Professional Documents
Culture Documents
Ljekovito Bilje PDF
Ljekovito Bilje PDF
Autor:
IVAN MIHOVILOVI, dipl.ing.agronomije
Ustanova za cjeloivotno uenje Magistra, Pula
Izdavai:
Grad Senj, Obala dr.Franje Tumana 2, 53270 Senj
Razvojna agencija Senj d.o.o., Stara cesta 2a, 53270 Senj
Hrvatski zavod za zapoljavanje - Podruni ured Gospi, Budaka 1, 53000 Gospi
Grafiko oblikovanje:
Eko-info studio usluni obrt
Tisak:
Prodigital d.o.o.
1. izdanje
Naklada:
100 primjeraka
Ljekovito i aromatino bilje
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, ljekovito bilje je vrsta bilja iji jedan ili vie biljnih dijelova sadre bioloki aktivnu
tvar koja se moe koristiti u terapijske svrhe ili kemijsko-farmaceutske sinteze.
S druge strane prema istom izvoru, aromatino bilje je vrsta bilja koje sadri jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa,
koje se koriste za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka, aroma za ivene namirnice.
Danas postoji veliki broj vrsta bilja. U farmaceutici je oko 50% aktivnih tvari biljnog podrijetla, to uvjetuje sve veu potranju za
prirodnim sirovinama. Sve se vie raspoznaje trend povratka prirodnim izvorima u prehrani i lijeenju, osobito vezano uz poveanje
ivotnog standarda.
Ljekovito bilje moe biti jednogodinje, dvogodinje ili viegodinje, drvenasto ili grmoliko. Broj biljnih vrsta ljekovitog bilja
neprestano se mijenja.
Procjenjuje se da je proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja u Hrvatskoj negdje na 2.000 2.500 ha, od ega je oko 90% kamilica,
a ostalo su uglavnom lavanda, paprena metvica, matinjak, komora, sljez, odoljen i neven.
Ograniavajui imbenici daljnjeg razvoja proizvodnje aromatinog bilja u Hrvatskoj su u prvom redu: neorganizirano trite
svjeeg bilja, ogranieni skladini i rashladni prostori, te preraivaki kapaciteti. Svakako treba spomenuti i relativno nisku tehniku
opremljenost i nisku razinu educiranosti proizvoaa.
Analiza tla je osnovni dio dobrog programa sadnje. Jednom kad se upoznaju potrebe tla, mogue je napraviti neke korekcije prije
sadnje i pripremiti plan za nadolazei program obrade.
Kiselost se mjeri pomou ljestvice od pH 1 do pH 14.
PH koji je ispod 7 zove se kiselim, a onaj iznad 7 je alkalni. Stupanj pH se moe podesiti pomou poljoprivrednog krea, ako se eli
povisiti ili pomou sumpora, ako se eli sniziti pH vrijednost.
Veina bilja uspijeva dobro u tlu gdje je postotak organskih tvari vii od 3%. Ako je koliina organskih tvari nia od 3%, treba prije
poetka sadnje zapoeti sa programom podizanja te razine i nastaviti s tim programom i za vrijeme uzgoja.
Zemlju za analizu treba uzeti na nain da se uzme jedan ili dva uzorka tla, s budueg nasada. Mineralni sastav iz uzorka uzetog s
povrine zemlje, je drugaiji nego onaj uzet malo dublje, gdje je zemlja manje rahla.
Sakupljanje bilja
Najvanije je raspoznavanje biljaka pri emu mogu pomoi crtei i fotografije, a za tono odreivanje koristi se botaniki klju. Pri
sakupljanju biljaka treba se iskljuivo sluiti rezanjem, a ne upanjem. Sakupljaju se za suha, lijepa vremena, u prijepodnevnim
satima. Nakon dugotrajne kie treba priekati dva ili tri dana Kada se skuplja bilje za uporabu u ljekovite svrhe, klju je u biranju
najzdravijih biljaka koje se mogu nai.
Biljke kao i sva druga iva bia, uglavnom se sastoje od vode, te reagiraju na utjecaj mjeseca.
Kemijski sastav biljke suptilno se mijenja iz sata u sat. Vanjski su dijelovi najbolji ujutro, nakon to rosa ishlapi i prije nego sunce
osui viak vlage. Korijenje je najkvalitetnije uveer i nou.
Listove i cvjetove nije dobro brati dok su mokri, jer ih je tee osuiti, te se moe razviti plijesan. Jaka suneva svjetlost smanjit e
koliinu dragocjenih hlapivih ulja. Biljke se sakupljaju u koaru ili papirnatu vreicu i nikada se ne pritiu, a oteeni dijelovi biljke
odstranjuju se ve prilikom branja.
Uobiajeni nain uvanja je suenje. Korijenje i stabljike treba oprati i narezati prije suenja, a listove i cvjetove ne, jer vlaga izaziva
stvaranje plijesni.
Svjee se bilje za proizvodnju eterinih ulja moe destilirati vodenom parom, a destilirati se moe i suho ljekovito bilje ekstrakcijom
pogodnim otapalom (etanolom, metanolom), izdvajaju se aktivne komponente u trajan i stabilan ekstrakt.
Ljekovito bilje uvijek se sui u hladu i na prozranom prostoru. Idealno mjesto u veini kuanstava je reetkasta polica u prozranom
ormariu na koju se bilje rairi na komadu papira i ostave vrata otvorena da bi zrak mogao cirkulirati. Suenje treba biti gotovo za
dva do tri dana. Ako su dobro osueni listovi i cvjetovi biti e hrskavi i smrvit e se na dodir. Zeleni dijelovi, listovi i neki cvjetovi sue
1
se cijeli. Neposredno prije upotrebe usitni se ili izree. Manje koliine potpuno suhih droga pohranjuju se u staklenke s poklopcem,
a vee koliine se prvo stavljaju u papirnate vreice.
3
sui se samo prirodnim putem te se ne smije suiti ni na suncu ni na umjetnoj toplini. U nekim se podrujima sabiru velike koliine
plodova borovice te se tada suenje obavlja esto u sloju debljine pedlja no u tom je sluaju treba ee mijeati da se ne bi ugrijala
i izgubila eterino ulje.
Primjena
Eterino ulje dobijeno destilacijom ploda, upotrebljava: se u diureticima i laksativima, kao mirisna komponenta u kozmetikim
proizvodima, za aromatiziranje prehrambenih proizvoda, i u aromaterapiji.
