Nastavni predmet : MASOTERAPIJSKE

TEHNIKE (Izborna nastava)

Zanimanje : KOZMETIAR/KA
Godina: ETVRTA
- za etverogodinje srednje strukovne kole

NASTAVNA
DOKUMENTACIJA

ZA

SREDNJOKOLSKO
OBRAZOVANJE ODRASLIH
Drugo nastavno pismo

NASTAVNE CJELINE:

1.VEZIVNO REFLEKSNA TEHNIKA

MIIA DEKONTRAKCIJA
TEHNIKO UILITE
VINKOVCI

USTANOVA ZA
OBRAZOVANJE ODRASLIH
Vinkovci, Lj.Gaja 18
032/331-215
032/338-647

Autor: Katarina Herner

Vinkovci, rujan 2015.

Sadraj
Upute ................................................................................................................................................... 3
to ete nauiti?................................................................................................................................... 4
1.VEZIVNO REFLEKSNA TEHNIKA MIIA DEKONTRAKCIJA .................................................................... 5
1.1. Teorija, povijest i definicija ........................................................................................................... 5
1.2. Miina dekontrakcija................................................................................................................... 6
2.3. Tehnika duboke miine dekontrakcije ........................................................................................ 7
1.4. Indikacije i kontraindikacije ........................................................................................................ 10
2. LITERATURA ....................................................................................................................................... 16
3. KONTROLNA ZADAA ........................................................................................................................ 16

2
Cijenjeni polaznici,

vjerujemo i sigurni smo da nam je zajednika elja da uspjeno zavrite upisani program.
Program Marketinga realizira se dopisno-konzultativnim oblikom nastave gdje vi uite
samostalno uz skupne i individualne konzultacije s profesorom. Dakle, veliki dio vaega
uspjeha najvie ovisi o vama i vaoj sposobnosti organiziranja samostalnoga uenja. Da bismo
vam u tome pomogli, upoznat emo vas ili podsjetiti s uputama za vae uspjeno samostalno
uenje i nainima i svrhom koritenja nastavnih pisama. elja nam je da vam uenje zaista bude
uitak.
Stoga, paljivo proitajte nastavni plan i program, paljivo i strpljivo prouite upute za
samostalno uenje i upute kako koristiti naa nastavna pisma.

Upute

NA SAMOM POETKU, JESMO LI SPREMNI ZA UENJE!?

UENJE JE SLOENA MISAONA AKTIVNOST. KAKO ORGANIZIRATI UENJE DA

BUDE EFIKASNO, A USVOJENO ZNANJE TRAJNO?

PROITAJTE OVO NASTAVNO PISMO S POTREBNOM RADOZNALOU, ALI BEZ

PREESTOG ZAUSTAVLJANJA ILI ZASTAJKIVANJA. SAMO DA GA UPOZNATE. A
ZATIM, DONESITE POTREBNE ODLUKE ZA DALJNJE UENJE. POTREBAN VAM JE
PLAN UENJA. NAJVANIJE JE ODABRATI NAJUINKOVITIJE TEHNIKE I
METODE UENJA, TE OSIGURATI I DRUGE UVJETE OKO VAS ZA UENJE.
NASTOJTE UITI ZA ISTIM STOLOM, U TIINI I UVIJEK NA ISTOM MJESTU KAKO
BISTE SMANJILI OMETANJA KONCENTRACIJE.

NAKON SVAKE CIJELINE POSTAVLJENO JE PAR PITANJA KOJA VAM MOGU

POSLUITI KAO ORIJENTACIJA O TOME TO JE VANO UNUTAR SADRAJA.
KADA PROETE CIJELO NASTAVNO PISMO I PRONAETE ODGOVORE NA SVA
PITANJA ZA PONAVLJANJE JO JEDNOM PROITE KROZ NASTAVNO PISMO.
UKOLIKO MISLITE DA STE VEINU SADRAJA USVOJILI SVOJE ZNANJE
MOETE PROVJERITI ISPUNJAVANJEM KONTROLNE ZADAE. PROVJERITE
ODGOVORE, NADOPUNITE I ISPRAVITE POGREKE KAKO BISTE USVOJILI I TAJ
DIO SADRAJA.
OBAVEZNO PONESITE KONTROLNU ZADAU NA KONZULTACIJE KAKO
BISTE RAZRIJEILI MOGUE NEDOUMICE UZ POMO NASTAVNIKA.

3
to ete nauiti?

