Neovlatenim osobama potrebno je zabraniti pristup
podruju u kojemu se ispitivanja i mjerenja izvode, a prije samog ispitivanja potrebno
je provesti sve odgovarajue mjere zatite, kako bi se zatitili ljudi, ivotinje, biljke,
ureaji i imovina.
U nastavku je dan popis relevantnih svjetskih, europskih i slovenskih norma iz sre-
dine 2003. godine i hrvatskih nonna u podruju ispitivanja sigurnosti elektroinstalaci ja
u objektima (zgradama) iz druge polovice 2003. godine. Te norme veinom i danas
vrijede i vrijedit e jo godinama, samo e se mijenjati pojedina slova i brojevi, te
poneki lanak, ali e bit dugo ostati ista. Dakako, bit e i novih nonna.
9.3. Popis meunarodnih i europskih norma u

podruju elektrinih instalacija u objektima (nazivi
na engleskom jeziku, sredina 2003.
HD 193 S2:1982
HD 308 S2.2001 godine)
HD 366 SI: 1977 Voltage bands for electrical installations of buildings
Identification of cores and flexible cables Classification of
HD 384.1 S2:2001 electrical and electronic equipment with regard to
protection against electric shock Electrical installations of
HD 384.2 S2.-2001 buildings - Part 1: Scope, object and fundamental
principles
HD 384.3 S2:1995 International Electrotechnical Vocabulary, Chapter 826:
Electrical installations of buildings Electrical installations
of buildings - Part 3: Assessment of general
HD 3 84.4.41 S2 :1996 + A1 : 2002 characteristics
Electrical installations of buildings - Part 4:
Protection for safety - Chapter 41 : Protection
HD 384.4.42 S1-.1985 + A1: 1992+A2: against electric shock 1994 Electrical
installations of buildings - Part 4: Protection
for safety - Chapter 42: Protection against
thermal effects
HD 384.4.43 S2:2001 HD
384.4.442 SI: 1997 45
Electrical installations of buildings - Part 4: Protection for

HD 384.4.443 S 1:2000
safety - Chapter 43: Protection against overcurrent
HD 384.4.45 Sl:1989 HD safety - Chapter 44: Protection of low-voltage installations
against faults between high-voltage systems and earth
384.4.46 S2:2001 HD
safety - Chapter 44: Protection against overvoltages of
atmospheric origin or due to switching Electrical
384.4.47 S2:1995
installations of buildings - Part 4: Protection for safety -
Chapter 45: Protection against undervoltage Electrical
installations of buildings - Part 4: Protection for safety -
HD 384.4.473 SI: 1980 Chapter 46: Isolation and switching Electrical installations
of buildings - Part 4: Protection for safety - Chapter 47:
Application of protective measures for safety - Section
470: General - Section 471 : Measures of protection
R 064-004:1999 HD against electric shock
safety - Chapter 47: Application of protective measures for
384.4.482 SI: 1997 HD safety - Section 473: Measures of protection against
overcurrent
Electrical installations of buildings. Protection against
electromagnetic interferences (EMI) in installations of
384.5.51 S3:1998 HD
buildings
safety - Chapter 48 Choice of protective measures as a
384.5.52 Sl:1995 HD function of external influences
Electrical installations of buildings - Part 5: Selection and
erection of electrical equipment - Chapter 51: Common
384.5.52 S1:1995/A1 HD rules
erection of electrical equipment - Chapter 52: Wiring
384.5.523 S2:2001 systems
erection of electrical equipment - Chapter 52: Wiring
systems (Amendment to subclause 528.1.1 of HD)
R 064-001:1991 Electrical installations of buildings - Part 5: Selection and
erection of electrical equipment - Chapter 52:
Wiring systems - Sections 523: Current-carrying capacities
Current-carrying capacities in conductors and cables
46 eljko Noriac
HD 384.5.537 S2:1998
erection of electrical equipment - Chapter 53: Switchgear
and controlgear - Section 537: Devices for isolation and
IEC 60364-5-548:1996 switching
erection of electrical equipment - Section 548: Earthing
arrangements and equipotential bonding for information
HD 384.5.54 Sl:1988 technology installations
HD 384.5.551 Sl:1997 Electrical installations of buildings - Part 5: Selection and
erection of electrical equipment - Chapter 54: Earthing
arrangements and protective conductors Electrical
HD 384.5.56 SI: 1985 installations of buildings - Part 5: Selection and erection of
electrical equipment - Chapter 55: Other equipment -
Section 551: Low-voltage generating sets Electrical
HD 384.6.61 S2.2003 installations of buildings - Part 5: Selection and erection of
electrical equipment - Chapter 56: Supplies for safety
HD 384.7.702 services
Electrical installations of buildings, Part 6: Verification,
S2.2002 Chapter 61 : Initial verification
Electrical installations of buildings - Part 7: Requirements
for special installations or locations - Section 702:
HD 384.7.703 Sl:1991 Swimming pools and other basins Electrical installations
of buildings - Part 7: Requirements for special installations
or locations - Section 703: Locations containing sauna
HD 384.7.704 Sl:2000 heaters Electrical installations of buildings - Part 7:
Requirements for special installations or locations -
Section 704: Construction and demolition site installations
HD 384.7.705 Sl:1991 Electrical installations of buildings - Part 7: Requirements
Electrical installations of agricultural and horticultural
premises
HD 384.7.706 S 1:1991 Electrical installations of buildings - Part 7: Requirements
Restrictive conducting locations
HD 384.7.708 S 1:1992 Electrical installations of buildings - Part 7: Requirements
for special installations or locations - Section 708;
Electrical installations in caravan parks and caravans
Electrical installations of buildings - Part 7-711:
HD 384.7.711 S 1:2003
Requirements for special installations or locations -
Exhibitions, shows and stends
47
HD 384.7.714 SI :2000 Electrical installations of buildings - Part 7: Requirements

& Outdoor lighting installations
HD 384.7.753 S Electrical installations of buildings - Part 7: Requirements
1:2000 for special installations or locations - Section 753: Floor
and ceiling heating systems
Voltage bands for electrical installations of buildings
HD 193 S2:1982 EN Safety requirements for electrical equipment for
61010 - 1: 1993 measurement, control and laboratory use; Part 1 : General
requirements (IEC 1010-1:1990 + Al:1992, modified)
Protection against electric shock - Common aspects for
EN 61140:2002 R 064- installation and equipment
Electrical installation guide - Part 52: Selection and
002:1994 creation of electrical equipment - Wiring systems -
Limitation of temperature rises of connecting interfaces
Guide for determination of cross-sectional area of
R 064-003:1998 ES conductors and selection of protective devices Inspection
and testing of electrical installations in domestic
59009:2000 EN properties
Industrial, scintific and medical (ISM) radio-frequency
55011:1998 equipment. Radio disturbance characteristics - Limits and
methods of measurement (CISPR 11:1997)
Degrees of protection provided by enclosures (IP Code)
HRN EN
(EN 60529:1991), (IEC 60529:1989)
Safety of power transformers, power supply units and
60529:2000 IEC
similar - Part 1: General requirements and tests Safety of
power transformers, power supply units and similar - Part
61558-1:1998 IEC
2: Particular requirements for separating transformers for
general use
61558-2-1:1997 Safety of power transformers, power supply units and
similar - Part 2: Particular requirements for isolating
transformers for general use
IEC 61558-2-4:1997 Safety of power transformers, power supply units and
similar - Part 2: Particular requirements for safety isolaing
transformers for general use Electrical installations of
IEC 61558-2-6:1997 buildings - Part 7-710: Requirements for special
installations or locations - Medical locations
Electrical safety in low voltage distribution system up to
IEC 60364-7-710:2002 1000V a.c. and 1500V d.c. - Equipment for testing,
measuring or monitoring of protective measures- Parti:
General requirements
IEC 61557-1:1997
48 eijko Novine
IEC 61557-2:1997
1000V a.c. and 1500V d.c. - Equipment for testing,
measuring or monitoring of protective measures- Part 2:
IEC 61557-3:1997 Insulation resistance
IEC 61557-4:1997 Loop impedance
1000V a.c. and 1500 V d.c. - Equipment for testing,
IEC 61557-5:1997 Resistance of earth collection and equipotential bonding
IEC 61557-6:1997 Resistance to earth
Electrical safety voltage distribution system up to 1000V
a.c. - Equipment for testing, measuring or monitoring of
IEC 61557-7:1997 protective measures- Part 6: Residual current devices
(RCD) in TT and TN systems
Electrical safety voltage distribution system up to 1000V
a.c. - Equipment for testing, measuring or monitoring of
IEC 61557-8:1997
protective measures- Part 7: Phase sequence Electrical
safety voltage distribution system up to 1000V a.c. -
Equipment for testing, measuring or monitoring of
IEC 61557-10:2000 protective measures- Part 8: Insulation monitoring devices
for IT systems
1000V a.c. and 1500 V d.c. - Equipment for testing,
measuring or monitoring of protective measures - Part 10:
Combined measuring equipment for testing, measuring or
SISTEN 60669-1:1996 monitoring of protective measures Switches for household
and similar fixed-electrical installations - Part 1: General
requirements Switches for household and similar fixed-
S1STEN 60669-2-
electrical installations - Part 2: Particular requrements -
Section 1: Electronic switches
1:1997
Switches for household and similar fixed-electrical
installations - Part 2: Particular requrements - Section 2:
Electromagnetic remote-control switches (RCS)
SIST EN 60669-2-2:1997
SIST EN 60669-2-3:1997 Switches for household and similar fixed-electrical

