Masaža - u službi zdravlja i ljepote:

UVOD, PODJELA I DJELOVANJA

Masaža je najstariji oblik liječenja, svojevrsna umjetnost u

kojoj se spajaju sposobnosti i specifične vještine, ljubav
prema poslu i želja da se pomogne bližnjemu.
Masaža je prijenos energije, stimuliranje metabolizma,
psihički i fizički oporavak za klijenta. Cilj masaže je sačuvati,
obraniti i poboljšati zdravlje, tj. cjelokupno psihofizičko stanje
osobe.

Kako je nastala masaža

Dodir - majka naših osjeta, jezgra je masaže. Taj primarni osjet i sama riječ masaža
nerazdvojni su - korijen francuske riječi masser ima svoj izvor u arapskoj riječi massa što
znači dotaknuti. Zamisao da dodir može imati znatnu terapeutsku vrijednost nije nova.
Masaža se spominje u najstarijim kineskim spisima iz 2598. godine prije Krista. U 11.
stoljeću prije Krista arapski je filozof i liječnik Aviccena u svojim djelima zapisao da
masaža može "raspršiti materiju u mišićima koja vježbom nije uklonjena". Grci i Rimljani su
je popularizirali, a njihovi je liječnici preporučivali kao dio režima zdravstvene zaštite koji je
uključivao vježbanje i mineralne kupke. Homerova ju Odiseja spominje kao sjajnu stvar za
iscrpljene ratnike. Hipokrat, grčki liječnik, čije se ime povezuje s osnutkom medicine utvrdio
je da je masaža važno načelo terapije.

Od srednjega vijeka do 16. stoljeća masaža je zbog strogih stavova o tjelesnim

zadovoljstvima bila malo korištena na Zapadu. U isto vrijeme na Istoku akupresura i shiatsu
su vrlo cijenjeni zbog svojih iscjeliteljskih svojstava. U 19. stoljeću Istok i Zapad su se na
tom području susreli, ponajviše zahvaljujući naporima Švedanina Pera Henrika Linga.
Ling (roñen 1776.)je prakticirao i podučavao stil masaže koji je danas najpoznatiji kao
švedska masaža. Uz to je počeo primjenjivati istočnjačke tehnike koje su više od masaže -
preporučujući uz nju konzumiranje mineralne vode, primjenu mineralnih kupki, te medicinsku
gimnastiku. Svoj je sustav Ling temeljio na poznavanju fiziologije. Švedska je vlada taj
program uključila u program državnih škola, a danas ga američke i europske udruge masera i
fizioterapeuta, kao i naše škole, primjenjuju kao standard u masaži i medicinskoj gimnastici.
Izmeñu 1854. i 1920. masaža, uz ostale zdravstvene discipline, počinje zauzimati važno
mjesto kao specijalizirano samostalno zanimanje. Od 1943. su dugotrajne maserske tretmane
počele zamjenjivati terapeutske tehnologije, npr. ultrazvuk, pa je ručna masaža prestala biti
dijelom standardnog liječničkog tretmana. Preseljena je u ljetovališta, klubove zdravlja i
salone za uljepšavanje.
Pokušaj zamjene masaže aparatima propao je, pa se od 80-ih terapija masažom opet brzo
razvija. Tom se zanimanju pokušava pribaviti poštovanje koje mu pripada, iniciranjem
odgovarajućih zakona i oblikovanjem tehnika masaže kao ravnopravnog sastojka zdravstvene
njege, isto kao i u Hipokratovo doba. Hrvatska u svemu tome ne zaostaje, tako da su u
školama za masere i fizioterapeute, te se u školi za kozmetičare u obveznom programu, uz
klasičnu manualnu masažu, uči tehnika manualne limfne drenaže, vezivno-tkivne masaže i
refleksoterapije.
 Tehnike masaže
Osobu koju masiramo moramo shvatiti kao svijet za sebe i
takvom je prihvatiti. Kada pristupamo na taj način, već smo
ostvarili veliki dio uspjeha.
Drugi dio uspjeha ovisi o tehnikama i metodama koje se
primjenjuju.

Podjela na tri razine:

Djelovanje na vezivno tkivo
Vezivno-refleksna masaža
Manualna limfna drenaža

Djelovanje na mišićno tkivo

Klasična manualna masaža
Gestal (sportska masaža)

Djelovanje na koštano tkivo

Zglobna masaža

Vezno-refleksna masaža je tehnika kojom izravno djelujemo na vezivno tkivo. Mehanizam

djelovanja temelji se na neurorefleksnim fenomenima. Osnovno načelo masaže je djelovanje
na odreñene refleksne zone na koži, gdje nalazimo napetosti i promjene. Na taj način
refleksnim putem stimuliramo mišić ili organ koji odgovara visini tog segmenta.

Oslobañanjem vezivnog tkiva od eventualnih napetosti postižemo različite učinke:

- refleksnim putem (koža - organ) normaliziraju se funkcije organa - postiže se ravnoteža
hormonalne razine - opuštaju se i relaksiraju mišići tretiranog područja
- povećava zglobna pokretljivost s povećanom amplitudom pokreta
- povećava prokrvljenost tretiranog dijela s odredenim biokemijskim reakcijama (oslobadanje
histamina, povišenje temperature za 2-3 C)
- poboljšava elasticitet tkiva - poboljšava postura

Vezivno-refleksivna masaža izvodi se čvrstim podražajnim pokretima na koži radi liječenja

odreñenih oboljenja lokomotornog sustava i oboljenja pojedinih unutarnjih organa. Pomaže u
uklanjanju neestetskih pojava - fibriznog celulita.

