Sve o uzgoju bukovae na malom gospodarstvu (21133) - umarstvo -... https://www.agroklub.com/sumarstvo/sve-o-uzgoju-bukovace-na-mal...

Bukovaa

Datum: 18.10.2015. 14:00 | 3

Kategorija:
umarstvo, Eko proizvodnja

Bukovaa (Pleurotus ostreatus) je veoma ukusna jestiva gljiva koja se

Bukovaa je jednostavnija za uzgajanje
od veine drugih gljiva. Predstavlja
ansu za mala gospodarstva.
odlikuje visokom hranjivom vrijednou. Sadri dosta proteina koji su
po svom sastavu slini ivotinjskim. Odlikuje se i malom koliinom
masti te je odlina kao dijetalna hrana. U svom sastavu ima niz
vitamina i mineralnih materija. Od davnina Kinezi bukovau koriste u
ishrani i kao ljekovitu gljivu koja jaa imunitet.

Visoki prinosi i otpornost na bolesti

Na naem podruju, bukovaa se spontano nalazi u prirodi, raste u jesen i ranu zimu. esta je u listopadnim umama gdje se,
najee tokom jeseni, moe vidjeti na panjevima bukve, breze, graba, topole, vrbe i slinih vrsta. Javlja se i na vokama.
Prvenstveno se javlja na mrtvom drvetu, a ukoliko se pojavi na ivom drvetu - to je znak da je drvo zbog neega oslabilo.

Klobuk gljive je irine od 5 do 20 cm. Boja gljive ovisi o temperaturi i starosti gljive. Na niim temperaturama klobuk je tamnije boje,
a sa starou gljiva postaje tamnija. Kod mlade gljive, rub klobuka je savijen prema dolje, kasnije se izravnava i zatim se savija
prema gore. Meso gljive je bijele boje, ugodnog mirisa i okusa. Bukovae se odlikuju visokim prinosom i otpornou na razliite
bolesti i tetnike.

Znaajnije tete rade nematode i dvokrilci tijekom ljetnih mjeseci i to samo ako supstrat nije dobro termiki obraen. Liinke
nekoliko vrsta dvokrilaca napada supstrat, nagriza micelij i mlade gljive: muice iarke, ampinjonske muice i ampinjonska
muha (muha komposta).

Rizici i ulaganja su maleni

Bukovaa se moe proizvoditi tokom cijele godine u kontroliranim uvjetima u kratkom ciklusu proizvodnje i na malom prostoru.
Manja komercijalna proizvodnja se moe odvijati u pomonim i naputenim prostorijama uz mali rizik da propadne. Poetni
kapital se odnosi na pokrie samo stvarnih trokova, kao to su ureenje grijanja i ventilacije i prostora, rasvjetu, kupovinu
repromaterijala za pripremu supstrata, prijevoz materijala. Ulaganje u opremanje prostora je jednokratno, dok se kasnije samo
ponovo nabavlja novi hranjivi supstrat i micelij.

Stabilni prihodi uz stabilne uzgojne uvjete

Za poetno pokretanje proizvodnje nije potreban veliki prostor. Razlog tome je da je razvijen posebni sustav slaganja vrea sa
supstratom u redove izmeu okomitih drvenih letvi, i do visine od etiri reda. Primjerice, na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smjestiti
maksimalno do 400 vrea sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vrea, na 100 m2 do oko 1.600 vrea. O broju
vrea ovise i trokovi, kao i mogunost zarade, te to je vei broj vrea - to je vea isplativost proizvodnje.

