Professional Documents
Culture Documents
96-HR8200
Revizija A
Sijeanj 2014
Hrvatski
Prijevod originalnih uputa
Svaki CNC Stroj i njegove Komponente (skupno, Haas Proizvodi) su pod jamstvom
Proizvoaa protiv nedostataka u materijalu i izradi. Ovo jamstvo se daje samo krajnjem
korisniku CNC Stroja (Klijent). Razdoblje ovog ogranienog jamstva je jedna (1) godina.
Razdoblje jamstva poinje na datum instalacije CNC Stroja na lokaciji Klijenta. Klijent moe
kupiti produljenje jamstvenog razdoblja od ovlatenog Haas distributera (Produljenje
jamstva) bilo kada tijekom prve godine vlasnitva.
Jedina obveza Proizvoaa i iskljuivo pravo Klijenta pod ovim jamstvom, s obzirom na sve
i svaki Haas Proizvod, ograniava se na popravak ili zamjenu, prema odluci Proizvoaa,
Haas Proizvoda s grekom.
Odricanje od jamstva
Ovo jamstvo je jedino i iskljuivo jamstvo Proizvoaa te zamjenjuje sva druga jamstva bilo
koje vrste ili prirode, izriita ili implicitna, pismena ili usmena, ukljuujui, ali ne ogranieno
na, bilo kakvo implicitno jamstvo vezano za trini potencijal, implicitno jamstvo prikladnosti
za odreenu svrhu, ili drugo jamstvo kvalitete, uinka ili nekrenja prava. Proizvoa se
ovime odrie davanja, a Klijent pozivanja na sva takva druga jamstva bilo koje vrste.
iii
Ogranienja i iznimke od jamstva
Proizvoa ne preuzima obavezu prema Klijentu ili bilo kojoj osobi za bilo kakve naknadne,
proizlazee, posljedine, kaznene, posebne ili druge tete ili potraivanja, bilo u postupku
po ugovoru, deliktu, ili drugoj pravnoj ili nepristranoj teoriji, proizlazei iz ili vezano uz bilo
koji Haas Proizvod, druge proizvode ili usluge koje prua Proizvoa ili ovlateni distributer,
servisni tehniar ili drugi ovlateni zastupnik Proizvoaa (skupno, "Ovlateni
Predstavnik"), ili kvar dijelova ili proizvoda izraenih uporabom bilo kojeg Haas Proizvoda,
ak i ako je Proizvoa ili Ovlateni Predstavnik upozoren na mogunost takvih teta,
prema emu teta ili potraivanje ukljuuje, ali nije ogranieno na, gubitak zarade, gubitak
podataka, gubitak proizvoda, gubitak prometa, gubitak uporabe, troak vremena zastoja
rada, poslovnu dobru volju, bilo kakvo oteenje opreme, prostorija ili drugog vlasnitva
bilo koje osobe te bilo kakve tete koja moe biti uzrokovana kvarom bilo kojeg Haas
Proizvoda. Proizvoa se odrie davanja, a Klijent se odrie traenja svih takvih odteta i
potraivanja. Jedina obveza Proizvoaa i iskljuivo pravo Klijenta, za odtete i
potraivanja zbog bilo kojeg uzroka, ograniava se na popravak ili zamjenu, prema odluci
Proizvoaa, Haas Proizvoda s grekom kako je navedeno u ovom jamstvu.
iv
Klijent prihvaa uvjete i ogranienja navedena u ovoj Izjavi, ukljuujui, ali ne ogranieno
na, ogranienje svog prava na potraivanje odtete, kao dio dogovora s Proizvoaem ili
Ovlatenim Predstavnikom. Klijent shvaa i priznaje da bi cijena Haas Proizvoda bila via
ako bi Proizvoa bio prisiljen preuzeti odgovornost za odtete i potraivanja izvan opsega
ovog jamstva.
itav Sporazum
Ova Izjava nadmauje svaki i sve druge sporazume, obeanja, zastupanja ili jamstva, bilo
usmena ili pismena, izmeu strana ili od strane Proizvoaa, a vezano uz temu ove Izjave,
i sadri sve klauzule i sporazume izmeu strana ili od strane Proizvoaa vezano uz temu
sporazuma. Proizvoa ovime izriito odbacuje bilo kakve druge sporazume, obeanja,
zastupanja ili jamstva, bilo usmeno ili pismeno, koja su dodana ili nedosljedna s bilo kojim
uvjetom ili odredbom ove Izjave. Nikakva odredba ili uvjet naveden u ovoj Izjave se ne
smije mijenjati ili proirivati osim putem pismenog sporazuma koji potpiu Proizvoa i
Klijent. Bez obzira na navedeno, Proizvoa e potovati Produljenje Jamstva samo u toj
mjeri da ono produljuje vaee trajanje jamstva.
Prenosivost
Ovo jamstvo je prenosivo s prvobitnog Klijenta na drugu stranku ako se CNC Stroj proda
putem privatne prodaje prije isteka razdoblja jamstva, uz uvjet da se o tome dostavi
pismena obavijest Proizvoau i da ovo jamstvo nije nitavno u vrijeme prijenosa. Stranka
na koju se ovo jamstvo prenosi je obvezana svim odredbama i uvjetima ove Izjave.
Razno
v
Povratne informacije od klijenata
Ako imate bilo kakvih sumnji ili upita u vezi Prirunika za korisnike, molimo da nas
kontatirate putem web stranice, www.HaasCNC.com. Upotrijebite poveznicu Kontaktirajte
Haas i poaljite svoje komentare zastupniku za klijente.
Takoer moete nai elektroniki primjerak ovog prirunika i druge korisne informacije na
naim web stranicama pod karticom "Resursi za vlasnike". Pridruite se vlasnicima Haas
strojeva na Internetu i budite dio vee CNC zajednice na ovim stranicama:
vi
Politika za korisniku podrku
Potovani korisnie Haas,
Vae potpuno zadovoljstvo i dobra volja su od najvee vanosti za tvrtku Haas Automation,
Inc., kao i za Haas predstavnitvo (HFO) u kojem ste kupili opremu. U standardnom
postupku, bilo kakva mogua pitanja o kupoprodaji ili radu opreme e brzo razrijeiti va
HFO.
Meutim, ako niste potpuno zadovoljni s rjeenjem pitanja, a razgovarali ste o problemu s
lanom uprave HFO-a, generalnim direktorom ili vlasnikom HFO-a, molimo poduzmite
sljedee:
Kontaktirajte zastupnika za korisniku slubu tvrtke Haas Automation na 805-988-6980. Da
bismo to bre mogli rijeiti Va problem, molimo da prilikom poziva navedete sljedee
podatke:
Naziv vae tvrtke, adresu i telefonski broj
Model i serijski broj stroja
Naziv HFO-a i ime zadnje kontakt osobe u HFO-u
Opis vaeg problema
Ako elite pisati tvrtki Haas Automation, molimo koristite adresu:
Haas Automation, Inc. U.S.A.
2800 Sturgis Road
Oxnard CA 93030
Att: Customer Satisfaction Manager
email: customerservice@HaasCNC.com
Nakon to se obratite Centru za korisniku podrku tvrtke Haas Automation, poduzet emo
sve to je u naoj moi da bismo radei izravno s vama i vaim HFO brzo razrijeili va
problem. Mi u tvrtki Haas Automation znamo da e dobar odnos izmeu klijenta,
distributera i proizvoaa osigurati trajan uspjeh za sve stranke.
Meunarodno:
Haas Automation, Europe
Mercuriusstraat 28, B-1930
Zaventem, Belgium
email: customerservice@HaasCNC.com
vii
viii
Izjava o sukladnosti
Proizvod: CNC centri za glodanje (vertikalni i horizontalni)*
*Ukljuujui sve opcije koje je tvorniki ili na terenu instalirao ovlateni Haas tvorniki odjel
(HFO)
Proizvoa: Haas Automation, Inc.
2800 Sturgis Road, Oxnard, CA 93030 805-278-1800
Izjavljujemo, uz iskljuivu odgovornost, da gore navedeni proizvodi, na koje se odnosi ova
izjava, zadovoljavaju propise na nain opisan u CE direktivi za strojne obradne centre:
Direktiva o sigurnosti strojeva 2006/42/EC
Direktiva o elektromagnetskoj kompatibilnosti 2004/108/EC
Niskonaponska direktiva 2006/95/EC
Dodatni standardi:
EN 60204-1:2006/A1:2009
EN 614-1:2006+A1:2009
EN 894-1:1997+A1:2008
EN 13849-1:2008/AC:2009
EN 14121-1:2007
RoHS: SUKLADNO izuzeem prema dokumentaciji proizvoaa. Izuzeto prema stavkama:
a) Veliki stacionarni industrijski alat
b) Sustavi za nadzor i kontrolu
c) Olovo kao element slitine u eliku, aluminiju i bakru
Osoba ovlatena za sastavljanje tehnike datoteke:
Patrick Goris
Adresa: Haas Automation Europe
Mercuriusstraat 28, B-1930
Zaventem, Belgium
ix
USA: Haas Automation jami da ovaj stroj zadovoljava standarde dizajna i proizvodnje
OSHA i ANSI navedene dolje. Rad ovog stroja e zadovoljavati dolje navedene standarde
samo ako vlasnik i rukovatelj nastave slijediti zahtjeve za upravljanje, odravanje i obuku
zadane u ovim standardima.
Svi Haas CNC strojni alati nose oznaku ETL Listed, koja
ETL LISTED SRWYUXMHGD]DGRYROMDYDMX1)3$(OHNWULQLVWDQGDUG]D
CONFORMS TO
NFPA STD 79 LQGXVWULMVNXPDLQHULMXLNDQDGVNLHNYLYDOHQW&$1&6$
ANSI/UL STD 508
UL SUBJECT 2011
&1R2]QDNH(7//LVWHGLF(7//LVWHGVH
9700845
CERTIFIED TO dodjeljuju proizvodima koji su uspjeno proli testiranje u
CAN/CSA STD C22.2 N O.73
,QWHUWHN7HVWLQJ6HUYLFHV,76NDRDOWHUQDWLYD
Underwriters' Laboratories.
&HUWLILNDW,62RG,6$,QFUHJLVWULUDQX,62
VOXLNDRREMHNWLYQDSRWYUGDVXVWDYDXSUDYOMDQMDNYDOLWHWRP
X+DDV$XWRPDWLRQ2YRSRVWLJQXHSRWYUXMHGD+DDV
$XWRPDWLRQ]DGRYROMDYDVWDQGDUGHNRMHMHSRVWDYLOD
0HXQDURGQDRUJDQL]DFLMD]DVWDQGDUGL]DFLMXLSUL]QDMH
predanost tvrtke Haas zadovoljavanju potreba i zahtjeva
VYRMLKNOLMHQDWDQDJOREDOQRPWULWX
x
Kako koristiti ovaj prirunik
Da biste dobili maksimalnu korist od novog Haas stroja, temeljito proitajte ovaj prirunik i
esto ga koristite. Sadraj ovog prirunika je takoer dostupan na upravljakoj jedinici
stroja pod funkcijom HELP (POMO).
VANO:Prije rada sa strojem, proitajte i shvatite poglavlje "Sigurnost" u Priruniku za kori-
snike.
Izjave upozorenja
U ovom priruniku, vane izjave su izdvojene od glavnog teksta ikonom i odgovarajuim
signalnim izrazom: "Opasnost", "Upozorenje", "Oprez" ili "Napomena". Ikona i signalni izraz
ukazuju na ozbiljnost stanja ili situacije. Svakako proitajte ove izjave i slijedite upute s
posebnom panjom.
Opis Primjer
xi
Konvencije koritene u ovom priruniku
Tekst programskog bloka daje primjere programa. G00 G90 G54 x0. Y0.;
Putanja datoteke opisuje niz direktorija datotenog Service > Documents and Software >...
sustava.
xii
Sadraj
Poglavljer 1 Sigurnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.1.1 Proitati prije upravljanja strojem . . . . . . . . . . . . 1
1.1.2 Ogranienja okolia i buke . . . . . . . . . . . . . . . 3
1.2 Rad bez nadzora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
1.3 Mod za postavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.3.1 Robotske elije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
1.3.2 Ponaanje stroja s otvorenim vratima. . . . . . . . . . 6
1.4 Preinake na stroju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1.5 Sigurnosne naljepnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1.5.1 Naljepnice upozorenja za tokarenje. . . . . . . . . . . 11
1.5.2 Druge sigurnosne naljepnice . . . . . . . . . . . . . . 12
Poglavljer 2 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
2.1 Orijentacija okomite glodalice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
2.2 Orijentacija vodoravne glodalice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
2.3 Upravljaka kutija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
2.3.1 Prednja ploa kutije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
2.3.2 Desna, gornja i donja ploa upravljake kutije . . . . . 33
2.3.3 Tipkovnica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
2.3.4 Upravljaki zaslon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
2.3.5 Snimka zaslona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
2.4 Osnovna navigacija po izborniku s karticama . . . . . . . . . . . . 66
2.5 Pomo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
2.5.1 Izbornik s karticama pomoi . . . . . . . . . . . . . . 68
2.5.2 Kartica Search (Traenje) . . . . . . . . . . . . . . . . 68
2.5.3 Kazalo pomoi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
2.5.4 Kartica Drill Table (Tablica svrdala) . . . . . . . . . . . 69
2.5.5 Kartica Calculator (Kalkulator) . . . . . . . . . . . . . 69
Poglavljer 3 Upravljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
3.1 Ukljuivanje stroja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
3.2 Program zagrijavanja vretena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
3.3 Upravljanje ureajima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
3.3.1 Sustavi direktorija datoteka . . . . . . . . . . . . . . . 79
3.3.2 Odabir programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
3.3.3 Prijenos programa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
xiii
3.3.4 Brisanje programa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
3.3.5 Maksimalni broj programa. . . . . . . . . . . . . . . . 81
3.3.6 Dupliciranje datoteka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
3.3.7 Promjena brojeva programa . . . . . . . . . . . . . . 82
3.4 Osnovno pretraivanje programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
3.5 RS-232 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
3.5.1 Duina kabela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
3.5.2 Dobivanje podataka iz stroja . . . . . . . . . . . . . . 84
3.6 Numeriko upravljanje datotekama (FNC) . . . . . . . . . . . . . . 87
3.7 Izravno numeriko upravljanje (DNC) . . . . . . . . . . . . . . . . 88
3.7.1 DNC Napomene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
3.8 Grafiki mod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
3.9 Dodatni alati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
3.9.1 Funkcije alata (Tnn) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
3.9.2 Drai alata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
3.9.3 Uvod u napredno upravljanje alatom . . . . . . . . . . 94
3.10 Izmjenjiva alata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
3.10.1 Sigurnosne napomene za izmjenjiva alata. . . . . . . 99
3.10.2 Umetanje izmjenjivaa alata . . . . . . . . . . . . . . 99
3.10.3 Oporavak izmjenjivaa alata u stilu kiobrana . . . . 104
3.10.4 Oporavak izmjenjivaa alata s bonim postavljanjem. 105
3.10.5 Vrata i ploa s prekidaima za izmjenjiva alata s bonim
postavljanjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
3.11 Postavljanje obratka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
3.12 Postavljanje odstupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
3.12.1 Mod runog pomicanja . . . . . . . . . . . . . . . . 106
3.12.2 Tipino postavljanje odstupanja obratka . . . . . . . 107
3.12.3 Podeavanje odstupanja alata . . . . . . . . . . . . 108
3.12.4 Dodatno postavljanje aktivnih alata . . . . . . . . . . 109
3.13 Probno pokretanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
3.14 Pokretanje programa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
3.15 Zaustavljanje i nastavak programa uz pomak . . . . . . . . . . . 110
3.16 Broja vremena za preoptereenje osi. . . . . . . . . . . . . . . 111
xiv
4.4 Optimizator programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
4.4.1 Rad optimizacije programa . . . . . . . . . . . . . . 140
4.5 Funkcija uvoza DXF datoteka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
4.5.1 Ishodite obratka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
4.5.2 Lanac i skupina geometrije obratka . . . . . . . . . 143
4.5.3 Odabir putanje alata. . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
4.6 Osnovno programiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
4.6.1 Priprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
4.6.2 Rezanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
4.6.3 Dovrenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
4.6.4 Apsolutno i korano (G90, G91) . . . . . . . . . . . 147
4.7 Pozivi odstupanja alata i obratka. . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
4.7.1 G43 Odstupanje alata . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
4.7.2 Odstupanja obratka G54 . . . . . . . . . . . . . . . 150
4.8 Mjeoviti kodovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
4.8.1 Naredba za izmjenu alata . . . . . . . . . . . . . . . 151
4.8.2 Naredbe vretena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
4.8.3 Naredbe za zaustavljanje programa . . . . . . . . . 151
4.8.4 Naredbe rashladnog sredstva. . . . . . . . . . . . . 152
4.9 Kodovi G za rezanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
4.9.1 Linearni interpolacijski pomak. . . . . . . . . . . . . 152
4.9.2 Kruni interpolacijski pomak . . . . . . . . . . . . . 153
4.10 Kompenzacija rezaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
4.10.1 Opi opis kompenzacije rezaa . . . . . . . . . . . . 155
4.10.2 Ulazak i izlazak iz kompenzacije rezaa . . . . . . . 158
4.10.3 Podeavanja napredovanja u kompenzaciji rezaa. . 160
4.10.4 Kruna interpolacija i kompenzacija rezaa. . . . . . 161
4.11 Standardni ciklusi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
4.11.1 Standardni ciklusi buenja . . . . . . . . . . . . . . 164
4.11.2 Standardni ciklusi narezivanja . . . . . . . . . . . . 164
4.11.3 Ciklusi provrtanja i razvrtanja . . . . . . . . . . . . . 165
4.11.4 Ravnine R . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
4.12 Posebni kodovi G . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
4.12.1 Graviranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
4.12.2 Glodanje depova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
4.12.3 Rotacija i skaliranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
4.12.4 Zrcalna slika. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
4.13 Podrutine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
4.13.1 Vanjska podrutina M98 . . . . . . . . . . . . . . . . 167
4.13.2 Lokalna podrutina (M97) . . . . . . . . . . . . . . . 169
4.13.3 Primjer standardnog ciklusa vanjske podrutine (M98) 170
4.13.4 Vanjske podrutine s viestrukim draima (M98) . . . 171
xv
Poglavljer 5 Programiranje opcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
5.1 Programiranje opcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
5.2 Programiranje 4. i 5. osi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
5.2.1 Kreiranje programa s pet osi . . . . . . . . . . . . . 173
5.2.2 Instaliranje opcijske 4. osi . . . . . . . . . . . . . . . 177
5.2.3 Instaliranje opcijske 5. osi . . . . . . . . . . . . . . . 179
5.2.4 Odstupanje B na osi A
(rotacijski proizvodi s naginjanjem) . . . . . . . . . . 179
5.2.5 Iskljuivanje 4. i 5. osi . . . . . . . . . . . . . . . . 181
5.3 Makro programi (opcija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
5.3.1 Uvod u makro naredbe . . . . . . . . . . . . . . . . 182
5.3.2 Napomene o upravljanju . . . . . . . . . . . . . . . 185
5.3.3 Detaljni opis sistemskih varijabli . . . . . . . . . . . 196
5.3.4 Uporaba varijabli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
5.3.5 Zamjena adrese . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
5.3.6 G65 Opcija pozivanja makro podrutine (Skupina 00) . 217
5.3.7 Komunikacija s vanjskim ureajima - DPRNT[ ] . . . 219
5.3.8 Makro znaajke stila Fanuc koje nisu ukljuene u Haas
CNC stroju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
5.4 Programabilno rashladno sredstvo (P-Cool) . . . . . . . . . . . . 223
5.4.1 Pozicioniranje mlaznice P-Cool . . . . . . . . . . . . 223
5.5 Servo automatska vrata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
5.6 Rashladno sredstvo kroz vreteno (TSC) . . . . . . . . . . . . . . 226
5.7 Druge opcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
5.7.1 Beini intuitivni sustav sondiranja (WIPS) . . . . . . 227
5.7.2 Intuitivni programski sustav (IPS) . . . . . . . . . . . 227
xvi
Poglavljer 8 Drugi prirunici za strojeve. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .385
8.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
8.2 Glodalice Mini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
8.3 Serija VF s klinovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
8.4 Portalne glodalice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
8.5 Glodalica Office . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
8.6 Odjeljak paleta EC-400 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
8.7 UMC-750 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 385
8.8 Glodalica Office . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 386
Indeks . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .387
xvii
xviii
Sigurnost
Poglavlje 1: Sigurnost
1.1 Uvod
OPASNOST: Nemojte ulaziti u podruje strojne obrade dok se stroj pomie. Moe
doi do tekih ozljeda ili smrti.
Osnovna sigurnost:
1
Proitati prije upravljanja strojem
Odmah zamijenite oteene prozore ako se otete ili jako ogrebu. Drite bone
prozore zakljuane tijekom rada stroja (ako su dostupni).
Kako se prodaje, va stroj nije opremljen za obradu toksinih ili zapaljivih materijala;
to moe stvoriti smrtonosne pare ili lebdee estice u zraku. Obratite se proizvoau
materijala u vezi sigurnog rukovanja nusproizvodima materijala i primijenite sve
mjere opreza prije rada s takvim materijalima.
Elektrina sigurnost:
Nemojte upravljati strojem ako vrata nisu zatvorena i ako brave vrata ne funkcioniraju
pravilno. Rotirajui rezni alati mogu uzrokovati teke ozljede. Tijekom rada
programa, stroj glodalice i glava vretena se mogu brzo pomaknuti u bilo kojem
trenutku i smjeru.
[ZAUSTAVLJANJE U NUDI] je veliki okrugli crveni prekida na upravljakoj ploi.
Neki strojevi takoer mogu imati gumbe na drugim mjestima. Kada pritisnete
[ZAUSTAVLJANJE U NUDI], zaustavljaju se osi motora, motor vretena, pumpe,
izmjenjiva alata i motori zupanika. Dok je [ZAUSTAVLJANJE U NUDI]
ukljueno, onemoguen je i automatski i runi pomak. Upotrijebite
[ZAUSTAVLJANJE U NUDI] u sluaju nude i takoer za onemoguavanje stroja
radi sigurnosti kada morate pristupiti podrujima pomaka.
Provjerite ima li oteenih dijelova ili alata prije rada sa strojem. Bilo koji oteeni dio
ili alat se mora pravilno popraviti ili zamijeniti od strane ovlatenog osoblja. Nemojte
raditi na stroju ako se ini da bilo koja komponenta ne radi ispravno.
Drite ruke dalje od alata u vretenu kada pritisnete [ATC FWD], [ATC REV], [NEXT
TOOL], ili kada pokrenete ciklus izmjene alata. Izmjenjiva alata e se pokrenuti i
zdrobiti vam ruku.
Glava vretena moe pasti bez upozorenja. Morate izbjegavati podruje izravno ispod
glave vretena.
2
Sigurnost
Da biste sprijeili oteenje izmjenjivaa alata, pri umetanju alata pobrinite se da alati
budu pravilno poravnati s pogonskim navrtkama vretena.
Normalan rad - Dok stroj radi, drite vrata zatvorena i titnike na mjestu.
Umetanje i vaenje obradaka - Rukovaoc otvara vrata ili titnik, zavrava zadatak,
zatvara vrata ili titnik prije pritiskanja gumba [CYCLE START] (pokretanje
automatskog kretanja).
Umetanje i vaenje alata - Strojar ulazi u odjeljak za alate radi umetanja ili vaenja
alata. Potpuno izaite iz prostora prije nareivanja automatskog kretanja (na primjer,
[NEXT TOOL], [ATC FWD], [ATC REV]).
Postavljanje zadatka obrade - Pritisnite gumb [EMERGENCY STOP] prije dodavanja
ili uklanjanja uvrenja za stroj.
Odravanje / ista stroja - Prije ulaenja u okvir stroja, pritisnite [EMERGENCY
STOP] ili [POWER OFF].
Minimum Maksimum
Okolna vlaga 20% rel. vlage, bez kondenzacije 90% rel. vlage, bez kondenzacije
3
Ogranienja okolia i buke
Minimum Maksimum
Buka
Na primjer, ako postoji opasnost od poara zbog materijala koji se obrauje, morate
instalirati odgovarajui sustav za suzbijanje vatre da bi se smanjila opasnost za osoblje,
opremu i zgradu. Kontaktirajte specijalista radi instalacije alata za nadzor prije putanja
strojeva u rad bez pomoi rukovaoca.
Osobito je vano odabrati opremu za nadzor koja moe, ako otkrije problem, trenutno i bez
ljudske intervencije izvriti odgovarajui postupak u cilju sprjeavanja nesree.
4
Sigurnost
Kada je otkljuan, mod za postavljanje omoguuje uvjebanom strojaru vei pristup stroju
radi postavljanja zadataka. U ovom modu, ponaanje stroja ovisi o tome jesu li vrata
otvorena ili zatvorena. Otvaranje vrata dok je stroj u ciklusu zaustavlja pomak i smanjuje
brzinu vretena. Stroj omoguuje nekoliko funkcija u modu za postavljanje dok su vrata
otvorena, obino pri smanjenoj brzini. Sljedea tablica navodi modove i omoguene
funkcije.
Stroj u robotskoj eliji moe raditi, bez ogranienja, s otvorenim vratima dok je u modu
zakljuano/pokretanje.
Ovo stanje s otvorenim vratima je omogueno samo dok robot komunicira sa CNC strojem.
U veini sluajeva suelje izmeu robota i CNC stroja kontrolira sigurnost oba stroja.
5
Ponaanje stroja s otvorenim vratima
Zbog sigurnosti, postupci stroja se zaustavljaju kada su vrata otvorena i tipka prekida
postavljanja je zakljuana. Otkljuani poloaj omoguuje ograniene funkcije stroja.
T1.2: Ogranieni mod postavljanja / pokretanja se nadilazi kada su vrata stroja otvorena
Pokretanje ciklusa Nije dozvoljena. Bez pomaka Nije dozvoljena. Bez pomaka
stroja ili izvravanja programa. stroja ili izvravanja programa.
Vreteno [CW] / [CCW] (u smjeru Dozvoljeno, ali morate pritisnuti i Dozvoljeno, ali maksimalno 750
kazaljki sata/obrnuto) drati [CW] ili [CCW]. okr/min.
Maksimalno 750 okr/min.
Otvaranje vrata dok je program u Nije dozvoljena. Vrata su Dozvoljeno, ali pomak po osi e se
tijeku zakljuana. zaustaviti i vreteno e usporiti na
maksimalno 750 okr/min.
Pomak transportera Dozvoljeno, ali morate pritisnuti i Dozvoljeno, ali morate pritisnuti i
drati [CHIP REV] za pomak drati [CHIP REV] za pomak
unazad. unazad.
6
Sigurnost
CW CCW
100%
750 RPM
7
Ponaanje stroja s otvorenim vratima
G00
G01
Z
X Y
100% 0%
100% 0%
8
Sigurnost
100% CHIP
FWD
CHIP
100%
100% REV
100% CHIP
FWD
CHIP
100%
100% REV
NAPOMENA: Nikada nemojte mijenjati ili uklanjati nijednu sigurnosnu naljepnicu ili
simbol.
9
Ponaanje stroja s otvorenim vratima
10
Sigurnost
11
Druge sigurnosne naljepnice
Na stroju moete nai druge naljepnice, ovisno o modelu i ugraenim opcijama. Svakako
proitajte i razumijte ove naljepnice. Ovo su primjeri drugih sigurnosnih naljepnica na
engleskom jeziku. Moete kontaktirati Haas tvorniki odjel (HFO) za dobivanje ovih
naljepnica na drugim jezicima.
12
Uvod
Poglavlje 2: Uvod
2.1 Orijentacija okomite glodalice
Sljedee slike prikazuju neke od standardnih i opcijskih znaajki vae okomite
glodalice Haas. Imajte na umu da su ove slike informativne prirode; izgled vaeg stroja se
moe razlikovati ovisno o modelu i instaliranim opcijama.
A 3
2
1
B
14 4
12 13
VF
5
11
6
7
10 9
C 8
13
F2.2: Znaajke okomite glodalice (prednji 1. Izmjenjiva alata u stilu kiobrana
pogled) detalj A
4
3
F2.4: Znaajke okomite glodalice (prednji 1. Dvostruki krak SMTC (ako je ugraen)
pogled) detalj C 2. Tipka za otputanje alata
3. Programabilno rashladno sredstvo (opcija)
4. Mlaznice rashladnog sredstva
2 5. Vreteno
1
3
5 4
14
Uvod
5
2
B
C
15
F2.6: Znaajke okomite glodalice (stranji 1. Senzor razine rashladnog sredstva
pogled) detalj A - elektrini prikljuci 2. Rashladno sredstvo (opcija)
3. Pomono rashladno sredstvo (opcija)
4. Ispiranje (opcija)
5. Transporter (opcija)
1
16
Uvod
17
2.2 Orijentacija vodoravne glodalice
Sljedee slike prikazuju neke od standardnih i opcijskih znaajki vae vodoravne
glodalice Haas. Imajte na umu da su ove slike informativne prirode; izgled vaeg stroja se
moe razlikovati ovisno o modelu i instaliranim opcijama.
2
D
EC
EC
B
C
3
6
4
5
18
Uvod
4
2
4 2
3
19
F2.12: Znaajke vodoravne glodalice 1. Standardna pumpa rashladnog sredstva
(spremnik rashladnog sredstva) detalj 2. Senzor razine rashladnog sredstva
C 3. Ladica za strugotine
4. Cjedilo
1 5. Pumpa rashladnog sredstva kroz vreteno
5
5 2
4 3
20
Uvod
6
5 E
21
F2.15: Znaajke vodoravne glodalice 1. Opcijski sklop P-Cool
(Mlaznice rashladnog sredstva na 2. Mlaznica rashladnog sredstva (4)
EC-400) detalj E
22
Uvod
2 1
23
F2.17: Znaajke vodoravne glodalice 1. Stezaljke (8)
(Izmjenjiva paleta na EC- 300) detalj 2. Palete (2)
F 3. HRT-210 Rotacijski (2)
4. Stol (2)
3 Prikaz s uklonjenim poklopcima izmjenjivaa palete i
2
rotirajuih vrata
1
24
Uvod
9
3
7
EC
400
A
POOL
PALLET
PALLET
POOL
6
D
25
F2.19: Znaajke vodoravne glodalice (EC-550-630)
26
Uvod
4 1
3 2
27
F2.22: Znaajke vodoravne glodalice (EC-1600, 2000 i 3000)
J
D
28
Uvod
4
2
1 3
9
7
6
8 5
29
F2.24: Znaajke vodoravne glodalice (uklonjeni poklopci na EC-1600)
5 K
30
Uvod
1 2
31
Prednja ploa kutije
32
Uvod
Signalno svjetlo
Daje brzu vizualnu potvrdu trenutnog statusa stroja. Postoje pet razliitih stanja svjetla:
33
Tipkovnica
Signalno svjetlo
Naziv Funkcija
2.3.3 Tipkovnica
1. Funkcija
2. Kursor
3. Zaslon
4. Mod
5. Numerike
6. Slovne
7. Pomicanje
8. Nadilaenja
34
Uvod
F2.26: [1] Tipkovnica glodalice: Tipke funkcija, [2] Tipke kursora, [3] Tipke zaslona, [4]
Tipke moda, [5] Numerike tipke, [6] Slovne tipke, [7] Tipke pomicanja, [8] Tipke
nadilaenja.
1 2 3 4
POWER DISPLAY
RESET UP RECOVER EDIT INSERT ALTER DELETE UNDO
RESTART CURRENT
PROGRAM POSITION OFFSET
COMMANDS
SINGLE DRY OPTION BLOCK
MEMORY BLOCK RUN STOP DELETE
F1 F2 F3 F4 ALARMS PARAMETER SET TING HELP
DIAGNOSTIC GRAPHIC
MDI ORIENT ATC ATC
TOOL PART COOLANT
NEXT TOOL DNC SPINDLE FWD REV
OFFSET ZERO
TOOL RELEASE
MEASURE SET
PAGE
HOME HANDLE .0001 .001 .01 .1
UP JOG 1. 10. 100.
.1
CHIP +B CLNT
FWD -A/C +Z -Y
+Y UP
CURSOR ZERO
ALL ORIGIN SINGLE
HOME
RETURN G28
CHIP JOG CLNT
+X -X
STOP LOCK DOWN
PAGE LIST SELECT ERASE
END SEND RECEIVE
DOWN PROGRAM PROGRAM PROGRAM
CHIP +Y -Z +A/C AUX
REV -B CLNT
& @ :
SHIFT A B C D E 7 8 9
OVERRIDES
-10% 100% +10%
HANDLE % $ !
FEEDRATE FEEDRATE FEEDRATE
CONTROL
FEED
F G H I J K 4 5 6
+ = #
CW STOP CCW SPINDLE
E R S T U V W - 0
/ [ ]
5%
RAPID
25%
RAPID
50%
RAPID
100%
RAPID
X Y Z ; ( ) CANCEL SPACE ENTER
8 7 6 5
Funkcijske tipke
Power up/Restart [POWER UP/RESTART] Vraa sve osi u nultoku i pokree upravljanje
(Paljenje / Ponovno stroja.
pokretanje)
35
Tipkovnica
F1- F4 [F1 - F4] Ove tipke imaju razne funkcije ovisno o radnom
modu.
Tool Offset Measure [TOOL OFFSET MEASURE] Biljei odstupanja duine alata tijekom
(Mjerenje odstupanja postavljanja obratka.
alata)
Next Tool (Sljedei [NEXT TOOL] Odabire sljedei alat iz izmjenjivaa alata.
alat)
Tool Release [TOOL RELEASE] Otputa alat iz vretena kada je u modu MDI,
(Otputanje alata) ZERO RETURN ili HAND JOG.
Part Zero Set [PART ZERO SET] Biljei odstupanja koordinata obratka tijekom
(Postavljanje nultoke postavljanja obratka.
obratka)
Tipke kursora
Tipke sa strelicama [UP], [DOWN], Pomie jednu stavku, blok ili polje u odgovarajuem
[LEFT,] [RIGHT] smjeru.
Page Up, Page Down [PAGE UP] / [PAGE Slui za promjenu zaslona ili pomicanje za jednu stranicu
(Stranica gore/dolje) DOWN] gore/dolje pri gledanju programa.
36
Uvod
Tipke zaslona
37
Tipkovnica
Tipke modova
Tipke modova mijenjaju upravljako stanje stroja. Sve tipke u redu tipki modova izvravaju
funkcije vezane uz tu tipku moda. Trenutni mod je uvijek prikazan u gornjem lijevom kutu
zaslona, u obliku mod:tipka.
T2.5: EDIT:EDIT Tipke modova
Alter (Izmjena) [ALTER] Zamjenjuje oznaenu naredbu ili tekst tekstom iz naredbenog retka
ili meuspremnika.
Delete [DELETE] Brie stavku na kojoj je kursor ili brie odabrani blok programa.
(Brisanje)
Memory [MEMORY] Odabire memorijski mod. U ovom modu se pokreu programi, a druge
(Memorija) tipke i retku MEM upravljaju nainima na koji se program pokree.
Jedan blok [SINGLE Ukljuuje ili iskljuuje pojedinani blok. Kad je ukljuen pojedinani
BLOCK] blok, upravljaka jedinica pokree samo jedan programski blok svaki
put kad pritisnete [CYCLE START].
Probno [DRY RUN] Provjerava trenutni pomak stroja bez rezanja obratka.
pokretanje
Optional Stop [OPTION Ukljuuje ili iskljuuje opcijsko zaustavljanje. Kad je ukljueno opcijsko
(Opcijsko STOP] zaustavljanje, stroj e se zaustaviti kada dosegne naredbe M01.
zaustavljanje)
Brisanje bloka [BLOCK Ukljuuje ili iskljuuje brisanje bloka. Programski blokovi s kosom
DELETE] crtom ("/") kao prvom stavkom se ignoriraju (ne izvravaju) ako je ova
opcija omoguena.
38
Uvod
Runi unos podataka / [MDI/DNC] U modu MDI moete pokretati programe ili programske
izravno numeriko blokove bez spremanja. Mod DNC omoguuje postupno
upravljanje uitavanje velikih programa u upravljaku jedinicu dok se
izvravaju.
Orient Spindle [ORIENT SPINDLE] Rotira vreteno na dani poloaj i zatim ga zakljuava.
(Orijentacija vretena)
Automatic Tool [ATC FWD] / Rotira revolversku glavu na idui / prethodni alat.
Changer Forward / [ATC REV]
Reverse (Automatski
izmjenjiva alata
naprijed / nazad)
.0001/.1 [.0001 /.1], [.001 / 1], Odabire koliinu pomaka za svaki klik ruice za runo
[.01 / 10], [.1 / 100] pomicanje. Kada je glodalica u milimetarskom modu, prvi
broj se mnoi s deset pri pomicanju osi kotaiem (npr.
.0001 postaje 0,001 mm). Donji broj se koristi za mod
probnog pokretanja.
Zero Return (Vraanje [ZERO RETURN] Odabire mod vraanja u nultoku, koji prikazuje lokaciju
u nultoku). osi u etiri razliite kategorije: Rukovatelj, Obradak G54,
Stroj i Preost Udalj (preostala udaljenost). Pritisnite
[POSITION] ili [PAGE UP]/[PAGE DOWN] za
pomicanje izmeu kategorija.
All (Sve) [ALL] Vraa sve osi u nultoku stroja. Ovo je slino [POWER
UP/RESTART], osim to ne dolazi do izmjene alata.
39
Tipkovnica
Single (Pojedinano) [SINGLE] Vraa jednu os u nultoku stroja. Pritisnite eljeno slovo
osi na alfanumerikoj tipkovnici i pritisnite [SINGLE].
(Home G28) Nultoka [HOME G28] Vraa sve osi u nultoku brzim pomakom. [HOME
G28 G28] e takoer vratiti jednu os u ishodite na isti nain
kao i [SINGLE].
List Programs (Popis [LIST PROGRAM] Otvara izbornik s karticama za uitavanje i spremanje
programa) programa.
Erase Program [ERASE PROGRAM] Brie odabrani program u modu popisa programa.
(Brisanje programa) Brie itav program u modu MDI.
Numerike tipke
40
Uvod
Posebni znakovi Pritisnite [SHIFT] i Umee uti znak u gornjem lijevom dijelu tipke.
zatim numeriku tipku
Slovne tipke
Slovne tipke omoguuju korisniku unos slova abecede uz nekoliko posebnih znakova
(ispisanih utom bojom na glavnoj tipki). Pritisnite [SHIFT] za unos posebnih znakova.
T2.11: Slovne tipke
Kraj bloka [;] Ovo je znak za kraj bloka, to znai kraj programskog
retka.
Desna kosa crta [/] Pritisnite [SHIFT] i zatim [;]. Koristi se u funkciji brisanja
bloka i u makro izrazima.
Uglate zagrade [[] []] [SHIFT] zatim [( ]ili [SHIFT] zatim [)] se koriste u makro
funkcijama.