Manualna limfna drenaža je tehnika masaže kojoj je svrha uspostavljanje ravnoteže izmeñu
tekućina u organizmu. Uveo ju je dr. Vodder 30-ih godina prošlog stoljeća. Na svom putu
limfa protječe kroz limfne čvorove gdje se nalaze limfociti koji imaju sposobnost
razgrañivanja stranih tvari u organizmu, te ih činiti neškodljivima. Približno 40% tekućine
zadržava se u limfnim čvorovima gdje se limfna tekućina zgušnjava.
Fiziološka vazomotorična limfna drenaža temelji se na autonomnom pulsiranju limfnih
segmenata. Taj se proces sastoji od ritmičkih rastezanja tih nizova, što dovodi do
peristaltičkog kontrahiranja. Na tom sustavu prirodne drenaže temelji se manualna limfna
drenaža (MLD) po Vodderu - tehnika masaže koja djeluje na limfni sustav i njegov tok,
poboljšava funkcionalnost krvnih žila, kapilara i zalistaka. MLD-om se obrañuju limfni
čvorovi koji su dostupni i na taj se način djeluje na one strukture u tijelu koje su najvažnije u
sustavu imuniteta. Postoji širok spektar indikacija za primjenu MLD-a, a osnovna je limfni
edem (otok). Edem je nakupina vode i bjelančevina u vezivnom tkivu. Ova se tehnika
primjenjuje na temelju medicinskih indikacija, primjerice, oboljenja bubrega, proširenih vena
iza mamektomije itd., a u vezi s estetskim indikacijama najučinkovitijom se pokazala kod
edematoznog celulita.

Djelovanje na mišićno tkivo

Klasična manualna masaža (KMM) djeluje izravno na mišićni sustav, a zahvaljujući

specifičnim manualnim zahvatima omogućuje izolaciju i djelovanje na pojedine mišiće a time
i na njihovu stimulaciju. KMM poboljšava mišićni tonus, smanjuje napetost, stimulira krvni i
limfni optok i pojavu difuzne hiperemije. Djelovanje ove masaže dijelimo na opće i lokalno.
Opće djelovanje dovodi do opuštenosti i ugode. Temperatura kože povisuje se za 2-3 C, a
time se pojačava periferna cirkulacija. Masaža mnogo brže uklanja umor od pasivnog
odmaranja i ležanja.
Lokalno djelovanje - zbog pojačane hiperemije - najvidljivije je na koži koja postaje
zategnuta, elastična i ružičaste boje. Teško je odrediti granicu izmedu općeg i lokalnog
djelovanja, jer se oba isprepleću. Isto tako KMM možemo podijeliti na umirujuću i
podražajnu.
Kada primijeniti umirujuću ili podražajnu ovisi o indikacijama. Tako kod pojačanog tonusa
muskulature i bolnih stanja KMM mora biti umirujuća, dok kod mlohave i atrofične
muskulature masaža treba biti podražujuća kako bi se postigao suprotni učinak.
Kako masaža poboljšava opskrbu kisikom i hranjivim sastojcima kao i otpremu štetnih
proizvoda metabolizma i ugljičnog dioksida iz krvi, uvelike pridonosi uklanjanju neestetskih
pojava, npr. smanjenju masnih nakupina na tretiranim područjima.
Gestal (dubinska mišićna dekontrakcija ) je tehnika masaže koja putem specifičnih, dubokih,
sporih i progresivnih manualnih zahvata (gdje koristimo laktove i podlaktice) dovodi do
promjene napetosti u mišićnim fascijama do relaksacije. Ovom tehnikom stimuliramo krvni
optok i metabolizam pri čemu se značajno pridonosi poboljšanju
posture i uklanjanju neestetskih pojava. Ovu tehniku preporučujemo za uklanjanje svih tipova
celulita i kao sportsku masažu (tamo gdje trebamo čvrste duge pokrete na velikim mišićnim
grupama).

Djelovanje na koštano tkivo

Zglobna masaža je tehnika koja izravno djeluje na zglobne strukture kroz novi specifičan
pristup - redukciju pokreta - posredstvom kojega djelujemo na mobilnost zglobova. Ova
tehnika povećava amplitudu pokreta zglobova, smanjuje napetosti zglobnih hrskavica i
ligamenata, povećava prokrvljenost te daje osjećaj lakoće i oslobada tijelo dubokih napetosti.
U velikoj je mjeri možemo primijeniti u odreñenim oboljenjima lokomotornog sustava, kao i
za eliminaciju neestetskih pojava. Ovim tehnikama možemo pridodati shiatsu i refleksologiju.
Shiatsu pritiskom na akupresurne točke uravnotežuje tjelesnu energiju. Refleksologija se
temelji na refleksnim točkama na stopalima i dlanovima, što odgovara svim organima,
žlijezdama i strukturama u organizmu. Prvi uvjet za uspjeh je ljubav prema ovom poslu, drugi
je svladavanje tehnike, a treći dobri tehnički uvjeti za masažu.

Napisala: Zdenka Spajić

Mogućnost preživljavanja individue u velikom dijelu ovisi o sposobnosti adaptacije na
promjenu ambijenta u kojem živi. Veliki dio organskih sustava vrši svoje funkcije
zahvaljujući kretanju, te možemo reći da njih direktno potpomaže - mišićni sustav .