Uzmimo za primjer da se ide na uzgoj 250 vrea sa supstratom. Vrea se puni na teinu od 20 kg. Jedna vrea moe dati ploda do
30% svoje teine. Koliko e vrea dati ploda ovisi o uzgoju. Otkupna cijena bukovae je oko 9 kn po kilogramu. Dakle, ukoliko sa

1 od 3 12. 07. 2017. 17:24

Sve o uzgoju bukovae na malom gospodarstvu (21133) - umarstvo -... https://www.agroklub.com/sumarstvo/sve-o-uzgoju-bukovace-na-mal...

jedne vree uzgojite 4 kg gljiva, to je prinos od 20% i tada ete na 250 vrea imati 1.000 kg gljiva te za to dobiti 9.000 kuna. Cijena
jedne vree, zajedno sa supstratom je oko 17,5 kn. Ulog za 250 vrea ukupno iznosi 4.375 kn. Dakle, iznos mogue zarade je
4.625 kn. Zarada je znatno vea ve i pri poveanju prinosa od samo 5%. Naravno, uzmimo u obzir da se cijene na tritu
mijenjaju.

Uzroci kod napada gljiva i bakterija

Ukoliko supstrat nije ili je nedovoljno pasteriziran prije usijavanja micelija bukovae, u njemu e se razviti i parazitirati veinom
gljivine bolesti i neke bakterioze (iz roda Aspergillus, Coprinus, Fusarium, Monilia, Mucor, Penicillium, Trichoderma). Temperatura
supstrata via od 35C moe se otetiti micelij bukovae, smanjiti proratanje micelija i doputa se drugim konkurentskim gljivama
da prevladaju. Radi se gljivama roda gnojitarki Coprinus spp. i Trichoderma viride vidljive kao zelena plijesan.

Glavni bakterijski uzronik loih bukovaa je infekcija supstrata bakterijom Pseudomonas tolaasii koja uzrokuje tete i kod uzgoja
ampinjona. Znakovi bolesti su naranasti klobuk, lomljivi struak, skraeno plodonoenje i smanjen prinos.

Kako pripremiti supstrat?

Moe se uzgajati na razliitim supstratima. Prvobitno je uzgajana na drvenim oblicama listopadnog drvea, dok se danas najvie
uzgaja na pripremljenim supstratima. Za pripremu supstrata najee se koristi slama itarica (penina, zobena, jemena slama),
livadsko sijeno, kukuruzovina i slini celulozni materijali. Ovakve supstrate micelij bre prorasta nego drvo i postiu se vei
prinosi. Slama koja se koristi u proizvodnji treba biti suha, zdrava, sjajna, uta, bez znakova truljenja i prisustva plijesni te ne smije
sadravati zemlju. Potrebno ju je usitniti na 2 do 5 cm. Slama se moe kombinirati i sa drugim materijalima:

80% slama i 20% sijena ili piljevine

slama i 30 do 70% kukuruzni oklasci
slama i 25 do 50% kukuruzovine
slama i 10 do 30% slame soje ili graka.

Treba napomenuti da je penina slama najbolji izbor jer stvara idealne uvjete za razvoj micelija. Ukoliko se supstrat radi u
kombinaciji sa nekim drugim materijalima, treba kontrolirati pH vrijednost. Supstrat treba biti neutralan pH7.

Supstrat (slama) se priprema termikom obradom jer je potrebno izvriti njegovu dezinfekciju. Najee se vri kuhanje slame na
100C oko pola sata ili prelijevanje vrelom vodom temperature 60 do 65C. U vreloj vodi slama ostaje potopljena 24 sata. Nakon
toga se vadi na foliju i prekriva drugom folijom i ostavi da se temperatura slame spusti ispod 30C. Vlaga supstrata treba biti 60 do
65%. Nakon toga se vri zasijavanje micelija.

Postupak zasijavanja micelija

Optimalna temperatura supstrata je 25 do 28C. Via temperatura ubija micelij. Zasijavanje micelija se vri u plastinim vreama.
Teina vrea je do 25 kg. Ljeti teina vrea treba biti ispod 20 kg zbog opasnosti samozagrijavanja unutranjosti supstrata i
ugibanja micelija. Kutove vrea je potrebno malo odsjei kako bi suvina voda izala iz supstrata. Plastine vree mogu se
perforirati prije stavljanja supstrata. Isjeku se rupe promjera 1 do 1,5 cm na svakih 10 cm. Ako se plastine vree perforiraju prije
stavljanja supstrata, potrebno je obratiti panju na vlagu u supstratu tokom prorastanja. Ukoliko se plastine vree ne perforiraju, u
vrei se zadrava potrebna vlaga tokom procesa prorastanja i tek nakon toga je potrebno napraviti otvore kroz koje e prorasti
gljive. Ako se vree runo pune, na svaki sloj supstrata stavlja se sloj micelija. Na 16 do 18 kg supstrata dovoljno je 0,5 l micelija.