41
Tipkovnica
Axis Jog Keys (Tipke [+X/-X, +Y/-Y, +Z/-Z, Runi pomak osi. Pritisnite i drite tipku osi ili
za runi pomak osi) +A/C/-A/C AND +B/-B pritisnite i pustite za odabir osi i zatim upotrijebite
(SHIFT +A/C/-A/C)] ruicu za pomicanje.
Jog Lock (Blokada [JOG LOCK] Radi s tipkama za runo pomicanje osi. Pritisnite
runog pomicanja) [JOG LOCK], zatim tipku osi, i os e se
pomicati dok ponovo ne pritisnete [JOG
LOCK].
Coolant Down (Rashl. [CLNT DOWN] Pomie opcijsku mlaznicu P-Cool prema dolje.
sredstvo dolje)
Pomono rashladno [AUX CLNT] Pritisnite ovu tipku u modu MDI za izmjenu rada
sredstvo Sustava rashladnog sredstva kroz vreteno
(TSC), ako je instaliran.
42
Uvod
Tipke za nadilaenje
-10 Spindle (-10 [-10 SPINDLE] Smanjuje trenutnu brzinu vretena za 10%.
Vreteno)
100% Spindle (100% [100% SPINDLE] Postavlja nadienu brzinu vretena nazad na
Vreteno) programiranu brzinu.
+10% Spindle (+10% [+10 SPINDLE] Poveava trenutnu brzinu vretena za 10%.
Vreteno)
43
Tipkovnica
Rapids (Brzi pomaci) [5% RAPID ]/ [25% Ograniava brze pomake stroja na vrijednost na tipki.
RAPID ]/ [50%
RAPID] / [100%
RAPID]
Uporaba nadilaenja
Rukovatelj moe nadii postavku rashladnog sredstva pritiskom tipke [COOLANT]. Pumpa
e ostati ukljuena ili iskljuena do idueg M-koda ili postupka rukovaoca (vidi postavku
32).
44
Uvod
Upravljaki zaslon je podijeljen u okvire koji variraju ovisno o trenutnom modu i o tome koje
se tipke zaslona koriste.
13 12 11 10 9 8 7
Trenutno aktivni okvir ima bijelu pozadinu. Moete raditi s podacima u okviru samo kada je
taj okvir aktivan i samo jedan okvir moe biti aktivan odjednom. Na primjer, ako elite raditi
s tablicom Program Tool Offsets (Odstupanja alata u programu), pritisnite [OFFSET]
dok se tablica ne prikae s bijelom pozadinom. Zatim moete unijeti promjene podataka. U
veini sluajeva, aktivni okvir se mijenja pomou gumba zaslona.
45
Upravljaki zaslon
F2.28: Traka moda i zaslona prikazuje [1] trenutni mod i [2] trenutnu funkciju zaslona.
1 2
T2.12: Mod, pristup tipkama i prikaz trake
46
Uvod
Prikaz odstupanja
Postoje dvije tablice odstupanja, tablica Program Tool Offsets (Odstupanja alata u
programu) i tablica Active Work Offset (Odstupanje aktivnog obratka). Ovisno o modu, ove
tablice se mogu pojaviti u dva odvojena okvira zaslona ili u istom okviru; upotrijebite tipku
[OFFSET] za prelazak izmeu tablica.
T2.13: Tablice odstupanja
Naziv Funkcija
Aktivni kodovi
Ovaj zaslon daje informacije u stvarnom vremenu, samo za itanje, o kodovima koji su
trenutno aktivni u programu; konkretno, kodovi koji definiraju trenutni tip pomaka (brzo ili
linearno napredovanje ili kruno napredovanje), sustav poloaja (apsolutni ili korani),
kompenzaciju rezaa (lijevo, desno ili iskljueno), aktivni standardni ciklus te odstupanje
obratka. Ovaj zaslon takoer daje aktivni kod Dnn, Hnn i Tnn te najnoviji kod Mnnn .
47
Upravljaki zaslon
Aktivni alat
Ovaj zaslon daje informacije o trenutnom alatu u vretenu, ukljuujui tip alata (ako je
zadan), maksimalno optereenje alata koje je alat trpio i preostali postotak trajanja alata
(ako koristite Napredno upravljanje alatom).
Odlomak zaslona s mjeraima vremena (smjeten iznad donjeg desnog dijela zaslona)
daje informacije o vremenima ciklusa (This Cycle: vrijeme trenutnog ciklusa, Last Cycle:
vrijeme prethodnog ciklusa te Remaining: preostalo vrijeme u trenutnom ciklusu).
Odjeljak brojaa takoer ima dva brojaa M30 i prikaz Loops Remaining (Preostale petlje).
Broja M30 #1: i Broja M30 #2: svaki put kada program dosegne naredbu M30,
brojai se poveavaju za jedan. Ako je Postavka 118 ukljuena, brojai e takoer
porasti svaki put kada program dosegne naredbu M99.
Ako imate makro varijable, moete obrisati ili promijeniti broja M30 #1 pomou
#3901 i broja M30 #2 pomou #3902 (#3901=0).
48
Uvod
Trenutne naredbe
Ovaj odlomak ukratko opisuje razliite stranice trenutnih naredbi i vrste podataka koje
sadre. Informacije iz veine ovih stranica se takoer pojavljuju u drugim modovima.
Za pristup ovom zaslonu, pritisnite [CURRENT COMMANDS], zatim pritisnite [PAGE UP]
ili [PAGE DOWN] za prelistavanje stranica.
Ovi brojai i mjerai vremena se prikazuju u donjem desnom dijelu zaslona u modovima
OPERATION:MEM i SETUP:ZERO.
Zaslon makro varijabli -Ova stranica prikazuje popis makro varijabli i njihovih trenutnih
vrijednosti. Upravljaka jedinica aurira ove varijable tijekom rada programa. Takoer
moete izmijeniti varijable u ovom zaslonu; Pogledajte odlomak "Makro naredbe", poevi
na stranici 181, za vie informacija.
Aktivni kodovi - Ova stranica popisuje trenutno aktivne kodove programa. Manja verzija
ovog zaslona je ukljuena u zaslon moda OPERATION:MEM.
Poloaji - Ova stranica prikazuje vei prikaz trenutnih poloaja stroja, sa svim referentnim
tokama poloaja (rukovatelj, stroj, obradak, preostala udaljenost) na istom zaslonu.
Pogledajte stranicu 49 za vie informacija o zaslonima poloaja.
NAPOMENA: Moete runo pomaknuti osi stroja s ovog zaslona ako je upravljaka
jedinica u modu SETUP:JOG.
Zaslon trajanja alata - Ova stranica prikazuje informacije koje upravljaka jedinica koristi
za predvianje trajanja alata.
49
Upravljaki zaslon
NAPOMENA: Morate ukljuiti crticu (-) ili dvotoku (:) kada unosite novi datum ili
vrijeme.
5. Pritisnite [ENTER]. Provjerite je li novi datum ili vrijeme tono. Ponovite korak 4 ako
nije tono.
6. Resetirajte [EMERGENCY STOP] i obriite alarm.
50
Uvod
Alarmi i poruke
Traka statusa sustava je odlomak zaslona samo za itanje u sredini dolje. Prikazuje poruke
za korisnika o postupcima koje je izvrio.
Zaslon poloaja
Zaslon Position (Poloaj) se obino prikazuje blizu donje sredine zaslona. Prikazuje
trenutni poloaj osi u odnosu na etiri referentne toke (Operator (Rukovalac), Work
(Obradak), Machine (Stroj) i Distance-to-go (Preostala udaljenost)). U modu SETUP:JOG
ovaj zaslon prikazuje sve relativne poloaje istovremeno. U drugim modovima, pritisnite
[POSITION] za pomicanje kroz razliite referentne toke.
T2.14: Referentne toke poloaja osi
Zaslon
koordinata Funkcija
RUKOVALAC Ovaj poloaj pokazuje udaljenost za koju ste runo pomaknuli osi. To ne predstavlja
nuno stvarnu udaljenost osi od nultoke stroja, osim kada se stroj prvi put ukljui.
Upiite slovo osi i pritisnite [ORIGIN] za vraanje vrijednosti poloaja na nulu za tu os.
OBRADAK (G Ovo prikazuje poloaje osi u odnosu na nultoku obratka. Pri pokretanju, ovaj poloaj
54) automatski koristi odstupanje obratka G54. Zatim e prikazati poloaje osi u odnosu na
zadnje koriteno odstupanje obratka.
PREOSTALA Prikazuje preostalu udaljenost prije nego osi dostignu nareeni poloaj. U modu
UDALJENOST SETUP:JOG moete koristiti ovaj poloaj za prikaz pomaknute udaljenosti.
Promijenite modove (MEM, MDI) i zatim prijeite nazad na mod SETUP:JOG za
vraanje ove vrijednosti na nulu.
51
Upravljaki zaslon
1. Kada je zaslon poloaja aktivan, pritisnite [F2]. Prikazuje se skoni izbornik Axis
Selection (Odabir osi).
52
Uvod
Ulazna traka
Ulazna traka je odjeljak za unos podataka u donjem lijevom kutu zaslona. Ovdje se
pojavljuje va unos dok ga utipkavate.
53
Upravljaki zaslon
Traka ikona
Traka ikona je podijeljena u 18 polja za prikaz slike. Ikona za stanje stroja e se pojaviti u
jednom ili vie polja.
T2.15: Polje 1
T2.16: Polje 2
54
Uvod
T2.17: Polje 3
T2.18: Polje 4
55
Upravljaki zaslon
M FIN (M121-M128).
56
Uvod
T2.19: Polje 5
57
Upravljaki zaslon
T2.20: Polje 6
T2.21: Polje 7
58
Uvod
T2.22: Polje 8
59
Upravljaki zaslon
T2.23: Polje 9
1
pritisnuto na upravljakoj kutiji.
Ova ikona se brie kad se
otpusti [EMERGENCY
STOP].
2
PALLET pritisnuto na izmjenjivau paleta
Strug: EMERGENCY STOP, (glodalica) ili umetau ipki
BARFEED (strug). Ova ikona se brie kad
se otpusti [EMERGENCY
STOP].
3
CAGE pritisnuto na kavezu
Strug: EMERGENCY STOP, izmjenjivaa alata (glodalica) ili
AUXILIARY 1 pomonom ureaju (strug). Ova
ikona se brie kad se otpusti
[EMERGENCY STOP].
4
AUXILIARY pritisnuto na pomonom
Strug: EMERGENCY STOP, ureaju. Ova ikona se brie kad
AUXILIARY 2 se otpusti [EMERGENCY
STOP].
T2.24: Polje 10
60
Uvod
T2.25: Polje 11
T2.26: Polje 12
T2.27: Polje 13
61
Upravljaki zaslon
T2.28: Polje 14
62
Uvod
T2.29: Polje 15
63
Upravljaki zaslon
T2.30: Polje 16
T2.31: Polje 17
64
Uvod
T2.32: Polje 18
Prvi stupac ovog zaslona daje informacije o statusu vretena i trenutnim vrijednostima
nadilaenja za vreteno, napredovanje i brze pomake.
65
Snimka zaslona
Drugi stupac prikazuje trenutno optereenje motora u kW. Ova vrijednost odrava trenutno
optereenje vretena na alat. Takoer prikazuje trenutnu programiranu i stvarnu brzinu
vretena, kao i programiranu i stvarnu brzinu napredovanja.
Upravljaka jedinica moe snimiti i spremiti snimku trenutnog zaslona na prikljueni USB
ureaj ili na tvrdi disk. Ako nije prikljuen USB ureaj, a stroj nema tvrdi disk, slika nee biti
spremljena.
1. Ako elite spremiti snimku zaslona pod odreenim nazivom datoteke, prvo upiite
naziv. Upravljaki program automatski dodaje ekstenziju *.bpm.
2. Pritisnite [SHIFT].
3. Pritisnite [F1].
Snimka zaslona se sprema na USB ureaj ili tvrdi disk stroja, a upravljaka jedinica
prikazuje poruku Snapshot saved to HDD/USB (Snimka spremljena na HDD/USB)
kada je postupak dovren.
66
Uvod
4. Pritisnite [CANCEL] ako elite zatvoriti podkarticu i vratiti se na viu razinu kartice.
2.5 Pomo
Upotrijebite funkciju pomoi kada trebate informacije o funkcijama stroja, naredbama ili
programiranju. Sadraj ovog prirunika je takoer dostupan na upravljakoj jedinici.
Kazalo pomoi - Nudi popis dostupnih tema pomoi izmeu kojih moete birati. Za
vie informacija, pogledajte odlomak Kazalo pomoi na stranici 69.
Glavna pomo - Nudi tablicu sadraja za Prirunik za korisnike na upravljakoj
jedinici. Upotrijebite tipke sa strelicama [UP] i [DOWN] za odabir teme i pritisnite
[ENTER] za prikaz sadraja teme.
Pomo za aktivni prozor - Daje temu sustava pomoi vezanu uz trenutno
aktivni prozor.
67
Izbornik s karticama pomoi
68
Uvod
Ova opcija nudi popis tema prirunika koje su vezane uz podatke u priruniku na zaslonu.
Upotrijebite strelice kursora za oznaavanje teme od interesa i zatim pritisnite [ENTER] za
pristup tom odjeljku prirunika.
Kalkulator
NAPOMENA: Podaci ne mogu unijeti u polje gdje je naziv oznaen. Obriite podatke
u drugim poljima (pritiskom na [F1] ili [ENTER]) dok naziv vie nije
oznaen kako biste izravno mijenjali polje.
69
Kartica Calculator (Kalkulator)
Stranica kalkulatora trokuta uzima nekoliko mjerenja trokuta i rjeava ostale vrijednosti. Za
unose koji imaju vie od jednog rjeenja, ako unesete zadnju vrijednost po drugi put,
prikazat e se idue mogue rjeenje.
1. Upotrijebite strelice kursora [UP] i [DOWN] za odabir polja za vrijednost koju elite
unijeti.
2. Upiite vrijednost i pritisnite [ENTER].
3. Unesite poznate duine i kutove trokuta.
Kada se unese dovoljno podataka, upravljaka jedinica rjeava trokut i prikazuje rezultate.
70
Uvod
Kada se unese dovoljno podataka, upravljaka jedinica e rijeiti kruni pomak i prikazati
ostatak vrijednosti. Pritisnite [ENTER] u polju DIRECTION (SMJER) za izmjenu smjera
CW/CCW (U SMJERU KAZALJKI SATA/OBRNUTO). Upravljaka jedinica takoer prikazuje
alternativne formate za programiranje takvog pomaka pomou G02 ili G03. Odaberite
format koji elite i pritisnite [F3] za uvoz oznaenog retka u program koji se ureuje.
71
Kartica Calculator (Kalkulator)
72
Uvod
Ovaj kalkulator vam pomae da odredite pravilne brzine i napredovanja za vau primjenu.
Unesite sve dostupne podatke o vaem alatu, materijalu i planiranom programu, a
kalkulator e ispuniti preporuene brzine napredovanja kada dobije dovoljno podataka.
Ova funkcija daje mogunost odreivanja toaka presijecanja na kojima pravac dodiruje
krug kao tangenta.
1. Upotrijebite strelice [UP] i [DOWN] za oznaavanje polja podataka za vrijednost koju
elite unijeti.
2. Upiite vrijednost i pritisnite [ENTER].
3. Unesite dvije toke, A i B, na pravac i treu toku, C, udaljenu od pravca.
Program e izraunati toku dodira. U toj toki se okomica iz toke C sijee s pravcem AB,
kao i okomita udaljenost od tog pravca.
73
Kartica Calculator (Kalkulator)
Ova funkcija odreuje toke dodira izmeu dva kruga ili toke. Unosite lokaciju dva kruga
i njihove polumjere. Program zatim izraunava toke presijecanja koje ine tangente na
oba kruga.
NOTE: Za svaki uvjet unosa (dva odvojena kruga), postoji do osam toaka
presjeka. etiri toke nastaju povlaenjem istostranih tangenti i etiri
toke povlaenjem ukrienih tangenti.
74
Uvod
4. Kada pritisnete [F], program e dati upit za polazne (From) i odredine (To) toke (A,
B, C, itd.) koje odreuju segment dijagrama. Ako je segment luk, program e takoer
dati upit za [C] ili [W] (u smjeru kazaljki sata ili obratno). Za brzu promjenu odabira
segmenta, pritisnite [T] ako elite da prethodna toka odredita (To) postane nova
toka ishodita (From) i jedinica daje upit za novu odredinu toku (To).
Traka unosa prikazuje kod G za segment. Rjeenje je u modu G90. Pritisnite M za
prelazak u mod G91.
5. Pritisnite [MDI DNC] ili [EDIT] i pritisnite [INSERT] za unos koda G iz ulazne trake.
75
Kartica Calculator (Kalkulator)
76
Upravljanje
Poglavlje 3: Upravljanje
3.1 Ukljuivanje stroja
1. Pritisnite i drite [POWER ON] dok se ne prikae Haas logotip.
Stroj e izvriti samoprovjeru i zatim prikazati stranicu HAAS START UP, stranicu
MESSAGES (ako je ostavljena neka poruka) ili stranicu ALARMS. U svakom sluaju,
upravljaka jedinica e biti u modu SETUP:ZERO s jednim ili vie prisutnih alarma.
2. Pritisnite tipku [RESET] za brisanje pojedinanih alarma. Ako se neki alarm ne moe
obrisati, moda je potreban servis stroja. Nazovite Haas tvorniki odjel za pomo.
3. Nakon brisanja alarma, stroj mora vratiti sve osi u nultoku i ustanoviti referentnu
toku zvanu Ishodite iz koje poinju svi postupci. Za vraanje stroja u ishodite,
pritisnite [POWER UP/RESTART].
Osi se brzim pomakom vraaju u ishodite, zatim se prestaju kretati kada stroj
pronae prekidae ishodita.
Kad se ovaj postupak dovri, upravljaka jedinica prikazuje mod OPERATION:MEM. Stroj je
spreman za rad.
20-minutni program zagrijavanja (O02020) je ukljuen u popis programa svakog stroja. Ako
stalno koristite vreteno na visokim brzinama, trebali biste pokretati ovaj program svaki dan.
77
3.3 Upravljanje ureajima
Upravljanje ureajima vam prikazuje dostupne memorijske ureaje i njihove komande u
izborniku s karticama. Za informacije o navigaciji kroz izbornike s karticama na upravljakoj
jedinici Haas, pogledajte 66.
NAPOMENA: Vanjski USB tvrdi diskovi moraju biti formatirani u sustavu FAT ili
FAT32. Nemojte koristiti ureaje formata NTFS.
1. Aktivni program
2. Aktivna kartica
3. Oznaeni program
4. Vrijeme
5. Datum
6. Pod-direktorij
7. Veliina datoteke
8. Odabrani program
78
Upravljanje
Ureaji za pohranu podataka kao to su USB memorije ili tvrdi diskovi obino imaju
strukturu direktorija (ponekad se naziva struktura "mapa"), s glavnim direktorijem koji
sadri direktorije koji mogu sadravati daljnje direktorije, u mnogo razina. Moete se kretati
kroz direktorije i upravljati njima na ovim ureajima u upravljanju ureajima.
1. Oznaite direktorij koji elite otvoriti. Direktoriji imaju oznaku <DIR> na popisu
datoteka, zatim pritisnite [ENTER].
2. Za povratak na prethodnu razinu direktorija, oznaite naziv direktorija na vrhu popisa
datoteka (takoer ima ikonu strelice). Pritisnite [ENTER] za prelazak na tu razinu
direktorija.
Kreiranje direktorija
Moete dodavati direktorije u strukturu datoteka USB memorijskih ureaja, tvrdih diskova i
direktorija mrenog dijeljenja.
1. Pomaknite se na karticu ureaja i direktorij gdje elite postaviti novi direktorij.
2. Upiite naziv novog direktorija i pritisnite [INSERT].
Novi direktorij se prikazuje na popisu datoteka s oznakom <DIR>.
79
Prijenos programa
Datoteke razvijene u upravljakoj jedinici e nositi naziv sa slovom "O" i 5 brojki. Na primjer,
O12345.
Kopiranje datoteka
80
Upravljanje
1. Pritisnite [LIST PROGRAM] i odaberite karticu ureaja koja sadri programe koje
elite obrisati.
2. Upotrijebite strelice kursora [UP] ili [DOWN] za oznaavanje broja programa.
3. Pritisnite [ERASE PROGRAM].
6. Ako elite obrisati sve programe na popisu, odaberite ALL (Svi) na kraju popisa i
pritisnite [ERASE PROGRAM].
NAPOMENA: U stroju mogu biti instalirani neki vani programi, kao to je O02020
(zagrijavanje vretena) ili makro programi (O09XXX). Spremite ove
programe na memorijski ureaj ili raunalo prije brisanja svih
programa. Takoer moete ukljuiti Postavku 23 za zatitu programa
O09XXX od brisanja.
Popis programa u modu MEMORY moe sadravati do 500 programa. Ako upravljaka
jedinica sadri 500 programa i pokuate kreirati novi program, upravljaka jedinica vraa
poruku DIR FULL (DIREKTORIJ PUN), i va novi program se ne kreira.
81
Dupliciranje datoteka
Za dupliciranje datoteke:
1. Pritisnite [LIST PROGRAM] za pristupanje Upravljanju ureajima.
2. Odaberite karticu Memory (Memorija).
3. Pomaknite kursor na program koji elite duplicirati.
4. Upiite novi broj programa (Onnnnn) i pritisnite [F2].
Oznaeni program se duplicira s novim nazivom i postaje aktivni program.
5. Za dupliciranje programa na drugi ureaj, pomaknite kursor na program bez
upisivanja novog broja programa i pritisnite [F2].
Skoni izbornik sadri popis odredinih ureaja.
6. Odaberite ureaj i pritisnite [ENTER] za dupliciranje datoteke.
7. Za kopiranje vie datoteka, pritisnite [ENTER] za postavljanje oznake kraj naziva
datoteka.
82
Upravljanje
NOTE: Ovo je funkcija brzog traenja koja e nai prvi sluaj u smjeru traenja
koji zadate. Moete upotrijebiti Advanced Editor (Napredno traenje)
za opseniju pretragu. Pogledajte stranicu 123 u vezi vie informacija
o funkciji Naprednog traenja.
Strelica kursora [UP] trai prema poetku programa od trenutnog poloaja kursora. Strelica
kursora [DOWN] trai prema kraju programa. Prvi naeni sluaj se oznaava.
3.5 RS-232
RS-232 je jedan od naina za spajanje Haas CNC upravljake jedinice s raunalom. Ova
funkcija omoguuje programeru da uitava i preuzima programe, postavke i odstupanja
alata s raunala.
Potreban je 9-iglini do 25-iglini null modem kabel (nije priloen) ili 9-iglini do 25-iglini
izravni kabel s null modem prilagodnikom za spajanje CNC upravljake jedinice s
raunalom. Postoje dva tipa RS-232 prikljuaka: 25-iglini prikljuak i 9-iglini prikljuak.
9-iglini prikljuak se ee koristi na raunalima. Ukopajte 25-iglini prikljuak u
prikljuak na Haas stroju smjeten na bonoj ploi upravljakog ormaria na stranjoj
strani stroja.
83
Duina kabela
19200 50
9600 500
4800 1000
2400 3000
Upravljaka jedinica reagira na naredbu Q samo kada je Postavka 143 ukljuena. Koristi
se sljedei izlazni format:
84
Upravljanje
Ako je upravljaka jedinica zauzeta, pokazuje se "Status, Busy" (Status, zauzeto). Ako
zahtjev nije prepoznat, jedinica prikazuje "Unknown" (Nepoznato) i novi redak za unos >.
Dostupne su sljedee naredbe:
T3.2: Daljinske Q naredbe
Q402 M30 Broja komada #1 (moe se resetirati na >Q402 M30 #1, 553
upravljakoj jedinici)
Q403 M30 Broja komada #2 (moe se resetirati na >Q403 M30 #2, 553
upravljakoj jedinici)
Korisnik ima mogunost zatraiti sadraj bilo koje makro ili sistemske varijable koristei
naredbu Q600, na primjer, "Q600 xxxx". To e prikazati sadraj makro varijable xxxx na
odvojenom raunalu. Nadalje, u makro varijable #1-33, 100-199, 500-699 (imajte na
umu da su varijable #550-580 nedostupne ako je glodalica opremljena sa sustavom
sonde), 800-999 i #2001 do #2800 je mogue "upisivanje" koristei naredbu E, na
primjer, Exxxx yyyyyy.yyyyyy pri emu je xxxx makro varijabla, a yyyyyy.yyyyyy
je nova vrijednost.
85
Dobivanje podataka iz stroja
NAPOMENA: Ovu naredbu treba koristiti samo ako nema prisutnih alarma.
86
Upravljanje
Moete pozivati potprograme u FNC programu, ali ti potprogrami moraju biti u istom
direktoriju datoteka kao i glavni program.
Ako va FNC program pozove makro naredbe G65 ili preklopljene potprograme G/M, oni
moraju biti pod MEMORY.
87
Dobivanje podataka iz stroja
1. DNC se ukljuuje pomou Parametra 57, linija 18 i Postavke 55. Ukljuite liniju
parametra (1) u promijenite Postavku 55 na ON (Ukljueno).
2. Preporuujemo da koristite DNC uz odabranu opciju XMODEM ili pariteta budui da
e eventualna greka u prijenosu tada biti otkrivena i DNC program e se zaustaviti
bez ruenja. Postavke izmeu upravljake CNC jedinice i drugog raunala se moraju
poklapati. Za promjenu postavke u upravljakoj CNC jedinici, pritisnite
[SETTING/GRAPHIC] i pomaknite prikaz na postavke RS-232 (ili upiite 11 i
pritisnite strelicu gore ili dolje).
3. Upotrijebite strelice [UP] i [DOWN] za oznaavanje varijabli te lijevu i desnu strelicu
za promjenu vrijednosti.
88
Upravljanje
Dok se program izvrava u DNC, modovi se ne mogu mijenjati. Stoga, funkcije ureivanja
kao to je Ureivanje u pozadini nisu dostupne.
DNC podrava mod postupnog unosa. Upravljaka jedinica e izvriti jedan po jedan blok
(naredbu). Svaki blok e se izvriti odmah, bez praenja blokova unaprijed. Iznimka je kada
se naredi kompenzacija rezaa. Kompenzacija rezaa zahtijeva da se tri bloka s
naredbama pomaka oitaju prije izvrenja kompenziranog bloka.
Tijekom DNC je mogua puna dvostrana komunikacija pomou naredbe G102 ili DPRNT na
koordinate izlaznih osi nazad na upravljako raunalo.
Grafiki mod se moe pokrenuti iz modova Memorija, MDI, DNC, FNC ili Ureivanje. Za
pokretanje programa:
1. Pritisnite [SETTING/GRAPHIC] dok se ne prikae stranica GRAPHICS (Grafika). Ili
pritisnite [CYCLE START] iz okvira aktivnog programa u modu Ureivanje za ulazak
u Grafiki mod.
2. Za pokretanje DNC u grafikom modu, pritisnite [MDI/DNC] dok se ne aktivira mod
DNC, zatim otvorite zaslon za grafiku i poaljite program u upravljaku jedinicu (vidi
odlomak DNC).
89
Funkcije alata (Tnn)
3. Dostupne su tri korisne znaajke zaslona u Grafikom modu koje se mogu ukljuiti
pritiskom jedne od funkcijskih tipki [F1] - [F4]. [F1] je tipka za pomo, koja e dati
kratak opis svake od moguih funkcija u Grafikom modu. [F2] je tipka za zumiranje,
koja oznaava podruje pomou tipki sa strelicama, [PAGE UP] i [PAGE DOWN] za
podeavanje razine uveanja i pritisak na tipku [ENTER]. [F3] i [F4] slue za
upravljanje brzinom simulacije.
Kod Tnn slui za odabir idueg alata koji se postavlja u vreteno iz izmjenjivaa alata.
Adresa T ne pokree zamjenu alata; ona samo odabire koji alat e se koristiti sljedei. M06
e pokrenuti zamjenu alata, na primjer, T1M06 e staviti alat 1 u vreteno.
NAPOMENA: Prije zamjene alata nije potreban pomak X ili Y; meutim, ako je
obradak ili dra velik, postavite X ili Y prije izmjene alata radi
sprjeavanja sudara izmeu alata i obratka ili draa.
Zamjena alata se moe narediti dok su osi X, Y i Z u bilo kojem poloaju. Upravljaka
jedinica e dovesti os Z u nultoku stroja. Upravljaka jedinica e pomaknuti os Z u poloaj
iznad nultoke stroja tijekom izmjene alata, ali se nikada nee pomaknuti ispod nultoke
stroja. Na kraju izmjene alata, os Z e biti u nultoki stroja.
Postoji nekoliko razliitih opcija vretena za Haas glodalice. Svaki od ovih tipova zahtijeva
odreeni dra alata. Uobiajena vretena su ona s konusom 40 i 50. Vretena s konusom
40 su podijeljena u dva tipa. BT i CT; nazivaju se BT40 i CT40. Vreteno i izmjenjiva alata
u danom stroju imaju mogunost dranja samo jednog tipa alata.
90
Upravljanje
1. Pazite da drai alata i vuni zavrtnji budu u dobrom stanju i vrsto stegnuti zajedno
kljuevima ili mogu zapeti u vretenu.
F3.3: Sklop draa alata, primjer CT s konusom 40: [1] Vuni zavrtanj, [2] Alat (utorno
glodalo).
1 2
2. Oistite kuite konusa draa alata (dio koji ulazi u vreteno) lagano nauljenom
krpom, tako da ostane sloj koji e sprijeiti hranje.
91
Drai alata
Vuni zavrtnji
Vuni zavrtanj ili drei spojnik je potreban za uvrivanje draa alata u vreteno. Vuni
zavrtnji se mogu zavrnuti u vrh draa alata i specifini su za tip vretena. Sljedea tablica
opisuje vune zavrtnje koji se koriste na Haas glodalicama. Nemojte koristiti vune zavrtnje
s kratkom osovinom ili glavom koja ima otar desni kut (90 stupnjeva); oni nee raditi i
izazvat e teko oteenje vretena.
92
Upravljanje
(TSC) TPS24CT
o
C 45
40T
JMTBA Standard MAS 403 P40T-1
D 0.990 Kit #
5/8-11 Inch Threads
B 20-7164 PS24CT
(non-TSC) o
45
JMTBA Standard MAS 403 P40T-1
A B C D E 22-0075 TPS24CT50
(TSC) o
45
50T
40T 2.69 2.50 .44 5/8-11 1.75 JMTBA Standard MAS 403 P50T-1
1.780 Kit #
1.386
1-8 Inch Threads
22-0039
(non-TSC) PS24CT50
50T 4.00 3.87 .44 1-8 2.75 45
o
0.125
.709
Thru.
Kit #
MAS 403
BT 59-1111
M12x1.75 Threads
N/A
(TSC)
C 45
o
30T
D
0.990 Kit #
M16 X 2 Threads
20-2232
(non-TSC) PS24E
B
45o
JMTBA Standard MAS 403 P40T-1
1.780 0.31 Kit #
E 1.386
A M24 X 3 Threads
22-7171
A B C D E (TSC) TPS24E50
45o
JMTBA Standard MAS 403 P50T-1
40T 2.69 2.50 .44 M16X2 1.75
50T
1.780 Kit #
1.386
M24 X 3 Threads
45T
50T 3.25
4.00 3.23
3.84 .44
.44 M24X3
.82 2.25
2.75 22-7170
(non-TSC) PS24E50
o
45
JMTBA Standard MAS 403 P50T-1
93
Uvod u napredno upravljanje alatom
Kada neki alat istekne, svjetlosni signal trepe naranasto i automatski se prikazuje zaslon
za trajanje alata.
F3.5: Prozor Advanced Tool Management (Napredno upravljanje alatom): [1] Oznaka
aktivnog alata, [2] Prozor skupine alata, [3] Prozor dozvoljenih ogranienja, [4]
Prozor podataka o alatu, [5] Tekst pomoi
1
ADVANCED TOOL MANAGEMENT
2
(TOOL DATA)
TL IN SPINDLE 1
CRNT PKT H-CODE D-CODE FLUTES
TOOLS EXP LIFE
0
0
0
4
0 HOLES FEED TIME TOTAL TIME USAGE LOAD
0
0
0
Tool Group (Skupina alata) - U prozoru skupine alata rukovatelj definira skupine alata koje
se koriste u programima.
94
Upravljanje
Add (Dodaj) Oznaite <ADD>, unesite broj izmeu 1000 i 2999, i pritisnite [ENTER] za
dodavanje skupine alata.
Rename (Preimenuj) - Oznaite <RENAME>, unesite broj izmeu 1000 i 2999 i pritisnite
[ENTER] za promjenu broja ID oznake skupine.
Group Usage (Uporaba skupine) Unesite redoslijed kojim se pozivaju alati u skupini.
Upotrijebite tipke sa strelicama lijevo i desno za odabir naina uporabe alata.
Total Time (Ukupno vrijeme) Unesite ukupno vrijeme, u minutama, za koje se alat moe
koristiti.
Tool Usage (Uporaba alata) Unesite ukupni broj puta koji se alat moe koristiti (broj
izmjena alata).
Holes (Rupe) Unesite ukupan broj rupa koji alat smije izbuiti.
Podaci alata
Tool (Alat) Slui za dodavanje ili uklanjanje alata iz skupine. Za dodavanje alata, pritisnite
[F4] dok se ne aktivira prozor Tool Data (Podaci alata). Upotrijebite tipke kursora za
oznaavanje bilo kojeg podruja pod naslovom Tool (Alat) i unesite broj alata. Unosom
nule moete obrisati alat, a oznaavanje broja alata i pritiskom na [ORIGIN] (POETNO)
ete resetirati kod H, kod D i podatke o ljebovima na zadane vrijednosti.
95
Uvod u napredno upravljanje alatom
EXP (Istek) Slui za runi istek alata u skupini. Za istek alata, unesite znak [*], ili za
brisanje isteklog alata, ( * ), pritisnite [ENTER].
Life (Trajanje) Postotak preostalog trajanja alata. Ovo izraunava CNC upravljaka
jedinica, koristei trenutne podatke alata i ogranienja koja je rukovatelj unio za skupinu.
CRNT PKT (Utor izmj. alata) Utor izmjenjivaa alata u kojemu se nalazi oznaeni alat.
H-Code (Kod H) Kod H (duina alata) koji e se koristiti za taj alat. Kod H se ne moe
urediti osim ako je Postavka 15, Slaganje kodova H i T, iskljuena na OFF. Rukovatelj moe
promijeniti kod H unosom broja i pritiskom tipke [ENTER]. Uneseni broj e odgovarati broju
alata na zaslonu odstupanja alata.
D-Code (Kod D) Kod D koji e se koristiti za taj alat. Kod D se moe mijenjati unosom
broja i pritiskom tipke [ENTER].
ljebovi Broj ljebova na alatu. To se moe urediti odabirom stavke, unosom novog broja
i pritiskom na [ENTER]. To je isto kao i stupac Flutes (ljebovi) na stranici
odstupanja alata.
Feed Time (Vrijeme napredovanja) Koliina vremena, u minutama, u kojem je alat bio
u napredovanju.
Total Time (Ukupno vrijeme) Ukupna koliina vremena, u minutama, u kojem je alat bio
u uporabi.
96
Upravljanje
Prije koritenja programa je potrebno postaviti skupinu alata. Za koritenje skupine alata u
programu:
1. Postavite skupinu alata.
2. Zamijenite ID broj skupine alata s brojem alata za kodove H i D u programu.
Pogledajte ovaj program u vezi primjera novog programskog formata.
Primjer:
T1000 M06 (skupina alata 1000)
G00 G90 G55 X0.565 Y-1.875 S2500 M03
G43 H1000 Z0.1 (Kod H 1000 isti kao i ID broj skupine)
G83 Z- 0,62 F15. R0,1 Q0,175
X1.115 Y-2.75
X3.365 Y-2.87
G00 G80 Z1.0
T2000 M06 (upotrijebite skupinu alata 2000)
G00 G90 G56 X0.565 Y-1.875 S2500 M03
G43 H2000 Z0.1 (Kod H 2000 isti kao i ID broj skupine)
G83 Z- 0,62 F15. R0,1 Q0,175
X1.115 Y-2.75
X3.365 Y-2.875
G00 G80 Z1.0
M30
Upravljanje programima moe koristiti makro programe za zadavanje isteka alata unutar
skupine alata. Makro varijable 8001 do 8200 predstavljaju alate 1 do 200. Postavljanjem
jedne od tih makro varijabli na 1, rukovatelj moe zadati istek alata. Na primjer:
8001 = 0 (ako je istek alata 1 zadan runo ili pomou makro naredbe, onda e postavljanje
makro 8001 na 0 ponovo uiniti alat 1 dostupnim za uporabu)
97
Uvod u napredno upravljanje alatom
Upravljaka jedinica moe spremiti i vratiti varijable vezane uz napredno upravljanje alatom
(ATM) na USB memoriju i RS-232. Ove varijable sadre podatke koji su uneseni na zaslonu
ATM.
1. Informacije se mogu spremiti, kao dio ukupnog programa sigurnosne kopije pomou
[LIST PROG]/ prozora Save/Load (Spremi/uitaj) ([F4]).
Kada se podaci o naprednom upravljanju alatom spreme kao dio cjelokupnog
spremanja, sustav stvara zasebnu datoteku s ekstenzijom .ATM.
2. ATM podaci se mogu spremiti i vratiti putem ulaza RS-232, pritiskom na tipke
[SEND] i [RECEIVE] dok je prikazan zaslon "Advanced Tool Management"
(Napredno upravljanje alatom).
98
Upravljanje
Ako su vrata kaveza otvorena dok je u tijeku izmjena alata, izmjena e se prekinuti i nee
se nastaviti dok se vrata kaveza ne zatvore. Meutim, bilo kakvi postupci obrade koji su u
tijeku e se nastaviti.
Ako se sklopka okrene na [MANUAL] dok je u tijeku izmjena alata, trenutni pomak
izmjenjivaa alata e se dovriti. Sljedea izmjena alata se nee izvriti dok se sklopka ne
okrene nazad na [AUTO]. Bilo kakvi postupci obrade koji su u tijeku e se nastaviti.
Vrtuljak e se okrenuti za jedan poloaj kada se tipka [CW] ili [CCW] pritisne jednom, dok
je sklopka postavljena na [MANUAL].
Tijekom oporavka izmjenjivaa alata, ako su vrata kaveza otvorena ili je sklopka u poloaju
[MANUAL] i pritisnuta je tipka [RECOVER], prikazuje se poruka koja obavjetava
rukovatelja da su vrata otvorena ili da su u runom modu. Rukovatelj mora zatvoriti vrata i
postaviti sklopku u automatski poloaj da bi nastavio.
NAPOMENA: Nizak tlak zraka ili nedovoljna zapremina e smanjiti tlak koji se
primjenjuje na klip za otputanje i usporit e vrijeme izmjene alata ili
nee otpustiti alat.
Alati se uvijek umeu u izmjenjiva alata tako da se prvo alat instalira u vreteno. Nikada
nemojte umetati alat izravno u izmjenjiva alata.