installations - Part 2: Particular requrements - Section 3:
Time-delay switches (T.D.S.)
SIST EN 60898:1995 Circuit-breakers for overcurrent protection for household
and similar installations
SIST EN 60934:1997
SIST EN 61095:1995 Circuit-breakers for equipment (CBE) Electromechanical
contactors for household and similar purposes
SIST EN 61008-1 + Al:1997 Residual current operated circuit-breakers without

integral overcurrent protection for household and
similar uses (RCBS's) - Part 1: General mles SIST EN 61008-2-1:1996 Residual current
operated circuit-breakers without integral overcurrent protection for household and
similar uses (RCBS's) - Part 2-1: Applicability of the general mles to RCCB's
functionally independent of line voltage SIST EN 61009-1 + A1:1997 Residual current
operated circuit-breakers with
integral overcurrent protection for household and
similar uses (RCBS's) - Part 1: General mles SIST EN 61009-2-1:1996 Residual current
operated circuit-breakers with integral
overcurrent protection for household and similar uses
(RCBS's) - Part 2-1: Applicability of the general mles to
RCCB's functionally independent of line voltage
Electrical relays - Part 6: Measuring relays and protection
SIST IEC 60255-6:1995 equipment,
te niz norma:
IEC/EN 61010-1 i 61010-2 Safety requirements for electrical equipment for

measurement, control and laboratory use - Part 1: General
requirements.
50 eljko Novine
9.4. Popis hrvatskih norma u podruju elektrinih

instalacija u objektima (zgradama)
U nastavku je dan popis hrvatskih norma iz prve polovice 2004. godine iz podruja
elektrinih instalacija zgrada (objekata), koje je pripremio TO E64, a koje su objav-
ljene u glasilima hrvatskog DZNM-a (Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo).
cd O N cd S
c fi
rt
oN
EgQ
3 (2 5
2
*o
8 c
ta
cd
c o
> o
o (N
a (N
bD 00
>0 'o " o ON
^
_c
ON
ON
0\
VH /S r-
G ?
PH O
ON V
w' ON
*S i> f Cu O ON bQ O2
E 25 2 's S g
a .R a+
*2 N <
) !u
fi 2 Us 00 C '& 3" ^
POPIS HRVATSKIH NORMA
u J 3- 13 _o .
p ^ Q Si
^ > on
i
o 00 (N NO x p o g *>tr> ^f
NO fiS ON
00 *5 .2 0-0 O
^ <=> m D W (!)
ro cd r D, NO ssS
Js g Q I< Cfl
o Hpi D- (U
bb
U .2 m
G
00 O *- O X W Q
4) *3 M
W t N CS
NO
X W r<S B
1 5*0
2 G oooo
<N (N
ON ON ON
ON ON ON
a
^G
a g 2 <
ro ro
ii
'd- 'd-
Q NO 'O
CQ G ^y mm o o
00 i- NO NO
uuww
SCU
t;
35 35
-H (N
N-* *^f 'd:
rv $ 2
X x>
Re
c 1. p
bro_ Broj norme
Glasilo DZNM
prihvaena 1
--------------------------------------------------------
! Naziv norme HRN Zamjena za: 1) Povuena u 1)
s
1 povuena1
Gl D7NM
5. HRN HD 384.4 41 S2:1999,en 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada 4.dio: Sigurnosna HRN N.B2.741:1989 1-
+A1: 2004, en 1-3/2004 zatita41 .poglavlje: Zatita od elektrinog 12/1999
udara (1EC 60364-4-41:1992,Ed 3.0, prein.
+am2:1999 prein (am 1:1996 i nije u HRN,
postoji i konsolidirano izdanje Ed 3.2:1999)
(HD 384.4.41 S2:1996) (+A1:2002)
0. HRNHD 384.4.42 SI: 1999,en 11-12/1999 HRN N.B2.742:1988 11-

Elektrine instalacije zgrada 4.dio: Sigurnosna 12/1999
zatita 42.pogIavlje: Zatita od toplinskih
uinaka (IEC 60364-4-42:1980, Ed 1.0, prein.)
(HD 384.4.42 S1:1985+A1:1992+A2:1994)
7. HRN HD384.4.43S1:
11-12/20024)
Elektrine instalacije zgrada 4.dio: Sigurnosna 1999,en4), 1-2/2003
zatita 43.poglavlje:Nadstrujna zatita IEC
HRN HD 384.4.43 S2:2002,en4> 60364-4-43:1977 Ed 1.0,+aml: 1997,prein.)
(HD 384.4.43 S2:20014>) HRN N.B2.743:1988 11-
7a.4:
11-12/1999 12/1999
1-2/20035
HRN N.B2.743/1:1988 11-
8. HRN HD 384.4.45 Sl:1999,en 11-12/1999 12/1999
HRN HD 384.4.43 S1:1999,en
Elektrine instalacije zgrada 4.dio: Sigurnosna
zatita 45. poglavlje: Podnaponska zatita (IEC
60364-4-45:1984 Ed 1.0)
(HD 384.4.45 S1.1989)
-
Mvpiiii
Red. Glasilo DZNM

