Nikola Batui

UVOD U TEATROLOGIJU
GZH, Zagreb, 1991.

TEATROLOGIJA znanstveno podruje u okviru drutveno-humanistike oblasti u kome se raznovrsnim

disciplinama nastoje protumaiti postanak, djelovanje, funkcija i umjetniko-izraajna obiljeja kazalita u
dijakronijskom i sinkronijskom aspektu

obuhvaa vie znanstvenih disciplina
multidisciplinarna znanost

Rusi: znanost koja prouava povijest i teoriju kazalita

KAZALITE
a. kazalina zgrada (mjesto odvijanja)
b. predstava ('Idem u kazalite.')
c. ustanova ili umjetnika organizacija
d. stilsko razdoblje

OSNOVNI PREDMET TEATROLOGIJE

izvedbena sastavnica
scenska slika
teatrologija se bavi predmetom koji vie ne postoji

19. u 20. st. teatrologija znanstvena disciplina

potekla iz filozofije i knji.-pov. disciplina
1902. u Berlinu prvo teatroloko drutvo
1956. kao kolegij na katedri Komparativne knjievnosti na FF-u
1904. S. Mileti pie ''Hrvatsko glumite''
1978. S. Batui pie ''Hrvatska pozornica''
M. Fotez, M. Matkovi (Dramaturki eseji), R. Marinkovi (Geste i grimase, Nevesele oi klaunove),
I. Hegedui (Shakespeare Moliere Goethe)
1953. B. Gavella ''Hrvatsko glumite''
noviji: B. Mrki, F. ale, V. vacov, B. Heimovi, P. Selem, Z. Mrkonji, I. Mrdulja, B. Senker, S.
Prosperov Novak
1969. Hrvatsko drutvo kazalinih kritiara i teatrologa

GLAVNE TEORIJSKE DISCIPLINE

1. teorijska dramaturgija
2. povijest kazalita
3. estetika kazalita
4. teorija i metodologija

oslonac Aristotelova Poetika

1) TEORIJSKA DRAMATURGIJA

DRAMATURG (gr. dramaturgos) dramski pisac

sastavljanje repertoara
 pribavljanje i ocjenjivanje novih tekstova
adaptacija za izvedbu
savjetuje redatelja i staff
- mnoge funkcije dramaturga danas vri redatelj

dramaturg predstave: ostvaruje cjelokupnu izvedbenu koncepciju; dolazi na pokuse, surauje sa

stvaraocima

DRAMATURGIJA poetika i estetika drame koja se temelji na scenskoizvedbenoj praksi kazalinog djela
bez obzira na njegovu vrstu
prouava postanak i razvitak dramaturgijskih teorija
ocjenjivanje njihovih dometa
nastoji kreirati nove sustave teorijskog razmiljanja o drami
osnovni predmet: skup pravila za izvanji oblik kao i zakonosti unutarnje strukture drame

Freytag 'Kompozicija drame'

1. uvod
2. uspon
3. kulminacija
4. pad ili preokret
5. katastrofa
uzbuujui i tragiki momenat posljednje napetosti

2) POVIJEST KAZALITA
sinonim za teatrologiju
ponova uspostava minulog kazalinog ina
gleda naprijed
to se, gdje i kada zbilo
teatrografija utvrivanje kazalinog repertoara
sociologija kazalita odraz u publici, socioloka slika

3) ESTETIKA KAZALITA
estetika kazalinog stvaranja
scenska kreativnost
oblici i funkcija scenskog prostora
najbitnije izraajne znaajke
segmenti: gluma, reija i prostor
psihologija komponenta glume lagano nijekao Brecht
zanima se za naelo pojedinoga redateljskoga sustava u predstavi i ispisanog te protumaenog
otkriti 'jezik' redateljeva izraavanja
Senker: 'redatelj govori jezikom kazalita'
estetika analiza kazalinog prostora

4) TEORIJA I METODOLOGIJA TEATROLOGIJE

poetak Max Hermann
kazalite 'svijet za sebe'
metodologija: teoriski pristup pojedinom problemu, istraivanje proimanja i meuovisnosti teorije
i prakse, uspostava slike odreene kazaline pojave

