IZVIAKI PRIRUNIK

I Z V I A K I P O K R E T
1
IZVIAKI PRIRUNIK
IZVIAI SU...
Uenje ivota
Izviai dopunjuju kolu i porodicu i zadovoljavaju potrebe koje se ne sreu stalno.
Izviai razvijaju vlastito znanje, potrebu za istraivanjem, otkrivanjem i volju za znanjem.
Izviai otkrivaju svijet vie od uionice prenosei znanje i vrline na druge.
Pokret za omladinu
Izviaki pokret je pokret za mlade.
Razvijanje i prilagoavanje na svakom mjestu u skladu sa datim uslovima i potrebama.
Internacionalan
Izviaka organizacija je priznata u vie od 150 zemalja.
Razvoj
Izviai se nisu prestali razvijati jo od svog osnivanja 1907. godine. Danas ima vie od 25
miliona lanova, djeaka i djevojica.
Izviai su uduplali svoj broj u zadnjih 20 godina. Vei rast je u zemljama u razvoju.
Otvoren za sve
Izviaka organizacija je otvorena za sve, bez obzira na rasu ili vjeru, u skladu sa svrhom,
principima i metodama kako je zamiljeno od strane Robert Baden Powella.
Zabava sa ciljem
Kroz rekreaciju, Izviai postie svoju svrhu da pomae mladim ljudima u psihikom,
intelektualnom, socijalnom i duhovnom razvijanju.
Takoe i izazov za odrasle
Prilika za pomo mladima. Nain da se pobolja razumijevanje izmeu generacija. Starije voe
dobivaju odgovarajuu obuku i stiu iskustvu dopunjavajui individualni razvoj.
Volonterski
Izviai i voe mogu izabrati da li da se prikljue pokretu.
Nepolitika, nevladina
Izviai ne predstavljaju i ne smiju predstavljati ni jednu politiku organizaciju.
Izviai su podsticani da prave jednu konstruktivnu saradnju sa svojom zajednicom,
drutvom i zemljom.
Metod

jednostavan nain ivota - obeanje i zakon.

uenje radom - aktivno uee sa drugima.

rad u malim grupama - druinama, da se razvijaju grupne vjetine i individualna odgovornost.

stimulativni program napredne aktivnosti bazirane na interesima mladih. Aktivnost u
kontaktu sa prirodom, bogato uenje ivotne sredine gdje jednostavnost, kreativnost i otkrie
zajedno obezbjeuju avanturu i izazov.
Nain ivota

duhovna dimenzija - obaveza da se istrai duhovna vrijednost iza materijalnog svijeta.

2
 IZVIAKI PRIRUNIK

socijalna dimenzija - uestvovanje u razvijanju drutva, potovanje dostojanstva drugih
i cjelokupnost prirodnog svijeta. Promoviranje lokalnog, nacionalnog i internacionalnog mira,
razumijevanje i kooperacija.

osobna dimenzija - razvijanje osjeaja vlastite odgovornosti i stimuliranje elje za
odgovornim samo-izraavanjem.
Susreti kao prava potreba
Izviai su ukljueni u ogroman broj tekuih tema u zajednici gdje ive.
Izviai rade sa drugima u zajednici da postignu obostrane ciljeve. Rade sa prijateljima,
komijama, voama zajednice i drugim organizacijama.
Mnogi rade na projektu literarne koorperacije izmeu Izviaa u razvijenim i industrijaliziranim
zemljama.

IZVIAI SU UKLJUENI U...

Zdravlje djece.

Prevencija od droge.

Sanitacija i ienje vode.

Prikladna tehnologija.

Pismenost.

Mirovna edukacija.

Uenje ivotnih vjetina

Integracija hendikepiranih osoba.

Edukacija porodinog ivota.

Prava djece.

Proizvodnja hrane.

uvanje ivotne sredine

Uenje.

3
IZVIAKI PRIRUNIK
SVJETSKI SKAUTSKI ZNAK
Svjetski skautski znak, koga je nosilo oko 250 miliona skauta od nastanka Pokreta, a danas
ga koristi oko 20 miliona lanova u 160 zemalja i teritorija, jedan je od najpoznatijih simbola u
svijetu. Skauti i javnost se esto pitaju kako je on nastao.
Sam lord Baden - Pauel je dao odgovor, na znak smo preuzeli od oznake sjevera koja se
koristila da orijentie mape u pravcu ove strane svijeta. Gospoa Baden - Pauel je kasnije
rekla, On pokazuje pravi put.
Ovaj znak podsjea izviae da budu tako ispravni i pouzdani kao kompas u pridravanju
svojih skautskih ideala i ukazivanju drugima na pravi put.
Mi u izviatvu koristimo tri kraka na znaku da ukaemo na tri osnovna dijela Zavjeta. Dvije
petokrake zvijezde u nekim zemljama znae istinu i znanje.
U Svjetskom skautskom znaku, osnovni motiv je okruen kanapom vezanim u vor.
Povlaenjem konopca, bez obzira kako snaan bio, niko ga ne moe razvezati. Isto tako i
Pokret ostaje jedinstven.
Znak je bijele boje na kraljevsko ljubiastoj pozadini. I tu ima simbolike. Bijela boja u
heraldici predstavlja istou, a kraljevska ljubiasta oznaava vostvo i pomo drugima.

Istorija crtea
Osnovni dio znaka se koristi ve vijekovima za oznaavanje sjevera na kompasima. Poznato
je da su ga Kinezi koristili za pokazivanje pravca jo 2.000 godina prije nove ere. Larusova
enciklopedija biljei da ovaj znak nose neke Etrurske ploice i Rimski ornamenti, a pronaen je
i na starim spomenicima u Egiptu i Indiji.
Njegova upotreba u navigacijske svrhe u Evropi vjerovatno datira od kraja 13. veka
kada je Marko Polo iz Kine donio kompas. Velika enciklopedija ukazuje poast italijanskom
moreplovcu Flaviju oji iz Amalfija, za njegovo ucrtavanje na pravac sjevera na primitivnom
kompasu koji je sam izradio.
Enciklopedija Britanika daje drugu zanimljivu verziju porijekla simbola. Po njoj on potie od
Rue vjetrova koja je mnogo starija od magnetnog kompasa i po prvi put se javlja na
kartama mediteranskih moreplovaca.
Osam glavnih pravaca vjetra prikazivano je grkim slovima a sjever je oznaavan sa T od
Tramontana. Vremenom, to T je dotjerivano i kombinovano sa strelicom te se vie nije
moglo raspoznavati kao slovo.
Simbol se uveliko koristi i na drugim mjestima. Javlja se u kitnjastoj verziji na
koricama oruja i u mnogim dekorativnim izvedbama. Ponekad predstavlja koplje ili njegov
vrh, ljiljan pa ak pelu ili abu.

4
 IZVIAKI PRIRUNIK
KAKO SU NASTALI IZVIAI
Prije mnogo godina bio je jedan mladi djeak, koji je imao
estero brae. Volio je ivot pod otvorenim nebom i obino
je iao u etnje, kampovanje, pecanje, traganje i veranje po
drveu.
Taj djeak se zvao Robert Baden-Pauel. Kad je zavrio kolu,
odluio je da pristupi armiji.
Postao je oficir a volio je da svoje ljude obuava kroz
takmienja i igre. ak je upotrijebio i jedan trik da bi spasio
grad zvani Mafeking u Junoj Africi. On je napravio lutke
koje su liile na vojnike i postavio ih po vrhu zidova grada.
Oni koji su napadali grad su uplaeni pobjegli, jer su lutke
vojnika bile vjerno izraene.
Poto je Baden-Pauel imao samo nekoliko vojnika u Mafe-
kingu, obino je koristio djeake iz mjesta da mu pomau u
prvoj pomoi, prenoenju poruka i izvravanju nareenja.
Kada se vratio u Englesku shvatio je da su ga nazvali
herojem zbog hrabrosti u Junoj Africi. Ubrzo po povratku Robert Baden-Pauel
u Englesku, Baden Pauel je napisao knjigu o obuavanju u
armiji pod nazivom Prilozi za izviatvo. Otkrio je da djeaci vole da itaju te prie i sami da
provjeravaju te vjetine.
Kao eksperiment, izveo je 1907. godine kamp za 20 djeaka razliitog porijekla, u mjestu
zvanom Braunsi Ajlend u Dorsetu. Ti djeaci su se toliko uivili u igre, sportove i ostale
aktivnosti, da je Baden-Pauel odluio da napie sve svoje ideje u drugoj knjizi koju je nazvao
Skautstvo za djeake. Ova knjiga je napisana u est dijelova kao magazin, i ubrzo su se
djeaci iz cijele Velike Britanije organizovali u grupe "skauta" traei od odraslih da im organi-
zuju aktivnost.
Ne zadugo poslije toga, mlaa braa tih novih skauta poela su da trae da se ukljue u
zabavu koju nosi skautstvo. Baden-Paul je 1916. godine zaeo posebnu kategoriju zvanu
"vuii" za djeake od osam do jedanaest godina. Oni su uili razne i zanimljive korisne stvari
kao to su prva pomo, traganje, odravanje sopstvene spremnosti i zdravlja, kako da upale vatru
i skuhaju jelo.
Skautstvo je raslo pa je Baden-Pauel 1920. godine postao Vrhovni skaut svijeta. Devet
godina kasnije, postao je Lord Baden-Pauel od Gilvela.
Nakon njegove smrti 1941. godine, skautstvo je natavilo da se razvija u skladu sa vremeni-
ma. Vuii su postali poletarci (mladunci), roveri (lutalice) postali su izviai i seniori skauti su
proizvedeni u smjele skaute -veneri (radi se o kategoriji brana).
U 1986. godini za punopravne lanove skautskog udruenja primljeni su dabrovi, a 1990.
godine i djevojicama je dozvoljeno da postanu pelice i planinke.
Ko zna kakve druge izmjene e se desiti dok ti proe kroz skautski pokret?

5
IZVIAKI PRIRUNIK
OBEANJE I ZAKON POLETARCA
Svi lanovi Skautskog pokreta daju poseban Zavjet. Kod prijema u poletarce, mora znati
Zakon poletaraca a mora da da i Obeanje pred jatom.
Obeanje poletaraca:
Obeavam,
Da u obavljati dunost prema Bogu,
Da u voljeti svoju domovinu,
Da u svakog dana uiniti dobro djelo, i
Da u potovati zakone poletaraca.

Zakoni poletaraca:
1. Poletarac je poten,
2. Poletarac pomae drugima,
3. Poletarac je vrijedan.

Lako je nauiti i izgovoriti ove rijei, ali je stvarno vano da pokua da odri svoje
obeanje svakog dana. Pomo drugim ljudima znai pomaganje u svako doba, ne samo onda
kada se tako osjea.
initi najbolje to moe znai dati najvie sve vrijeme, i u svemu to radi. Obavljajui svoju dunost
prema Bogu, svijetu u kojem ivimo, drugim ljudima i zakonima nae zemlje.
BITI POLETARCA
Poletarac uvijek ini najbolje misli na druge prije nego na sebe i ini dobro djelo svakoga
dana.
To znai ponaati se kako treba prema svima koje sretne svakog dana.
Dobar poletarac nije sebian ve pokuava da nae put da pomogne drugima. Dobro djelo
je ono to radi da pomogne nekom drugom. Pred svakim poletarcem je izazov da uini
najmanje jedno dobro djelo svakog dana.
Ako hoe da bude dobar poletarac nema drugog naina, jednostavno mora da ini
najbolje to moe.
CEREMONIJA
Svi lanovi Skautskog pokreta koriste isti pozdrav, sem Dabrova koji nemaju nikakav
pozdrav, pozdrav se daje desnom rukom, obavezno u stavu mirno. Ovo je u isto vrijeme i
pozdrav i znak respekta.
Tri prsta u pozdravu podsjeaju te na tvoje Obeanje da e ispunjavati svoju obavezu
prema Bogu, drugim ljudima i sebi.
SKAUTSKI STAV
Skautski stav je skoro isti kao i pozdrav, s tim to ruku treba da dri u visini ramena. On se
upotrebljava samo kada neko daje ili obavlja Obeanje.
MOTO SKAUTA
Dok si poletarac, uvijek e eljeti da bude spreman za bilo koju situaciju. Treba da bude
spreman da pomae drugim ljudima, odrava sopstvenu spremnost i zdravlje, upozna
nove prijatelje, se pridrava Obeanja i Zakona poletaraca.
6
 IZVIAKI PRIRUNIK
RUKOVANJE
Kada se Skauti sretnu, oni se pozdravljaju na specijalan nain. Rukuju se lijevom rukom!
esto e vidjeti vou kako se rukuje lijevom rukom posebno kada se dodjeljuju zvanja.
Razlog za rukovanje lijevom rukom je veoma jak.
Kada je Baden - Pauel bio vojnik u Africi, susretao je mnogo plemenskih voa koji su nosili
koplja i titove. On je primjetio da je znak velikog povjerenja kada se rukujete lijevom rukom.
Ovo zbog toga to su tada morali da spuste svoj tit, a onaj ko se s njima rukuje ostaje sa
kopljem u ruci.
CEREMONIJE
KAKO STAJATI
Poletarci se trude da izgledaju to ljepe kada nose uniformu. Da bi izgledali to ljepe,
imaju dva posebna naina stajanja, jedan se zove Pozor a drugi "Na mjestu voljno".
Kad predvodnik ili estak komanduje, probaj da to urednije izvrava komande.
Kada predvodnik ili estak komanduje "jato mirno' ili "estina mirno" treba da stoji uspravno sa
rukama priljubljenim uz tijelo i pomjera svoju lijevu nogu da bi sastavio stopala.
Kada predvodnik komanduje "jato, na mjestu voljno" treba da pomjeri svoju lijevu nogu
na dovoljnu daljinu od desne, sa sakupljenim rukama na leima.
TVOJA UNIFORMA
Tvoja uniforma pokazuje svakome da si poletarac i kome jatu pripada.
Uniforma lana Saveza izviaa BiH se sastoji iz slijedeih dijelova:
- kapa
- izviaka koulja
- pantalone - suknja
- opasa
- izviake marame
- dokoljenice
- lanski trak

OZNAKE I ZVANJA POLETARACA

Dok si poletarac, bie puno stvari o kojima ete priati ili koje ete raditi u malim grupama
ili u cijelom jatu. Aktivnosti u kojima e uestvovti su dio Programa obuke poletaraca a kako
se ti bude kretao kroz nju, moi e da osvaja oznake koje e nosti na svojoj uniformi.
Znanja koja moe stei poletarac i pelica su letovi.
Oznake 1,2 i 3 leta su krugovi prenika 20 mm ,ljubiaste boje,u kojoj je prikazana ptica u
letu. Lik ptice je za prvi let bronzane, drugi srebrne i trei zlatne boje.
Oznaka lastinog leta je lik laste u letu zlatne boje.
OZNAKE VJETINA
Oznake vjetina poletaraca su ravnostrani trougli ljubiaste boje,stranica duine 25 mm,u
kojima su prikazani simboli pojedinih vjetina.
Oznake letova se nose na lanskom traku, a vjetina iznad lijevog depa.

7
IZVIAKI PRIRUNIK
OZNAKE I ZVANJA IZVIAA
Za steena znanja i vjetarstva izviai i planinke prema programu stiu pravo na naziv
izviaa-planinke prve, druge i tree zvijezde i izvia vitez.
Oznake zvijezde je petokraka zvijezda veliine 15 mm, u ijoj sredini je znak Saveza izviaa
F BiH.
Za prvu zvijezdu oznaka je bronzane, drugu srebrne i trea zlatne boje.
Oznaka izvia vitez je oblika tita visine 35 mm, a irina 25 mm zlatne boje, u ijem je
sreditu znak Saveza izviaa F BiH u boji.
Oznake vjetarstva su oblika istostrananog estougla, irine 18 mm. Podloga je svjetlo
zelene boje sa rubom boje grupe vjetarstva, u ijoj je sredini simbolino oznaeno vjetarstvo
kojeg predstavlja.
Oznake zvijezdi i oznaka izvia vitez se nose na donjem dijelu lanskog traka, ispod
oznake funkcije, a vjetarstva iznad lijevog depa.
Zavjet izviaa
Dajem asnu rije,
da u uiniti najvie to mogu da budem vjeran Bogu i domovini,
da pomaem drugima, i
da u ivjeti i raditi u skladu sa izviakim zakonima.
Zakoni izviaa
1. Izviau je ast da mu vjeruju.
2. Izvia je odan.
3. Izvia je koristan, nesebian i pomae drugima.
4. Izvia je svima prijatelj i brat svakog drugog Izviaa.
5. Izvia je utiv.
6. Izvia upoznaje prirodu, voli je i uva.
7. Izvia potuje svoje roditeije i odrasle.
8. Izvia je vedar i drutven.
9. Izvia je tedljiv i vrijedan
10. Izvia je ist u misli, rijei i djelu.

RADNE I ORGANIZACIONE JEDINICE

- radne jedinice: jato poletaraca i pelica, vod mladih izviaa ili planinki, klub izviaa i
planinki.
- organizacione jedinice: eta (koje ine najmanje dvije radne jedinice), druina i klub
starijih izviaa, samostalna eta-druina ili posada.

8
 IZVIAKI PRIRUNIK

I Z V I A I I PRIRODA
9
IZVIAKI PRIRUNIK
KODEKS PRIRODE

Kodeks prirode glasi:

1. Uivaj u prirodi i potuj njen ivot i rad.
2. uvaj je od mogueg poara.
3. Uvrsti sve kapije.
4. uvaj svoje pse pod kontrolom.
5. Krei se javnim stazama kroz obraeno zemljite.
6. Koristi kapije i prolaze kroz ivice i ograde.
7. Ostavi ivotinje, usjeve i opremu na miru.
8. Ponesi svoje smee kui.
9. Pomozi da voda ostane ista.
10. Zatiti divlja, biljke i drvee.
11. Brini o seoskim putevima.
12. Ne pravi nepotrebnu buku.

Ne oteuj drvee!
Ne igraj se bacajui sjekiru u stablo, ne urezuj u koru "spomen" na uspjeli izlet.
Ranjavanje kore drvea izaziva znatnu tetu, jer omoguava gljivicama i kukcima da se
uvlae pod koru te da polako ali siguro razaraju drveno tkivo!
Ne rei grane, ne sijeci drvee bez potrebe!
Okani se "dobrog" izletnikog obiaja da pri polasku u planinu odree palicu koja e ti
"pomoi" prilikom uspinjanja.
Vatru loi samo suharcima koje nae na tlu i suhim, "mrtvim" granama koje e odlomiti s
drvea! Vai vodni i etni atori neka budu opremljeni montanim motkama i aluminijskim
koliima, kako ne bi svaki put iznova rezali svjee grane!
Sjeu drva za pionirske radove na taboru vrite samo u dogovoru s lugarom.
^uvaj zelene povrine!
Na izletima hodaj utabanim stazama i putevima!
Na terenu gdje taborujete, koliima ili na drugi nain oznaite "ulice", zbirno mjesto i
igralite, kako bi bilo gaeno to manje travnatog zemljita!
Kopajui kine jarke oko atora, izvadi aoviem blokove zemlje zajedno s busenjem
trave, koje e na kraju taborovanja staviti natrag na njihovo mjesto! To isto vrijedi za vatrite!
Ostavi cvijee na miru!
Poneki izletnici upravo gramezljivo poseu za raznobojnim cvijeem to nie po umskim
istinama i proplancima, to ponekad dovodi do potpunog istrebljenja pojedinih vrsta cvijea
na odreenom terenu. Ubrani cvijet ve je idueg dana uvenula biljka, mrtvac poput ustrijeljene
ivotinje. Zato, ostavi prirodi njen najljepi ukras!
uvaj umu od poara!
Svake godine kompleksi uma stradavaju u poarima koje dobrim dijelom izazivaju nepaljivi
izletnici.
Zato budimo krajnje oprezni kad na izletu ili taborovanju loimo vatru!
U taboru neka stalno budu pripravna sredstva za gaenje poara: lopate i metle, kante s
vodom, sanduci s pijeskom, vree za gaenje.
10
 IZVIAKI PRIRUNIK
Uvedite u taboru poarno deurstvo!
Smee!
Ne zagauj prirodu otpacima!
Kad s izleta poe kui, nemoj da iza tebe ostanu masni papiri, lupine od jaja, odbaene
konzerve: sve otpatke ponesi u plastinoj vreici kui, gdje e ih baciti u smee.
Misli i na one koji e poslije tebe doi na izletite!
Ne kotrljaj kamenje!
Kamen gurnut niz strminu oteuje drvee, moe izazvati lavinu kamenja (ili snijega) i
smrtno raniti nedunog ovjeka koji se naao ispod nas.
Ne ubijaj ptice i ne razaraj gnijezda!
Ptice su znaajan faktor u odravanju prirodne ravnotee!