Naziv norme HRN 1
Zamjena za: \ "Pnvnr.Pina 11 l \t
1
11
5
broj Broj norme prihvaena'> povuena Gl.DZNM
HRNHD 384.4.46 SI: j O
9. HRN HD 384.4.46 S2:2002,en4> 11-12/20024' Elektrine instalacije zgrada i*
5)
4.dio: Sigurnosna zatita 46.poglavlje: Odvajanje i 1999,en l-2/2003
sklapanje (IEC 60364-4-46:1981, Ed 1.0, prein.)
(HD 384.4.46 S2:20014>)
9a4' HRN HD 384.4.46 Sl:1999,en 11-12/1999 1-2/20035)
10. HRN HD 384.4.47 S2:1999,en 11-12/1999

zatita 47,poglavlje: Primjena mjera za sigurnosnu
zatitu470.odjeljak: -
Openito471.odjeljak:
Mjere zatite od elektrinog udara
(IEC 60364-4-47:198 l,Ed 1.0+am 1:1993,prein.)
(HD384.4.47 S2:1995)
"d HRN HD 384.4.442 SI: 1999,en 11-12/1999
zatita 44.poglavlje: Prenaponska
zatita442.odjeljak: Zatita niskonaponskih -
instalacija od zemljospoja u visokonaponskim
mreama (HD 384.4.442 SI:1997) (IEC 60364-4-
442:1999,Ed 1.2 nije HRN)
12 2 9-10/2001 Elektrine instalacije zgrada HRN IEC 60364-4-443:
. >HRNHD 384.4.443 Sl:2001,en 4.dio: Sigurnosna zatita 1999en 1-2/20023)
44.poglavlje: Prenaponska zatita,443.odjeljak:
Prenaponska zatita od atmosferskih i
12 11-12/1999*) 1-2/20023) sklopnih prenapona (HD 384.4.443 S 1:2000)
a l. (IEC 60364-4-443:1995,Ed 2,prein.) O
*>HRN IEC 60364-4-443:1999,en (aml:1998 nije u HRN) v
lile
c Broj norme Glasile DZNM Naziv norme HRN Zamjena za: Povuena u
bro G1 DZNM
_ prihvaena11 povuena11
li. HRN R064-004:2003,en5> I-2/20035) Elektrine instalacije zgrada -Zatita od HRN IEC 60364-4-444: cn
elektromagnetskih smetnji (EM1) u instalacijama 1999,en 7-8/200121
zgrada (IEC 60364-4-444:1996, Edl.0) (R064-
004:1999)
13 HRN 1EC 60364-4-444:1999,en II- 12/1999 7-8/200121

a
14. HRN HD 384.4.473 SI: 1999,en 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada 4.dio:Sigumosna
zatita 47.poglavlje:Primjena mjera za sigurnosnu
zatitu473.odjeljak:
Mjere za nadstrujnu zatitu
(IEC 60364-4-473:1977,Ed l.O.prein.) -
(am 1:1998 nije u HRN)(postoji Ed. 1.1:1999)
(HD 384.4.473 S1.1980)
15. HRN IEC 60364-4-481:1999,en 11-12/1999 HRN N.B2.781:1990 11-

Elektrine instalacije zgrada
12/1999
4.dio: Sigurnosna zatita
48.poglavlje: Odabir zatitnih mjera
ovisno o vanjskim utjecajima481.odjljak:
Odabir zatitnih mjera od elektrinog udara
u odnosu na vanjske utjecaje
(IEC 60364-4-481:1993,Ed 1.0) (HD ne postoji)
16. HRN HD 384.4.482 Sl:1999,en 11-12/1999
zatita 48.poglavlje: Odabir zatitnih mjera ovisno
o vanjskim utjecajima482.odjeljak:
Zatita od poara gdje postoje posebne opasnosti
li pogibelj (HD 384.4.482 Sl:1997+corrl997) 1
(IEC 60364-4-482:1982 Ed 1.0 nije u HRN) /
Naziv norme HRN 1

Red. Glasilo DZNM Zamjena za: 1
Biuj nuiiiie
broj prihvaena povuena Gl.DZNM
17. HRN HD 384.5.51 S2:1999,en 11-12/1999
Elektrine instalacije zgrada 5.dio: Odabir i HRN N.B2.751:1988 11-12/1999 1
ugradba elektrine opreme 51.poglavlje:
Zajednika (opa) pravila (IEC 60364-5-
51:1997,Ed 3.0, prein)
(Ed 2.0:1994 tiskano je s grijekom)
(HD 384.5.51 S2:1996)
18. HRN HD 384.5.52 Sl:1999,en 11-12/1999
Elektrine instalacije zgrada 5.dio: Odabir i
Sustavi razvoenja (Razvoenje vodova i
kabela) -
(IEC 60364-5-52:1993,Ed 1.0, prein)
(aml: 1997 nije u HRN, postoji Ed
1.1:1998) (HD 384.5.52 S1:1995+A1:1998)
19. HRN IEC 60364-5-53:1999,en 11-12/1999

Elektrine instalacije zgrada 5.dio: Odabir i
-
Sklopni i upravljaki ureaji (IEC 60364-5-
53:1994,Ed 2.0+corr. 1996) (HD ne postoji)
20. HRN HD 384.5.54 SI: 1999,en 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada HRN N.B2.754:1988 11-12/1999 HRN
5.dio: Odabir i ugradba elektrine opreme N.B2.754/1:1988 11-12/1999
54.poglavlje: Uzemljenje i zatitni vodii
(IEC 60364-5-54:1980,Ed 1.0,
prein.+aml:1982) (HD 384.5.54 SI: 1988)
Red. Broj norme Glasilo DZNM Naziv norme HRN Zamjena za:
broj prihvaena povuena Povuena u GI.DZNM
21. HRN HD 384.5.56 SI: 1999,en 11-12/1999
Elektrine instalacije zgrada 5.dio:Odabir i
Napajanja za sigurnosne svrhe (IEC 60364-
-
5-56:1980,Ed 1.0, prein.)
(am 1:1998 nije uHRN, postoji Ed
1.1:1999) (HD 384.5.56 Sl:1985)
22. HRN HD 384.5.523 11-12/20024) HRN HD384.5.523S 1-2/20035)
S2:2002,en4) Elektrine instalacije zgrada - 5.dio: Odabir 1:1999,en
i ugradba elektrine opreme 52,poglavlje:
Sustavi razvoenja (vodova i kabela)
523.odjeljak: Trajno podnosive struje5)
(IEC 60364-5-523:1999, Ed, 2.0)
(HD 384.5.523 S2:20014))
Izvjee CENELEC-a o trajno podnosivim
strujama u vodiima i kabelima (R064-
001:1991) 11-
12/1999
22.1 HRNR064-001:1999,en 11-12/1999 HRN N.B2.752:1988 11-
22a4> HRN HD 384.5.523 Sl:1999,en 11-12/1999 1-2/20035) HRN N.B2.752:1988 12/1999
23. HRN IEC 60364-5- 11-12/1999
534:1999,en Elektrine instalacije zgrada 5.dio: Odabir i
ugradba elektrine opreme 534.odjeljak:
-
Prenaponske zatitne naprave (IEC 60364-
5-534:1997,Ed 1.0) (HD ne postoji)
24. HRN HD 384.5.537 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada S.dio: Odabir i
S2:1999,en ugradba elektrine opreme 53.poglavlje:
eljko Novine laf Ispitivanje sigiraosti elektrinih instalacija

Sklopni i upravljaki ureaji 537.odjeljak:
Naprave za odvajanje i sklapanje (IEC -
60364-5-537:1981, Ed
1.0+aml:1989,prein.) (HD 384.5.537
S2:1998)
Naziv norme HRN 1 Zamjena za: \ Povuena u l

Glasilo )ZNM GI.DZNM
Red. Broj norme
broj I prihvaena povuena
25. HRN IEC 60364-5-548:1999,en 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada
5.dio: Odabir i ugradba elektrine opreme
548.odjeljak: Uzemljenje i izjednaivanje
potencijala u instalacijama
informacijske tehnologije -
(IEC 60364-5-548:1996,Ed 1.0 +
aml:1998,
postoji Ed. 1.1:1999)
(postoji EN 50310:2000)
26. HRN HD 384.5.551 Sl:1999,en 11-12/1999
Elektrine instalacije zgrada 5.dio: Odabir
i ugradba elektrine opreme 55.poglavlje -
Druga oprema551 .odjeljak: -
Niskonaponski elektrini izvori (IEC
60364-5-551:1994,Ed 1.0)
(HD 384.5.551:1997)
27. HRN IEC 60364-5-559:1999,en 11-12/1999
Elektrine instalacije zgrada 5.dio: Odabir
i ugradba elektrine opreme 55.poglavlje:
Druga oprema559.odjeljak: Svjetiljke i -
instalacije rasvjete (IEC 60364-5-
559:1999,Ed 1.0)
(HD ne postoji)
28 HRN HD 384.6.61 S2:2004,en I-3/2004 Elektrine instalacije zgrada 6.dio: HRNN.B2.761:1988 11-12/1999 HRN N.B2.
. poglavlje-.Prva provjera Provjeral. 762:1990 11-12/1999 HRN N.B2. 763:1990
(IEC 60364-6-61:1986, Ed 1.0,) 11-12/1999 HRN N.B2.764:1990 11-