99
Umetanje izmjenjivaa alata
OPREZ: Ako alat izazove glasan prasak pri otputanju, to ukazuje na problem
i mora se provjeriti prije nego doe do tekog oteenja izmjenjivaa
alata.
NAPOMENA: Alat normalne veliine ima promjer manji od 3" za strojeve konusa 40,
ili manje od 4" za strojeve konusa 50. Alati vei od ovih mjera se
smatraju velikim alatima.
F3.6: Velik i teak alat (lijevo) i teak (ne velik) alat (desno)
1 2
100
Upravljanje
NAPOMENA: Nije mogue da dva razliita utora alata dre isti broj alata. Unos broja
alata koji je ve prikazan u tablici utora alata e izazvati greku "Invalid
Number" (Nevaei broj).
5. Odredite hoe li va program trebati neke velike alate. Veliki alat ima promjer vei od
3" za strojeve konusa 40, ili vei od 4" za strojeve konusa 50. Ako se veliki alati ne
koriste, nastavite na korak 7. Ako se veliki alati koriste, nastavite na idui korak.
6. Organizirajte alate tako da odgovaraju CNC programu. Odredite numerike poloaje
velikih alata i oznaite te utore kao velike u tablici utora alata. Za oznaavanje utora
alata kao "Velikog", pomaknite prikaz na taj utor, pritisnite [L] i zatim [ENTER].
OPREZ: Veliki alat se ne moe postaviti u izmjenjiva alata ako jedan ili oba
susjedna utora ve sadre alate. To e izazvati sudar izmjenjivaa
alata. Utori uz velike alate moraju biti prazni. Meutim, veliki alati
mogu dijeliti susjedne prazne utore.
7. Uzmite alat 1 u ruku i umetnite alat (stranu s vunim zavrtnjem) u vreteno. Okrenite
alat tako da se dva izreza u drau alata poklope s krilcima na vretenu. Gurnite alat
prema gore i pritisnite tipku za otputanje alata. Kada alat sjedne u vreteno, otpustite
tipku za otputanje alata.
101
Umetanje izmjenjivaa alata
Brzi izmjenjiva alata s bonim montiranjem ima dodatnu oznaku alata, to je "Heavy"
(Teki). Teki alati se definiraju kao alati koji tee vie od 1,81 kg (4 funte). Ako se koristi
alat tei od 1,81 kg, alat se mora unijeti u tablicu uz oznaku "H" (Napomena: svi veliki alati
se smatraju tekima). Tijekom rada, oznaka "h" u tablici alata oznaava teki alat u velikom
utoru.
Kao mjera sigurnosti, izmjenjiva alata e raditi na maksimalno 25% normalne brzine ako
se izmjenjuje teki alat. Brzina utora gore/dolje se ne usporava. Upravljaka jedinica vraa
brzinu na trenutni brzi pomak kada se izmjena alata dovri. Ako doe do problema pri
izmjeni neuobiajenog ili iznimnog alata, obratite se predstavniku za pomo.
H - Teak, ali ne nuno velik (veliki alati zahtijevaju prazne utore s obje strane).
h - Teki alat malog promjera u utoru oznaenom za veliki alat (mora imati prazne depove
s obje strane). Mala slova "h" i "l" postavlja upravljaka jedinica; nikada nemojte unositi
mala slova "h" ili "l" u tablicu alata.
Utor alata se moe oznaiti kao utor koji je "uvijek prazan" unosom 0 (nule) za broj alata u
tablici alata. Ako se to uini, izmjenjiva alata ne "vidi" ovaj utor i nikada nee pokuati
instalirati ili izvaditi alat iz utora s oznakom "0".
Znak nule se ne moe upotrijebiti za oznaavanje alata umetnutog u vreteno. Vreteno mora
uvijek imati oznaku broja alata.
102
Upravljanje
Pomicanje alata
Izmjenjiva alata na slici sadri niz alata normalne veliine. Za svrhu ovog primjera, alat 12
e se pomaknuti na utor 18 da bi se oslobodilo mjesto za veliki alat koji e se postaviti u
utor 12.
F3.8: Stvaranje prostora za velike alate: [1] Alat 12 u utor 18, [2] Veliki alat u utor 12.
1
2
NAPOMENA: Nije mogue da dva razliita utora alata dre isti broj alata. Unos broja
alata koji je ve prikazan u tablici utora alata e izazvati greku "Invalid
Number" (Nevaei broj).
5. Unesite broj alata u SPNDL (vreteno) u tablicu utora alata. Umetnite alat u
vreteno.
103
Oporavak izmjenjivaa alata u stilu kiobrana
NAPOMENA: Iznimno veliki alati se takoer mogu programirati. "Iznimno veliki" alat
je onaj koji zauzima tri utora; promjer alata e pokriti utor alata s obje
strane utora u kojem je instaliran. Neka HFO promijeni Parametar
315:3 u 1, ako je potreban alat ove veliine. Tablica alata se mora
aurirati budui da su sada potrebna dva prazna depa izmeu
iznimno velikih alata.
6. Unesite P12 u upravljaku jedinicu i pritisnite [ATC FWD]. Alat e se postaviti u utor
12.
Alati se umeu u izmjenjiva alata u stilu kiobrana tako da se prvo alat instalira u vreteno.
Za umetanje alata u vreteno, pripremite alat i slijedite ove korake:
1. Provjerite da umetnuti alati imaju pravilan tip vunog zavrtnja za glodalicu.
2. Pritisnite [MDI/DNC] za mod MDI.
3. Organizirajte alate tako da odgovaraju CNC programu.
4. Uzmite alat u ruku i umetnite alat (stranu s vunim zavrtnjem) u vreteno. Okrenite alat
tako da se dva izreza u drau alata poklope s krilcima na vretenu. Gurnite alat
prema gore dok pritiete tipku za otputanje alata. Kada alat sjedne u vreteno,
otpustite tipku za otputanje alata.
5. Pritisnite [ATC FWD].
6. Ponovite korake 4 i 5 s preostalim alatima dok svi alati ne budu umetnuti.
Ako se izmjenjiva alata zaglavi, upravljaka jedinica e automatski prijei u stanje alarma.
Da biste to ispravili:
UPOZORENJE: Nikada nemojte stavljati ruku blizu izmjenjivaa alata ako se prvo ne
pritisne tipka za ZAUSTAVLJANJE U NUDI.
104
Upravljanje
Ako je dolo do problema tijekom izmjene alata, potrebno je izvriti oporavak izmjenjivaa
alata. Uite u mod oporavka izmjenjivaa alata pomou:
1. Pritisnite [RECOVER]. Upravljaka jedinica e prvo pokuati automatski oporavak.
2. Na zaslonu za oporavak izmjenjivaa alata, pritisnite [A] za poetak automatskog
oporavka ili [E] za izlaz. Ako automatski oporavak ne uspije, pojavljuje se opcija za
runi oporavak.
3. Pritisnite [M] za nastavak.
4. U runom modu, slijedite upute i odgovorite na pitanja radi izvravanja pravilnom
oporavka izmjenjivaa alata. itav postupak oporavka izmjenjivaa alata se mora
dovriti prije izlaska. Pokrenite rutinu od poetka ako izaete iz rutine ranije.
Glodalice kao to su MDC, EC-300 i EC-400 imaju pomonu plou za umetanje alata.
Sklopka "Runo/Automatski" se mora postaviti na "Auto" za automatski rad izmjenjivaa
alata. Ako se sklopka postavi na "Runo", druge dvije tipke, oznaene CW i CCW, se
omoguuju i automatske izmjene alata se onemoguuju. Tipke CW i CCW rotiraju
izmjenjiva alata u smjeru kazaljki na satu i u obrnutom smjeru. Vrata imaju sklopku koja
prepoznaje kada su vrata otvorena.
F3.9: Simboli na vratima izmjenjivaa alata i ploi prekidaa [1] Rotacija vrtuljka
izmjenjivaa alata supr. od smjera kaz. sata, [2] Rotacija vrtulja izmjenjivaa
alata supr. od smjera kaz. sata, [3] Runo upravljanje, [4] Automatsko
upravljanje.
1 3
2 4
105
Mod runog pomicanja
F3.10: Postavljanje obratka: [1] Stezaljka, [2] Stezna glava, [3] kripac.
2
1 3
Mod runog pomicanja omoguuje pomicanje svake osi na eljeni poloaj. Prije runog
pomicanja osi, potrebno ih je dovesti u ishodite (poetnu referentnu toku osi). Pogledajte
stranicu 77 za vie informacija o postupku ukljuivanja stroja.
106
Upravljanje
Za tonu obradu komada, glodalica mora znati gdje se obradak nalazi na stolu. Za strojno
postavljanje odstupanja nultoke obratka:
1
2
9
D F I E
107
Podeavanje odstupanja alata
OPREZ: Nemojte pritiskati tipku [PART ZERO SET] trei put, to e uitati
vrijednosti u os Z. To e uzrokovati krah ili alarm osi Z kada se
program pokrene.
12. Pritisnite [PART ZERO SET] (J) za uitavanje vrijednosti u stupac osi X. Drugo
pritiskanje tipke [PART ZERO SET] [J] e uitati vrijednost u stupac osi Y.
Idui korak je dodirivanje alata. Time se definira udaljenost od vrha alata do vrha obratka.
Drugi naziv za ovo je odstupanje duine alata, koje je oznaeno kao H u retku programa
stroja. Udaljenost za svaki alat se unosi u tablicu odstupanja alata.
F3.12: Postavljanje odstupanja alata. Duina alata se mjeri od vrha alata [1] do vrha
obratka [2] s osi Z u poetnom poloaju.
J K E G H A B
D C I F
108
Upravljanje
10. Pritisnite [PAGE UP] [H] do stranice s naslovom "Coolant - Length - Radius" (Rashl.
sredstvo - Duina - Polumjer) na vrhu i pomaknite na alat #1.
11. Pomaknite kursor [I] na geometriju za poloaj #1.
12. Pritisnite [TOOL OFFSET MEASURE][J].
109
Dodatno postavljanje aktivnih alata
2. Probno pokretanje se moe ukljuiti ili iskljuiti samo kada je program potpuno
dovren ili kada pritisnete [RESET]. Probno pokretanje e svejedno izvri sve
nareene pomake XYZ i traene izmjene alata. Tipke za nadilaenje se mogu
upotrijebiti za podeavanje brzine vretena u Probnom pokretanju.
110
Upravljanje
111
Dodatno postavljanje aktivnih alata
112
Programiranje
Poglavlje 4: Programiranje
4.1 Numerirani programi
Za kreiranje novog programa:
1. Pritisnite [LIST PROGRAM] za ulazak u prikaz programa i popis modova programa.
2. Upiite novi broj programa (Onnnnn) i pritisnite [SELECT PROGRAM] ili [ENTER].
113
Osnovno ureivanje programa
1. Programe moete pisati ili mijenjati u aktivnom prozoru EDIT:EDIT ili EDIT:MDI.
a. Za ureivanje programa u MDI, pritisnite [MDI/DNC].
b. Za ureivanje numeriranog programa, odaberite ga i pritisnite [EDIT].
Pogledajte stranicu 79 da nauite kako odabrati program.
114
Programiranje
4. Za izmjenu teksta, oznaite eljeni dio programa koristei tipke sa strelicama ili
[HANDLE JOG], unesite zamjenski kod i pritisnite. [ALTER].
a. Oznaite tekst koji elite zamijeniti.
b. Upiite tekst kojim elite zamijeniti oznaeni tekst.
c. Pritisnite [ALTER]. Va novi tekst se pojavljuje na mjestu oznaenog teksta.
Ureivanje u pozadini vam omoguuje ureivanje programa dok se drugi program izvrava.
1. Pritisnite [EDIT] dok okvir za ureivanje u pozadini (neaktivni program) na desnoj
strani zaslona ne postane aktivan.
2. Pritisnite [SELECT PROGRAM] za odabir programa za ureivanje u pozadini
(program mora biti u memoriji) s popisa.
3. Pritisnite [ENTER] za poetak ureivanja u pozadini.
4. Za odabir razliitog programa za ureivanje u pozadini, pritisnite [SELECT
PROGRAM] u okviru za ureivanje u pozadini i odaberite novi program s popisa.
5. Sve promjene unesene tijekom Ureivanja u pozadini nee utjecati na program koji
se izvrava, niti na potprograme. Promjene e stupiti na snagu pri iduem pokretanju
programa. Za izlaz iz ureivanja u pozadini i vraanje u program koji se izvrava,
pritisnite [PROGRAM].
115
Runi unos podataka (MDI)
6. [CYCLE START] se ne moe koristiti pri Ureivanju u pozadini. Ako program sadri
programirano zaustavljanje (M00 ili M30), izaite iz Ureivanja u pozadini (pritisnite
[PROGRAM]) zatim pritisnite [CYCLE START] za nastavak programa.
Runi unos podataka (MDI) omoguuje zadavanje automatskih CNC pomaka bez
formalnog programa. Va unos ostaje na MDI stranici dok ga ne obriete.
116
Programiranje
F4.3: Zaslon naprednog ureivanja: [1] Aktivni programski okvir, [2] Skoni izbornici,
[3] Neaktivni programski okvir, [4] Meuspremnik, [5] Kontekstualne poruke
pomoi.
EDIT: EDIT
ACTIVE PROGRAM - Onnnnn (CYCLE START TO SIMULATE) INACTIVE PROGRAM - Onnnnn
1 3
5 4
117
Advanced Editor
11. Upotrijebite [PAGE UP]/[PAGE DOWN] za pomicanje kroz poruku pomoi. Ova
poruka takoer navodi tipke preaca koje se mogu upotrijebiti za neke funkcije.
TSkoni izbornik daje lak pristup funkcijama ureivanja u 5 kategorija: HELP (POMO),
MODIFY (PROMJENA), SEARCH (TRAENJE), EDIT (UREIVANJE) i PROGRAM. Ovaj
odlomak opisuje svaku kategoriju i dostupne opcije kada je odaberete.
Izbornik "Program"
118
Programiranje
1. Pritisnite [F1].
2. Odaberite naredbu SELECT PROGRAM FROM LIST (Odabir programa s popisa) iz
kategorije izbornika PROGRAM.
Kad odaberete ovu stavku izbornika, prikazuje se popis programa u memoriji
upravljake jedinice.
3. Oznaite program koji elite odabrati.
4. Pritisnite [ENTER] ili tipku preaca -[SELECT PROGRAM].
119
Advanced Editor
Ova opcija izbornika stavlja aktivni program u okvir za neaktivni program i neaktivni
program u okvir za aktivni program.
1. Odaberite naredbu SWAP EDITOR PROGRAMS (ZAMIJENI PROGRAME ZA
UREIVANJE) iz kategorije izbornika PROGRAM.
2. Pritisnite [ENTER] za zamjenu programa ili upotrijebite tipku preaca - [F4].
Undo (Vrati)
120
Programiranje
Nakon to odaberete dio teksta, moete upotrijebiti ovu naredbu izbornika za pomicanje
teksta na drugi dio u programu.
1. Pomaknite kursor (>) na redak programa gdje elite pomaknuti odabrani tekst.
2. Odaberite naredbu MOVE SELECTED TEXT (POMAKNI ODABRANI TEKST) iz
kategorije izbornika EDIT (UREIVANJE).
3. Pritisnite [ENTER] za pomicanje odabranog teksta na mjesto nakon kursora (>).
Nakon to odaberete dio teksta, moete upotrijebiti ovu naredbu izbornika za kopiranje
teksta na drugu lokaciju u programu.
1. Pomaknite kursor (>) na redak programa gdje elite kopirati odabrani tekst.
2. Odaberite naredbu COPY SELECTED TEXT (KOPIRAJ ODABRANI TEKST) iz
kategorije izbornika EDIT (UREIVANJE).
3. Pritisnite [F2] ili [ENTER] za kopiranje odabranog teksta na mjesto nakon kursora
(>).
4. Tipka preaca - odaberite tekst, postavite kursor i pritisnite [ENTER].
121
Advanced Editor
122
Programiranje
Izbornik traenja omoguuje napredne opcije traenja u odnosu na funkciju brzog traenja
opisanu u odlomku o osnovnom ureivanju programa.
Upravljaka jedinica pretrauje program u zadanom smjeru, zatim oznaava prvi naeni
sluaj pojma pretrage. Ako pretraga nema rezultata, u sistemskoj traci statusa se prikazuje
poruka NOT FOUND (NIJE PRONAENO).
Ova opcija izbornika omoguuje brzo ponavljanje zadnje naredbe FIND (PRONAI). Ovo
je brzi nain za nastavak pretraivanja programa za vie pojavljivanja pojma traenja.
1. Odaberite naredbu FIND AGAIN (PRONAI PONOVO) iz kategorije izbornika
SEARCH (TRAI).
2. Pritisnite [ENTER].
Upravljaka jedinica trai ponovo, s trenutnog poloaja kursora, za zadnji pojam
pretrage koji ste koristili, u istom smjeru koji ste naveli.
123
Advanced Editor
Ova naredba trai odreeni tekst ili program u trenutnom programu i zamjenjuje svaki (ili
sve) drugim tekstom.
1. Pritisnite [F1]. Odaberite naredbu FIND AND REPLACE TEXT (TRAI I ZAMIJENI
TEKST) u kategoriji izbornika SEARCH (PRETRAGA).
2. Upiite pojam za pretragu.
3. Pritisnite [ENTER].
4. Upiite tekst kojim elite zamijeniti traeni pojam.
5. Pritisnite [ENTER].
6. Pritisnite [F] za traenje teksta ispod poloaja kursora. Pritisnite [B] za traenje
teksta iznad poloaja kursora.
7. Kada se pronae prvo pojavljivanje pojma pretrage, upravljaka jedinica e dati upit
Replace (Yes/No/All/Cancel)? (Zamijeniti (Da/Ne/Sve/Poniti)?). Upiite
prvo slovo izbora za nastavak.
Ako odaberete Yes (Da) ili No (Ne), aplikacija e izvriti va odabir i pomaknuti se na
idue pojavljivanje pojma pretrage.
124
Programiranje
Ova naredba automatski uklanja sve nereferirane brojeve redaka iz ureivanog programa.
Ako ste odabrali skupinu redaka (pogledajte stranicu 121) ova naredba utjee samo na te
retke.
1. Odaberite naredbu REMOVE ALL LINE NUMBERS (Ukloni sve brojeve retka) iz
kategorije izbornika MODIFY (Promjena).
2. Pritisnite [ENTER].
Ova naredba numerira sve blokove u programu. Ako ste odabrali skupinu redaka
(pogledajte stranicu 121) ova naredba utjee samo na te retke.
1. Odaberite naredbu RENUMBER ALL LINES (Prenumeriraj sve retke) iz kategorije
izbornika MODIFY (Promjena).
2. Unesite poetni broj koda N.
3. Pritisnite [ENTER].
4. Unesite inkrement koda N.
5. Pritisnite [ENTER].
Ova naredba u programu trai kodove T (alat), oznaava sav programski dok do idueg T
koda i prenumerira N kodove (brojeve redaka) u programskom kodu.
1. Odaberite naredbu RENUMBER BY TOOL (Prenumeriraj po alatu) iz kategorije
izbornika MODIFY (Promjena).
2. Za svaki pronaeni kod T, odgovorite na upit Renumber (Yes/No/All/Cancel)?
(Prenumerirati (Da/Ne/Sve/Poniti)?) Ako odgovorite [A], postupak e se nastaviti
kao da ste pritisnuli Y za svaki kod T. Upit se nee vie pojaviti tijekom ovog
postupka.
3. Unesite poetni broj koda N.
4. Pritisnite [ENTER].
5. Unesite inkrement koda N.
6. Pritisnite [ENTER].
7. Odgovorite na Resolve outside references (Y/N)? (Rijeiti vanjske
reference (Da/Ne?) sa [Y] za zamjenu vanjskog koda (poput brojanih redaka
GOTO) s pravim brojem, ili [N] za ignoriranje vanjskih referenci.
125
FNC Editor
3. Pritisnite [ENTER].
FNC Editor omoguuje iste poznate funkcije kao i Advanced Editor, uz nove funkcije za
poboljanje razvoja programa na upravljakoj jedinici, ukljuujui pregled i ureivanje vie
dokumenata.
Openito, aplikacija Advanced Editor se koristi s programima u MEM, dok se FNC Editor
koristi s programima na memorijskim jedinicama osim MEM (HDD, USB, Net Share).
Pogledajte odlomke "Osnovno ureivanje" (stranica 114) i Advanced Editor (stranica 117)
u vezi informacija o ovim programima za ureivanje.
126
Programiranje
Za uitavanje programa:
1. Pritisnite [LIST PROGRAM].
2. Uitajte program na kartici USB, HARD DRIVE (Tvrdi disk) ili NET SHARE (Mreno
dijeljenje) u prozoru LIST PROGRAM (Popis programa).
3. Pritisnite [SELECT PROGRAM] za aktiviranje programa (u FNC ureivanju,
programi se otvaraju u FNC, ali se mogu ureivati).
4. Kada se program uita, pritisnite [EDIT] za prebacivanje fokusa na okvir za
ureivanje programa.
Poetni mod prikazuje aktivni program lijevo i popis programa desno.
Za pristup izborniku.
1. Pritisnite [F1].
2. Upotrijebite tipke sa strelicama lijevo i desno ili kotai za pomicanje izmeu
kategorija izbornika i upotrijebite tipke sa strelicama [UP] i [DOWN] za oznaavanje
opcije unutar kategorije.
3. Pritisnite [ENTER] za izbor na izborniku.
127
FNC Editor
Prvo polje prikazuje upite (crvenim tekstom) i druge poruke sustava. Na primjer, ako je
program izmijenjen i treba ga spremiti, u polju se pojavljuje poruka PRESS SEND TO SAVE
(PRITISNITE 'ALJI' ZA SPREMANJE).
128
Programiranje
Idue polje prikazuje trenutni mod pomicanja kotaiem. TKN znai da se editor trenutno
pomie kroz program od elementa do elementa. Neprekidno pomicanje kroz program e
promijeniti mod pomicanja u LNE i kursor e se pomicati redak po redak. Nastavak runog
pomicanja kroz program e promijeniti nain pomicanja na PGE, pomicanje jednu po jednu
stranicu.
Zadnje polje pokazuje na koji ureaj (HD, USB, NET) se sprema aktivni program. Ovaj
zaslon e biti prazan kada program nije spremljen ili kada se ureuje meuspremnik.
NAPOMENA: Ovo nije isto kao i Nxx brojevi redaka; oni slue samo za referencu pri
gledanju programa.
129
FNC Editor
Zatvara trenutno aktivnu datoteku. Ako je datoteka izmijenjena, upravljaka jedinica e dati
upit za spremanje prije zatvaranja.
130
Programiranje
Save (Spremi)
Sprema trenutno aktivnu datoteku pod novim nazivom. Slijedite upite za nazivanje
datoteke. Prikazuje se u novoj kartici.
U modu FNC EDITOR i u kartinom popisu programa, upotrijebite tipku preaca: [F4] ili,
1. Pritisnite [F1].
2. Pomaknite kursor na izbornik File (Datoteka) i odaberite Swap Programs (Zamijeni
programe)
Za promjenu prozora aktivnog programa (trenutno aktivni program ima bijelu pozadinu) u
modu FNC EDITOR i u kartinom popisu programa:
131
FNC Editor
Mijenja izmeu modova prikaza "List" (Popis), "Main" (Glavni) i "Split" (Podijeli).
Prikazuje samo referentne brojeve redaka neovisno o tekstu programa. Oni se nikada ne
spremaju kao dio programa poput brojeva Nxx. Odaberite opciju ponovo za sakrivanje
brojeva redaka.
132
Programiranje
Undo (Vrati)
1. Pritisnite [F1].
2. Odaberite izbornik EDIT (UREIVANJE), zatim odaberite UNDO (VRATI).
133
FNC Editor
1. Pritisnite [F1].
2. Pomaknite kursor na izbornik Edit (Ureivanje) i odaberite Cut Selection to Clipboard
(Izrei odabir u meuspremnik) ili Copy Selection to Clipboard (Kopiraj odabir u
meuspremnik).
134
Programiranje
1. Prije odabira ove opcije izbornika, postavite kursor na redak u kojem elite da slijedi
sadraj meuspremnika.
2. Pritisnite [F1].
3. Pomaknite kursor na izbornik Edit (Ureivanje) i odaberite Paste from Clipboard
(Zalijepi iz meuspremnika).
1. Pritisnite [F1].
2. Pomaknite kursor na izbornik Edit (Ureivanje) i odaberite Edit Clipboard (Uredi
meuspremnik).
3. Kada zavrite, pritisnite [F1], pomaknite kursor na izbornik Edit (Ureivanje) i
odaberite Close Clipboard (Zatvori meuspremnik).
135
FNC Editor
136
Programiranje
5. Unesite smjer traenja. Kada odabirete smjer traenja, pritisnite F za traenje pojma
ispod poloaja kursora i pritisnite B za traenje iznad poloaja kursora.
6. Kada se pronae prvo pojavljivanje pojma pretrage, upravljaka jedinica e dati upit
Replace (Yes/No/All/Cancel) (Zamijeniti (Da/Ne/Sve/Poniti)?). Upiite prvo
slovo izbora za nastavak. Ako odaberete Yes (Da) ili No (Ne), aplikacija e izvriti va
odabir i pomaknuti se na idue pojavljivanje pojma pretrage. Odaberite All (Sve) za
automatsko zamjenjivanje svih pojavljivanja pojma pretrage. Odaberite Cancel
(Poniti) za izlazak iz funkcije bez promjena (ve zamijenjeni tekst e takav ostati ako
odaberete ovu opciju).
137
FNC Editor
138
Programiranje
SAVJET: Moete brzo locirati nekonvertirane retke pomou funkcije traenja u modu
ureivanja. Uz konvertirani program u aktivnom okviru (pritisnite [PROGRAM] za promjenu
aktivnog okvira), pritisnite [F1] ili [HELP] i odaberite Search (Trai) iz skonog izbornika.
Upotrijebite M199 kao pojam traenja.
139
Rad optimizacije programa
Moete upisivati komentare u redak za unos i pritisnuti [ENTER] za spremanje unosa kao
biljeki programa. Moete vidjeti Optimizaciju programa tijekom izvravanja programa
pritiskom na [F4].
140
Programiranje
Prikazuje se skoni prozor s izborom za taj stupac. Programer moe unijeti niz
izmjena koristei naredbe u izborniku.
5. Osim toga, dio koda se moe oznaiti (kursor na poetak dijela, pritisnite [F2,],
skrolajte na kraj dijela i pritisnite [F2]). Vratite se u Optimizator programa (pritisnite
[EDIT]) i pritisnite [ENTER], to e omoguiti rukovatelju da izmjeni sva napredovanja
ili brzine u oznaenom dijelu.
141
Rad optimizacije programa
X 0.0000
Y 0.0000
Type: START
Group: 0
Chain: 0
Exit (F1)
Activate Zoom (F4)
Prev Chain pt (LEFT)
Next Chain pt (RIGHT)
Select Point (UP/DOWN)
Cancel Action (CANCEL)
Select Group (PG UP/DOWN)
Chng Line Width (ALTER)
CURRENT GROUPS
Enter Origin Point: Use one of the following and press the WRITE key:
X: 0.0000 1) Jog to X and Y position on part. (Use jog axis keys)
Y: 0.0000 2) Use up and down arrows to select point.
3) Enter X and Y coordinates.
INPUT:
Funkcija uvoza DXF datoteke nudi pomo na zaslonu tijekom postupka. Okvir s prikazom
koraka pokazuje koji su koraci dovreni promjenom boje teksta u zelenu za svaki dovreni
korak. Potrebne tipke su definirane pored koraka. Dodatne tipke su navedene u lijevom
stupcu za naprednu uporabu. Nakon dovretka putanje alata, kod se moe umetnuti u bilo
koji program u memoriji. Ova funkcija e prepoznati zadatke koji se ponavljaju i izvriti ih
automatski, na primjer, nalaenje svih rupa istog promjera. Duge konture se takoer
automatski spajaju.
142
Programiranje
Odabir toke
Runo pomicanje
Unos koordinata
143
Odabir putanje alata
1. Priprema:
Ovaj dio programa odabire odstupanja obratka i alata, odabire rezni alat, ukljuuje
rashladno sredstvo i odabire apsolutno ili korano pozicioniranje za pomak osi.
2. Rezanje:
Ovaj dio programa definira putanju alata, brzinu vretena i brzinu napredovanja za
postupak rezanja.
3. Dovrenje:
Ovaj dio programa mie vreteno s puta, iskljuuje vreteno, iskljuuje rashladno
sredstvo i pomie stol na poloaj na kojem se obradak moe skinuti i pregledati.
Ovo je osnovni program koji izvrava rez dubok 0,100" (2,54 mm) pomou Alata 1 u
komadu materijala du ravne crte od X=0.0, Y=0.0 do X=4.0, Y=4.0. Imajte na umu da
navedeni brojevi redaka slue za referencu; nisu namijenjeni za ukljuivanje u
stvarni program.
144
Programiranje
NAPOMENA: Blok programa moe sadravati vie od jednog koda G, dok god su ti
kodovi G iz razliitih grupa. Ne moete postaviti dva koda G iz iste
grupa u programski blok. Takoer imajte na umu da je dozvoljen samo
jedan kod M po bloku.
1. % (Priprema)
2. O00100 (Osnovno programiranje - Priprema);
3. M06 T01 (Priprema);
4. G00 G90 G54 X0. Y0. (Priprema);
5. S5200 M03 (Priprema) ;
6. G43 H01 Z0.1 M08 (Priprema) ;
7. G01 F20.0 Z-0.1 (Rezanje) ;
8. X4.0 Y4.0 (Rezanje) ;
9. G00 Z0.1 M09 (Dovrenje) ;
10. G53 Y0 Z0 (Dovrenje) ;
11. M30 (Dovrenje) ;
12. % (Dovrenje)
4.6.1 Priprema
145
Rezanje
G00 G90 G17 G40 G80 G54 X0. Y0. ; Ovo se naziva retkom za sigurno pokretanje. Dobra praksa
strojarstva je postaviti ovaj programski blok nakon svake
izmjene alata. G00 zadaje da se pomak osi koji slijedi dovri u
modu brzog pomaka. G90 zadaje da se pomaci osi koji slijede
dovre u koranom modu (pogledajte stranicu 147 za vie
informacija). G54 definira da se koordinatni sustav centrira na
odstupanju obratka spremljenom u G54 na zaslonu
odstupanja. G17 definira ravninu rezanja kao XY ravninu. G40
ponitava kompenzaciju rezaa. G80 ponitava bilo kakve
standardne cikluse. X0. Y0. nareuje da se stol pomakne u
poloaj X=0.0 i Y=0.0 u trenutnom koordinatnom sustavu.
S5200 M03 ; M03 ukljuuje vreteno. Naredba uzima adresni kod Snnnn,
gdje je nnnn eljeni broj okretaja vretena.
Na strojevima s prijenosom, upravljaka jedinica automatski
odabire visoki ili niski stupanj prijenosa, ovisno o nareenoj
brzini vretena. Moete upotrijebiti M41 ili M42 za nadilaenje
ovoga. Pogledajte stranicu 331 za vie informacija o ovim M
kodovima.
G43 H01 Z0.1 M08 ; G43 H01 ukljuuje kompenzaciju duine alata +. Naredba H01
zadaje uporabu duine spremljene za Alat 1 na zaslonu
odstupanja alata. Z0.1 nareuje pomak osi Z na Z=0.1. M08
nareuje iskljuivanje rashladnog sredstva.
4.6.2 Rezanje
G01 F20.0 Z-0.1 ; G01 F20.0 zadaje da se pomaci osi koji slijede izvre po
ravnoj liniji. G01 zahtijeva adresni kod Fnnn.nnnn. Adresni
kod F20.0 zadaje da je brzina napredovanja za pomak 20.0"
(508 mm) / min. Z-0.1 nareuje pomak osi Z na Z=-0.1.
X4.0 Y4.0 ; X4.0 Y4.0 nareuje pomak osi X na X=4.0 i nareuje pomak
osi Y na Y=4.0.
146
Programiranje
4.6.3 Dovrenje
G00 Z0.1 M09 ; G00 nareuje dovrenje pomaka po osi brzim pomakom. Z0.1
Nareuje pomak osi Z na Z=0.1. M09 nareuje iskljuenje
rashladnog sredstva.
Apsolutno (G90) i korano pozicioniranje (G91) definira kako upravljaka jedinica tumai
naredbe pomaka osi.
Kada naredite pomak osi nakon koda G90, osi se pomiu na taj poloaj relativno prema
ishoditu koordinatnog sustava koji se koristi..
Kada naredite pomak osi nakon kodaG91, osi se pomiu na taj poloaj relativno prema
trenutnom poloaju.
Slika F4.21 prikazuje obradak s 5 jednako razmaknutih rupa promjera 0,5" (12,7 mm).
Dubina rupa je 1,00" (25,4 mm) i razmak je 1,25" (31,75 mm) .
147
Apsolutno i korano (G90, G91)
7.500
1.000
0.500
0.
25
0
Dolje se nalaze dva primjera programa za buenje rupa za obradak na crteu, s
usporedbom izmeu apsolutnog i koranog pozicioniranja. Zapoinjemo rupe sa sredinjim
buenjem, a dovravamo buenje svrdlom od 1/4" (6,35 mm). Koristimo dubinu reza od
0,2" (5,08 mm) za sredinje buenje i dubinu reza od 1,00" (25,4 mm) za svrdlo od 1/4".
G81, Standardni ciklus buenja, se koristi za buenje rupa.
Korani program
1. % (Priprema)
2. O00103 (Korano programiranje - Priprema) ;
3. M06 T01 (Priprema) ;
4. G00 G90 G54 G17 G40 G80 X0. Y0. (Priprema) ;
5. S1528 M03 (Priprema);
6. G43 H01 Z0.1 M08 (Priprema) ;
7. G99 G91 G81 F8.15 X1.25 Z-0.3 L5 (Rezanje) ;
8. G00 G53 Z0. M09 (Dovrenje) ;
9. M06 T02 (Priprema) ;
10. G00 G90 G54 G17 G40 G80 X0. Y0. S5350 (Priprema) ;
11. G43 H02 Z0.1 M08 (Priprema) ;
12. G99 G91 G81 F21,4 X1.25 Z- 1,1 L5 (Rezanje) ;
13. G80 (Dovrenje) ;
14. G00 Z0.1 M09 (Dovrenje) ;
15. G53 Y0. Z0. (Dovrenje) ;
16. M30 (Dovrenje) ;
17. % (Dovrenje)
Apsolutni program
21. % (Priprema)
22. O00104 (Apsolutno programiranje) (Priprema) ;
23. M06 T01 (Priprema) ;
24. G00 G90 G54 G17 G40 G80 X0. Y0. (Priprema) ;
25. S1528 M03 (Priprema) ;
26. G43 H01 Z0.1 M08 (Priprema) ;
148
Programiranje
X0. navodi lokaciju na kojoj se izvrava prvi standardni ciklus buenja. Postupak buenja
se deava na svakoj od X ili Y koordinata danoj u blokovima koda izmeu naredbi G81 i
G80. Retci 28-31 i retci 38-41 su koordinate na kojima se buenje ponavlja.
149
G43 Odstupanje alata
Naredbu za kompenzaciju duine alata G43 Hnn treba koristiti nakon svake izmjene alata.
Ona podeava poloaj osi Z radi prilagoavanja duini alata. Argument Hnn zadaje duinu
alata koja se koristi. Vrijednost nn mora odgovarati vrijednosti nn iz naredbe za izmjenu
alata M06 Tnn. Postavka 15 - Slaganje kodova H i T odreuje da li se vrijednost nn mora
poklapati u argumentima Tnn i Hnn. Ako je Postavka 15 ukljuena na ON, a Tnn i Hnn se
ne poklapaju, generira se Alarm 332 - H and T Not Matched (H i T nisu usklaeni).
Za vie informacija pogledajte "Referentna odstupanja alata" u odlomku "Upravljanje".
150
Programiranje
M06 Tnn je kod M za izmjenu alata. Adresa Tnn nareuje umetanje alata u vreteno. Brojevi
alata su spremljeni u Tablici alata.
Postoje dva glavna koda M i jedan kod M za potprogram koji oznaavaju kraj programa
ili potprograma:
151
Naredbe rashladnog sredstva
Ako va stroj ima rashladno sredstvo kroz vreteno (TSC), upotrijebite M88 za ukljuivanje
ove funkcije i M89 za iskljuivanje.
G01 Linearni interpolacijski pomak slui za rezanje ravnih linija. Zahtijeva brzinu
napredovanja, zadanu pomou adresnog koda Fnnn.nnnn. Xnn.nnnn, Ynn.nnnn,
Znn.nnnn i Annn.nnn su opcijski adresni kodovi za zadavanje reza. Naknadne naredbe
pomaka osi e koristiti brzinu napredovanja zadanu pomou G01 dok se ne naredi drugi
pomak osi, G00, G02, G03, G12 ili G13. Kutovi mogu imati kose rubove pomou opcijskog
argumenta Cnn.nnnn za definiranje kosine ruba. Kutovi se mogu zaobliti pomou
opcijskog adresnog kodaRnn.nnnn za definiranje polumjera luka. Pogledajte stranicu 232
za vie informacija o G01.
152
Programiranje
G02 i G03 su kodovi G za krune pomake rezanja. Kruni interpolacijski pomak ima
nekoliko opcijskih adresnih kodova za definiranje luka ili krunice. Luk ili krunica poinje
rezanje od trenutnog poloaja rezaa [1] do geometrije zadane u naredbi G02/ G03.
Lukovi se mogu definirati pomou dvije razliite metode. Preferirana metoda je definiranje
sredita luka ili krunice pomou I, J i/ili K i definiranje krajnje toke [3] luka pomou X, Y
i/ili Z. Vrijednosti I J K definiraju relativne X Y Z udaljenosti od poetne toke [2] do sredine
krunice. Vrijednosti X Y Z definiraju apsolutne X Y Z udaljenosti od poetne toke do
krajnje toke luka unutar trenutnog koordinatnog sustava. To je takoer jedini nain za
rezanje krunice. Definiranje samo vrijednosti I J K i ne definiranje vrijednosti krajnje toke
X Y Z e izrezati krunicu.
Dolje se nalaze primjeri uporabe dva razliita naina rezanja luka polumjera 2" (mm) od 180
stupnjeva suprotno od kazaljki sata. Alat poinje na X0 Y0 [1], pomie se na poetnu toku
luka [2], i ree luk do krajnje toke [3]:
(G03)
R 2.0
(X0. Y2.) 3 2
(I-2. J0.)
(X4. Y2.)
1 X+
(G54)
Nain 1:
T01 M06 ;
...
153
Kruni interpolacijski pomak
...
M30;
Nain 2:
T01 M06 ;
...
...
M30;
...
...
M30;
154
Programiranje
G41 e odabrati kompenzaciju rezaa lijevo; to jest, alat se pomie lijevo od programirane
putanje radi kompenziranja za koliinu unesenu na stranici odstupanja (vidi postavku 40).