Po svladavanju sadraja ovog nastavnog pisma ete moi:

- opisati vezivno refleksnu tehniku
- opisati duboku miinu dekontrakciju
- opisati tehnike masae
- navesti i opisati vrste masae
- navesti i objasniti indikacije za masau
- navest i iobjasniti kontraindikacije za masau

4
 KLJUNI
POJMOVI

1.VEZIVNO REFLEKSNA TEHNIKA MIIA

DEKONTRAKCIJA

1.1. Teorija, povijest i definicija

Vezno-refleksna masaa je tehnika kojom se izravno djeluje na

uvrivanje i podizanje vezivnog tkiva. Djeluje na odreene refleksne
zone napete koe. Refleksnim putem stimulira se mii ili organ koji
odgovara specifinom mjestu na koi i dovodi do normalizacije,
poboljanja i uravnoteenosti tretiranog dijela. Osnovno naelo masae Vezivno refleksna
masaa
je djelovanje na odreene refleksne zone na koi na kojima se osjea
napetost. Na taj nain refleksnim se putem stimulira mii koji se
oputa, poboljava se cirkulacija i elasticitet, te smanjuje bol. Kada se
govori o celulitu openito, misli se na promjene vezivnog i masnog
tkiva, te je upravo zbog toga ova masaa najbolja za razbijanje tvrdih
masnih nakupina koje se stvaraju u tom podruju. Vezivno-refleksivna
masaa izvodi se vrstim podraajnim pokretima na svim dijelovima
tijela zahvaenim celulitom, a budui da vezivo prati tetive miia esto
je potrebno doprijeti duboko u miie. Za vrijeme vezivno-refleksne
masae vano je piti puno tekuine radi izbacivanja suvinih tvari iz
organizma.

U vezivno refleksnoj tehnici koristimo posebne pokrete kojima

djelujemo na vezivno tkivo. Vezivno tkivo povezuje stanice, tkiva i
organe dajui im oblik i mehaniku potporu. Slui za obranu organizma
i prehranu organa. Ukoliko postoji promjena na unutarnjem organu,
dolazi do poveane napetosti miia i zadebljanja vezivnog tkiva u
odreenoj refleksnoj zoni kojoj taj organ pripada. Moemo rei da
vezivno refleksnom tehnikom djelujemo na refleksne zone te na taj
nain refleksnim putem djelujemo na cijelo tijelo.Ova tehnika je idealna
kod tretiranja fibroznog celulita i mlohavog tkiva.Vrlo je mona i daje

5
bolje rezultate od klasine anticelulitne masae ako je u pitanju fibrozni
celulit.

1.2. Miina dekontrakcija

Ova tehnika putem specifinih manualnih polaganih i progresivnih Miina

pokreta oputa velike miine skupine, miie, fascije te oputa tijelo u dekontrakcija

cjelini. Pomou ove tehnike moemo vrlo uspjeno oputati miie

nakon sportske aktivnosti te ako su pod utjecajem stresa. Takoer, ova
tehnika je prikladna za one klijente koji ele jau masau

Zastoj limfne tekuine je vrlo est problem naroito kod osoba koje puno
stoje, imaju genetsku predispoziciju slabije cirkulacije, kao posljedica Zastoj limfne

kirukih zahvata, trudnoa itd. Limfna tekuina, osim to ima veliku tekuine
ulogu u imunolokom sustavu i prehrani perifernih dijelova tijela, takoer
je jako bitna jer nosi toksine, tj. pomou nje se izvrava detoksikacija
tijela. Ukoliko je zastoj limfe prisutan due vrijeme, limfna tekuina se
pretvara u elatinoznu masu te na taj nain dolazi do intoksikacije
organizma koji se manifestira u obliku osjeaja umora, tekih nogu itd.
Limfna drenaa je tehnika specifinih pokreta kojima potiemo usporenu
limfnu cirkulaciju.

Limfna drenaa moe biti: Medicinska

MEDICINSKA MASAA masaa

ukoliko uklanjanjem edema rjeavamo neki medicinski problem

SPORTSKA MASAA Sportska masaa

ukoliko nakon fizike aktivnosti doe do upale tkiva

Antistres masaa

ANTISTRES MASAA
limfna drenaa sniava krvni tlak, a pokreti kojima se izvodi su vrlo
njeni

6
 Kozmetika
KOZMETIKA MASAA masaa
ukoliko edem predstavlja kozmetiki problem (npr.nateenost lica)

ANTICELULITNA MASAA Anticelulitna

limfna drenaa je idealna tehnika za uklanjanje edematoznog celulita masaa

2.3. Tehnika duboke miine dekontrakcije

Ova tehnika omoguava dubinsku relaksaciju itavog organizma.

