Professional Documents
Culture Documents
1.RAZRED - Gradivo Ukratko PDF
1.RAZRED - Gradivo Ukratko PDF
x = x2 x1
Bitno je razlikovati dva vana pojma u kinematici:
put (moe biti) bilo koja udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( skalarna veliina )
pomak najkraa udaljenost izmeu dvije toke putanje tijela ( vektorska veliina )
Nejednoliko gibanje
- to je najee gibanje u prirodi; tijelo se giba po putanji nepravilnog oblika i u razliitim vremenskim
intervalima prelazi razliite putove
Tada se srednja (prosjena) brzina rauna po formuli:
suk s1 + s2 + s3 + ... m
v= =
tuk t1 + t2 + t3 + ... s
Gibanje po pravcu
Jednoliko gibanje po pravcu
r s m
definicija to je gibanje sa stalnom brzinom : v = konst. v=
t s
grafiki prikaz :
grafiki prikaz :
v = at
put je povrina lika u v/t grafu :
vt a 2
s= s= t
2 2
gradivo ukratko
m m
primjer : slobodni pad je primjer jednoliko ubrzanog gibanja sa akceleracijom g : g = 9,81 10 2
s2 s
1
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Vektori
Definicija vektora : 1. duljinu (modul, iznos)
vektor je veliina koja ima ova svojstva : 2. smjer
3. orijentaciju
Openito, vektori se mogu zbrajati ili oduzimati i mogu se, po potrebi, rastavljati na komponente.
Kada se tijela gibaju po istom ili po paralelnim pravcima, relativna brzina je:
I. u sluaju da tijela imaju brzine istih orijentacija :
r r r
v rel = v1 + v 2
r r r
vrel = v1 v2
gradivo ukratko
2
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
2 r v = r
v=
T
2
T period kutna brzina =
T
1 s 1 = Hz
v = konst. = konst. f =
T = 2f
N
Frekvencija je broj periodinih dogaaja u jedinici vremena : f = v = 2rf
t
Iako je gibanje po krunici primjer gibanja sa brzinom stalnog iznosa, smjer brzine nije stalan, mijenja se :
r
v
Budui da postoji promjena brzine, zapravo znai da mora postojati i ubrzanje :
v2 m
a= a = 2r
r s 2 Ili
Time je jasno da e postojati i sila koja e uzrokovati / podravati to gibanje sila nosi naziv :
r v2
CENTRIPETALNA SILA - Fcp ( iz 2.Newtonovog zakona proizlazi ) Fcp = m [N ]
r
Vana napomena : centripetalna sila je usmjerena prema sreditu krunice ona je RADIJALNA sila ( slika ) :
r r
Fcp = m acp
3
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
CENTRIFUGALNA sila je inercijska sila koja se javlja prilikom gibanja tijela pri krunici.
Primjer : Vrtuljak
r r r
a) Promatranje gibanja iz sustava tzv. mirnog promatraa : Fcp = N + Fg
Najei zadatak sa centrifugalnom silom je kada se pita koliki bi morao biti period rotacije Zemlje da tijela na ekvatoru ne
pritiu podlogu. Takav primjer se rjeava jednostavnom injenicom da centrifugalna sila ponitava gravitacijsku i ukupna sila na
tijelo, u njegovom vlastitom sustavu, je nula. Tada tijelo nema teinu, tj. u besteinskom je stanju :
Fcf = Fg
v2 2 RZ
m = mg i v= T = 2 RZ g
RZ T
Na dizalo i sva tijela u njemu djeluje inercijska sila, koja uzrokuje promjenu teine tijela.
G teina tijela u mirujuem dizalu G' teina tijela u dizalu koji ubrzava/usporava
a) ubrzava prema dolje - teina se smanjuje b) ubrzava prema gore teina se poveava
G < G G > G
a
G = G ma = m( g a ) G = G + ma
a
G = m(a + g )
gradivo ukratko
4
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Sloena gibanja
Sloenogibanjesastavljenooddvailiviejednostavnihgibanja.
