Naslovna

Sadraj
1. Uvod ........................................................................................................................................ 1

2. Upravljanje stresom i neugodnim emocijama kod odgojiteljica i odgojitelja u vrtiima te

uiteljica i uitelja ........................................................................................................................... 2

3. Psiholog, odgojitelji i njihova okolina ..................................................................................... 3

4. Zakljuak ................................................................................................................................. 4

5. Literatura ................................................................................................................................. 5
1. Uvod
Tema ovog seminarskog rada je zdravlje odgojitelja u djejem vrtiu. Kvalitetno inicijalno
obrazovanje odgajateljica i odgajatelja, te uiteljica i uitelja, te kvalitetno profesionalno
usavravanje nune su pretpostavke kvalitete njihova rada. Uvidom u profesionalna podruja
usavravanja ljudi koji rade s djecom uoena je potreba za programom koji bi se bavio
ouvanjem njihova mentalna zdravlja i prevencijom stresa na poslu. Odgajatelji/ice i uitelji/ice
su uz roditelje najznaajnije figure u djetetovu ivotu, ranom odgoju i obrazovanju jer s njime
provode najosjetljivije i najznaajnije razdoblje ivota. Stoga su iznimno vane njihove
profesionalne i osobne kompetencije. Ovaj seminarski rad sastoji se od dva poglavlja.

1. U prvom poglavlju bit e rijei o upravljanju stresom i neugodnim emocijama kod

odgojiteljica i odgajatelja u vrtiima, te uiteljica i uitelja.
2. U drugom poglavlju bit e rijei o psisolozima, odgajateljima i njihovoj okolini.

1
2. Upravljanje stresom i neugodnim emocijama kod odgajateljica i
odgajatelja u vrtiima te uiteljica i uitelja
Znanja iz podruja pedagogije i psihologije i mnogih drugih podruja kojima bi profesionalni
odgojitelji i odgojiteljice, te uiteljice i uitelji trebali raspolagati, ele li s djecom raditi
odgovorno i kvalitetno, usvajaju se razliitim profesionalnim usavravanjima i itekako su bitna
za njihov rad. Meutim, premalo se panje posveuje vrlo vanoj injenici, a to je da djecu ne
odgajamo samo onim to znamo nego i onime to jesmo. Voeni tom idejom i potrebom
ovakvog odgojno-obrazovnog rada 1
osmiljen je program koji e odgojiteljima/cama i
uiteljima/cama pruiti mogunost brige za vlastito mentalno zdravlje i razvoj emocionalne i
socijalne kompetentnosti, te prevenirati profesionalno sagorijevanje. Pojam mentalnog ili
emocionalnog zdravlja odnosi se na cjelokupno stanje psihike dobrobiti koje ukljuuje nain na
koji se osoba osjea u vezi sa sobom, kvalitetom odnosa s drugim ljudima, te sposobnostima
suoavanja s tekoama.

Dobrobiti za odgojiteljice/odgojitelje/uiteljice/uitelje:

1. jaanje strune i osobne kompetencije,

2. noenje sa stresom na poslu i prevencija profesionalnog sagorijevanja,
3. noenje i upravljanje neugodnim emocijama,
4. poveanje kvalitete rada.

Dobrobiti za djecu:

1. stvaranje zdravog i podravajueg okruenja za djecu,

2. smanjenje neprimjerenih i nepovoljnih uvjeta boravka u koli/vrtiu i pojavljivanja
mogueg stresa kod djece uslijed takvih situacija,
3. zatita djeteta od nepoeljnih utjecaja, neosvijetenih emocija i razliitih emocionalnih
stanja u koja bi lako mogli zapasti uitelji/ce i odgajatelji/ce.

1
http://cjelovitost.hr/edukacija-za-odgojitelje/

2
3. Psiholog, odgojitelji i njihova okolina
Veliki dio svoga rada psiholog posveuje odgojiteljima jer su oni strune osobe koje neposredno
provode s djecom veinu vremena. Zato je bitna dobra suradnja i meusobno informiranje o
napredovanju, nainima poticanja koji odgovaraju djetetu i skupini, igrama i aktivnostima.
Psiholog prua podrku u razvoju odgojiteljskih kompetencija i stalnom strunom usavravanju
odgojitelja. Psiholog odgojiteljima daje smjernice za opaanje i praenje razvoja djece, njihovog
napretka i postignua, te surauje s odgojiteljima pri utvrivanju i zadovoljavanju specifinih
odgojno obrazovnih potreba djeteta. Odgojitelji i 2psiholog surauju u planiranju razvojnih
zadaa i u osmiljavanju strategija koje omoguuju podravanje i poticanje kompetencija djeteta
u podruju psihomotornog, kognitivnog, socioemocionalnog razvoja i kreativnosti. Poto
roditelji i odgojitelji su ti koji najvie i izravno utjeu na razvoj i odgoj djeteta u svom
svakodnevnom neposrednom bavljenju djetetom, psiholog e pomoi odgojiteljima da to bolje
surauju s roditeljima, promovirajui kvalitetne i suvremene oblike suradnje s roditeljima.
Psihologova zadaa je takoer da jaa kompetencije odgojitelja za refleksiju, samorefleksiju,
vrednovanje i samovrednovanje; provodi individualno i grupno struno usavravanje iz podruja
psihologije kojim se podrava profesionalni i osobni rast i razvoj odgojitelja.

2
http://girasole.com.hr/djelatnici/

3
4. Zakljuak
Danas veliku ulogu u brizi o djetetu osim roditelja vode i odgojitelji. Stoga je veoma bitna uloga
razvoja kadra u mentalno fizikom smislu, kao i u drutvu kako bi se moglo pomoi
roditeljima oko odgoja djece, a tu glavnu ulogu imaju i psiholozi. Uloga psihologa je da
savjetuju i pomau odgojiteljima na razne naine u radu s djecom u vrtiima zbog velikog stresa
koji proizlazi zbog brige za djecom.

4
5. Literatura
Web stranice:

1. http://cjelovitost.hr/edukacija-za-odgojitelje/
2. http://girasole.com.hr/djelatnici/