Djelovanje eterinog ulja je antireumatsko, antiseptino, spazmolitino, diuretino, detoksificirajue, rubefacijentno, emenagogno,
tonizirajue. Primjenjuje se kod: bronhitisa i bolova u miiima, celulita, problema s probavom, nakupljanja tekuine u tijelu .
Ne smije se upotrebljavati kod osoba s bolesnim bubrezima niti kod trudnica i male djece. Ne preporua se kontinuirana primjena
due od 3 tjedna.
9
Tehnologija uzgoja Plodored
Kao viegodinja biljka, kadulja se lako uklapa u smjenu sa svim biljnim vrstama bez obzira na to kada se one vade iz tla.
Priprema tla
Tlo je vano pravodobno i kvalitetno obraditi s obzirom na dugi vijek usjeva. Kadulja se sije samo u tlo koje je u jesen duboko
preorano. Povrina tla se u proljee treba izravnati, a sve potrebne operacije treba provesti sa to manje prohoda da bi se u tlu
ouvala vlaga akumulirana tijekom zime. Tako dobijemo mrviasti sjetveni sloj potreban za sjetvu sitnog sjemena kadulje.
Sjetva
Kadulja se izravno sije ili se sadi proizvedeni nasad. U
rano proljee, najkasnije do 15. oujka obavlja se izravna
sjetva, jer dugo nie i za poetni rast treba prilino vode.
Dubina sjetve je 1,5 2 cm, a razmak meu redovima 50
cm. Po metru duljine reda treba biti 70 do 80 biljaka, za
to je potrebno 10 do 12 kg sjemena po hektaru, s tim da
je klijavost sjemena vea od 80%. Ukoliko je
sjetva obavljena u optimalnom roku, ve u prvoj godini
usjev se moe kositi dva puta. Ako se posadi rasad, u prvoj
se godini sadnje usjev kosi jedanput ili se uope ne kosi.
U travnju se u lijehe sije sjeme za proizvodnju rasada i
potrebno ga je stalno zalijevati da se moe presaditi u
srpnju ili u jesen. Presauje se na razmak meu redovima
70 cm, a u redu 40 50 cm. Zalijevanje usjeva je obavezno,
a za proizvodnju sadnica po 1 ha potrebno je 250 do 300
m lijeha i 0,5 kg do 1 kg sjemena.
Njega usjeva
Nicanje kadulje poinje za 20 25 dana i za to vrijeme niknu brojni irokolisni korovi koje treba unititi neposredno prije nicanja.
Usjev oblikuje redove i potrebno ga je vie puta okopati i oplijeviti. Viegodinje biljke brzo rastu pa rano zatvaraju redove, ime se
smanjuje mogunost nicanja korova, ali je obavezna njega kultivacijom radi prozraivanja tla.
Koenje herbe
Herba kadulje slui za dobivanje droge i eterinog ulja. Pokoena herba se osui, listovi se izdvoje trljanjem i ventiliranjem, a otpad
se upotrebljava za destilaciju eterinog ulja.
Vuenim samoutovarnim strojem se kosi u visini 8 10 cm, jer se nie koene biljke mogu smrznuti tijekom zime.U prvoj godini
kadulja se prvi puta kosi tek u srpnju, a poetkom listopada drugi puta. Od dva otkosa dobiva se 6 8 tona svjee herbe po hektaru,
a od nje se doradom dobije 1,7 2 tona suhog lista ili 10 12 kg eterinog ulja.
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke, upotrebljava se kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, za aromatiziranje
hrane i u aromaterapiji.
Djelovanje eterinog ulja je lipolitino, antibakterijsko, antifungalno, ekspektorirajue, slino hormonalnom. Primjenjuje se kod:
amenoreje, virusnih infekcija, za poticanje probave, kod afti, celulita i pretilosti.
Moe nadraiti kou,a u veim dozama, posebno oralno uneseno, je neurotoksino, a ima i abortivno djelovanje.
10
MUKATNA KADULJA (Salvia sclarea, porodica Lamiaceae, usnae)
Morfologija
Mukatna kadulja je dvogodinja, a ponekad i trogodinja
biljka sa jakim i dubokim korijenom, duine do 130 cm
koji titi tlo od erozije. Stabljika je visine do 180 cm,
promjera 4 cm, drvenasta, obrasla gustim dlaicama.
Donji, krupni listovi na dugim peteljkama, iroki su 10
20 cm, jajasti. Na vrhu stabljike listovi imaju krae
peteljke i sitniji su, sivozeleni, veoma naborane povrine
obrasli dlaicama. Gornji dio stabljike razgranat je u
bogate, klasaste cvatove, duge 60 80 cm. Sastavljeni su
od ruiastih, rijetko bijelih cvjetova. Mukatna kadulja
je dobra medonosna biljka zbog ugodnog mirisa cvijeta i
dugotrajnog cvjetanja. Sjemenke su tamnosmee, jajaste,
duge 2 3 mm, a masa 1.000 sjemenki je 4 5 g. Udio
eterinog ulja iznosi od 0,04 do 0,2%, ovisno o podneblju
u kojem biljka raste.
Sjeme sadri 25 32% masnog ulja koje se koristi u
industriji porculana i keramike. Klijavo je 4 5 godina,
posijano proklija za sedam dana, a biljke niknu za dva do tri tjedna. U prvoj godini mukatna kadulja razvije samo lisnu masu, jer
poetni rast nije brz, a nakon jarovizacije u drugoj godini uzgoja rano oblikuje cvjetnu stabljiku. Cvjetanje poinje u lipnju i traje
mjesec dana. Ukoliko je klima vrlo povoljna, moe procvjetati u rujnu, s tim da je udio eterinog ulja zanemariv. Sjeme dozrijeva
vrlo neujednaeno i sklono je osipanju.
Ekoloki uvjeti
Mukatna kadulja podnosi suu, jer je termofilna i fotofilna (voli toplinu i svijetlo) biljka to pozitivno utjee na udio eterinog ulja.
Za vrijeme kinog i hladnog vremena udio eterinog ulja je mnogo manji. Vlaga je potrebna za vrijeme nicanja i nastajanja prvih
listova. Sjeme klija ve kod temperatura od 8 10C, a najbolje vrijeme za klijanje je pri temperaturi od 25 28C. U pogledu tla nije
izbirljiva, ali treba izbjegavati ona na kojima postoji mogunost zadravanja vode.
Tehnologija uzgoja Plodored
Predkultura ovisi o vremenu sjetve. Ako se sije ljeti, treba na vrijeme pobrati predkulturu.