Jednostavagibanjasu:
jednolikogibanjepopravcu
jednolikoubrzanogibanjepopravcu
Vrstesloenihgibanja:
1)Vertikalnihitac
2)HorizontalniHitac
3)KosiHitac
4)Gibanjepokrunici
zasloenagibanjavrijeditzv.naeloneovisnostigibanja:jednostavnagibanjanakojasemoerastavitisloeno
gibanje,neutjeujednonadrugo(neovisnesu)idogaajuseistovremeno
Odsloenihgibanjaprouitemosamo:
Vertikalnihitac
Horizontalnihitac
Ovdjejopripadagibanjepokruniciikosihitac.Naravno,takoerisvemoguekombinacijenavedenihgibanja.
Vertikalni hitac
Vertikalni hitac prema gore :
Napomena : razlikujmo pojmove vertikalno ... odreeno pravcem djelovanja gravitacijske sile
- horizontalno ..... okomito je na vertikalno
formule :
g 2
h visina u bilo kojem trenutku
h = v0 t t
v brzina u bilo kojem trenutku
2
v = v0 gt v = 0 v0 = gt p
v 2 = v0 2 gs
2
Domet, H:
t p - vrijeme penjanja
2
g 2 v v
H = tp tp = 0 H= 0
2 g 2g
gradivo ukratko
5
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Vertikalni hitac prema dolje : to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja s poetnom brzinom v0 u
vertikalnom pravcu prema dolje i slobodnog pada
g 2
Formule : s = v0 t + t v = v0 + gt v 2 = v 02 + 2 gs
2
Horizontalni hitac
definicija to je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po horizontalnom pravcu sa poetnom brzinom
v0 i slobodnog pada
Formule:(ponaeluneovisnostigibanja,piusezasvakukomponentuputaposebno)
x = v0 t
g 2 uoitedavrijemeslobodnogpadaodgovaravremenujednolikoggibanja
y= t
2
2H 2H
domet : D = v 0T = v 0 T= , dobije se iz formule za H
g g
H visina s koje se tijelo baca ( najvei y )
D domet ( najvei x )
v x = v0
Brzinapokomponentama:
v y = gt
v = v02 + ( gt )
2
v brzina u bilo kojem trenutku gibanja :
y
gradivo ukratko
6
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
DINAMIKA :
Newtonovi zakoni
Isaac Newton ( 1642.-1727) najvei fiziar 17.stoljea
- izrekao je 3 zakona mehanike, koji su temelj cjelokupne klasine fizike
Definicija mase, m . Budui je masa temeljni pojam u fizici (poput naboja), definira se pomou svojstava koje ima.
Tako se kae da je masa mjera tromosti tijela. Moe se rei i da je masa veliina koja opisuje opiranje tijela prema
promjeni brzine ( djelovanju sile ).
r
F m r F
a= potpuni zapis je u vektorskom obliku : a=
m s 2 m
Popularnija je formula pisana u obliku : F = ma [N ] (dakle, sila je jednaka umnoku mase i ubrzanja)
Ovdje je dobro napomenuti da se misli na rezultantnu, tj. ukupnu silu koja djeluje na tijelo.
Ako tijelo 1 djeluje na tijelo 2 silom F1, 2 , tada e i tijelo 2 djelovati na tijelo 1 silom F2,1 , koja je jednakog iznosa ali
suprotnog smjera u odnosu na prvu silu.
r r
F1, 2 = F2,1
Ovaj zakon se rijee upotrebljava u tipinim zadacima, iako treba znati da SVAKA REALNA SILA ima svoju PROTUSILU.
gradivo ukratko
7
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Ovdje emo samo rei o gravitacijskoj sili na Zemlji. To je sila kojom Zemlja djeluje na tijelo koje se nalazi na njoj. Sila
je uvijek privlana, ima hvatite u tijelu a usmjerena je prema sreditu Zemlje. Hvatite gravitacijske sile je u tijelu.
r r
Gravitacijska sila se rauna prema formuli : Fg = mg
m m
Najee se u zadacima koristi da je : g 10 ; inae, za nae zemljopisno podruje : g = 9,81
s2 s2
r
Teina , G
Teina tijela je posljedica djelovanja gravitacijske sile.