GLJIVE
Najjestivija samonikla biljka jeste gljiva.
Gljiva ima u svako doba godine. Samo treba znati kada i gdje koju gljivu treba traiti.
Postoje i sezone i razdoblja u kojima istovremeno javlja najvei broj vrsta gljiva. Tako da ih
tada netreba ni traiti one se same nude. U naim krajevima razlikujemo dvije takve sezone.
Prva neto slabija, pada u drugu polovinu proljea i u poetak ljeta, a druga glavna u prvu
polovinu jeseni.
U predsezoni , tokom marta i aprila, dominiraju najvei delikatesi, mjeinarke: hrci, smrci
i ploarice. Ove gljive se rijetko pojavlju iza proljea.
U ovom razdoblju esto se mogu nai i: martovka, urevaa, ljivovaa, te velika
gnjojitarka, redua i jablanovaa.
Poetkom ljeta ovim gljivama se pridruuju i jesenski vrganj, peninik, te razne vrste
otrovnih gljiva, razni korali, govei jezik, zec gljive itd.
Ako ljeto kino i ne prevrue, veina navedenih nastavljaju svoj ivotni vijek , a pridruuju
im se i neke tipino jesenske gljive kao to su crna truba, kostanjevica i jeevica te puno
puhara.
U jesen ,koje je i najbolje razdoblje za gljive, uz gljive koje se javljaju po drugi ili trei put
javljaju dolaze jo i muhare i capice sa mnotvo predstavnika.
to se tie vremenskih prilika gljivama najvie odgovara to vie kie. Kada je dosta vlage i kad
je temperatura umjerena (optimalna temperatura je od 110 do 220C), gljiva ima posvuda.
Najpovoljniji period za gljive je kada se smjenjuju obilna kia i sunce, kada zemlja isparava.

Deset savjeta za sakupljane i prehrani sa gljivama

1.Nikad ne jedite gljive koje ne poznajete!
2.Dobro upoznajte znake po kojima se otrovne gljive razlikuju od jestivih!
3.Gljive treba brati zajedno sa osnovnom drke, da bi se moglo utvrditi da li imaju vreicu!
4.Pri branju ne treba mijeati gljive ranih vrsta!
11
IZVIAKI PRIRUNIK
5.Odbacite gljive gorkog i ljutog ukusa!
6.Ako meso gljive na prijelomu ili prijeseku poplavi, pozeleni i sl. to nije znak da su
gljive otrovne. Veliki broj jestivih gljiva ima ovu osobinu, a ba najotrovnije nemaju!
7.Prije upotrebe odbacite sumnjive gljive, prezrele, vodnjiave, natrule ili crvljive!
8.Gljive treba jesti peene, prene ili kuhane. Prvu vodu od gljiva baciti!
9.Jelo od gljiva treba jesti odmah, ne uvati dugo na toplom mjestu, ne ostavljati gljive za slijedei obrok!
10.Gljive, koje se odmah ne troe treba konzervirati putem suenja ili kieljenja i sl.

lososova rujnica vrganj

kestenjasti vrganj ciganka

turin mrtvaka truba

12
 IZVIAKI PRIRUNIK

blagava listopadna vitezovka

sunanica lisiica

smrak puza

13
IZVIAKI PRIRUNIK
METEOROLOGIJA
Brzina vjetra
U meterologiji se brzina vjetra izraava u vorovima.
Izraz vor preuzet je iz pomorstva: to je mjera za brzinu broda koja odgovara broju prevaljenih
nautikih milja u jednom satu (1 nautika milja = 1852 m).
Dakle, brzina od, na primjer, 3 vora, znai brzinu od 3 nautike milje na sat.
Tiina, brzina manja od 1 vora - potpuno tiho, dim se die uspravno.
Lahor, 1-3 vora - Dim se ne die posve uspravno, ve se otklanja u smjeru gibanja zraka.
Lie i zastave miruju. Vjetrokaz ne reagira. More je malo naborano. (Srednja brzina
ukilometrima: 3 km/h)
Povjetarac, 4-6 vorova - Zastave lagano trepere. Lie se povremeno pokree. Vjetrokaz
reagira. (Srednja brzina 9 km/h).
Slab vjetar, 7-10 vorova - Pomalo se razvijaju zastave. Lie se neprekidno mie. Miu se
granice. (Srednja brzina: 16 km/h).
Umjeren vjetar, 11-16 vorova - Njiu se granice. Veina zastava je potpuno razvijena. Sa
zemlje se diu praina i komadii papira. (Srednja brzina: 26 km/h).
Umjereno jak vjetar, 17-21 vor - Njie se manje drvee. Vrhovi drvea se vidljivo kreu.
Velike zastave vijore vodoravno. Stvaraju se valii na stajaim vodama. (Srednja brzina: 34
km/h).
Jak vjetar, 22-27 vorova - Njie se vie i tanje drvee. Miu se vee grane. uje se kako
hui iznad kua i drugih vrstih predmeta. Fijukanje u telefonskim icama. Koibrani gotovo
neupotrebljivi. Pjenuavi valovi na mirnim vodama. Na moru se pojavljuje vodena praina.
(Srednja brzina: 44 km/h).
Vrlo jak vjetar, 28-33 vora - Povija tanja stabla. Na stajaim vodama prebacuje valove
koji se pjene. Oteava hodanje. (Srednja brzina: 55 km/h).
Olujni vjetar, 34-40 vorova -Povija cijela jaa stabla. Otkida granice s drvea. Osjetno
zadrava ovjeka koji hoda porotiv vjetra. Na moru se pojavljuju bijele pruge pjene. (Srednja
brzina: 68 km/h).
Oluja, 41-47 vorova - Lomi vee i jae grane. Pomie lake predmete, obara drvene ograde.
Nanosi tetu krovovima, otkida crjepove. (Srednja brzina: 82 km/h).
estoka oluja, 48-55 vorova - Obara i lomi drvee, obara slabe dimnjake, nanosi vee tete
zgradama. Na moru vodena praina smanjuje vidljivost. (Srednja brzina: 96 km/h).
Orkanska oluja, 56-63 vora - Rui krovove na zgradama. Visoki valovi na moru. (Srednja
brzina: 110 km/h).
Orkan, 64 vora i vie - Unitavajue djelovanje. povrina mora izgleda potpuno bijela.
(Srednja brzina: 125 km/h).

Oblaci
Oblaci su vrlo pouzdani glasnici vremena i gledajui ih, moemo s prilinom sigurnou
predvidjeti kakvo nas vrijeme oekuje narednih sati. Oblaci se razlikuju po izgledu i visini.
Skupinu visokih oblaka sainjavaju oblaci kojih se visina kree oko 6000 metara nad zemljom,
a sastoje se iz ledenih iglica. To su:
Cirusi - lagani tanki oblak to izgleda poput pramena uli kovrice.
Cirokumulus- pojavljuje se u obliku bijelih pahuljica ili kuglica poredanih u skupine.
14
 IZVIAKI PRIRUNIK
Izgled mu se mijenja na oigled, a narod ga, zbog slinosti sa stadom koje pase u pokreltu,
naziva "ovicama".
Cirostratus- tanka bjelkasta koprena koja obino pokriva cijelo nebo (moe biti i rastrgana),
ali ne slabi sjaj sunanih zraka.
Svi ti oblaci najavljuju pogoranje vremena - meutim ono moe uslijediti u razmaku od 24
sata, pa i vie.
Skupina srednjih oblaka formira se na visinama od 2000 - 6000 metara.
Altokumulus- sloj oblaka sastavljen od uskih brazda ili pravilno poredanih gruda
koje su djelomino osjenjene. Pojava altokumulusa predskazuje pojaanje vjetra u donjem
dijelu atmosfere, a samim tim i lijepo vrijeme.
Altostratus -sivkasta oblana koprena razliite gustoe. Sunce se kroz nju vidi kao okrugla
ploa. Altrostratus rijetko daje oborine, a i ove veinom ne stignu do zemlje.
Skupina niskih oblaka razvija se na visinama ispod 2000 metara.
Stratokumulus -sastoji se iz tamnih kuglasnih gruda.
Nebo tada ima obino izgled ustalasanog mora.
Stratus - jednolian sloj oblaka slian magli. Ako i daje oborine, onda je to samo sitna kia. Meutim,
nebo pokriveno stratusom govori da je blizu prava kia, najvjerojatnije je da e prokiiti za 6-7 sati, za koje
e se vrjeme oblaci stratusa zgusnuti u nimbostratus.
Nimbostratus - gust i taman oblani sloj koji daje dugu kiu (zimi snijeg).
Meu niske oblake ubrajaju se i takozvani oblaci vertikalnog razvitka. Njihova je osnovica
na nekih 500 metara, ali se proteu u visinu do 6 kilometara. Nastaju kad se mase hladnog zraka
diu u vie slojeva i tamo ohlauju.
Kumulus - bijeli ljetni oblak, nalik na grude pamuka, na goleme, bregove ili tornjeve.
Znak je lijepog vremena! Meutim, kumulus moe polako prerasti u kumulunimbus.
Kumulonimbus- razlikuje se od kumulusa po tome, to mu je vrh vlaknastog izgleda i to se u
gornjem sloju proiruje poput nakovnja. Kumulonimbus znai jak pljusak ili grad uz grmljavinu.

cirus cirrocumulus cirrostratus

altocumulus altostratus stratocumulus

stratus nimbostratus cumulus cumulonimbus

15
IZVIAKI PRIRUNIK
Padavine
Padavine ili oborine su proizvodi kondenzacije vodene pare, koje zbog gravitacionih
sila padaju na zemlju.
Kia pada u obliku vodenih kapljica promjera 1-7 mm, nastalih u oblacima sakupljanjem
manjih kapljica u vee.
Rosulja pada ravnmjerno i polagano u obliku sitnih kapljica promjera 0,1-1mm. ^esto
pada iz magle.
Snijeg se sastoji od pravilnih estokrakih kristalia, koji zdrueni stvaraju pahuljice. Nastaje
kada je temperatura oblaka ispod 00C. Razlikujemo novi i stari snijeg. Novi snijeg je onaj koji
je tek napadao i nije pretrpio nikakve modifikacije. Ovisno o temperaturi razlikujemo pranjasti,
sipki i mokri snijeg.
Solika nastaje kad snjene pahuljice prou kroz sloj zraka iznad 00C gdje se zaobljuju u
neprozirne kuglice.
Sugradica nastaje kad kine kapi dou u sloj zraka iznad zemlje gdje je temperatura ispod
00C. To su prozirna zrna zaleenih kapljica vode.
Tua ili grad su neprozirne ledene kuglice promjera 5-50 mm. Najee pada za ljetnih
popodneva praena grmljavinom.
Poledica je gladak i jednolian slij leda koji nastaje kad kia padne na tlo ohlaeno ispod
ili 00C. Poledica nije isto to i smrznuto tlo na kome se naknadno odvija smrzavanje tekuine
ili snijega.
Rosa nastaje za vrijeme mirnih i vedrih noi kad se zbog ohlaivanja tla viak vlage iz
prizemnog sloja zraka kondenzira na razne predmete u obliku kapljica.
Mraz ili slana nastaje za vrijeme mirnih i vedrih noI kad zrak, zasien vodenom parom,
dodiruje predmete ohlaene ispod 00C. Vodena para direktno prelazi u kruto stanje u obliku
kristalia leda.
Inje nastaje kad se vlani zrak sudara s hladnim predmetima. Sitni kristalii hvataju se na
isturenim plohama i rastu u smjeru suprotnom od smjera vjetra.
Magla nastaje kad se prizemni sloj zraka ohladi ispod take rosita tj. zrak postane hladniji
od zemljita. Magla se obino gubi s izlaskom sunca.
Magla mjeanja nastaje mijeanjem razliitih temperaturnih slojeva zraka u niim slojevima.
Zadrava se cijeli dan.
Vjetar je horizontalno strujanje zraka koje nastaje zbog razlike u tlaku zraka, odnosno
u temperaturi zraka. Razlika temperature izmeu ekvatora i polova uzrokuje vjetrove u smjeru
jug-sjever ili sjever-jug, koji onda skreu prema istoku ili zapadu ovisno o hemisferi i rotaciji
Zemlje. Na sjevernoj hemisferi vjetrovi skreu prema istoku, a na junoj prema zapadu.
Vjetrovi nikad ne struje pravilno u jednom smjeru jer na njih djeluje rotacija Zemlje i trenje o
povrinu Zemlje. Zbog toga u atmosferi postoji stalna cirkulacija zraka, pa se stvaraju mase
rotirajueg zraka (vrtloenja) i to anticiklonske jezgre visokog pritiska i ciklone jezgre
niskog pritiska. Vjetrovi uvijek puu od podruja niskog pritiska ka podruju niskog pritiska
tj. od anticiklona k ciklonima.

Izbjei udar groma.

Jedna od najveih opasnosti u prirodi su udari gromova: u naojh zemlji svake godine
odnesu desetine ljudskih ivota! Udari gromova esti su za vrijeme oluja, napose u proljee i
ljeti. Ako se za grmljavine zatekne na otvorenom, vodi rauna o opasnosti i ponaaj se na
16
 IZVIAKI PRIRUNIK
odgovarajui nain - pridravajui se sljedeih pravila:
1. Imaj na umu da u planini najvea opasnost od udara groma prijeti na vrhovima, na
hrptovima i grebenima, na stijenovitim liticama. U dolini grom najee udara u osamljena
stabla (napose ona koja imaju duboko korijenje, a nalaze se na tlu gdje se skuplja mnogo
podzemne vode) te u razliite predmete koji osamljeni stre uvis. Opasni su i rubovi uma i
breuljaka, obale rijeka i neposredna blizina izvora i movara.
2. Za nevremena s grmljavinom nastoj se to prije udaljiti s izloenih mjesta, kao i od
usamljenih streih predmeta koji mogu privui grom.
Skloni se u neko udubljenje (jarak, unutranjost spilje i sl.) ili u umu u kojoj su stabla
podjednake visine. Ako je u blizini zgrada, nastoj se skloniti u nju (veina vrstih objekata ima
gromobrane), a isto se tako moe skloniti u automobil.
3. Ako u blizini nema zaklona, uuri se na tlu. Ako te nepogoda zatekne nasred livade ili polja,
legni potrbuke na zemlju. Nipoto nemoj stajati poput osamljenog drveta u ravnici!
4. Ako sa sobom nosi neki masivniji metalni predmet (npr, sjekiru, planinarske klinove ili
cepin), odloi ga i udalji se od njega. Metalna masa privlai gromove!
5. Ne sklanjaj se:
a) nigdje gdje e biti najvia taka u okolici;
b) pod hrastove, topole ili brijestove (jer su iskustva pokazala da u njih najee udara
grom, dok u smreke, jele i borove udara znatno rjee, a u bukvu gotovo nikada);
c) pored stupova dalekovoda i slinih visokih objekata;
d) na ulaze spilja i tunela (jer je zrak na ulazim a najee ioniziran);
e) na strme obronke, pod stjenovite izboine ili pukotine u stijenama (ak ako ti se i uini da
su izvrstan zaklon);
f) u blizini metalne mase;
g) u naputene tagljeve i kolibe, ukoliko je njihov krov vii od okolnih stabala.
6. Za grmljavinskog nevremena nemoj se kupati u rijeci ili jezeru, jer je to vrlo opasno!
7. Ako te jaka grmljavina zatekne u atoru, ne dotii metalnu konstrukciju i mokre stijenke
atora; ugasi tranzistorski prijemnik; izbjegavaj upotrebu plinskog kuhala. Najbolje je sjediti
ili leati u gumiranom zranom jastuku u sredini atora.
8. Ako si se sklonio u automobil, zatvori prozore, spusti antenu za radio i mirno sjedi.
U automobilu si siguran.
9. Ako se za jake grmljavine zatekne u kui koja nema gromobran, ugasi televizor, nemoj telefonirati
ni ukljuivati elektrine aparate i plinske ureaje; nemoj stajati blizu dimnjaka, kao ni blizu lijeba za
kinicu. Najbolje je sjediti na drvenoj stolici u sredini sobe.

Zvjezdano nebo
Da biste nauili neto o sazvjezima potrebna vam je prikladna poetna taka. Najbolja
polazna taka je sazjee Velikog Medvjeda.
Velikog medvjeda sainjavaju etiri zvjezde koje tvore tijelo medvjeda i tri koje predstavljaju
vrat i glavu. Tanije druga zvijezda u vratu medvjeda sainjena je od dvije zvijezde, jedne
velike i jedne male. Indijanci su ove dvije zvijezde koristi da bi provjerili vid u svoje djece.
Veliku zvijezdu nazivali su Sqaw (ena) a malu su nazivali dijete.
Najudaljenije zvijezde Velikog Medvjeda dovee nas do Sjevernjae. Sjevernjaa
predstavlja glavu Malog Medvjeda (Ursa Minor). To je novo sazvjee.

17
IZVIAKI PRIRUNIK
Izmeu dva Medvjeda njie se Zmaj, duga lutajua linija ne naroiti sjajnih zvijezda.
Vratimo se opet do Velikog Medvjeda. Krenimo od njegovih zvijezda do Sjevernjae, pa u
savinutoj liniji preko neba sve dok ne doemo do iskrivljenog slova W, formiranog od pet
zvijezda. To je Kasiopeja (Kraljica). Njen mu Kralj je u blizini. On izgleda kao kua s trouglim
krovom.
A sada zamislimo liniju koja se kria s linijom to spaja Velikog Medvjeda i Kraljicu, a prolazi
kroz Sjevernjau. U jednom pravcu te linije (u istom pravcu u kojem se nalazi glava Velikog
Medvjeda) nai e te sjajnu zvijezdu o koju je objeen pravokut sainjen od etiri manje
zvijezde. Ta sjajna zvijezda je Vega, u sazvjeu Lire. U suprotnom pravcu od Sjevernjae je
druga sjajna zvijezda, a odmah do nje tri nejasne zvijezde. To je Koza (Capella), s djecom. One
pripadaju Koijau (Auriga), prilino nejasno, peterostranom liku.
Pratei Velikog Medvjeda, preko Sjevernjae i Kraljice nailazimo na tri zvijezde koje
sainjavaju Andromedu. Zvijezde na kraju linije s jo tri zvijezde prave poznati kvadrat Pegaza
(Pegasus). Drugi kraj Andromeda pokazuje prema Perzaju (Perseusu).
Najljepa grupa zvijezda na nebu je Orion, u pravcu juga. Irci kau: ORyan je najvei irac
na nebu.
Dvije sjajne zvijezde prave njegova ramena, tri male ine trokutastu glavu, a jo dvije noge.
Tri zvijezde su mu pojas, a jo tri ma.
Preko Orionova pojasa dolazimo do crvene zvijezde Aldebran, do oka poput slova V
oblikovane glave Bika. Idui dalje nalazimo Plejade ili Sedam Sestara. Ako imamo dobre oi
nabrojaemo ih est a ako gledamo kroz teleskop bie ih preko dvije stotine.
Vratimo se Orionu. Ovaj put gledajmo na drugu stranu njegovog pojasa i ugledaemo
Sirius. Odmah poslije Sunca, on je najsjanija zvijezda na nebu koje vidimo.