12/1999 HRN HD 384.6.61: 4-6/2004
(+aml:1993+am2:1997, prein.) (HD
1999en
384.6.61 S2:2003)
1 HRN IEC 60364-6-
II- 12/1999 7-8/2001
28 61/Al:1999,en
11-12/1999 7-8/2001
. 2 HRN IEC 60364-6-
11-12/1999 4-6/2004
28. 61/A2:1999,en
Re
c 1. Glasilo DZNM 1------------------------'------------------ ------------Zamjena za:
bro Broj norme Naziv norme HRN Povuena u Gl.DZNM
_ prihvaena povuena
29.
HRNIEC 60364-7-701:1999,en 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada HRNN.B2. 771:1988
7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili 11-12/1999
prostore701.odjeljak:
Prostori s kadom i tu kadom (IEC 60364-7-
701:1984,Ed 1.0) (HD ne postoji)
30. HRN HD 384.7.702 S2:2004,en 1-3/2004

Elektrine instalacije zgrada HRNN.B2. 772:1988
7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije 11-12/1999
ili prostore702.odjeljak: Bazeni za plivanje HRN HD 384.7-702S 1:1999,en
30. (IEC 603 64-7-702:1997,Ed 2.0, prein ) (HD 4-6/2004
1 384.7.702S2:2002)51
11-12/1999 4-6/2004
HRN HD 384.7-702 Sl:1999en
31. HRN HD 384.7.703 Sl:1999,en 11-12/1999
Elektrine instalacije zgrada HRN N.B2. 773:1988
7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije 11-12/1999
ili prostore 703.odjeljak:
Prostori sa sauna grijaima
(IEC 60364-7-703:1984,Ed 1.0, prein.)
(HD 384.7.703 Sl:1991)
------------------
------------------1
32. HRN IEC 60364-7-704:1999
HRN HD 384.7.704 Sl:2001,en 9-10/20012) Elektrine instalacije zgrada en2)
7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije ili 1-2/2002-9
prostore704.odjeljak: Instalacije gradilita i
eljko Novine T*P Ispitivanje sigjmosti elektrinih instalacija

_____J
ruilita(HD 384.7.704 S 1:2000)
32a. 11-12/19992 1-2/20023' (IEC 60364-7-704:1989, Ed 1,prein.) (aml:
1999 nije u HRN)
HRN IEC 60364-7-704:1999,en - -
Zamjena za: 1 Povuena

Red Broj norme Glasilo DZNM Naziv norme HRN u | Gl.DZNM ]
i
broj prihvaena povuena
33. 11-12/1999 HRNN.B2.775-.1988
HRN HD 384.7.705 Sl:1999,en Elektrine instalacije zgrada
11-12/1999
7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije
ili prostore705.odjeljak: Elektrine
instalacije u poljodjelskim i vrtlarskim zgradama
(IEC 60364-7-705:1984,Ed 1.0, prein.)
(HD 384.7.705 S1.-1991)
i
34. HRN HD 384.7.706 Sl:1999,en 11-12/1999 HRN N.B2.776:1988 11-
Elektrine instalacije zgrada 12/1999
ili prostore706.odjeljak: Skueni vodljivi prostori
IEC 60364-7-706:19833d 1.0, prein.)
(HD 384.7.706 Sl:1991)
35. HRN IEC 60364-7-707:1999,en 11-12/1999 HRN N.B2.777:1988 11-

12/1999
ili prostore707.odjeljak: Zahtjevi za
uzemljenje u instalacijama opreme za obradu
podataka
(IEC 60364-7-707:1984, Ed 1.0)
(HD ne postoji)
36. HRN HD 384.7.708 Sl:1999,en 11-12/1999 HRN N.B2.778:1988 11-
12/1999
ili prostore708.odjeljak: Elektrine instalacije
u kampovima i kamp prikolicama
(IEC 60364-7-708:1988,Ed 1.0, prein.)
J-A
(aml: 1993 nije u HRN)
U\
(HD 384.7.708 Sl:1992)
Red Glasilo DZNM
Broj norme Naziv norme HRN
broj prihvaena povuena
Zamjena za: Povuena u Gl.DZNM
37. HRNIEC 60364-7-709:1999,en 11-12/1999
ili prostore709. odjeljak: -
Marine i brodovi za razonodu EEC 60364-
7-709:1994, Ed 1.0)
(HD ne postoji)
38. HRN IEC 60364-7-710:2004,en 1-3/2004 Elektrine instalacije zgrada 7-7 lO.dio:
Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore -
-Prostori za medicinsku uporabu (IEC
60364-7-710:2002Jid. 1.0)
39. I-3/2004 Elektrine instalacije zgrada 7-71 l.dio: HRN IEC 60364-7-711:1999 en 4-
Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore- 6/2004
Izlobe, predstave i tandovi (prodajni
stolovi)
HRN HD 384.7.711 S1:2004,en (IEC 60364-7-711:1998,Ed 1.0)
(HD 384.7.711S1:2003)
39.1 II- 12/1999
4-6/2004
40. HRN IEC 60364-7-712:2004,en 1-3/2004 Elektrine instalacije zgrada
7-712.dio: Zahtjevi za posebne instalacije
ili prostore.
HRN IEC 60364-7-713:1999,en Sustavi za sunanu fotonaponsku (PV)
energetsku opskrbu
(IEC 60364-7-712:2002,Ed 1.0)
41 HRN IEC 60364-7-713:1999,en 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada 7.dio:

Zahtjevi za posebne instalacije ili
prostore713. odjeljak: Namjetaj (IEC
60364-7-713:1996,Ed 1.0)

M
cr!
Zamjena za:
Red Broj norme _ Naziv norme HKJN dovuena u Gl.DZNM
broj prihvaena Dovuena
Elektrine instalacije zgrada HRN IEC 60364-7-714:1999 en2) 1-
42. HRN HD 384.7.714 Sl:2001, en 9-10/20012)
7.dio: Zahtjevi za posebne instalacije 2/20023) I.
ili prostore g.
714.odjeljak: Instalacije vanjske rasvjete
(IEC 60364-7-714:1996,Ed l.prein.) (HD
6
TTT >XT ino 7 71zl'1000pn 11-12/1999 1-2/20023 384.7.714 SI :2000)
42a. B*
HRN IEC 60364-7-715:1999,en 11-12/1999 Elektrine instalacije zgrada 7.-715. dio: O]
43. Zahtjevi za posebne
instalacije ili prostore - Instalacije
rasvjete malog napona (IEC 60364-7-
715:1999,Ed 1.0)
44. HRN IEC 60364-7-717:2004,en 1-3/2004 Elektrine instalacije zgrada 7.-717. dio:
Zahtjevi za posebne
instalacije ili prostore - Pokretne i
prevozive jedinice (IEC 60364-7-
717:2001,Ed 1.0)
I45. HRN IEC 60364-7-740:2004,en 1-3/2004 Elektrine instalacije zgrada 7.-740. dio:
Zahtjevi za posebne instalacije ili prostore
- Privremene instalacije za objekte, -
zabavna sredstva i izlobene prostore na
sajmitima, zabavnim parkovima i
cirkusima
Elektrine instalacije zgrada HRN N.B2.776.1988 11-12/1999
46. HRN HD 384.7.753 Sl:2004,en 1-3/2004 7. dio: Zahtjevi za posebne instalacije
ili prostore -
753.odjeljak: Podni i stropni sustavi UJ
M
grijanja (IEC - nema) (HD 384.7.753 -J
_ Sl:2002)
jRed
Glasilo DZNM Zamjena za:
broj Broj norme
prihvaena povuena Povuena u Gl.DZNM
47. HRN HD 193 S2:2001 en Naponska podruja za elektrine HRN N.B2.702:1984 11-12/1999
HRN HD 193 S2:200X, hr u 1-3/2004
instalacije zgrada
pripremi (IEC 60449:1973, Ed 1.0 +am 1:1979)
(HD 193 S2:1982)
47a. HRN IEC 60449:2001,hr 1-2/2003
HKN IEC 60449:2001,hr HRN HD 7-8/2001 9- HRN HD 193,S2:2001 en2> 1-
1-2/2003
193.S2:2001 en2> 10/20012> 2/2003
1-2/2003
48. HRN IEC/TR2 60479-1:1999,en 11-12/1999
Uinci struje na ljude i domae ivotinje
l.dio: Opa gledita (ffiC/TR2 60479- -
1:1994,Ed 3.0)
49. HRN IEC/TR 60479-2:1999,en 11-12/1999
Uinci struje na ljude i domae ivotinje
2.dio: Posebna gledita 4-poglavlje:
Uinci izmjenine struje frekvencije iznad
100Hz
5. poglavlje: Uinci posebnih -
valnih oblika struje
6,poglavlje: Uinci neusmjerene
pojedinane udarne struje kratkog trajanja
(IEC/TR 60479-2:1987, Ed 2.0)
)
50. HRN IEC/TR2 60479-3:1999,en 11-12/1999
Uinci struje na ljude i domae ivotinje Zel
3-dio: Uinci struje koje prolaze kroz jko
tijelo domaih ivotinja (IEC/TR2 60479- dov
ine
3:1998,Ed 1.0)