Specifinim, sporim pokretima djelujemo na oputanje miia, potiemo Tehnika duboke

cirkulaciju i metabolizam, uvelike djelujemo na posturu te klijentu miine

dovodimo novu, vitalnu energiju. dekontrakcije

Gestal tehnika duboke miine dekontrakcije moe biti:

1. MEDICINSKA MASAA

Medicinska masaa je metoda fizikalne terapije koja se slui nizom

sustavnih pokreta na tijelu s ciljem manipulacije tjelesnim tkivima
Izvoenje
(koom, potkojem, miiima i miinom fascijom ). Izvodi se rukama u
medicinske
svrhu izravnog ili neizravnog djelovanja na miini i ivani sustav te
masae
cirkulaciju krvi i limfe.Zbog pojaane hiperemije, koa nakon masae
dobija izgled zategnutosti i elastinosti. Kod medicinske masae dolazi
do poboljanja cirkulacije, poboljava se opskrba kisikom i hranjivim
sastojcima kao i eliminacija tetnih tvari iz metabolizma kao i ugljinog

7
dioksida iz krvi. Medicinska masaa moe biti upotrijebljena kao
primarna terapijska intervencija ili kao dodatak ostalim terapeutskim
tehnikama.

Terapeutski ciljevi i indikacije za medicinsku masau :

-mobilizacija meutkivnih tekuina,
-smanjenje spazama, Indikacije za
-poboljanje krvotoka lokalno, medicinsku
-smanjenje miine boli i ukoenosti masau
-prevencija ili otklanjanje miogeloza

Drugi terapeutski efekti masae ukljuuju relaksaciju miia. Masaom

se smanjuje napetost miia i poboljava cirkulacija u tretiranom dijelu
tijela. Miina relaksacija moe biti rezultat pojaane stimulacije
receptora ime se poveava broj signala koji stiu do lene modine, to
rezultira promjenama u refleksim putovima i ima uinak smanjenja
miine napetosti. esto se nakon tretmana moe zamijetiti poboljanje
raspoloenja, samopouzdanja kao ismanjenje tjeskobe. Ovaj fenomen je
rezultat olakanja fizikalnih simptoma i boli, a moe biti povezan i sa
ublaavanjem napetosti. Ukoliko imate zdravstveni problem, medicinska
masaa moe biti sastavni dio terapeutskog plana.

Primjena:

- odlian je nain pripreme tkiva za primjenu mobilizacije i manipulacije

- jedan je od naina oputanja muskulature(smanjuje miinu napetost)
- postie odline rezultate u poboljanju cirkulacije i osigurava Primjena
- prokrvljenost tkiva medicinske
- potie izmjenu tvari masae
- temeljni je dio svakog rehabilitacijskog programa

2. SPORTSKA MASAA
Dubinski oputamo miie; idealna nakon velikih fizikih aktivnosti.

8
Sportska masaa (preporua se primjenjivati je 20 minuta prije tjelesne
aktivnosti ali moe i samo kao masaa neovisno o treningu. Djeluje se na
velike miine grupe s ciljem reaktivacije krvotoka, postizanja Sportska masaa
reorganizacije miinog tonusa i neuro-miine distenzije. Oslobaajui
miie napetosti poboljavamo mobilnost zglobova, a time omoguujemo
normalnu funkciju odreenih dijelova tijela. Uinak sportske masae
duboka je relaksacija, jer osim miine dekontrakcije dolazi i do
stimulacije ivanog sustava praenog osjeajem topline).

3. ANTISTRES MASAA
Oputanjem miia i poticanjem cirkulacije dolazi do oslobaanja
topline, te na taj nain dolazi i do oslobaanja stresa.
Antistresna masaa sa darovima prirode jedan je od najlakih naina
postizanja ouvanja zdravlja, a primjenjuje se tisuama godina. Ima Antistres masaa
snano djelovanje na zdravlje i raspoloenje. Stres se u naem tijelu
najee nakuplja u obliku napetosti koja je esto uzrokovana
dugotrajnim sjedenjem, nedovoljnim razgibavanjem i uurbanim
nainom ivota.
Antistres masaa je spoj nekoliko razliitih manualnih tehnika masae,
dodatno obogaena mjeavinom esencijalnih ulja. Ulja znatno reduciraju
bol i uspjeno otklanjaju nakupljenu napetost i toksine iz tijela pa time
vraaju vitalnost i ivotnu energiju.
Ova masaa izuzetno oputa, harmonizira energiju tijela i uspostavlja
dobar protok cirkulacije i limfnog toka, potie detoksikaciju, oputa
miie, potie probavu, a stimulirajui limfni sustav ubrzava izluivanje
otpadnih tvari. Preporua se osobama koje su izloene stresu i ive brzim
nainom ivota.
Masaa s pravom osvaja visoko mjesto u zdravstvu kao dopuna lijeenju
i ouvanja zdravlja. Topao ambijent, popratne inspirativne melodije i
sama masaa imaju za cilj u kratkom vremenu dovesti tijelo u stanje
potpune oputenosti.