18
 IZVIAKI PRIRUNIK

IZLETNITVO
19
IZVIAKI PRIRUNIK
IZLET
Jednodnevni izlet je najbolja kola za sve ostale vee akcije, jer na njemu dolazi do izraaja
organizacija samostalnog ivota. Ve emo tu ustanoviti funkcije koje nam u jedinici zapinju i
izvriti potrebne korekcije.
Svaki izlet mora biti doivljaj: potrebno je da sadri neto novo, neto originalno o emo e
se priati po povratku kui i u kolu. Svaki vodnik i naelnik se mora pobrinuti da svaki izlet
bude jedna cjelina, da se jasno vidi ta je to bilo specifino, ta je bilo odreujui element. O
tome treba voditi rauna tokom priprema izleta.

OPREMA ZA IZLET
Cipele su jedan od najvanijih dijelova izletnike opreme. Najbolje su visoke cipele koje
uvaju i fiksiraju zglob, iji je on od profilisane gume. Nove cipele nisu za dua pjeaenja.
Cipele poslije svakog izleta treba odmah osuiti, otkloniti neistoe (blato) etkom ili vlanom
krpom i premazati ih vazelinom ili ribljim uljem. Na cipele ne treba nanositi debele slojeve
maziva, jer to prouzrokuje irenje pora na cipeli, pa onda proputaju vodu. Cipele sa konim
onom bar jedanput godinje treba premazati lanenim uljem, jer su tada otpornije i elastinije.
Pertle treba da budu dugake, vrste i konane.

^arape treba da dobro prijanjaju uz nogu kako nabori ne bi uljali i prouzrokovali plikove.
Guma na arapama ne smije biti prejaka, jer ometa normalnu cirkulaciju krvi. Najbolje je prvo
obui tanke pamune, a preko njih debele vunene ili deblje pamune arape. ^arape treba da
budu itave.

Koulja treba da bude iroka i mora leati na tijelu. Dobro je imati koulju sa dva depa na
zakopavanje. Lagana pamuna koulja omoguava po toplom vremenu lako hlaenje tijela,
a po hladnom ispod jakne dobro izolira, jer dri sloj vazduha. Ispod koulje obavezno treba
nositi majicu, jer upija znoj. Oznojenu potkoulju na cilju ili dum odmoru obavezno skinuti i
osuiti, a obui suhu - rezervnu.

Pantalone ne smiju biti preuske, jer tada smetaju u kretanju. Najbolje su farmerke ili hlae
od gusto tkanog pamuka i sa dosta depova. Zimi se preporuuju vunene hlae.

Demper titi od hladnoe, a nosi se prema potrebi. Prilikom pjeaenja najbolje je vezati
ga oko pasa, a na odmoru ga obavezno ogrnuti ili obui.

Kina kabanica je bitan dio line opreme na izletu. Najbolje je nositi stari ukavac,
atorsko krilo ili polivinilsku kabanicu. Treba izbjegavati vindjakne od polivinila ili
drugog materijala koji ne proputaju vazduh.

Kapa je dobra ako pokriva glavu, ui i vrat na niskim temperaturama, a ostavlja vani
samo oi i nos. Na narod kae da izma glavu uva, a ubara je kvari, no nikada ne treba
zaboraviti da se preko glave gubi polovina ukupne toplote koju gubi tijelo. Najbolje su
vunene kape.
20
 IZVIAKI PRIRUNIK
Ostala lina oprema.
No, ue, depna baterija, kutija sa hranom, salveta, rezervna majica, rezervne arape,
pekir, sapun, igla, konac, ibica, tablete za umirenje bolova, hanzaplast, sterilni zavoj i
sl. su oprema koja nosi na svaki izlet.
Dosta sitnica stane u kutiju od ibica, a dobro dou na izletu. ibice treba unaprijed
pripremiti umakanjem glavica u rastopljeni vosak i zatitom kutije odnosno plohe po kojoj se
pale ibice.
Ovakvih ideja i korisnih poljanja e sigurno svakom izviau na slijedeem izletu doprinositi
da izlet bude to ugodniji.

21
IZVIAKI PRIRUNIK
KRETANJE NA IZLETU
Kretanje kroz prirodu ima svoja pravila kojih se treba pridravati kako bi savladavanje
uspona i nizbrdica proteklo bez problema:
-Pred polazak noge treba sapunicom oprati u mlakoj vodi,
-Na izlet treba ii umjerenom brzinom, ni brz ni prespor hod dovest e nas najdalje. Umjerenim
hodom se najbolje uvaju srce i plua. Svi uesnici izleta nisu istih fizikih mogunosti i
podjednake kondicije. Zato umjeren hod treba da odgovara i najmlaim i najslabijim.
-Kod hodanja uzbrdo treba stajati cijelim stopalom. Ako je teren previe strm, bolje se
kretati serpentinama.
-U planini se treba drati ozna-enih staza (planinarska marka-cija) i postojeih staza i puteva.
-Treba postii ritam disanja i koraka da bi se organizam to manje umarao.
-Po dolasku na cilj, kada se tijelo hladi, dobro je oprati noge u toploj vodi i presvui arape.
-U toku kretanja ne treba kvasiti noge, jer su tada uljevi vrlo vjerovatni.
-Na strmim usponima, kondi-ciono spreman izvia savlauje 300 metara visinske razlike
za jedan sat, dok na nizbrdici savladava 400-600 metara visinske razlike.
-Cestom se kolona kree lijevom stranom
(da bi se vidjelo vozilo koje dolazi u susret).
Nou elni i posljednji u koloni moraju biti
osvijetljeni ili nositi svijetlu odjeu.

U zimskom periodu za izlet u prirodu

treba znati:
- na snijeg se ide u visokoj obui. Na nogama
moraju biti bar dva para arapa, tanke pamune
i deblje vunene,
- ne treba oblaiti tijesne cipele niti prejako
vezati pertle, jer to oteava cirkulaciju krvi i
dovodi do ozeblina nogu, a time e cijelo tijelo
biti hladno,
-nogama e biti znatno toplije ako se u cipele
stave uloci. Odlian izolator su uloci izrezani
od obinog vieslojnog novinskog papira,
- najosjetljiviji dijelovi tijela na hladnou su
stopala, ake, ui i nos. Stoga ih treba zatiti
suhom obuom, dobrim vunenim rukavicama,
kapom i alom. Vlana odjea ne grije ve hladi.
- na zimski izlet treba poi u lakoj vieslojnoj
odjei. Potrebno je nuno, imati pamunu
majicu koja e upiti znoj i koju e te prvom
prilikom zamjeniti suhom, zato u rancu treba
imati rezervnu majicu, topliju koulju, suhe
arape i rukavice. Ako se ide u planinarski
domobavezno treba ponijeti patike,
- zimi se energija bri troi i zato je dobro
22
 IZVIAKI PRIRUNIK
imati pri ruci nekoliko kocki eera i komadia okolade,
- za mjesto odmora treba nai zavjetrinu,
- nikada se na odmoru ne sjeda na zemlju ili snijeg. Osim to hladi i vlai, usljed umora moe
doi do sna i smrzavanja.
Odmaranje u toku kretanja
Odmori u toku kretanja kroz prirodu su sastavni dio izleta, a i oni kao i kretanje
imaju svoja pravila:
-pri umjerenom ritmu hoda i blagom usponu odmor se uzima na svakih 50-60 minuta
u trajanju od 10-ak minuta.
-Na velikim strminama odmori su ei .
-Za odmor treba odabrati mjesto koje je zaklonjeno od vjetra i jakog sunca.
-Na svakom odmoru treba ogrnuti i obui topliju odjeu.
-Ne smije se sjedati ne vlanu zemlju, ve treba nai oboreno stablo, panj ili neto prostrti
na zemlju.
-Noge se najbolje odmaraju ako se za vrijeme odmora legne na lea, a noge naslonimo na
ruksak, panj i sl. Noge, leei na leima treba nekoliko puta protresti i pokrenuti kao da se vozi
bicikl.
-Za vrijeme odmora je dobro osvjeiti se sokom, vodom i voem, slabo zaslaenim ajem i
sl. Ne treba uzimati vee koliine tenosti.
-Odmore treba iskoristiti za podeavanje odjee i opreme.

23
IZVIAKI PRIRUNIK
Voda na izletu.
Na izlet ne poi edan. Za vrijeme samog hodanja treba piti to manje. Vee koliine popijene
tekuine openito smanjuju tjelesnu sposobnost, oteavaju kretanje i izazivaju jo veu e.
Zato je najbolje ne piti za vrijeme hodanja, ve samo za vrijeme kratkih odmora - po nekoliko
gutljaja.
- Prilikom svakog gutljaja zadri malo vodu u ustima i zatim je polako progutaj.
- Dobro se napij tek na kraju hodanja, nakon to si se ohladio i odmorio.
Pij polako i pomalo ("na rate").
- Pij samo istu izvorsku i bunarsku vodu odnosno vodu iz vodovodnih slavina! Povrinska
voda (tekua i stajaa), voda iz raznih zaputenih bunara i svaka druga voda sumnjive istoe
moe biti zagaena te opasna po zdravlje!
U krakim krajevima i izvorska voda moe biti zagaena!
- U planinskim krajevima i u krajevima gdje nema druge pitke vode, mogu se za pie uzimati
kinica, snijeg i led.
- U sluaju potrebe moe se piti i bistra potona i jezerska voda - ali ju je potrebno prethodno
prokuhati ili dezinficirati odnosno proistiti filtriranjem. Jednako treba postupati sa svakom
vodom sumnjive istoe!
- Mnogo puta treba vodu za pie ponijeti sa sobom. Za noenje vode najpogodnija je
aluminijska uturica obloena pustom ("filcom") ili laka uturica od vrste plastike. Staklene
boce i "termosice" nisu pogodne, jer se mogu razbiti. ^uture od gume nisu prikladne zato to
vodi daju neprijatan okus.
- Za duga i naporna hoda po vruini, kad tijelo znojenjem gubi mnogo tekuine, dobro je
piti lako zasoljenu vodu (1 gram soli na uturicu vode). Umjesto toga, moe se na cilju izleta,
prilikom obroka, pojesti tanjir slane juhe, a zatim se napiti vode, limunade ili aja!
- Za vrijeme pjeaenja smanjit e osjeaj ei siui slamku, travku ili isti kameni. U
istu svrhu moe ponijeti na izlet kisele bombone.
Sisanjem slamke, kamenia, bombona i sl. podrauje ljezde u ustima na jae luenje
pljuvake, pa se e manje osjea.
- Za vjetrovita vremena ne "hvataj" vjetar iroko otvorenim ustima - jer e ih tako jo vie
osuiti i jo vie trpjeti e!

24
 IZVIAKI PRIRUNIK
BIVAK
Bivak je viednevni izlet u prirodi. Iz definicije se vidi da je to sloenija aktivnost koju treba
planirati puno dodatnije od izleta, jer zahtjeva vie odgovora u organizovanju od jednodnevnog
izleta.
Pripreme za bivak traju bar 15-ak dana, od momenta kada vod ili eta donesu odluku o
odlasku na bivak, pa odabira mjesta, naina prevoenja, obezbjeenja opreme, obavjetavanja
roditelja, organizacija ishrane, plana boravka, do poravratka kui.
Bivak organizuje najee vod, rjee eta, a samo iznimno odred. Razlog: za vee grupe
tee je obezbjediti prijevoz, noenje, kuhinju i dr.
Zavisno od godinjeg doba mjesto bivaka moe biti u nekom planinarskom domu ili pod
atorima. Za boravak u nekom planinarskom domu obavezno se treba najaviti planinarskom
drutvu koje je vlasnik doma. Boravak pod atorima prua puno vie mogunosti za provoenje
izviakog programa od zatvorenog objekta, ali zahtjeva vie angaovanja, od obezbjeenja atora,
vrea za spavanje, prostiraa, sua za kahanje, podizanje tabora, nonog obezbjeenja i niza drugih
detalja. Sve ovo obavezuje vodnika i naelnika ete da angauju to vei broj izviaa u organizaciji
bivaka. Starjeina ete treba da kontaktira sa planinarskim domom oko rezervacije doma, blagajnik
da prikupi potrebna sredstva i evidentira njihov utroak, vodnik ili naelnik da napravi plan
boravka i aktivnosti itd.

Koliba
Izvia esto boravi u prirodi i treba da zna napraviti sebi i svojim lanovima prenoite i
bez atora i atorskih krila. Postoji niz kombinacija pravljenja improvizovanih koliba - zaklona
od prirunog materijala. Moe se napraviti krov nad glavom koji ne prokinjava. Sutina je da
se grane sa liem postavljaju od zemlje prema vrhu. Kod pravljenja ovakvih zaklona treba
koristiti i priruna sredstva koja se nalaze u ruksaku (kine kabanice, komade polivinila,
polivinilske kese i sl.).

Kolibe

25
IZVIAKI PRIRUNIK
POSTUPAK PALJENJE VATRE

-Upali vatru na otvorenom

prostoru i skuhaj neto na njoj.
-Prije nego to otpone ovu
aktivnost, ne zaboravi da kada pali
vatru treba da u blizini bude neko
stariji da se ne bi desilo da vatra
plane i da izgubi kontrolu njom.

1. Sakupi dosta suhog granja i nai 2. Postavi nekoliko cigli ili vei kamen
ist komad zemljita (budi paljiv da ne oko zemljita koje si odredio.
bi otetio travu i drvee).

3. Postavi hrpu suvaraka (suhu travu, 4. Stavi nekoliko veoma tankih

papir itd.) u sredini. grana na tu hrpu u obliku piramide.
26
 IZVIAKI PRIRUNIK

5. Zapali hrpu ibicom i odravaj vatru 6. Kada se tanko prue upali,

tankim pruem. postepeno dodaji deblje grane na
vatru. Nastavi da ih redovno dodaje.

7. Moe da sprema kobasice,

govede nicle, jabuke ili grah u tankoj
foliji ili da stavi reetku preko vatre i
upotrebi lonac da bi pripremio jelo.

-Upamti da se ne kuha na plamenu.

Tek kada oslabi vatra i ostane ar, moe
da pristupi kuhanju.
Ne zaboravi da ugasi vatru kada
zavri sa kuhanjem. Vrati busenje na
mjesto provijeri da li je sve isto, kao
to je i bilo kada si doao.

27
IZVIAKI PRIRUNIK

VATRE I OGNJITA
Boravak u prirodi iziskuje vrlo esto loenje vatri za razliitu upotrebu. Dobar izvia treba da zna
pripremiti vatru u svim vremenskim uslovima, voditi brigu o bezbjednosti, urediti loite za pripremanje
hrane itd.
Na crteima su prikazani razni tipovi vatre i ognjita , a da bi vatra uspjela evo nekoliko praktinih
savjeta:
-za potpalu vatre treba nai tanke granice,
-drva koja gore moraju imati zraka, to znai da drva ne smiju biti jedno uz drugo, ali ni predaleko da ih
palmen ne dosee,
-cijepana drva bolje gore od oblica sa korom,
-prije paljenja vatre, pripremiti drva onoliko koliko smo planirali za tu potrebu,
-ne uzimaj drvee ispod lia, jer je vjerovatno ve poelo truliti i od njega nema koristi.

polinezijska na panju pagoda

ameriki kamin piramida od kamena

28
 IZVIAKI PRIRUNIK

od kamena lovako od lima

za peenje pogaica reflektorsko u zemlji

Ognjite u zemlji

Noem ili aovom obiljei mjesto gdje eli praviti ognjite.

Paljivo podigni busen i poni kopati rupu za ognjite. Iz ognjita
izvadi svu zemlju i naloi vatru. Kad se vatra razgori i ostane ar
moe poeti sa kuhanjem jela. Nakon zavrenog kuhanja u ognjite
vrati zemlju i pokri zemlju busenom. Ovakvo ognjite ne teti
prirodi.
29
IZVIAKI PRIRUNIK
PUTNI ZNACI
Putni znaci su oznake kojima se izviai slue u prirodi (iznimno i u naseljenim mjestima), da
bi onima koji e doi iza njih oznaili smjer kretanja, upozorili ih na razliite okolnosti, izdali
odreene zapovijedi i sl.
Putni znaci se crtaju otrim predmetom na vlanoj zemlji, pijesku ili snijegu, odnosno
kredom na kori drveta, asfaltu, drvenim ogradama. Mogu se i slagati od granica, kamenia,
iarki i sl. materijala, odnosno utiskivati stopalom u mekom tlu. Znakovi se, u pravilu ostavljaju
sa desne strane puta - ili, po dogovoru, samo na odreenim mje stima (kako bi ih uoio jedino
onaj kome su namijenjeni).
Onaj kome su znaci namijenjeni, treba da ih - nakon to se upoznao s porukom -
izbrie ili uniti (osim znakova koji su stavljeni kao trajna upozorenja).

30
 IZVIAKI PRIRUNIK

31
IZVIAKI PRIRUNIK
ZALUTATI U UMI
I pored planinarske markacije, putnih znakova koje postavljaju izviai u prethodnici,
busole i karte ipak se deava da se izgubimo i ne znamo da li smo na pravom putu. Voa izleta
po svakom vremenu treba da vodi rauna o orjentaciji u putu. U svakom trenutku mora znati
u kojem pravcu ide, kojim putem, gdje se trenutno nalazi i koliko mu jo treba do cilja. Magla,
mrak, guste ume ipak znaju doprinijeti da se zaluta, a ako se to ve desi, treba preduzeti
slijedee:
-panici ne smije biti mjesta, treba sjesti, odmoriti se i ako ima hrane okrijepiriti se,
-mirno razmisliti o poloaju u kojem se nalazimo i razmotriti ta se moe uraditi da se
situacija prevazie. Najvanije je nai pravi put. Ako se posjeduje karta i busola analizirati put
do posljednje poznate take i otprilike odrediti rejon gdje se nalazimo. Tek tada treba utvrditi
daljnji pravac kretanja. Taj pravac treba da vodi prema nekoj veoj saobraajnici, naselju,
rijeci itd.
-Ako nema topografske karte, treba se prisjetiti kuda se polo, gdje se moglo skrenuti
s pravog puta. Ako ima mogunosti sa nekog uzvienja treba prepoznati teren kojim se polo,
uoiti neki markantan objekat pored kojeg se ilo i vratiti se do njega.
-Kada se prvi put ide nepoznatom stazom na izlet, na vie mjesta, a obavezno na raskima
puteljaka treba ostavljati putne znakove, slomljene granice ili druge oznake.
-Ako se ne uspije vratiti na poznati put, grubo se orjentisati i i krenuti ka naselju.
-U situacijama izuzetno loe vidljivosti, ako ne postoji nikakav bolji nain odreivanja
smjera kretanja, najbolje je krenuti nizbrdo, doi do potoka i krenuti smjeru toka vode. Pored
potoka e se doi do naselja ili neke komunikacije
-Ako se do noi ne doe do naselja, kretanje treba prekinuti, treba nai pogodno mjesto i
pripremiti zaklon za noenje, prikupiti suvih drva, naloiti vatru, ako ima mogunosti skuhati
aj i organizovati noenje
-Od atorskih krila pripremiti ator ili zaklon, a od prirunih sredstava napraviti leaj za
spavanje. Ako nema odgovarajue opreme i dobrog zaklona, bolje je ne spavati pogotovo ako
je hladno vrijeme.
-Cijelo vrijeme, od momenta saznanja da se izgubio pravi put pa dok se ne izae iz te
situacije mora se biti miran, sabran, strpljiv i trezven. Sve odluke moraju biti osmiljene
sa jasno odreenim ciljem i nainom njenog ostvarenja. Izlaz iz svake situacije postoji, ali
treba biti strpljiv i nikad ne odustajati

32
 IZVIAKI PRIRUNIK

TABOROVANJE
33
IZVIAKI PRIRUNIK
Izviai na taboru trebaju da:

se igraju stiu nova znanuja

ire prijateljstva jaaju

stvaraju upoznaju okolinu

34
 IZVIAKI PRIRUNIK
TABOROVANJE
Taborovanje izviakih jedinica je oblik boravka u atorima ili kolibama (koje sami
naprave) u prirodi, due od sedam dana, gdje potpuno samostalno spremaju sve to im je
potrebno.
Taborovanje je vrhunac izviakog ivota. Viednevni boravak pod atorima zahtijeva od
izviaa razliita praktina znanja i vjetine, a i odgovarajue pripreme.
U svim poslovima oko podizanja taborskog kruga, svih potrebnih objekata za ivot na
taboru, za pojedinano i kolektivno koritenje nuna je marljivost, ozbiljnost i disciplina.
ator-na dom odmah na poetku treba da podignemo kvalitetno, a njegovu unutranjost
i okolicu ureivat emo narednih dana. U isto vrijeme gradit emo druge objekte za zajednike
potrebe.