Lokomotorni aparat igra važnu ulogu u pokretu - kosti i zglobovi kao njegov pasivni, a mišići
kao aktivni dio.
Mišićni sustav zahvaljujući svojim karakteristikama kontraktibilnosti, relaksacije i elastičnosti
zauzima važno mjesto jer omogućuje pokretanje, a ima još dvije važne uloge: održavanje
posture (svih položaja koje tijelo može zauzeti) i proizvodnja velikog dijela topline potrebne
tijelu.

MIŠIĆ - organ koji je sposoban kontraktirati se i time vrši pokret u zglobu. Pored toga je i
elastičan, dozvoljava izvjesno istezanje i nakon toga se relaksira i vraća u svoju prvobitnu
dužinu.

MISIĆNO TKIVO - mišićne stanice ili mišićno vlakno izgrañuje mišićno tkivo, tako da se
nakupljaju jedne pored drugih usporedno s njegovom uzdužnom osi. Susjedne mišićne stanice
su medusobno povezane ili odvojene malom količinom vezivnog tkiva kroz koje do mišićnog
vlakna dolaze krvne kapilare i živčana vlakna. Osnovna karakteristika mišićnog tkiva je
kontraktibilnost.

Mišićna tkiva nisu identična po smještaju, pa ih djelimo na tri tipa:

- skeletno mišićno tkivo (pripaja se uz kost),
- viscelarno mišićno tkivo (nalazimo ga na stijenkama unutarnjih organa, krvnim žilama i
dr.) i
- srčano mišićno tkivo (tvori srčane stijenke).

Ako promatramo mikroskopski izgled možemo naći dva tipa:

- poprečno-prugasto mišićno tkivo i
- glatko mišićno tkivo.

Ako promatramo neurološku kontrolu (inervaciju) možemo naći 2 tipa mišićnog tkiva:
- koje jeste pod utjecajem naše volje (cerebro-spinalno) i
- koje nije pod utjecajem naše volje (autonomno-vegetativno).

Promatrajući sve karakteristike:

- skeletno mišićno tkivo je poprečno-prugasto, pod utjecajem naše volje,
- visceralno mišićno tkivo je glatko, nije pod utjecajem naše volje i
- srčano mišićno tkivo je poprečno prugasto, nije pod utjecajem naše volje.

MIŠIĆ (MUSCUL US )

Vanjski izgled - na svakom mišiću razlikujemo:

- mesnati dio - crveni dio - trbuh mišića (venter), on se pri kontrakciji skraćuje i zadebljava i
- tetivni dio - bjeličasti dio tetiva (tendo), žilava i otporna, nalazi se na krajevima trbuha,
predstavlja pasivni dio koji prenosi snagu kontrakcije na skelet.

Prema broju trbuha razlikujemo:

- složene - imaju dva ili više trbuha i
- proste - imaju samo jedan trbuh.
Prema odnosu svojih dimenzija (dužine, širine i debljine) mišići i njihove tetive dijele se na
duge, kratke i plosnate.

U tijelu imamo 327 parnih i 2 neparna mišića, a od ukupne težine tijela na mišićni sustav
otpada oko 40%.

GRADA MIŠIĆA

U sastav mišića ulaze:

- poprečno-prugasta mišićna vlakna,
- vezivno tkivo i
- krvne žile i živci.

Mišićna vlakna obavijena su vlaknima vezivnog tkiva, udružuju se i čine mišićne snopice .
Mišićni snopići su obavijeni i spojeni rastezljivim vezivnim tkivom u manje ili veće mišićne
snopove.
Rastezljivo vezivno tkivo koje obavija i spaja mišićna vlakna, mišićne snopice i snopove
predstavlja unutrašnji perimizium mišica - on je od velikog značaja za unutrašnju mehaniku
mišića, jer omogućava laka meñusobna pomicanja snopova i snopića i klizanje jednih preko
drugih bez poremećaja grade mišića.

Vanjski permizium mišića - obavija trbuh mišića i na taj način ga odvaja od okolnih mišića,
a vezivni omotač tetive je nastavak vanjskog permiziuma.

Unutrašnji i vanjski permizium možemo još nazvati i fascijacijama.

Fascija (ovojnica) je dio vezivnog tkiva koje se proteže i omotava čitavo tijelo. To je
kompleks membrana, spojenih sa skeletom, koje prenose minimalne tenzije i najmanji
segmentalni pomak na čitavo tijelo.
Omotava čitavo tijelo.

Fascije okružuju i omotavaju organe, mišiće i kosti. Udvostručuju tkiva, dupliciraju se i

ovisno o tome gdje se nalaze dobivaju nazive:
• pleure - na plucima,
• pericardium - na srcu,
• meninge - na mozgu,
• peritoneum - na unutarnjim organima,
• perimizium - na mišićima i
• periosteum (na kostima).

Zajedničko svim fascijama je da grade veliku zaštitnu mrežu.

Važno je znati da se fascije nigdje ne prekidaju, imaju uvijek dva sloja meñu kojima je tekući
medij koji omogućuje nesmetano klizanje, a od superficijalnih fascija se nastavljaju sve
duboke fascije. Od dubokih fascija odvajaju se listovi koji obavijaju dublje slojeve organa,
mišiće, kosti i to bez da se odvoje od površinske fascije. One su različite debljine i sastava
ovisno o tome gdje se nalaze.
Superficijalna fascija se nalazi ispod kože i veziva i obavija cijelo tijelo osim šaka, stopala,
lica i gluteusa (dijelove mimike).
Vezana je za koštani sustav samo na odreñenim mjestima:
• okcipitalna kvrga, 1.i 2 .vrat kralježnice,
• na dio klavikule,
• na dio skapule
• na dio radiusa,
• na rucni zglob,
• na dio sternum,
• na cristu iliacu,
• na oss pubis,
• na dio fibule i
• na skocni zglob.