1
Red. Broj norme Glasilo DZNM Naziv norme HRN Zamjena za: Povuena u
broj 1 prihvaena povuena Gl.DZNM
51. HRN EN 61140:2002,en4 11-
12/2002 Zatita od elektrinog udara Zajednika
gledita na instalaciju i opremu (IEC
61140:2001,Ed 3.0, EN 61140:2002)
Spada pod smjernicu 73/23 EEC) HRN IEC61140:1999en4) 1-
(zamjenjuje IEC/TR 60536:1976, Ed 1.0=
HD 366 S1:1977 i IEC/TR2 60536-2:
51a4) HRN IEC 61140:1999,en4 11-12/1999 1-2/2003 1992, Ed.1.0)
52. HRN IEC/TR2 61200-53:1999,en 11-12/1999 1-2/2002 Upute za elektrinu instalaciju 53.dio: 2/2003 HRN N.A9.001:1980
Odabir i ugradba elektrine
opreme -
Sklopni i upravljaki ureaji (IEC/TR2
61200-53:1994,Ed 1.0) (HD ne postoji)
53. HRN IEC/TR3 61200-413:1999,en 11-12/1999

Upute za elektrinu instalaciju 413.dio:
Zatita od neizravnog dodira - Automatsko
-
isklapanje napajanja IEC/TR3 61200-
413:1996, Ed 1.0) (HD ne postoji)
54. HRNIEC/TR3 61200-704:1999., en 11-12/1999

Upute za elektrinu instalaciju 704.dio:
Instalacije gradilita i ruilita (IEC/TR3 -
61200-704:1996.,Edl.0) (HD ne postoji)
64 eljko Novine
NAPOMENA: Deblje oznaene oznake norma IEC i/ili HD/EN u nazivu ine odgovarajuu HRN, en. (na engleskom jeziku)
o
*H
3 o
gS Z,N
SP U
NO
f
cd
e
3 -C :
si X3 I
bO
T3
SV J2 w KJ CS O ip M
3> O. ^ 5 ON
cd
JX) 5fi OH ~~t O JJ
,
T3 *ooo
XS (D W <N
8 ^ ?
cd ^
3
iS eo
> CA0 cd ii
s 'I
cd O
'c1
k> 3 TO aJ2 . g a> cd
-S .ft li LIT) ON BN
'o & ..
Q< 3
s S T3 E
S, r;S ^ a
1
T3 C/3 ~
O A cn
to s
cd
o S o oi ^ <o 3 g rs cd N g N ,wj
O
o
5 s >s 8 S O S ? 5 o(U O*
B
SN C ^ J. H
2 .3 vo rj
u) i d
a& &
> os y
O o.p4 H
i-a s 0H .
P.2 6
1 Cfl w _'
ON Os ON
Os Os ON
Os Os ON o
\ Cj o
c3 (N <N C a
O -< *-1 N o
,-i -1, i
T1 i i 1 Os
o1 P
CQ
1-.
X
a
K X>
LITERATURA
1. Prirunici za uporabu ureaja i prospektni materijali (eng. marketing introduction, papers and
manuals) tvrtki: METREL, TECTRA, CHAUVIN ARNOUX, LEM NORMA, BEHA,
CIRCUTOR, RAYTEK, MTE, BELMET, FLUKE; 2003.
2. ISO, IEC, EN, HD, DIN VDE, SIST, HRN, svjetske i DZNM norme i publikacije, 1998-
2004.
3. Vojislav Bego, MJERENJA U ELEKTROTEHNICI, Tehnika knjiga, Zagreb 1990.
4. Ivan Ravnikar, MERITVE NA ELEKTRINIH INTALACUAHIN OZEMLJITVAH,
Pove, Ljubljana, Slovenija 1999.
5. Pervan, Pilkovi, Roje, tambuk, RJENIK ELEKTRONIKE - ENGLESKO-HRVATSKI i
HRVATSKO-ENGLESKI; LOGOS, Split 1991.
6. Kalogjera, Kudi, ENGLESKO-HRVATSKI i HRVATSKO-ENGLESKI
RJENIK; DUEVI&KROVNIK, Rijeka 1996.
7. Prijevod skupine autora, WESTERMANNOV ELEKTROTEHNIKI PRIRUNIK;
Tehnika knjiga, Zagreb 1991.
8. eljko Novine, KAKVOA ELEKTRINE ENERGIJE, Graphis, Zagreb 2003.
9. Boo Udovii, ENERGETIKA, kolska knjiga, Zagreb 1993.
10. elimir Horvati, ELEKTROTEHNIKE KRATICE, Tehnika knjiga, Zagreb 1989.
11. OSNOVE MJERENJA NA ELEKTRINIM INSTALACIJAMA; Elektro - struni asopis
za elektrotehniku, str. 36-39, br. 6/2003, ESN, Zagreb 2003.
12. Skupina autora, SLOVENSKO-HRVATSKI i HRVATSKO-SLOVENSKI RJENIK, Mozaik
knjiga, Zagreb 2003.
13. Marijan Luka, POBOLJANJE KVALITETE NAPAJANJA REZONANTNIM
UZEMLJENJEM NEUTRALNE TOKE SN MREE U 4TS 23 BOTINEC,
referat na V. simpoziju o elektrodistribucijskoj djelatnosti HO IGRE, Zadar
25.- 28. travnja 2004.
14. Skupina autora, LOGARITAMSKE TABLICE po O. Schlomilchu i J. Majcenu,
kolska knjiga, Zagreb 2001.
15. Emest Mihalek, prevoditelj s njemakog: GUBICI ELEKTRINE ENERGIJE U
RAZDJELNIM MREAMA, Graphis, Zagreb 2002.
Zeljko No
KAZALO POJMOVA
A
automatski isklop strujoopskrbe..........19
B
BELMET SAFEGUARD60204.... 205 beskontaktno mjerenje temperature
...........................................................265
E
elektrina energija................................15
elektrina izolacija...............................16
elektromagnetski spektar...................263
F
FLUKE serije 1650........................... 202
I
IC (IR) detektori................................261
impedancija uzemljenja.......................50
indeks polarizacije (lp)........................95
IT-sustavi (mree)................................12
K
koeficijent dielektrine.......................34,102
apsorpcije (Rad)
koeficijent emisivnosti (e).................263
kompenziranje otpora i......................210
spitnih vodia
L
LEM EM4T......................................290,291
LEM MachineTest 204.................... 205,209
LEM SATURN GEO X................40, 52
LEM SATURN lOOplus....................117
LEMUNILAP 100XE . 12, 31, 193, 202
M
MTE PWS 2.3 ...................................282
MTE PTS 2.3.....................................286
MTE PTS 3.3 .......................... 287, 289
metoda para strujnih klijeta...............45
mjerna pogreka................................296
METREL Eurotest 61557................ 118,194
N
naponska zatitna sklopka...................26
O
OCPT................................................239
OCPD................................................239
odravanje ureaja.............................74,257
otpor izolacije........................11, 12, 34
otpor petlje (zamke)..........................138
P
parametri elektrine instalacije...........11
pogreka strujnih klijeta....................47
polaritet strujnih transformatora.........62
probojna vrstoa dielektrika..............11
R
RAYNGER MX................................266
Raytek Ti30 ..................................... 265
razluivost mjernog ureaja................61
RCD (FID) sklopke.............................33
rezidualni (zaostali, preostali) napona127
S
specifini otpor tla.......................11, 39
strujna sklopka....................................26
T
termovizija........................................261
TN-sustavi (mree).............................12
TT-sustavi (mree)..............................12
tonost mjernog ureaja....................291
vrste uzemljenja.................................. 28
Z
zatita od nadstruja........................... 244
zatitne mjere od elektrinog udara .. 16
zatitni vodi...................................... 1 7
POPIS KRATICA (redoslijedom