G42 e odabrati kompenzaciju rezaa desno, to e pomaknuti alat desno od programirane
putanje. Takoer treba programirati Dnnn s G41 ili G42 za odabir pravilnog broja
odstupanja iz stupca odstupanja polumjera/promjera. Ako odstupanje sadri negativnu
vrijednost, kompenzacija rezaa e kao da je zadan suprotni G kod. Na primjer, negativna
vrijednost unesena za G41 e se ponaati kao da je unesena pozitivna vrijednost za G42.
Takoer, ako se odabere kompenzacija rezaa (G41 ili G42), moete koristiti samo ravninu
X-Y za krune pomake (G17). Kompenzacija rezaa je ograniena na kompenzaciju samo
u ravnini X-Y.
Kod G40 e ponititi kompenzaciju rezaa i to je zadano stanje kada se stroj ukljuuje.
Kada se poniti, programirana putanja ponovo je ista kao i putanja sredine rezaa. Ne
moete zavriti program (M30, M00, M01 ili M02) dok je kompenzacija rezaa aktivna.
Upravljaka jedinica radi na jednom po jednom bloku pomaka. Meutim, pratit e unaprijed
radi provjere sljedea dva bloka koja sadre pomake X ili Y. Provjera interferencije se
izvrava na ova tri bloka informacija. Postavka 58 kontrolira kako radi ovaj dio
kompenzacije rezaa. Moe se podesiti na Yasnac ili Fanuc.
Kada odaberete Yasnac za Postavku 58, upravljaka jedinica mora moi postaviti bok alata
uz sve rubove programiranog obrisa bez predubokog zarezivanja u idua dva pomaka.
Kruni pomak spaja sve vanjske kutove.
Kada odaberete Fanuc za Postavku 58, upravljaka jedinica ne zahtijeva da se rezni rub
alata postavi uz sve rubove programiranog obrisa, sprjeavajui preduboko rezanje.
Meutim, generirat e se alarm ako se putanja rezaa programira tako da nije mogue
izbjei preduboko rezanje. Vanjski kutovi manji ili jednaki 270 stupnjeva se spajaju otrim
uglom, a vanjski kutovi vei od 270 stupnjeva se spajaju dodatnim linearnim pomakom.
155
Opi opis kompenzacije rezaa
Ovi dijagrami prikazuju kako radi kompenzacija rezaa za dvije mogue vrijednosti
Postavke 58. Imajte na umu da e rez manji od polumjera alata i pod desnim kutom u
odnosu na prethodni pomak raditi samo s postavkom Fanuc.
F4.23: Kompenzacija rezaa, stil YASNAC, G41 s pozitivnim promjerom alata ili G42 s
negativnim promjerom alata: [1] Stvarna sredina putanje alata, [2] Programirana
putanja alata, [3] Poetna toka, [4] Kompenzacija rezaa. G41 / G42 i G40 se
nareuju u indiciranim programskim blokovima.
G41 / 1
G42
2
S G40 3 S
156
Programiranje
F4.24: Kompenzacija rezaa, stil YASNAC, G42 s pozitivnim promjerom alata ili G41 s
negativnim promjerom alata: [1] Stvarna sredina putanje alata, [2] Programirana
putanja alata, [3] Poetna toka, [4] Kompenzacija rezaa. G41 / G42 i G40 se
nareuju u indiciranim programskim blokovima.
1
G40 2
3 S
S G41 / G42
4
F4.25: Kompenzacija rezaa, stil FANUC, G41 s pozitivnim promjerom alata ili G42 s
negativnim promjerom alata: [1] Stvarna sredina putanje alata, [2] Programirana
putanja alata, [3] Poetna toka, [4] Kompenzacija rezaa. G41 / G42 i G40 se
nareuju u indiciranim programskim blokovima.
1
G41 /
G42 2
3 S
S G40 4
157
Ulazak i izlazak iz kompenzacije rezaa
F4.26: Kompenzacija rezaa, stil FANUC, G42 s pozitivnim promjerom alata ili G41 s
negativnim promjerom alata: [1] Stvarna sredina putanje alata, [2] Programirana
putanja alata, [3] Poetna toka, [4] Kompenzacija rezaa. G41 / G42 i G40 se
nareuju u indiciranim programskim blokovima.
1
G40
2
3 S
S G41 /
G42 4
Pri ulasku i izlasku iz kompenzacije rezaa ili pri prelasku s kompenzacije lijeve strane na
desnu, postoje posebne stavke koje treba imati na umu. Rezanje se ne smije izvravati
tijekom bilo kojeg od ovih pomaka. Za aktiviranje kompenzacije rezaa, potrebno je zadati
kod D razliit od nule uz G41 ili G42 i G40 mora biti zadan u retku koji ponitava
kompenzaciju rezaa. U bloku koji ukljuuje kompenzaciju rezaa, poetni poloaj pomaka
je isti kao i programirani poloaj, ali krajnji poloaj e biti odmaknut, ili lijevo ili desno od
programirane putanje, za koliinu unesenu u stupac za odstupanje polumjera/promjera.
U bloku koji iskljuuje kompenzaciju rezaa, poetna toka ima odstupanje a krajnja toka
nema odstupanje. Slino tome, pri prelasku s lijeve na desnu ili desne na lijevu stranu
kompenzacije, poetna toka pomaka potrebnog za promjenu smjera kompenzacije rezaa
e biti pomaknuta na jednu stranu programirane putanje, a krajnja toka e biti odmaknuta
na suprotnu stranu programirane putanje. Rezultat svega ovoga je da se alat pomie po
putanji koja se moe razlikovati od namjeravane putanje ili smjera.
Ako se kompenzacija rezaa ukljui ili iskljui u bloku bez ikakvog pomaka X-Y,
kompenzacija rezaa se ne mijenja dok ne doe do sljedeeg pomaka X ili Y. Za izlazak iz
kompenzacije rezaa, morate zadati G40.
158
Programiranje
Uvijek iskljuite kompenzaciju rezaa u pomaku koji odmie alat od obratka koji se ree.
Ako se program prekida dok je kompenzacija rezaa jo aktivna, generira se alarm. Osim
toga, ne moete ukljuiti ili iskljuiti kompenzaciju rezaa tijekom krunog pomaka (G02 ili
G03); inae e se generirati alarm.
Odabir odstupanja D0 e upotrijebiti nulu kao vrijednost odstupanja i imat e isti uinak kao
i iskljuivanje kompenzacije rezaa. Ako se odabere nova vrijednost D dok je kompenzacija
rezaa jo aktivna, nova vrijednost e stupiti na snagu na kraju trenutnog pomaka. Ne
moete promijeniti vrijednost D ili promijeniti stranu tijekom bloka krunog pomaka.
Pri ukljuivanju kompenzacije rezaa u pomaku nakon kojeg slijedi drugi pomak pri kutu
manjem od 90, postoje dva naina izraunavanja prvog pomaka: kompenzacija rezaa
tipa A i tipa B (Postavka 43). Tip A je zadan u Postavci 43 i obino je taj tip potreban; alat
se pomie izravno na poetnu toku odstupanja za drugi rez. Tip B se koristi kada je
potreban razmak oko draa stezaljke, ili u rijetkim sluajevima kada to zahtijeva
geometrija obratka. Dijagrami na sljedeim stranicama ilustriraju razlike izmeu tipa A i tipa
B za postavke Fanuc i Yasnac (Postavka 58).
1
2
159
Podeavanja napredovanja u kompenzaciji rezaa
F4.28: Unos kompenzacije rezaa (Yasnac) Tip A i B: [1] Programirana putanja, [2]
Putanja sredita alata, [r] Polumjer alata
TYPE A TYPE B
G42 G42
1 r 1
r r
2 2
G42 G42
1
1 r
r r
2 2
160
Programiranje
F4.29: Unos kompenzacije rezaa (stil Fanuc) Tip A i B: [1] Programirana putanja, [2]
Putanja sredita alata, [r] Polumjer alata
TYPE A TYPE B
G42 G42
r 1
1 r
r
r
2 r 2
G42 G42
r
1 r 1
r r
2 2
r
U ovom odlomku se opisuje uporaba G02 (kruna interpolacija u smjeru kazaljki na satu),
G03 (kruna interpolacija suprotno od kazaljki na satu) i kompenzacija rezaa (G41:
kompenzacija rezaa lijevo, G42: kompenzacija rezaa desno).
Pomou G02 i G03, moemo programirati stroj tako da ree krune pomake i polumjere.
Openito, pri programiranju profila ili obrisa, najlaki nain za opisivanje polumjera izmeu
dvije toke je pomou R i vrijednosti. Za pune krune pomake (360 stupnjeva), potrebno je
zadati I ili J s vrijednosti. Ilustracija dijelova kruga e prikazati razliite dijelova kruga.
Koristei kompenzaciju rezaa u ovom dijelu, programer moe pomaknuti reza za tonu
koliinu i moe obraditi profil ili obris do tonih dimenzija nacrta. Koristei kompenzaciju
rezaa, vrijeme programiranja i vjerojatnost greke u proraunu programa se smanjuje
zbog injenice da se mogu programirati stvarne dimenzije, a veliina i geometrija obratka
se mogu lako kontrolirati.
161
Kruna interpolacija i kompenzacija rezaa
1. Kompenzacija rezaa se mora UKLJUITI tijekom pomaka G01 X,Y koji je jednak
ili vei od polumjera rezaa ili koliine koja se kompenzira.
2. Kada se izvrava postupak pomou kompenzacije rezaa, kompenzacija rezaa se
mora ISKLJUITI, koristei ista pravila kao i postupak UKLJUIVANJA, tj. ono to
je ulo se mora izvaditi.
3. Na veini strojeva, tijekom kompenzacije rezaa, linearni pomak X, Y koji je manji od
polumjera rezaa moda nee funkcionirati. (Postavka 58 - postavljena na Fanuc -
za pozitivne rezultate).
4. Kompenzacija rezaa se ne moe UKLJUITI ili ISKLJUITI u pomaku luka G02
ili G03.
5. Dok je kompenzacija rezaa aktivna, obrada unutar luka s polumjerom manjim od
onoga to je definirano aktivnom vrijednou D e uzrokovati alarm stroja.
162
Programiranje
F4.31: Kruna interpolacija G02 i G03: [1] Utorno glodalo promjera 0,250", [2]
Programirana putanja, [3] Sredite alata, [4] Poetni poloaj, [5] Odstupanje
putanje alata.
R .3437
R .500
R .375
R .375
1
R .5625
X0. Y0.
X0. Y0.
5
X1. Y1. 2
4 3
Ovaj program koristi kompenzaciju rezaa. Putanja alata se programira za sredinju liniju
rezaa. To je takoer nain na koji upravljaka jedinica izraunava kompenzaciju rezaa.
O6100 ;
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X-1. Y-1. S5000 M03 ;
G43 H01 Z.1 M08 ;
G01 Z- 1,0 F50. ;
G41 G01 X0 Y0 D01 F50. ;
Y4.125 ;
G02 X.250 Y4.375 R.375 ;
G01 X1.6562 ;
G02 X2.0 Y4.0313 R.3437 ;
G01 Y3.125 ;
G03 X2.375 Y2.750 R.375 ;
G01 X3.5 ;
G02 X4.0 Y2.25 R.5 ;
G01 Y.4375 ;
G02 X3.4375 Y-.125 R.5625 ;
G01 X-.125 ;
G40 X-1. Y-1. ;
G00 Z1.0 M09 ;
G28 G91 Y0 Z0 ;
163
Standardni ciklusi buenja
M30;
Sva etiri standardna ciklusa buenja se mogu staviti u petlju u G91, mod
koranog programiranja.
Standardni ciklus buenja G81 je osnovni ciklus buenja. Koristi se za buenje plitkih
rupa ili buenje s Through Spindle Coolant (Rashl. sredstvo kroz vreteno) (TSC).
Standardni ciklus uvodnog buenja G82 je isti kao i Standardni ciklus buenja G81,
osim to moe stajati na dnu rupe. Opcijski argument Pn.nnn zadaje
trajanje stajanja.
Standardni ciklus normalnog buenja s ubadanjem G83 se obino koristi za buenje
dubokih rupa. Dubina ubadanja moe biti promjenjiva ili stalna.
Standardni ciklus brzog buenja s ubadanjem G73 je isti kao i Standardni ciklus
normalnog buenja s ubadanjem G83, osim to se izvlaenje uboda alata zadaje
postavkom 22 - Standardni ciklus Delta Z. Ciklusi buenja s ubadanjem se
preporuuju za dubine rupa 3 puta vee od promjera svrdla. Poetna dubina
ubadanja, definirana pomou I, obino treba biti dubine 1 promjera alata.
Postoje dva standardna ciklusa narezivanja. Svi standardni ciklusi narezivanja se mogu
staviti u petlju u G91, mod koranog programiranja.
164
Programiranje
Postoji sedam standardnih ciklusa provrtanja. Svi standardni ciklusi provrtanja se mogu
staviti u petlju u G91, mod koranog programiranja.
4.11.4 Ravnine R
Ravnina R, ili povratne ravnine, su naredbe koda G koje zadaju povratnu visinu osi Z
tijekom standardnih ciklusa. Kodovi G ravnine R ostaju aktivni tijekom standardnog ciklusa
uz koji se koriste. Vraanje u poetnu toku standardnog ciklusa G98 pomie os Z na visinu
osi Z prije standardnog ciklusa. Vraanje u ravninu R standardnog ciklusa G99 pomie os
Z na visinu zadanu argumentom Rnn.nnnn navedenim uz standardni ciklus. Za dodatne
informacije, pogledajte odlomak o kodovima G i M.
Graviranje (G47)
Glodanje utora (G12, G13 i G150)
Rotaciju i skaliranje (G68, G69, G50, G51)
165
Graviranje
4.12.1 Graviranje
Kod G za graviranje teksta G47 omoguuje graviranje teksta ili niza serijskih brojeva
pomou jednog programskog bloka. Takoer su podrani ASCII znakovi.
Pazite da geometrija potprograma bude potpuno zatvoren oblik. Pazite da poetna toka
X-Y u naredbi G150 bude unutar granice potpuno zatvorenog oblika. U suprotnom moe
doi do Alarma 370 - Greka definicije depa.
Rotacija G68 slui za rotiranje koordinatnog sustava u eljenoj ravnini. Ona zahtijeva da se
definira ravnina prije naredbe G68 i zahtijeva koordinate za sredite rotacije i kut rotacije.
Ova znaajka se moe koristiti uz mod koranog programiranja G91 za strojnu obradu
simetrinih uzoraka. Rotacija se ponitava naredbom G69 Ponitavanje rotacije.
Skaliranje G51 se koristi za skaliranje vrijednosti pozicije u blokovima nakon naredbe G51.
Skaliranje se ponitava naredbom G50, Ponitavanje skaliranja. Skaliranje se moe koristiti
uz Rotaciju G68. Meutim, upotrijebite Skaliranje G51 prije Rotacije G68 i ponitite G51
nakon ponitavanja G68.
166
Programiranje
Naredba G101, Omogui zrcalnu sliku, e zrcaliti pomak osi oko zadane osi. Postavke
45-48, 80 i 250 omoguuju zrcalnu sliku oko osi X, Y, Z, A, B i C. Zakretna toka zrcaljenja
du osi je definirana argumentom Xnn.nn. To se moe zadati za os Y koja je omoguena
na stroju i u postavkama koristei os za zrcaljenje kao argument. G100 ponitava G101.
4.13 Podrutine
Podrutine (podprogrami) su obino nizovi naredbi koji se ponavljaju nekoliko puta u
programu. Umjesto ponavljanja naredbi puno puta u glavnom programu, podrutine su
napisane u zasebnom programu. Glavni program ima jednu naredbu koja poziva program
podrutine. Ako se podrutina pozove pomou M97 i adrese P, kod P je isti kao i broj retka
(Nnnnnn) u podrutini koja se poziva, a koji se nalazi nakon M30. Podrutina se poziva
pomou M98 i P adrese. Adresa P s M98 je za broj programa (Onnnnn).
Podrutine mogu ukljuivati broja petlji s adresnim kodom L. Ako je prisutna naredba L,
poziv podrutine se ponavlja toliki broj puta prije nego glavni program nastavi s
iduim blokom.
167
Vanjska podrutina M98
8
.75 2 1 7
3 4 5 6
2.50
.375
.75
Potprogram
O00105 ;
X.5 Y-.75 ;
Y-2.5 ;
G98 X1.5 Y-2.5 ;
G99 X3.5 ;
X4.5 Y-2.25 ;
Y-.75 ;
X3.5 Y-.5 ;
G80 G00 Z1.0 M09 ;
G53 G49 Z0. M05 ;
M99;
168
Programiranje
Lokalna podrutina je blok koda u glavnom programu na koji se upuuje vie puta u glavnom
programu. Lokalne podrutine se nareuju (pozivaju) pomou M97 i Pnnnnn koji ga upuuje
na broj retka N u lokalnoj podrutini.
Format lokalne podrutine je zavravanje glavnog programa s M30 i zatim unos lokalnih
podrutina nakon M30. Svaka podrutina mora imati broj retka N na poetku i M99 na kraju
koji e poslati program nazad na sljedei redak glavnog programa.
169
Primjer standardnog ciklusa vanjske podrutine (M98)
Potprogram
O1000 (X,Y Lokacije) ;
X 1.115 Y-2.750 ;
X 3.365 Y-2.875 ;
X 4.188 Y-3.313 ;
X 5.0 Y-4.0 ;
M99;
170
Programiranje
Podrutine mogu biti korisne pri rezanju istog obratka u razliitim lokacijama X i Y unutar
stroja. Na primjer, na stolu je postavljeno est kripaca. Svaki od tih kripaca koristi novu
nultoku X, Y. Na njih se upuuje u programu pomou odstupanja obratka G54 do G59.
Upotrijebite traga ruba ili indikator za odreivanje nultoke na svakom obratku.
Upotrijebite klju za postavljanje nultoke obratka na stranici odstupanja obratka da biste
zabiljeili sve lokacije X, Y. Kada je poloaj nultoke X, Y za svaki obradak unesen na
stranici odstupanja, programiranje moe poeti.
Slika prikazuje kako bi ovo postavljanje izgledalo na stolu stroja. Na primjer, svaki od ovih
est dijelova e se morati buiti u srediti, nultoka X i Y.
Glavni program
O2000 ;
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X0 Y0 S1500 M03 ;
G43 H01 Z.1 M08 ;
M98 P3000 ;
G55;
M98 P3000 ;
G56;
M98 P3000 ;
G57;
M98 P3000 ;
G58;
M98 P3000 ;
G59;
M98 P3000 ;
G00 Z1.0 M09 ;
G28 G91 Y0 Z0 ;
M30;
Podrutina
171
Vanjske podrutine s viestrukim draima (M98)
O3000 ;
X0 Y0 ;
G83 Z-1.0 Q.2 R.1 F15. ;
G00 G80 Z.2 ;
M99;
172
Programiranje opcija
Moete se obratiti Haas tvornikom odjelu za kupovinu veine ovih opcija, ako va stroj nije
opremljen njima.
A
B-AXIS
B 360
A 120
+32 -32 -32 +32
Veina programa s pet osi je vrlo zahtjevna i treba ih pisati koristei CAD/CAM paket.
Potrebno je odrediti duinu zakretanja i duinu nastavka stroja i unijeti ih u ove programe.
Svaki stroj ima specifinu duinu zakretanja. To je udaljenost od sredita rotacije glave
vretena do donje povrine glavnog draa alata. Duina zakretanja se moe nai u postavci
116 i takoer je ugravirana u glavni dra alata koji se isporuuje sa strojevima s 5 osi.
173
Kreiranje programa s pet osi
F5.2: Program zakretanja i duine mjerenja: [1] Os rotacije, [2] Duina zakretanja, [3]
Duina mjeraa, [4] Ukupno
2
4
3
Pri postavljanju programa, potrebno je odrediti duinu nastavka za svaki alat. Duina
nastavka je udaljenost od donjeg ruba glavnog draa alata do vrha alata. Ova udaljenost
se moe izraunati:
1. Postavite indikator magnetske baze na stol.
2. Indicirajte donju povrinu glavnog draa alata.
3. Postavite ovu toku kao Z0 u upravljakoj jedinici.
4. Umetnite svaki alat i izraunajte udaljenost od vrha alata do Z0; to je duina
nastavka.
5. Ukupna duina je udaljenost od sredita rotacije glave vretena do vrha alata. Moe
se izraunati zbrajanjem duine nastavka i duine zakretanja. Taj broj se unosi u
CAD/CAM program koji e koristiti tu vrijednost za raunanje.
Odstupanja
174
Programiranje opcija
NAPOMENA: Ako unesete odstupanje obratka Z koje nije nula, dolazi do smetnji s
radom automatski unesenog odstupanja duine alata.
5. Brojevi koordinata obratka se obino unose kao pozitivni brojevi. Koordinate obratka
se unose u tablicu samo kao broj. Za unos vrijednosti od X2.00 u G54, postavite
kursor u stupac X i unesite 2.0.
Pozicioniranje stroja na prilazni vektor treba izvriti samo na sigurnoj udaljenosti iznad ili
sa strane obratka. U modu brzog pomaka, osi e stii na programirani poloaj u razliitim
vremenima; os s najkraom udaljenosti do cilja e stii prva, a ona s najveom zadnja.
Velika brzina napredovanja e prisiliti osi da stignu na nareeni poloaj istovremeno
izbjegavajui mogunost sudara.
Kodovi G
Odabir ina (G20) ili milimetara (G21), nema uinka na programiranje 5. osi, budui da se
osi A i B uvijek programiraju u stupnjevima.
G93 inverzno vrijeme mora biti na snazi za simultani pomak 4 - ili 5 osi. Pogledajte G93
na stranici 290 za vie informacija.
Kodovi M
VANO: Preporuuje se ukljuivanje A/B konica pri bilo kakvom pomaku koji
ne ukljuuje 5 osi. Rezanje s iskljuenim konicama moe uzrokovati
pretjerano troenje u sklopovima zupanika.
175
Kreiranje programa s pet osi
Na rezu sa 4 ili 5 osi, stroj e pauzirati izmeu blokova. Ta pauza je zbog otputanja
konica osi A ili B. Za izbjegavanje ovog stajanja i omoguavanje glaeg izvoenja
programa, programirajte M11 i/ili M13 neposredno prije G93. Kodovi M e iskljuiti konice,
to rezultira glaim i neprekinutim pomakom protoka. Ne zaboravite da ako se konice
ponovo ne ukljue, ostaju iskljuene.
Postavke
OPREZ: Pri rezanju u modu 5 osi, loe pozicioniranje i preveliki hod se mogu
desiti ako se ne poniti odstupanje duine alata (kod H). Da biste
izbjegli ovaj problem, upotrijebite G90, G40, H00 i G49 u prvim
blokovima nakon izmjene alata. Ovaj problem se moe desiti pri
mijeanju programiranja s 3 i 5 osi, ponovnom pokretanju programa ili
pri pokretanju novog zadatka dok je odstupanje duine alata jo na
snazi.
Brzine napredovanja
e rotirati os A za 90 stupnjeva.
Brzina napredovanja se mora narediti za svaki redak koda sa 4. ili 5. osi. Ograniite brzinu
napredovanja na manje od 75 ina po minuti za buenje. Preporuena napredovanja za
zavrnu obradu u radu s 3 osi ne smiju prelaziti 50 do 60 ina po minuti s najmanje .0500"
do .0750" preostalog materijala za zavrni korak.
Brzi pomaci nisu dozvoljeni; brzi pomaci, ulazak i izlazak iz rupa (ciklus buenja s punim
izvlaenjem) nisu podrani.
176
Programiranje opcija
Svi vidovi runog pomicanja za 5. os rade isto kao i za ostale osi. Iznimka je nain
odabiranja runog pomicanja izmeu osi A i osi B.
1. Pritisnite [+A] ili [-A] za odabir osi A za runo pomicanje.
2. Pritisnite [SHIFT] i zatim pritisnite ili [+A] ili [-A] za runo pomicanje osi B.
3. EC-300: Runi mod prikazuje A1 i A2, pritisnite [A] za runi pomak A1 i pritisnite
[SHIFT] [A] za runi pomak A2.
Promjena Postavke 30
177
Instaliranje opcijske 4. osi
Parametri
178
Programiranje opcija
Prvo pokretanje
Za pokretanje indeksera:
1. Ukljuite glodalicu (i servo upravljanje, ako je primjenjivo).
2. Postavite indekser u ishodite.
3. Svi Haas indekseri se vraaju smjeru kazaljki na satu, kako je vidljivo sprijeda. Ako
se indekser vraa u ishodite obrnutim smjerom od kazaljki sata, pritisnite
[EMERGENCY STOP] i obratite se predstavniku.
Ovaj postupak odreuje udaljenosti izmeu ravnine ploe osi B i sredinje linije osi A na
rotacijskim proizvodima s naginjanjem. Odstupanje je potrebno za neke CAM
softverske aplikacije.
1
2
179
Odstupanje B na osi A (rotacijski proizvodi s naginjanjem)
1 3
4-5
180
Programiranje opcija
Za onemoguavanje 4. i 5. osi:
OPREZ: Nemojte spajati ili odvajati bilo kakve kablove dok je upravljaka
jedinica ukljuena.
181
Uvod u makro naredbe
Makro je bilo koja rutina/potprogram koji se moe izvravati vie puta. Makro izjava moe
dodijeliti vrijednost varijabli ili oitati vrijednost varijable, procijeniti izraz, uvjetno ili
bezuvjetno se razgranati na drugu toku u programu, ili uvjetno ponoviti neki dio programa.
Evo nekoliko primjera primjene makro programa. Primjeri su samo skice i nisu potpuni
makro programi.
182
Programiranje opcija
Korisni G i M kodovi
M00, M01, M30 - Zaustavljanje programa
G04 - Stajanje
G65 Pxx - Pozivanje makro potprograma. Omoguuje prolazak varijabli.
M96 Pxx Qxx - Uvjetno lokalno grananje kada je diskretnu ulazni signal 0
M97 Pxx - Pozivanje lokalne podrutine
M98 Pxx - Pozivanje potprograma
M99 - Vraanje ili petlja potprograma
G103 - Ogranienje praenja unaprijed za blok. Nije dozvoljena kompenzacija rezaa
M109 - Interaktivni korisniki unos (vidi odlomak "M kodovi")
Postavke
Postoje 3 postavke koje mogu utjecati na makro programe (programi serije 9000), to su
Blokada programa 9xxxx (#23), Praenje programa 9xxx (#74) i Pojedinani blok
programa 9xxx (#75).
Zaokruivanje
Upravljaka jedinica sprema decimalne brojeve kao binarne vrijednosti. Kao posljedica,
brojevi spremljeni u varijablama se mogu razlikovati za 1 najmanju znaajnu znamenku. Na
primjer, broj 7 spremljen u makro varijabli #100 se moe kasnije proitati kao 7.000001,
7.000000, ili 6.999999. Ako je izjava,
IF [#100 EQ 7]
Ovo pitanje obino predstavlja problem samo pri spremanju cijelih brojeva u makro
varijablama gdje se oekuje da ete kasnije vidjeti decimalni dio.
Praenje unaprijed
183
Uvod u makro naredbe
Upravljaka jedinica Haas koristi funkciju Block Look Ahead (Praenje blokova unaprijed)
za itanje i pripremu programskih blokova nakon bloka koji se trenutno izvrava. To
omoguuje da upravljaka jedinica glatko prelazi s jednog pomaka na idui. G103 Limit
Block Buffering (Ogranienje meuspremnika blokova) ograniava koliko daleko unaprijed
e upravljaka jedinica pratiti blokove. G103 uzima argument Pnn koji zadaje koliko daleko
unaprijed e upravljaka jedinica gledati. Za dodatne informacije, pogledajte odlomak o
kodovima G i M.
Upravljaka jedinica Haas takoer ima mogunost preskakanja programskih blokova kada
se pritisne tipka [BLOCK DELETE]. Za konfiguriranje programskog bloka koji e se
preskoiti u modu Block Delete (Brisanje bloka), zaponite redak koda znakom /.
Uporaba naredbe
/ M99 (Vraanje potprograma) ;
omoguuje da se program koristi kao program kada je ukljueno Brisanje bloka. Program
se koristi kao potprogram kada je Brisanje bloka iskljueno.
184
Programiranje opcija
Makro varijable se mogu spremiti ili uitati putem RS-232 ili USB ulaza, slino kao i
postavke i odstupanja.
Moete prikazati vrijednosti bilo koje dvije korisniki definirane makro varijable (Makro
oznaka 1, Makro oznaka 2).
Da biste zadali koje dvije makro varijable e se prikazati pod Makro oznaka 1 i Makro
oznaka 2 u prozoru Operation Timers & Setup (Radni mjerai vremena i postavke)
1. Pritisnite [CURRENT COMMANDS].
2. Pritisnite [PAGE UP] ili [PAGE DOWN] za otvaranje stranice Operation Timers
& Setup.
185
Napomene o upravljanju
3. Upotrijebite tipke sa strelicama za odabir polja Makro oznaka 1 ili Makro oznaka
2 (desno od oznake).
4. Upiite broj varijable (bez #) i pritisnite [ENTER].
Makro argumenti
Sljedee dvije tablice prikazuju mapiranje abecednih varijabli adrese u numerike varijable
koje se koriste u makro podrutini.
Abecedno adresiranje
Adresa: A B C D E F G H I J K L M
Varijabla: 1 2 3 7 8 9 - 11 4 5 6 - 13
Adresa: N O P Q R S T U V W X Y Z
Varijabla: - - - 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
Adresa: A B C I J K I J K I J
Varijabla: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Adresa: K I J K I J K I J K I
Varijabla: 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Adresa: J K I J K I J K I J K
Varijabla: 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33
186
Programiranje opcija
Argumenti prihvaaju bilo koju vrijednost s pominim zarezom na etiri decimalna mjesta.
Ako je upravljaka jedinica u metrikom sustavu, pretpostavit e tisuinke (.000). U
primjeru dolje, lokalna varijabla #1 e primiti .0001. Ako decimala nije ukljuena u vrijednost
argumenta, kao to je:
G65, P9910, A1, B2, C3
Adresa: A B C D E F G
Adresa: H I J K L M N
Adresa: O P Q R S T U
Adresa: V W X Y Z
Primjer:
G65 P2000 I1 J2 K3 I4 J5 K6;
187
Napomene o upravljanju
Makro varijable
Lokalne varijable
Raspon lokalnih varijabli je od #1 do #33. Skup lokalnih varijabli je uvijek dostupan. Kada
se izvri poziv podrutine pomou naredbe G65, lokalne varijable se spremaju i novi skup je
dostupan za uporabu. To se zove gnijeenje lokalnih varijabli. Tijekom poziva G65, sve
nove lokalne varijable se briu na nedefinirane vrijednosti i bilo kakve lokalne varijable koje
imaju odgovarajue adresne varijable u retku G65 se postavljaju na vrijednosti retka G65.
Dolje je tablica lokalnih varijabli zajedno s argumentima adresnih varijablu koji ih mijenjaju.
Varijabla: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Adresa: A B C I J K D E F H
Alternativno I J K I J
:
Varijabla: 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Adresa: M Q R S T U V
Alternativno K I J K I J K I J K I
:
Varijabla: 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33
Adresa: W X Y Z
Alternativno J K I J K I J K I J K
:
Varijable 10, 12, 14-16 i 27-33 nemaju odgovarajue adresne argumente. Mogu se
postaviti ako se koristi dovoljan broj argumenata I, J i K kako je navedeno gore u odlomku
o argumentima. Kada se umetnu u makro podrutinu, lokalne varijable se mogu itati i
modificirati pozivanjem na brojeve varijabli 1-33.
188
Programiranje opcija
Pozivanje podrutine putem M97 ili M98 ne gnijezdi lokalne varijable. Bilo kakve lokalne
varijable referirane u podrutini koje se pozivaju putem M98 su iste varijable i vrijednosti koje
su postojale prije poziva M97 ili M98.
Globalne varijable
Globalne varijable su varijable koje su dostupne uvijek. Postoji samo jedan primjerak svake
globalne varijable. Globalne varijable se pojavljuju u tri raspona: 100-199, 500-699 i
800-999. Globalne varijable ostaju u memoriji kada se stroj iskljui.
Povremeno su bili pisani odreeni makro programi za tvorniki instalirane opcije koje
koriste globalne varijable. Na primjer, sondiranje, izmjenjivai paleta, itd. Pri uporabi
globalnih varijabli, pazite da ih ne koristi drugi program na stroju.
Varijable sustava
VARIJABLE UPORABA
189
Napomene o upravljanju
VARIJABLE UPORABA
190
Programiranje opcija
VARIJABLE UPORABA
VARIJABLE UPORABA
192
Programiranje opcija
VARIJABLE UPORABA
VARIJABLE UPORABA
193
Napomene o upravljanju
VARIJABLE UPORABA
194
Programiranje opcija
VARIJABLE UPORABA
195
Detaljni opis sistemskih varijabli
VARIJABLE UPORABA
Varijable sustava su vezane uz odreene funkcije. Slijedi detaljan opis ovih funkcija.
#1064 = os X #1264 = os C
#1065 = os Y #1265 = os U
#1066 = os Z #1266 = os V
196
Programiranje opcija
#1067 = os A #1267 = os W
#1068 = os B #1268 = os T
Odstupanja alata
Svako odstupanje alata ima duinu (H) i polumjer (D) uz pridruene vrijednosti troenja.
Programibilne poruke
#3000 Alarmi se mogu programirati. Programabilni alarm e se ponaati isto kao i ugraeni
alarmi. Alarm se generira postavljanjem makro varijable #3000 na broj izmeu 1 i 999.
#3000= 15 (PORUKA POSTAVLJENA NA POPIS ALARMA);
Kada se ovo izvri, na dnu zaslona trepe Alarm i tekst u iduem komentaru se postavlja
na popis alarma. Broj alarma (u ovom primjeru 15) se dodaje na 1000 i koristi se kao broj
alarma. Ako se alarm generira na ovaj nain, svi pomaci se zaustavljaju i program se mora
resetirati da bi nastavio. Programabilni alarmi uvijek imaju broj izmeu 1000 i 1999. Prva
34 znaka komentara e se upotrijebiti kao poruka alarma.
197
Detaljni opis sistemskih varijabli
Mjerai vremena
Nadilaenja sustava
#3003 Varijabla je parametar potiskivanja jednog bloka. Ona nadilazi funkciju Jednog
bloka u G kodu. U sljedeem primjeru, "Jedan blok" se ignorira kada se #3003 postavi
jednako 1. Nakon postavljanja #3003 = 1, svaka naredba G koda (redci 2-5) se izvravaju
neprekidno ak i ako je funkcija "Jedan blok" ukljuena na ON. Kada se #3003 postavi
jednako nuli, "Jedan blok" e raditi normalno. Korisnik mora pritisnuti [CYCLE START] za
izvravanje svakog retka koda (redci 7-11).
#3003=1 ;
G54 G00 G90 X0 Y0;
S2000 M03;
G43 H01 Z.1;
G81 R.1 Z-0.1 F20. ;
#3003=0 ;
T02 M06;
G43 H02 Z.1;
S1800 M03;
G83 R.1 Z-1. Q.25 F10. ;
X0. Y0. ;
198
Programiranje opcija
Varijabla #3004
Prvi bit omoguuje [FEED HOLD]. Ako se tijekom odlomka koda ne koristi [FEED HOLD],
podesite varijablu #3004 na 1 prije specifinih redaka koda. Nakon tog odlomka koda
postavite #3004 na 0 za vraanje funkcije tipke [FEED HOLD]. Na primjer:
(Kod prilaska - [FEED HOLD] dozvoljeno) ;
#3004=1 (onemoguuje [FEED HOLD]) ;
(Kod bez zaustavljanja - [FEED HOLD] nije dozvoljeno) ;
#3004=0 (omoguuje [FEED HOLD]) ;
(Kod odlaska - [FEED HOLD] dozvoljeno) ;
0 E E E
1 D E E
2 E D E
3 D D E
4 E E D
5 D E D
6 E D D
7 D D D
199
Detaljni opis sistemskih varijabli
Konanoj programiranoj toki za zadnji blok pomaka se moe pristupiti putem varijabli
#5001-#5006, X, Y, Z, A, B i C. Vrijednosti su dane u trenutnom koordinatnom sustavi
obratka i mogu se koristiti dok je stroj u pokretu.
200
Programiranje opcija
Trenutni poloaj u koordinatama stroja se moe dobiti putem #5021-#5026 koji odgovara
osi X, Y, Z, A, B i C.
Poloaj gdje je zadnji signal preskakanja bio okinut se moe dobiti kroz #5061-#5069
sukladno X, Y, Z, A, B, C, U, V i W. Vrijednosti su dane u trenutnom koordinatnom sustavi
obratka i mogu se koristiti dok je stroj u pokretu. Na vrijednost #5063 (Z) se primjenjuje
kompenzacija duine alata.
201
Detaljni opis sistemskih varijabli
#6999: Sadri vrijednost bita (0 ili 1) za bit parametra naveden u varijabli #6997.
Uporaba
Za pristup vrijednosti parametra, broj tog parametra se kopira u varijablu #6996, nakon
ega je vrijednost tog parametra dostupna pomou makro varijable #6998, kako
je prikazano:
#6996=601 (Navedite parametar 601) ;
#100=#6998 (Kopirajte vrijednost parametra 601 u
varijablu #100) ;
Za pristup odreenom bitu parametra, broj parametra se kopira u varijablu 6996, a broj bita
se kopira u makro varijablu 6997. Vrijednost tog bita parametra je dostupna pomou makro
varijable 6999, kako je prikazano:
#6996=57 (Navedite parametar 57) ;
#6997=0 (Navedite bit nule) ;
#100=#6999 (Kopirajte parametar 57 bit 0 u varijablu
#100) ;
202
Programiranje opcija
Izmjenjiva paleta
Odstupanja obratka
Sva odstupanja obratka se mogu oitati i postaviti unutar makro izraza da bi se koordinate
mogle unaprijed postaviti na pribline lokacije ili postaviti koordinate na vrijednosti na
osnovi rezultata lokacija i izrauna signala preskakanja. Kada se oitaju bilo kakva
odstupanja, red za interpretaciju u praenju unaprijed se zaustavlja dok se taj blok ne izvri.
203
Detaljni opis sistemskih varijabli
204
Programiranje opcija
#8550-#8567
Ove varijable daju informacije o aktivnim alatima. Postavite varijablu #8550 na broj alata ili
skupine alata, zatim pristupite informaciji za odabrani alat / skupinu alata pomou makro
programa samo za itanje #8551-#8564. Ako navodite broj skupine alata, odabrani alat e
biti idui alat u toj skupini.
Sve varijable su oznaene znakom ljestvi (#), nakon ega slijedi pozitivan broj: #1, #101
i #501.
Varijable se mogu koristiti umjesto adrese G koda pri emu se adresa odnosi na slova A-Z.
U bloku:
N1 G0 G90 X1.0 Y0 ;
205
Zamjena adrese
i zamijeniti sa:
N1 G#7 G#11 X#1 Y#2 ;
Uobiajena metoda postavljanja upravljakih adresa A-Z je adresa nakon koje slijedi broj.