TABORSKI OBJEKTI
Zajedniki taborski objekti
Zajedniki taborski objekti su objekti od interesa za zajedniki ivot na taboru.
U zajednike taborske objekte spadaju:
1.Jarbol i jarbolite
2.Ulaz-kapija
3.Osmatranica
4.Mostovi
5.Vatrite
6.Ograde
7.Putokazi
8.Oglasna ploa

Jarbol i jarbolite
Jarbol za podizanje zastave ne
mora na umskom taborovanju uvijek
biti od vitke i visoke jele. Jarbol moe
biti od bilo kojeg tanjeg i vieg drveta
koje naemo na terenu gdje taborujemo.
Jarbolite je teren neposredno oko
jarbola. Budui da je to sveano mjesto
uredimo ga im ljepe i prigodnije. iri
prostor oko ili jarbolita je zborite gdje
se sudionici taborovanja postrojavaju
prilikom sputanja i dizanja zastave,
itanja dnevne zapovijesti i za neke
druge sveane prilike.
Ulaz u tabor-kapija
Kapija je ulazni objekat u taborite i
moe se graditi na nekoliko razliitih

35
IZVIAKI PRIRUNIK
naina i kombinacija. Osnovne kobinacije su:
-samostalna ulazna kapija
-kombinacija kapija-most
-kombinacija kapija-osmatranica
Materijal za izradu kapije je je drvo koje naemo na terenu gdje taborujemo, a moe biti o
doneeni materijal tj. preraeno industrijsko drvo, metalne ili plastine konstrukcije.
Dobro je prije odlaska na
tabor pripremiti skicu ili crte
eljene kapije. Na samom
taboru moemo je prilagoditi
raspoloivom materijalu. Na
zemlji spojimo osnovne
dijelove i iskopajmo
poloajne jame za ukapanje
nosaa kapije, dovoljne
irine i dubine. Nakon toga
uz snagu ruku uesnika
kapija
tabora, ili ako se radi o
veem objektu uz pomo uadi i drvenih kara, pristupimo dizanju kapije. Ako je kapija
jednodijelna posao je brzo gotov, a ako je viedjelna, onda podiemo dio po dio a sklapomo ih
u zraku.
Osmatranica
Osmatranicu upotrebljavamo za
osmatranje okoline tabora i vjebanje
signalizacije na daljinu pomou signalnih
zastavica danju i baterije nou. Moe se
gradit samostalno ili u kombinaciji s nekim
drugim objektom.
Materijal za izradu osmatranice je je
drvo koje naemo na terenu gdje
taborujemo, a iznimno se gradi metalnim
cijevima.
Krug taborske vatre
Krug taborske vatre je stalni taborski
objekat u ijem je sreditu vatrite.
Prvo moramo na mjestu vatrita oistiti
teren od trave, bunjia i ostalog raslinja,
zatim iskopamo udubljenje za vatru dubine
15-20 cm i ogradimo kamenjem. Na
udaljenosti 3-5 metara od vatrita
postavimo ukrug debele oblice ili klade, a osmatranica
moemo napraviti sjedala ili klupe.
To je krug taborske vatre. Dobro je na jednom mjestu ostaviti prazan prostor za izvoenje
programa. Uz krug taborske vatre treba urediti i drvljanik s uredno sloenim drvima za loenje
36
 IZVIAKI PRIRUNIK
vatre.
Poslije svake taborske vatre vatrite moramo oistiti od pepela i ara, a u sredinu vatrita
obino postavljamo ukrasnu pagodu.
Ograde
Najljepa je ograda oko tabora ona prirodna no rijetko emo nai tako lijep teren. Zato
obino gradimo ili postavljamo ukrasne ograde od savinutih ili pletenih iba, prua, motki i
oblica.
Putokazi
Putokazima u taborskom krugu obiljeavamo pravce kretanja, ka mjestu pojedinog objekta
ili terena, gdje se to izvodi. Materijal: prue, kora, rasjeena oblica, doneene daice i sl.
Oglasna tabla
I za vrijeme taborovanja moramo razmiljati o propagandi i razmjeni dnevnih informacija, a
za to nam slui oglasna tabla. Moe biti smjetena bilo gdje, a najbolje na mjestima gdje se
najee okupljamo.
Najei materijal su daske, prie, isprepletena paga "paukova mrea", razapeta koa,
karton i sl.

tabor izviaa
37
IZVIAKI PRIRUNIK
LINA OPREMA
Oprema kojue ponijeti na taborovanje treba zadovoljiti tri osnovna uvjeta:
1. treba da je lagana i spretna za noenje.
2. da nita od potrebnog ne nedostaje, a da nieg nema previe.
3. da je dobro pakovana, slagana u naprtnjau.

POPIS OPREME
Obavezno
- naprtnjaa ili ranac (putna vrea)
- torbica
- kaputi za kiu ili toplija vjetrovka ("vintjakna")
- kratke hlae
- duge hlae
- visoke cipele
- papue, niske cipele ili sandale
- 2 koulje
- 2 majice bez rukava
- 2 gae
- poluver
- pidama ili spavaica
- kupae gaice
- sportske gaice
- 2 para arapa
- 2 depne maramice
- 2 deke (ebeta) ili vrea za spavanje i zrani madrac
- depni no
- porcija za jelo
- lica i viljuka
- krpa za brisanje posua
- ealj, pasta za zube i etkica za zube
- sapun i runik
- pribor za ienje cipela
- kapa
- rezervne vezice za cipele (niranci)
- olovka i notes
- nekoliko metara konopca
- pribor za ivanje
Po volji
- trenerka
- ogrta za kiu
- depna lampa
- foto-aparat
- uturica za vodu

38
 IZVIAKI PRIRUNIK
- kompas i topografska karta
- pribor za pisanje
- ibice
- knjige za itanje
- pribor za pisanje
- pribor za crtanje
- muziki instrumenti

PAKOVANJE OPREME
Ns slici je prikazan redoslijed pakovanja opreme.
Kod pakovanja stvari u ranac treba se pridravati i nekih od ovih pravila:
1. Svaki predmet u rancu mora imati svoje stalno mjesto.
2. Na dio ranca koji dolazi na lea treba staviti jednu deku, torbicu s odjeom i rubljem,
dakle meke stvari - da ranac ne ulja lea,
3. Na dno ranca stavljajuse stvari koje na putovanju nisu potrebne, a naroito su teke.
4. U sredinu ranca stavljaju se torbice s raznim priborom.
5. U depove ranca treba staviti stvari koje su sitne, ali uvijek potrebne na putu.
6. Na rancu mora biti sve dobro pritegnuto i vrsto zakopano, tako da on ini kompaktnu
cjelinu.
7. Poeljno je da osim ranca i putne torbe objeene preko ramena ne nosimo nikakvu drugu
prtljagu. Obje ruke treba da su nam potpuno slobodne.

vrea za spavanje

kabanica

sendvi
termos boca

porcija

pekir i pribor za
linu higijenu
majice
pantalone
koulje

donji ve
demper

cipele

39
IZVIAKI PRIRUNIK
atori za smjetaj
atori za smjetaj uesnika tabora mogu biti razliitih veliinama i tipova. Najei
upotrebljavani tip atora je ator "kuica" koji se na tritu pojavljuje u razliitim veliinama.
Ima oblik kuice, a proizvodi se za dvije ili vie osoba s dnom ili bez njega. Zatvaraju se
pomou patent-zatvaraa ili uzicama. Na stranjem dijelu imaju apsidu (polukruni prostor)
koja poveava korisnu povrinu atora.
Najei naziv atora "kuica" raznih veliina
su: "Izvia", "Planinka", "Tabornik", "Romanija",
"Sutjeska", "Kozara" ili sl.
Poloaj atora na terenu prilagoavamo
konfiguraciji terena, a u toku taborovanja
moramo voditi brigu o odravanju i uvanju atora.
Potrebno je da u kolektivnoj opremi imamo drveni
bat za zabijanje kolia, te neto rezervnih kolia i
abica s konopima.
ator IZVIA^
atore nikad ne podiemo:

ator PLANINKA ator ROMANIJA

a) neposredno uz grmlje, baru ili pod drvetom,

b) u osuenom koritu potoka ili rijeke,
c) na mjestima nezatienim od vjetrova. Prije podizanja tabora nastojimo otkriti s koje
strane najee puu vjetrovi, te odakle nailaze pljuskovi i oluje.
Dobra mjesta za podizanje tabora su:
a )rubovi uma i blagi proplanci. Tabor podiemo na onoj strani koja je zatiena od jakih
vjetrova.
b) u velikim umama traimo livade i istine, koje su zatiene grmljem i manjim drveem.
Pazimo da na tim mjestima nema propuha, te da je mjesto u odnosu na drvee zatieno od
udara groma.
c) pjeskovita zemljita s niskim rastinjem vrlo su povoljna radi dobre propusnosti vode i
zadravanja dnevne toplote.
d) zemljita i livada s niskim i prorijeenim rastinjem te blagim nagibima, ako ve nisu ravna,
najpogodniji su tereni. Eventualna voda brzo otie. Ako ustanovimo da je u nevelikoj dubini
pijesak ili ljunak, pa je propusna mo jo vea onda smo pronali idealan teren.
e)tereni uz koje je voda tekuica (potok ili rjeica) i izvor pitke vode imaju veliku prednost
pred drugima. Mogunost koritenja vode jedan je od najvanijih elemenata prilikom odluke
40
 IZVIAKI PRIRUNIK
o mjestu gdje emo podii tabor.
f)blizina ume omoguuje laku nabavu graevnog i ogrijevnog drveta, te i otome moramo
voditi rauna.
g)nikada ne smijemo smjesti tabor daleko od mjesta snabdijevanja, prometnica, lijenikla,
pote i ostalih potrebnih ustanova.
Vana atorska pravila:
-Na vee prije padanja rose, lagano opustimo konopce , a ujutro po ustajanju ponovo ih
napinjemo.
-Ne dirajmo krov atora za vrijeme kie, poto e ator na mjestu dodira poeti proputati
vodu.
-Pred kiu olabavimo atorske konopce. Kia zatee platno i konopce, pa ako je ator bio
napet, moe se dogoditi da se iupaju kolii i da se ator srui.
-Svako jutro provjetrimo ator, rastvorimo "vrata", a prema potrebi i mogunosti podignimo
stijenke (zidove) atora. Neka u ator u toku dana ulazi to vie sunca i zraka.
-Ne slaimo i ruimo vlaan ili mokar ator. Upakirani mokar ator brzo trune.
-Pri slaganju atora dobro oistimo platno od neistoe, te kukaca i muica, koje se smjetaju
po stijenkama atora.
-Kolie prije pakiranja oistimo od blata, suimo i tek onda spremamo u vreicu za kolie.
No u atoru
No pod atorom nije isto to i no prospavana u sobi.
Zato pokuaj usvojiti sljedee logorske navike:
- Sjekira, no i ostali alat neka "spavaju' s tobom! Ne ostavljaj ih napolju - ali ni u atoru na
goloj zemlji. Umotaj ih u neku tkaninu ili plastinu foliju i dri na nekoj polici.
- Prije spavanja osui runik i sapun. Sapun stavi u kutiju ili ga omotaj runikom.
- Cipele unesi u ator. Stavi ih na suhu podlogu (posebno izraeni nosa ili polica), a ne na
golu zemlju - kakobi ih ouvao od vlage.
- Naoale, runi sat, kemijsku olovku i slino stavi pred spavanje u cipele. Tako se nee
izgubiti niti e ujutro sjesti ili nagaziti na njih.
- Foto-aparat, kazetofon i slijne predmete stavi pred no u plastinu vreicu.
- Pred no spremi hranu: neka bude pokrivena ili zamotana i po mogunosti podignuta u
zrak - kako bi je ouvao od mieva i slinih "zvjeri".
- Pokriva s kojim si doao na logorsku vatru, moe prij epolaska na spavanje malo
prigrijati uz vatru. Bit e ti toplije u atoru!
- Spavaj u pidami ili trenerki (odnosno u majici ili gaicama, ako je toplo) - a nikako u
koulji poluveru i drugoj odjei koji si nosio preko dana. Skini sve to stee i sp;reava
p;ravilnu cirkulaciju krvi.
- Majice, potkoulje i ostalo rublje stavi pred no u krevet ili vreu za spavanje, odnosno u naprtnjau.
Pamuk navlai vlagu - pa e - ukoliko ne bude zatieno - rublje kroz no postati vlano.
- Depnu svjetiljku odnosno ibice ostavi pred spavanje nadohvat ruke.
- Ako ti je nou u atoru hladno, stavi na krevet (izmeu gornje stranice kreveta i slamarice
odnosno vree za spavanje) nekoliko listova novinskog papira. To je odlina izolacija od
hladnoe koja dolazi od tla!

41
IZVIAKI PRIRUNIK
ATOR OD ATORSKIH KRILA
Najjednostavniji ator moemo izraditi od 6 atorskih krila. Od 4 krila napravi se kvadrat.
Ostala dva krila savijemo po dijagonali i postavimo ih tako da vrhovi trougla budu na spoju
atorskih krila. Sada preko atorskih krila postavimo etiri konopia. Prvo formiramo krst
preko sredine kvadrata, a ostala dva konopia poloimo na prednju i zadnju ivicu. atorska
krila poinjemo spajati od sredine tako da vrh konopia provlaimo kroz rupice oba atorska
krila i to odozgo nadole. Tada se na zadnjoj rupici napravi vor da se konopi ne bi izvlaio.
Krajnje konopie provlaimo kroz dijagonale na jednoj strani po cijeloj duini, a na drugoj
samo jednu polovinu, jer druga nam slui za ulaz.
Za postavljanje ovakvog atora od atorskih krila potrebne su nam motke ija visina iznosi
polovinu dijagonale atorskih krila (140 cm) i na tu duinu dodati 5-10 cm za pobijanje u zemlju
ukoliko to teren dozvoljava. Uz motke treba pripremiti 8 koia duine 20-25 cm. Kada je sve
ovo spremno, tri izviaa uzimaju po motku i preko njih nabacuju ator. Na vrhove motki
dolaze velike ugaone rupe atorskih krila. Koii koji dolaze ispred i iza atora, zabadamo ih na
udaljenosti od atora oko 150 cm i odmah za njih veemo konopie.
Ostalih 6 koia zabijamo 5-10 cm od ivice dobijenog atora. Tako dobijeni ator potrebno
je tako zategnuti da:
-motke stoje uspravno i u jednoj liniji,
-krov bude ravan, a ne talasast i
-krilo se na ulazu moe potpuno
zatvoriti bez deformacije atora.
Pri zatezanju atora uvrujemo
sve konopie za koie. Koii se
zabijaju pod uglom od 45 stepeni, tako
da im krajevi vire 3-4 cm.

Podizanje ovakvog atora sa

prirunim materijalom (motke, koii)
traje 20-25 minuta, a sa standardnim
priborom daleko krae.

42
 IZVIAKI PRIRUNIK

TEHNIKA ZNANJA
43
IZVIAKI PRIRUNIK
OSNOVNI ALAT I PRIBOR
Pila
Pila je u sastavu svakog kompleta osnovnog pionirskog alata, a ovisno o
vrsti moe se nai u opremi svakog voda ili ete, pa ak i u osobnom alatu za neka
vjetarstva.
Danas se upotrebljavaju pile:
-univerzalna runa pila
-motorna pila
-umska pila
-luna pila
-runa pila
-stolarska pila

Univerzalna runa pila i motorna pila, slue za veinu radova i mogu prikladnom
kombinacijom zadovoljiti sve potrebe.

umska pila, s listom pile poput

krunog odreska i dvije ruke, najbolje slui
za obaranje stabala piljenjem, kao i za piljenje
trupaca i veih oblica. Morala bi biti dio
svakog pionirskog pribora. umska pila
Luna pila slui za veinu pionirskih
radova. Podesna je za piljenje oblica, a moe
sluiti za piljenje dasaka i sl. S njom radi
jedan ili dvojica.

Runa pila ima vrlo iroku primjenu, a Luna pila

snjom radi jedan izvia. Najprikladnija je
za rezanje letvica i precizno rezanje
materijala.

Stolarska pila sastoji se od drvenog

okvira i lista pile nategnutog izmeu dvije
Runa pila
ruice. Napetost lista postie se zatezanjem
konopca ili ice na gornjoj strani okvira, a
kod nekih tipova tu se nalazi i uteg. list
se moe mijenjati, a mogu se nabaviti
razliiti profili. List se moe podeavati
da stoji ukoso s raznim nagibom, ovisno
o vrsti materijala i nainu piljenja. kad se
pila nekoristi potrebno je list olabaviti.