9
 Anticelulitna
masaa

4. ANTICELULITNA MASAA
Ova tehnika moe pomoi u anticelulitnom programu, obzirom da potie
metabolizam i ubrzava cirkulaciju.

1.4. Indikacije i kontraindikacije

Indikacije:
Masaa moe predstavljati osnovnu terapiju ili biti nadopuna drugim
terapijama kod odreenih smetnji. Izuzetno je korisna za osobe dobroga
zdravlja. Indicirana je kod bolova u leima, probavnih smetnji,
glavobolje, depresije, stresa, anksioznosti. Sigurno je djelotvorna kod
kontraktura ( ograniene gibljivosti zgloba), miinih atrofija, tendinitisa
( upale tetiva), distorzija, miinih istegnua, iaenja. Blagotvorna je Indikacije za

kod problema sa disanjem. Melem je kod glavobolja i migrena. Prua masau

pomo onima koji pate od problema s crikulacijom, greva, edema
zglobova, tekih nogu, te ublaava sve vrste reumatskih tegoba.

Masaa oputa anksziozne, nervozne osobe, osobe sklone stresu, pomae

osobi da bolje prihvati svoje vlastito tijelo, pomae pri smanjenju naslaga
masnoa, te pomae da se osjeamo jai i vri. Masaa se moe
kombinarati sa termoterapijom, svjetlosnom terapijom, hidroterapijom,
elektroterapijom i kinezioterapijom.

10
Za to koristimo masau?

1. hipotrofija i atrofija miia

2. bolna stanja misia (bez upalnog procesa
3. spazam misia
4. psihika razdraljivost
5. pojaana aktivnost miia
6. neuralgija

Kontraindikacije:

Masau se ne smije primjenjivati kod sljedeih stanja ili bolesti: -

poveane tjelesne temperature tijela ( iznad 37,5 stupnjeva C) -posebno
infektivnog karaktera i prilikom akutnih upalnih procesa, nezavisno od
etilogije -gnojnih procesa, furunkula, strepto i stafilodermije, flegmone i
inficirane rane praene limfadenomom -svih vrsta opekotina na koi
prouzrokovanim razliitim kemijskim ili fizikim agensima ( sunce,
ultraljubiasto zraenje) -upala vena i lifnih puteva, varikoznog sindroma
Kontraindikacije
-malignih proces
za masau

Koje su kontraindikacije za masau?

1. upalni procesi
2. maligni proces
3. madei nepoznate etiologije
4. akne
5. febrilna stanja
6. otvorene rane

Koji su osnovni zahvati u manualnoj masai?

11
1. Glaenje - predstavlja osnovni nain masiranja kojim se zapoinje
i zavrava masaa svih dijelova tijela. Moe biti povrinsko i
zahvatno. Izvodi se jednom ili objema rukama, a prsti se sasvim
njeno kreu po povrini koe razliitom brzinom i u razliitim
pravcima. ake se postavljaju jedna uz drugu, jedna za drugom ili
jedna preko druge. Sutina je da ruke masera u potpuno priljeu
na tijelo masirane osobe cijelom povrinom ake, dlanom,
nadlakticom i prstima ili jagodicama prstiju. Proces glaenja se Zahvat glaenja
izvodi brzo i izaziva mehaniko ienje koe i otvaranje pora
skidanjem povrinskog sloja epitelnih elija.

2. Trljanje - drugi po redu maserski zahvat koji dublje djeluje od

glaenja uzrokujui trenje koe i potkonog tkiva. Karakteristino je
da pravac kretanja ruke mora biti determiniran kao npr. kao kod
pljosnatog dubinskog glaenja. Ruka masera manje klizi po koi a
vie prijanja uz kou i pomie je u zavisnosti od dubine tkiva. Trljanje
se vri od periferije prema centru pravolinijski ili kruno. Izvodi se
jednom ili objema rukama cijelom povrinom jedne ake ili obe ake,
bridom ake ili vrhovima prstiju. Posebno je pogodna za masau
zglobova tetiva i trbunih miia. Paljivo treba masirati predio
zglobova zbog tankog sloja potkonog tkiva i mogunosti povrede Zahvat trljanja
zglobnih ovojnica i ligamentarnog aparata.