Na primjer:
G01 X1.5 Y3.7 F20.;
Postavlja adrese G, X, Y i F na 1, 1.5, 3.7 i 20.0 i time daje naredbu upravljakoj jedinici za
linearni pomak, G01, na poloaj X=1.5 Y=3.7 uz brzinu napredovanja od 20 ina po minuti.
Makro sintaksa omoguuje zamjenu vrijednosti adrese bilo kojom varijablom ili izrazom.
<adresa><-><varijabla> A-#101
<adresa>[<izraz>] Y[#5041+3.5]
<adresa><->[<izraz>] Z-[SIN[#1]]
Kada se varijabla ili izraz koristi umjesto vrijednosti adrese, vrijednost se zaokruuje na
najmanju signifikantnu znamenku. Ako je #1=.123456, onda bi G1X#1 pomaknulo alat
stroja na .1235 na osi X. Ako je upravljaka jedinica u metrikom modu, stroj bi se
pomaknuo na .123 na osi X.
206
Programiranje opcija
postaje
G00 X1.0 ;
i ne dolazi do pomaka Y.
Makro izjave
Funkcije
207
Zamjena adrese
Napomene o funkcijama
Funkcija ROUND (Zaokrueno) radi razliito ovisno o kontekstu koji se koristi. Kada se koristi
u aritmetikim izrazima, bilo koji broj s razlomakim dijelom veim od ili jednakim .5 se
zaokruuje na idui cijeli broj; u suprotnom, razlomaki dio se skrauje s broja.
#1= 1.714 ;
#2= ROUND[#1] (#2 se postavlja na 2,0) ;
#1= 3.1416 ;
#2= ROUND[#1] (#2 se postavlja na 3,0) ;
#1=3.54 ;
#2=ROUND[#1] ;
#3=FIX[#1].
#2 e se postaviti na 4. #3 e se postaviti na 3.
208
Programiranje opcija
Operatori
Aritmetiki operatori
* - Mnoenje #1=#2*#3
/ - Dijeljenje #1=#2/4
Logiki operatori
Logiki operatori su operatori koji rade na binarnim bitnim vrijednostima. Makro varijable su
brojevi s pominom tokom. Kada se logiki operatori koriste na makro varijablama, koristi
se samo cjelobrojni dio broja s pominom tokom. Logiki operatori su:
Primjeri:
#1=1.0 ;
#2=2.0 ;
#3=#1 OR #2 ;
209
Zamjena adrese
Booleovi operatori
Booleovi operatori se uvijek svode na 1.0 (TRUE) ili 0.0 (FALSE). Postoji est Booleovih
operatora. Ovi operatori nisu ogranieni na uvjetne izraze, ali se u njima najee koriste.
To su:
EQ - Jednako
NE - Nije jednako
GT - Vee od
LT - Manje od
Primjer Objanjenje
WHILE [#101 LT 10] DO1; Dok je varijabla #101 manja od 10 ponavljaj petlju
DO1..END1.
210
Programiranje opcija
Izrazi
Izrazi se definiraju kao bilo koji niz varijablo i operatora okruenih uglastim zagradama [ i
]. Postoje dvije uporabe za izraze: uvjetni izrazi ili aritmetiki izrazi. Uvjetni izrazi vraaju
vrijednosti logike neistine "FALSE" (0.0) ili logike istine "TRUE" (bilo to osim nule)
Aritmetiki izrazi koriste aritmetike operatore uz funkcije za utvrivanje vrijednosti.
Uvjetni izrazi
U Haas upravljakoj jedinici, svi izrazi postavljaju uvjetnu vrijednost. Vrijednost je ili 0.0
(FALSE) ili je vrijednost razliita od nule (TRUE). Kontekst u kojem se izraz koristi odreuje
je li izraz uvjetan. Uvjetni izrazi se koriste u izjavama IF (AKO) i WHILE (DOK) i u naredbi
M99. Uvjetni izrazi mogu koristiti Booleove operatore radi procjene uvjeta TRUE ili FALSE.
se grana u redak N10. Ne vraa upravljaku jedinicu na pozivanu podrutinu. Kada su makro
programi, M99 se moe koristiti s uvjetnim izrazom za uvjetno grananje. Za grananje kada
je varijabla #100 manja od 10, moemo napisati gornji redak kako slijedi:
N50 [#100 LT 10] M99 P10;
U ovom sluaju, grananje se deava samo kada je #100 manje od 10, inae se obrada
nastavlja s iduim programskim retkom u nizu. U gornjem primjeru, uvjetni M99 se moe
zamijeniti sa
N50 IF [#100 LT 10] GOTO10;
Aritmetiki izrazi
Aritmetiki izraz je bilo koji izraz koji koristi varijable, operatore ili funkcije. Aritmetiki izraz
vraa vrijednost. Aritmetiki izrazi vraaju se obino koriste u izjavama zadataka, ali nisu
ogranieni na njih.
211
Zamjena adrese
Izjave zadatka
Izjave zadatka omoguuju programeru modificiranje varijabli. Format izjave zadatka je:
<izraz>=<izraz>
Izraz s lijeve strane znaka jednakosti se mora uvijek referirati na makro varijablu, bilo
izravno ili neizravno. Sljedea makro varijabla inicijalizira niz varijabli za bilo koju vrijednost.
Ovdje se koriste i izravni i neizravni zadaci.
O0300(Inicijaliziranje niza varijabli) ;
N1 IF [#2 NE #0] GOTO2 (B=osnovna varijabla) ;
#3000=1 (Osnovna varijabla nije dana) ;
N2 IF [#19 NE #0] GOTO3 (S=veliina niza) ;
#3000=2 (Veliina niza nije dana) ;
N3 WHILE [#19 GT 0] DO1 ;
#19=#19-1 (Broj smanjenja) ;
#[#2+#19]=#22 (V=vrijednost na koju treba postaviti
niz) ;
END1;
M99;
Gornji makro se moe koristiti za inicijaliziranje tri niza varijabli kako slijedi:
G65 P300 B101. S20 (INIT 101..120 TO #0) ;
G65 P300 B501. S5 V1. (INIT 501.0,505 TO 1,0) ;
G65 P300 B550. S5 V0 (INIT 550..554 TO 0.0) ;
Upravljake izjave
Upravljake izjave omoguuju programeru grananje, bilo uvjetno ili bezuvjetno. Takoer
daju mogunost ponavljanja odlomka koda na osnovi uvjeta.
212
Programiranje opcija
Izraunato grananje omoguuje programu da prenese kontrolu na drugi redak koda unutar
istog potprograma. Blok se moe izraunato dok se program izvrava, koristei oblik GOTO
[izraz]. Ili se blok moe poslati kroz lokalnu varijablu, kao u obliku GOTO#n .
Oblik GOTO e zaokruiti rezultat varijable ili izraza koji je vezan uz izraunato grananje. Na
primjer, ako #1 sadri 4.49 i izvri se GOTO#1, upravljaka jedinica e se pokuati prenijeti
na blok koji sadri N4. Ako #1 sadri 4.5, onda e se izvravanje prenijeti na blok koji sadri
N5.
Idui kostur koda se moe razviti za izradu programa koji dodaje serijske brojeve za
obratke:
O9200 (Graviranje broja na trenutnoj lokaciji.) ;
(D=Decimalna brojka za graviranje);
;
IF [[#7 NE #0] AND [#7 GE 0] AND [#7 LE 9]] GOTO99 ;
#3000=1 (Nevaea brojka) ;
;
N99
#7=FIX[#7] (Skrati bilo koji razlomaki dio) ;
;
GOTO#7 (Sada ugraviraj brojku) ;
;
N0 (Izvri brojku nula) ;
M99;
;
N1 (Izvri brojku jedan) ;
;
M99;
;
N2 (Izvri brojku dva) ;
;
...
;
(itd.,...)
213
Zamjena adrese
N1(1030=0, 1031=1) ;
...
M99;
N2(1030=1, 1031=0) ;
...
M99;
N3(1030=1, 1031=1) ;
...
M99;
Diskretni unosi uvijek vraaju ili 0 ili 1 pri oitanju. Oblik GOTO [izraz] e granati na
odgovarajui redak koda na osnovi stanja dva diskretna unosa #1030 i #1031.
Uvjetno grananje omoguuje programu da prenese kontrolu na drugi odlomak koda unutar
iste podrutine. Uvjetno grananje se moe koristiti samo kada su omogueni makro
programi. Haas upravljaka jedinica omoguuje dvije sline metode za postizanje
uvjetnog grananja:
IF [<uvjetni izraz>] GOTOn
Kako je objanjeno, <uvjetni izraz> je bilo koji izraz koji koristi bilo koji od est Booleovih
operatora EQ, NE, GT, LT, GE ili LE. Zagrade koje okruuju izraz su obavezne. U Haas
upravljakoj jedinici nije potrebno ukljuiti ove operatore. Na primjer:
IF [#1 NE 0.0] GOTO5 ;
U ovoj izjavi, ako varijabla #1 sadri bilo to osim 0.0, ili nedefinirane vrijednosti #0, onda
e doi do grananja na blok 5; u suprotnom e se izvriti idui blok.
U Haas upravljakoj jedinici, <uvjetni izraz> se takoer koristi uz format M99 Pnnnn. Na
primjer:
G00 X0 Y0 [#1EQ#2] M99 P5;
Ovdje je uvjet samo za dio M99 u toj izjavi. Alatu stroja se nareuje pomak na X0, Y0 bez
obzira da li se izraz procjenjuje na "True" ili "False". Samo grananje, M99, se izvrava na
osnovi vrijednosti izraza. Preporuuje se da se koristi verzija IF GOTO ako je
poeljna prenosivost.
214
Programiranje opcija
Varijabla #590 se postavlja na nulu kada vrijednosti #590 prijee 100.0. U Haas
upravljakoj jedinici, ako se uvjetni izraz procijeni na FALSE (0.0), onda se ostatak bloka
IF ignorira. To znai da se upravljake izjave takoer mogu uvjetovati tako da moemo
napisati neto poput:
IF [#1 NE #0] THEN G01 X#24 Y#26 F#9 ;
To izvrava linearni pomak samo ako je varijabli #1 dodijeljena vrijednost. Drugi primjer je:
IF [#1 GE 180] THEN #101=0.0 M99 ;
Ovdje se kae da ako je varijabla #1 (adresa A) vea od ili jednaka 180, onda postavite
varijablu #101 na nulu i vratite iz podrutine.
Ovdje je primjer izjave IF koja se grana ako je inicijalizirana varijabla koja sadri bilo koju
vrijednost. U suprotnom, procesiranje se nastavlja i generira se alarm. Ne zaboravite, kada
se generira alarm, izvravanje programa se zaustavlja.
N1 IF [#9NE#0] GOTO3 (PROVJERI VRIJEDNOST U F) ;
N2 #3000=11(NEMA BRZINE NAPREDOVANJA) ;
N3 (NASTAVI) ;
Osnovna znaajka svih programskih jezika je mogunost izvravanja niza izjava zadani
broj puta ili ponavljanje niza izjava dok se ne zadovolji neki uvjet. Tradicionalni G kodovi
omoguuju ovo uz uporabu adrese L. Podrutina se moe izvriti bilo koji broj puta
uporabom adrese L.
M98 P2000 L5;
215
Zamjena adrese
Ovo izvrava izjave izmeu DOn i ENDn dok god se uvjetni izrazi procjenjuju na True.
Zagrade u izrazu su obavezne. Ako se izraz procijeni na "False", onda se izvrava blok
nakon ENDn. WHILE se moe skratiti na WH. Dio izjave DOn-ENDn je usklaeni par.
Vrijednost n je 1-3. To znai da ne moe biti vie od tri ugnijeene petlje po podrutini.
Gnijezdo je petlja unutar petlje.
Iako gnijeenje izjava WHILE moe biti samo do tri razine, zapravo nema ogranienja
budui da svaka podrutina moe imati do tri razine gnijeenja. Ako je potrebno gnijeenje
na razini veoj od 3, onda segment koji sadri tri najnie razine gnijeenja se moe
pretvoriti u podrutinu, time nadilazei ogranienje.
Ako su u podrutini dvije zasebne petlje WHILE, mogu koristiti isti indeks gnijeenja.
Na primjer:
#3001=0 (EKAJ 500 MILISEKUNDI);
WH [#3001 LT 500] DO1;
END1;
<Ostale izjave>
#3001=0 (EKAJ 300 MILISEKUNDI);
WH [#3001 LT 300] DO1;
END1;
Moete upotrijebiti GOTO za skakanje iz regije koju obuhvaa DO-END, ali ne moete
upotrijebiti GOTO za skakanje u regiju. Dozvoljeno je skakanje unutar regije DO-END
koristei GOTO.
WH [#1] D01;
END1;
U ovom primjeru, dolazi do alarma koji javlja da nije naeno Then; Then se odnosi na D01.
Promijenite D01 (nula) u DO1 (slovo O).
216
Programiranje opcija
G65 je naredba koja poziva podrutinu uz mogunost provlaenja argumenata kroz nju.
Format slijedi:
G65 Pnnnn [Lnnnn] [argumenti];
Naredba G65 zahtijeva adresu P koja odgovara broju programa koji je trenutno u memoriji
upravljake jedinice. Kada se koristi adresa L, makro poziv se ponavlja zadani broj puta.
U primjeru 1, podrutina 1000 se poziva jednom bez uvjeta provuenih kroz podrutinu.
Pozivi G65 su slini, ali ne isti kao, pozivi M98. Pozivi G65 se mogu gnijezditi do 9 puta, to
znai, program 1 moe pozvati program 2, program 2 moe pozvati program 3 i program 3
moe pozvati program 4.
Primjer 1:
G65 P1000 (Pozovi podrutinu 1000 kao makro) ;
M30 (Zaustavljanje programa) ;
O1000 (Makro podrutina) ;
...
M99 (Vraanje iz makro podrutine) ;
U primjeru 2, podrutina 9010 je dizajnirana za buenje niza rupa du linije iji nagib je
odreen argumentima X i Y koji su poslani u naredbenom retku G65. Dubina buenja Z se
alje kao Z, brzina napredovanja se alje kao F, a broj rupa za buenje se alje kao T. Linija
rupa se bui poevi od trenutnog poloaja alata kada se pozove makro podrutina.
Primjer 2:
G00 G90 X1.0 Y1.0 Z.05 S1000 M03 (Poloaj alata) ;
G65 P9010 X.5 Y.25 Z.05 F10. T10 (Poziv 9010) ;
G28;
M30;
O9010 (Dijagonalni obrazac rupa) ;
F#9 (F=Brzina napredovanja) ;
WHILE [#20 GT 0] DO1 (Ponovi T puta) ;
G91 G81 Z#26 (Buiti na dubinu Z) ;
#20=#20-1 (Broja smanjenja) ;
IF [#20 EQ 0] GOTO5 (Sve rupe izbuene) ;
G00 X#24 Y#25 (Pomicanje du kosine) ;
N5 END1;
M99 (Vraanje na pozivatelja) ;
217
G65 Opcija pozivanja makro podrutine (Skupina 00)
Preklapanje
Preklapanje je sredstvo za dodjeljivanje G koda ili M koda u niz G65 P#####. Na primjer,
u Primjeru 2 bi bilo lake napisati:
G06 X.5 Y.25 Z.05 F10. T10;
Ovdje smo zamijenili neupotrijebljeni G kod, G06 za G65 P9010. Da bi prethodni blok
radio, moramo postaviti parametar vezan uz podrutinu 9010 na 06 (Parametar 91).
NAPOMENA: G00, G65, G66 i G67 se ne mogu preklopiti. Svi drugi kodovi izmeu 1
i 255 se mogu upotrijebiti za preklapanje.
218
Programiranje opcija
Kada se pozove G65 makro, preklopljeni kod M ili preklopljeni kod G, upravljaka jedinica
trai potprogram u memoriji i zatim u bilo kojoj drugoj aktivnoj memorijskoj jedinici ako se
potprogram ne moe locirati. Aktivna memorijska jedinica moe biti memorija, USB jedinica
ili tvrdi disk. Ako upravljaka jedinica ne pronae potprogram ni u memoriji niti na aktivnoj
memorijskoj jedinici, javlja se alarm.
Naredbe POPEN i PCLOS nisu potrebne na Haas glodalici. Ukljueno je na takav nain da
se programi s razliitih upravljakih jedinica mogu slati u Haas upravljaku jedinicu.
Formatirani izlaz
Izjava DPRNT omoguuje programeru da alje formatirani tekst na serijski ulaz. Bilo koji
tekst i bilo koja varijabla se mogu ispisati na serijskom ulazu. Oblik izjave DPRNT je
kako slijedi:
DPRNT [<text> <#nnnn[wf]>... ] ;
DPRNT mora biti jedina naredba u bloku. U prethodnom primjeru, <text> je bilo koji znak
od A do Z ili slova (+,-,/,*, i razmak). Kada se ispie zvjezdica, pretvara se u razmak. Oblik
<#nnnn[wf]> je varijabla nakon koje slijedi format. Broj varijable moe biti bilo koja makro
varijabla. Format [wf] je obavezan i sastoji se od dvije brojke unutar uglatih zagrada. Ne
zaboravite da su makro varijable realni brojevi sa cijelim dijelom i razlomakim dijelom.
Prva brojka u formatu oznaava ukupni broj mjesta rezerviran za ispis u cjelobrojnom dijelu.
Druga znamenka oznaava ukupni broj mjesta rezerviran za razlomaki dio. Ukupni broj
mjesta rezerviran za ispis ne moe biti jednak nuli ili vei od osam. Stoga su sljedei formati
nevaei: [00] [54] [45] [36] /* nevaei formati */
219
Komunikacija s vanjskim ureajima - DPRNT[ ]
DPRNT[] Primjeri
Kod Ispis
N1 #1= 1.5436 ;
N2 X1.5436 Z 1.544 T 1
DPRNT[X#1[44]*Z#1[03]*T#1[40]
] ;
N5 #1=123.456789 ;
N6 DPRNT[X-#1[35]] ; X-123.45679;
Izvravanje
Izjave DPRNT se izvravaju prilikom oitavanja bloka. To znai da programer mora paziti na
to gdje se izjave DPRNT pojavljuju u programu, pogotovo ako se namjerava ispisivanje.
Naredba G103 je korisna za ogranienje praenja unaprijed. Ako elite ograniiti praenje
interpretacije unaprijed na jedan blok, ukljuiti sljedeu naredbu na poetku programa:
(Ovo zapravo rezultira praenjem dva bloka unaprijed).
G103 P1;
220
Programiranje opcija
Ureivanje
Nepravilno strukturirane ili nepravilno postavljene makro izjave e generirati alarm. Budite
oprezni pri ureivanju izraza; zagrade moraju biti u ravnotei.
Funkcija DPRNT[ ] se moe ureivati slino kao komentar. Moe se obrisati, pomaknuti
kao itava stavka ili je mogue urediti pojedine stavke unutar zagrada. Reference varijabli
i izrazi formata se moraju mijenjati kao itava stavka. Ako elite promijeniti [24] u [44],
postavite kursor tako da je oznaeno [24], unesite [44] i pritisnite tipku [ENTER]. Ne
zaboravite, moete upotrijebiti komandu [HANDLE JOG] kroz duge izraze DPRNT[ ].
Adrese s izrazima mogu biti poneto zbunjujue. U tom sluaju, abecedna adresa stoji
zasebno. Na primjer, sljedei blok sadri adresni izraz u X:
G1 G90 X [COS [90]] Y3.0 (TONO) ;
Ovaj blok e pri pokretanju izazvati alarm. Pravilan oblik izgleda ovako:
G1 G90 X0 Y3.0 (TONO) ;
Ovaj odlomak popisuje FANUC makro znaajke koje nisu dostupne na Haas
upravljakoj jedinici.
221
Makro znaajke stila Fanuc koje nisu ukljuene u Haas CNC stroju
SKIP/N N=1..9
LN [ ] Prirodni logaritam
BPRNT [ ]
GOTO-nnnn
Traenje bloka za skakanje u negativnom smjeru, tj. unazad u programu, nije potrebno ako
koristite jedinstvene adresne kodove N.
Pretraga bloka se izvrava poevi od trenutnog bloka koji se ita. Kada se doe do kraja
programa, traenje se nastavlja od vrha programa dok se ne doe do trenutnog bloka.
222
Programiranje opcija
01
34
223
Pozicioniranje mlaznice P-Cool
224
Programiranje opcija
Ako va stroj ima omoguene makro varijable, moete zadati poloaje rashladnog sredstva
za alate 1 do 200 koristei varijable sustava 3401 do 3600. Na primjer, #3401=15 zadaje
poloaj rashladnog sredstva za alat 1 na poloaj 15.
Takoer moete podesiti poloaj mlaznice P-Cool u programskom bloku pomou naredbe
M34 ili M35. Svaka takva naredba pomie mlaznicu za jedan poloaj gore (M35) ili
dolje (M34).
Pritisnite gumb Auto Door (Automatska vrata) na bonoj strani upravljake kutije za
otvaranje i zatvaranje vrata.
225
Pozicioniranje mlaznice P-Cool
Za ukljuivanje opcije TSC, pritisnite [AUX CLNT] kada je TSC iskljueno, ili naredite M88
u programu.
Za iskljuivanje opcije TSC, pritisnite [AUX CLNT] kada je TSC iskljueno, ili naredite M89
u programu.
226
Programiranje opcija
Ova opcija koristi sondu obratka montiranu na vreteno i sondu alata montiranu na stol za
postavljanje poloaja u Haas upravljakoj jedinici radi bolje preciznosti i mogunosti
ponavljanja.
Ova opcija koristi niz praktinih izbornika i polja s opcijama za automatsko generiranje koda
G za razliite funkcije obratka.
227
Intuitivni programski sustav (IPS)
228
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kodovi G, zvani pripremni kodovi, govore alatu stroja koju vrstu postupka treba
izvriti, ukljuujui:
Brze pomake
Pomak u ravnoj liniji ili luku
Standardnu seriju pomaka za buenje rupe, izrezivanje konkretne dimenzije ili
konture
Postavljanje informacija o alatu
Uporabu adresiranja slovima
Definiranje poetnih i zavrnih poloaja osi
NAPOMENA: Haas intuitivni programski sustav (IPS) je programski mod koji ili
sakriva kodove G ili potpuno zaobilazi uporabu kodova G.
NAPOMENA: Blok programa moe sadravati vie od jednog koda G, dok god su ti
kodovi G iz razliitih grupa. Ne moete postaviti dva koda G iz iste
grupa u programski blok. Takoer imajte na umu da je dozvoljen samo
jedan kod M po bloku.
229
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Ovi opisi kodova G (nestandardni ciklus) takoer vrijede za Haas glodalicu i popisani su
numerikim redoslijedom.
T6.1: Popis kodova G (Pripremne funkcije)
230
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G00 slui za pomicanje osi stroja maksimalnom brzinom. Prvenstveno slui za brzo
postavljanje stroja na danu toku prije svake naredbe napredovanja (rezanja). Ovaj kod G
je modalni, tako da blok s G00 za posljedicu ima brzi pomak u svim sljedeim blokovima
dok se ne zada drugi kod iz Skupine 01.
NAPOMENA: Openito, brzi pomak nee biti u jednoj ravnoj liniji. Svaka zadana os
se pomie istom brzinom, ali sve osi nee nuno dovriti svoje pomake
istovremeno. Stroj e ekati kod se ne dovre svi pomaci prije poetka
nove naredbe.
231
Kodovi G (Pripremne funkcije)
X+
G00
G01
Postavka 57 (Tono zaustavljanje, standardni X-Y) moe promijeniti koliko blizu stroj eka
na precizno zaustavljanje prije i nakon brzog pomaka.
F - Brzina napredovanja
X - Opcijska naredba pomaka osi X
Y - Opcijska naredba pomaka osi Y
Z - Opcijska naredba pomaka osi Z
A - Opcijska naredba pomaka osi A
B - Naredba opcijskog pomaka osi B
C - Naredba opcijskog pomaka osi C
,R - Polumjer luka
,C - Udaljenost kosog ruba
232
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G01 je modalna naredba, to znai da e ostati na snazi dok se ne poniti naredbom brzog
pomaka kao to je G00 ili naredbom krunog pomaka kao to je G02 ili G03.
Jednom kada se G01 pokrene, pomaknut e se sve programirane osi i dostii odredite
istovremeno. Ako os nije sposobna za programiranu brzinu napredovanja, upravljaka
jedinica nee izvriti naredbu G01 i generirat e se alarm (max feedrate exceeded
(premaena maksimalna brzina napredovanja))
Blok kosog ruba ili blok zaokruivanja ugla se moe automatski umetnuti izmeu dva bloka
linearne interpolacije zadavanjem ,C (kosi rub) ili ,R (zaokruivanje ugla). Nakon poetnog
bloka mora slijediti zavrni blok linearne interpolacije (mogua je pauza G04 izmeu).
Ova dva bloka linearne interpolacije zadaju ugao sjecita. Ako poetni blok navodi ,C,
vrijednost nakon ,C je udaljenost od sjecita gdje poinje kosi rub i takoer udaljenost od
sjecita gdje kosi rub zavrava. Ako poetni blok navodi ,R, vrijednost nakon ,R je
polumjer krunice koja tangira ugao na dvije toke: poetak luka zaokruivanja ugla i
krajnja toka tog luka. Mogui su uzastopni blokovi sa zadanim kosim rubom ili
zaokruivanjem ugla. Neophodan je pomak na dvije zadane osi u odabranoj ravnini, bilo da
je aktivna ravnina XY (G17), XZ (G18) ili YZ (G19).
233
Kodovi G (Pripremne funkcije)
F - Brzina napredovanja
I - Opcijska udaljenost po osi X do sredita krunice
J - Opcijska udaljenost po osi Y do sredita krunice
K - Opcijska udaljenost po osi Z do sredita krunice
R - Opcijski polumjer krunice
X - Opcijska naredba pomaka osi X
Y - Opcijska naredba pomaka osi Y
Z - Opcijska naredba pomaka osi Z
A - Opcijska naredba pomaka osi A
Funkcija kosog ruba ili zaokruivanja ugla se moe dodati u program, navoenjem ,C (kosi
rub) ili ,R (zaokruivanje ugla), kako je opisano u definiciji G01.
Uporaba adresa I, J, K
Uporaba adrese R
234
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Primjeri programa
135O
225O
R 1.00
R 1.00
1.5 1.5
.5 .5
G90 G54 G00 X-0.25 Y-.25 G90 G54 G00 X-0.25 Y-0.25
G01 Y1.5 F12. G01 Y1.5 F12.
G02 X1.884 Y2.384 R1.25 G02 X1.884 Y0.616 R-1.25
Glodanje navoja
Glodanje navoja koristi standardni pomak G02 ili G03 za stvaranje krunog pomaka u X-Y,
zatim dodaje pomak Z na istom bloku za kreiranje koraka navoja. To stvara jedan okretaj
navoja; viestruki zubi rezaa stvaraju ostalo. Tipian redak koda:
N100 G02 I-1.0 Z-.05 F5. (stvara polumjer od 1 ina za
navoj koraka 20) ;
Unutranje rupe manje od 3/8 ina mogu biti nemogue ili nepraktine. Uvijek postavite
reza na trenutno zahvaanje materijala.
235
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Ovaj program e u unutranjem navoju glodati rupu 1.5 x 8 navoja po inu koristei
valjkasto glodalo promjera .750 x 1.0.
1. Za poetak, uzmite promjer rupe (1.500). Oduzmite promjer rezaa .750 i zatim
podijelite s 2. (1.500 - .75) / 2 = .375
Rezultat (.375) je udaljenost na kojoj reza poinje od unutranjeg promjera obratka.
2. Nakon poetnog pozicioniranja, sljedei korak programa je ukljuivanje
kompenzacije rezaa i pomicanje na unutranji promjer krunice.
3. Sljedei korak je programiranje pune krunice (G02 ili G03) naredbom osi Z za
koliinu jednog punog koraka navoja (to se zove helina interpolacija).
4. Zadnji korak je odmicanje od unutranjeg promjera kruga i iskljuivanje
kompenzacije rezaa.
Kompenzacija rezaa se ne moe iskljuiti niti ukljuiti tijekom pomaka u luku. Mora se
izvriti linearni pomak, bilo na osi X ili Y, radi pomicanja alata prema i od promjera koji se
ree. Taj pomak e biti maksimalna koliina kompenzacije koja se moe podesiti.
F6.4: Primjer za glodanje navoja, promjer 1,5 x 8 TPI: [1]Putanja alata, [2] Ukljuivanje
i iskljuivanje kompenzacije rezaa.
I.D. Thread Milling Ex ercise
N11
N5, N9,
N12 N10
N8
1
2
Primjer programa
236
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
%
O02300 (GLODANJE NAVOJA 1.5-8 UNC) ;
N1 T1 M06 (.5IN PROM. GLODANJA NAVOJA) ;
N2 G00 G90 G40 G80 G54 ;
N3 M01 ;
N4 S3500 M03 ;
N5 X0 Y0 ;
N6 G43 Z0.1 H01 M08 ;
N7 G01 Z-0.5156 F50. ;
N8 G41 X0.25 Y-0.25 F10. D01 ;
N9 G03 X0.5 Y0 I0 J0.25 Z-0.5 ;
N10 I-0.5 J0 Z-0.375 F20. ;
N11 X0.25 Y0.25 I-0.25 J0 Z-0.3594 ;
N12 G40 G01 X0 Y0 ;
N13 G00 Z0.1 M09 ;
N14 G91 G28 Z0v
N15 M05 ;
N16 M30 ;
%
N5 = XY je u sreditu rupe
237
Kodovi G (Pripremne funkcije)
F6.5: Primjer za glodanje navoja vanjskog promjera, stup promjera 2,0 x 16 TPI: [1]
Putanja alata [2] Brzi poloaj, Ukljuivanje i iskljuivanje kompenzacije rezaa,
[3] Poetni poloaj, [4] Luk sa Z.
XO, YO
1
2
Primjer programa:
%
O02400 (Glodanje navoja na stupu promjera 2,0 x 16
navoja po inu) ;
T1 M06 (GLODALO ZA NAVOJ PROMJERA 0.5 S 2 LIJEBA) ;
G00 G90 G54 X-0.2 Y1.4 S1910 M03 (X0, Y0 je u sreditu
stupa) ;
G43 H01 Z0.1 M08 (Z0 je na vrhu obratka - Visina stupa
je 1.125") ;
G00 Z-1. ;
G01 G41 D01 Y.962 F30. (Ukljuivanje kompenzacije
rezaa) ;
G01 X0. F11.5 (Linearni pomak na stup) ;
G02 J-0.962 Z-1.0625 (Kruni pomak; negativni Z pomak) ;
G01 X0.2 (Linearni pomak od stupa) ;
G01 G40 Y1.4 F30. (Iskljuivanje kompenzacije rezaa) ;
G00 Z0.1 M09 ;
G28 G91 Y0. Z0. ;
M30;
%
238
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovo je program za rupu promjera 1,0" s promjerom rezaa od 0,500" i hodom navoja od
0,125 (8 TPI). Ovaj program se pozicionira u Apsolutnom modu G90 i zatim prelazi na G91
Korani mod u retku N7.
Uporaba vrijednosti Lxx na retku N10 omoguuje ponavljanje glodanja navoja vie puta, s
glodanjem navoja s jednom tokom.
%
O02301 (GLODANJE NAVOJA 1.5-8 UNC) ;
(Primjer za glodanje navoja s jednom tokom) ;
N1 T1 M06 (.5IN PROM. GLODANJA NAVOJA) ;
N2 G00 G90 G40 G80 G54 ;
N3 M01 ;
N4 S5000 M03 ;
N5 X0 Y0 ;
N6 G43 Z0.1 H01 M08 ;
N7 G91 G01 Z-0.5156 F50. (prelazi na G91) ;
N8 G41 X0.25 Y-0.25 F20. D01 ;
N9 G03 X0.25 Y0.25 I0 J0.25 Z0.0156 ;
N10 I-0.5 J0 Z0.125 L5 (Ponavlja 5 puta) ;
N11 X-0.25 Y0.25 I-0.25 J0 Z0.0156 ;
N12 G40 G01 X-0.25 Y-0.25 ;
N13 G90 G00 Z0.1 M09 (vraa se na G90) ;
N14 G91 G28 Z0 ;
N15 M05 ;
N16 M30 ;
%
N5 = XY je u sreditu rupe
239
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Helini pomak
Helini (spiralni) pomak je mogu pomou G02 ili G03 programiranjem linearne osi koja nije
u odabranoj ravnini. Ova trea os e se pomaknuti du navedene osi na linearni nain, dok
e se ostale dvije osi pomicati kruno. Brzina svake osi e biti kontrolirana tako da helina
brzina odgovara programiranoj brzini napredovanja.
G04 se koristi za zadavanje odgode ili stajanja u programu. Blok koji sadri G04 e odgoditi
postupak za vrijeme zadano pomou koda P. Na primjer:
G04 P10.0. ;
Kod G09 slui za zadavanje kontroliranog zaustavljanja osi. On utjee samo na blok u
kojem je nareen; nije modalan, ne utjee na sljedee blokove. Pomaci stroja e se usporiti
u programiranu toku prije nego se obradi druga naredba.
240
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Primjeri programa:
G10 L2 P1 G91 X6.0(Pomakni koordinatu G54 6,0 jedinica
u desno) ;
G10 L20 P2 G90 X10. Y8.{Postavi koordinatu obratka G111
na X10.0 ,Y8.0} ;
G10 L10 G90 P5 R2.5{Postavi odstupanje alata #5 na 2.5}
;
G10 L12 G90 P5 R.375{Postavi promjer alata #5 na .375}
;
G10 L20 P50 G90 X10. Y20.{Postavi koordinatu obratka
G154 P50 na X10. Y20.} ;
241
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Ova dva koda G se koriste za glodanje krunih oblika. Oni se razlikuju samo po smjeru
rotacije koji se koristi. Oba koda G koriste zadanu krunu ravninu XY (G17) i
podrazumijevaju uporabu G42 (kompenzacija rezaa) za G12 i G41 za G13. Ova dva koda
G su ne-modalna.
*D Odabir polumjera ili promjera alata
F - Brzina napredovanja
I Polumjer prvog kruga (ili zavrnog ako nema K). I Vrijednost mora biti vea od polumjera
alata, ali manja od K vrijednosti.
K Polumjer dovrenog kruga (ako je naveden)
L Broj petlji za ponavljanje dubljih rezova
Q Poveanje polumjera ili prekoraenje (mora se koristiti uz K)
Z Dubina reza ili poveanje
*Da bi se dobio programirani promjer kruga, upravljaka jedinica koristi veliinu alata
odabranog koda D. Za programiranje sredinje linije alata, odaberite D0.
Alat se mora postaviti u sredite kruga pomou X i Y. Za uklanjanje sveg materijala unutar
kruga, upotrijebite vrijednosti I i Q manje od promjera alata i vrijednost K jednaku promjeru
kruga. Za rezanje samo polumjera kruga, upotrijebite vrijednost I postavljenu na polumjer
i bez vrijednosti K ili Q.
%
O00098 (UZORAK G12 I G13) ;
(ODSTUPANJE D01 POSTAVLJENO NA PRIBLINU VELIINU
ALATA) ;
(PROMJER ALATA MORA BITI VEI OD Q) ;
T1M06 ;
G54G00G90X0Y0 (Pomak u sredinu G54) ;
G43Z0.1H01 ;
S2000M03 ;
G12I1.5F10.Z-1.2D01(Zavravanje utora u smjeru kazaljki
sata) ;
G00Z0.1 ;
G55X0Y0 (Pomak u sredinu G55) ;
G12I0.3K1.5Q0.3F10.Z-1.2D01 (Grubo i zavrno u smjeru
242
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
kazaljki sata) ;
G00Z0.1 ;
G56X0Y0 (Pomak u sredinu G56) ;
G13I1.5F10.Z-1.2D01 (Zavravanje utora obrnuto od
smjera kazaljki sata) ;
G00Z0.1 ;
G57X0Y0 (Pomak u sredinu G57) ;
G13I0.3K1.5Q0.3F10.Z-1.2D01 (Grubo i zavrno obrnuto od
smjera kazaljki sata) ;
G00Z0.1 ;
G28;
M30;
F6.6: Glodanje krunog depa, G12-prikazano u smjeru kaz. sata: [1] samo I, [2]
samo I, K i Q.
1 2
I I
Q
K
Ovi kodovi G pretpostavljaju uporabu kompenzacije rezaa, tako da G41 ili G42 nije
potreban u programskom retku. Meutim, broj odstupanja D, za polumjer ili promjer rezaa,
je potreban za podeavanje promjera kruga.
Sljedei primjeri programiranja pokazuju format G12 i G13, kao i razliite naine na koji se
ovi programi mogu napisati.
Primjene: Provrtanje u suprotnom smjeru s vie prolazaka; grubo i zavrno rezanje utora
velikih rupa s preklapanjem rezaa.
Vie prolazaka dubine Z: Koristiti samo I ili I, K i Q (G91 i L se takoer mogu koristiti).
243
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Ovaj program koristi G91 i L broj 4, tako da e se ovaj ciklus izvriti ukupno etiri puta.
Dubina koraka Z je 0.500. To se mnoi s brojem L ime ukupna dubina ove rupe
postaje 2.000.
Da bi se na licu obratka izvrio postupak krunog glodanja (G02, G03, G12, G13), moraju
biti odabrane dvije od tri glavne osi (X, Y i Z) Jedan od tri koda G se koristi za odabir ravnine,
G17 za XY, G18 za XZ i G19 za YZ. Svaki je modalni i primjenjuje se na sve naknadne
krune pomake. Zadani odabir ravnine je G17, to znai da se kruni pomak u ravnini XY
moe programirati bez odabira G17. Odabir ravnine se takoer primjenjuje na G12 i G13,
glodanje krunog utora (uvijek u ravnini XY).
Ako se odabere kompenzacija rezaa (G41 ili G42), koristite samo ravninu XY (G17) za
krune pomake.
G17 definirano - kruni pomak tako da rukovatelj gleda odozgo prema dolje na XY stol. To
definira pomak alata u odnosu na stol.
244
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G18 definirano - kruni pomak se definira kao pomak pri kojem rukovatelj gleda sa
stranjeg dijela stroja prema prednjoj upravljakoj ploi.
G19 definirano - kruni pomak se definira kao pomak pri kojem rukovatelj gleda preko stola
s bonog dijela stroja gdje je postavljena upravljaka ploa.
F6.7: G17, G18 i G19 dijagrami krunog pomaka: [1] Pogled odozgo, [2] Pogled
sprijeda, [3] Pogled s desna.
G17 G18 G19
G03
G02
G03 G02
Z G03 Z G02
G03
G03
G03
1 2 3
G02
G02 G02
X X
Y Y
Kod G28 vraa sve osi (X, Y, Z, A i B) istovremeno u nultoku stroja ako na retku G28 nije
zadana nijedna os.
Kao druga mogunost, kada se lokacija jedne ili vie osi zada u retku G28, G28 e se
pomaknuti na zadane lokacije i zatim u nultoku stroja. To se naziva referentnom tokom
G29; automatski se sprema za opcijsku uporabu u G29.
Postavka 108 utjee na nain na koji se rotacijske osi vraaju kada naredite G28.
Pogledajte stranicu 368 za vie informacija.