Proces prorastanja
Prorastanje je faza koja se moe odvijati u istoj prostoriji u kojoj se odvija i plodonoenje. Meutim, ako se radi samo sa jednom
prostorijom, potrebno je mjesec dana ekati da proe plodonoenja, to dovodi do gubitka u proizvodnji. Najbolje je imati dvije
prostorije, jednu za prorastanje i drugu za plodonoenje. Na taj nain imamo kontinuiranu proizvodnju. Razmak izmeu vrea treba
biti 5 cm zbog nesmetane cirkulacije zraka. Temperatura vree tokom prorastanja treba biti 25 do 28C. Ovisno o soju, prorastanje
traje 18 do 20 ili 30 dana. Tokom ovog perioda nije potrebna svjetlost i vlaga. Nakon to micelij proraste vreu, masa supstrata
pobijeli i vri se okiranje vree. Temperatura prostorije se naglo sputa do 14C kako bi se u unutranjosti vree postigla

2 od 3 12. 07. 2017. 17:24

Sve o uzgoju bukovae na malom gospodarstvu (21133) - umarstvo -... https://www.agroklub.com/sumarstvo/sve-o-uzgoju-bukovace-na-mal...

temperatura od 16C. Nakon toga vree se prebacuju u prostoriju za plodonoenje.

Plodonoenje i berba
U prostoriji za plodonoenje temperatura vree se poveava na 17C i u ovoj fazi, za normalan rast, bukovaa zahtijeva svijetlost
i vlagu. Ukoliko na vreama nisu probuene rupe, sada je trenutak da se one naprave. Vlaga u prostoriji treba biti oko 90%.
Potrebno je osigurati adekvatno osvjetljenje i ventilaciju. Razmak izmeu vrea u redu je 40 cm. Od zasijavanja do prve berbe
proe 25 do 30 dana. Plodovi dospijevaju svaka dva tjedna. U prva tri vala ubere se 70% prinosa. Pravi trenutak berbe je kada se
klobuk ispravi. Obino sojevi bukovae rastu u buketu koji se beru kada se veina klobuka izravna.

Bukovaa daje prinos 25% od teine supstrata. Ubrana se moe uvati na temperaturi 3 - 4C tokom 5 dana. Takoer, bukovaa se
zamrzava, marinira i konzervira na druge naine.

Foto: Seminarski rad "Uzgoj gljive bukovae"

Broj pregleda lanka: 7719; Uspjenost lanka: 597.95

Tagovi: Uzgoj, Slama, Bukovae, Ljekovitost, Prinos, Micelij, Supstrat, Termika obrada, Piljevina, okiranje, Prorastanje, Sterilni
uvjeti, Panjevi, Plastine vree

Kljune rijei lanka: sve, o, uzgoju, bukovace, na, malom, gospodarstvu, vrea, supstrata, vree, slama, micelija, gljive, supstrat,
temperatura, bukovae, potrebno, bukovaa, tokom, plodonoenje, micelij, ukoliko, gljiva, prorastanja, vlaga, vri, supstratom,
klobuk, bolesti, plastine, prorastanje, prostoriji, malom, slame, drugim, izmeu, proizvodnje, prije, najee, treba biti, nakon toga,
plastine vree, razmak izmeu vrea, prije stavljanja supstrata

Autorica Ranka Vojnovi Svi tekstovi autora

Ranka je diplomirani inenjer poljoprivrede sa dugogodinjim iskustvom u povrarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike
alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

3 od 3 12. 07. 2017. 17:24