kojim se pojavljuju u tekstu
NN - niski napon
SN - srednji napon
VN - visoki napon
SELV - zatitni sigurnosni mali napon, napon ispod 50V AC ili 120V DC
PELV - zatitni mali napon

AC, a.c., ~ - eng. alternating current, izmjenina struja
DC, d.c., = - eng. direct current, istosmjerna struja
TT mree - eng. Terre-Terre
TN mree - eng. Terre-Neutre
IT mree - eng. Isole-Terre
RCD - eng. residual current device, zatitna strujna sklopka (FID)
EMI - eng. electromagnetic interference - elektromagnetske smetnje zbog
npr. zraenja promatranog ili okolnih ureaja
RF, RFI - eng. radio-frequency interference - radio-frekvencijske smetnje
PE - eng. protective earth (conductor), zatitno uzemljenje
PEN - zatitno-neutralni vodi (ili sabirnica s povezanim PE i N vodiem)
LCD - najee 7-segmentni displej s tekuim kristalom, eng. liquid
crystal display
VLSI - eng. very large scale integration, vrlo visoki stupnja integracije;
poluvodiki integrirani sklopovi s vie od 1000 osnovnih
elektronikih podsklopova, te s 36, 48 ili vie prikljuaka (pinova)
po ipu
SMD - eng. surface mounted device, sklop za povrinsku montau,
minijaturnih dimenzija (izmjera)
SW - eng. software, programska potpora
PC - eng. personal computer, osobno raunalo (neprijenosno ili
prijenosno- laptop, tj. notebook)
LO-BAT - znak da je napojna baterija pri kraju svog kapaciteta, te da je treba
70 eljko Novine
promijeniti (ili napuniti)

E - eng. error, oznaka za neispravan rad ureaja
Zs - impedancija petlje (zamke)
RA - otpor uzemljenja
RISO - otpor izolacije
IrDA - eng. Infra-red Data Association), novo, standardno suelje,
tj. suvremeni inffacrveni beskontaktni meusklop za povezivanje
mjernog ureaja s pisaem (npr. HP Deskjet 340CB), laptopom
(notebookom) ili PC-om. Kabel nije potreban
LED - eng. light emitting diode, dioda koja emitira svjetlo
OCPT - eng. OverCurrent Protection - Tester, ureaj za ispitivanje
sklopova za zatitu od nadstruja
OCPD - eng. OverCurrent Protection - Device, sklop za zatitu od
HRN nadstruja
EN - hrvatska norma
EMC - europska norma
t,T - eng. electromagnetic compatibility, elektromagnetska
kompatibilnost
O UT.
- eng. time, oznaka za vrijeme (npr. trajanje mjerenja i si.).
Err eff, ef Cor Moe biti i oznaka za temperaturu (ovisi o kontekstu)
- eng. object under test, objekt koji se ispituje, npr. sklop tipa
Re
OCPD
IC - eng. error, pogreka, kvar, neispravan rad
IR - efektivna vrijednost
E-mail - eng. correct, korektno, npr. polaritet strujnog transformatora
je u suglasnosti s indikacijama
CD
- eng. reversed, obratno, npr. polaritet strujnog transformatora
nije u suglasnosti s indikacijama
USB port
- infracrven
NTC termistor - eng. infrared, infracrven
- elektronska posta (E-pota)
NIST - eng. compact disk, kompaktni disk, plastini medij za
pohranjivanje velikih koliina informacija u digitalnom obliku
DKD - eng. Universal Serial Bus, prikljuak za serijsko
EDZ komuniciranje najnovije generacije
TFT - temperatumo osjetljivi otpornik s negativnim temperaturnim
koeficijentom (eng. negative temperature coefficient)
- U.S. National Institute of Standards and Technology
- Deutscher KalibrierDienst, njemaki institut za norme
- Elektrotehniko drutvo Zagreb, Berislavieva 6 u Zagrebu
- eng. thin film transistor, tehnologija zasnovana na tankoslojnim tranzistorima
i
72 eljko Novine
i ROM FER - eng. read-only memory, stalna memorija, memorija samo s oitavanjem
CENELEC - Fakultet elektrotehnike i raunarstva (u Zagrebu)
- eng, European Committee for Electrotechnical Standardization, sjedite je u
Briselu
DZNM - Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, nalazi se u Zagrebu, Ulica grada
Vukovara 78
MTE - eng. Meter Test Equipment AG, vicarska tvrtka koja proizvodi kvalitetne
ureaje za ispitivanje elektrinih brojila
HEP - Hrvatska elektroprivreda
PF - eng. power factor, faktor snage
EMT - eng. Energy Meter for Traction, brojila elektrine energije na lokomotivama
ADC
- eng. analog-to-digital converter, analogno-digitalni pretvara (konverter)
IEC - eng. International Electrotechnical Commision
WWW - eng. World Wide Web, svjetska, intemetska mrea
73
eljko Noyjnc
Ispitivanje sigiznosti elektrinih instalacija 74
POPIS OZNAKA (redoslijedom

kojim se pojavljuju u tekstu)
Rz - zbroj otpora uzemljenja i zatitnog vodia za dostupne (izloene)

vodljive dijelove (oznaava se i kao: RA)
Ub - napon dodira (oznaava se i kao UL)
In - nazivna struja zatitne naprave (sklopa). Nazivna struja osiguraa ili namjetena
struja okidaa automatskog prekidaa, k - faktor ovisan o primijenjenom
prekostrujnom zatitnom sklopu (npr. ka = 1,5 do 5, za brze rastalne osigurae; kb = 5
za trome rastalne osigurae itd.).
Ia - struja koja prouzrokuje automatsku proradu zatitne naprave (za RCD struja I a je
naznaena proradna struja IdN, Id, tj. danas - IAN). Struja reagiranja zatitnog ureaja
(sklopa). Struja kvara u sluaju prvog kvara zanemarive impedancije izmeu faznog
vodia i dostupnih vodljivih dijelova, a uzima u obzir struje odvoda i ukupnu
impedanciju uzemljenja elektrine instalacije Ip - struja petlje
lk - kritina duljina ilidoseg zatite nulovanjem
U| - fazni napon
S - presjek vodia
p - specifini otpor vodia
Zs - impedancija zamke (petlje) kvara, koja obuhvaa izvor, aktivni vodi do toke
kvara i zatitni vodi izmeu toke kvara i izvora U0 - nazivni napon odreene
efektivne vrijednosti prema zemlji. Efektivna vrijednost AC (~) napona izmeu faznog
i neutralnog vodia RA - zbroj otpora uzemljivaa i zatitnih vodia za dostupne
vodljive dijelove U - efektivna vrijednost AC napona izmeu faznih vodia (linijski
napon)
Zs - impedancija zamke (petlje) kvara, koja obuhvaa fazni vodi i zatitni vodi
strujnog kruga
Z's - impedancija zamke kvara, koja obuhvaa neutralni vodi i zatitni vodi strujnog
kruga
Zk - impedancija zamke kvara
75 eljko Novine
Uf - napon faznog vodia prema zemlji