Teina se definira kao sila kojom tijelo djeluje na podlogu ili ovjes (toku u kojoj je objeena).
Znai da je hvatite teine u podlozi ili ovjesu.
Pasivne sile
Sile reakcije - Javljaju se nakon djelovanja neke sile (akcije). Primjer za sile reakcije su :
r
Napetost niti , N
- to je sila kojom nit djeluje na tijelo (objeeno na tu nit)
- ona je protusila teine tijela
- hvatite joj je u tijelu
r
Reakcija podloge , R
- to je sila kojom podloga djeluje na tijelo (koje stoji na njoj)
- ona je protusila teine tijela
- hvatite joj je u tijelu
Sada se moe, poznavajui I.Newtonov zakon i znaenje sila napetosti niti i reakcije podloge, protumaiti mirovanje
tijela na podlozi ili ovjesu.
Tijelo je u mirovanju zbog toga to se izjednaavaju gravitacijska sila i sila reakcije podloge (ili napetost niti) :
v r r r
N + Fg = 0 R + Fg = 0
N = Fg = mg R = Fg = mg
gradivo ukratko
8
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
r
Sila trenja , Ftr
Trenje ( sila trenja ) sila koja se javlja izmeu dodirnih povrina dvaju tijela u relativnom gibanju
r
F - pritisna sila, tj. sila okomita na podlogu po kojoj se tijelo giba
U vrlo estom broju sluajeva, kada se tijelo giba po horizontalnoj podlozi formula za silu trenja se moe pisati (jer je
okomita sila pritiska u tom sluaju ba teina tijela) :
Ftr = G G teina tijela
r
Elastina sila , Fel
sila koja se javlja kao protusila na djelovanje vanjske sile, koja eli promijeniti
oblik tijela
posljedica je elastinih svojstava tijela, koja proizlaze iz tipa veze izmeu
estica tijela
oznake :
k konstanta elastinosti opruge
x pomak iz poloaja ravnotee (elongacija, produljenje)(moe se koristiti slovo l ili s)
x = 0 , poloaj ravnotee
9
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Zatvoreni fizikalni sustav je onaj koji ne meudjeluje sa okolinom. Drugim rijeima, to je sustav za koji vrijedi da je suma
svih vanjskih sila i momenata sila na taj sustav nula.
mv koliina gibanja
mv promjena koliine gibanja
m
Koliina gibanja ima mjernu jedinicu : mv = kg
s
Umnoak mase tijela i njegove brzine nazivamo KOLIINA GIBANJA ili kratko IMPULS ( oznaka p ).
m
p = mv kg s
Umnoak mase tijela i promjene njegove brzine nazivamo PROMJENA KOLIINA GIBANJA :
m
p = mv kg s
Posebni sluajevi:
1. elastini sudar 2 tijela ( bilijarske kugle; razdvajanje rakete u dva modula; ispaljivanje projektila iz topa
2. neelastini sudar 2 tijela ( brod nalijee na santu leda; sudar dviju glinenih kugli, ... )
Dodatak : KOSINA
Kosina je ravnina nagnuta pod nekim kutom ( ) prema horizontalnoj ravnini
oznake veliina: h visina kosine
l duljina kosine
x trea stranica kosine x = h2 l 2
r r r
SILE koje djeluju na TIJELO na kosini : Fg , R i Ftr
( gravitacijska sila, reakcija podloge i trenje )
Gravitacijska sila se rastavlja na komponente ( zbog analize gibanja ) :
r r r
Fg = F1 + F2
r
F1 komponenta gravitacijske sile du kosin (paralelna s kosinom)
r
F2 komponenta gravitacijske sile okomita na kosinu
r
R reakcija podloge
h h
Iz slinosti trokuta h : l = F1 : Fg F1 = Fg = mg
l l
l 2 h2 l 2 h2
h : l 2 h 2 = F2 : Fg F2 = Fg = mg
l l
gradivo ukratko
10
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
r
U sluaju kosine, sila trenja se rauna po formuli : Ftr = F2 , jer je sila F2 okomita na kosinu
F1 = Ftr
h l 2 h2 h
mg = mg =
l l l h2
2
r r
F1 > Ftr
b) jednoliko ubrzano niz kosinu : razlika tih dviju sila ubrzava tijelo
r r r
F = F1 + Ftr
jednadba gibanja : r r
F = ma
r r r
u vektorskom obliku : ma = F1 + Ftr
u skalarnom obliku : ma = F1 Ftr
l 2 h2
sila trenja na kosini :F
tr = F2 = mg
l
h l 2 h2
ma = mg mg :m
l l
ubrzanje tijela niz kosinu : h l 2 h2
a=g g
l l
c) da bi se tijelo ubrzavalo uz kosinu, trenje mora biti dovoljno veliko da omogui takvo gibanje : Ftr > F1
gradivo ukratko
11
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Keplerovi zakoni
Prvi zakon
1) PLANETI se gibaju po elipsama oko Sunca u ijem je jednom aritu Sunce.