Stolarska pila
44
 IZVIAKI PRIRUNIK
Sjekira
Prvo pravilo za sjekiru, a vai i za drugi pionirski
alat, glasi: "Ne ostavljaj sjekiru na zamlji ili u zemlji,
niti zabijenu u stablu". Objesi je na dva eksera ili
zabij u panj za cijepanje. Ako je nosi, nosi je tako
da otrica bude okrenuta prema dole, ili prema
natrag.
Sjekira
Tupa sjekira nije nam ni od kave koristi. No
sjekiru treba znati naotriti, jer i kod tog posla nespretan moe stradati.
Kad se sluimo sjekirom, moramo paziti da je ne drimo blizu glave sjekire, ve pri kraju
drke. Treba je drati vrsto, prstiju obavijenih oko drke tako da palac prezali preko njih. Pri
cijepanju zamahujemo cijelom rukom i to tako da i sama teina sjekire pomae pri udarcu. Otri,
vrsti udarci vie pomau nego sitno kratko sjeckanje. Ne treba uriti, budi sigaran da stoji
tako, da te sjekira ne pogodi u nogu, ako se oklizne ili ako promai.
Kako emo sijei?
Kad sijee tap ili granu, sijeci je na rubu panja. Budi najmanje sedamdeset centimetara
udaljen od take na koju udara. Sijeci dijagonalnim udarcima i nikad nemoj pokuavati da
sijee popreko. Da zaotri tap, dri ga ukoso na panju. Sijeci pod uglom i okrei tap, tako
da dobije iljak.
Kada sijee drvo za vatru, kala oblicu, zabij sjekiru u nju i zatim je digni zajedno s
komadom drveta i udari o panj. Ponovi to, ako je potrebno.
Hoemo li kome pruiti sjekiru, uhvatimo je za uku tako da je otrica blia nama, a drak
okrenut prema naem drugu.
Velike sjekire za dvije ruke.
Sjekiru drimo rukama, desna ruka je blie glavi, a lijeva pri kraju drke. Kad presijecamo
drvo stojimo okrenuti prema drvetu, rairenih nogu, udaljeni od drveta toliko da ga moemo
sjekirom dosegnuti kad ispruimo ruke. Provjerimo da se nigdje na dohvatu sjekire, iznad ili
pokraj ne nalaze grane za koje bi sjekira mogla zapeti. Najprije blago iskuamo udarac tek
toliko sa sjekira padne na drvo. Kad smo sigurni da na putu sjekire nita ne smeta i da emo
otricom udariti o predvieno mjesto, poinjemo sjei.
No
^esto na izletu ili na taborovanju trebamo i no. Ali ta e nam no ako ne znamo s njim
baratati. No iako malen, moe u nespretnim rukama i uz nepanju poiniti zla. Zato zapamtimo
sve ono to trebamo znati o nou.
Kao i svago drugo orue i alat i no moramo njegovati i paziti, ako elimo da nam dugo
slui. Kapnimo neto strojevog ulja na onaj kraj na kojemu se sjeivo noa okree. Nekoliko
puta ga zatvorimo i otvorimo, tako emo razmazati ulje. Otricu noa istimo krpom i kapljicom
ulja. Ako je zahralo, upotrijebimo finibrusni papir. Nikad ne zabadajmo no u zemlju, jer ga
time moemo otetiti.
Za otrenje noa upotrijebit emo brus, ali neka ne bude grub.
Ako je otrica na jednom mjestu okrnuta, upotrijebimo grub brus i vuemo tako dugo, dok
ne dobijemo jednolian brid. Tek tada uzimamo fini brus.
Mnogi su se porezali samo zato to nisu znali otvoriti ili zatvoriti no kako treba. Dakle,
prihvatimo no lijevom rukom, noktom palca desne ruke zahvatimo u usjeklinu, povuemo
45
IZVIAKI PRIRUNIK
sve dok no nije posve ispruen. Zatvaranje
noa je slino, samo obrnuto. No zatvaramo
polako, a kad je otrica ve skoro u svojoj
udubini, tek tada je pustimo i ona e sama
uskoiti na svoje mjesto.
Kada reemo, drimo drak cijelom akom i
guramo ga u pravcu rezanja. Reemo uvijek od
sebe, ali to nije dovoljno. Treba paziti da se neko Noi
ili neto ne nalazi ispred nas.
Dok istimo granu od granica, reemo noem u smjeru kojim rastu grane, a poinjemo od
najdebljeg dijela.
Reemo li mladicu, init emo to u ikari, a nikad ne na mjestu gdje bi se ona mogla razvijati.
iblje reemo tik uz zemlju. Ako je stabljika predebela, reemo je s dvije strane u obliku slova
V, s jedne strane odozgo prema dole, a zatim isto tako s druge strane, suprotne strane.
Kada no nije u optrebi, bit e najbolje da je zatvoren. No, ako smo ga odloili samo na
trenutak, ostavimo ga da lei postrance, a nikako na leima s otricom okrenutom prema gore.
Dodajemo li no nekome, pruimo ga tako da drimo otricu, a drugi e prihvatiti drak.
^eki
^eki se ubraja u osnovni alat. Najee se upotrebljavaju bravarski i stolarski ekii, koji
se tek neznatno razlikuju po obliku glave (koja je kod bravarskog neznatno zaobljena) i vrha.
Za izviake potrebe najprikladniji je eki od 250 do 300 grama.
^eki treba da ima izbrueno elo (udarnu povrinu) od kovanog i zakaljenog elika, a
glava mora biti neokrnjena i glatka. Drak ekia (obino od jasenovine) uvren je kroz
otvor na glavi pomou drvenog ili metalnog klina.
Osnovna namjena ekia je zabijanje (ukucavanje) Eksera. Glavom
ekia udaramo okomito na avao koji zabijamo, a praqvilan i dobro
odmjeren udarac najbolje postiemo drei eki za kraj drke ( a ne u
sredini ili blizu glave ). Ekser se zabija tako da ga se najprije laganim
udarcem zabije da nemoe ispasti, a zatim se udari s nekoliko jaih
udaraca. Za vrsto vezivanje nije vana debljina eksera ve dubina
do koje prodire. Ako je ekser malen najprije se prikuca udaranjem
vrhom ekia, a zatim udarnom povrinom. Kod zavrnih udaraca
treba paziti da se ne oteti povrina drveta (ili zida) te da se ekser ne
zabije do kraja ako postoji mogunost da emo ga morati vaditi.
Kod tankih letvica, oblica ili dasaka deava se esto da ekseri
raskole drvo. To se moe sprijeiti tako da se prethodno djelimino
izbui rupa pomou svrdla, ili da se ekser prije upotrebe malo zatupi.
Klijeta
Upotreba ekia (i eksera) dovodi do potrebe poznavanja i
koritenja stolarskih klijeta, koja slue za vaenje eksera, ali i za
presijecanje meke ice, dranje, hvatanje i stezanje. Pogodna su klijeta ^eki
kovana od alatnog elika s drkama dugim 16 do 18 cm.
Klijeta ne valja upotrebljavati za udaranje i zabijanje, niti valja po njima udarati.
Prilikom vaenja eksera klijeta treba uhvatiti to blie kraju drke, a ekser treba hvatati to
46
 IZVIAKI PRIRUNIK
blie rubu drveta, te u vie mahova "principom poluge" izvlaiti ekser. U praksi emo osim
stolarskih klijeta upotrebljavati kombinirana klijeta i papagaj klijeta.
Odvija
Za odvijanje i pritezanje vijaka ije glave imaju prorez u pravilu se sluimo samo odvijaem,
a odvija u pravilu i ne slui niem drugom.
Otrica odvijaa mora tano odgovarati prorezu na glavi vijka, po irini proreza, promjeru
glave i dubini proreza. Zato postoje razliiti odvijai, ili se moemo korostiti odvijaem s
izmjenjivim vrcima. U svakom sluaju, najee e nam
trebati odvija s otricom 6 do 8 mm irine, te elektrini
odvija s otricom oko 3 mm.
U osnovi razlikujemo dvije vrste vijaka: za drvo i za lim, no
princip koritenja odvijaa je isti.
Runa builica
Prilikom izrade taborskih objekata ustalila se praksa
da sve spojeve spajamo ekserima razliitog profila, a
zaboravila se stara praksa spajanja pomou drvenih
klinova. U tome nam pomae runa builica kojih ima
razliitih veliina.
Klijeta
Aovi
Kod nas su najee u upotrebi dvije vrste aovia:
-jednostavni aovi, duine oko pola metra (s drkom)
-sklopivi aovi, koji se koristi i kao motiica.
Oba ova alata tipske su proizvodnje, te je dobro poznavati njihove osnovne dimenzije radi
primjene u nedostatku drugog mjerila za duinu.
Aovi je obino opskrbljen i navlakom, koja uva alat i omoguava njegovo noenje o
pasu.
Aovi slui za kopanje zemlje prilikom ureenja atora, a kad se dobro odrava njegovi
otri rubovi omoguavaju i sjeu busenja, korijenja i sl.

Aovi

47
IZVIAKI PRIRUNIK
PATENTI
Patentom nazivamo sve ono to izviai sami izmisle i naprave u prirodi a u cilju uljepa-
vanja bivaka i cilju olakavanja samog boravka u prirodi.
Na slikama su prikazani neki od taborskih patenata.

klupa

svijenjak

patent za obuu

kanta za smee

za odlaganje posua sunev sat za suenje rublja

48
 IZVIAKI PRIRUNIK
Krevet u atoru
Ni u kom sluaju ne dolazi uobzir da za vrijeme taborovanju spava na leaju ureenom na
zemlji. Na taborovanju je obavezan krevet! Sve vie naih jedinica odlazi na taborovanje sa
sklopivim (montanim) krevetima, no moda e ipak biti primoran da sam izradi umski
krevet iz drvene grae. Crtei prikazuju nekoliko tipova logorskih kreveta koje moe izraditi.

Vrea za spavanje od pokrivaa

Iz dva pokrivaa (deke,ebeta) moe na brzu ruku sastaviti jednotavnu vreu za spavanje,
Osim pokrivaa, za tu improvizaciju potrebno ti je 8 - 12 igala sigurnica ("ziherica").
Postupak izrade:
1. Presavij prvi pokriva na tri dijela, a zatim slobodni rub najgornjeg dijela spoji "zihericama"
s donjim dijelom.
2. Donji kraj presavijenog pokrivaa uvij prema gore, pa i to privrsti iglama sigurnicama.
Tako pripremljeni prvi pokriva poloi na drugi pokriva, na jednu njegovu polovicu.

49
IZVIAKI PRIRUNIK
UE
Ue ima dugu istoriju i od samog poetka vrlo dobro slui ovjeku. Ue je pomagalo
ovjeku da ulovi razne ivotinje da vue teret i da se snabdijeva hranom.
I savremeni ovjek ima svakodnevnog posla sa uetom koje ni danas nije izgubilo svoju
vrijednost. Ue najvie cijene i koriste ljudi koji imaju dodira sa prirodom, drvosjee, izviai,
alpinisti, istraivai, i mornari nikud neidu bez ueta.
Ue duine 5 m i debljine 0,5 cm je jedan od najvanijih dijelova izviake opreme i
upotrebljava se u svim poslovima u taboru. Za pravilnu upotrebu ueta moramo poznavati
njegove osobine i nauiti da vezujemo razne vrste vorova.
Kod svakog ueta razlikujemo kraj ueta i njegov glavni dio.
^vorovi su sastavljeni iz sljedeih elemenata: polupetlje, ukrtena ueta, ukrtene polupetlje,
poluvorova i zamke.
Izrazom vor oznaavamo splet ueta ili slinog gipkog tijela koji upotrebljavamo za
meusobno povezivanje dva ueta, za skraivanje ueta ili, pak za povezivanje ljudi ili
privezivanje uz predmete.
Dobar vor ima tri osobine: moe se brzo razvezati, dri vrsto i bez potekoa se moe
razmrsiti. Meutim, nema mnogo vorova koji tim uslovima u potpunosti udovoljavaju. Ali
uprkos tome, pojedini vorovi e nam dobro sluiti ako ga samo upotrebimo u pravoj prilici i
na pravom mjestu. U pogledu upotrebljivosti poznajemo etiri vrste vorova i i to: vorovi za
vezanje, vorovi za skraivanje, vrsti vorovi i pomini vorovi.
Vezivanje vorova je vrlo interesantna vjetina. Pod prstima nastaju sve novi i novi spletovi
i mi kod nekih vorova primjeujemo obilje istovjetnosti. To nas navodi da vorove vezujemo
iz istog interesovanja i veselja, a ne samo zbog praktine potrebe i upotrebe. Treba upamtiti
jo neto vremenom zaboravimo vorove i u pamenju nam ostaju samo oni najjednostavniji.
To je razlog da s vremena na vrijeme umemo ue u ruke i obnovimo znanje u vezivanju
vorova.
Da bi nam ue to due potrajalo i ono se mora uvati i njegovati kao i svaki drugi pionirski
alat.
Njega ueta
Najvie tete uetu nanosi vlaga. Mokro ue suimo na vazduhu bilo napolju ili u zatvorenoj
prostori. Ue se mora uvati u prozranoj i suhoj prostoriji.
Namotavanje ueta
Planinarsko ue namotavamo tako da petlje ovijamo oko koljena i stopala.
Ue za suenje namotavamo tako dan petlje budu oko lakta i palca, a moemo da ga
savijamo i oko ,za to, pripremljene daice i sl.
Kraa uad namotajemo petljama oko etiri rairena prsta lijeve ruke. Kada ostane jo pola
metra, onda ovij duge petlje pa kraj ueta provuci kroz jednu od njih.
Ue nosi zakaeno za pas ili na prikladnom mjestu u rancu. Kada ga ustreba samo povuci
kraj i itavo ue e ti se razmotati.

50
 IZVIAKI PRIRUNIK
VOROVI
Ambulantni vor
Ambulantni vorom je jednostavan i vrsto dri, pa ga zato esto upotrebljavamo za
povezivanje dvaju ueta. Poto je pljosnat i ne ulja, svugdje nam slui u prvoj pomoi
(povezivanje sa trouglom maramom, uvezivanje slomljenog uda i sl.).
Odatle i potie njegovo pravo ime.
Dobro ga pogledaj! Po dva i dva kraja ueta izau napolje na istoj strani petlje, aoba kraa
kraja nalaze se odozgo (ili odozdo).
Ambulantni vor dade se lijepo razvezati, pa i tada kad je star ili jako zategnut. Jednom
ruko uhvati za krae krajeve ueta, a drugom za due, snano potegni, pa e popustiti.

Morski vor

Osnova je poluvor. Napravie ga kao i ambulantni, samo s tom razlikom to krajeve ueta
ne izvue, ve ih ostavi u obliku polupetlje. Ako potegne za kraj ueta vor se odrijei.

Ribarski vor
Krajeve ueta poloi tako da lee uporedo, a zatim sa svakim krajem napravi poluvor tako
da kroz njega prolazi drugo ue.
Ribarski vor upotrebljavamo za povezivanje glatke u uadi i glatkih kanapa (ribarskog
kanapa, strune), gdje drugi vorovi ne dre. Napravi ga i onda ako e privezano ue morati
izdrati trenutno natezzanje (ako prekine ue kojim povezuje amac ili brod). Upotrebljava ju
ga i za povezivanje uadi razliite debljine, kao i ako ue due vremena mora da bude u vodi.
Ako eli da ga razvee, onda prvo povuci za oba kraja ueta, a zatim razvei poluvorove.

51
IZVIAKI PRIRUNIK
Mrtvi vor
Moe ga napraviti na vie naina; uvijek sa uetom oko tijela. Prvi nain. Ovi ue oko pasa
i na lijevoj strani napravi desno ukranu polupetlju. U nju odozdo utakni kraj ueta, ovij njime
ue koje vodi do druge petlje, opet ga utakni u ukrtenu polupetlju, a zatim napravi jo i
sigurnosni vor.
Drugi nain. Na desnoj strani napravi labavu zamku i u nju odozgo utakni kraj ueta, a zatim
povuci za ue koje vodi do druga. Pri tome se zamka preobrne i nastane mrtvi vor.
Na trei nain naini vor sa pokretom desne ruke u kojoj dri kraj ueta.
Mrtvi vor slui za navezivanje prvog i zadnjeg u navezu.

vor za skraivanje
U sredini ueta napravi dvije polupetlje tako da dobije trostruko ue. Na desnom uetu
napravi desno ukrtenu polupetlju, natakni je na obinu polupetlju i polagano pritegni. Na
lijevoj strani uini isto, ali ovaj put poni sa lijevo ukrtenom polupetljom, koju okreni nadole.
vor dri vrsto ako je ue stalno zategnuto. Duinu ueta moe da regulie: ako vue
za krajnje petlje ue se skrauje, a ako unutranje polupetlje potiskuje naizvan, ue se
produuje. Potegne li za srednje ue, odmah e se razvezati.

52
 IZVIAKI PRIRUNIK
Visea polica i ljuljaka.
Visea polica i ljuljaka se pravi
tako to dasku treba vezati uetom
kao to je prikazano na slici. Ue
najprije tri puta obavij oko daske. Ue
broj 2 provuci ispod ueta broj 1 i
poslije toga povuci preko ruba
daske. Odozgo ih zavr mrtvim
vorovima, Isto tako ponoviti na
donjem djelu daske.

Visea polica i ljuljaka

Ljestve od ueta
Za ljestve su potrebne jake
grane, prenika 4 - 5 cm. i duine
oko 40 cm. Paliu treba privezati
zamkama sa dva paralelna ueta.
Zamke se prave na svakih 50 cm.
i kroz njih se provlae grane.
Prizemni dio ljestava se uvrsti
za zabijene koleve, tako da se
ljestve ne pomjeraju.

Ljestve od ueta

Tronoac za kotli
Da bi se napravio tronoac potrebne su tri jake grane. Na dvije od njih natakni dvije petlje
od ueta, a izmeu njih natakni treu granu kao to je prikazano na slici. Tu granu treba
okretati tako da se petlje vrsto zategnu. Grane se ravnomjerno rasporede u trokut i fiksiraju
se na zemlji, a na vrh se prikai lanac sa kukom za koji se vjea kotli.

Tronoac za kotli

53
IZVIAKI PRIRUNIK
Paralelno vezivanje
Upotrebljava se za povezivanje dvaju tapva koji lee paralelno. Ukrtenu polupetlju nekoliko
puta zasui oko njene osovine pa zatim poloi izmeu tapova ( a ). Drugi kraj vrsto ovij oko
tapova , a zatim ga udjeni kroz petlju i dobro povuci da se stegne. Oba kraja vei ambulantnim
vorom. Dva tapa e biti jo bolje spojeni, ako ih na mjestima na kojim se spajaju zateemo.

Paralelno vezivanje
Ukrteno vezivanje
Upotrebljava se za povezivanje dva tapa koji su okomiti jedan na drugi. Kraj ueta na tap
privrsti petlju sa poluvorom. Ue zatim omotaj kao to je prikazano na slici. Kada su krajevi
vrsto vezani, krajeve ueta vei ambulantnim vorom. tapovi e biti bolje vezani ako na
mjestim spoja zateu.

Ukrteno vezivanje
Dijagonalno vezivanje
Kraj ueta privrstiti petljom sa poluvorom.Mjesta gdje se tapovi ukrtaju obmotaj uetom,
najprijevodoravno, a zatim okomito i na kraju kao kod ukrtenog vezivanja krajevu uta vei
ambulantnim vorom.

Dijagonalno vezivanje
54
 IZVIAKI PRIRUNIK
Privezivanje udice
Udice sa muicama nije teko zavezati z silk, jer tu moemo upotrijebiti neki od brojnih
kliuih vorova, to je ve objanjeno ranije. Mautim, ima dosta udica koje nemaju uice
nego samo zadebljanje na duem kraku. Njih treba vezati kao to je nacrtano na slici. Najprije
se uz gornji dio udice poloi ukrtena polupetlja (a). Sa krajem silka udica se nekoliko puta
vrsto obmota, zajednno sa silkom koji lei uz nju ( b ), a zatim se glavnim djelom silka ( koji ide
na tap ) zategne ( c ). Poslije toga se jo jedamput vor zategne tako to se oba kraja povlae,
tako da se silk vrsto stegne oko udice da ne moe iskliuznuti preko zadebljanog dijela udice
(d).

a b c d

Privezivanje udice

Zatezanje uadi
Kada su oba kraja ueta privezana, elimo zategnuti ue moemo posttupiti na nain prikazan
na slici.
U ukretenu polupetlju nainjenu na sredini ueta ubacimo tap i okreemo ga tako da se
oba djela petlje ovijaju jedan oko drugog. Kada dovoljno stegnuto kraj ueta priveemo za
njega.

Zatezanje uadi
55
IZVIAKI PRIRUNIK

56
 IZVIAKI PRIRUNIK

57
IZVIAKI PRIRUNIK
ORJENTACIJA
Orijentisati se na zemljitu znai odrediti svoj poloaj i pravce kretanja u odnosu na
strane svijeta i zemljine objekte.

Dio zemljine povrine, koji sa jednog mjesta moemo pogledom obuhvatiti, naziva se vidik,
obzor ili prirodni horizont., a mjesto sa kojeg posmatramo naziva se stojite.
Zemljina taka na nebeskom svodu tano iznad naeg stojita nazivamo zenit.
Orijentacija na zemljitu moe biti: geografska, taktika i topografska.

Navodimo neke od primjera kako se moemo orijentisati u prirodi.

Orijentacija po kompasu.
Na kompasu su oznaene glavne i sporedne strane svijeta. Postavi kompas u vodoravni
poloaj, pa ga oko okomite osi okrei sve dotle, dok se oznaka za sjever (S) ne poklopi s
magnetnom iglom (obino obojena plavom bojom na vrhu). Raspodjela na ploici kompasa
pokazuje smjerove svih ostalih strana svijeta.
Orijentacija po suncu.
Sunce je svaki dan u godini u 6 sati ujutro na istoku, a u 12 sati na jugu, a u 18 sati na
zapadu. Ako sunce izlazi ranije od 6 sati, onda je to neto sjevernje od istoka, ali u 6 sati ipak
doe tano na istok. Ako sunce izlazi neko kasnije od 6 sati - zimi, onda je to neto junije od
istoka i u to vrijeme taan istok na ovaj nain ne moemo odrediti. Isto je i sa zalaskom sunca.
U 9 sati sunce je tano na jugoistoku, a u 15 sati tano na jugozapadu. Dakako, u podne je
tano na jugu! Panja! Imaj na umu pomak satnice za tzv. ljetnog vremena.
Orijentacija pomou sunca i sata.
Pravac juga (a time i ostale strane svijeta) moemo sa sigurnou odrediti za sunana
vremena, ukoliko nam je pri ruci taan sat. Sat postavimo na dlan vodoravno i okreemo u
pravcu Sunca. U tom poloaju raspolovi se ugao to ga mala kazaljka ini s brojkom 12. Linija
koja raspolovljuje taj ugao, kad je produimo, pokazuje smjer juga. Na obratnoj je strani, dakle
sjever.

58
 IZVIAKI PRIRUNIK
Po panjevima: godovi (prstenovi koji pokazuju godinje naslage pri rastenju drveta) ui
su na sjevernoj, a iri na junoj strani panja.

Po mahovini: na sjevernoj strani stabla su, u pravilu, jae obrasla mahovinom, nego na
junoj; za odreivanje sjevera treba promatrati ne jedno, ve vie drvea.