Priprema tla
Sjetveni sloj treba biti dobro pripremljen, bez obzira na vrijeme sjetve. Zimsko oranje je obavezno ako se sije u rano proljee, a
priprema se sa to manje operacija. U kolovozu je ljetna sjetva koja zahtijeva to plie oranje da se ne izgubi vlaga iz donjeg sloja
tla. Pri tako kasnoj sjetvi cijela proizvodnja ovisi o pripremi tla.
Sjetva
Sjetvom u rano proljee, nekad se u prvoj godini postigne rast cvjetnih stabljika. Da bi se ekonomino iskoristilo zemljite, mukatna
kadulja za dobivanje eterinog ulja moe se posijati s koprom, na 12 cm razmaka i prije no to nikne posije se kadulja na 50 cm
razmaka. U kolovozu se obavlja ljetna sjetva da se biljke dovoljno razviju da bi mogle prezimiti. Razmak redova je 50 cm, a po
hektaru je potrebno 5 7 kg sjemena dobre klijavosti.
Sjetva se obavlja sijaicama za sitnozrne kulture ili sijaicama za repu.
11
Njega usjeva
Kod njege usjeva najvanije je unitavanje korova. Pri ljetnoj sjetvi mogu je napad tetnika.
Kultiviranje je potrebno radi prozraivanja tla, a vri se prije zatvaranja redova lisnom masom.
etva branje cvjeta
Mukatna kadulja se kosi, silira u trenutku kada sadri najvie eterinog ulja. Do fizioloke zrelosti sjemena, udio ulja se poveava,
a potom se naglo smanjuje, pa etvu treba poeti 8 10 dana nakon cvjetanja i zavriti je u roku 10 15 dana. Ubire se vrni dio
biljaka, cvatovi. Isjeckana masa naglo gubi eterino ulje, pa se mora odmah destilirati. Biljku je bolje pokositi i silirati prije same
destilacije. Kod nas su prinosi 10 15 t svjeeg cvata ili 10 15 kg eterinog ulja po hektaru.
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava: se u kozmetikoj i prehrambenoj industriji te u aromaterapiji
Djelovanje eterinog ulja je spazmolitino, slino hormonalnom, hipotenzorno, tonizirajue, karminativno, digestivno,
emmenagogno, sedativno, antidepresivno, dezodorirajue. Primjenjuje se kod: astme, infekcija grla, tegoba menopauze i izostanka
menstruacije, bolova u miiima, povienog tlaka, greva u probavnom sustavu i nadimanja te u njezi masne koe i kao pomo u
regeneraciji stanica.
Zbog mogunosti stimulacije menstrualnog krvarenja nikako se ne preporua tijekom trudnoe. Takoer je trebaju izbjegavati ene
koje pate od mastoza ili imaju estrogen ovisne tumore. Nije uputna niti njezina primjena nakon znaajnije konzumacije alkohola.
12
dozrijevaju plodovi koji su skloni osipanju.
Ekoloki uvjeti
Komora je autohtona biljka toplog podneblja, zahtijeva umjerenu klimu s toplim ljetima i blagim zimama. Sjeme poinje klijati
kod temperature 6 8C, a pri 15 16C najvea je klijavost. Za vrijeme vegetacije potrebne su mu visoke temperature, osobito u
vrijeme cvjetanja, 20 22C. Prinos je manji ako u razdoblju cvjetanja zahladi i potraje kino vrijeme jer oplodnja nije potpuna. U
vrijeme klijanja i vlatanja potrebna je vlaga.
Tehnologija uzgoja Plodored
to se tie predkulture, prednost imaju itarice iako komora nema posebne zahtjeve. Nakon etve itarica ostaje dovoljno vremena
za primjenu agrotehnikih mjera. Predusjevi ne smiju biti vrste iz iste porodice zbog zajednikih tetnika, bolesti i dominantnih
korovskih vrsta. Proljetne kulture se siju poslije komoraa na istom mjestu. Komora kasno nestaje s tla, ostavlja veliku nadzemnu i
korijensku masu koja se mora smrznuti na otvorenoj brazdi.
Priprema tla
Dobro obraeno tlo sa dosta vlage potrebno je da bi komora nikao brzo i ujednaeno. Da bi se tlo u proljee pripremilo sa to
manje prohoda strojem i odrala vlaga nakupljena u zimskim mjesecima, u jesen treba obavezno obaviti jesensko duboko oranje.
Sjetva
Komora se sije to ranije u proljee zbog produene vegetacije. Svako kanjenje smanjuje prinos. Na tlima na kojima nije mogua
rana proljetna priprema, sjetva se obavlja prije zime, tako da nikne s prvim zatopljenjem u proljee. Biljka ima vrlo razgranatu
stabljiku te joj je potrebno dosta prostora. Sije se na meuredni razmak 50 cm sa 50 70 klijavih zrna na duni metar, na dubini
2 2,5 cm, za to je potrebno 10 12 kg sjemena po hektaru.
Njega usjeva
Odmah poslije sjetve, prije no to nikne usjev poinje se sa njegom. Zatita od korova provodi se kultivacijom. U svibnju komora
zatvori redove i do etve nisu potrebne nikakve mjere njege. Povremeno ga moe napasti moljac. Liinka najprije napada stabljiku,
a zatim list i cvat. U mjere njege ubraja se i ureenje usjeva poslije etve. Preostali nadzemni dio biljke skrati se na visinu 10 15
cm, a usitnjena herba se ravnomjerno razbaca po usjevu i tako prireena slui kao organsko gnojivo i dobra je zatita od smrzavanja
korijena u sluaju golomrazica.
etva
etva ploda je oteana, napose u prvoj godini proizvodnje kada se obavlja tek krajem rujna ili poetkom listopada, zbog produenog
razdoblja sazrijevanja i sklonosti osipanju. etva viegodinjeg usjeva je kvalitetnija jer se obavlja u vrijeme suhih ljetnih dana,
poetkom rujna.
anje se itnim kombajnom jednim prohodom. Mehanizam za branje treba podesiti tako da se stabljike kose ispod donjih cvatova,
na visini 70 80 cm iznad povrine tla. Kada sazri 40 50% ploda treba poeti sa etvom, jer se tada sjeme manje osipa. Plod se
mora odmah preraditi jer sadri oko 30% vlage. Prinos ploda varira od 2,5 do 2,7 t/ha, uz sadraj eterinog ulja 4 7% . Prinos
eterinog ulja moe biti 25 30 kg/ha.