Ti spojevi prenose pokrete i dozvoljavaju svim djelovima tijela da sinergiji prate pokrete, tj.
da sudjeluju u pokretu, jer fascijacije omogućuju pokret; u prvom redu jer se jedna
nadovezuje na drugu, bez ikakvog prekida i time ostvaruju komunikaciju najudaljenijih
dijelova tijela.

Zatim, što je izrazito važno, obavijaju pojedine dijelove organa kao što npr.kod mišića
obavijaju posebna mišićna vlakna, mišićne snopiće, snopove i sam mišić. Izoliraju jedne
dijelove od drugih i na taj način omogućavaju nesmetano pomicanje i klizanje. Održavaju
položaj i smjer vlakana i mišića, zadržavaju kontrakciju mišica u svojim granicama, daju
kontrakciji znacaj, smisao i smjer, sprečavaju oštećenja i tvore njegov završni dio
(hvatište/polazište) - tetivu.

Karakteristike fascija

- zaštitna uloga,
- stabilnost unutarnjih organa,
- komunikacija udaljenih dijelova tijela,
- polazište za odredene mišiće,
- potpomaže prehranu organa (bogata raširena mreža u fascijama) i
- prisustvo velikog broja nervnih završetaka (ogranci živčanog sustava prolaze kroz
unutrašnje fascije i prelaze na organe).
Prigodom čitanja stručne literature iz područja masaže, uočit ćemo da se kao osnovni masažni
zahvati najčešće spominju elementi klasične manualne masaže. To su masažni zahvati dr.
Metzgerja iz Amsterdama a prvi su put bili opisani u nekom francuskom časopisu 1876. g.
Od tada su za masažne tehnike u primjeni pojmovi:

1. effleurage-glañenje
2. petrissage-gnječenje
3. friktion-trljanje
4. tapotement-udaranje, lupkanje
5. vibration-vibracije

Navedene tehnike meñusobno se razlikuju prema:

• pritisku
• smjeru pokreta
• uporabi odreñenog dijela ruke za odreñeni masažni zahvat.

Za sve je tehnike masaže bitna ravnomjerna brzina koja utječe na ritam izvoñenja pokreta.

1. Effleurage-glañenje

Glañenje je jednostavna tehnika masaže pri kojoj upotrebljavamo cijeli dlan ili dio dlana.
Način uporabe dlana odreñujemo ovisno o veličini obrañivane površine. Dio dlana koji
koristimo moramo fleksibilno prilagoñavati tijelu.

S obzirom na stupanj pritiska, razlikujemo površinsko i dubinsko glañenje koje na tijelo

različito djeluju. Svaki prijelaz iz površinskog u dubinsko glañenje mora se odvijati postupno.

Masažni zahvati

Tehniku glañenja možemo izvoditi:

• tako da zahvatimo veću površinu Jlanom - s oba dlana
• jednim dlanom
• jagodicama prstiju
• proksimalnim dijelom dlana
• palcem-palčevima

A. Površinsko glañenje
Namjena

Površinsko se glañenje obično primjenjuje kao uvodna tehnika

u masaži. Refleksnim djelovanjem glañenja postižemo mišićnu
opuštenost. Kada mišićni tonus popusti možemo nastaviti s
jačim masažnim zahvatima, kao što su: gnječenje, trljanje i
udaranje.
Glañenje se takoñer primjenjuje i kao prijelazni zahvat te za
završetak masaže.
Pritisak

Pritisak mora biti vrlo blag. Uspostavljanje kontakta izmeñu ruku masera i klijenta mora proći
neopaženo. Dlan, dio dlana ili jagodice tijesno se priljubljuju na masiranu površinu. Pritisak
pod rukom je jednakomjerno rasporeñen. Posebno moramo biti pažljivi s osjetljivim
pacijentima i pri masiranju osjetljivih dijelova tijela. Pritisak se postupno pojačava.

Smjer

Smjer je odreñen smjerom kretanja venske krvi i limfe.

Ritam

Ritam je vrlo važan za opuštanje. Ruke masera kreću se naizgled sporo, monotono i
umirujuće, a upravo se takvim ritmom postiže potpuna relaksacija. Kada maser masira u
udobnom, ispravnom položaju brzo će uhvatiti pravilan ritam i kontrolu nad radom svojih
ruku.

Brzina

Pravilna brzina je postignuta ako u jednoj minuti pogladimo ruku od prstiju do ramena 15
puta. Maser koji usvoji pravilnu brzinu, zadržat će je cijelo vrijeme masaže.

B. Dubinsko glañenje
Namjena

Svako glañenje kojim postižemo mehaničke i refleksne

učinke, iako je pritisak neznatan, zovemo dubinsko glañenje, a
njime se nastoji mehanički poboljšati venski i limfni optok.
Uvjet za izvoñenje dubinskog glañenja je potpuna mišićna
opuštenost, jer je kontrahiranom mišiću smanjen venski
volumen.

Pritisak

lako govorimo o dubinskom glañenju, ne smiju se izvoditi

duboki i jaki pritisci. Takvim postupkom napravimo više štete
nego koristi. Posljedica tako izazvane boli je mišićni grč koji
priječi uspješan tijek masaže. Pritisak je po cijelom dlanu
ravnomjerno rasporeñen. Kada mišić duboko gladimo od
njegova distalnog prihvatišta u smjeru proksimalnog
prihvatišta reduciramo jačinu. Različite tjelesne regije
zahtijevaju različiti pritisak; što je pritisak jači, to je pokret
sporiji.