Primjeri programa
G28 G90 X0 Y0 Z0 (pomie na X0 Y0 Z0) ;
(u trenutnom koordinatnom sustavu obratka i zatim u
nultoku stroja) ;
G28 G90 X1. Y1. Z1. (pomie se na X1. Y1. Z1.) ;
(u trenutnom koordinatnom sustavu obratka i zatim u
245
Kodovi G (Pripremne funkcije)
nultoku stroja) ;
G28 G91 X0 Y0 Z0 (pomie se izravno u nultoku stroja) ;
(budui da je poetni korani pomak nula) ;
G28 G91 X-1. Y-1. Z-1 (pomie se korano -1.) ;
(u svakoj osi i zatim u nultoku stroja) ;
Kod G29 slui za pomicanje osi na odreeni poloaj. Osi odabrane u ovom bloku se pomiu
na referentnu toku G29 spremljenu u G28 i zatim se pomiu na lokaciju zadanu u
naredbi G29.
Ovaj kod G pomie programirane osi dok trai signal iz sonde (signal preskakanja).
Navedeni pomak se pokree i nastavlja dok se ne dostigne poloaj ili dok sonda ne primi
signal preskakanja. Ako sonda primi signal preskakanja tijekom pomaka G31, upravljaka
jedinica e dati zvuni signal i poloaj signala preskakanja e se zabiljeiti u makro
varijable. Program e zatim izvriti sljedei redak programa. Ako sonda ne primi signal
preskakanja tijekom pomaka G31, upravljaka jedinica nee dati zvuni signal i poloaj
signala preskakanja e se zabiljeiti na kraju programiranog pomaka. Program e
se nastaviti.
Napomene:
Ovaj kod je nemodalni i vrijedi samo za programski blok u kojem je naveden G31.
246
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Redak G31 mora imati naredbu Feed (Napredovanje). Da biste izbjegli oteenje sonde,
upotrijebite brzinu napredovanja ispod F100. (in) ili F2500 (metriki).
Ako vaa glodalica ima standardni sustav sondi Renishaw, upotrijebite sljedee naredbe
za ukljuivanje sonde vretena.
Primjer programa:
Ovaj primjer programa mjeri gornju povrinu obratka dok sonda vretena putuje u
negativnom Z smjeru. Da biste koristili ovaj program, potrebno je zadati lokaciju obratka
G54 na ili blizu povrine koja se mjeri.
O00031 (G31 PROGRAM) ;
T30 M06 ;
G00 G90 G54 X0. Y0. ;
M59 P1134 ;
G43 H30 Z1. ;
G31 Z- 0,25 F50. ;
Z1. ;
M69 P1134 ;
G00 G53 Z0. ;
M30;
247
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Funkcija Automatsko mjerenje promjera alata (G35) slui za postavljanje promjera alata (ili
polumjera) koristei dva dodira sonde; jedan na svakoj strani alata. Prva toka se postavlja
s blokom G31 koristei M75, druga toka se postavlja s blokom G35. Razmak izmeu ove
dvije toke je postavljen u odabranom odstupanju Dnnn (razliitom od nule).
Postavka 63, irina sonde alata, se koristi za smanjenje mjerenja alata za irinu sonde
alata. Pogledajte odlomak o postavkama u ovom priruniku za vie informacija o Postavci
63.
Ovaj kod G pomie osi na programirani poloaj. Navedeni pomak se pokree i nastavlja
dok se ne dostigne poloaj ili dok sonda ne poalje signal (signal preskakanja).
NAPOMENE:
Ovaj kod je nemodalni i vrijedi samo za programski blok u kojem je naveden G35.
Da biste izbjegli oteenje sonde, upotrijebite brzinu napredovanja ispod F100. (in) ili
F2500. (metriki).
Ako vaa glodalica ima standardni sustav sondi Renishaw, upotrijebite sljedee naredbe
za ukljuivanje sonde postavke alata.
M59 P1133 ;
G04 P1.0 ;
M59 P1134 ;
248
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Primjer programa:
Ovaj primjer programa mjeru promjer alata i biljei izmjerenu vrijednost na stranici
odstupanja alata. Da biste koristili ovaj program lokacija odstupanja alata G59 mora biti
postavljena na lokaciju sonde za postavljanje alata.
O00035 (G35 PROGRAM) ;
T1 M06 ;
G00 G90 G59 X0. Y-1. ;
M59 P1133 ;
G04 P1. ;
M59 P1134 ;
G43 H01 Z1. ;
M04 S200 ;
G01 Z- 0,25 F50. ;
G31 Y-0.25 F10. M75 ;
G01 Y-1. F25. ;
Z0.5 ;
Y1. ;
Z- 0,25 ;
G35 Y0.25 D01 F10. ;
G01 Y1. F25. ;
Z1. ;
M69 P1134 ;
G00 G53 Z0. ;
M30;
249
Kodovi G (Pripremne funkcije)
NAPOMENE:
Ovaj kod je nemodalni i vrijedi samo za programski blok u kojem je naveden G36.
Da biste izbjegli oteenje sonde, upotrijebite brzinu napredovanja ispod F100. (in) ili
F2500. (metriki).
Ako vaa glodalica ima standardni sustav sondi Renishaw, upotrijebite sljedee naredbe
za ukljuivanje sonde vretena.
M59 P1134 ;
250
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
UZORAK PROGRAMA:
O00036 (G36 PROGRAM) ;
T30 M06 ;
G00 G90 G58 X0. Y1. ;
M59 P1134 ;
Z- 21,3 ;
G01 G91 Y-0.5 F50. ;
G36 Y-0.7 F10. ;
G91 Y0.25 F50. ;
G00 Z1. ;
G90;
M69 P1134 ;
G00 G53 Z0. ;
M30;
NAPOMENE:
Ovaj kod je nemodalni i vrijedi samo za programski blok u kojem je naveden G37.
Kod H razliit od nule i ili G43 ili G44 mora biti aktivan.
251
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Da biste izbjegli oteenje sonde, upotrijebite brzinu napredovanja ispod F100. (in) ili
F2500. (metriki).
Ako vaa glodalica ima standardni sustav sondi Renishaw, upotrijebite sljedee naredbe
za ukljuivanje sonde postavke alata.
M59 P1133 ;
G04 P1. ;
M59 P1134 ;
Primjer programa:
Ovaj primjer programa mjeri duinu alata i biljei izmjerenu vrijednost na stranici
odstupanja alata. Da biste koristili ovaj program, lokacija odstupanja alata G59 mora biti
postavljena na lokaciju sonde za postavljanje alata.
O00037 (G37 PROGRAM) ;
T1 M06 ;
M59 P1133 ;
G04 P1. ;
M59 P1134 ;
G00 G90 G59 X0. Y0. ;
G00 G43 H01 Z5. ;
G37 H01 Z0. F30. ;
G00 G53 Z0. ;
M69 P1134 ;
M30;
252
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G41 e odabrati kompenzaciju rezaa lijevo; to jest, alat se pomie lijevo od programirane
putanje radi kompenziranja za veliinu alata. Adresa D se mora programirati za odabir
pravilnog odstupanja polumjera ili promjera alata. Ako je vrijednost u odabranom
odstupanju negativna, kompenzacija rezaa e kao da je zadan G42 (kompenzacija
rezaa desno).
Desna ili lijeva strana programirane putanje se odreuje gledanjem u alat dok se odmie.
Ako alat mora biti na lijevoj strani programirane putanje dok se udaljava, upotrijebite G41.
Ako mora biti na desnoj strani programirane putanje dok se udaljava, upotrijebite G42.
Pogledajte odlomak "Kompenzacija rezaa" za vie informacija.
Kod G43 odabire kompenzaciju duine alata u pozitivnom smjeru; duina alata na stranici
odstupanja se zbraja s nareenim poloajem osi. Kod G44 odabire kompenzaciju duine
alata u negativnom smjeru; duina alata na stranici odstupanja se oduzima od nareenog
poloaja osi. Adresa H razliita od nule se mora unijeti za odabir pravilnog unosa sa
stranice odstupanja.
253
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Upravljaka jedinica Haas omoguuje rukovatelju da ugravira redak teksta ili niz serijskih
brojeva pomou jednog koda G.
Ova metoda se koristi za graviranje teksta na obradak. Tekst mora biti u obliku komentara
u istom retku kao i naredba G47. Na primjer, G47 P0 (TEKST ZA GRAVIRANJE) e na
obradak ugravirati TEKST ZA GRAVIRANJE.
Neki od ovih znakova se ne mogu unijeti putem upravljake jedinice. Pogledajte sljedei
odlomak "Graviranje posebnih znakova" prilikom programiranja s tipkovnice glodalice ili za
graviranje zagrada ().
Primjer:
254
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
S7500 M03 ;
G43 H01 Z0.1 ;
G47 P0 (TEKST ZA GRAVIRANJE) X2. Y2. I45. J0.5 R0.05
Z-0.005 F15. E10.G00 G80 Z0.1 ;
M05 ;
G28 G91 Z0;
M30;
E
AV
6
R
G
5
EN
4
TO
o
90
XT
3 o
45
2 TE 180
o
0
o
o
1 -45
5"
o
270
0.
1 2 3 4 5 6
U ovom primjeru:
G47 P0 (Odaberite graviranje slovnog niza) ;
X2.0 Y2.0 (Zadaje poetnu toku za tekst u donjem
lijevom uglu prvog slova) ;
I45. (Postavlja tekst pod pozitivni kut od 45) ;
J.5 (Zadaje visinu teksta u 0.5 jedinica, ini/mm) ;
R.05 (Rezau se povlai na 0.05 jedinica iznad obratka
nakon graviranja) ;
Z-.005 (Zadaje dubinu graviranja od -0.005 jedinica) ;
F15.0 (Zadaje brzinu napredovanja za graviranje, pomak
XY, od 15 jedinica u minuti) ;
E10.0 (Zadaje brzinu poniranja za graviranje, -Z pomak,
od 10 jedinica u minuti) ;
255
Kodovi G (Pripremne funkcije)
32 razmak 41 ) 59 ; 93 ]
33 ! 42 * 60 < 94 ^
34 43 + 61 = 95 _
35 # 44 , 62 > 96
36 $ 45 - 63 ? 97-122 a-z
37 % 46 . 64 @ 123 {
40 ( 58 : 92 \ 126 ~
Primjer:
Za graviranje $2.00 s upravljake jedinice, potrebna su dva retka koda. Prvi koristi P36 za
graviranje znaka dolara ($), a drugi koristi P0 (2.00).
256
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Postoje dva naina za zadavanje poetnog serijskog broja za graviranje. Prvi nain
zahtijeva zamjenu simbola # unutar zagrada s prvim brojem kojeg elimo ugravirati.
Pomou ove metode, nita se ne gravira kada se izvri redak G47 (to je samo postavka
poetnog serijskog broja). Pokrenite ovo jedanput i zatim promijenite vrijednost unutar
zagrada nazad na simbole # za normalno graviranje.
Primjer:
Sljedei primjer e postaviti poetni serijski broj za graviranje na 0001. Pokrenite ovaj kod
jedanput i zatim promijenite (0001) u (####).
G47 P1 (0001) ;
Pritisnite [CURRENT COMMANDS] i zatim pritisnite [PAGE UP] ili [PAGE DOWN] prema
potrebi za prikaz stranice MACRO VARIABLES (MAKRO VARIJABLE). S tog zaslona
unesite 599 i pritisnite strelicu prema dolje.
Kada se na zaslonu oznai 599, upiite poetni serijski broj za graviranje, [1] na primjer, a
zatim pritisnite tipku [ENTER].
Isti serijski broj se moe ugravirati vie puta na istom obratku pomou makro izjave.
Potrebna je makro opcija. Makro izjava kakva je prikazana dolje se moe umetnuti izmeu
dva ciklusa graviranja G47 da bi se sprijeio porast serijskog broja na idui broj.
Pogledajte odlomak "Makro naredbe" u ovom priruniku za vie detalja.
Ovaj nain se koristi za graviranje brojeva na seriji obradaka, s time da se broj poveava
za jedan svaki put. Simbol # se koristi za zadavanje broja znamenki u serijskom broju. Na
primjer, G47 P1 (####) ograniava broj na etiri znamenke, dok bi (##) ograniilo serijski
broj na dvije znamenke.
Primjer:
257
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Pomou upravljake jedinice Haas mogue je kombinirati ciklus graviranja G47 sa ciklusom
cilindrinog mapiranja G107 radi graviranja teksta (ili serijskog broja) du vanjskog
promjera rotacijskog obratka.
Primjer:
258
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G50 ponitava opcijsku funkciju skaliranja. Bilo koja os skalirana pomou prethodne
naredbe G51 nije vie na snazi.
Upravljaka jedinica uvijek koristi sredite skaliranja pri odreivanju skaliranog poloaja.
Ako u naredbenom bloku G51 nije zadan nijedno sredite skaliranja, onda se zadnji
nareeni poloaj koristi kao sredite skaliranja.
Kada se naredi skaliranje (G51), sve vrijednosti X, Y, Z, I, J, K ili R koje adresiraju pomake
stroja se mnoe s faktorom skaliranja i odmiu se u odnosu na sredite skaliranja.
259
Kodovi G (Pripremne funkcije)
F6.9: G51 Gotiki prozor bez rotacije: [1] Ishodite koordinata obratka.
-1
Prvi primjer ilustrira kako upravljaka jedinica koristi trenutnu lokaciju koordinata obratka
kao sredite skaliranja. Ovdje, to je X0 Y0 Z0.
F6.10: G51 Skaliranje trenutnih koordinata obratka: [1] Ishodite koordinate obratka, [2]
Sredite skaliranja.
00010 ;
Z G59 ;
X G00 G90 X0 Y0 Z0 ;
Y G51 P2. (scaling center is X0 Y0 Z0) ;
M98 P1 ;
M30 ;
-1
-2
F6.11: G51 Sredite skaliranja prozora: [1] Ishodite koordinate obratka, [2] Sredite
skaliranja.
00011 ;
Z G59 ;
X G00 G90 X0 Y0 Z0 ;
Y M98 P1 ;
G51 X1.5 Y1.5 P2. ;
M98 P1 ;
M30 ;
-1
-2
260
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Zadnji primjer ilustrira kako se skaliranje moe postaviti na rub putanja alata kao da se
obradak postavlja uz tapie za lociranje.
F6.12: G51 Rub skaliranja za putanju alata: [1] Ishodite koordinate obratka, [2]
Sredite skaliranja.
00011 ;
G59 ;
Z G00 G90 X0 Y0 Z0 ;
X M98 P1 ;
Y
G51 X1.0 Y1.0 P2 ;
M98 P1 ;
M30 ;
-1
-2
Napomene o programiranju:
Naredba G52 radi razliito ovisno o vrijednosti postavke 33. Postavka 33 odabire stil
koordinata Fanuc, Haas ili Yasnac.
Ako se odabere YASNAC, G52 je kod G skupine 12. G52 radi isto kao i G54, G55, itd. Sve
vrijednosti G52 se nee postaviti na nulu (0) pri ukljuivanju, kada se pritisne reset, na kraju
programa, ili naredbom M30. Pri uporabi G92 (Postavljanje vrijednosti pomaka
koordinatnog sustava obratka), u formatu Yasnac, vrijednosti X, Y, Z, A i B se oduzimaju od
trenutnog poloaja obratka i automatski se unose u odstupanje obratka G52.
261
Kodovi G (Pripremne funkcije)
Ako se odabere FANUC, G52 je kod G skupine 00. To je pomak globalne koordinate
obratka. Vrijednosti unesene u redak G52 na stranici odstupanja obratka se dodaju svim
odstupanjima obratka. Sve vrijednosti G52 na stranici odstupanja obratka e se postaviti
na nulu (0) pri ukljuivanju, pritiskanju tipke Reset, promjeni modova, na kraju programa,
pomou koda M30, G92 ili G52 X0 Y0 Z0 A0 B0. Pri uporabi G92 (Postavljanje vrijednosti
pomaka koordinatnog sustava obratka), u formatu Fanuc, trenutni poloaj u trenutnom
koordinatnom sustavu obratka se pomie za vrijednosti G92 (X, Y, Z, A i B). Vrijednosti
odstupanja obratka G92 su razlika izmeu trenutnog odstupanja obratka i pomaknute
koliine nareene G92.
Ako se odabere HAAS, G52 je kod G skupine 00. To je pomak globalne koordinate obratka.
Vrijednosti unesene u redak G52 na stranici odstupanja obratka se dodaju svim
odstupanjima obratka. Sve vrijednosti G52 e se postaviti na nulu (0) pomou G92. Pri
uporabi G92 (Postavljanje vrijednosti pomaka koordinatnog sustava obratka), u formatu
Haas, trenutni poloaj u trenutnom koordinatnom sustavu obratka se pomie za vrijednosti
G92 (X, Y, Z, A i B). Vrijednosti odstupanja obratka G92 su razlika izmeu trenutnog
odstupanja obratka i pomaknute koliine nareene G92 (Postavljanje vrijednosti pomaka
koordinatnog sustava obratka).
Ovaj kod privremeno ponitava odstupanja koordinata obratka i koristi koordinatni sustav
stroja. U koordinatnom sustavu stroja, nultoka za svaku os je poloaj na koji se stroja
vraa kada se izvri Vraanje u nultoku. G53 e se prebaciti u ovaj sustav za blok u kojem
je nareen.
Ovi kodovi odabiru jedan od vie od est korisnikih koordinatnih sustava. Sve budue
reference za poloaje osi e se tumaiti u novom koordinatnom sustavu (G54 G59).
Pogledajte takoer G154 u vezi dodatnih odstupanja obratka.
262
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kod G61 slui za zadavanje tonog zaustavljanja. On je modalni, stoga utjee na blokove
nakon njega. Osi stroja e se tono zaustaviti na kraju svakog nareenog pomaka.
Potrebno je upotrijebiti G17, G18 ili G19 prije G68 da bi se ustanovila ravnina osi koja se
rotira. Na primjer:
G17 G68 Annn Bnnn Rnnn;
Upravljaka jedinica uvijek koristi sredite rotacije radi utvrivanja vrijednosti poloaja
poslanih u jedinicu nakon rotacije. Ako nije naveden nijedno sredite osi rotacije, koristi se
trenutna lokacija kao sredite lokacije.
Kad se naredi rotacija (G68), sve vrijednosti X, Y, Z, I, J i K se rotiraju kroz navedeni kut R
koristei sredite rotacije.
Unos pozitivnog broja (kuta) za adresu R e rotirati funkciju obrnuto od smjera kazaljki
na satu.
263
Kodovi G (Pripremne funkcije)
U modu G91 (korano) s Postavkom 73 ukljuenom na ON, kut rotacije se mijenja pomou
vrijednosti R. Drugim rijeima, svaka naredba G68 e promijeniti kut rotacije za vrijednost
navedenu u R.
Kut rotacije se postavlja na nulu na poetku programa, ili se moe postaviti na odreeni kut
koristei G68 u G90.
F6.13: G68 Pokretanje gotikog prozora, bez rotacije: [1] Ishodite koordinata obratka.
0001 (GOTHIC WINDOW) ;
F20, S500 ;
Z G00 X1. Y1. ;
X G01 X2. ;
Y Y2. ;
G03 X1. R0.5
G01 Y1. ;
M99 ;
-1
Prvi primjer ilustrira kako upravljaka jedinica koristi trenutnu lokaciju koordinata obratka
kao sredite rotacije (X0 Y0 Z0).
F6.14: G68 Rotacija trenutne koordinate obratka: [1] Ishodite koordinate obratka, [2]
Sredite rotacije.
00002 ;
G59 ;
Z G00 G90 X0 Y0 Z0 ;
X M98 P1 ;
Y
G90 G00 X0 Y0 ; (Last Commanded Position)
G68 R60. ;
M98 P1 ;
G69 G90 G00 X0 Y0 ;
M30 ;
-1
-2
264
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
F6.15: G68 Rotacijsko sredite prozora: [1] Ishodite koordinate obratka, [2] Sredite
rotacije.
00003 ;
G59 ;
Z G00 G90 X0 Y0 Z0 ;
X M98 P1 ;
Y G00 G90 X0 Y0 Z0 ;
G68 X1.5 Y1.5 R60. ;
M98 P1 ;
G69 G90 G00 X0 Y0 ;
M30 ;
-1
-2
Ovaj primjer pokazuje kako se mod G91 moe koristiti za rotiranje uzoraka oko sredita. To
je esto korisno za izradu obradaka koji su simetrini oko dane toke.
F6.16: G68 Rotiranje uzoraka oko sredita: [1] Ishodite koordinate obratka, [2]
Sredite rotacije.
00004 ;
G59 ;
Z G00 G90 X0 Y0 Z0 ;
X M98 P10 L8 (SUBROUTINE 00010) ;
Y M30 ;
00010 ;
G91 G68 R45. ;
G90 M98 P1 ;
G90 G00 X0 Y0 ;
M99 ;
-1
-2
Rotacija sa skaliranjem:
265
Standardni ciklusi (G kodovi)
G70 Krug rupa za vijke (Skupina G100 /G101 Ukljuivanje zrcalne slike
00) (Skupina 00)
266
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
267
Standardni ciklusi (G kodovi)
Primjer:
G81 G99 Z-0.5 R0.1 F6.5 (Ovo e izbuiti jednu rupu na
trenutnoj lokaciji) ;
G91 X-0.5625 L9 (Ovo e izbuiti jo 9 rupa, jednoliko
razmaknutih za .5625 u negativnom smjeru) ;
Ako se standardni ciklus definira bez X ili Y i broja petlje od 0 (L0), ciklus se nee izvriti u
poetku. Operacija standardnog ciklusa e se razlikovati ovisno o tome da li se koriste
rastue (G91) ili apsolutno (G90) pozicioniranje. Rastui pomak u standardnom ciklusu se
esto koristi kao broj petlji (L) budui da se moe koristiti za ponavljanje operacije s
rastuim X ili Y pomakom izmeu svakog ciklusa.
Primjer:
X1.25 Y-0.75 (sredinja lokacija obrasca rupa vijaka) ;
G81 G99 Z-0.5 R0.1 F6.5 L0 (L0 u retku G81 nee izbuiti
rupu) ;
G70 I0.75 J10. L6 (krug od 6 rupa vijaka) ;
268
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Jednom kada se naredi standardni ciklus, ta operacija se izvrava na svakom X-Y poloaju
navedenom u bloku, dok se standardni ciklus ne poniti. Neke od numerikih vrijednosti
standardnog ciklusa se mogu izmijeniti nakon definiranja standardnog ciklusa. Najvanije
od ovih su vrijednost ravnine R i vrijednost dubine Z. Ako su ove vrijednosti navedene u
bloku s naredbama XY, pomak XY se izvrava i svi daljnji standardni ciklusi se izvravaju
s novom vrijednosti R ili Z.
G98 i G99 mijenjaju nain na koji rade standardni ciklusi. Kada je G98 aktivan, os Z e se
vratiti na poetnu ravninu pri dovretku svake rupe u standardnom ciklusu. To omoguuje
pozicioniranje iznad i oko podruja obratka i/ili stezaljki i draa.
Kada je aktivan G99, os Z se vraa na ravninu R (brzi pomak) nakon svake rupe u
standardnom ciklusu radi razmaka od sljedee lokacije XY. Promjene odabira G98/G99 se
takoer mogu izvriti nakon nareivanja standardnog ciklusa, to e utjecati na sve kasnije
standardne cikluse.
Standardni ciklusi takoer mogu koristiti prednost Postavke 57. Ukljuivanje ove postavke
na ON e zaustaviti stroj nakon brzih pomaka X/Y prije pomaka osi Z. Ovo je korisno za
izbjegavanje grebanja obratka pri izlasku iz rupe, posebno ako je ravnina R blizu povrine
obratka.
269
Standardni ciklusi (G kodovi)
Kod G80 slui za ponitavanje svih standardnih ciklusa; imajte na umu da e kod G00 ili
G01 takoer ponititi standardni ciklus. Kada se odabere, standardni ciklus je aktivan dok
se ne poniti putem G80, G00 ili G01.
Slijedi primjer programa koristei standardni ciklus buenja koji je u petlji s porastom.
F6.17: G81 Standardni ciklus buenja: [R] Ravnina R, [Z] Ravnina Z, [1] Brzi pomak, [2]
Napredovanje.
1.00
1.00 R
Z
11.00
1
11.00 2
Primjer programa:
%
O03400 (Buenje mreaste ploe) ;
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X1.0 Y-1.0 S2500 M03 ;
G43 H01 Z.1 M08 ;
G81 Z- 1,5 F15. R.1;
G91 X1.0 L9 ;
G90 Y-2.0(Ili ostanak na G91 i ponavljanje Y-1.0) ;
G91 X-1.0 L9 ;
G90 Y-3.0 ;
G91 X1.0 L9 ;
270
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G90 Y-4.0 ;
G91 X-1.0 L9 ;
G90 Y-5.0 ;
G91 X1.0 L9 ;
G90 Y-6.0 ;
G91 X-1.0 L9 ;
G90 Y-7.0 ;
G91 X1.0 L9 ;
G90 Y-8.0 ;
G91 X-1.0 L9 ;
G90 Y-9.0 ;
G91 X1.0 L9 ;
G90 Y-10.0 ;
G91 X-1.0 L9 ;
G00 G90 G80 Z1.0 M09 ;
G28 G91 Y0Z0 ;
M30;
%
Na primjer, ako imamo pravokutni aluminijski blok veliine est ina, s rubom od jedan puta
jedan in na svakoj strani, nacrt zahtijeva dvije rupe centrirane na svakoj strani ruba.
Program za izbjegavanje svakog ugla na bloku.
Primjer programa:
%
O4600 (X0,Y0 je na gornjem lijevom uglu, Z0 je na vrhu
obratka) ;
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X2.0 Y-.5 S3500 M03 ;
G43 H01 Z-.9 M08 ;
G81 Z-2.0 R-.9 F15. ;
X4.0 ;
X5.5 L0 (izbjegavanje ugla pod kutom) ;
Y-2.0 ;
Y-4.0 ;
Y-5.5 L0 ;
X4.0 ;
X2.0 ;
X.5 L0 ;
Y-4.0 ;
271
Standardni ciklusi (G kodovi)
Y-2.0v
G00 G80 Z1.0 M09 ;
G28 G91 Y0 Z0 ;
M30;
%
U ovom odlomku emo pokriti standardne cikluse koji se moraju prilagoditi radi lakeg
programiranja zahtjevnih obradaka.
Primjer programa:
%
O4500 ;
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X1.0 Y-1.0 S3500 M03 ;
G43 H01 Z1.125 M08 ;
G81 G99 Z- 1.500 R.05 F20. ;
X2.0 G98 (Vratit e se na poetnu toku nakon
izvravanja ciklusa) ;
X6.0 G99 (Vratit e se na referentnu ravninu nakon
izvravanja ciklusa) ;
X8.0 ;
X10.0 ;
X12.0 G98 ;
X16.0 G99 ;
X18.0 G98 ;
G00 G80 Z2.0 M09 ;
G28 G91 Y0 Z0 ;
M30;
%
272
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovaj nemodalni kod G se mora koristiti s jednim od standardnih ciklusa G73, G74, G76, G77
ili G81-G89. Standardni ciklus mora biti aktivan tako da se na svakom poloaju izvri
buenje ili narezivanje. Takoer pogledajte odlomak "Standardni ciklusi G kodova".
Primjer programa:
%
O01974 (G70 primjer) ;
M06 T1 ;
M03 S1500 ;
G54 G00 G90 X0. Y0. ;
G43 H01 Z0.1 ;
G81 G98 Z-1. R0.1 F15. L0 (L0 na G81 ne bui rupu u
sredini krunice rupa za vijke) ;
G70 I5. J15. L12 (Bui 12 rupa na promjeru 10,0 ispod
sredita poevi od 15 stupnjeva.) ;
G80 G00 Z1. ;
M05 ;
M30;
%
Ovaj ne-modalni kod G je slian G70 osim to nije ogranien na punu krunicu. G71 pripada
skupini 00 i stoga je ne-modalni. Standardni ciklus mora biti aktivan tako da se na svakom
poloaju izvri buenje ili narezivanje.
273
Standardni ciklusi (G kodovi)
I - Razmak izmeu rupa (+ obrnuto od smjera kazaljki sata/ - u smjeru kazaljki sata)
J - Kut linije (stupnjevi obrnuto od smjera kaz. sata od horizontale)
L - Broj rupa
Ovaj ne-modalni kod G bui L broj rupa u ravnoj liniji pod zadanim kutom. Radi slino kao
G70. Da bi G72 radio pravilno, standardni ciklus mora biti aktivan tako da se na svakom
poloaju izvri buenje ili narezivanje.
F6.18: G70, G71 i G72 rupe za vijke: [I] Polumjer kruga vijaka (G70, G71), ili razmak
izmeu rupa (G72), [J] Poetni kut od poloaja '3 sata', [K] Kutni razmak izmeu
rupa, [L] Broj rupa.
K I
J
J J
I I
1. Alat se mora postaviti na sredini obrasca vijaka prije izvrenja standardnog ciklusa.
2. Kod J je kutna poetna pozicija i uvijek se nalazi 0 do 360 stupnjeva obrnuto od
smjera kazaljki na satu od poloaja "3 sata".
3. Postavljanje L0 na poetni redak standardnog ciklusa prije L0 koritenog sa ciklusom
obrasca vijaka e preskoiti poetnu XY lokaciju (taj poloaj se ne bui). Iskljuivanje
Postavke 28 (Pokretanje standardnog ciklusa bez X/Y) je drugi nain za sprjeavanje
buenja rupe na poetnom poloaju XY. Pogledajte stranicu 352 za vie informacija
o Postavci 28.
274
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
F - Brzina napredovanja
1 - Napredovanje
2 - Brzi pomak
3 - Poetak ili kraj poteza
4 - Runo pomicanje
5 - Prelazak (I, J / Q)
1
2
3
4
5
275
Standardni ciklusi (G kodovi)
F - Brzina napredovanja
I - Prva dubina ubadanja
J - Koliina za koju se smanjuje dubina ubadanja svakim prolaskom
K - Minimalna dubina ubadanja (Upravljaka jedinica e izraunati broj ubadanja)
L - Broj ponavljanja (broj rupa za buenje) ako se koristi G91 (rastui mod)
P - Pauza na dnu rupe (u sekundama)
Q - Dubina ubadanja (uvijek rastua)
R - Poloaj ravnine R (udaljenost iznad povrine obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
#22
#22
R
R Q
I Q
I1 =
Z
Q
I -J
I2 = 1
Z
I3 = K
Ako se zadaju I, J i K, prvi prolazak e rezati za vrijednosti I, svaki daljnji e biti smanjen
za vrijednost J, a minimalna dubina rezanja je K. Ako se zada P, alat e pauzirati na dnu
rupe toliko vremena.
Ako se zajedno zadaju K i Q, za ovaj standardni ciklus se odabire razliiti mod rada. U ovom
modu, alat se vraa u ravninu R nakon to broj prolazaka dostigne koliinu K.
Ako se zajedno zada samo Q, za ovaj standardni ciklus se odabire razliiti mod rada. U
ovom modu, alat se vraa u ravninu R nakon dovrenja svih ubadanja, i sva ubadanja e
biti jednaka vrijednosti Q.
276
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
R #22
#22
Q
K Q
G98
Y G99
Z Y
R R Z
X X
Z Z
277
Standardni ciklusi (G kodovi)
F - Brzina napredovanja
I - Pomakni vrijednost du osi X prije povlaenja ako Q nije zadan.
J - Pomakni vrijednost du osi Y prije povlaenja ako Q nije zadan.
L - Broj rupa za provrtanje ako se koristi G91 (rastui mod).
P - Vrijeme stajanja na dnu rupe
Q - Vrijednost pomaka, uvijek rastua
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
G98
Y G99
Z Y Z
R R
X X
Z /Q Z /Q
I,J I,J
Osim provrtanja rupe, ovaj ciklus e pomaknuti os X i/ili Y prije povlaenja radi odmicanja
alata pri izlasku iz obratka. Ako se koristi Q, Postavka 27 odreuje smjer pomaka. Ako Q
nije zadan, opcijske vrijednosti I i J se koriste za odreivanje smjera pomaka i udaljenosti.
278
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
F - Brzina napredovanja
I - Pomakni vrijednost du osi X prije povlaenja ako Q nije zadan.
J - Pomakni vrijednost du osi Y prije povlaenja ako Q nije zadan.
L - Broj rupa za provrtanje ako se koristi G91 (rastui mod).
Q - Vrijednost pomaka, uvijek rastua
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
Osim provrtanja rupe, ovaj ciklus e pomaknuti os X i/ili Y prije i nakon rezanja radi
odmicanja alata pri ulasku i izlasku iz obratka (vidi G76 za primjer pomaka). Postavka 27
odreuje smjer pomaka. Ako Q nije zadan, opcijske vrijednosti I i J se koriste za
odreivanje smjera pomaka i udaljenosti.
Y Z
Q X
I, J /
R
279
Standardni ciklusi (G kodovi)
F - Brzina napredovanja
L - Broj rupa za buenje ako se koristi G91 (rastui mod).
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Naredba pomaka osi X
Y - Naredba pomaka osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
G98
Y G99
Y
R Z R Z
X X
Z Z
Primjer programa:
280
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
F - Brzina napredovanja
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod).
P - Vrijeme stajanja na dnu rupe
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj dna rupe
NAPOMENA: G82 je slian G81 osim to postoji opcija programa za stajanje (P).
Primjer programa:
%
O1234 (Primjer programa) ;
T1 M06 (Alat #1 je uvodno svrdlo 0,5" x 90 stupnjeva) ;
G90 G54 G00 X.565 Y-1.875 S1275 M03 ;
G43 H01 Z0.1 M08 ;
G82 Z-0.175 P.3 R0.1 F10. ;
X1.115 Y-2.750 ;
X3.365 Y-2.875 ;
X4.188 Y-3.313 ;
X5.0 Y-4.0 ;
G80 G00 Z1.0 M09 ;
G98
G99
Y Y
R Z R Z
X X
Z Z
281
Standardni ciklusi (G kodovi)
F - Brzina napredovanja
I - Prva dubina ubadanja
J - Koliina za koju se smanjuje dubina ubadanja svakim prolaskom
K - Minimalna dubina ubadanja
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod), takoer G81 do G89.
P - Pauza na kraju zadnjeg ubadanja, u sekundama (stajanje)
Q - Dubina ubadanja, uvijek rastua
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
Ako se zadaju I, J i K, prvi prolazak e rezati za koliinu I, svaki daljnji e biti smanjen za
koliinu J, a minimalna dubina rezanja je K. Nemojte koristiti vrijednost Q pri programiranju
s I, J i K.
Ako se zada P, alat e pauzirati na dnu rupe toliko vremena. Sljedei primjer e ubosti
nekoliko puta u stajati 1.5 sekundi:
G83 Z- 0,62 F15. R0.1 Q0.175 P1.5 ;
Isto stajanje e se primijeniti na sve daljnje blokove koji ne navode vrijeme stajanja.
#22
#22
R
R Q
I Q
I1 =
Q
I1 - J
I2 = Z
I2 - J
I3 =
Z
282
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Postavka 52 mijenja nain na koji G83 radi kada se vraa u ravninu R. Obino se ravnina
R postavlja znatno iznad reza kako bi se osiguralo da pomak ubadanja omogui izlazak
strugotina iz rupe. Time se gubi vrijeme budui da svrdlo poinje buenjem u "prazan"
prostor. Ako je Postavka 52 postavljena na udaljenost potrebnu za uklanjanje strugotina,
ravnina R se moe postaviti puno blie obratku. Kada doe do pomaka za ienje
strugotina na R, Postavka 52 odreuje udaljenost osi Z iznad R.
G98 #52
#22
R
#22
Q
Q
Z
Primjer programa:
T2 M06 (Alat #2 je kratko svrdlo promjera 0,3125") ;
G90 G54 G00 X0.565 Y-1.875 S2500 M03 ;
G43 H02 Z0.1 M08 ;
G83 Z- 0,720 Q0,175 R0,1 F15. ;
X1.115 Y-2.750 ;
X3.365 Y-2.875 ;
X4.188 Y-3.313 ;
X5.0 Y-4.0 ;
G80 G00 Z1.0 M09 ;
283
Standardni ciklusi (G kodovi)
F - Brzina napredovanja
J - Viestruko povlaenje (primjer: J2 e povui dvostruko bre od brzine rezanja, takoer
pogledajte Postavku 130)
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod)
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
S - Opcijska brzina vretena
NAPOMENA: Nije potrebno nareivati pokretanje vretena (M03 / M04) prije G84.
Standardni ciklus pokree i zaustavlja vreteno po potrebi.
G98
Y G99
Z Y Z
R R
X X
Z Z
Primjer programa:
T3 M06 (Alat #3 je nareznica 3/8-16) ;
G90 G54 G00 X0.565 Y-1.875;
G43 H03 Z0.2 M08 ;
G84 Z-0.600 R0.2 F56.25 S900(900 okr/min podijeljeno sa
16 tpi = 56.25 ipm) ;
X1.115 Y-2.750 ;
X3.365 Y-2.875 ;
X4.188 Y-3.313 ;
X5.0 Y-4.0 ;
G80 G00 Z1.0 M09 ;
G28 G91 Y0 Z0 ;
284
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
M30;
%
F - Brzina napredovanja
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod)
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupa po osi X
Y - Lokacija rupa po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
G98
G99
R Y R Y
Z Z
X X
Z Z
F - Brzina napredovanja
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod)
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
Ovaj kod G e zaustaviti vreteno kada alat dosegne dno rupe. Alat e se povui nazad kada
se vreteno zaustavi.
285
Standardni ciklusi (G kodovi)
G98
G99
Y Y
R
R Z Z
X X
Z Z
F - Brzina napredovanja
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod)
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
Ovaj kod G e zaustaviti vreteno na dnu rupe. U ovoj toki, alat se runo pomie iz rupe.
Program e nastaviti kada se pritisne [CYCLE START].
G98
G99
R Y R Y
Z Z
X X
Z Z
286
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
F - Brzina napredovanja
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod)
P - Vrijeme stajanja na dnu rupe
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupe po osi X
Y - Lokacija rupe po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
Ovaj kod G e zaustaviti alat na dnu rupe i stajati dok se alat okree u trajanju zadanom
pomou vrijednosti P. U ovoj toki, alat se runo pomie iz rupe. Program e nastaviti kada
se pritisne [CYCLE START].
G98
G99
R Y R Y
Z Z
X X
Z Z
287
Standardni ciklusi (G kodovi)
F - Brzina napredovanja
L - Broj rupa ako se koristi G91 (rastui mod)
P - Vrijeme stajanja na dnu rupe
R - Poloaj ravnine R (poloaj iznad obratka)
X - Lokacija rupa po osi X
Y - Lokacija rupa po osi Y
Z - Poloaj osi Z na dnu rupe
G98
G99
R Y R Y
Z Z
X X
Z Z
Ovi kodovi G mijenjaju nain na koji se interpretiraju naredbe osi. Naredbe osi nakon G90
e pomaknuti osi na koordinate stroja. Naredbe osi nakon G91 e pomaknuti os na
koordinate stroja za tu udaljenost od trenutne toke. G91 nije kompatibilan s G143
(Kompenzacija duine alata s 5 osi).