Plod za sjeme ubire se samo s viegodinjeg usjeva. anje se neto kasnije nego pri dobivanju ploda. Iz dobivenog sjemena nakon
etve odstranjuju se primjese herbe i turih zrna, a doraeno sjeme se odmah dosui u termikoj suari, na temperaturi do 38C.
Prinos po hektaru moe iznositi 1,3 do 1,7 tona suhog sjemena.
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom sjemenki, upotrebljava se kao karminativ i aroma u laksativima, kao mirisna komponenta u
kozmetikim proizvodima, za aromatiziranje hrane i stone hrane i u aromaterapija.
Djelovanje: eterinog ulja je karminativno, slino hormonalnom (estrogen), spazmolitino, tonizira probavni sustav. Primjenjuje se
kod: amenoreje, nadutosti i drugih probavnih tegoba, bronhitisa i astme.
Ne smiju ga koristiti trudnice, dojilje, djeca i osobe oboljele od estrogen ovisnih karcinoma.
13
LAVANDA (Lavandula angustifolia, porodica Lamiaceae, usnae)
Ime lavanda potjee od latinske rijei lavare, to znai
kupati se, a objanjava osnovnu namjenu suhog cvijeta i
eterinog ulja. Eterino ulje prave lavande upotrebljava
se za proizvodnju parfema i kolonjske vode. Za proizvodnju
sapuna upotrebljava se jeftinije eterino ulje hibridne
lavande.
Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se vie uzgaja
i plantano. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvalitete
tla, uzgoj joj je vrlo ekonomian, a moe posluiti i kao
dobra paa za pele.
Morfologija
Iz roda lavande poznato je 48 vrsta, lan je porodice
usnaa.
Prava lavanda uspijeva sve do nadmorske visine 1700
m, irokolisna do 700 m, a hibridna od 700 do 1000
m. Lavanda je viegodinja biljka koja raste u obliku
poluloptastog grma. ivotni vijek samonikle i uzgojene
lavande je do 30 godina. Korijen je drvenast, vrlo ravast
i prodire duboko u tlo. Stabljika je kratka, debela, drvenasta i od samog vrata korijena vrlo razgranata.
Prava lavanda je sitan grm visok 40 60 cm i promjera 80 120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20 40 cm. Listovi su
nasuprotni, uski, cjelovitog ruba, dugi 3 5 cm, iroki 0,2 do 0,5 cm, sivozelenkasti, na naliju dlakavi.
Cvjetovi su zigomorfni s laticama karakteristine plave boje lavande. Plod je kalavac (vrsta tanke, vrste ovojnice koja se kala da bi
sjeme ispalo) sa 4 sjemenke u kojima se potpuno razviju svega 1 do 2 sjemenke. Jajastog je oblika, crnosmeeg sjaja, duine 1,8 do
2,2 mm. Apsolutna masa sjemena je 0,5 do 1,1 g.
Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80 100 cm, promjera vie od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90 cm.
Listovi su zeleni, slabo dlakavi, dugi 5 7 cm i iroki 0,8 do 1 cm. Cvjetovi su karakteristini za obje vrste. Hibridna lavanda je sterilna
i plodovi nisu upotrebljivi.
Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potjee od nakupljenog eterinog ulja.
Eterino ulje se dobiva destilacijom cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadri od 0,5 do 1,5% eterinog ulja, a hibridne lavande 0,9
do 5%. Eterino ulje uglavnom se nakuplja u lijezdama smjetenim do same cvjetne ake.
Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Vrstu karakterizira sastav eterinog ulja, pa tako prava lavanda sadri linalilacetata 35 do
60%, a hibridna lavanda samo 7 16%.
Sjeme lavande klijavo je tri do etiri godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U poetku biljka raste vrlo sporo, ali
moe potjerati cvjetnu stabljiku ve u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija poinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda poinje
cvjetati u lipnju, a hibridna neto kasnije. Kada je hladno vrijeme, cvjetanje kasni i po dva tjedna, a kada je toplo pone
cvjetati mnogo prije. Puni cvat traje 6 8 dana i tada cvjetovi sadre eterino ulje najbolje kakvoe. Plod sazrijeva postupno tijekom
kolovoza, a sklon je osipanju.
Ekoloki uvjeti
Lavanda je termofilna biljka koja za nagomilavanje eterinog ulja zahtijeva visoke temperature tijekom cijele vegetacije. Topli, od
vjetra zaklonjeni tereni pogoduju brzom rastu biljaka. Hladna tla uz mrazove nanose velike tete usjevu, iako biljka u mirovanju
podnosi temperature i do -20C. Ako vegetacija pone rano, hibridna lavanda moe stradati zbog kasnih proljetnih mrazova.
14
Lavanda zahtijeva mnogo sunca i svjetlosti. Ako tijekom cvjetanja potraje kino i hladno vrijeme, smanji se udio eterinog ulja i za
50%, kao i udio etera u njemu (do 30%). Lavanda odlino podnosi suu, osim u poetnoj fazi rasta.
Prava lavanda nema velikih zahtijeva u pogledu tla, te uspijeva i na plitkom, siromanom tlu, pa i na kru. Hladni, nepropusni
pseudoglej ni pjeskovita tla, ne podnose ni prava ni hibridna lavanda.
Tehnologija uzgoja Plodored
Lavanda na istom mjestu ostaje 15 do 20 godina. Predkultura mora ostaviti tlo bez korova. Mlada biljka je izuzetno osjetljiva na
sporo topljive herbicide, te se moe saditi na mjestu gdje je bio kukuruz tek nakon dvije do tri godine.
Priprema tla
Prije osnivanja plantae lavande mora se godinu dana prije obaviti to je mogue dublje jesensko oranje. Ako postoji mogunost
nastanka nepropusnog sloja, mora se izabrana povrina orati. Posljednji predusjev moraju biti leguminoze, koje do rujna nestanu
s tla. Odmah nakon etve predusjeva zemljite se preore na dubinu 18 20 cm, provede se osnovna gnojidba i za sadnju pripremi
rahli povrinski sloj tla debljine do 15 cm, koji se do sadnje mora slegnuti.
Razmnoavanje
Prava lavanda se najee razmnoava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se moe razmnoavati i vegetativno, zelenim sadnicama
i klonovima. Hibridna se lavanda razmnoava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.