Ritam

Ritam držimo jednakim, laganim i ne trzamo. Trzajni pokreti pri dubinskom glañenju takoder
negativno utječu na mišićni tonus.
Brzina

Držimo se već odreñene brzine, 15 puta lagano glañenja ruke u minuti. Ako gladimo presporo
ili prebrzo, remetimo cirkulaciju i ne postižemo željeni učinak.

2. Petrissage-gnječenje

Namjena

Gnječenjem se djeluje na najdublje dijelove mišića. U zahvatima gnječenja ruke slijede jedna
drugu u neprekidnom naizmjeničnom ritmu. Dijele se na srednje duboke i na duboke zahvate.

A. Srednje duboki zahvati

Gnječenje se kao osnovna tehnika izvodi kod većine mišićnih

površina, npr. leña i stražnjice, gnječenjem dijela mišića ili
izmeñu ruku ili izmedu ruke i tvrdog objekta, kao što je recimo
kost ili stol. Znači da treba cijelom rukom u širokim kružnim
pokretima zahvatiti mišić, odignuti ga od kosti, stisnuti ga i
pustiti. Time se iz mišića istiskuje venska krv i limfa, te
ubrzava priljev krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima čime
se poboljšavaju kontraktilne sposobnosti mišićnih vlakana.
Povlačenjem se, čvrstim pokretima, povlače mišići rukama iz
suprotnog smjera, a izvode se obično na stranama tijela i
udova.
Tiskanjem se meka tkiva manipuliraju naizmjence, tako da se
istežu adhezije unutar mišića i mobiliziraju tkivne tekućine.
Ruke idu jedna prema drugoj iz suprotnih smjerova tako da se
mišić najprije skuplja, a potom isteže.

Masažni zahvati

Zahvati gnječenja daju izgled valovitosti, stiskanja i dizanja mekog tkiva. Gnječenje je
sastavljeno od ponavljajućih stiskova i opuštanja mekog tkiva. Izvodimo ga na više načina:

• s obje ruke istodobno ili naizmjenično

• jednom rukom
• ulnarnom stranom dlana
• krajevima prstiju
• palčevima

Način gnječenja odabiremo s obzirom na anatomski uzorak.

Pritisak

Zato što pritisak raste i popušta, moramo paziti da pritisak pravodobno popustimo i da ne
prouzročimo štipanje. Kada gnječimo dlanovima ili prstima palac desne ruke usmjeruje
pritisak prema prstima lijeve ruke i obratno. Gnječenje moramo izvoditi točno, tako da
gibanje ruku daje dojam valovitosti. Pritisak možemo povećavati pošto je mišić opušten, ali
moramo obratiti pozornost na to da povećanje pritiska ne dovede do većeg rastezanja tkiva.
Ritam i brzina

Ritam i brzinu koju smo odredili za glañenje zadržavamo i pri gnječenju. Kada usvojimo
tehniku gnječenja opasno je početi prebrzo masirati. Ritam je pri gnječenju vrlo važan, jer se
gibamo cijelim tijelom, s laktovima i ramenim obručem.

Napisala: Zdenka Spajić

Ruka

1. Površinsko glañenje ruke......................4x

Ruku površinski gladimo od ramena do krajeva prstiju.

2. Izmjenično glañenje (dlanovima) m.deltoideus-a..............10x

desna ruka dubinski pogladi stražnju stranu deltoideus-a, a lijeva prednju. Vraćamo se s
površinskim glañenjem.

3. Gnječenje (palcima) gornjeg ekstremiteta................2x

Ruku podijelimo na tri regije, unutarnju, prednju i vanjsku i gnječimo ih palčevima od ramena
do zapešća. Vraćamo se s dubinskim glañenjem.

4. Gnječenje (dlanovima) nadlaktice i podlaktice..............3x

Kada gnječimo desnom rukom nadlakticu, lijeva ruka podupire ruku u laktu. Kada sa
gnječenjem nastavljamo na podlakticu, lijeva ruka podupire ruku u zapešću. Od zapešća se
prvo vraća, s dubinskim glañenjem, desna ruka i podupire ruku u laktu, zatim se s dubinskim
glañenjem vratimo još s lijevom rukom do podpazuh. Zatim cijeli postupak ponovimo, tako
da lijeva ruka gnječi, a desna podupire. Opsani masažni zahvat učinimo svakom rukom 3x.

5. Izmjenično gnječenje (dlanovima) gornjeg ekstremiteta...........3x

dlanovima gnječimo od ramena do zapešća. Vraćamo se s dubinskim glañenjem. (Isto kao kod
točke A.4.)

6. Gnječenje (palčevima) leñne strane ruke.................2x

palčevima gnječimo izmeñu metakarpusa od zapešća do MCP zglobova. Vraćamo se sa

dubinskim glañenjem. (Isto kao kod točke C.2.)

7. Glañenje (palčevima) MCP zglobova..................4x

 supiniranu ruku podupremo prstima, palčevi dubinski glade MCP zglobove u smjeru prema
unutra. Vraćamo se s površinskim glañenjem.

8. Glañenje (palčevima) tenerja i hipotenerja................4x

supiniranu ruku podupremo prstima, palčevi dubinski glade istovremeno tenerje i hipotenerje
u centripetalnom smjeru. Vraćaju se s površinskim glañenjem.