Po kori stabla: pored toga to je vie obrasla mahovnom, kora na sjevernoj strani drvea
je hrapavija i tmnija, esto i puna raznih gljivica, dok je juna strana glatka i svjetlija.

Po kronjama: kronje drvea su na junoj strani obino bujnije nego na sjevernoj.

Po vjerskim objektima: oltari katolikih crkava najee su okrenuti prema zapadu, a oltari
pravoslavnih crkava prema istoku; ulazi su na suprotnim stranama od oltara; kod damija,
minaret (toranj) obino se nalazi na jugu.

Po grobovima: kod kranskih grobova, spomenik se obino nalazi na zapadnoj strani

groba, a kod muslimanskih na jugozapadnoj strani.

59
IZVIAKI PRIRUNIK
Orijentacija po Sjevernjai.
Za vedrih noi pravac sjevera lako se moe odrediti po zvijezdi Sjevernjai (Polarnoj zvjezdi).
Ova sjajna zvijezda uvijek se nalazi na sjeveru. Najlake je pronalazimo uz pomo zvijea
Velikih kola (Velikog medvjeda). ovo zvijee nije teko uoiti na nebeskom svodu, jer se
sastoji od sedam jasnih zvijezda rasporeenih u obliku kola (etiri kotaa i rudo). Kad se to
zvijee pronae, tada njegove zadnje dvije zvjezde spojimo zemljinim pravcem, kojega
produimo oko pet puta. U produenju emo nai Sjevernjau. Sjevernjaa se nalazi u zvijeu
Malih kola (Maloga medvjeda) i najjasnija je njegov zvijezda.

60
 IZVIAKI PRIRUNIK

TOPOGRAFIJA
61
IZVIAKI PRIRUNIK
Topografija je nauka koja prouava reljefni olik zemljita i istih pomou ustaljenih
standardnih znaka. Topografija se bavi predstavljanjem zemljita na karti.
RUNA BUSOLA M-53
Runa busola M-53 sastoji se iz tri osnovna dijela: osnove, tijela busole i poklopca.
Osnova ima oblik kvadrata. Tri njene strane su zakoene. Na dvjema je kala koja slui zao
koordinatomjer, a na treoj je milimetarska podjela koja slui za mjerenje daljine.
Na prednjem rubu ima ispust sa crticom-indexom za itanje uglova u hiljaditim, a na crti na
donjoj povrini osnove, itaju se uglovi izraeni u stepenima.
Na samom ispustu je prorez za viziranje, a poprena rupica slui za vezanje gajtana. Na
donjoj strani osnove ugravirana je podjela u milimetrima. Ona slui kao ravnalo za mjerenje
uglovnih rastojanja.
Tijelo busole sastoji se iz gornjeg i donjeg dijela.
Na gornjem dijelu je unj na kome se magnetna igla slobodno okree. Na vanjskom ukoenom
rubu gornjeg dijela je ugaona vrijednost u hiljaditim.
Ugaona vrijednost najmanjeg podioka je pedeset hiljaditih. Tijelo busole je sa gornje
strane zatvoreno celuloidnim poklopcem.
Donji dio tijela busole sastoji se od okrugle metalne ploe na kojoj se nalazi uglomjerna skala, sa pojelom
u stepenima. Ta uglomjerna skala je u vezi sa uglomjernom skalom u hiljaditim.
Na unutranjoj strani poklopca je ogledalo. Ono slui za kontroliranje poloaja magnetne igle
prilikom rada sa busolom. Linije na ogledalu slue za tanije mjerenje po pravcu i visini.
Prorezi sa skalama na bonim stranama poklopca slue za mjerenje vertikalnih uglova.
Kada se odreuje sjever, busola se uzme u lijevu ruku, otvori se poklopac i postavi se pod
uglom od 600 , u odnosu na osnovu busole. Nulti podiok uglomjerne skale, postavi se na
crticu-index. Zatim se busola uzme u desnu ruku, digne u visinu oiju i okree u mjestu, sve
dok se magnetna igla ne poklopi sa crnom linijom na tijelu busole, a njen sjeverni krak sa
oznakom sjever. Kontrolirajui pomou ogledala da se magnetna igla ne pomjera preko niana
vertikalne linije na ogledalu i izreza na poklopcu, pogleda se naprijed i zapamti pravac prema
nekom udaljenom objektu ili predmetu na zamljitu i taja pravac oznaava sjever.
Dijelovi busole M-53
1. osnova,
2. ispust,
3. prorez za viziranje,
4. tijelo busole (limb),
5 magnetna igla,
6. santimetarska podjela,
7. uglomjerna skala u hiljaditima,
8. ogledalo,
9. poklopac,
10. zarez za viziranje (nian),
11. bravica poklopca,
12. prorezi (s obje strane poklopca) du koji su
nanijete skale za mjerenje mjesnih uglova,
13. gajtan za noenje busole.

62
 IZVIAKI PRIRUNIK
TOPOGRAFSKA KARTA
Geografska karta je crteom predstavljen dio zemljine povrine.
Prilikom kretanja u prirodi izviai se slue kartama na kojima su predstavljeni mali dijelovi
zemljita, nali u velikom razmjeru. To su topografske karte.

RAZMJER KARTE
Dijelovi zemljine povrine prikazani su na karti u odgovarajuem smanjenju, a razmjer,
oznaen na samoj karti, pokazuje koliko je kart manja od prirodne veliine zemljita koje je na
karti prikazano.
Razmjer je dakle, odnos izmeu udaljenosti na karti i odgovarajuih udaljenosti u
prirodi. Ako je karta razmjera 1:50.000, to znai da 1 cm na karti predstavlja 500 m na zemljitu.
Najei razmjeri topografskih karata su: 1:200.000 (generalne karte), 1:100.000, 1:50.000 i
1:25.000 (specijalne karte).

RELJEF ZEMLJITA
Osnovi i najvaniji sadraj svake topografske karte je reljef.
Kada se karta ita najprije treba stvoriti optu predtavu o reljefu i zemljinim objektima, pa
tek potom se upoznati sa pojedinim oblicima zemljita i objekata.
63
IZVIAKI PRIRUNIK
Postoje razne metode prikazivanja reljefa:
- perspektivni,
- prostorne ili platine (crtice ili rafe, sjenke, slojevi),
- geometrijski (kote i izohipse),
- kombinacija raznih metoda.
ORIJENTIRANJE KARTE
Da bismo se kartom mogli posluiti, treba da je pravilno orijentiramo - tj. da je u vodoravnom
poloaju postavimo tako da se svi pravci na karti podudaraju s onima u prirodi. Kartu moemo
orijentirati na dva naina:
1. Pomou kompasa.
Na svakoj karti gornji rub odgovara sjeveru u prirodi, to znai da ljevi i desni rub karte
odgovaraju smjeru sjever - jug. Kartu postavimo vodoravno (najbolje na tvrdu podlogu), a na
kartu stavimo kompas - tako da se linija sjever-jug na podjeljenju kompasa poklapa s lijevim ili
desnim okomitim rubom karte. Tada kartu zajedno s kompasom lagano okreemo, sve dok
plavi krak magnetske igle ne pokrije oznaku sjever (N) na kompasu. Sada je karta okrenuta u
pravi poloaj.
2. Pomou objekata na terenu.
Na taj nain orijentiramo kartu onda, kad nemamo kompasa. Kad nam je poznato stajalite,
tj. kad smo taku na terenu na kojoj stojimo pronali na karti, postavimo kartu u vodoravni
poloj. Tada promotrimo teren oko sebe i pronaemo nekoliko upadljivih orijentira (npr. zvonik,
usamljeno drvo, most). Zatim te orijentire potraimo na karti. Kartu okreemo sve dok je ne
dovedemo u poloaj kada se pravdi okolnih predmeta poklapaju s njhovim pravcima na karti.
KOTE
Kote su apsolutne visine taaka, upisane u vidu brojeva i odnose se na odreena mjesta
topografske karte.
Upisane na karti kote predstavljajuvisinsku osnovu reljefa predstavljenog nekim
drugim metodom. One dalje istiu u visinskom pogledu vana mjesta ili pokazuju dimenzije
pojedinih manjih oblika koji se istiu dobrom preglednou nad okolinom ili predstavljaju
neku prepreku.
Na topografskim kartama se kote piu u cijelim metrima.
IZOHIPSE
Izohipse (horizontale) su linije na karti koje vezuju sve take istih apsolutnih visina.
Na koji nain pomou njih predstavljamo zemljite?
Zamislimo da smo jedno uzvienje presjekli nizom horizontalnih ravni meusobno jednako
udaljenih. linije presjeka svake ravni i uzvienja jesu izohipse. Sve te izohipse iscrtane na
jednu ravan onako kako ih vidimo posmatrajui ih odozgo predstavljae to uzvienje izraeno
izohipsama. Uoimo meusobni odnos horizontala. Vidimo da su one na jednom mjestu blie
jedna drugoj, vie razmaknute. I to da strmijoj strani uzvienja odgovaraju gue horizontale,
dok drugoj, blaoj, stani toga uzvienja odgovaraju razmaknutije horizontale. Dakle dolazimo
do zakljuka da je kod itanja karata vrlo vanio obratiti panju na gustinu horizontala jer po
razmaku cijenimo nagib zemljita.
Ako bismo linije koje nastaju presjekom ravni i kose posmatrali odozgo i pokuali da ih
64
 IZVIAKI PRIRUNIK
nacrtamo na listu papira, dobili bismo, npr. ovakvu sliku.
- da su padine kose znatno strmije od nagiba gornje ivica grebena kose, jer su
horizontale na padinama blie jedna drugoj i
- da nagib gornje ivice kose nije podjednak, nego u svom sputanju prema ravnici ima
strmine i blai dijelove.

Na topografskim kartama izohipse su predstavljene braon (sepia) bojom.

Apsolutna ili nadmorska visina je visina iznad usvojene nulte povrine - povrine mora do
neke take na zemljinoj povrini.
Poetna - nulta povrina, od koje se izohipse raunaju, priblino se poklapa sa srednjim
nivoom mora (kod nas sa nivoom Jadranskog mora).
Relativna visina je razlika apsolutnih visina dviju taaka.
Ekvidistancija je vertikalno rastojanje izmeu dvije susjedne izohipse.
Na svim kartama, obino ispod podataka o razmjeri karte iskazuje se i evidistancija u metrima. Na
karti razmjera 1:50.000 ekvidistancija je 20 m.
Izohipse koje odgovarajurazmjeru karte nazivaju se osnovne.
Obino svaka peta (na drugimrazmjerama moe biti i deseta) izohipsa je deblja - radi lakeg
itanja reljefa - i zove se glavna.

Osim ovih postoje i pomone izohipse.

One odgovaraju polovini ekvidistancije (oznaene tankim isprekidanim linijama) ili etvrtine
ekvidistancije (prikazane takastim linijama).

65
IZVIAKI PRIRUNIK
OCJENJIVANJE I ODMJERAVANJE
Odreivanje visine objekta
Visinu drveta, crkvenog tornja ili nekog drugog objekta lako moe izmjeriti na slijedei
nain. Od predmeta iju visinu elimo izmjeriti krenemo u ravnoj liniji, recimo 20 metara daleko,
i na tom mjestu zabodemo u zemlju motku sve dotle dok leei na zemlji ne vidimo u jednoj liniji
vrh palice i drveta, tornja i sl. Kad je to uraeno, izmjerimo udaljenost od mjesta na kojem smo
leali do drveta (tornja i sl.). Dobivena brojka podijeli se s rastojanjem izmeu tapa i mjesta s
kojeg smo vizirali. Rezultat daje visinu predmeta.

Odreivanje irine rijeke

Odredi na suprotnoj obali neki jasno vidljivi predmet koji se nalazi pored same vode.
Stani tano nasuprot toga predmeta i zabiljei taku svog stajanja (A), poloivi na zemlju
kamen. Zatim idi niz obalu po liniji koja je okomita na pravac izmeu predmeta na drugoj obali
i kamena. Izbroj 30 koraka, zabodi u zemlju tap (taka B) i poi u istom pravcu jo isto toliko
koraka, da bi oznaio taku C. Oznai taku C na zemlji i poi od nje okrenut leima rijeci,
brojei korake i pogledavajui na naznaeni predmet na drugoj obali. Zaustavi se (D) kada ti
bude izgledalo da je tap na obali u istoj liniji s predmetom na drugoj obali. Udaljenost C-D
odgovara irini rijeke.
irina rijeke moe se odrediti i bez udaljavanja od obale. Treba ii niz obalu sve dotle, dok
se izmeu pravca kretanja i zamiljene linije ne uoi kut od 45 . U tom se sluaju dobiva
istokrani trokut i zato e udaljenost A-B biti ravna irini rijeke.

66
 IZVIAKI PRIRUNIK

SIGNALIZACIJA
67
IZVIAKI PRIRUNIK
Signalizacija je prenos poruka na daljinu.
Postoji vie naina prenosa poruka (signalizacije) i to: semafor, morze, zorna
signalizacija i signalizacija rukama.

SEMAFOR
Jo od 1803. postoji "zastavna abeceda" zvana semafor. Godine 1933. ak je meunarodno
kodificirana, postavi tako opte priznatim nainom optikog signaliziranja na kraim
udaljenostima. uzpomo dalekozora, u dobrim uslovima vidljivosti, sporazumijevanje
semaforom mogue je i ana udaljenosi od tri kilometra.
Svako slovo, broj ili odreeni znak upozorenja u ovoj vrsti signalizacije daje se strogo
odreenim poloajem zastavica i tijela, pa prilikom uenja naroitu panju treba obratiti upravo
na to da se ruke sa zastavicama postavljaju u propisane poloaje.
Uei semafor moramo biti svjesni da se semafor ne moe nauiti odjednom i sa lakoom.
Potrebno je strpljenje i dugotrajna vjeba pa u tom sluaju uspjeh sigurno nee izostati.
Slova se daju jedno sa drugim odmjereno i odsjeno, a u intervalima izmeu rijei staje se u osnovni
stav. Za zapetu je znak dva "a", a za taku 3 "a". Ovi se znaci daju bre no ostali. Pri primanju kad se ne
razumije koja rije daje se znak 2 puta "v" i na taj znak stanica koja daje mora posljednju rije ili reenicu koju
je dala ponoviti. Pri davanju brojeva, da se najprije slovo "b" a zatim slova koja oznauju pojedine cifre, na
primjer broj 130 daje se : "b" "a" "v" "i" = 130.
Znak da je govor zavren opie se desnom rukom iznad glave osmicom. Otpremnu stanicu
sainjavaju dva izviaa, prvi sa zastavicama koji signalie i koji je okrenut licem prema prijemnoj
stanici, i drugi koji sjedi sa hartijom i olovkom na 3-4 koraka sa poludesne ili polulijeve strane i
okrenut licem prema prvom izviau i ita ili govori rije po rije onome koji signalie ta treba
signalisati prijemnoj stanici. I u prijemnoj stanici su dva izviaa, jedan koji stoji i prima vijesti i
otprema stanice i govori rije po rije koju prima, a drugi koji sjedi malo u strani ispred njega i
okrenut mu licem i biljei.

M N O

A B C

P R S

D E F

T U V

G H I

Z MIJENJA SVRETAK
MJESTO RIJE^I

J K L
68
 IZVIAKI PRIRUNIK
MORZE
Za prenoenje poruka Morzeovim znakovima moe se koristiti signalizacija zastavnicama,
zvukom i svjetlom.
Signalizacija zastavicama Morzeovi znaci se signaliu zastavicama tako da "taku"
predstavlja jedna podignuta zastavica , a "crticu' obje.
Zvuna signalizacija
Zvuna signalizacija je vrlo pogodna i moe se dobro uvjebati. Koristi se jaka zvidaljka s
jednim ili dva tona, jedan slui kao signal take, a drugi kao signal crte, dok se sa obinom
zvidaljkom primjenjuju dugi i kratki signali. Pauze izmeu znakova u istom slovu imaju trajanje
"take" (kratko), a pauze izmeu rijei traju kao signal "crte" (dugo). Meutim, za zvunu
signalizaciju, dok se sunate na kamenitoj plai, mogu da poslue i dva kamena oblutka.
Signalizacija svjetlom
Za igre u predveerje, na livaci i umi veoma je zanimljivo koristiti svjetlosnu signalizaciju.
Potrebno je imati baterijsku lampu koja ima soiva u boji. Kod signaizacije svjetlom "taka" se
daje bijelo.

69
IZVIAKI PRIRUNIK
SIGNALI RUKAMA
Ovim znacima za signalizaciju izviai se dogovaraju na malim udaljenostima. osim znakova
prikazanih na crteu, mogu se dogovorom usvojit ii koristiti i drugi. Signaliziranju svakog
znaka prethodi znak "panja", dok onaj kome je znak namijenjen odgovara "vidim - razumijem"
(odnosno "ponovi, nisam razumio").

Znaenje pojedinih znakova rukama.

1. Panja;
2. Vidim - razumijem;
3. Ponovi, nisam razumio!
4. Zbor - k meni!
5. Produi kretanje!
6. Treim korakom!
7. Prepreka ispred nas.
8. Desno, lijevo, naprijed, natrag.
9. Put je slobodan!
10. poveaj razmak!
11. Smanji razmak!
12. Na svoja mjesta!

70
 IZVIAKI PRIRUNIK
ZORNA SIGNALIZACIJA
ZORNA sigmalizacija ili ABC signalizacija je nain za prenoenje vijesti. Signali za pojedina
slova temelje se na slinosti poloaja tijela, ruku i zastavica s velikim tampanim slovima. Na
slici to je dobro vidljivo. Znakovi su jednostavni i lagano se pamte. Brzina predaje signala je
vea od morzea zastavicama.

A B C

D E F

G H I

J K L

M N O

P R S

T U V

Z
71
IZVIAKI PRIRUNIK
ZNAK OPASNOSTI
U umi, u planini, u krakoj divljini, na obalama rijeka, jezera i morai drugdje u prirodi ima
mjesta na kojima pjeaku prijeti opasnost!
Ponekad je potrebno da one koji e kasnije doi na opasno mjesto, vidljivim znakom
upozori da se moraju uvati! Osim uobiajenih izviakih putnih znakova (koje ostali izletnici
ne znaju "itati"), na kritinom mjestu - na primjer, na rubu ponora, na dijelu puta gdje prijeti
opasnost kamenih odrona, uz izvor koji je zagaen - moe postaviti i veliki znak koji u svijetu
planinara i istraivaa ima znaenje "opsasnost". Taj jednostavni znak "X" moe sastaviti od
ravnih grana ili kamenja. poeljno je da znak bude to vei.

POZIV U POMO
U sluaju nezgode, nesree ili opasnosti koja ga snae u planinama, dubokim umama ili
ma gdje u prirodi, izvia moe odgovarajuim signalima zvati u pomo.
Meunarodni zov za pomo u planinama (usvojen od planinskih organizacija iromsvijeta)
Sastoji se u davanju bilo kakvih znakova est put u minuti. Znakovi mogu biti zvuni (vikanjem,
zvidaljkom, zvidanjem na prste, udaranjem o drvo, pucanjem iz vatrenog oruja) ili vidni
(nou vatrom il ibaterijskom svjetiljkom, a danju dimom, ogledalom koje odbija sunane zrake
i sl.)
Poslije jedne serije od est signala treba da uslijedi stanka od jedne minute, a zatim se poziv
ponavlja. Poziv treba davati uvijek s istog mjesta i treba ga ustrajano ponavljati, makar i
satima - sve do odziva.
Odgovor se sastoji u davanju bilo kakvih znakova tri puta u minuti, sa po jednom
minutom stanke. Pimivi odgovor, unesreeni nastavlj adavanjem jednog znaka svak eminute
- kako bi se po tome orijentirao onaj koji dolazi u pomo.
SOS - meunarodni signali za traenje pomoi (usvojen je radi potreba u pomorskom
prometu, ali se i posljednjih decenija upotrebljava ina kopnu i u zraku)
Signal se daje Morzeovim znakovima, zvunim il ividnim putem: tri kratka, tri duga, tri
kratka signala (...---...).
Sastavljen od tri slova Morzeove abecede (s.o.s.), signal se predaje kao jedan znak tj.
bez stanke izmeu slova.
Tri stuba dima
Iz tri vatre koje istovremeno gore u meusobnom malom razmaku, u istoj ravnini, stariji je
znak za zov u pomo u sluaju nevolje u planinama i pustinjama. Dim se izaziva bacanjem
svjee trave i lia na vatru, odnosno loenjem svjeih grana.
Znakovi za pomo ne smiju se zloupotrebljavati! Treba ih davati samo u sluaju stvarne nude!
Svatko tko zauje ili ugleda signale za zov u pomo, duan je odmah odgovoriti i pohitati u
pomo, odnosno obavjestiti onoga koji je u stanju da pomogne!
72
 IZVIAKI PRIRUNIK

VJETARSTVA
73
IZVIAKI PRIRUNIK
VJETARSTVA
Vjetarstvo je manja, zaokruena cjelina odreenih znanja, vjetina, izvrenih zadataka
itd. Program za svaku tu cjelinu sadri minimum zahtjeva, neophodnih za bavljenje odreenom
aktivnou ili za izvravanje odreenih zadataka. Ispunjavanjem tih zahtjeva ne samo to se
djeak i djevojica, mladi i djevojka, stiu znanja i vjetine, korisne i potrebne u svakodnevnom
ivotu i radu, ve sebi pomau da otkriju svoje sklonosti i sposobnosti.
Savladavanje programa vjetarstava predstavlja dio stalne aktivnosti svakog izviaa i
planinke i svake izviake jedinice, prije svega voda.