Uzgoj sadnica od sjemena
Za sjetvu treba pripremiti klijalita na zaklonjenom mjestu i dezinficirati tlo metil-bromidom. Sjetva se obavlja prije zime, u studenom
ili rano u proljee, u oujku. Za proljetnu sjetvu sjeme mora proi proces jarovizacije, 36 sati pri -16C. Sjetva se obavlja runo ili
strojno, na razmaku izmeu redova 20 40 cm, na dubini 0,5 1,5 cm, poetkom svibnja. Kada biljke oblikuju 4 5 pravih listova,
pikiraju se u otvorene lijehe na razmaku 35 x 5 cm i ostave se do jeseni uz redovno zalijevanje. Sadnice visoke 18 20 cm obreu
se na visinu 8 10 cm da bi se razvilo granje. Na jednom hektaru moe se od 7 9 kg sjemena tako uzgojiti 600.000 do 800.000
sadnica.
Proizvodnja klonova
Klonovima se sve ee razmnoavaju obje vrste lavande. ibe se ukorjenjuju u negrijanim lijehama pokrivenim folijom. Za uzimanje
klonova najbolji su tri do etiri godine stari grmovi, a reu se tijekom kolovoza ili u travnju. Pripremljeni klonovi stave se u pijesak,
na dubini 4 5 cm, meuredni razmak 6 10 cm, na razmaku u redu 2 3 cm. Zalijevanje mora biti obilno. Zakorijenjeni se klonovi
krajem svibnja presauju u otvorene lijehe. Po etvornom metru moe se uzgojiti 600 800 klonova.
Klonovi hibridne lavande mogu se uzgojiti na otvorenom prostoru, na rahlim tlima bogatim humusom, uz obilno otapanje. ibe
duge 12 20 cm reu se tijekom listopada ili oujka i polau u pripremljeno tlo, u jarke duboke 18 20 cm koji se prethodno dobro
zaliju. Meuredni razmak mora biti 35 40 cm, a razmak u redu 3 5 cm.
Poto se jarci zaspu zemljom, iznad tla smije ostati klon visok samo do 7 cm. Slijedeih dana je obavezno jo 3 5 puta zaliti. Kada
izdanci dosegnu visinu 15 20 cm, treba ih porezati na visinu 8 10 cm da se pojaa rast bonih izbojaka. Na hektaru se moe
proizvesti 700.000 do 900.000 klonova.
Postavljanje polonica
To je est i jeftin nain razmnoavanja hibridne lavande. Polonice se pripremaju u proljee, kada prestanu mrazovi. Biljke stare tri
do etiri godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kinog
razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorijenjene granice odreu se vinogradarskim karama i posade. Od srednje razvijenog
grma moe se dobiti 100 do 150 polonica.
Sve se sadnice sade u jesen, tijekom listopada. Sadnja u proljee nije preporuljiva, a posljednji je rok uspjene sadnje oujak. Sade
se samo dobro razvijene sadnice, kojima treba odrezati korijen dulji od 15 cm.
Lavanda se sadi runo ili strojevima. Prava se lavanda najee sadi u redove razmaka 150 cm i razmaka unutar reda 40 cm, sa
sklopom 16.700 sadnica po hektaru. Hibridna lavanda se sadi na razmak meu redovima 180 ili 200 cm, a unutar reda 50 60 cm,
uz sklop 9.200 10.000 sadnica po hektaru.
15
Njega usjeva
Osnovna njega usjeva sastoji se u orezivanju biljaka krajem svibnja na visinu 8 10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Ponovo
se biljka orezuje u drugoj godini na visinu 15 18 cm. Nakon toga vie nema potrebe oblikovati kronju. Na kraju prve godine sklop
se nadopunjuje jaim sadnicama, jer se samo izjednaen usjev moe zadovoljavajue rezati strojem.
Vano je redovito kultivirati tlo radi prozraivanja, a usjev u redu okopati. Korov treba suzbiti prije poetka vegetacije. Nasad
prave lavande pone starjeti nakon 6 8 godina, grmovi se prorjeuju, smanjuje se broj cvjetnih izbojaka, a cvjetne stabljike se
skrauju.
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom cvijeta, upotrebljava: se kao mirisna komponenta i aktivna tvar u farmaceutskim i kozmetikim
proizvodima, za aromatiziranje hrane i u aromaterapiji.
Djelovanje: protuupalno, spazmolitino, sadativno, hipotenzorno, analgetino, ubrzava epitelizaciju koe Primjenjuje se kod:
opeklina, greva miia, nervoze, nesanice, tjeskobe konih tegoba,
Sigurno je za primjenu, ak i nerazrijeeno.
16
LOVOR (Laurus nobilis, porodica Lauraceae, lovori)
Porodica lovora obuhvaa 50 rodova i oko 2.000 vrsta,
rasprostranjenih prvenstveno u jugoistonoj Aziji i
Braziliji. U naim krajevima raste iz roda Laurus vrsta L.
nobilis lovor. To je nisko drvo sa cijelim, koastim,
zimzelenim listovima i jednospolnim i dvodomnim
cvjetovima. Da li je lovor kod nas autohton ili podivljao
vrlo je teko neto odreenije rei.
Morfologija
Drvenaste biljke s jednostavnim listovima, najee
cijeloga ruba. Listovi su koasti, vazdazeleni, dugi 6 12
cm na kratkoj peteljci, duguljasto eliptini i zailjeni, rub
je blago valovit ili cjelovit, gorkog okusa. Gornja strana
lista je sjajna i tamnija, a donja svjetlija i bez sjaja. U
pazucima listova razvijaju se ukastobijeli cvjetovi u
obliku uperaka.
Lovor je nisko zimzeleno drvo ili bun. Naraste od 10
18 metara. Muki cvjetovi su sitni i zeleni, enski su
neugledni. Plod je malena crna bobica duga 1 cm, a sadri
samo jednu sjemenku. Lovor cvate u proljee od oujka do svibnja. Upotrebljavaju se listovi i bobice. Bere se u svako doba.
Listovi se sue u hladu, ponekad se preaju da se ne bi uvijali. Tako mogu sauvati tamnozelenu boju i jak miris. Zrele bobice se sue.
Plodovi sazrijevaju u kasnu jesen. Dopire do 300 400 m nadmorske visine.
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom listova, upotrebljava se u formulacijama mirisnih kompozicija za parfeme, sapune, detergente
i sl. U prehrambenoj industriji se upotrebljava za aromatiziranje: alkoholnih pia, smrznutih deserta, pekarskih i mesnih proizvoda.