288
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovaj kod G ne pomie nijednu os; samo mijenja vrijednosti spremljene kao korisnika
odstupanja obratka. G92 radi razliito ovisno o Postavci 33, koja odabire koordinatni sustav
FANUC, HAAS ili YASNAC.
Ako je postavka 33 podeena na FANUC ili HAAS, naredba G92 pomie sve koordinatne
sustave obratka (G54-G59, G110-G129) tako da nareeni poloaj postane trenutni poloaj
u aktivnom sustavu obratka. G92 je ne-modalna naredba.
Naredba G92 ponitava bilo koji G52 na snazi za nareene osi. Primjer: G92 X1.4
ponitava G52 za os X. Nema utjecaja na ostale osi.
Vrijednost pomaka G92 se prikazuje na dnu stranice "Work Offsets" (Odstupanja obratka)
i moe biti obrisana ako je potrebno. Takoer se brie automatski nakon pokretanja i kad
god se koriste [ZERO RETURN] i [ALL] ili [ZERO RETURN] i [SINGLE].
Pomaci G92 se mogu ponititi programiranjem drugog pomaka G92 radi promjene
trenutnog odstupanja obratka nazad na poetnu vrijednost.
Primjer
%
O00092 ;
G00 G90 G54 X0. Y0. ;
G92 X2. Y2. (Pomak trenutnog odstupanja obratka G54) ;
G00 G90 G54 X0. Y0. ;
G92 X-2. Y-2. (Pomie trenutno odstupanje obratka G54
nazad na poetno) ;
G00 G90 G54 X0. Y0. ;
M30;
%
YASNAC
289
Standardni ciklusi (G kodovi)
Ovaj kod G zadaje da se sve vrijednosti F (brzina napredovanja) interpretiraju kao potezi u
minuti. Drugim rijeima, vrijeme (u sekundama) za dovravanje programiranog pomaka
koristei G93 je 60 (sekundi) podijeljeno s vrijednosti F.
G93 se openito koristi u radu s 4 i 5 osi kada se program generira pomou sustava CAM.
G93 je nain za translaciju linearne brzine napredovanja (ini/min) u vrijednosti koja uzima
u obzir rotacijsko kretanje. Kada se koristi G93, vrijednosti F e vam rei koliko puta u minuti
se potez (pomak alata) moe ponoviti.
Kada se koristi G93, brzina napredovanja (F) je obavezna za sve interpolirane blokove
pomaka. Stoga svaki blok ne-brzog pomaka mora imati svoju specifikaciju brzine
napredovanja (F).
Ovaj kod deaktivira G93 (Mod napredovanja obrnutog vremena) i vraa upravljaku
jedinicu u mod napredovanja po minuti.
Kada je G95 aktivno, okretaj vretena e uzrokovati udaljenost hoda navedenu u vrijednosti
napredovanja. Ako je Postavka 9 postavljena na INCH, onda e se vrijednost F uzeti kao
ini/okretaj (ako se podesi na MM, napredovanje e biti mm/okretaj). Nadilaenje
napredovanja i nadilaenje vretena e utjecati na ponaanje stroja dok je G95 aktivno.
Kada se odabere nadilaenje vretena, bilo kakva promjena u brzini vretena e uzrokovati
odgovarajuu promjenu napredovanja radi odravanja jednolike koliine strugotina.
Meutim, ako se odabere nadilaenje napredovanja, bilo kakva promjena u nadilaenju
napredovanja e utjecati samo na brzinu napredovanja, a ne na vreteno.
290
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Koristei G98, os Z se vraa u prvu poetnu toku (poloaj Z u bloku prije nego je nareen
standardni ciklus) izmeu svake lokacije X i/ili Y. To omoguuje pozicioniranje iznad i oko
podruja obratka i/ili stezaljki i draa.
Primjer programa
%
O4500 ;
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X1.0 Y-1.0 S3500 M03 ;
G43 H01 Z1.125 M08 ;
G81 G99 Z- 1.500 R0,05 F20. ;
X2.0 G98 (Vratit e se na poetnu toku nakon
izvravanja ciklusa) ;
X6.0 G99 (Vratit e se na referentnu ravninu nakon
izvravanja ciklusa) ;
X8.0 ;
X10.0 ;
X12.0 G98 ;
X16.0 G99 ;
X18.0 G98 ;
G00 G80 Z2.0 M09 ;
G28 G91 Y0 Z0 ;
M30;
291
Standardni ciklusi (G kodovi)
Koristei G99, os Z e ostati na ravnini R izmeu svake lokacije X i/ili Y. Kada na putanji
alata nema prepreka, G99 tedi vrijeme obrade.
Primjer programa
%
O4500 ;
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X1.0 Y-1.0 S3500 M03 ;
G43 H01 Z1.125 M08 ;
G81 G99 Z- 1.500 R0,05 F20. ;
X2.0 G98 (Vratit e se na poetnu toku nakon
izvravanja ciklusa) ;
X6.0 G99 (Vratit e se na referentnu ravninu nakon
izvravanja ciklusa) ;
X8.0 ;
X10.0 ;
X12.0 G98 ;
X16.0 G99 ;
X18.0 G98 ;
G00 G80 Z2.0 M09 ;
G28 G91 Y0 Z0 ;
M30;
%
292
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
X - Naredba osi X
Y - Naredba osi Y
Z - Naredba osi Z
A - Naredba osi A
Programabilna zrcalna slika se koristi za ukljuivanje ili iskljuivanje bilo koje osi. Kada je
jedna ukljuena na ON, pomak osi se moe zrcaliti (obrnuti) oko nultoke obratka. Ovi
kodovi G bi se trebali koristiti u naredbenom bloku bez bilo kakvih drugih kodova G. Oni ne
izazivaju nikakve pomake osi. Na dnu zaslona e biti prikazano kada se os X zrcali.
Takoer pogledajte Postavke 45 do 48 u vezi zrcaljenja slike.
Y+
1 2
x- x+
4 3
Y-
293
Standardni ciklusi (G kodovi)
Pri glodanju oblika s pomacima XY, ukljuivanje zrcalne slike za samo jednu od osi X ili Y
e promijeniti nain glodanja s trenutnog zahvaanja (G41) na konvencionalno zahvaanje
(G42) i/ili obratno. Kao rezultat, tip reza ili zavrne obrade moe biti razliit od eljenog.
Zrcalna slika i za X i za Y e ukloniti ovaj problem.
Y Z
X
2
1
X0, Y0
294
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
%
O3601 (Potprogram konture) ;
G01 X-1.2153 Y.552 ;
G03 X-1.3059 Y.528 R.0625 ;
G01 X-1.5559 Y.028 ;
G03 X-1.5559 Y-.028 R.0625 ;
G01 X-1.3059 Y-.528 ;
G03 X- 1,2153 Y-0,552 R.0625 ;
G01 X-.4653 Y-.052 ;
G03 X-.4653 Y.052 R.0625 ;
M99;
%
X - Naredba osi X
Y - Naredba osi Y
Z - Naredba osi Z
A - Naredba osi A
Naredba G102 e poslati trenutne koordinate osi obratka na prvi ulaz RS-232, od tamo se
koristi raunalo za biljeenje poslanih vrijednosti. Svaka os navedena u naredbenom bloku
G102 se alje na ulaz RS-232 u istom formatu kao i vrijednosti prikazane u programu. Kod
G102 bi se trebao koristiti u naredbenom bloku bez bilo kakvih drugih kodova G. To nee
uzrokovati nikakav pomak osi, vrijednosti za osi nemaju utjecaja.
Takoer pogledajte Postavke 41 i 25. Vrijednosti poslane van su uvijek trenutni poloaji osi
referirani na trenutni koordinatni sustav obratka.
Ovaj kod G je koristan za sondiranje obratka (takoer pogledajte G31). Kada sonda
dotakne obradak, sljedei redak koda treba biti G102 za slanje poloaja osi na raunalo radi
spremanja koordinata. To se naziva digitaliziranjem obratka, to znai uzimanje fizikog
obratka i izradu elektronske kopije. Za izvravanje ove funkcije je potreban dodatni softver
za osobna raunala.
Maksimalni broj blokova koje e upravljaka jedinica pratiti unaprijed (Raspon 0-15),
na primjer:
G103 [P..] ;
295
Standardni ciklusi (G kodovi)
Ovo se obino naziva Praenje blokova unaprijed, to je izraz koji opisuje to upravljaka
jedinica izvrava u pozadini tijekom pomaka stroja. Upravljaka jedinica priprema
nadolazee blokove (retke koda) unaprijed. Dok se trenutni blok izvrava, idui blok je ve
interpretiran i pripremljen za neprekidno kretanje.
X - Naredba osi X
Y - Naredba osi Y
Z - Naredba osi Z
A - Naredba osi A
B - Naredba osi B
Q - Promjer cilindrine povrine
R - Polumjer rotacijske osi
Ovaj kod G prenosi sve programirane pomake u navedenoj linearnoj osi u ekvivalentan
pomak du povrine cilindra (kao privreno za os rotacije) kako je prikazano na sljedeoj
slici. To je kod 0 G skupine, ali zadana operacija je podlona Postavci 56 (M30 vraa zadani
G). Naredba G107 slui za aktiviranje ili deaktiviranje cilindrinog mapiranja.
Bilo koji program linearnih osi se moe cilindriki mapirati za bilo koju rotacijsku os
(jednu po jednu).
Postojei program koda G za linearne osi se moe cilindriki mapirati umetanjem
naredbe G107 na poetku programa.
Polumjer (ili promjer) cilindrike povrine se moe redefinirati, omoguujui da se
cilindriko mapiranje desi du povrina razliitih promjera bez potrebe za
promjenom programa.
Polumjer (ili promjer) cilindrike povrine se moe sinkronizirati ili biti neovisan od
promjera rotacijske osi navedenog u postavkama 34 i 79.
G107 se takoer moe koristiti za postavljanje zadanog promjera cilindrine
povrine, neovisno o bilo kakvom cilindrikom mapiranju koje moe biti na snazi.
296
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G107 Opis
X, Y ili Z: Adresa X, Y ili Z navodi linearnu os koja e biti mapirana na zadanu rotacijsku os
(A ili B). Kada se navede jedna od ovih linearnih osi, takoer se mora zadati rotacijska os.
Q ili R: Q definira promjer cilindrine povrine, dok R definira polumjer. Kada se koristi Q ili
R, takoer je potrebno zadati rotacijsku os Y. Ako se ne koristi ni Q niti R, onda se koristi
zadnji promjer G107. Ako od zadnjeg ukljuivanja stroja nije izdana naredba G107, ili ako
je zadnja zadana vrijednost bila nula, onda e promjer biti vrijednost u Postavci 34 i/ili 79
za ovu rotacijsku os Y. Kada se zada Q ili R, ta vrijednost e postati nova vrijednost G107
za navedenu os rotacije.
Cilindriko mapiranje e se takoer iskljuiti automatski kad god zavri program koda G, ali
samo ako je Postavka 56 ukljuena na ON. Pritiskanje tipke [RESET] e iskljuiti bilo kakvo
cilindrino mapiranje koje je trenutno na snazi, bez obzira na status Postavke 56.
R .50" 4X
2.00
4.00
Z
X
Y
Primjer
%
O0079 (PROVJERA G107)
T1 M06 (UTORNO GLODALO PROM. .625 S DVA LIJEBA)
G00 G40 G49 G80 G90
G28 G91 A0
G90
G00 G54 X1.5 Y0 S5000 M03
G107 A0 Y0 R2. (AKO NEMA VRIJEDNOSTI R ILI Q, STROJ E
KORISTITI VRIJEDNOST U POSTAVCI 34)
297
Standardni ciklusi (G kodovi)
Ovi kodovi odabiru jedan od dodatnih koordinatnih sustava obratka. Sve naknadne
reference za poloaje osi e se tumaiti u novom koordinatnom sustavu. Operacije za
G110 do G129 su iste kao i G54 do G59.
298
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Napomene:
Ovaj kod je nemodalni i vrijedi samo za programski blok u kojem je naveden G136.
Da biste izbjegli oteenje sonde, upotrijebite brzinu napredovanja ispod F100. (in) ili
F2500. (metriki).
Ako vaa glodalica ima standardni sustav sondi Renishaw, upotrijebite sljedee naredbe
za ukljuivanje sonde vretena:
M59 P1134 ;
299
Standardni ciklusi (G kodovi)
Ovaj uzorak programa mjeri sredite obratka na osi Y i biljei izmjerenu vrijednost u
odstupanje obratka G58 na osi Y. Da biste koristili ovaj program, potrebno je zadati lokaciju
odstupanja obratka G58 na ili blizu sredita obratka koji se mjeri.
O00136 (G136 PROGRAM) ;
T30 M06 ;
G00 G90 G58 X0. Y1. ;
M59 P1134 ;
Z-19. ;
G91 G01 Z-1. F20. ;
G31 Y-1. F10. M75 ;
G01 Y0.25 F20. ;
G00 Z2. ;
Y-2. ;
G01 Z- 2. F20. ;
G136 Y1. F10. ;
G01 Y-0.25 ;
G00 Z1. ;
G90;
M69 P1134 ;
G00 G53 Z0. ;
M30;
X - Naredba osi X
Y - Naredba osi Y
Z - Naredba osi Z
A - Naredba osi A (opcija)
B - Naredba osi B (opcija)
D - Odabir veliine rezaa (modalno)
I - Kompenzacija rezaa u smjeru osi X od putanje programa
J - Kompenzacija rezaa u smjeru osi Y od putanje programa
K - Kompenzacija rezaa u smjeru osi Z od putanje programa
F - Brzina napredovanja
Format je:
300
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ili
G00 Xnnn Ynnn Znnn Innn Jnnn Knnn ;
Vrijednosti I, J i K zadaju normalni smjer u odnosu na sredite alata prema dodirnoj toki
alata u sustavu CAM. Vektori I, J i K su obavezni da bi upravljaka jedinica mogla
pomaknuti putanju alata u pravilnom smjeru. Vrijednost kompenzacije moe biti u
pozitivnom ili negativnom smjeru.
Koliina odstupanja unesena u polumjer ili promjer (Postavka 40) za alat e kompenzirati
putanju za tu koliinu ak i ako su pomaci alata 2 ili 3 osi. Samo G00 i G01 mogu koristiti
G141. Morat e se programirati Dnn; kod D odabire koje odstupanje za troenje alata
koristiti. Potrebno je programirati brzinu napredovanja na svakom retku u modu G93
Obrnuto vrijeme napredovanja.
S vektorom jedinice, duina linije vektora mora uvijek biti jednaka 1. Na isti nain na koji je
krug jedinice u matematici krug s polumjerom 1, vektor jedinice je crta koja pokazuje smjer
s duinom 1. Zapamtite, crta vektora ne govori upravljakoj jedinici koliko daleko pomaknuti
alat kada se unese vrijednost troenja, samo smjer u kojem treba ii.
Samo krajnja toka nareenog bloka se kompenzira u smjeru I, J i K. Zbog toga se ova
kompenzacija preporuuje samo za povrinske putanje alata s uskom tolerancijom (malim
pomakom izmeu programskih blokova). Kompenzacija G141 ne sprjeava da putanja
alata prijee samu sebe kada se unese prevelika kompenzacija rezaa. Alat e biti
odmaknut, u smjeru vektorske linije, za kombinirane vrijednosti geometrije odstupanja alata
plus odstupanje troenja alata. Ako su vrijednosti kompenzacije u modu promjera
(Postavka 40), pomak e biti polovina veliine unesene u ova polja.
Za najbolje rezultate, programirajte iz sredita alata koristei utorno glodalo kuglastog vrha.
Primjer G141:
N1 T1 M06 ;
N2 G00 G90 G54 X0 Y0 Z0 A0 B0 ;
N3 G141 D01 X0.Y0. Z0. (BRZI POMAK NA POLO. S KOMP.
REZ. ZA 3 OSI) ;
N4 G01 G93 X.01 Y.01 Z.01 I.1 J.2 K.9747 F300. (OBRNUTO
VRIJEME NAPREDOVANJA) ;
N5 X.02 Y.03 Z.04 I.15 J.25 K.9566 F300. ;
N6 X.02 Y.055 Z.064 I.2 J.3 K.9327 F300. ;
... ;
301
Standardni ciklusi (G kodovi)
AB = [(x2-x1)2 + (y2-y1)2 + (z2-z1)2], 3-D inaica formule za udaljenost. Gledajui redak N5,
upotrijebit emo 0,15 za x2, 0,25 za y2, i 0,9566 za Z2. Budui da su I, J i K korani,
upotrijebit emo 0 za x1, y1 i z1.
F6.40: Primjer vektora jedinice: Krajnja toka nareene linije [1] se kompenzira u
smjeru linije vektora [2](I,J,K) za koliinu odstupanja troenja alata.
302
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
U tom sluaju, ako je vrijednost troenja (PROM) za T01 postavljena na -.02, onda e se
alat pomaknuti s X0. Y0. Z0. (Redak N4) na X10. Y.01. Vrijednost J je uputila upravljaku
jedinicu da kompenzira krajnju toku programiranog retka samo u osi Y.
Redak N5 je mogao biti napisan koristei samo J-1. (ne koristei I0. K0.), ali se vrijednost
Y mora unijeti ako e se izvriti kompenzacija u ovoj osi (koritena vrijednost J).
(Ovaj kod G je opcijski; on vrijedi samo za strojeve na kojima je svo rotacijsko gibanje
pomak reznog alata, kao to su glodalice serije VR).
Ovaj kod G omoguuje korisniku ispravljanje verijacija u duini reznih alata bez potrebe za
CAD/CAM procesorom. Kod H je potreban za odabir duine alata iz postojeih tablica
kompenzacije duine. Naredba G49 ili H00 e ponititi kompenzaciju 5. osi. Da bi G143
radio ispravno, potrebne su dvije rotacijske osi, A i B. Mora biti aktivan G90, mod apsolutne
pozicije (G91 se ne moe koristiti). Poloaj obratka 0,0 za osi A i B mora biti takav da je alat
paralelan s pomakom osi Z.
Namjera iza G143 je kompenziranje za razliku u duini alata izmeu originalno zadanog
alata i zamjenskog alata. Uporaba G143 omoguuje da program radi bez potrebe za
zadavanjem nove duine alata.
Kompenzacija duine alata G143 radi samo s brzim pomakom (G00) i linearnim
napredovanjem (G01); ne mogu se koristiti druge funkcije napredovanja (G02 ili G03) niti
standardnih ciklusa (buenje, narezivanje, itd.). Za pozitivnu duinu alata, os Z bi se
pomaknula prema gore (u smjeru +). Ako se ne programira jedna od osi X, Y ili Z, nee biti
pomaka te osi, ak ni ako pomak A ili B stvori novi vektor duine alata. Stoga bi tipini
program koristio svih 5 osi na jednom bloku podataka. G143 moe utjecati na nareene
pomake svih osi radi kompenzacije za osi A i B.
Pri uporabi G143 se preporua mod obrnutog napredovanja (G93). Slijedi primjer:
T1 M06 ;
G00 G90 G54 X0 Y0 Z0 A0 B0 ;
G143 H01 X0. Y0. Z0. A-20. B-20. (BRZI POMAK NA POLO S
KOMP. 5 OSI) ;
G01 G93 X.01 Y.01 Z.01 A-19.9 B-19.9 F300. (OBRNUTO
VRIJEME NAPREDOVANJA) ;
X0.02 Y0.03 Z0.04 A-19.7 B-19.7 F300. ;
X0.02 Y0.055 Z0.064 A-19.5 B-19.6 F300. ;
X2.345 Y.1234 Z-1.234 A-4.127 B-12.32 F200. (ZADNJI
303
Standardni ciklusi (G kodovi)
POMAK) ;
G94 F50. (PONITI G93) ;
G00 G90 G49 Z0 (BRZI POMAK U NULTOKU, PONITAVANJE
KOMPENZACIJE 5 OSI) ;
X0 Y0 ;
M30;
G150 poinje pozicioniranjem rezaa na poetnu toku unutar depa, nakon ega slijedi
obris i na kraju dolazi zavrni rez. Utorno glodalo e ponirati po osi Z. Poziva se potprogram
P### koji definira geometriju depa za zatvoreno podruje pomou pomaka G01, G02 i G03
na osima X i Y u depu. Naredba G150 e traiti interni potprogram s brojem N zadanim u
kodu P. Ako se to ne nae, upravljaka jedinica e traiti eksterni potprogram. Ako se ne
nae nijedno, generirat e se alarm 314, Subprogram Not In Memory (Potprogram nije
u memoriji).
Vrijednost I ili J definira koliinu grubog prolaska koji reza izvri pri svakom porastu reza.
Ako se koristi I, dep se grubo obrauje u seriji rezova s poveanjem po osi X. Ako se
koristi J, rastui rezovi su po osi Y.
Naredba K definira koliinu zavrnog prolaska na depu. Ako se zada vrijednost K, izvrava
se zavrni prolazak za koliinu K oko unutranjosti geometrije za zadnji prolazak i na
konanoj dubini Z. Nema naredbe za zavrni prolazak za dubinu Z.
Vrijednost R se mora zadati, ak i ako je nula (R0), ili e se koristiti zadnja vrijednost R koja
je bila koritena.
304
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Naredba Q mora biti u retku G150, ak i ako je potreban samo jedan prolazak do dubine Z.
Naredba Q poinje od ravnine R.
Moda e biti potrebno izbuiti poetnu toku, za reza G150, na konanu dubinu (Z). Zatim
postavite utorno glodalo na poetnu lokaciju u osima XY unutar depa za naredbu G150.
F6.41: G150 Ope glodanje depova: [1] Poetna toka, [Z] Konana dubina.
Y
Z J
X
1 1
Z I
Primjer
O01001 (Primjer depa G150) ;
T1 M06 (T1 bui poetnu rupu za utorno glodalo) ;
G90 G54 G00 X3.25 Y4.5 S1200 (Poetna toka depa) ;
M03 ;
G43 H01 Z1.0 M08 (Odstupanje duine alata, brzi pomak
na poetnu toku Z, rashladno sredstvo ukljueno) ;
G83 Z-1.5 Q0.25 R0.1 F20.(Ciklus buenja s ubadanjem) ;
G53 G49 Z0 (Vraanje Z u ishodite) ;
T2 M06 (Utorno glodalo promjera .5")
G54 G90 G00 X3.25 Y4.5 S1450 (Poetna toka depa) ;
M03 ;
G43 H02 Z1.0 M08 (Odstupanje duine alata, brzi pomak
na poetnu toku Z, rashladno sredstvo ukljueno) ;
G150 X3.25 Y4.5 Z-1.5 G41 J0.35 ;
K.01 Q0.8 R.1 P2001 D02 F15. ;
(Zavrni prolazak (K) od 0.01" na stranicama) ;
G40 X3.25 Y4.5 (Ponitavanje komp. rezaa i vraanje na
305
Standardni ciklusi (G kodovi)
poetnu toku) ;
G53 G49 Y0 Z0 (Vraanje Z u ishodite) ;
M30 (Kraj glavnog programa) ;
O02001 (Zasebni program kao potprogram za geometriju
depa G150) ;
G01 Y7 (Prvi pomak na geometriju depa s G01) ;
X1.5 (Sljedei redci definiraju geometriju depa) ;
G03 Y5.25 R0.875 ;
G01 Y2.25 ;
G03 Y0.5 R0.875 ;
G01 X5. ;
G03 Y2.25 R0.875 ;
G01 Y5.25 ;
G03 Y7. R0,875;
G01 X3.25 (Zatvaranje geometrije depa. Nema vraanja
na poetak.) ;
M99 (Povratak na glavni program) ;
Pravokutni dep
F6.42: G150 Glodanje depova ope namjene: utorno glodalo promjera 0,500.
2 1, 6 5
X0, Y1.5
5
X0, Y0
3 4
Glavni program
%
O01001 ;
T1 M06 (Alat #1 je utorno glodalo promjera 0.500") ;
G90 G54 G00 X0. Y1.5 (XY Poetna toka) ;
S2000 M03;
G43 H01 Z0.1 M08 ;
306
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Potprogram
%
O01002 ;
G01 Y2.5 (1) ;
X-2.5 (2) ;
Y-2.5 (3) ;
X2.5 (4) ;
Y2.5 (5) ;
X0. (6) (Zatvaranje petlje depa) ;
M99 (Povratak na glavni program) ;
%
Apsolutni potprogram
%
O01002 (G90 potprogram za G150) ;
G90 G01 Y2.5 (1) ;
X-2.5 (2) ;
Y-2.5 (3) ;
X2.5 (4) ;
Y2.5 (5) ;
X0. (6) ;
M99;
%
Rastui potprogram
%
O01002 (G91 potprogram za G150) ;
G91 G01 Y0.5 (1) ;
X-2.5 (2) ;
Y-5. (3) ;
X5. (4) ;
Y5. (5) ;
X-2.5 (6) ;
G90;
M99;
307
Standardni ciklusi (G kodovi)
Pravokutni otok
F6.43: G150 Glodanje depova, pravokutni otok: utorno glodalo promjera 0,500.
4 3
7 8
12 11
5
5 6
10 9
13 1, 14 2
X0, Y0
5
Glavni program
%
O02010 ;
T1 M06 (Alat je utorno glodalo promjera 0.500") ;
G90 G54 G00 X2. Y2. (XY poetna toka) ;
S2500 M03 ;
G43 H01 Z0.1 M08 ;
G01 Z0.01 F30. ;
G150 P2020 X2. Y2. Z-0.5 Q0.5 R0.01 I0.3 ;
K0.01 G41 D01 F10. ;
G40 G01 X2.Y2. ;
G00 Z1.0 M09 ;
G53 G49 Y0. Z0. ;
M30;
Potprogram
%
O02020 (Potprogram za G150 u O02010) ;
G01 Y1. (1) ;
X6. (2) ;
Y6. (3) ;
X1. (4) ;
Y3.2 (5) ;
308
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
X2.75 (6) ;
Y4.25 (7) ;
X4.25 (8) ;
Y2.75 (9) ;
X2.75 (10) ;
Y3.8 (11) ;
X1. (12) ;
Y1. (13) ;
X2. (14) (Zatvaranje petlje depa) ;
M99 (Povratak na glavni program) ;
%
Okrugli otok
F6.44: G150 Glodanje depova, okrugli otok: utorno glodalo promjera 0,500.
4, 10 9 3
8
5 5 6, 7
11 1, 12 2
X0, Y0
5
Glavni program
%
O03010 ;
T1 M06 (Alat je utorno glodalo promjera 0.500") ;
G90 G54 G00 X2. Y2. (XY poetna toka) ;
S2500 M03 ;
G43 H01 Z0.1 M08 ;
G01 Z0. F30. ;
G150 P3020 X2. Y2. Z-0.5 Q0.5 R0.01 J0.3 ;
K0.01 G41 D01 F10. ;
G40 G01 X2. Y2. ;
G00 Z1. M09 ;
309
Standardni ciklusi (G kodovi)
Potprogram
%
O03020 (Potprogram za G150 u O03020) ;
G01 Y1. (1) ;
X6. (2) ;
Y6. (3) ;
X1. (4) ;
Y3.5 (5) ;
X2.5 (6) ;
G02 I1. (7) ;
G02 X3.5 Y4.5 R1. (8) ;
G01 Y6. (9) ;
X1. (10) ;
Y1. (11) ;
X2. (12) (Zatvaranje petlje depa) ;
M99 (Povratak na glavni program) ;
%
310
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
I - Dubina prvog reza (mora biti pozitivna vrijednost)
J - Koliina za koju se smanjuje dubina reza svakim prolaskom (mora biti pozitivna
vrijednost)
K - Minimalna dubina reza (mora biti pozitivna vrijednost)
L - Broj ponavljanja
P - Pauza na kraju zadnjeg ubadanja, u sekundama
Q - Dubina zarezivanja (mora biti pozitivna vrijednost)
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
E E
I1=I Q
I2= I1- J Q
I3=I2 -J Q
Ovo je brzinski ciklus ubadanja gdje se udaljenost izvlaenja zadaje Postavkom 22.
Ako se zadaju I, J i K, odabire se drugaiji mod rada. Prvi prolazak e zarezati za koliinu
I, svaki daljnji rez e biti smanjen za koliinu J, a minimalna dubina reza je K. Ako se zada
P, alat e pauzirati na dnu rupe toliko vremena.
311
Standardni ciklusi (G kodovi)
Kada je aktivno odstupanje obratka G154, smjer u gornjem desnom odstupanju obratka e
pokazati vrijednost G154 P.
312
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
G155 izvrava samo pomina narezivanja. G174 je dostupan za obrnuto kruto narezivanje
s 5 osi.
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
L - Broj ponavljanja
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
S - Brzina vretena
E E
G98
G99
313
Standardni ciklusi (G kodovi)
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
E E
G98
G99
Primjer
(BUENJE DESNO, NAPRIJED) ;
T4 M6 ;
G01 G54 G90 X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 S2200 M3 F360.
(Poloaj razmaka) ;
G143 H4 Z14.6228 M8 ;
G1 X6.6934 Y-6.6934 Z10.5503 F360. (Prva poetna toka)
;
G161 E.52 F7. (Standardni ciklus) ;
G80;
X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 Z14.6228 (Poloaj
razmaka) ;
M5 ;
G1 G28 G91 Z0. ;
G91 G28 B0. A0. ;
M01 ;
314
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
P - Vrijeme stajanja na dnu rupe
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
Primjer
(OBRNUTO BUENJE DESNO, NAPRIJED) ;
T2 M6 ;
G01 G54 G90 X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 S2200 M3 F360.
(Poloaj razmaka) ;
G143 H2 Z14.6228 M8 ;
G1 X6.6934 Y-6.6934 Z10.5503 F360. (Prva poetna toka)
;
G162 E.52 P2.0 F7. (Standardni ciklus) ;
G80;
X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 Z14.6228 (Poloaj
razmaka) ;
M5 ;
G1 G28 G91 Z0. ;
G91 G28 B0. A0. ;
M01 ;
E E
G98
G99
315
Standardni ciklusi (G kodovi)
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
I - Opcijska prva dubina rezanja
J - Opcijska koliina za koju se smanjuje dubina u svakom prolasku
K - Opcijska minimalna dubina reza
P - Opcijska pauza na kraju zadnjeg ubadanja, u sekundama
Q - Vrijednost reza, uvijek dodavajua
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
Ako se zadaju I, J i K, prvi prolazak e rezati za koliinu I I, svaki daljnji e biti smanjen
za koliinu J, a minimalna dubina rezanja je K.
Ako se zada P, alat e pauzirati na dnu rupe nakon zadnjeg ubadanja toliko vremena.
Sljedei primjer e ubosti nekoliko puta i stajati jednu i pol sekundu:
G163 E0.62 F15. Q0.175 P1.5.
F6.49: G163 Standardni ciklus normalnog buenja s ubadanjem 5 osi: [#22] Postavka
22, [#52] Postavka 52.
#22 #22
E E
#52
I1=I Q
I2= I1- J Q
I3=I2 -J Q
316
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Postavka 52 takoer mijenja nain na koji G163 radi kada se vraa u poetni poloaj.
Obino se ravnina R postavlja znatno iznad reza kako bi se osiguralo da pomak ubadanja
omogui izlazak strugotina iz rupe. Time se gubi vrijeme budui da svrdlo poinje buenjem
u "prazan" prostor. Ako je Postavka 52 postavljena na udaljenost potrebnu za uklanjanje
strugotina, poetni poloaj se moe postaviti puno blie obratku koji se bui. Kada se desi
pomak za uklanjanje strugotina na poetni poloaj, os Z e se pomaknuti iznad poetnog
poloaja za koliinu danu u ovoj postavci.
Primjer
(BUENJE S UBADANJEM DESNO, NAPRIJED) ;
T5 M6 ;
G01 G54 G90 X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 S2200 M3 F360.
(Poloaj razmaka) ;
G143 H5 Z14.6228 M8 ;
G1 X6.6934 Y-6.6934 Z10.5503 F360. (Prva poetna toka)
;
G163 E1.0 Q.15 F12. (Standardni ciklus) ;
G80;
X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 Z14.6228 (Poloaj
razmaka) ;
M5 ;
G1 G28 G91 Z0. ;
G91 G28 B0. A0. ;
M01 ;
317
Standardni ciklusi (G kodovi)
E E
G98
G99
Primjer
(Nareznica 1/2-13) ;
T5 M6 ;
G01 G54 G90 X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 S500M3 F360.
(Poloaj razmaka) ;
G143 H5 Z14.6228 M8 ;
G1 X6.6934 Y-6.6934 Z10.5503 F360. (Prva poetna toka)
;
G164 E1.0 F38.46 (Standardni ciklus) ;
G80;
X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 Z14.6228 (Poloaj
razmaka) ;
M5 ;
G1 G28 G91 Z0. ;
318
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
E E
G98
G99
Primjer
(Ciklus provrtanja) ;
T5 M6 ;
G01 G54 G90 X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 S2200 M3 F360.
(Poloaj razmaka) ;
G143 H5 Z14.6228 M8 ;
G1 X6.6934 Y-6.6934 Z10.5503 F360. (Prva poetna toka)
;
G165 E1.0 F12. (Standardni ciklus) ;
G80;
X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 Z14.6228 (Poloaj
razmaka) ;
M5 ;
G00 G28 G91 Z0. ;
G91 G28 B0. A0. ;
319
Standardni ciklusi (G kodovi)
M01 ;
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
E E
G98
G99
Primjer
(Ciklus provrtanja i zaustavljanja) ;
T5 M6 ;
G01 G54 G90 X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 S2200 M3 F360.
(Poloaj razmaka) ;
G143 H5 Z14.6228 M8 ;
G1 X6.6934 Y-6.6934 Z10.5503 F360. (Prva poetna toka)
;
G166 E1.0 F12. (Standardni ciklus) ;
G80;
X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 Z14.6228 (Poloaj
razmaka) ;
M5 ;
G00 G28 G91 Z0. ;
320
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
E - Zadaje udaljenost od poetnog poloaja do dna rupe (mora biti pozitivna vrijednost)
F - Brzina napredovanja
P - Vrijeme stajanja na dnu rupe
A - Poetni poloaj alata na osi A
B - Poetni poloaj alata na osi B
X - Poetni poloaj alata na osi X
Y - Poetni poloaj alata na osi Y
Z - Poetni poloaj alata na osi Z
E E
G98
G99
Primjer
(Ciklus provrtanja i stajanja) ;
T5 M6 ;
G01 G54 G90 X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 S2200 M3 F360.
(Poloaj razmaka) ;
G143 H5 Z14.6228 M8 ;
G1 X6.6934 Y-6.6934 Z10.5503 F360. (Prva poetna toka)
;
G169 E1.0 P0.5 F12. (Standardni ciklus) ;
G80;
X8.4221 Y-8.4221 B23. A21.342 Z14.6228 (Poloaj
razmaka) ;
M5 ;
321
Standardni ciklusi (G kodovi)
F - Brzina napredovanja
X - Poloaj X na dnu rupe
Y - Poloaj Y na dnu rupe
Z - Poloaj Z na dnu rupe
S - Brzina vretena
Ovaj kod G slui za izvravanje krutog narezivanja za ne-vertikalne rupe. Moe se koristiti
s glavom desnog kuta za kruto narezivanje po osi X ili Y na glodalici s tri osi, ili za kruto
narezivanje du proizvoljnog kuta na na glodalici s pet osi. Omjer izmeu brzine
napredovanja i brzine vretena mora biti tono korak navoja koji se narezuje.
Nije potrebno pokretati vreteno obrnuto od smjera kazaljke na satu prije ovog standardnog
ciklusa, upravljaka jedinica to radi automatski.
Postavka 191 postavlja zadanu glatkou na korisniki zadano ROUGH (grubo), MEDIUM
(srednje) ili FINISH (zavrno) kada G187 nije aktivan. Postavka Medium (srednje) je
tvorniki zadana postavka.
NAPOMENA: Promjena Postavke 85 na niu vrijednost moe uiniti da stroj radi kao
da je u modu tonog zaustavljanja.
322
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kodovi M su razne naredbe za stroj koje ne nareuju pomak osi. Format za kod M je slovo
"M" nakon kojeg slijede dvije brojke, na primjer M03.
Mogue je programirati samo jedan kod M po retku koda. Svi kodovi M stupaju na snagu
na kraju bloka.
Popis M kodova
323
Kodovi M (razne funkcije)
324
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kod M00 slui za zaustavljanje programa. Zaustavlja osi, vreteno, iskljuuje rashladno
sredstvo (ukljuujui opciju rashladnog sredstva kroz vreteno) Idui blok (blok nakon M00)
e biti oznaen kada se gleda u okviru za ureivanje programa. Pritiskanje [CYCLE
START] nastavlja rad programa od oznaenog bloka.
M01 radi na isti nain kao M00, osim to mora biti ukljuena funkcija opcijskog
zaustavljanja. Pritisnite OPTION STOP (OPCIJSKO ZAUSTAVLJANJE) za ukljuivanje i
iskljuivanje funkcije.
325
Kodovi M (razne funkcije)
Brzina vretena se kontrolira pomou adresnog koda S; na primjer, S5000 e narediti brzinu
vretena od 5000 okr/min.
Ako va stroj ima mehanizam prijenosa, brzina vretena koju programirate e odrediti
stupanj prijenosa koji e stroj koristiti, osim ako ne upotrijebite M41 ili M42 za nadilaenje
odabira stupnja prijenosa. Pogledajte stranicu 331 za vie informacija o M kodovima za
nadilaenje odabranog stupnja.
Kod M06 slui za promjenu alata, na primjer M06 T12. To e postaviti alat 12 u vreteno.
Ako je vreteno u pokretu, vreteno i rashladno sredstvo (ukljuujui TSC) e se zaustaviti
naredbom M06.
Ovaj kod M aktivira opcijsko prskanje rashladnog sredstva. Pumpa se iskljuuje pomou
M09, koji takoer iskljuuje standardno rashladno sredstvo. Opcijsko prskanje rashladnog
sredstva se automatski iskljuuje prije izmjene alata ili paleta i ono e se automatski
ponovo pokrenuti nakon izmjene alata ako je bilo ukljueno na ON prije sekvence
izmjene alata.
326
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kod M08 e e ukljuiti opcijski dovod rashladnog sredstva, a kod M09 e ga iskljuiti.
Takoer pogledajte M34/M35 opcije P-Cool i M88/M89 u vezi opcije rashladnog sredstva
kroz vreteno.
Ovi kodovi e ukljuiti i otpustiti konicu za opcijsku 4. os. Konica je inae ukljuena, tako
da je naredba M10 potrebna samo kada je upotrijebljena naredba M11 za
otputanje konice.
Ovi kodovi e ukljuiti i otpustiti konicu za opcijsku 5. os. Konica je inae ukljuena, tako
da je naredba M12 potrebna samo kada je upotrijebljena naredba M13 za
otputanje konice.
Ovaj kod M se ponaa isto kao i M06. Meutim, M06 je preferirana metoda za nareivanje
izmjena alata.