IZLETNIK
Da bi osvojio vjetarstvo izletnik, izvia:
1. Mora da uestvuje na najmanje 15 jednodnevnih i 5 viednevnih izleta, meu
koje bar dva sapjeaenjem od 20 kilometara. Sa nekoliko izleta mora imati uspomene,
kao to su: fotografije ili razglednice, skicu puta ili izletita, zbirku igova iz
planinarskih domova ilipote, dnevnik izleta ili slino;
2. Mora poznavati vie izletita u okolini mjesta u kome ivi i znati put do njih;
3. Mora dokazati da je vjet u organizovanju i voenju izleta, na taj nain to e izraditi program,
izvriti sve potrebne pripreme i voditi najmanje 5 izleta sa vie uesnika. Za svoj vod, poeljno je da
pripremi i neki etni izlet;
4. Mora znati pravila higijene na izletu (oblaenje i obua, hodanje i odmori, prehrana i uzimanje
vode itd.), strogo ih se pridravati i upuivati svoje prijatelje iz voda u ta pravila;
5. Treba da ima sopstvenu opremu za izlete za razne vremenske uvjete (kia, snijeg, vjetar,
vruina), i za razliite terene (meki i kameniti, ravniarski i brdoviti odnosno planinski).
Ako poslije osvajanja ovog vjetarstva prou tri uzastopna mjeseca, a da nije bio bar na dva
izleta, izvia gubi pravo na noenje ovog vjetarstva,odnosno mora ga ponovo osvajati.
6. Saraivati sa planinarskim savezom ili nekom drugom slinom organizacijom radi boljeg
upoznavanja izletnikih mogunosti u okolici te ostvarivati zajednike akcije i susrete.

KONAAR
Za osvajanje ovog vjetarstva izvia mora da ispunjava ove uslove:
1. Da je proveo ukupno najmanje 30 dana na taboru;
2. Da je bar na dva tabora aktivno uestvovao u podizanju i ureivanju tabora;
3. Da zna da izradi plan zadataka konaarske grupe;
4. Da je bio lan konaarske grupe koja je prije polaska na taborite uspjeno
obavila pripreme za tabor i to:
- izvrila blagovremeno izbor terena, izradila skicu i opis terena, kao i situacionu skicu sa podacima o
mjestima za snabdijevanje namirnicama i vodom, zdravstvenim ustanovama, poti, policijskoj stanici i
saobraajnim stanicama,
- otpremila opremu na taborite, s kojim ciljem, koliko vremena i kakve opreme je potrebno za neki
tabor;
74
 IZVIAKI PRIRUNIK
5. Da je bio lan konaarske grupe koja je po dolasku na taborite uspjeno obavila zadatke
- preuzela opremu na taboritu;
- odredila mjesta za taborske objekte: za atore, kuhinju, ekonomat, umivaonicu, latrinu, vatrite,
igralite, jarbol i sl. u skladu s dobrim poznavanjem pravila higijene tabora;
- podigla privremene prihvatne objekte: nekoliko atora, privremenu kuhinju, ekonomat i latrinu,
uredila izvor;
- nabavila za jedinicu koja dolazi na tabor: slamu, grau i namirnice za prva dva-tri dana;
- pripremila prvi obrok za uesnike tabora koji stiu.

KURIR
Ovo vjetarstvo je namijenjeno izviaima mlaeg uzrasta od 11-15 godina, a sve
uvjete potrebno je ispuniti u roku od osam mjesedci. Uvjeti su slijedei:
1.UTNJA: u toku 12 dnevnih sati (ne nou) ne smijemo progovoriti niti rije;
2.GLADOVANJE: u toku 12 dnevnih sati ne smije nita jesti niti piti osim vode;
3.SAMOVANJE: u toku 12 dnevnih sati mora boraviti sam na mjestu udaljenom
1-4 km od logora, mora se kriti od ljudi, urediti leaj u prirodi ili izvesti druge sline
zadatke;
4. PJEA^ENJE: u toku jednog dana treba pjeKe prei 15 km nosei pri tom u ruksaku teret najmanje
od 6kg (opremu ili drugo);
5. PRENOENJE PORUKE: kreui se izviakim hodom (20 m hoda, 20 m trkom) treba da u
vremenu od 7-8 min. prenijeti poruku od 20 rijei po smislu (dakle ne doslovno);
6. SKRIVANJE PORUKE: poruku napisanu na papiriu (dimenzije 5x7 cm) treba kod sebe tako
sakriti da je u roku od dvije minute ne moe pronai drugi izvia (sudac);
7. NAPOMENE: Izvia za vrijeme skrivanja poruke moe na sebi imati: rublje, hlae (ili suknju),
koulju, maramu, arape, cipele vindjaknu ili kabanicu.
Uvjeti se savladavaju jedan po jedan, a ne istovremeno.
Ukoliko se za osam mjeseci ne ispune svi uvjeti, savladavane vjetarstva treba poeti ispoetka.

OSMATRA^
Za osvajanje ovog vjetarstva izvia mora da rijei slijedee praktine zadatke i da
savlada slijedea znanja i vjetine:
1. Da se na razliitim terenima neopaeno priblii odreenom objektu, koristei
razna sredstva i naine maskiranja i prikradanja;
2. Da je vjet u pretraivanju odreenog terena (umice, doline, potoka, ijela naselja
i sl.);
3. Da je vjet u ocjenjivanju daljine, visine, broja (predmeta, ljudi);
4. Da poznaje tragove: vozila (kola, bicikala, motocikala, automobila, kamiona i sl.), ljudi (mukaraca,
ena, djeteta), ivotinja (konja, goveda, drugih domaih ivotinja i nekoliko ivotinja u slobodnoj prirodi
svoga kraja), te da zna da te tragove brzo skicira;
5. Da vjet u izradi skice preenog puta i terena sa odreene stajne take, da zna da se slui
fotograskim aparatom;
6. Da je sposoban da vjerodostojno obavijesti o izgledu osmatranog terena, ljudi i dogaaja koji se
desio;
7. D a poslije 6 sati moe da doslovno prenese nezapisanu vijest od 10 rijei.

75
IZVIAKI PRIRUNIK
PIONIR
Da bi stekao ovo vjetarsvo, izvia mora da ispuni dvije grupe uslova.
Uslovi znanja su:
1. Da dobro poznaje osnovni pionirski alat (sjekiru, obinu i umsku testeru,
burgiju, eki, klijeta, aov, lopatu, pijuk i sl.) kako se alat upotrebljava, odrava
i uva (ienje, podmazivanje, otrenje, uskladitenje) i kako se nosi;
2. Da zna primjenu konopca u pionirstvu, kako se odrava, nosi i uva, da
zna najmanje 12 vanijih vorova i kada se upotrebljavaju, da zna kvadratno, popreno i
dijagonalno vezivanje i njihovu primjenu;
3. Da poznaje rane vrste atora, kako se podiu, sklapaju i uvaju (pri upotrebi i uskladitu,
impregniranje), kako se najbolje koriste u raznim prilikama (iskoritenje prostora, terenske i
vremenske prilike);
Uslovi vjetine su:
1. Da sjekirom obori stablo prenika najmanje 15 cm (samo obiljeeno, uz dozvolu umara)
i da istee gredu dugu 2 m, a iroku 10 cm;
2. Da izradi ili podigne najmanje pet objekata na taboru i obavezno kolibu od materijala
na terenu, kao i jedan most i to sam ili zajedno sa drugim izviaima (zavisno od vrste objekta);
3. Da je nacrtao skice raznih taborskih objekata koje je sam podigao ili vidio podignute i da
te crtee koristi prilikom podizanja istih ili slinih objekata.

SIGNALIST
Da bi osvojio ovo vjetarsvo, izvia mora:
1. Da daje i prima vijest morzeom (25 slovnih znakova u minutu) i semaforom
(40 znakova u minutu), i to Morzeovim znacima na vie naina (zastavice, pitaljka,
lampa, ogledalo, taster i sl.);
2. Da zna da izabere mjesto za signalnu prijemnu i predajnu stanicu, kao i
boju zastavica, s obzirom na okolinu;
3. Da zna da sastavi vijest u telegrafskom stilu, kao i nekoliko naina ifrovanja pisama;
4. Da pouava i uvjebava svoje prijatelej u signalizaciji;

Ako nebi mogao vie odrati potrebnu brzinu u signalisanju ili ne bi praktino radio sa svojim
prijateljima izviau se moe uskratiti pravo noenja oznake vjetarstva signaliste.

TOPOGRAF
Sticanje ovog vjetarstva zahtijeva od izviaa:
1. Da zna ta je topografija, emu slui i kako se koristi, da poznaje glavne geografske
projekcije, da zna razliku izmeu karte, plana, krokija i skice;
2. Da poznaje i zna da se slui instrumentima i pomonim sredstvima, kao to su:
busola (kompas), krivinomjer (kurvinometar), gledaa, uglomjer, stoi za krokiranje
itd;
3. Da se moe orijentisati (i orijentisati kartu) bez busole u prirodi i i naselju, i to na
razne naine;
76
 IZVIAKI PRIRUNIK
4. Da zna da dobro ita kartu specijalku svih razmjera (topografski znaci, razmjer i razmjernik, izohipse
i ekvidistincije i dr);
5. Da na karti razmjera 1:25000 brzo nae stajnu taku;
6. Da na izradi 10 krokija razliitih veliina zemljita i u raznim tehnikama, po tri skice i itinerera;
7. Da se kree na nepoznatom terenu po karti na osnovu zadatka (azimut), kao i da je uestvovao u
najmanje tri orijentaciona takmienja;
8. Da obavlja zadatke topografije prema potrebama svoje jedinice (kroki mjesta za taborite, plan za
orijentaciono takmienje i sl.);
9. Da odrava vezu sa nastavnikom geografije , geometrije i sl. radi upotpunjavanja i usavravanja
svog znanja topografije.

MUZIAR
Za sticanje vjetarstva muziar neophodno je da izvia zna svirati na nekom muzikom
instrumentu. Potrebno je da kandidat sudjeluje u radu svoje jedinice
primjenjujuI svoje muziko znanje.
Osim toga potrebno je da:
1. Poznaje osnovne elemente istorije muzike, te muzike grane, vrste
instrumenata, vrste muzikih djela i sl.
2. Poznaje notni sistem i moe svirati nepoznatu melodiju nakon kraih uvjebavanja
iz nota.
3. Prati pojedina zbivanja iz muzikog ivota u svijetu i kod nas te organizira posjetu na neki
muziki dogaaj.
4. U svom repertoaru ima razne vrste kompozicija, iz raznih oblasti muzike, te pomae
lanovima u uvjebavanju izviakih i drugih melodija.

NOVINAR
Da bi stekao ovo vjetarstvo, izvia mora:
1. da pie knjievnim jezikom, potujui gramatika i pravopisna pravila,
PRESS 2. da poznaje razne oblike novinarskog izraavanja (vijest, izvjetaj, biljeka,
komentar, prikaz, reportaa, intervju itd.)
3. da ima najmanje tri oblika novinarskog izraavanja.
4. da svoje napise sam prepisuje pisaim strojem,
5. da redovno ita izviaku tampu i prati dnevnu tampu, da ukae na zanimljive napise
i obrazloi iste.
6. da je posjetio redakciju neke novinske kue,
7. da je aktivan u ureivanju izviakih novina.

ZABAVLJA
Ovo vjetarstvo je vrlo privlano za mnoge lanove, jer ne trai velika
teoretska predznanja, ve prvenstveno vjetinu, snalaljivost, duhovitost,
matovitost i sl.
Za sticanje ovog vjetarstva potrebno je:
1. na najmanje 5 priredbi razliite vrste nastupiti s raznim takama kao solist
77
IZVIAKI PRIRUNIK
ili s jo ponekim partnerom, i to s tematikom koja odgovara nazivu vjetarstva, zabavljanjem
stvarati veselu atmosferu,
2. biti posebno vjet bar u jednoj zabavljakoj disciplini po izboru kao npr. u skeevima,
parodiji, imitatorstvu, maioniarstvu i sl. te pokazati u samostalnom nastupu na logorskoj
vatri ili priredbi,
3. izraditi zbirku duhovitih skeeva, gegova, pjesmica, viceva i sl.
4. uspjeno sudjelovati na zabavnom kvizu u izvoenju razliitih vjetina, ili organizovati,
odnosno voditi takve kvizove,
5. aktivno sudjelovati u organizovanju kulturno-zabavnog ivota svoje jedinice.

KOARKA
Za osvajanje ovog vjetarstva izvia - planinka mora:
1. da dobro poznaje pravila koarkake igre, oblik, veliinu, oznake i opremu
igralita, veliinu i teinu lopte za koarku, ulogu svakog igraa u timu i opremu
igraa,
2. da je savladao osnovu tehnike koarke, naine voenja lopte, igru sa
loptom, naine uta na ko,
3. poznavati osnovu taktike igre, organizovanje napada i odbrane, da poznaje
najosnovnije sisteme igre,
4. da zna kako se sprovodi uvjebavanje poetnika, a kako trening naprednijih igraa,
5. da due vrijeme igra u nekom koarkakom klubu (kolskom, izviakom, sportskom).

NOGOMETA
Da bi osvojio ovo vjetarstvo izvia - planinka mora:
1. da dobro poznaje pravila nogometne igre, oblik, veliinu, oznake i opremu
igralita, veliinu i teinu lopte za nogomet, ulogu svakog igraa u timu (momad)
i opremu igraa,
2. da je savladao osnovu tehnike nogometa, razne naine udaranja lopte,
voenje lopte, igru sa loptom,
3. kada dobro savlada tehniku nogometa, da naui i osnove taktike igre, kao:
poznavanje, otkrivanje, napadanje, dribling, oblike skupne igre, da zna najpoznatije sisteme
igre,
4. da zna kako se sprovodi uvjebavanje poetnika, a kako trening naprednijih igraa,
5. da due vremena igra u nekom nogometnom timu (kolskom, izviakom, klupskom).

PLIVA
Izvia koji eli da osvoji ovo vjetarstvo mora da dokae da je potpuno savladao tehniku
kreanja u vodi, te da ispuni sljedee uslove:
1. da prepliva 300 metara bilo kojim nainom, od ega na leima najmanje 50
metara,
2. da plivajui prenese 50 metara svoj ranac, a da ga ne ovlai,
3. da se u vodi dubljoj od njegove visine svue i obue,
4. da skae u vodu (startni skok, skok na noge, i na glavu),
78
 IZVIAKI PRIRUNIK
5. da skokom zaroni u dubinu od 2 metra i sa dna iznese predmet veliine pesnice,
6. da roni u duini od najmanje 8 metara,
7. da zna kako se sprovodi osnovna obuka neplivaa,
8. da zna osnovna pravila plivakog takmienja (duina staza, stilovi, start) i da je sam
uestvovao na 2-3 plivaka takmienja.

ODBOJKA
Da bi osvojio ovo vjetarstvo, izvia lili planinka mora:
1. da dobro poznaje pravila odbojke, oblik, veliinu i opremu igralita, veliinu i teinu lopte za
odbojku, ulogu svakog igraa u timu, opremu igraa odbojke,
2. da je savladao osnovu tehnike odbojke, serviranje na vie naina, odbijanje i dodavanje lopte,
blokiranje i smeevanje, vaenje lopte iz mree,
3. da poznaje osnovu taktike igre i sistema odbojke,
4. da zna nain uvjebavanje poetnika i naprednijih igraa,
5. da due vrijeme igra u nekom timu odbojke,
6. da usvakoj prilici poduava svoje prijatelje u jedinici u igranju odbojke,

VJETINE ZA POLETARCE I PELICE

- Neke vjetine savlauju se na sastancima jata.
- Jedan broj vjetina priprema se kod kue.
- Odreene vjetine osvajaju se na izletima i taborovanjima.
- Odreen broj vjetina osvaja se u tri etape.
- Za neke vjetine moe raditi sam ili u manjoj grupi
Da bi osvojio neku vjetinu mora naporno i savjesno raditi, kako bi ih sa ponosom nosio.
Sa radom moe poeti im se prikljui jatu.
Vjetine obuhvataju iroku lepezu zanimanja, vjetina i interesovanja.
Odaberi ono to te najvie zanima, neto to ti se posebno dopalo prilikom osvajanja
glavnih nagrada.

LJUBITELJ IVOTINJA
Odaberi TRI od sljedeih alternativa
1. Posjetiti zooloki vrt ili park sa divljim ivotinjama i saznati neto o navikama ishrane
i prirodnim prebivalitgima nekih ivotinja i stvorenja koje ste vidjeli.
2. Brinuti se o nekom kunom ljubimcu. Naroito kako ga pravilno hraniti, kako
prepoznati, sprijeiti i lijeiti obine bolesti.
3. Pomoi u brizi oko domaih ivotinja na farmi, nauiti kako je pravilno hraniti
i kako se brinuti o njoj. Nauiti kako prepoznati obine bolesti i saznati kakvu specijalnu njegu treba
pruiti prije i poslije roenja ivotinje.
4. Tokom dvije nedjelje voditi evidenciju uz pomo slika, skica, fotografija ili magnetofonskih traka o
ivotu ptica, ivotinja ili insekata iz linog ili mjesnog parka.

79
IZVIAKI PRIRUNIK
5. Znati imena est razliitih slatkovodnih, morskih ili tropskih riba i koju vrstu hrane jedu.
6. Ulaniti se u neko drutvo za zatitu ivotinja, ptica i divljeg svijeta. Uestvovati u jednoj od
njegovih aktivnosti ili doprinijeti unapreivanju bilo kog predloenog plana.
7. Napraviti poster, kola ili crte o opasnostima u prirodi koje prijete divljem svijetu i o tome razgova-
rati sa ispitivaem.
UMJETNIK
1. Znati koje su osnovne boje i pokazati kako se njihovim mijeanjem dobiju druge
boje.
2. Izabrati tri aktivnosti sa spiska koji slijedi. Jedna od ovih aktivnosti se
mora izvesti u prisustvu ispitivaa:
a) Nacrtati grafitnom ili hemijskom olovkom, etkicom ili pinkalom originalnu
ilustraciju bilo kojeg zamiljenog dogaaja, lika ili prizora.
b) Nacrtati i napraviti estitku
c) Napraviti poster koji reklamira poletarce (pelice) ili jedan dogaaj vezan za poletarce.
d) Napraviti dizajn i odtampati ga na papiru ili tkanini koristei npr. krompir ili linorez.
e) Dizajnirati i napraviti korice za knjigu.
f) Nacrtati ili naslikati sliku prema modelu
g) Ispuniti bilo koji drugi pogodan zadatak uz saglasnost ispitivaa.