ZADAE, MOGUNOSTI i GRANICE TEATROLOGIJE

 u sreditu pozornosti kazalina predstava
zadaa: rekonstrukcija minulog kazalinog ina
teatrologija traje koliko i kazalite (unutar civilizacije)
neki pozornost posveuju drami (Silvio D'Amico)
kazalina umjetnost poinje ivjeti ulaskom publike u prostor scenskoga ina
prouava ''repertoar'' batina vs suvremenost
rade monografije

1896. Hrvatska dramatska kola utemeljio S. Mileti

podrijetlo i uloga maske u kazalitu, rasvjete

trenutci okupljanja publike
povijest kazalinih dostignua
granice predmet istraivanja rastao i neprestano raste

PREDMET; METODE I INSTRUMENTARIJ TEATROLOGIJE

osnovni predmet: promatranje kazaline predstave

priziva predstavu u ivot = 'rekonstrukcija'
nastoji utvrditi obiljeja sviju sastavnica kazalinog ina

trai izvore za rekonstrukciju:

a) neposredni: zgrada, scenski prostor, pozornica, scenska
tehnika, scenska oprema, rekviziti, maska, redateljska knjiga ...
b) posredni: fotografije, filmovi / video vrpce
tri segmenta:
1. materijalna osnovica
2. kreativna zamisao glavnih interpreta
3. dojmovi, doivljaji i sudovi publike

za ''rekonstrukciju'' :
redateljske namjene, glumake intencije i odreene reakcije gledalita

tri konstitute:
i. predloak predstavi
ii. mjesto i nain realizacije
iii. publika

i) PREDLOAK PREDSTAVI
dramski tekst, operni libreto i partitura, baletni sinopsis s partiturom te scenarij, odnosno nacrt
razvidjeti scensku sliku
DRAMA ishodite svakoj teatrologijskoj interpretaciji scenskoga ina
pitanje didaskalija ?

'redateljsko kazalite' - po. 20. st.

zadiranje u integritet dramskog teksta i stvaranje vlastite vizije scenske slike

teatrologija razmatra razvitak temeljnog tlocrta grkog pozorita kroz daljnje faze nae kazaline
 civilizacije
teatrologija istrauje bitne sastavnice reije 'redateljska knjiga'
kazalini plakat (pomo pri rekonstrukciji), cedulja, program
kazalino zakonodavstvo: Kazalini red Alexandar Bach

iii) PUBLIKA
tko u pojedinom razdoblju ini kazalinu publiku
kazalini kritiari
teatrologija istrauje niz okolnosti pod kojima je nastala kazalina kritika

DRAMSKI TEKST I PREDSTAVA

predstava ovisi o kutu promatranja stvaralaca

drama na pozornici postaje neto novo dobiva pozorinu vrijednost
'dramstis personae djeluje unutar strukture teksta'
'bez dramatis personae nema niti drame'
suodnos teksta drame i teksta predstave
suvremena teatrologija mora shvatiti da od teksta predstave ne smije oekivati striktnu i samo njoj
''jasnu'' reprodukciju poznata predloka

KAZALINI PROSTOR
prostor scenske igre i prostor namijenjen publici
kazalini in se moe zbiti bilo gdje i bilo kada

Grka kazalite u Epidauru

parodi boni ulaz
orkestra s timelom, parodos, rampe, skene, proskenion

Rim kazalite u Aspendosu, Theatro Olimpico

Grka teatar obred i sveanost

Srednji vijek srednjovjekovni trgovi, kola
Barok dvorane

Antika Grka (primjer teatar u Epidauru)

- orhestra i skena koncentrina naela

puni krug mjesto glumakog izraza
gledatelji gotovo obgrljuju prostor glumeva djelovanja
privilegirani u prvi red, Dionizijev sveenik u sredini
gledalite za gotovo itav polis
nepoznata hijerarhijska ljestvica