9. Gnječenje (prstiju ruke) palcem i kažiprstom..........svaki prst 2x

Gnječimo svaki prst posebno u centrifugalnom smjeru, vraćamo se s dubinskim glañenjem.

Palac i kažiprst desen ruke gnječe prste od mezimca do kažiprsta, lijeva ruka podupire ruku.
Kažiprst gnječimo lijevom rukom, a desna podupire ruku.

10. Dubinsko glañenje gornjeg ekstremiteta................3x

Dubinski gladimo u centripetalnom smjeru, vraćamo se s površinskim glañenjem.

• Površinsko glañenje.........................4x

Površinski gladimo od ramena do prstiju

Gornji dio prsnog koša

• Površinsko glañenje........................4x

Dlanovima izmjenično površinski gladimo od ramena do sternuma. Ruke se izmjenjuju, pa

moramo paziti da ne narušimo kontakt.

• Dubinsko glañenje oko ramena i vrata................2x

Ruke položimo na sternum i površinski gladimo u smjeru prema ramenu, s glañenjem

nastavljamo p gornjim vlaknima trapeziusa.

• 2x dubinski pogladimo po istom putu natrag do sternuma

• 2x dubinski pogladimo vratne mišiće u smjeru prema naprijed

moramo paziti da u smjeru prema naprijed popustimo s pritiskom.

• Gnječenje (prstima) od sternuma do ramena..........svaku stranu 3x

Gnječimo vrhovima prstiju, tako da položimo ruku na ruku. Od sternuma se pomičemo

kružnim pokretima po velikom prsnom mišiću prema ramenu. Pritisak dodajemo u smjeru
kazaljke na satu prema dolje i prema unutra. Vraćamo se s dubinskim glañenjem.

4.Izmjenično dubinsko glañenje od ramena do sternuma...........4x

Položimo ruku na ruku i površinski gladimo od sternuma prema ramenu. Zavinemo oko
ramenog zgloba i s dubinskim glañenjem vraćamo se istim putem na sternum.

5. Gnječenje (prstima) od sternuma do vrata...........svaku stranu 3x

Gnječimo kao kod točke 3, samo nastavljamo prema vratu. Vraćamo se s dubinskim
glañenjem.

• Dubinsko glañenje vratnih žila...................4x

Dlanove, jakom abdukcijom palčeva položimo simetrično na vrat. Dubinski gladimo prema
ramenu. Moramo paziti da ne dotičemo palčevima vrat. Vraćamo se s površinskim glañenjem.

• Dubinsko glañenje oko ramena i vrata................2x

Ponovimo masažni zahvat pod točkom 2., a i b način.

• Površinsko glañenje........................4x

Ponovimo masažni zahvat pod točkom 1.

Trbuh

Stojimo sa klijentove desne strane. Klijent ima skvrčena koljena i poduprta jastukom, tako da
su trbušni mišići opušteni.

• Površinsko glañene.........................4x

Trbuh gladimo dlanovima simetrično, tako da su palčevi jako abducirani. Putujemo od donjih
rubova rebra do sramne kosti. Vraćamo se po zraku.
• Dubinsko glañenje.........................4x

Vrhove prstij položimo na svaku stranu sramne kosti. Površinskim glañenjem se pomičemo uz
rub zdjelice prema bubrežnom djelu kralježnice. Natrag se vraćamo s dubinskim glañenjem.
Svrha tog masažnog zahvata je manipulacija trbušnih mišića, a ne crijevnih sadržaja.

• Dubinsko glañenje gornjeg dijela trbuha..........svaku stranu 4x

Dlan desne ruke položimo na sternum. Lijevom rukom pojačamo pritisak, tako da ju položimo
na desnu ruku. pOvršinskim glañenjem klizimo po donjim rebrima u ljevi predio bubrega.
Vraćamo se s dubinskim glañenjem. Na desnoj strani masažni zahvat ponovimo. Ruke ne
mjenjamo, već okrećemo. Desna ruka je u potpunoj dorzifleksiji.

• Gnječenje (dlanovima) debelog crijeva................3x

U donjem desnom kvadratu trbuha počnemo gnječiti s mezimčevom stranom dlana. S lijevom
rukom uhvatimo zapešće desne ruke.

Gnječimo tako, kao kada bi grabili crijevnu masu. Na mjestu gdje se debelo crijevo spušta,
dubinski pogladimo, zatim preko sramne kosti skliznemo s površinskim glañenjem na početno
mjesto i cijeli postupak ponovimo.

• Dubinsko glañenje debelog crijeva..................6x

Smjer gibanja je isti kao kod točke 4., u smjeru kazaljke na satu. Prstima lijeve ruke
pojačavamo pritisak prstiju desne ruke. Pritisak iznad sramne kosti je površinski.

• Gnječenje (dlanovima) trbuha....................4x

Dlanovima gnječimo svu muskulaturu trbuha, vraćamo se s površinskim glañenjem.

• Dubinsko glañenje trbuha......................4x

Ponovimo masažni zahvat pod točkom 2.

• Površinsko glañenje trbuha.....................4x

Ponovimo masažni zahvat pod točkom 1.

Ne postoje striktna pravila o redoslijedu masiranja, ali je ipak najbolje započeti s

masažom nogu.