12
3. Gnjeenje (istiskivanje) - je trei osnovni zahvat. Njime su
obuhvaene sve miine grupe, i najsnanije utjeu na masau miia
te se smatraju najznaajnijim u sportskoj masai. Ovaj zahvat se
veoma teko izvodi i smatra se najteim u masiranju. Vrsta gnjeenja
moe biti:
a) Valjanje - vri se na ekstremitetima tako to se ake postavljaju
jedna naspram druge na ekstremitetu a maser ih pokree pritiskujui
kou. Obino se ovom tehnikom obrauju vei miii ili miine
grupe pri emu se isti gnjee o kosti, a najee se primjenjuje na
leima i podkoljenici.

Zahvat gnjeenja

13
 b) Mjeanje - se najvie primjenjuje na butnoj regiji, jednom se
rukom obuhvaaju miii dok se drugom vri gnjeenje. Gnjeenjem
se iz miiia istiskuje venska krv linfa i produkti metabolizma a
ubrzava se proces oporavka nakon fizikih napora. Gnjeenje tetiva
nije dozvoljeno.

4. Lupkanje, sjeckanje je ritmiko kratko i neto lake udaranje tkiva i

to naizmjenino jednom pa drugom rukom. Zahvati djeluju
preventivno na kou i podkona tkiva dok na miie imaju
ogranieno djelovanje vrei relaksaciju pojedinih tjelesnih
segmenata.

Zahvat mjeanja

14
5. Pljeskanje izvodi se volarnim stranama ake (otvorenim akama
jednom ili objema rukama) njime se poveava terapijski efekt lupkanja
jer uticaj na tkiva ima tkz. zrani jastuk koje se stvara izmeu ake i tkiva.
Tehnika izvoenja lupkanja izvodi se u brzom ritmu od stodvadeset do
stotrideset udara u minutu, pri emu udarci padaju jedan kraj drugog
duinom miia od periferije prema centru. Ovu tehniku izvoditi oprezno
iznad povrno (podkono) smjetenih kostiju i iznad zglobova zbog
mogunosti nadraaja pokosnica ili drugih ozljeda.

Koji je osnovni princip u izvoenju manualne klasine masaa?

Osnovni principi u izvoenju masae su:

od periferije prema srcu
prepone, pazune jame, jame u podruju lakta i koljena, podruje
limfnih vorova na vratu (unutarnja strana nadlaktice i
natkoljenice NE SMIJE se tretirati ovom vrstom masae)
zapoinje se glaenjem i isto tkao zavrava
za vrijeme tetiranja klijenta, nae se ruke stalno u kontaktu sa
tijelom klijenta
masaa za pojedini dio tijela traje 15-30min a za cijelo tijelo 45 do
60min

15
 2. LITERATURA

Knjiga o masai, arko Popovi

3. KONTROLNA ZADAA

1. Tehnika kojom se izravno djeluje na uvrivanje i podizanje vezivnog

tkiva naziva se _______________________________. (odgovor
potraite na str. 5)

2. Medicinska masaa je metoda fizikalne terapije koja se slui nizom

sustavnih pokreta na tijelu s ciljem manipulacije tjelesnim tkivima je:
(odgovor potraite na str. 7)
a) medicinska masaa
b) klasina runa masaa
c) anticelulitna masaa

3. Navedite indikacije za medicinsku masau:(odgovor potraite na str.

8)
a) _________________________________________
b)__________________________________________
c) _________________________________________
d) _________________________________________
e) _________________________________________

4. Navedite indikacije za sportsku masau:(odgovor potraite na str. 9)

a) _________________________________________
b)__________________________________________
c) _________________________________________

16
d) _________________________________________
e) _______________________________________________

5. Osnovni zahvati u runoj masai su _______________________

__________________________________________________________
__________________________________________________________
______________________________________________________.
odgovor potraite na str. 12)

6. Pokreti masae idu od srca prema periferiji. (odgovor potraite na str.

15)
TONO NETONO

7. Trljanje kao tehnika masae se vri od periferije prema centru

pravolinijski ili kruno (odgovor potraite na str. 13)
TONO NETONO

8. Gnjeenje kao tehnika masae se dijeli na: (odgovor potraite na str.

13)
a) ______________________
b) _______________________

17