Antiki Rim
gledalite nije jednako vrijedno
dominira polukrug
orhestra polukruni oblik CAVEA
prostor za povlateni sloj gledatelja
nema zajednitvapozornice i gledalita
zastor spiranium (mimici)
 auleum (sputa i die)
Srednji vijek
kao i u Antici niz lokaliteta bez arhitektonskih obiljeja
ulica, gostionica, sajmita, feudalni dvor
izravna komunikacija s publikom
zabavljako kazalite
sakralna pozornica
apscida ili ordinata
kretanje glumca pred statinom publikom
ali ima i gdje se gledatelji kreu
scenska boravita loca ili mansiones
pozornica na kolima prikazivanje Kristova ivota

Renesansa
ranorenesansa: komediograf Terencije
predstave na trgu, dvorani s podijem
gledatelj u gledalite ulazi da bi promatrao
precizna socijalna ljestvica publike

Barok
dvorana Orsan, DU, Arsenal 1680
unaprjeenje
scenski in zatvoreni ambijent graen za kazaline svrhe
inn-court theatre u dvoritima gostionica
pozornica kutija
socioloka funkcija prostora
U ROKOKOU dva socioloka sloja
oni koji grade kazalita
oni koji posjeuju kazalita
barokni scenski sustav:
kulisa
luk
prospekt
kazalite u Stuttgartu 18 pari kulisa
pozornica zna biti dua od gledalita (zbog opere)
gledalite redovi stolica laganim lukom svinuti prema prosceniju
dvorske loe u prosceniju i nasuprot pozornici (I. kat)
to zadrava i tvrtka Hlemer&Fellner u 19. i 20. st.
kazalite = suivot
svijenjaci, lusteri, freske, draperije, foyeri, kavane ...

dr. pol. 19. st. RICHARD WAGNER

Festspielhaus u Bayeuthu 1876.
noviteti:
prostor za publiku izdueni kolion (prvi redovi najmanji br. sjedita)
pozornica dubine 36m
posljednji red gledalita se uzdie i zavrava loama
bez dekoracije u gledalitu usredotouje gledatelja na pozornicu
dirigenta i svirae uinio nevidljivima

1901. Max Littman PRINZREGENTENTHEATER

- po bayreutskim uzorima

1908. KUNSTLERTHEATER
- antiki raspored

demokratinost gledalita koncipiranog kao dio antikog theatrona bez loa i detalja
pr. trolis Dvorane Vatroslav lisinski

Peter Behrens CENTRALNO KAZALITE

pozornica dio orkestre bez proscenijskog okvira i zastora

Walter Gropius TOTALNO KAZALITE

koritenje pominih platformi, dinamine rasvjete, filmski inserti, trodimenzionalne zvune kulise
prostor kazalinoga ina poput stroja

Karl Lautenschlger zaokretna pozornica

V.E. MEJERHOLD
zajedniki prostor glumaca i publike
glumci se diu iz mase

1910. MAX REINHARDT 'Kralja Edipa' reira u cirkusu

1919. GROSSES SCHAUSPIELHAUS (Berlin)

Pariz VIEUX COLOMBIER

plato sa stepeniastim podom
dvije razine pozornice sa stepenicama

THEATRE NATIONAL POPULAIRE, Jean Vilar

predvorja izlobe
foye koncerti
knjiara kazalina izdanja

kruno kazalite u Seattleu

Auditorium Theatre u Chicagu
dvorane koje mogu mijenjati temeljni diapozitiv

KABUKI KAZALITE
cvjetna staza (hanamichi) povezuje zadnje redove gledalita s pozornicom

PUBLIKA U KAZALINOM ZRCALU

(...)

N
japanska dramska vrsta iz 14. st. u kojoj se na pozornici ujedinjuju pjesniko djelo, pantomima,
gluma, glazba, pjesma i ples
otjelotvoruje ideje zen-budizma
protagonist Shita nosi masku od lakiranoga drva
 drugi glumac naziva se Waki, a trei Tsure

COMEDIA DELL'ARTE
Arlecchino (sluga)
Kapetan Spavento
Pantalone

ATELANA rimska improvizirana komedija DALANG animator lutaka u javanskom wayang kazalitu
sjena DOMINUS GREGIS voa druine EFEKT ZAUDNOSTI Brechtovo dramaturko naelo ELEOS
saaljenje FOBOS strah IOCULATOR ongler OPSIS scenska slika TLORIS ortogonalna projekcija
scenografske zamisli okomita na ravninu
1