Masaža nogu oslobaña od napetosti i grčeva u mišićima, ubrzava cirkulaciju i dotok krvi s
hranjivim tvarima. Počinje se glañenjem od pete, preko stražnjeg dijela potkoljenice na
natkoljenicu i sjedalni dio, uz pojačavanje pritiska. Zatim slijedi trljanje, gnječenje i udaranje.
Posebnu pozornost treba posvetiti tabanu - zahvat trljanja mišića na stopalima obavlja se
palčevima.
Masaža prednje strane nogu počinje glañenjem od prstiju stopala, a potom se prelazi na
potkoljenicu i natkoljenicu. Zatim se prelazi na trljanje i gnječenje mišića. Koljeno se gladi i
trlja i na taj način obrañuju zglobne veze, uz doziran pritisak. Na natkoljenici se obrañuju
pojedine mišićne skupine trljanjem i gnječenjem, jačim pritiskom, jer su ti mišići prilično
masivni.

NOGA

A. Bedro

1. Površinsko glañenje noge...4x

Nogu površinski gladimo od kuka do prstiju pri čemu težimo obuhvatiti što veću površinu.

5. Gnječenje dlanovima četveroglavoga bedrenog mišića...3x

Gnječimo u centripetalnom smjeru, na origu mišić s desnom rukom lagano dignemo, zatim se
vraćamo s površinskim glañenjem.

7. Gnječenje stražnje strane bedra dlanovima...3x

Dlanovima gnječimo unutarnju stražnju stranu bedra od koljena prema kuku, vraćamo se s
površinskim glañenjem.

10. Izmjenično gnječenje dlanovima...3x

Gnječimo od kuka prema koljenu, vraćamo se dubinskim glañenjem.

11. Dubinsko glañenje bedara...3x

S abduciranim palčevima dubinski gladimo bedra, vraćamo se površinskim glañenjem.

B. Potkoljenica i koljeno

1. Površinsko glañenje...3x

S obje ruke gladimo od koljena prema gležnju.

4. Gnječenje palčevima M. Tibialis Anterior...3x

Gnječimo palčevima od origa do insercia, vraćamo se dubinskim glañenjem.

8. Gnječenje stražnjih mišića (meča) dlanovima...3x

Lijeva ruka podupire lagano skvrčenu nogu ispod koljena, desna gnječi od koljena do petne
kosti, vraća se s dubinskim glañenjem. Zatim se ruke zamjene i postupak ponovimo.

11. Izmjenično gnječenje s dlanovima...3x

Izmjenično gnječimo s dlanovima od koljena do gležnja, vraćamo se s dubinskim glañenjem.

12. Glañenje s dlanom oko ivera...4x

Iver dubinski gladimo s proksimalnim dijelom dlana.

13. Glañenje podkoljene jamice prstima...4x

Krajevima prstiju dubinski gladimo u centripetalnom smjeru, vraćamo se s površinskim

glañenjem.

14. Dubinsko glañenje cijele noge...3x

Nogu dubinski gladimo od gležnja do kuka, vraćamo se s površinskim glañenjem.

C. Gležanj i stopalo

1. Površinsko glañenje leñne strane stopala

Jedna ruka podupire stopalo, druga površinski gladi: jedanput medijalnu stranu stopala, drugi
put lateralnu, u smjeru prema prstima.

4. Gnječenje jedne strane stopala palčevima...2x

Palčevima gnječimo od vanjskog gležnja prema prstima, zatim cijeli postupak ponovimo na
unutarnjem gležnju.

6. Glañenje tabana palčevima...4x

Palčevima dubinski gladimo taban od MCP zglobova prema peti, vraćamo se s površinskim
glañenjem.

7. Glañenje tabana dlanom...4x

Proksimalnim dijelom dlana dubinski pogladimo taban, od prstiju prema peti. Ruka učini
pokret iz supinacije u pronaciju.

8. Glañenje prstima oko gležnja...4x

Krajevima prstiju dubinski gladimo od prstiju prema gležnju. Ruke se razdvajaju, jedna
pogladi unutarnji, druga vanjski gležanj. Vraćaju se s površinskim glañenjem.

9. Glañenje Ahilove tetive s prstima...4x

Krajevima prstiju dubinski gladimo Ahilovu tetivu u centripetalnom smjeru, vraćamo se s

površinskim glañenjem.

10. Dubinsko glañenje cijele noge...3x

S obje ruke dubinski gladimo nogu u centripetalnom smjeru, vraćamo se s površinskim
glañenjem.

11. Površinsko glañenje cijele noge...4x

Leña

• Površinsko glañenje.........................4x

Dlanove simetrično položimo na desno i lijevo rame. Palčevi su jako abducirani i položimo ih
na početak vratnog dijela kralježnice. Površinski gladimo prema križnoj kosti i pokušavamo
zahvatiti što veću površinu leña. Vraća,o se po zraku.

• Dubinsko glañenje..........................8x

Dlanovima započinjemo dubinski od donjeg dijela križne kosti.

Palčeve prekrižimo zato da je pritisak prema kralježnici jači. Zatim se ruke razdvoje i glade
na obe strane kralježnice prema vratu:

• vraćamo se s dubinskim glañenjem, tako da vrhovi prstiju poglade rameni zglob. Zatim s
glañenjem nastavljamo prema križnoj kosti............2x

• vraćamo se s dubinskim glañenjem preko ramena, zatim krajevi prstiju skliznu u pazuh. Od
tamo s dubinskim glañenjem nastavljamo prema križnoj kost....2x

• vraćamo se s dubinskim glañenjem preko ramena, uz kralježnicu prema struku. Od tamo se

s dubinskim glañenjem vraćamo prema križnoj kosti.......2x

• vraćamo se kao kod površinskog glañenja leña, samo što je pritisak dubinski..2x

• Gnječenje (prstima) gornjih vlakana trapeciusta.............3x

Prste lijeve ruke položimo na prste desne ruke. Gnječimo u centripetalnom smjeru po gornjim
vlaknima trapeciusta. Vraćamo se s površinskim glañenjem.