U tradicionalnoj medicini koristi se kao karminativ, dijaforetik, kolagog te u pripravcima za opu stimulaciju
Djelovanje eterinog ulja je antireumatsko, antiseptino, baktericidno, dijaforetino, digestivno, kao stomahik, diuretino,
emenagogno, baktericidno i fungicidno, hipotenzorno, sedativno. Primjenjuje se kod: tegoba probavnog sustava, za olakavanje
raznih tegoba respiratornog sustava, a posebno kod kroninog bronhitisa. Potie imunoloki sustav te se upotrebljava kod prehlada,
gripe i raznih virusnih infekcija. Koristi se i u preparatima za ublaavanje miinih bolova te u njezi masne koe i kod gljivinih konih
infekcija.
Treba izbjegavati primjenu eterinog ulja duu od tri tjedna, jer moe izazvati alergijske reakcije. Ne preporua se trudnicama,
dojiljama ni maloj djeci.
18
uzgoj je natapanje sa 100 150 mm/m vode, a istodobno se preporuuje prihranjivanje nasada, koji se moraju zatititi od bolesti
i korova. U poetku pupanja i nakon konje, kada izbijaju mladi izboji, nasadu moe natetiti pjegavost lia.
Koenje biljke
Mauran se kosi vie puta za vrijeme vegetacije 7 9 tjedana poslije sadnje, u poetku cvjetanja, obavlja se prva konja, otprilike
krajem lipnja. Visina reza je 4 6 cm i uvijek mora biti ista. Kod suhog ratarenja biljka se bere krajem rujna, a ukoliko se natapa
bere se u kolovozu, da bi se trei puta mogla kositi prije prvih mrazova, u listopadu. Na plantaama se kosi strojno, a na malim
povrinama runo. Pokoene biljke odmah se transportiraju do suare jer fermentiraju, to smanjuje vrijednost suhog zaina. Po
hektaru se moe dobiti 8 10 tona svjee biljne mase pri suhom ratarenju, a 10 15t/ha ako se natapa. Upotrebljavaju se lie i
mladice s cvjetnim vrhovima.
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, kao sastojak
prehrambenih aroma i u aromaterapiji.
Djelovanje eterinog ulja je hipotenzorno, vazodilatirajue, umirujue, antialergijsko i analgetiko.
Primjenjuje se: kod stresa, nervoze, tahikardije, hipertireoze i neuralgije.
Sigurno je za primjenu uz oprez kod vrlo niskog tlaka.
MAJINA DUICA I TIMIJAN (Thymus serpyllum i Th. vulgaris porodica Lamiaceae, usnae)
Thymus od grkog thymos ili thymon tamjan, zbog
slinosti mirisa. Takoer thymos po grkom znai hrabrost,
snaga te ukazuje na stimulirajue djelovanje biljke.
Egipani su je koristili kod balzamiranja i za izradu
parfema. Grci su timijanom zainjali neke vrste sireva i
dodavali ga piima i dimljenom mesu. Majina duica
rasprostire se po Europi i Aziji. Naziva se jo babja duica,
duica, vrisak, divlji bosiljak, tamjanika, materinka,
papric, bukovica.
Poput slinog timijana koristi se dosta u mediteranskoj
kuhinji kao zain, a dodaje se povru, raznim jelima od
mesa, patetama, ribi, salatama, umacima i juhama.
Pretpostavlja se da neutralizira jako masna jela.
Nadzemni dio biljke se tijekom cijele godine moe
koristiti za pripremanje ajeva i napitaka. Majina duica
je poznata i u biljnoj medicini kao ljekovita biljka i koristi
Majina duica se za pripremanje ljekovitih pripravaka. Zbog jakog mirisa
koji odbija biljne ui sadi se pored rua ili drugog, na ui
osjetljivog bilja. Poznat je veliki broj samostalnih oblika majine duice, ali ih nestrunjaci ne razlikuju i Thymus serpyllum je zapravo
skupno ime za razliite oblike i vrste, koje su meusobno povezane kriancima i prelaznim oblicima.
Morfologija
Majina duica je trajna 20 30 cm visoka, grmolika biljka. Cvjeta od svibnja do rujna. Ima uske elipsaste sivo-zelene listie sa
kratkim peteljkama. Roza do lila cvjetovi stvaraju na vrhovima stabljike okrugle cvjetove, jakog i ugodnog mirisa. Puzei je grmi
s brojnim izdancima i vrijeama (stolonima), granice su mu uspravne, a listovi uski elipsasto sivo-zeleni s kratkim peteljkama,
goli ili obrasli dlakama. Sa nalija listovi su obrasli gustim sivim dlaicama koje na vrhu imaju kvrice pune eterinog ulja. Sitni
19
svijetlocrveni do tamnocrveni cvjetovi razvijaju se na vrhovima ogranaka. Biljka ima ugodan miris i aromu. Sjeme je klijavo 2 3
godine, a u povoljnim uvjetima proklija za dva do tri tjedna. U poetku raste vrlo sporo i ne podnosi zasjenjene povrine. Rano u
proljee druge godine biljke su u punoj vegetaciji. U svibnju cvjetaju, a tada se i kose, da bi u rujnu sazrele za drugi otkos. Dulje
vrijeme cvate i sazrijeva, sitno sjeme je sklono osipanju to predstavlja problem kod uzgoja biljaka za sjeme.
Ekoloki uvjeti
Majina duica raste po suhim i sunanim mjestima, na
livadama, panjacima i na kamenju. U Hrvatskoj je vrlo
rasprostranjena. esto se pojavljuje u veim skupinama
uzdu mea, na suhim rubovima uma, sunanim
mjestima bez stalne vlage i sjene. Odlina je pelinja
paa. Niske zimske temperature bez snjenog pokrivaa
na rastresitim tlima mogu nanijeti vee tete usjevu.
Na hladnim, vlanim tlima trune, na siromanim ne daje
prinos, a najbolje uspijeva na ernozemu dobre strukture,
uz dobru opskrbljenost hranjivim elementima.
Priprema tla
Za sadnju je potrebno duboko zimsko oranje. Sa to
manje operacija obrauje se tlo u rano proljee kako bi
se ouvala vlaga nakupljena zimi. Tlo mora biti ravno,
sitnomrviasto, vlano i rahlo do dubine 12 cm.
Timjan Proizvodnja sjemena
U urednom nasadu u kojem nema viegodinjih vrsta
proizvodi se sjeme. Biljke se ne kose ve se ostave da sjeme sazre. etvu je najbolje obaviti u dva dijela zbog produenog razdoblja
cvjetanja i sazrijevanja. Kada na donjoj treini cvata sjeme postane smee, herba timijana se pokosi i ostavi rairena na ceradi
da sjeme sazre. Herba se osui nakon dva do tri tjedna i spremna je za vrenje kombajnom. Sjeme koje se dobije doradi se do
zadovoljavajue istoe i uskladiti na suhom mjestu. Po hektaru se moe dobiti 100 do 150 kg sjemena.