Sunce
planet
v
Drugi zakon
2) Poloajni vektor PLANETA u jednakim vremenskim intervalima opisuje
jednake povrine.
Posljedica tog zakona je da se planete, kada su blie Suncu gibaju bre.
Trei zakon
3) Kvadrati ophodnih vremena planeta oko Sunca odnose se kao kubovi njihovih srednjih udaljenosti od Sunca :
T12 a13
radijusputanje
=
T22 a 23
12
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Ista ona sila, koja privlai poslovinu Newtonovu jabuku tlu, odrava Mjesec u njegovoj putanji oko Zemlje i planete u njihovim
putanjama oko Sunca.
m2
m1 r ova formula je opi m1m2
zakon gravitacije F =
r2
Nm 2
m1 , m2 mase planeta ( moe i slovo M ) = 6,67 10 11 opagravitacijskakonstanta
kg 2
r meusobna udaljenost masa
g F = mg [N ]
Najee se u zadacima koristi skalarni oblik formule : M
m masa tijela
g - akceleracija slobodnog pada (ubrzanje Zemljine gravitacije)
m
Najee se u zadacima koristi da je : g 10
s2
m
( inae, za nae zemljopisno podruje : g = 9,81 )
s2
Iz opeg zakona gravitacije moemo zakljuiti da se akceleracija slobodnog pada na bilo kojem planetu (nebeskom objektu) moe
izraunati pomou formule :
M masa planeta M
g = 2
R radijus planeta R
Akceleracija slobodnog pada obrnuto je proporcionalna radijusu planeta :
1 g pol
g g ekv < g pol
R2
ubrzanje slobodnog pada na Zemlji :
za Zemlju vrijedi :
gpol = 9,83 m/s2
g ekv < g pol g ekv gekv = 9,78 m/s2
Sada nam je jasno zato se g na Zemlji mijenja ovisno o zemljopisnoj irini. (slika gore)
13
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
MZ m
Fg = mg g = , akceleracija slobodnog pada g 10
RZ2 s2
MZ masa Zemlje RZ radijus Zemlje
h MZm
G =
(RZ + h )2
r = RZ + h
Mp
3) raunanje g, ubrzanja slobodnog pada (za bilo koje nebesko tijelo) : g =
R p2
Mp masa planet Rp radijus planeta
Sateliti
Satelit je objekt koji se giba oko nekog masivnog tijela u Svemiru.