• Dubinsko glañenje gornjih vlakana trapeciusta..............4x

Palce položimo na prste desne ruke. Gnječimo i centripetalnom smjeru po gornjim vlaknima
trapeciusta. Vraćamo se s površinskim glañenjem.

• Gnječenje lopatice (dlanovima)....................3x

Mezimčevom stranom dlana gnječimo regije oko lopatice. Desnom rukom koju lijeva drži u
zapešću se krećemo oko lopatice u smjerovima prema van. Da preñemo lopaticu jedanput,
moramo napraviti 4 kružne kretnje.

• Gnječenje (dlanovima) leña.....................4x

Dlanovima gnječimo pružno od gorneg dijela leña prema križnoj kosti. Krećemo se po zraku,
sa svakom rukom posebno. Moramo paziti da ne rušimo kontakt s kožom.

• Glañenje bubrežnog dijela (dlanovima)...........svaku stranu 4x

Lijevu ruku položimo na desnu. Od kralježnice površinski gladimo po donjim naborima u

bubrežni predio na lijevoj strani. Vraćamo se dubinskim glañenjem. Na desnoj strani masažni
zahvat ponovimo.

• Gnječenje križne kosti (palčevima)...................4x

Palčeve simetrično položimo na gornji dio kružne kosti. Zatim palčevima simetrično
gnječimo u smjeru prema dolje. Vraćamo se s dubinskim glañenjem.

• Gnječenje zadnjice dlanovima..............svaku stranu 2x

Veliki glutealni mišić gnječimo dlanovima , tako da se pmćemo prema križnoj kosti. (Isto kao
što smo gnječili veliki četveroglavi bedreni mišić).

• Dubinsko gnječenje zadnjice................svaku stranu 2x

Desnom rukom gnječimo veliki glutealni mišić na desnoj strani. (Isto kao na trbuhu pod
točkom 4.). Lijevom rukom ojačamo desnu, tako da je položimo na poleñinu ruke. Pritisak
usmjeravamo prema sredini zadnjice.

• Gnječenje leña dlanovima.....................4x

Ponovimo masažni zahvat pod točkom 6.

• Gnječenja uspravitelja kralježnice prstima.........2x svaku stranu

Prstima gnječimo uspravitelja kralježnice na lijevoj i na desnoj strani u smjeru od vrata do

križne kosti. Pritisak je jak. Vraćamo se po zraku.

• Glañenje uspravitelja kralježnice dlanovima..............4x

Desnim dlanom započinjemo površinsko glañenje uspravitelja kralježnice od vrata do križne

kosti.

Kada je desni dlan još u dodiru s križnom kosti započinje s glañenjem lijeva ruka po istom
putu. Vraćamo se po zraku.

• Dubinsko glañenje leña.......................8x

Ponovimo masažni zahvat pod točkom 2.

• Površinsko glañenje.........................4x
Ponovimo masažni zahvat pod točkom 1.

Pritisak postepeno smanjujemo.

Obraz

Masažu obraza možemo ubrojiti u opću masažu tijela. Prija klijentima, koji pate od nesanice i
onima s čestim glavoboljama. Masažne zahvate izvodimo na malim površinama, zato moramo
biti kod izvoñenja pokreta posebno precizni. Kod masaže obraza klijent leži na leñima, pod
glavu mu podložimo manji jastuk. Vrat i rame otkrijemo. Vlasište možemo zaštititi trakom ili
maramom. Fizioterapeut stoji na klijentovoj desnoj strani, tako da mu gleda u obraz od
naprijed. Masažne zahvate izvodimo simetrično s obe ruke.

Vraćamo se po zraku da ne rastežemo kožu.

• Površinsko glañenje obraza....................2x

• Čelo pogladimo proksimalnim dijelom dlana od sredine prema van. Vraćamo se po zraku.
Vrhove prstiju položimo na vrh glave i ne pomićemo ih.

• Dlanovima na isti način kao pod točkom a) pogladimo lice. Vraćamo se po zraku.

• Jagodicama palčeva gladimo od sredine brade po gornjem rubu čeljusti do ušiju. Prsti su na
sljepoočnicama i ne pomičemo ih. Vraćamo se po zraku.

Jagodicama palčeva na isti način kao pod točkom c) pogladimo donji rub čeljusti

Ne postoje striktna pravila o redoslijedu masiranja, ali je ipak najbolje započeti s

masažom nogu.

Masaža nogu oslobaña od napetosti i grčeva u mišićima, ubrzava cirkulaciju i dotok krvi s
hranjivim tvarima. Počinje se glañenjem od pete, preko stražnjeg dijela potkoljenice na
natkoljenicu i sjedalni dio, uz pojačavanje pritiska. Zatim slijedi trljanje, gnječenje i udaranje.
Posebnu pozornost treba posvetiti tabanu - zahvat trljanja mišića na stopalima obavlja se
palčevima.

Masaža prednje strane nogu počinje glañenjem od prstiju stopala, a potom se prelazi na
potkoljenicu i natkoljenicu. Zatim se prelazi na trljanje i gnječenje mišića. Koljeno se gladi i
trlja i na taj način obrañuju zglobne veze, uz doziran pritisak. Na natkoljenici se obrañuju
pojedine mišićne skupine trljanjem i gnječenjem, jačim pritiskom, jer su ti mišići prilično
masivni.