li -- k x I - isklopna struja
RLI - otpor zatitnog uzemljenjapojedinanog uzemljivaa
L = k x In - kao i za nulovanje
R0 - ukupni otpor radnog (pogonskog) uzemljenja i
Iimax - najvea isklopna struja tienih objekata u niskonaponskoj mrei
a (m) - razmak izmeu sondi kod mjerenja otpora uzemljenja
b (m) - dubina zabadanja sondi kod mjerenja otpora uzemljenja
pE - specifini otpor
n - konstanta (3,1416...)
Rad = Risoimin I R-ISOMS - koeficijent dielektrine apsorpcije
Ipw = Rfsoiomin I Risoimin - indeks polarizacije dielektrika
Vp, Up - vrna vrijednost napona (pik)
R - reflektirana energija iz ozraja (npr. od Sunca ili nekog drugog izvora topline), Tr -
transmitirana, prenijeta energija (kroz tijelo), iji se izvor nalazi s druge strane tijela, u
odnosu na beskontaktni termometar (npr. grijalica),
E - emitirana energija od samog tijela. To je energija, koju generira i zrai samo tijelo.
Samo ova energija iskazuje tonu temperaturu tijela, to znai daje potrebno
samo nju to tonije detektirati, mjeriti i prikazati kao temperaturu tijela (u
analognom, digitalnom ili vizualnom obliku: krivulja ili broj na displeju).
e - koeficijent emisivnosti, 0 < e < 1
X - valna duljina, obino u mm
f - frekvencija
<p - fazni kut
76 eijko Novine
O autom
eljko I. Novine roen je 15. kolovoza 1957. godine

u Bakoj Topoli (Vojvodina). U Novi Sad je s
obitelji (otac Ivan, majka Agneza i sestra Vesna)
preselio 1961. godine, gdje se kolovao do stjecanja
akademskog zvanja: Diplomirani je inenjer
elektrotehnike.
Fakultet tehnikih znanosti (FTN), odsjek
Elektrotehniki, smjer Elektronika (E), upisao je
1976. godine, a diplomirao 15. rujna 1981. godine s
odlinom ocjenom, na temi: POKUSNI STOL ZA
ISPITIVANJE MODELARSKIH RAKETNIH
MOTORA. Projektirao je i ostvario elektronski
mjerni ureaj, koji je mogao mjeriti etiri razliita
parametra elektrinog signala, dobivenog s odgo-
varajueg mjernog pretvaraa privrenog na
raketni motor.
Tijekom studija elektrotehnike aktivno se bavio portom. Zvanje Majstorskog kan-
didata u JUDO-u stekao je u JUDO i SAMBO klubu "Slavija", u Novom Sadu. Tada se
bavio i radio-amaterizmom (ima C i D kategoriju).
kolovanje je nastavio u koli priuvnih asnika tehnike slube (RO TS1 KoV) u
Zagrebu, krajem rujna 1981. godine. Po uspjenom zavretku te kole, nastavlja ivjeti i
raditi u Zagrebu.
Od 1982. godine, pa do 1986. godine aktivno se bavio i folklorom u RKUD-u
"Pavao Markovac", iz Zagreba. U tom razdoblju nastupao je posvuda, na preko 150
koncerata, u 14 razliitih koreografija.
Postdiplomsko obrazovanje zapoeo je 1983. godine na Elektrotehnikom fakultetu
(ETF) Sveuilita u Zagrebu (sada FER, Fakultet elektrotehnike i raunarstva), smjer:
OPA ELEKTRONIKA.
Magistrirao je 23. travnja 1987. godine, na temi: ZATITA TAJNOSTI PRI-
JENOSA DIGITALNIH SIGNALA, iz podruja primjene mikroprocesora u digitalnoj
obradbi signala. Voditelj postdiplomskog studija i magistarskog rada bio je prof. dr.
Enver ehovi, redoviti profesor ETF-a u Zagrebu.
Doktorsku disertaciju iz podruja tehnikih znanosti (raunarstvo), pod nazivom:

PRILOG SINTEZI I ANALIZI GENERATORA PSEUDOSLUAJNIH NIZOVA,
obranio je na ETF-u Sveuilita u Zagrebu, 01. oujka 1991. godine. Voditelj
istraivanja i disertacije bio je prof. dr. Dimitrije Ugrin-parac, redoviti profesor ETF-
a u Zagrebu (danas FER-a).
Tijekom znanstvenog i dosadanjeg strunog rada objavio je preko 110 znanstvenih
i strunih radova, meu kojima i knjigu-prirunik: Kakvoa elektrine energije,
GRAPHIS, Zagreb 2003, koja je dobro prihvaena u strunoj javnosti. Objavljuje i
dalje. Neke od tih strunih radova mogue je vidjeti na WEB adresi www.edz.hr.
Krajem 1991. godine izabran je u znanstveno zvanje "Znanstveni asistent" naETF-
u u Zagrebu.
Aktivni je lan domaih (HMD i EDZ), te meunarodnih znanstvenih i strunih
organizacija: IEEE (Computer sciences, Member No.: 02461770) i New York Academy
of Sciences (Mem.ID; 443771-7).
Radio je i u zastupstvu Tektronix-a za Hrvatsku (i BiH), poznate amerike tvrtke za
elektronsku ispitnu i mjernu opremu, te grafiku opremu (kolor pisae/fotokopirke).
Od 1998. godine radi kao ovlateni predstavnik u Republici Hrvatskoj za slovensku
tvrtku BELMET MI - Ljubljana, koja je konzultant, proizvoa, te autorizirani distrib-
uter i serviser kvalitetne ispitne i mjerne opreme vie od 35 svjetski poznatih
proizvoaa ispitne i mjerne opreme, te pribora.
Ima troje djece, sina Nikolu, ker Ivanu, te posinka Kristijana.
PRILOG
Prijedlog PROTOKOLA -
sigurnost strojeva
s elektrinom instalacijom, prema
normi HRN EN 60204
78
eljko No
I
PROTOKOL - sigurnost strojeva s elektrinom instalacijom prema HRN EN

60204
Broj po nalogu:
protokola:
STRANKA STROJ
- sjedite: -tip:
- tel./fax: - mjesto rada:
- odg.
osoba:
RAZLOG ISPITIVANJA: prvi pregled periodini popravak, promjena prvi start
pregled servis
PREGLED:
P stroj tijekom rada ne ugroava okolicu PE, L i N vodii nisu zamijenjeni
oaiake, prikljuci i ev. odvojivi elementi odgovaraju propisu odgovarajua zatita dijelova pod naponom
P nema primjetnih kvarova elektrina oprema stroja odgovara
dokumentaciji
zatitni vodi odgovarajue je osiguran i
zatien od ev, oteenja ili prekidanja
MJERENJE I izvedeno dne:
Mjerni ureaj - tip: proizvoa: ur. oznaka, tipno odobrenje:
Serijski broj: valjanost kalibracije do:
Mjerenje neprekinutosti zatitnog

vodiastruja najmanje 10A / 50Hz, provjera izvedena izmeu PE spone i razliitih toaka, koje predstavljaju dio
Mjerna
sustava zatite
! POZOR: KOMPENZIRATI OTPOR MJERNIH VODIA I SPOJEVA. TRAJANJE MJERENJA JE
NAJMANJE 1 Os!
presjek vodia \ najvei dozvoljeni pad napona \ izmjeren napon / otpor:
1,0 mm2 3,3 V