Da bi neko tijelo postalo satelit, mora biti ispunjen uvjet :
- prva kozmika brzina je brzina koju treba dati tijelu da postane UMJETNI SATELIT nekog planeta
mv 2
uvjet : Fg = Fcp = mg v = gR = v I
R
R radijus planeta
km
Za Zemlju : v I = 7,9 ( radijus Zemlje R Z 6400km )
s
DRUGA SVEMIRSKA (KOZMIKA) BRZINA
gradivo ukratko
- uvjet : kinetika energija tijela na povrini planeta mora biti jednaka (ili vea) gravitacijskoj potencijalnoj
1 2
mv = mgR Za Zemlju je :
2 km
v 2 = 2 gR v = 2 gR = v II v II = 11,2
s
Vidi se da postoji veza : v II = 2 v I
DODATAK :
Fcp = Fg
M S masa Sunca
M M
S 2 P = M P 2 r M P masa planeta
r
M 4 2 r r 2T 2 2 S
2S = =
r T 2
T
M S T 2 = 4 2 r 3 : M S r 3
1 2
E kin = mv [ J ] dul
2
2) Potencijalna energija energija poloaja
a) Gravitacijska
b) Elastina
15
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Openito kada sila nije paralelna s putom, uzima se njezina paralelna komponenta :
Rad se grafiki prikazuje u F/s grafu. Rad je jednak povrini lika ispod krivulje ( pravca )
ovisnosti sile o putu u F/s grafu :
Na primjer :
W = Fs 2
3
W 1 2
E el = ks 2
2
1
s
0 1 2 3 4
s
Zakon ouvanja energije
Ukupna energija u zatvorenom sustavu je konstantna, tj. ne mjenja se pri prijelazu sustava iz jednog stanja u drugo.
Euk = konst.
Primjer je slobodni pad :
pretvorbe energije E gp E kin ( slobodni pad ) h = h AB + hBC
Z.O.E : E uk = E gp ... u toci A
U toci B :
E uk = E gp B + E kin B = mghBC + mgh AB = mg (hBC + h AB )
16
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Snaga i korisnost
SNAGA je fizikalna veliina koja opisuje sustav koji obavlja radi i pokazuje koliki rad obavljen u jedinici vremena ( pokazuje brzinu
obavljenog rada).
Pd
Jednako tako se moe napisati
=
E d Wd
= i formula za korisnost preko snaga : =
Pu
Eu Wu
Korisnost nikada ne moe biti vea od 1, jer bi tada bio naruen zakon ouvanja energije : 1
HIDROMEHANIKA :
HIDROSTATIKA
F
TLAK p - je skalarna veliina; predstavlja silu koja djeluje okomito na jedinicu povrine : p=
A
Ako sila ne djeluje okomito, uzima se njena okomita komponenta.
N
Mjerna jedinica tlaka : [ p] = = Pa , paskal ( poasna mjerna jedinica B. Pascal )
m2
Ostale jedinice za tlak : 1 bar = 105 Pa
1 mm Hg = 1 torr = 133,33 Pa
1 atm = 760 mm Hg = 101 325 Pa 1 013 hPa
1 2 3 4 5
gradivo ukratko
17
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Ukupni tlak (na nekoj dubini) dobije se zbrajanjem atmosferskog i hidrostatskog tlaka :
P uk = P atm + gh 2
p1 = p 2
F A
Zbog Pascalovog zakona tlakovi ispod lijevog i desnog klipa su jednaki : F1 F2 1 = 1
= F2 A2
A1 A2
A1 h1 = A2 h2 A1 h2 F1 h2
= to ima za posljedicu : =
A2 h1 F2 h1
Ovo je tzv. zlatno pravilo mehanike : koliko smo dobili na sili izgubili smo na putu.
gradivo ukratko
18
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
U - cijev
U cijev slui za odreivanje gustoe nepoznatog fluida ( npr. neka je gustoa 1 nepoznata )
1 gh1 = gh2 = 2 h2
1
1 h1
gradivo ukratko
19
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Otvoreni manometar
p + gh = patm
p + gh = patm + gh + gh p = p atm gh
p = patm + gh
Arhimedov zakon
TEINA tijela uronjenog u fluid smanjuje se za iznos teine istisnutog fluida . Ta sila nosi naziv
sila uzgona ili kratko, uzgon. Teinu uronjenog tijela osjea fluid.