Uzgoj sadnica od sjemena
Za sjetvu treba pripremiti klijalita na zaklonjenom mjestu i dezinficirati tlo. Sjetva se obavlja u rano u proljee, u oujku na dubini
0,5 1 cm, poetkom svibnja, kada biljke oblikuju 4 5 pravih listova, pikiraju se u otvorene lijehe.
Njega usjeva
Vano je redovito kultivirati tlo radi prozraivanja, a usjev u redu okopati. Korov treba suzbiti prije poetka vegetacije. Ukoliko se
pojave viegodinji perzistentni korovi obavlja se i meuredna kultivacija, a obavezna je radi prozraivanja tla. Najbolje ju je obaviti
u jesen poslije gnojidbe.
Koenje herbe
Nadzemni dijelovi biljke se pokose. Jedna konja je u prvoj godini, a u drugoj dvije, u fazi cvjetanja kada biljke sadre najvie aktivnih
tvari. Konja moe biti runa ili strojna, a visina reza je 7 10 cm iznad tla da bi se smanjila koliina drvenastih dijelova u sirovini.
Prve godine prinos nije vei od 6t/ha, a u slijedeim godinama proizvodnje moe se dobiti 8 10 tona svjee herbe po hektaru.
Treba napomenuti da majinu duicu treba brati paljivo. Nikako se ne smije upati, jer se time biljka unitava. Treba odsijecati
samo gornju polovinu lisnatih granica u cvatu i to karama.
Osuena biljka sadri oko 0,6% eterinog ulja (Oleum Serpylli), koje se sastoji preteno od cineola, a najvaniji sastojak ulja, timol,
zastupljen je u manjoj koliini.
20
Primjena
Eterino ulje majine duice i timijana dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se kao mirisna komponenta i aktivna tvar u
farmaceutskim i kozmetikim proizvodima, kao sastojak prehrambenih aroma, i u aromaterapiji.
Djelovanje eterinog ulja majine duice je antiinfektivno, antiviralno, antiseptino, spazmolitino, rubefacijentno. Primjenjuje se
kod: tegoba probavnog i dinog sustava, reumatskih tegoba, virusnih infekcija za jaanje imuno-sustava.
Moe nadraiti kou. Blaeg je djelovanja od slinog, timijana, timolnog kemotipa.
Djelovanje eterinog ulja timijana je antibakterijsko, antifungalno, antiparazitsko, antireumatsko, antiseptino, spazmolitino,
antioksidativno, karminativno, ekspektorirajue, hipertenzorno, emenagogno, rubefacijentno, insekticidno te jaanje imuno-
sustava i poticanje cirkulacije. Primjenjuje se: protiv greva, za olakavanje probavnih smetnji, protiv kalja i protiv reumatskih
bolova, pri mentalnim i intelektualnim naporima, kod depresije i umnog zamora te kod glavobolja i tegoba uzrokovanih stresom.
Moe nadraiti kou i sluznicu ili izazvati alergijsku reakciju. Ne preporua se kod povienog tlaka, pojaanog rada titnjae kao niti
trudnicama i djeci.
21
NEVEN (Calendula officinalis, porodica Asteraceae, glavoike)
Morfologija
Jednogodinja je biljka, u jesen iznikle biljke bez oteenja mogu prezimiti i rano u proljee poeti rasti. Korijen raste duboko u
tlo i vretenast je, a iz njega rastu zeljaste lako lomljive stabljike visine 50 80 cm. U gornjoj polovici su razgranate, svijetlozelene,
kao i sjedei, duguljasti listovi. Cvjetna glavica promjera 5 10 cm oblikuje se na vrhu svake stabljike. U sreditu cvjetne stabljike
nalaze se cjevasti plodni cvjetovi, a u 2 3 reda su rasporeeni uz rub jeziasti, neplodni, uti do naranasti cvjetovi tzv. latice. Plod
je srpasto savijen, nazubljenog vanjskog ruba, svijetlosme do tamnosme. Sjemenka je roka, duine 0,5 2 cm. Masa 1.000
sjemenki iznosi 4 10 g. Sjeme je klijavo 5 6 godina, a nakon 4 5 dana nie. Neven vrlo brzo raste, pa prvi cvjetovi procvatu 40
dana nakon nicanja i cvatu sve do jaih mrazova u jesen. Ukoliko su u srpnju visoke temperature naglo procvjeta i daje sjeme, ali s
prvom kiom biljka se obnavlja. Biljke se pomlauju i produuje im se vijek vegetacije redovitom berbom.
Ekoloki uvjeti
Neven nije osjetljiv na suu, voli toplu klimu. Na rastresitim
tlima bogatim humusom, ernozemi, smea tla i crnice,
daje prave prinose.
Tehnologija uzgoja Plodored
Neven se dobro uklapa u plodored jer je jednogodinja
biljka, a na isto tlo sije se nakon dvije godine. Zimskim
dubokim oranjem postiu se bolji prinosi.
Priprema tla
Poslije obaveznog zimskog oranja, tlo se poravna i usitni u
proljee, da se radi sigurnog i jednolinog nicanja osigura
zbijena posteljica.
Sjetva
Sjetvu treba obavljati to ranije u oujku jer mlade biljke
nevena nisu osjetljive na proljetne mrazove, da bi to prije
mogla poeti berba cvijeta. Na taj nain se dobiva vei
prinos po jedinici povrine. Sije se strojevima za sjetvu
penice izravno, na meuredni razmak 50 cm, u neprekidnom nizu, na dubinu 3 4 cm.
Za jedan hektar je dovoljno 5 6 kg sjemena. Mogu je i uzgoj nevena iz rasada, ali je gospodarski opravdan samo ako se uzgaja
kao ukrasna biljka.
Njega usjeva
Zajedno sa sjetvom obavlja se zatita od korova. Kada se pojavi 3 5 pravih listova gust usjev se prorjeuje na razmak 6 8 cm.
Ovisno o karakteristikama tla i zakorovljenosti irokolisnim korovima, treba obaviti dvije do tri kultivacije.