ASTRONOM
1. Napraviti model ili nacrtati dijagram Solarnog sistema.
2. Objasniti razliku izmeu zvijezde i planete.
3. Identifikovati i pronai polarnu svijezdu i jo najmanje tgri konstelacije.
4. Pronai i dati neke informacije o sljedeim stvarima izabravi pri tome
samo dvije:
Komete
Sjeverne svjetlosti
Eklipse
Meteoriti
Suneve pjege
Crne rupe
Asteroidi
Svjetlosne godine
Ispitivanje svemira
5. Posmatrati mjesec, po mogunosti sa durbinom ili teleskopom i opisati neke od njegovih
oblika.
(Napomena: nikada ne posmatrati Sunce dvogledom ili teleskopom zbog opasnosti
od oteenja oiju)

80
 IZVIAKI PRIRUNIK
KOLEKCIONAR
1. U roku od tri mjeseca napraviti kolekciju odreenog broja slinih predme-
ta (npr. marke, razglednice kutije od ibica ili antikviteti)
2. Paljivo i odgovarajuim redosljedom srediti kolekciju, pravilno i jasno
obiljeiti svaki predmet.
3. Rei neto o predmetima koji se nalaze u kolekciji i koji te posebno
interesuju.
4. Podsjeti- ti ili pregledati neku drugu kolekciju i objasniti ta vam se dopalo ili ne.
To moe biti lina ili javna kolekcija.
Napomena: Poletarac moe stei i nositi bilo koji broj oznake kolekcionara.

KAMPER
1. Kampovati sa drugim poletarcima pod atorima najmanje tri noi (nije
obavezno istom prilikom).
2. Pomoi oko pakovanja line opreme za kampovanje poletaraca.
3. Pomoi oko postavljanja i skidanja atora i znati na koji se nain treba
brinuti o njemu.
4. Pomoi u kampu oko spremanja, serviranja obroka i sklanjanja
sudova, po mogunosti napolju.
5. Poznavati osnovna zdravstvena i bezbjedonosna pravila kampovanja i znati sve to je
potrebno za inspekciju line opreme.
6. Uestvovati u bar jednoj od sljedeih aktivnosti tokom kampovanja:
a) Logorska vatra
b) Briga o opremi
c) Takmienje
d) Zajednika aktivnost sa drugim poletarcima iz mjesta ii neke lokalne ete.
e) etnja po okolini
f) Bilo koja prigodna slina aktivnost
g) Pomoi oko ureenja kampa prije odlaska.

ISTRAIVA
1. Znati koje su pripreme neophodne za jednodnevnu ekspediciju u prirodu
- npr. trokovi, odgovarajua odjea,obua, prva pomo i hrana.
2. Uestvovati na dvije ekspedicije poletaraca/pelica u prirodi od kojih
se jedna mora sastojati od mara od najmanje 5 km.
3. Potpaliti vatru u prirodi i iskoristiti je za spremanje nekog top-
log napitka.
4. Sagraditi jednotavno sklonite.
5. Pronai put duine bar 1 km. koristei jednu od sljedeijh metoda
- kompas, karta, oznake u prirodi, putni znaci, zagonetke, ifre

81
IZVIAKI PRIRUNIK
LOKALNI ISTORIAR
Potrebno je izabrati tri od sljedeih alternativa:
1. Saznati neto o slavnoj linosti koja je ivjela u vaem gradu ili blizu
njega, ili posjetiti neku staru graevinu, spomenik, djelo prirode ili neko
drugo mjesto od istorijskog znaaja i saznati neto o njima. Napisati
dnevnik ili napraviti album i razgovarati sa ispitivaem o svemu to ste
saznali.
2. Saznati i sakupiti slike o grbu vaeg okruga, oblasti, grada ili
sela. Rei ispitivau koliko ste vidjeli izloenih grbova u razliitim mjestima.
3. Razgovarati sa nekim starosjediocem iz vaeg kraja i saznati ta su radili u vaim godina-
ma i koje su promjene zapazili posljednjih godina u vaem kraju.
4. Izabrati dva razliita mjesta u vaoj oblasti: put, park, polje, breuljak, jezero, potok i
saznati kako su dobijali ime.
5. Nacrtati kartu vaeg kraja i obiljeiti mjesta od istorijskog znaaja za posjetioce.
6. Otii u kratku etnju po okolini sa ispitivaem i opisati lokalna mjesta od istorijskog
znaaja (mjesta sa etnju se biraju po sopstvenoj elji).

MAJSTOR ZA SITNE POPRAVKE

1. Pokazati kako se bezbjedno koristi i odrava alat (eki, sjekira, rafciger,
francuski klju, kljeta, runa burgija, pric za ljepak).
2. Pokazati kako se priprema i farba vertikalna povrina etkama, valjkom
ili ulokom i pokazati kako se oni iste.
3. Izvrite dva zadatka sa sljedeeg spiska:
Pomoi u osmiljavanju i izradi:
- kutije za gnjezdo ili prozorskog okvira
- kutije za odlaganje alata, olovaka, traka itd.
- police za kljueve, kapute ili krigle
- police za knjige
- police za cipele
- oglasne table, drae za pisma
- preage za pekir
- bilo kog drugog predmeta uz dogovor sa ispitivaem.

82
 IZVIAKI PRIRUNIK

PRVA POMO
83
IZVIAKI PRIRUNIK
Pruanje prve pomoi je skup postupaka i mjera kojima se spasava ivot ili zdravlje
povrijeenog ili oboljelog ovjeka, a primjenjuju se na mjestu povreivanja ili u njegovoj
neposrednoj blizini.

Ogrebotine su po uestalosti na prvom mjetu meu ozljedama u dinaminom izviakom

ivotu. Kod ogrebotina je oteen povrinski dio koe, pri emu je kapilarno krvarenje esto
popratna pojava. Kapilarno se krvarenje zaustavlja samo po sebi (spontano). Ogrebotini
uvijek treba posvetiti punu panju i obraditi je. S ozlijeenog dijela treba istom gazom
odstraniti strana tijela (pijesak, iverje, zemlju), a zatim gazom navlaenom u alkoholu ili u
razrijeenoj otopini joda, oistiti okolinu rane. Gaza se uvijek povlai od ruba rane prema
zdravoj koi! Na vee ogrebotine stavlja se sterilna gaza i lagani zavoj.

Nagnjeenja su ozljede uzrokovane tupim predmetom (tapom, kamenom, ekiem), kojom

prilikom nije oteena koa na mjestu udarca. Ublaavaju se stavljanjem hladnih obloga i
razliitih krema i masti, koje smanjuju bol ubrzavaju povlaenje potkonih krvarenja.

Strano tijelo u koi (trn, mali kameni, iver) moe se izvui sterilnom pincetom. Ozlijeeno
mjesto treba oistiti sterilnom gazom natopljenom u alkoholu ili razblaenoj otopini joda, a
zatim pokriti sterilnom gazom i flasterom (zavojem). Meutim, ako je u tkivo zabodeno vee
strano tijelo (npr. no,sjekira, ekser, kolac, dijelovi pile), ne smijemo ga micati odnosno vaditi.
Potrebno je, bez odlaganja, zaustaviti krvarenje (kompresivnim zavojem), osigurati ugodan
transport i ozlijeenog odvesti u zdravstvenu ustanovu!

Ozlijeda oka. Ozlijeeni neka miruje. Stavi istu gazu na oko i preko nje stavi zavoj ili
zalijepi flaster. Ne stavljaj kapi niti mast u oko! Ne vadi sam strana tijela iz oka, budui da su
mogue jo tee ozljede.
Ozlijeenog odmah odvedi lijeniku!

Ozlijeda uha. U sluaju krvarenja iz uha ili prisutnosti stranog tijela u uhu, ne stavljaj u
uho ulje niti kapljice. Ozlijeeni neka miruje.
Pokrij uho gazom ili zavojem. Potom postupi kao kod ozljede oka!

Krpelj na koi uzrokuje svrabe i peckanje na mjestu prodora u kou. Vrlo je opasan,
budui da moe prouzroiti teka oboljenja modanih ovojnica i mozga. Treba ga u cijelosti
odstraniti! Pokuaj ga odstraniti natopivi ga petrolejem, benzinom, uljem ili lakom za nokte.
Tada najee sam otpadne s koe. Provjeri uz pomo poveala nije li koji dio krpelja (kukice
i rilice) ostao u koi! Drugi je nain da krpelja odstrani iglom i finom pincetom, pod kontrolom
poveala. Krpelji se ponajvie nalaze u travi i u bunju umovitih predjela.

Krvarenje moe biti vanjsko i unutranje. Vanjsko krvarenje moe biti kapilarno (zaustavlja
se spontano!) vensko (krv izlazi jednoliko iz rane i tamnija je!) i arterijsko (krv iz ozlijeene
arterije izlazi u mlazovima, u ritmu sranih akcija, i svijetlija je). Unutranje krvarenje je teko
ustanoviti. Bolesnici osjeaju strah, vrtoglavicu, ubrzano diu, blijedi su i hladni, a pri pokuaju
ustajanja hvata ih nesvjestica. To je vrlo ozbiljno stanje. Bolesnika treba paljivo, ali to
hitnije transportirati u medicinsku ustanovu.
84
 IZVIAKI PRIRUNIK
Zaustavljanje krvarenja:
1) Pritiskom prsta na krvnu ilu, tako da ila bude izmeu prsta i tvrde podloge (kosti); to je
privremena mjera do definitivnog zaustavljanja krvarenja kompresivnim zavojem.
2) trica li svjetlocrvena krv (arterijska) u mlazovima, uritmu rada srca, pritisni krvnu ilu uz
ranu u smjeru srca (to znai, ako je krvarenje na ruci - pritisni iznad rane, a ako je na glavi -
ispod rane!)
3) Izlazi li iz rane ravnomjerno tamna krv (venska), pritisni prstom na ruci ili nozi
uvijek ispod rane, a na glavi ili vratu iznad rane.
- Nakon zaustavljanja krvarenja pritiskom, stavi vrsto stegnuti zavoj (kompresivni zavoj).
^vrsto stegnuti zavoj moe postaviti gotovo na svim dijelovima tijela. Kod jakih krvarenja iz
ruke ili noge, dobro je, nakon zaustavljanja krvarenja, imobilizirati ozlijeeni ekstremitet u
povienom poloaju.
- Izviaku maramu najee e koristiti za omatanje ranjene glave, ake, stopala, koljena,
lakta, nadlaktice i natkoljenice - gdje marama slui za vrsto podvezivanje u svrhu zaustavljanja
krvarenja. U nevolji moe upotrijebiti i kravatui opasa.
- PANJA! Unesreenog koji jae krvari, uvijek polegni tako da mu noge budu poloene
malo vie od glave. Neka miruje! Prilikom transporta postupaj paljivo!
Obrada rane
1) ^istom gazom oisti ranu od zemlje i pijeska.
2) Okolinu rane, ali ne i samu ranu, operi toplom vodom i sapunicom, uvijek povlaei
vlanom gazom od ruba rane prema okolnoj koi. Okolinu rane, prema potrebi, obrij - povlaei
britvicom od ruba rane prema van.
3) Okolinu rane natopi alkoholom ili razrijeenom otopinom joda.
4) Ranu prekrij sterilnom gazom i stavi zavoj.
5) Imobiliziraj ranjeni dio tijela.
6) Osiguraj udoban prijevoz.
7) U toku 6-8 sati mora bolesnika dovesti lijeniku, zbog nune primarne obrade rane!

Krvarenje iz nosa. Bolesnik neka sjedne i sagne glavu prema koljenima.

Neka vrsto zaepi nos i tako dri 10 do 15 minuta. Na vrat je dobro staviti hladan oblog.
nakon desetak, petnaestak minuta u nosu e se stvoriti ugruak i krvarenje e prestati.

uljevi nastaju usljed ritminog dugotrajnog pomicanja povrine koe uz stijenku

neprikladne obue ili drke alata (drka lopate, sjekire, ekia, odvijaa i sl.). Oni na nogama
nastaju zbog grubih, prevelikih ili premalih cipela, poderanih ili nepaljivo pokrpanih arapa ili
najee, kao posljedica dugog pjeaenja. ulj treba obraditi kao otvorenu ozljedu. Znai,
temeljito i paljivo oprati toplom vodom i sapunicom jo napuknuti ulj te obloiti mjesto
sterilnom gazom u vie slojeva. Mirovanje i zamjena neprikladnih arapa i obue znatno
olakavaju stanje. Ni u kom sluaju ne otvaraj ulj iglom ili noiem.
Ako ulj spontano pukne, odravaj istou rane, mijenjan sterilne gaze i iste arape i to
vie miruj. Doe li do irenja upale i jakih bolova, treba potraiti lijeniku pomo!

Prijelomi (ruku, nogu, rebara ili kraljenice) mogu biti otvoreni ili zatvoreni. Kod otvorenog
prijeloma najprije zaustavi krvarenje, a zatim imobiliziraj ozlijeeni dio. Ako je prijelom na ruci

85
IZVIAKI PRIRUNIK
ili na nozi, pokuaj postii to prirodniji poloaj prelomljenog ekstremiteta te imobiliziraj dva
susjedna zgloba, kako su dijelovi polomljene kosti ne bi micali. Tako si sprijeio daljnje razdiranje
tkiva, krvnih ila i ivaca. Imobilizirani dio zadaje manje boli prilikom tansporta nego nezbrinuti
prijelom.
- Ukoliko se radi o prijelomu rebara, unesreeni treba mirno leati na ravnoj tvrdoj podlozi,
bez micanja. Isto vrijedi za bolesnika s ozlijeenom kraljenicom. Unesreenome treba davati
sredstva protiv bolova !!!
Prilikom stavljanja unesreenog na nosila, trebaju ga paljivo prihvatiti barem etvorica -
stavivi ruke s dlanovima prema gore ispod njegova tijela. U trenutku podizanja, svi dlanovi
moraju biti u istoj visini. Unesreenog treba paljivo spustiti na transportno sredstvo. Pritom
se ozlijeeni dio ne smije niti najmanje pomaknuti!
Imobiliziranog bolesnika ne smije se premjetati na druga nosila.!!!
- Bolesnik s ozljedom prsnog koa teko die i osjea bol u prsima, a lijeva i desna strana
prsnog koa se razliito pomiu priliom disanja.
^ovjek s ozlijeenom kraljenicom nerijetko teko pokree ruku ili nogu lijeve ili desne
strane tijela.
- Za imobilizaciju se moe koristiti svaki prikladan materijal (daice, kuhae, letve, grane,
skije i tapovi, puka, izviaki opasa i marama) te predvieni pribor prve pomoi.
- Panja! Najprije se svlai odjea sa zdravog dijela tijela a tek onda s onoga gdje je uoena
ozljeda!
- Imobiliziranog bolesnika treba, uz najveu panju, odvesti lijeniku!

Udar elektrine struj. U tom sluaju treba postupiti oprezno i brzo.

Najprije unesreenoga treba iskljuiti iz strujnog kruga! Pritom morate paziti da sami ne
postanete dio strujnog kruga! Spasavalac treba nositi obuu od gume ili plastinog materijala.
Vodi pod naponom nikako ne pristupajte s metalnim predmetom. Elektrini vod treba ukloniti
iskljuivo s drugim, suhim drvenim tapom! Odmah poslije toga treba pristupiti mjerama
reanimacije - sve dok ne stigne lijenka pomo. Ne doticati unesreenog dok nije prekinut
dovod struje!

Guenje zalogajem hrane. Ugroenu osobu treba odmah nagnuti naprijed, prii joj straga,
obuhvatiti je rukama oko tijela i snano stisnuti ispod grudnog koa. Taj e zahvat omoguiti
da stvoreni pritisak i dinim putevima izbaci zalogaj iz dunika i grkljana. Ako unesreeni lei,
treba energino pritisnuti u predjelu gornjeg dijela trbuha. Uinak e biti isti! Ako je mogue,
prstima treba pokuati izvui zalogaj iz grla.

Opekline se razlikuju po jaini i opsegu (od crvenila, mjehura, nekrotinog tkiva - do

pougljenjenog tkiva). Jaina opekline ovisi o temperaturi predmeta i duini djelovanja topline
na kou te u debljini i vlanosti koe. Unesreeni osjea jaku bol i e. Ako je pri svijesti, treba
mu dati to vie tekuine (mineralne vode, juhe ili aja) te tabletu protiv bolova. Opeenu
povrinu treba oistiti i prekriti sterilnom gazom odnoso vazelinskom gazom i zatititi laganim
zavojem.
Opeeni dio treba imobilizirati. Vee opekline mogu biti opasne po ivot, pa unesreenog
treba otpremiti lijeniku.

86
 IZVIAKI PRIRUNIK
Sunanica nastaje usljed prekomjernog izlaganja tijela sunanim zrakama. Bolesnik ima
glavobolju, obuzima ga osjeaj malaksalosti i nesvjestice. Odgovara mu leei poloaj u debeloj
hladovini, s raskopanom odjeom i hladnim oblozima na vratu u prsima.

Zmijski ugriz. Ugriz neotrovne zmije ostavlja na koi trag u obliku vjenia. Ugriz otrovnice
ostavlja dvije take oko kojih se javlja plavoljubiasti prsten okruen crvenilom. Ako smo
sigurniu da se radi o netrovnoj zmiji, dovoljno je oprati ranu sapunicom i toplom vodom i zatim
je zaviti sterilnim zavojem. Beolesnika treba obavezno odvesti lijeniku! Nakon ugriza otrovnice
treba ruku ili nogu podvezati iznad mjesta ugriza. Da bi se sprijeio ulazak otrova u krvotok,
skalpelom ili noiem (prethodno ugrijanim nad plamenom) zarezati na mjestu uboda kri i tako
omoguiti djelomino ispiranje otrova. Nekad se sugerisalo da ovjek s potpuno zdravim
zubima moe, bez opasnosti po svoj ivot, isisati iz rane dio otrova i ispljunuti ga! Preporuljivo
je nositi sa sobom serum antiviperinum i dati injekciju unesreenom. Bolesnika treba imobilizirati
te brzo i paljivo transportovatii u zdravstvenu ustanovu.
Bolesnik ne smije hodati. Ovih uputa treba se strogo pridravati!

Ubod pele, ose i strljena je bolan i neugodan. Ubodi vie strljena mogu biti smrtonosni.
alac treba izvaditi!!! Na ubodeno mjesto treba prisloniti hladan metal (npr. no ili sjekiricu),
a kasnije stavljati hladne obloge.

Utapanje. Prva pomo sastoji se u tome da se davljenik to prije izvue iz vode. Zatim
treba nastojati da se iz njegova organizma to prije izbaci voda: da se to postigne, davljenik se
postavlja glavom nanie, presavijen preko koljena osobe koja prua pomo. Kad se davljeniku
izbaci voda, pristupa se umjetnom disanju - stezanjem i oputanjem davljenikova grudnog
koa. Za vrijeme umjetnog disanja poeljna je i masaa srca. Umjetno disanje treba izvoditi
uporno i bez prekida, ponekad i po nekoliko sati - sve do dolaska lijenika.

87
 SADRAJ
IZVIAKI POKRET ........................................................................................................... 1

IZVIAI I PRIRODA ......................................................................................................... 9

IZLETNITVO .................................................................................................................... 19

TABOROVANJE ............................................................................................................. 33

TEHNIKA ZNANJA ......................................................................................................... 43

ORJENTACIJA ................................................................................................................ 57

TOPOGRAFIJA ................................................................................................................ 6

SIGNALIZACIJA ............................................................................................................ 67

VJETARSTVA ................................................................................................................... 73

PRVA POMO ..................................................................................................................... 83

Izvori za knjigu su:
FIELDBOOK - BOY SCOUTS OF AMERICA, tree izdanje 1984.
IZLETNITVO - autor Mustafa Popari
TABOROVANJE - autor Mustafa Popari
VOROVI - autor Rupko Godec
PRIRUNIK ZA TOPOGRAFIJU - Sarajevo 1994.
IZVIAKA VJETARSTVA - Zagreb 1988.
POLETAREV DNEVNIK - WOSM

Urednici:
Zekerijah Avdi,
Denis Samardi

DTP:
Zekerijah Avdi,
DTP sekcija SIOZ-a

Realizaciju knjige pomogli:

Savez izviaa opine Zenica,
GIP Studio FLa Zenica

Zenica, 30.7. 1999. godine