Uzgon, Fuz
- sila kojom fluid djeluje na uronjeno tijelo
- smanjuje teinu tijela
- djeluje vertikalno prema gore, posljedica je djelovanja hidrostatskih tlakova na donju i
gornju plohu tijela
tek gustoa tekuine (fluida)
Formula : Fuz = tek g Vur Vur volumen uronjenog tijela (samo onaj dio koji je u fluidu)
DODATAK :
1.Moe se pokazati da je sila uzgona jednaka je TEINI ISTISNUTOG FLUIDA to bi bila druga formulacija Arhimedovog zakona :
Dokaz: Fuz = tek g Vistisnute tekucine = mistisnute tekucine g = Gistisnute tekucine mistisnute tekucine g = Fuz
20
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
2. Kada tijelo u fluidu miruje, vrijedi da je gravitacijska sila jednaka sili uzgona :
F g = Fuz
G = G Fuz
m
G = G Fuz = mg tek gVur = mg tek g
tijela
G = mg 1 tek
tijela
4. Ovisno o omjeru gravitacijske sile i uzgona, tijelo u fluidu moe ili lebdjeti ili tonuti ili izranjati iz fluida :
a. b. c. r
Fuz
r
Fuz
r r
Fuz r Fg
Fg
r
Fg
gradivo ukratko
21
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
HIDROMEHANIKA :
HIDRODINAMIKA
Pojmovi definicije :
jakost struje fluida = protok, q
idealni fluid nestlaiv, nema unutarnjeg trenja ( viskoznosti )
strujnice zamiljene krivulje koje opisuju strujanje fluida
Protok q je koliina fluida koji u jedinici vremena protee okomito kroz popreni presjek strujne cijevi :
V V volumen
q= t vrijeme
t
m3
Mjerna jedinica za protok je : [q] =
s
( Napomena : gore definirani protok je, preciznije reeno, volumni protok. Postoji i maseni protok, koji je omjer mase i vremena. )
stacionarno strujanje ono kod kojega, u jednakim vremenskim intervalima, kroz svaki presjek cijevi protee jednaka koliina
fluida
Prema E.Torricelliju, idealni fluid, kada istjee iz posude u kojoj je otvor za istjecanje na dubini h, imat e brzinu istjecanja
( Torricellijev zakon istjecanja ) :
22
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
Fluid struji kada u njemu, na istoj dubini u razliitim tokama, postoji razlika tlakova p .
N
Dimenziona analiza : [ p V ] = Pa m3 = m 3 = Nm = J
m2
Umnoak tlaka i volumena ima dimenziju (mjernu jedinicu) energije, tj. rada.
Dakle, promjena energije, koja e odgovarati radu pri protjecanju fluida e biti: W = p V + V p
p1 1. p1
h
p2
2. p2
v
Bernoullijeva jednadba
pretpostavke : idealni fluid, stacionarno strujanje
1 2 1
p1 + v1 + gh1 = p 2 + v 22 + gh2
gradivo ukratko
2 2
23
FIZIKA 1.razred Nina Obradovi, prof.
1 2 1
p1 + v1 = p 2 + v 22
2 2
Pri stacionarnom strujanju idealnog fluida kroz horizontalnu cijev, zbroj statikog i dinamikog tlaka je stalan (jednak u svakom
presjeku cijevi). To je pojednostavljeni Bernoullijev zakon.
Iz gornje jednadbe vidimo da se na mjestima gdje se povea brzina fluida poveava dinamiki tlak, a smanjuje statiki ( jer njihova
suma mora ostati stalna ).
Ta injenica se naziva Bernullijev uinak (efekt).
Zbog Bernullijevog uinka Bernoullijeva jednadba ima vanu primjenu. Npr., pri plovidbi brodova, ako su oni relativno blizu jedan
drugome, moe u prostoru izmeu njih doi do velikog porasta dinamikog tlaka vode uz istodobni pad statikog tlaka vode. Time
se javi razlika statikih tlakova izmeu vode sa strane i vode u prostoru izmeu brodova, to uzrokuje pojavu negativnog tlaka
vode i pojavu sile koja jedan brod gura prema drugome.
Takoer, pri gradnji odvodnih kanala treba voditi rauna o Bernoullijevom uinku.
24