Berba cvijeta
U svibnju kada procvjeta dovoljan broj cvjetnih glavica, poinje berba cvjetova. Obavlja se runo, najbolje dva puta tjedno. Ubrani
cvjetovi odmah se otpremaju na suenje. Suenje samo latica je bre i ekonominije. Osuena droga je vrlo higroskopna i odmah
nakon suenja se pohranjuje u natron-vree i uskladiti u suhoj prostoriji. Postiu se prinosi 0,8 1 tona osuenih glavica, odnosno
0,4 0,5 tona latica po hektaru.
Primjena
Maceriranjem cvijeta nevena u biljnom ulju koje ne smije biti podlono oksidacijskim procesima, dobiva se djelotvoran pripravak
za olakavanje raznih tegoba.
22
Fizikalne i kemijske karakteristike dobivenog macerata ovise o kvaliteti droge kao i vrsti i kvaliteti biljnog ulja kojim se provodi
ekstrakcija. Stoga i njegova boja moe varirati u raznim nijansama i intenzitetima uto-naranaste boje.
Meu glavnim sastavnicama macerata su: karotenoidi i triterpenoidi. Sadri i neto eterinog ulja, koje se vrlo rijetko posebno
izolira iz biljne droge.
Djelovanje macerate je protuupalno i antibakterijsko, a primjenjuje se za zacjeljivanje rana, lijeenje opeklina, proirenih vena i
popucalih kapilara, modrica i ekcema.
U kozmetikim pripravcima koristi se za njegu i oporavak oteene i ispucane koe, posebno u proizvodima za ruke i tijelo. Obino
se dodaje 3 10% macerata u ulja ili kozmetike emulzije za ienje i njegu koe.
Oprez je nuan samo pri oralnoj primjeni pripravaka od nevena, dok se dermalna primjena smatra sigurnom.
23
PUPOLJKA, NOURAK (Oenothera biennis, porodica Onagraceae, pupoljkovke)
Pupoljka je dvogodinja cvjetnica iz obitelji Onagraceae,
rod Oenothera. Porijeklom je iz June i Sjeverne Amerike,
a u Europu je prenijeta 1525.godine. Radi injenice to
cvate nou jo se i naziva uti nourak, veernja zvijezda,
a radi ljekovitosti i lijek za sve, univerzalni kraljevski lijek.
Morfologija
Pupoljka je dvogodinja biljka. Prve godine stvara samo
malu lisnatu prizemnu rozetu s tek nekoliko listia, a
naraste u visinu i cvate tek druge godine uzgoja. Prosjena
visina je oko 60 cm, ali moe narasti i do visine od 1 metra.
Ima nasuprotne jajasto-iljaste listove, od kojih su donji s
peteljkama, a gornji sjedei. Cvat je patitac koji se sastoji
od bijelih, crvenih, ruiastih, utih ili proaranih cvjetova
bez mirisa. Vjeni je usko cjevast i rairen na obodu.
Ako se nourak obilno zalijeva, cvjetat e od srpnja sve
do listopada. Cvjetovi se otvaraju u kasno poslije podne i
ostaju otvoreni tijekom itave noi. Zbog toga je i dobila
naziv nourak ili engleski Four oClock Plant. Pupoljku
oprauju noni kukci, uglavnom moljci i leptiri.
Razmnoava se sjemenom koje se sije u oujku. esto se koristi za ukraavanje obronaka, stjenovitih mjesta, oblikovanje cvjetnih
skupina i sl. na izrazito sunanim mjestima.
Berba
Jestivi je korijen, mlado lie i nezrele ahure s sjemenjem, cvjetovi i sjeme. Korijen se jede sirov ili kuhan, a navodno je paprenog
okusa i daje veliku snagu organizmu, te se preporua uzimati bolesnima. Listovi se jedu samo oni prizemni, i to mladi, dok oni sa
stabljike ne, a nezrele tj. zelene sjemene ahure zelene. Cvijetovi su slatki i mogu se koristiti za salate ili kao ukras. Sjemenke se
koriste za kolae, na isti nain kao i mak. Vrlo sitno sjeme se mora brati runo.
Primjena
Biljno ulje se dobiva hladnim tijetenjem sjemenki i bogato je nezasienim masnim kiselinama i koristi se kao dodatak prehrani i u
kozmetici.
Primjenjuje se oralno za snienje kolesterola. U kozmetici se koristi za lijeenje suhe ispucale koe, te kod psorijaze i ekcema.
Ulje je vrlo sigurno za upotrebu.
Ekoloki uvjeti
Voli kamenitu i pjeskovitu zemlju, izuzetno dreniranu. Ne uspijeva na tlima bogatim vodom. Plantani nasadi u Francuskoj nisu
uspjeli, ba iz tih razloga.
25
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se
kao mirisna komponenta u kozmetikim proizvodima, i u
aromaterapiji.
Djelovanje eterinog ulja je antikoagulantno,
antialergijsko, protuupalno, antiseptino, fungicidno,
mukolitino, ekspektorirajue, spazmolitino, kolagogno,
diuretino, adstringentno i neurotonizirajue.
Primjenjuje se: u tretiranju hematoma, za olakavanje
tegoba proirenih vena, u tretmanima bolnih i napetih
miia, greva u miiima, reumatskog artritisa i drugih
reumatskih tegoba. U programima za detoksifikaciju
kod bronhitisa, sinusitisa, astme i raznih vrsta kalja kod
bakterijskih infekcija, prehlade i gripe, za olakavanje
stanja blae depresije, psihikog zamora, letargije, nervne
iscrpljenosti i stresa.
Ne nadrauje kou i uglavnom je sigurno za primjenu, ali
se ne preporua trudnicama.
26
Uzgoj
Razmnoava se dijeljenjem korijenja. U vrtu ga je dobro ukopati u zemlju zajedno sa posudom ili staviti opeke (ogradu) kako bi mu
se ograniilo irenje korijenja.
Berba
Vrni, zeljasti dio se odsijeca po poetku cvjetanja, u lipnju, pa do kraja cvatnje u rujnu. Sui se na propuhu, u hladu ili u blago
zagrijanim suarama. Usitnjava se naknadno.
Primjena
Eterino ulje dobiveno destilacijom biljke upotrebljava se: u izradi farmaceutskih i kozmetikih pripravaka, za aromatiziranje gorkih
likera, i u aromaterapiji.
Djelovanje eterinog ulja je protuupalno, antipiretino, spazmolitino, antireumatino. Primjenjuje se kod: akna, ekcema, seboreje,
konih upala.
Sigurnost primjene: moe izazvati alergijsku reakciju.
This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the
sole responsibility of the Town of Senj and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.