1,5 mm2 2,6 V
2,5 mm2 1,9 V
4,0 mm2 1,4 V
6,0 mm2 ili vie 1,0 V
(la.)
Alternativno je za strojeve sa zatitnom petljom duljom od 30m, koji su stalno prikljueni na mreu,
preporueno mjerenje otpora (impedancije) zatitne petlje: L- neki kovni dio stroja.
Mjerenje otpora izolacije odgovara n e odgovara
! POZOR: STROJ MORA OBAVEZNO BITI U BEZNAPONSKOM STANJU I S UKLJUENIM
GLAVNIM PREKIDAEM!
Mjeriti s ispitnim naponom od najmanje 500V DC izmeu faznih vodia i zatitnog sustava. Najnia
doputena vrijednost Riso je 1,0 MQ. Mjerenje izvoditi sve dok se ishod mjerenja ne stabilizira
(kapacitivni naboj), te potom razelektrizirati mjerni ureaj!
(3.) Provjera zatite od zaostalog napona [I odgovara ne odgovara
Izvodi se samo kod strojeva s utikaem za mreni napon (maks. 60V na utikau, ls po odspajanju iz mree,
odnosno maks. 60V na nekom elementu u unutranjosti stroja, 5s po iskljuivanju \z mree), tj, kod onih koji
se mogu iskljuiti iz napojne mree.
4. Provjera probojne vrstoe dielektrika odgovara ne odgovara
! POZOR: OPASNI NAPON!
Ispitivanje traje najmanje ls pri ispitnom naponu od 1000V AC, uz snagu izvora od 500VA. Postaviti iskljuivanj e ev.
kapacitivnog kruga.___________________________________
Najnepovoljniji ishodi mjerenja nakon ponovljenih ispitivanja |Q| odgovaraju | | ne odgovaraju
PROVJERA:
Q zatitno isklapanje pritisni prekida sklopovi za upozoravanje
isklopni elementi desni smjer okretnog polja
napomene:
POTVRDA: I Odgovara O ne odgovara sigurnost prema HRN EN 60204-1
Zadnje ispitivanje dne: ISPITIVA Interval ispitivanja: mjeseci, sljedee ispitivanje:
Mjesto: Odgovorni
izvoa:
Poduzee,
Zig: sjedite:
Ovlatenje:
Izdano
Potpis: od: Dne:

Ispitivanje Sigurnosti Električnih Instalacija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ispitivanje Sigurnosti Električnih Instalacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ispitivanje sigurnosti elektrinih instalacija

dr. sc. eljko Novine

I. Elektrine instalacije - Ispitivanje sigurnosti

pridrana. Kigen 2005.

1. ZATITNE MJERE U ELEKTRINIM INSTALACIJAMA..............................................15

2. ELEMENTI TEORIJE I PRAKSE MJERENJA

4. UNIVERZALNA ISPITIVALA SIGURNOSTI ELEKTRINIH

5. ISPITIVANJE SIGURNOSTI ELEKTRINIH INSTALACIJA NA STROJEVIMA.... 205

6. UREAJI ZA ISPITIVANJE SKLOPOVA ZA ZATITU

7. OSNOVE BESKONTAKTNOG MJERENJA TEMPERATURE.......................................261

8. ISPITIVALA ELEKTRINIH BROJILA.............................................................................279

8.4.1. Elektrino brojilo LEM EM4T.............................................................290

9. UMJESTO ZAKLJUKA, JO NETO IZ PRAKSE I NETO O NORMAMA IZ

Uporaba elektrine energije usko je povezana s elektrinim instalacijama. Pozornost

Josip Moser, dipl. ing.

Zagreb, listopad 2004.

- norme, teorija, mjerne metode, ureaji

Autor je u ovoj knjizi elio obraditi problematiku ispitivanja elektrinih instalacija

1.1. Osnovno to treba znati o zatitnim mjerama u

Zatitne mjere od elektrinog udara u instalaciji su:

Zatita pregradama ili kuitima zapravo je mehanika zatita elektrinih ureaja i

1.2. Sustavi zatite sa zatitnim vodiem

vie mjesta (slika 1.2).

1.2.1 Automatski isklop strajoopskrbe (napajanja) u TT-sustavu (ranije -

Da napon dodira Ub (oznaava se i kao UL) u razdoblju od nastanka kvara, pa do

I - nazivna struja zatitne naprave,

1.2.2. Automatski isklop strujoopskrbe (napajanja) u TN - sustavu (ranije -

Potencijal neutralnog vodia, koji se ovdje naziva nulvodi, treba odravati

Iz gornje jednadbe moe se lako izraunati kritina duljina l k, tj. udaljenost od

Ako se to ne moe ispuniti nadstrujnom zatitnom napravom, mora se primijeniti

1.2.3. Automatski isklop strujoopskrbe (napajanja) u IT-

Struja kvara je malena u sluaju jednostrukog kvara prema dostupnim vodljivim

opasnosti od tetnih fiziolokih i psiholokih uinaka na osobe u dodiru s istodobno

1.2.4. Zatita strujnim zatitnim sklopkama (RCD, FID) i

Sve maloprije reeno precizno je definirano u normama. Najvei dio regulative i

1.2.5. Mjere zatite u javnim razdjelnim mreama

Za zatitno uzemljenje pomou zajednikog uzemljivaa vrijedi uvjet:

1.3. Naela ispitivanja zatite

1.3.1. Mjerenje otpora uzemljenja

Slika 1.8 - Raspored potencijala oko uzemljivaa Z i pomone sonde S2

kod uzemljivanja npr. neutralne toke transformatora), i zatitnog uzemljenja, te

1.3.2. Mjerenje otpora petlje

Budui d aj e I=Uzl / Rh, gornji izraz moe se pisati u obliku: (U4)

Pretpostavlja se da su otpori faznog i neutralnog vodia jednaki, pa je otpor faznog

1.3.3, Mjerenje otpora izolacije

1. Potrebna je 1 minuta za mjerenje koeficijenta dielektrine apsorpcije Rad, Rad

U kunim se instalacijama mjeri otpor izolacije pojedinih sekcija od osiguraa do

2. ELEMENTI TEORIJE I PRAKSE

Zaponimo razmatranje ove teme odgovorom na nekoliko osnovnih pitanja. Na

to realno nije mogue ostvariti. Dakle, smatra se da je u industrijskim postrojenjima

u svrhu skraivanja vremena i smanjivanja trokova instaliranja sustava uzemljenja.

(a) obina ubodna elektroda (b) kvadratino rasporeene sonde

(c) uzemljenje u obliku (d) uzemljenje u obliku kovinske

Dubina ukopavanja Duljina uzemljivaa u

2.1. Wennerova metoda mjerenja specifinog

Slika 2.3 - Mjerenje specifinog otpora tla primjenom Wennerove metode

etiri kovinske (metalne) sonde poeljno je zabosti u zemlju na jednoj zamiljenoj

1.2. 3-polno / 4-polno mjerenje otpora tla

4-polno mjerenje RE i pE 3-polno mjerenje otpora uzemljenja RE

Selektivno mjerenje otpora uzemljenja Mjerenje otpora uzemljenja bez sondi

Primjenom mjerne funkcije 3-polno / 4-polno mjerenje, mjeri se otpor uzemljenja

Slika 2.6 - 3-poino/Spolno mjerenje otpora uzemljenja RA (RB Rs, RH)

Tek u krajnjem, ali ba krajnjem sluaju, za dobivanje neke predodbe o otporu

___SATURN GEO X