327
Kodovi M (razne funkcije)
M19 podeava vreteno na fiksnu poziciju. Vreteno e se orijentirati na nultoku bez opcijske
funkcije M19 za orijentaciju vretena.
M kodovi M21 do M28 su opcijski za korisniki definirane releje. Svaki M kod aktivira jedan
od opcijskih releja. Tipka [RESET] e zaustaviti sve postupke koji ekaju da zavri dodatak
koji se aktivira relejem. Takoer pogledajte M51-58 i M61-68.
Neki ili svi kodovi M21-M25 (M21-M22 na glodalicama Toolroom, Office i Mini) na
ulazno/izlaznoj tiskanoj ploi se mogu koristiti za tvorniki instalirane opcije. Pregledajte
postojee ice na relejima da biste utvrdili koje su koritene. Obratite se prodavau u
vezi detalja.
Samo jedan relej se aktivira odjednom. Tipian postupak je naredba za rotacijski ureaj.
Sekvenca je: Pokrenite strojni dio CNC programa za obradak. Zaustavite CNC kretanja i
naredite rotacijski pomak putem releja. Priekajte signal zavretka (stop) iz rotacijskog
ureaja. Nastavite CNC program za obradak.
Releji za M kod
Ovi izlazi se mogu koristiti za aktiviranje sondi, pomone pumpe ili ureaje za stezanje.
Pomoni ureaju se elektriki spajaju na prikljunu liniju za pojedinani relej. Prikljuna
linija ima poloaje "Normalno otvoreno" (NO), "Normalno zatvoreno" (NC) i
"Zajedniko" (COM).
F6.54: Glavni releji koda M za ul./izl. tiskanu plou: [1] Glavni releji koda M za ul./izl.
tiskanu plou, [2] Opcijska ploa releja koda M (montirana iznad glavne ul./izl.
tiskane ploe).
P8 P4
12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
K8 K1
1 2
328
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Dodatni releji koda M se mogu kupiti u skupinama od 8. U Haas sustavu su mogue ukupno
4 skupine od 8 releja, numerirane od 0-3. Skupine 0 i 1 su interne na glavnoj ulazno-izlaznoj
tiskanoj ploi. Skupina 1 ukljuuje releje M21-25 na vrhu ulazno-izlazne tiskane ploe.
Skupina 2 adresira prvu tiskanu plou s opcijom 8M. Skupina 3 adresira drugu tiskanu
plou s opcijom 8M.
Kod M30 slui za zaustavljanje programa. Zaustavlja vreteno i iskljuuje rashladno sredstvo
(ukljuujui TSC), a programski kursor e se vratiti na poetak programa. M30 ponitava
odstupanja duine alata.
M31 pokree opcijski motor transportera strugotina (u stilu pua, viestrukog pua
ili remena) u smjeru prema naprijed; smjer koji pomie strugotine van iz stroja. Pokreite
transporter strugotina povremeno, budui da to omoguuje da hrpe veih strugotina
pokupe manje strugotine i iznesu ih iz stroja. Moete podesiti radni ciklus i vrijeme
pokretanja transportera strugotina pomou Postavki 114 i 115.
329
Kodovi M (razne funkcije)
1
M35
M34
M34 pomie opcijsku mlaznicu P-Cool za jedan poloaj dalje od trenutnog poloaja (dalje
od ishodita).
Koristi se na strojevima s izmjenjivaima paleta. Ovaj kod M odgaa izmjenu paleta dok se
ne pritisne tipka Part Ready (Obradak spreman). Izmjena paleta e se desiti nakon to se
pritisne tipka "Paleta spremna" (i nakon zatvaranja vrata). Na primjer:
Onnnnn (broj programa) ;
M36 (Treptanje lampice "Obradak spreman", ekanje dok
se ne pritisne tipka) ;
M01 ;
M50 (Promjena na sljedeu paletu nakon pritiskanja
tipke Obradak spreman) ;
(Program obratka) ;
M30;
330
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Izmjene alata se moraju narediti koristei M06. M39 nije obino potreban, ali je koristan u
dijagnostike svrhe ili za oporavak od greke izmjenjivaa alata.
Kod M39 slui za rotiranje izmjenjivaa alata s bonim montiranjem bez izmjene alata.
eljeni broj utora alata (Tn) se mora programirati prije M39.
Naredite M41 ili M42 s brzinom vretena prije naredbe za pokretanje vretena. Na primjer:
S1200 M41;
M03
Ovaj kod M prebacuje program na broj retka zadan u kodu P ako je paleta zadana u kodu
Q trenutno utovarena.
Primjer:
M46Qn Pnn (Skoi na redak nn u trenutnom programu ako
je paleta n utovarena, inae prijei na idui blok) ;
Ovaj kod M se koristi kao zatita za strojeve s izmjenjivaem paleta. Ako trenutni program
(paleta) nije naveden u tablici rasporeda paleta, prikazat e se alarm 909 (910).
331
Kodovi M (razne funkcije)
Ovaj kod M postavlja taj status palete naveden u kodu P na vrijednost navedenu u kodu Q.
Mogui kodovi Q su 0-Unscheduled (Nerasporeena), 1-Scheduled (Rasporeena),
2-Loaded (Utovarena) i 3-Completed (Dovrena), a 4 do 29 su korisniki podesivi. Status
palete slui samo za prikaz. Upravljanje ne ovisi o tome koja je vrijednost statusa, ali ako
je 0, 1, 2 ili 3, upravljaka jedinica e se aurirati prema tome.
Primjer:
M49Pnn Qmm (Postavlja status palete nn na vrijednost mm)
;
Kodovi M51 do M58 su opcijski za korisnika suelja. Oni e aktivirati jedan od releja i
ostaviti ga aktivnim. Upotrijebite M61-M68 za iskljuivanje. [RESET] iskljuuje sve
ove releje.
Ovaj M kod ukljuuje relej. Primjer njegove uporabe je M59 Pnn, gdje je nn broj releja koji
se ukljuuje. Naredba M59 se moe upotrijebiti za ukljuivanje bilo kojeg od izlaznih releja
u rasponu od 1100 do 1155 istim redoslijedom kao i pomak osi. Kada koristite makro
naredbe, M59 P1103 izvrava istu stvar kao i uporaba opcijske makro naredbe #1103=1,
osim to se obrauje na kraju programskog retka.
332
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kodovi M61 do M68 su opcijski za korisnika suelja. Oni e iskljuiti jedan od releja.
Upotrijebite M51-M58 za ukljuivanje. [RESET] iskljuuje sve ove releje. Pogledajte
M21-M28 u vezi detalja o relejima M koda.
Ovaj M kod iskljuuje relej. Primjer njegove uporabe je M69 Pnn, gdje je nn broj releja koji
se iskljuuje. Naredba M69 se moe upotrijebiti za iskljuivanje bilo kojeg od izlaznih releja
u rasponu od 1100 do 1155. Pri uporabi makro programa, M69 P1103 izvrava isto kao i
uporaba opcijske makro naredbe #1103=0, osim to se obrauje na kraju retka koda.
Ovaj kod slui za postavljanje referentne toke za naredbe G35 i G136. Mora se koristiti
nakon funkcije sondiranja.
Ovi kodovi slue za iskljuivanje i ukljuivanje prikaza na zaslonu. Ovaj M kod je koristan
tijekom izvravanja velikog i sloenog programa, budui da osvjeavanje zaslona oduzima
resurse procesiranja koji bi inae bili potrebni za nareivanje pomaka stroja.
Ovaj kod M se koristi uz sondu. M78 stvara alarm ako programirana funkcija preskakanja
(G31, G36 ili G37) primi signal iz sonde. To slui kada se signal preskakanja ne oekuje i
moe ukazivati na ruenje sonde. Ovaj kod se moe postaviti u isti redak kao i kod G za
preskakanje ili u bilo koji blok nakon toga.
333
Kodovi M (razne funkcije)
Ovaj kod M se koristi uz sondu. M79 stvara alarm ako programirana funkcija preskakanja
(G31, G36 ili G37) ne primi signal iz sonde. To se koristi kada nedostatak signala
preskakanja znai greku poloaja sonde. Ovaj kod se moe postaviti u isti redak kao i kod
G za preskakanje ili u bilo koji blok nakon toga.
F6.56: Greka poloaja sonde: [1] Pronaen signal. [2] Signal nije pronaen.
1 2
M80 otvara automatska vrata, a M81 ih zatvara. Upravljaka kutija daje zvuni signal dok
su vrata u pokretu.
Ovaj kod slui za otputanje alata iz vretena. Koristi se samo kao funkcija
odravanja/provjere. Izmjene alata se moraju narediti koristei M06.
M83 e ukljuiti zrani pitolj, a M84 e ga iskljuiti. Dodatno, M83 Pnnn (nnn je u
milisekundama) e ga ukljuiti na zadano vrijeme i zatim ga automatski iskljuiti.
Automatski zrani pitolj se takoer runo ukljuuje i iskljuuje pritiskom na [SHIFT] i zatim
na [COOLANT].
334
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovaj kod e stegnuti alat u vreteno. Koristi se samo kao funkcija odravanja/provjere.
Izmjene alata se moraju narediti koristei M06.
Kod M88 slui za ukljuivanje opcije rashladnog sredstva kroz vreteno (TSC), M89
iskljuuje rashladno sredstvo kroz vreteno.
Prije uporabe sustava TSC, treba postaviti pravilne alate s protonom rupom. Ako se ne
koriste pravilni alati, doi e do zalijevanja glave vretena rashladnim sredstvom i ponitit e
se jamstvo. Pokretanje naredbe M04 (vreteno unatrag) s ukljuenim TSC nije preporueno.
Primjer programa
NAPOMENA: Naredba M88 mora biti zadana prije naredbe za brzinu vretena.
Mod hibernacije je dugo stajanje (pauza). Mod hibernacije se moe koristiti kada korisnik
eli da se stroj pone zagrijavati tako da moe biti spreman za uporabu kada stigne
rukovatelj. Format naredbe M95 je:
M95 (hh:mm)
Komentar odmah nakon M95 mora sadravati sate i minute tijekom kojih stroj hibernira.
Na primjer, ako je trenutno vrijeme 18 h, a korisnik eli da stroj hibernira do 6:30 idueg
dana, upotrijebila bi se sljedea naredba:
335
Kodovi M (razne funkcije)
M95 (12:30) ;
Redci nakon M95 bi trebali biti naredbe za pomake osi i zagrijavanje vretena.
Primjer M96:
N05 M96 P10 Q8 (Probni unos #8, Prekida vrata, dok se
ne zatvore) ;
N10 (Poetak programske petlje) ;
... ;
... (Program za strojnu obradu);
... ;
N85 M21 (Izvravanje vanjske korisnike funkcije) ;
N90 M96 P10 Q27 (Petlja na N10 ako je priuvni ulaz
[#27] 0) ;
N95 M30 (Ako je priuvni unos 1, zavri program) ;
Ovaj kod slui za poziv podrutine referirane brojem retka (N) unutar istog programa.
Potreban je kod i mora odgovarati broju retka unutar istog programa. To je korisno za
jednostavne podrutine unutar programa jer ne zahtijeva zaseban program. Podrutina mora
zavriti s M99. Kod Lnn u bloku M97 e ponoviti poziv podrutine nn puta.
M97 Primjer:
%
O00001 ;
336
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovaj kod slui za pozivanje potprograma, format je M98 Pnnnn (Pnnnn je broj programa
koji se poziva). Potprogram mora biti na programskom popisu i mora sadravati M99 za
povratak na glavni program. Broja Lnn se moe umetnuti u redak koji sadri M98, da bi
izazvao pozivanje potprograma nn puta prije prelaska na idui blok.
%
O00002 ;
M98 P100 L4 (POZIVA O00100 POTPROGRAM 4 PUTA) ;
M30;
%
%
O00100 (POTPROGRAM);
M00 ;
M99 (POVRATAK NA GLAVNI PROGRAM) ;
%
337
Kodovi M (razne funkcije)
Haas Fanuc
... ...
... N100
(nastavak
ovdje) ;
N100 ...
(nastavak
ovdje) ;
... M30;
M30;
M99 s makro programima - Ako je stroj opremljen opcijskim makro programima, moete
upotrijebiti globalnu varijablu i zadati blok na koji treba skoiti dodavanjem #nnn=dddd u
potprogramu i zatim koritenjem M99 P#nnn nakon poziva potprograma.
Ovaj kod M omoguuje programu koda G postavljanje kratkog upita (poruke) na zaslonu.
Potrebno je zadati makro varijablu u rasponu od 500 do 599 putem koda P. Program moe
provjeriti bilo koji znak koji se moe unijeti na tipkovnici usporeujui s decimalnim
ekvivalentom ASCII znaka (G47, Graviranje teksta, ima popis ASCII znakova).
Sljedei uzorak programa e postaviti korisniku upit s Yes (Da) ili No (Ne), a zatim e
priekati unos Y ili N. Svi drugi znakovi e biti ignorirani.
338
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Sljedei uzorak programa e upitati korisnika da odabere broj, zatim e ekati da se unese
1, 2, 3, 4 ili 5; svi drugi znakovi e biti ignorirani.
%
O01234 (M109 Program) ;
N1 #501= 0 (Brisanje varijable #501) ;
(Varijabla #501 e biti provjerena) ;
(Rukovatelj unosi jedan od sljedeih odabira) ;
N5 M109 P501 (1,2,3,4,5) ;
IF [#501 EQ 0] GOTO5;
(ekanje na unos s tipkovnice, petlja do unosa) ;
(Decimalni ekvivalent iz 49-53 predstavlja 1-5) ;
IF [ #501 EQ 49 ] GOTO10 (Uneseno je 1, prelazak na N10)
;
IF [ #501 EQ 50 ] GOTO20 (Uneseno je 2, prelazak na N20)
;
IF [ #501 EQ 51 ] GOTO30 (Uneseno je 3, prelazak na N30)
;
IF [ #501 EQ 52 ] GOTO40 (Uneseno je 4, prelazak na N40)
;
IF [ #501 EQ 53 ] GOTO50 (Uneseno je 5, prelazak na N50)
;
GOTO1 (Nastavi provjeravati korisniki unos, petlja do
unosa) ;
N10 ;
(Ako je uneseno 1, pokreni ovu podrutinu) ;
(Prijei u hibernaciju na 10 minuta) ;
#3006= 25 (Pokretanje ciklusa hibernira na 10 minuta) ;
M95 (00:10) ;
GOTO100 ;
N20 ;
(Ako je uneseno 2, pokreni ovu podrutinu) ;
(Programirana poruka) ;
#3006= 25 (Poetak ciklusa programirane poruke) ;
339
Postavke
GOTO100 ;
N30 ;
(Ako je uneseno 3, pokreni ovu podrutinu) ;
(Pokreni potprogram 20) ;
#3006= 25 (Pokrenut e se program pokretanja ciklusa 20)
;
G65 P20 (Poziv potprograma 20) ;
GOTO100 ;
N40 ;
(Ako je uneseno 4, pokreni ovu podrutinu) ;
(Pokreni potprogram 22) ;
#3006= 25 (Pokrenut e se program pokretanja ciklusa 22)
;
M98 P22 (Poziv potprograma 22) ;
GOTO100 ;
N50 ;
(Ako je uneseno 5, pokreni ovu podrutinu) ;
(Programirana poruka) ;
#3006= 25 (Reset ili pokretanje ciklusa e iskljuiti
napajanje) ;
#1106= 1 ;
N100 ;
M30;
%
6.1.4 Postavke
Stranice postavki sadre vrijednosti koje upravljaju radom stroja i koje korisnik moe trebati
promijeniti. Rukovatelj moe mijenjati veinu postavki. Prije postavki je naveden kratak opis
s lijeva i vrijednost s desna.
Upotrijebite okomite tipke kursora za pomicanje na eljenu postavku. Takoer moete brzo
pristupiti postavkama upisivanjem broja postavke i pritiskanjem strelice za dolje.
340
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovisno o postavci, moe se promijeniti unosom novog broja ili, ako postavka ima posebne
vrijednosti, pritiskom na vodoravne tipke kursora za prikaz izbora. Pritisnite [ENTER] za
unos ili mijenjanje vrijednosti. Poruka blizu vrha zaslona pokazuje kako promijeniti
odabranu postavku.
T6.4: Popis postavki
11 Baud Rate Select (Odabir brzine 101 Feed Overide -> Rapid
prijenosa) (Nadilaenje napredovanja ->
Brzi pomak)
341
Postavke
16 Dry Run Lock Out (Blokada probnog 110, 111, 112 Warmup X, Y, Z Distance
pokretanja) (Zagrijavanje udaljenosti X,
Y, Z)
17 Opt Stop Lock Out (Blokada 114, 115 Conveyor Cycle Time,
opcijskog zaustavljanja) On-Time (minutes) (Trajanje
ukljuenosti transportera ili
ciklusa (minute))
23 9xxx Progs Edit Lock (Blokada 130 Tap Retract Speed (Brzina
ureivanja programa 9xxx) povlaenja nareznice)
25 EOB Pattern (Uzorak kraja bloka 133 REPT Rigid Tap (Ponavljanje
(EOB)) krutog narezivanja)
342
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
28 Can Cycle Act w/o X/Y (Pokretanje 144 Feed Overide ->Spindles
standardnog ciklusa bez X/Y) (Nadilaenje napredovanja ->
Vretena)
39 Beep @ M00, M01, M02, M30 188, 189, 190 G51 X, Y, Z SCALE (G51 X,
(Zvuni signal na M00, M01, M02, Y, Z SKALIRANJE)
M30)
343
Postavke
45, 46, 47, 48 Mirror Image X, Y, Z, A-Axis 201 Show Only Work and Tool
(Zrcalna slika osi X, Y, Z, A) Offsets In Use (Prikai samo
odstupanja obratka i alata
koja se koriste)
49 Skip Same Tool Change (Preskoi 216 Servo and Hydraulic Shutoff
istu izmjenu alata) (Iskljuivanje servo i
hidraulikog pogona)
53 Jog w/o Zero Return (Runo 239 Worklight Off Timer (minutes)
pomicanje bez povratka u nultoku) (Mjera vremena
iskljuenosti radnog svjetla
(minute))
344
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
57 Exact Stop Canned X-Y (Tono 244 Master Gage Tool Length
zaustavljanje, standardni X-Y) (inches) (Glavni mjera
duine alata (ini))
59, 60, 61, 62 Probe Offset X+, X, Z+, Z 247 Simultaneous XYZ Motion
(Odstupanje sonde X+, X, Z+, Z) Tool Change (Simultani XYZ
pomak u izmjeni alata)
63 Tool Probe Width (irina sonde 249 Enable Haas Startup Screen
alata) (Omoguavanje poetnog
zaslona Haas)
345
Postavke
80 Mirror Image B-axis (Zrcalna slika 916 Second USB Tab Enabled
osi B) (Omoguen drugi USB ulaz)
Ova postavka slui za automatsko iskljuivanje stroja nakon perioda mirovanja. Unesena
vrijednost u ovoj postavci je broj minuta koji stroj mora ostati bez pomaka dok se ne iskljui.
Stroj se nee iskljuiti dok se izvrava program, a vrijeme (broj minuta) e se vratiti na nulu
svaki put kada se pritisne tipka ili se koristi komanda [HANDLE JOG]. Sekvenca
automatskog iskljuivanja daje rukovatelju upozorenje 15 sekundi prije iskljuivanja, pri
emu e pritisak bilo koje tipke zaustaviti iskljuivanje.
Iskljuuje stroj na kraju programa (M30) ako je ova postavka podeena na ON (Ukljueno).
Stroj e dati rukovatelju upozorenje 15 sekundi unaprijed jednom kada doe do M30.
Pritisak na bilo koju tipku e prekinuti sekvencu.
346
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ova postavka mijenja nain na koji se program prikazuje u modu Grafika. Kada je na OFF
(Iskljueno), brzi pomaci alata bez rezanja ne prikazuju putanju. Kada je na ON (Ukljueno),
brzi pomaci alata ostavljaju crtkanu liniju na zaslonu.
Ova postavka mijenja nain na koji se program prikazuje u modu Grafika. Kada je na ON
(Ukljueno), pomak po osi Z e ostaviti oznaku X na zaslonu. Kada je na OFF (Iskljueno),
na grafikom zaslonu se nee prikazivati dodatne oznake.
Kada je postavljena na ON (Ukljueno), ova postavka iskljuuje tipke vretena [CW ]/ [CCW]
i tipke [ATC FWD] / [ATC REV].
347
Postavke
Ova postavka blokira funkcije ureivanja memorije ([ALTER], [INSERT], itd.) kada se
postavi na ON (Ukljueno).
9 - Dimensioning (Dimenzioniranje)
Ova postavka bira izmeu ina i metrikih jedinica. Kada se postavi na INCH, programirane
jedinice za X, Y i Z su ini, do 0,0001". Kada se postavi na MM, programirane jedinice su
milimetri, do 0,001 mm. Sve vrijednosti odstupanja se pretvaraju kada se ova postavka
promijeni s ina na metrike mjere ili obrnuto. Meutim, izmjena ove postavke nee
automatski konvertirati program spremljen u memoriji; morate promijeniti programirane
vrijednosti osi za nove jedinice.
Kada se postavi na INCH, zadani kod G je G20, kada se postavi na MM, zadani kod G
je G21.
348
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ova postavka omoguuje rukovatelju da odabere brzinu kojom se podaci prenose u/iz
serijskog ulaza (RS-232). To vrijedni za uitavanje/preuzimanje programa, itd., i za DNC
funkcije. Ova postavka mora odgovarati brzini prijenosa iz osobnog raunala.
Ova postavka definira paritet za serijski ulaz (RS-232). Kada se postavi na NONE (nita),
serijskim podacima se ne dodaje bit pariteta. Kada se postavi na ZERO (nula), dodaje se bit
0. Funkcije EVEN (parno) i ODD (neparno) rade kao normalne funkcije pariteta. Provjerite
jeste li upoznati s potrebama sustava, na primjer, XMODEM mora koristiti 8 podatkovnih
bitova i bez pariteta (postavljeno na NONE (nita)). Ova postavka mora odgovarati
osobnom raunalu.
Ova postavka definira broj zaustavnih bitova za serijski ulaz (RS-232). Moe biti 1 ili 2. Ova
postavka mora odgovarati osobnom raunalu.
349
Postavke
14 - Synchronization (Sinkronizacija)
Ova postavka mijenja protokol sinkronizacije izmeu poiljatelja i primatelja za serijski ulaz
(RS-232). Ova postavka mora odgovarati osobnom raunalu. Kada se postavi na
RTS/CTS, ice za signal u serijskom podatkovnom kabelu se koriste za nareivanje
poiljatelju da privremeno prestane slati podatke dok ga primatelj ne dostigne. Kada se
postavi na XON/XOFF, najeu postavku, primatelj koristi ASCII znakovne kodove da bi
saopio poiljatelju da privremeno prestane.
Odabir DC CODES je slian XON/XOFF, osim to se alju kodovi za buenje papirnate trake
ili pokretanje/zaustavljanje itaa. XMODEM je protokol za komunikaciju kojeg pokree
primatelj koji alje podatke u blokovima od 128 bitova. XMODEM ima dodatnu pouzdanost
jer se provjerava integritet svakog bloka. XMODEM mora koristiti 8 podatkovnih bitova i
bez pariteta.
15 - Slaganje kodova H i T
NAPOMENA: Imajte na umu da ova postavka nee generirati alarm s H00. H00 slui
za ponitavanje odstupanja duine alata.
Funkcija probnog pokretanja nee biti dostupna kada se ova postavka ukljui na ON.
Funkcija opcijskog zaustavljanja nee biti dostupna kada se ova postavka ukljui na ON.
Funkcija brisanja bloka nee biti dostupna kada se ova postavka ukljui na ON.
350
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Tipke za nadilaenje brzine napredovanja nee biti dostupne kada se ova postavka ukljui
na ON.
Tipke za nadilaenje brzine vretena nee biti dostupne kada se ova postavka ukljui na ON.
Tipke za nadilaenje brzog pomaka osi nee biti dostupne kada se ova postavka ukljui na
ON.
Ova postavka navodi udaljenost za koju se os Z povlai radi uklanjanja strugotina tijekom
standardnog ciklusa G73. Raspon je 0.0000 do 29.9999 ina (0-760 mm).
Ova postavka slui za kontroliranje uvodnika (prazne trake na poetku programa) koji se
alje na ureaj za buenje papirnate trake spojen na ulaz RS-232.
351
Postavke
Ova postavka kontrolira uzorak kraja bloka (EOB) [EOB] kada se podaci alju i primaju u/iz
serijskog ulaza (RS-232). Mogunosti su CR LF, LF ONLY, LF CR CR i CR ONLY.
Ova postavka kontrolira smjer u kojem se alat pomie radi odmicanja alata za provrtanje
tijekom standardnog ciklusa G76 ili G77. Mogunosti su X+, X-, Y+ iliY-. Za vie informacija
o tome kako ova postavka radi, pogledajte ciklus G76 i G77 u odlomku koda G.
F6.60: Postavka 27, Smjer pomicanja alata radi odmicanja alata za provrtanje: [1]
Obradak, [2] rupa provrta.
Y
1
X X+
2
Y
Ovo je postavka koja moe biti ukljuena ili iskljuena ON/OFF. Preferirana postavka je ON
(Ukljueno).
Kada je postavljen na OFF (iskljuen), poetni blok definicije standardnog ciklusa zahtijeva
kod X ili Y da bi se standardni ciklus izvrio.
Kada je ukljuen na ON, poetni blok definicije standardnog ciklusa e uzrokovati izvrenje
jednog ciklusa ak i ako u bloku nema koda X ili Y.
352
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
NAPOMENA: Ova postavka mora biti iskljuena na OFF za cikluse graviranja G47.
30 - Omoguavanje 4. osi
Kada je ova postavka iskljuena na OFF, [RESET] nee promijeniti poloaj programskog
pokazivaa. Kada je ukljuena na ON, tipka [RESET] e pomaknuti programski pokaziva
na poetak programa.
353
Postavke
Ova postavka upravlja radom pumpe za rashladno sredstvo. Opcija NORMAL omoguuje
rukovatelju da ukljuuje i iskljuuje pumpu runo ili pomou kodova M. Opcija OFF
(Iskljueno) daje poruku FUNCTION LOCKED (Funkcija zakljuana) ako se rashladno
sredstvo pokua ukljuiti runo ili iz programa. Opcija IGNORE (Ignoriraj) e ignorirati sve
programirane naredbe za rashl. sredstvo, ali se pumpa moe ukljuiti runo.
Ova postavka mijenja nain na koji upravljaka jedinica Haas prepoznaje sustav
odstupanja obratka kada se programira G52 ili G92. Moe se podesiti na FANUC, HAAS
ili YASNAC.
Podeeno na YASNAC
Bilo koje vrijednosti u registru G52 e se dodati svim odstupanjima obratka (pomak
globalne koordinate). Ova vrijednost G52 se moe unijeti ili runo ili kroz program. Kada se
odabere FANUC, pritisne [RESET], naredi M30, ili se iskljui stroj, vrijednost u G52 e se
obrisati.
Bilo koje vrijednosti u registru G52 e se dodati svim odstupanjima obratka. Ova vrijednost
G52 se moe unijeti ili runo ili kroz program. Vrijednost pomaka koordinata G52 se
postavlja na nulu runim unosom nule, ili programiranjem uz G52 X0, Y0 i/ili Z0.
Ako odaberete YASNAC i programirate G92 X0 Y0, upravljaka jedinica e unijeti trenutnu
lokaciju stroja kao novu nultoku (odstupanje nultoke obratka), i ta lokacija e se unijeti i
prikazati na popisu G52.
Odabir FANUC ili HAAS s G92 funkcionira kao postavka YASNAC, osim to se nova vrijednost
lokacije nultoke obratka uitava kao novi G92. Koristit e se ova nova vrijednost u popisu
G92 kao dodatak trenutno prepoznatom odstupanju obratka radi definiranja nove lokacije
nultoke obratka.
354
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovo slui za postavljanje promjera osi A (0,0000 do 50,0000 ina), to upravljaka jedinica
koristi za odreivanje kutne brzine napredovanja. Brzina napredovanja u programu je
uvijek u inima ili mm po minuti (G94); stoga upravljaka jedinica mora znati promjer
obratka koji se obrauje u osi A radi izraunavanja kutne brzine napredovanja. Pogledajte
Postavku 79 na stranici (364) u vezi informacija o postavci promjera 5. osi.
Kada je ova postavka ukljuena na ON, ponovno pokretanje programa s toke koja nije
poetak e narediti upravljakoj jedinici da skenira itav program i provjeri jesu li alati,
odstupanja, kodovi G i M i poloaji osi pravilno podeeni prije nego program pone na bloku
u kojem je postavljen kursor. Sljedei M kodovi e se obraditi kada se omogui
Postavka 36:
Kada je iskljueno na OFF program e poeti bez provjere stanja stroja. Iskljuivanje ove
postavke na OFF moe utedjeti vrijeme pri pokretanju provjerenog programa.
355
Postavke
Ova postavka se koristi za promjenu broja podatkovnih bitova za serijski ulaz (RS-232).
Ova postavka mora odgovarati brzini prijenosa iz osobnog raunala. Obino bi trebalo
koristiti 7 podatkovnih bitova, ali neka raunala zahtijevaju 8. XMODEM mora koristiti 8
podatkovnih bitova i bez pariteta.
Ova postavka odabire kako se zadaje veliina alata za kompenzaciju rezaa. Postavite ili
na RADIUS (polumjer) iliDIAMETER (promjer).
Kada je ova postavka ukljuena na ON, dodaju se razmaci izmeu adresnih kodova kada
se program alje van putem serijskog prikljuka RS-232. To moe uvelike olakati
itanje/ureivanje programa na osobnom raunalu (PC). Kada se postavka iskljui na OFF,
programi koji se alju na serijski izlaz nemaju razmaka i tee ih je itati.
Ova postavka upravlja nainom na koji poinje prvi potez kompenziranog reza i na koji se
alat odmie od obratka. Mogunosti su A ili B; pogledajte odlomak o kompenzaciji rezaa.
356
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kada je jedna ili vie ovih postavki ukljueno na ON, pomak osi e se zrcaliti (obrnuti) oko
nultoke obratka. Pogledajte takoer G101, Omogui zrcalnu sliku.
Y+
1 2
x- x+
4 3
Y-
357
Postavke
U programu, isti alat se moe pozvati u iduem odlomku programa ili podrutine.
Upravljaka jedinica e izvriti dvije izmjene alata i zavriti s istim alatom u vretenu.
Ukljuivanje ove postavke na ON e preskoiti izmjene za isti alat, izmjena alata e se desiti
samo ako se u vreteno postavlja drugi alat.
Raspon od 0,0000 do 30,0000 ina (0-761 mm). Ova postavka mijenja nain na koji se
ponaa G83 (ciklus buenja s ubadanjem). Veina programera postavlja referentnu ravninu
(R) znatno izvan reza kako bi se osiguralo da pomak uklanjanja strugotina omogui izlazak
strugotina iz rupe. Meutim, time se gubi vrijeme jer stroj bui kroz ovaj prazni razmak. Ako
je Postavka 52 postavljena na udaljenost potrebnu za uklanjanje strugotina, ravnina R se
moe postaviti puno blie obratku koji se bui.
F6.62: Postavka 52, Drill Retract Distance (Udaljenost povlaenja svrdla): [1] Postavka
52, [2] Poetni poloaj, [3] Udaljenost povlaenja zadana postavkom 52, [4]
Ravnina R
1 2
3
4
Ukljuivanje ove postavke na ON omoguuje runo pomicanje osi bez vraanja stroja u
nultoku (nalaenja ishodita stroja). Ovo je opasno stanje budui da se os moe zabiti u
mehanike zaustavne elemente i eventualno otetiti stroj. Kada se upravljaka jedinica
ukljui, ova postavka se automatski iskljuuje na OFF.
358
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Funkcija izravne numerike kontrole DNC nije dostupna kada se postavi 55 na OFF
(Iskljueno).
Kada se ova postavka ukljui na ON, zavravanje programa s M30 ili pritiskanje tipke
[RESET] vraa sve modalne G kodove u njihove zadane vrijednosti.
Kada je ova postavka iskljuena na OFF, osi ne mogu doi do programiranog poloaja X,
Y prije nego se os Z pone pokretati. To moe izazvati probleme s draima, finim detaljima
obratka ili rubovima obratka.
Ova postavka odabire tip kompenzacije rezaa koja se koristi (FANUC ili YASNAC). Vidi
odlomak od kompenzaciji rezaa.
Ove postavke slue za definiranje poloaja i veliine sonde vretena. Ove postavke zadaju
udaljenost i smjer hoda od mjesta okidanja sonde do mjesta na kojem se nalazi stvarna
povrina koja se sondira. Ove postavke koriste kodovi G31, G36, G136 i M75. Vrijednosti
unesene za svaku postavku mogu biti pozitivni ili negativni brojevi, jednaki polumjeru vrha
olovke sonde.
Moete koristiti makro naredbe za pristup ovim postavkama; za vie informacija, pogledajte
odlomak Makro u ovom priruniku (poevi na stranici 5).
359
Postavke
Ova postavka slui za zadavanje irine sonde koja se koristi za provjeru promjera alata.
Ova postavka se primjenjuje samo na opciju sondiranja; koristi se uz G35. Ova vrijednost
je jednaka promjeru olovke sonde alata.
Ova postavka mijenja nain na koji radi [TOOL OFFSET MEASURE]. Kada je ovo
ukljueno na ON, uneseno odstupanje alata e biti izmjereno odstupanje alata plus
odstupanje koordinata obratka (os Z). Kada je iskljueno na OFF, odstupanje alata je
jednako poloaju stroja Z.
Ova postavka zadaje visinu radnog podruja koje se prikazuje na zaslonu moda Grafika.
Zadana vrijednost za ovu postavku je maksimalna visina, to je itavo radno podruje
stroja. Uporaba sljedee formule moe zadati specifinu skalu:
Ova postavka locira desnu stranu prozora za veliinu u odnosu na X nultoku stroja (vidi
odlomak Grafika). Zadana vrijednost je nula.
360
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ova postavka locira vrh prozora za veliinu u odnosu na Y nultoku stroja (vidi odlomak
Grafika). Zadana vrijednost je nula.
F6.63: Postavka 57, Graphics Y Offset (Odstupanje grafike Y): [1] Postavka 66 i 67
podeena na 0, [2] Postavka 66 i 67 podeena na 2.0
Ovo je postavka koja moe biti ukljuena ili iskljuena ON/OFF. Kada je iskljuena na OFF,
upravljaka jedinica nee koristiti uvodne razmake koje generira makro izjava formata
DPRNT. Obratno, kada se ukljui na ON, upravljaka jedinica e koristiti uvodne razmake.
Sljedei primjer ilustrira ponaanje upravljake jedinica kada je postavka ukljuena ili
iskljuena (OFF ili ON).
#1 = 3.0 ;
G0 G90 X#1 ;
DPRNT[X#1[44]] ;
IZLAZ
ISKLJUENO UKLJUENO
X3.0000 X3,0000
Imajte na umu razmak izmeu "X" i 3 kada je postavka ukljuena na ON. Podaci se lake
itaju kada je ova postavka ukljuena na ON.
361
Postavke
Ova postavka zadaje da li izjave POPEN i PCLOS u makro programima alju DC kontrolne
kodove u serijski ulaz. Kada je postavka ukljuena na ON, ove izjave e slati DC kontrolne
kodove. Kada je iskljuena na OFF, kontrolni kodovi se ne alju. Zadana vrijednost je
ukljueno na ON.
Ovo zadaje skaliranje za naredbu G51 (Pogledaj odlomak o kodovima G, G51) kada se
adresa P ne koristi. Zadano je 1.000 (Raspon od 0.001 do 8380.000).
Ovo zadaje rotaciju, u stupnjevima, za naredbu G68 kada se adresa R ne koristi. Mora biti
u rasponu od 0,0000 do 360,0000.
Ova postavka omoguuje izmjenu rotacijskog kuta G68 za svaki nareeni G68. Kada se
ova postavka ukljui na ON i naredba G68 se izvri u rastuem modu (G91), onda se
vrijednost zadana u adresi R dodaje prethodnom uglu rotacije. Na primjer, vrijednost R od
10 e zadati rotaciju funkcije od 10 stupnjeva pri prvom nareivanju, 20 stupnjeva sljedei
put, itd.
NAPOMENA: Ova postavka mora biti iskljuena na OFF kada naredite ciklus
graviranja (G47).
Ova postavka, zajedno s Postavkom 75, je korisna za proiavanje CNC programa. Kada
je Postavka 74 ukljuena na ON, upravljaka jedinica e prikazati kod u makro programima
(O9xxxx). Kada je postavka iskljuena na OFF, upravljaka jedinica nee prikazati kod
serije 9000.
362
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kada su ukljuene na ON i Postavka 74 i 75, upravljaka jedinica radi normalno. To jest, svi
blokovi koji se izvravaju su oznaeni i prikazani, a i modu pojedinanog bloka dolazi do
pauze prije izvravanja svakog bloka.
Postoji 5 postavki za brzinu napredovanja. Ova tablica prikazuje uinak svake postavke na
danu adresu F10.
363
Postavke
79 - Promjer 5. osi
Ovo je postavka koja moe biti ukljuena ili iskljuena ON/OFF. Kada je iskljuena na OFF,
pomaci osi se deavaju normalno. Kada je ukljuena na ON, pomak osi B se moe zrcaliti
(obrnuti) oko nultoke obratka. Takoer pogledajte postavke 45-48 i G101.
364
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Kad se pritisne [POWER UP/RESTART], upravljaka jedinica prelazi na alat zadan u ovoj
postavci. Ako je zadano (0), prilikom ukljuivanja ne dolazi do izmjene alata. Zadana
postavka je 1.
82 - Language (Jezik)
Na upravljakoj jedinici Haas su dostupni drugi jezici osim engleskog. Za prelazak na drugi
jezik, odaberite jezik pomou strelica kursora [LEFT] i [RIGHT] i pritisnite [ENTER].
83 - M30/Resetiranje nadilaenja
Kada je ova postavka ukljuena na ON, M30 vraa sva nadilaenja (brzina napredovanja,
vreteno, brzi pomak) na zadane vrijednosti (100%).
365
Postavke
Ako odaberete BEEP (Zvuni signal), preoptereenje alata e izazvati oglaavanje zvunog
signala.
Zadnja nareena brzina napredovanja bi se vratila na kraju izvravanja programa ili kada
rukovatelj pritisne [RESET] ili iskljui (OFF) funkciju automatskog napredovanja. Rukovatelj
moe upotrijebiti tipke [FEEDRATE OVERRIDE] na tipkovnici kada se odabere
automatsko napredovanje. Automatsko napredovanje e prepoznati ove tipke kao novu
nareenu brzinu napredovanja dok god se ne premai ogranienje optereenja alata.
Meutim, ako je ogranienje optereenja alata ve premaeno, upravljaka jedinica e
ignorirati tipke [FEEDRATE OVERRIDE].
Zadaje tonost obrade zaobljenih uglova unutar odabrane tolerancije. Poetna zadana
vrijednost je 0,0250". Ako je ova postavka nula, upravljaka jedinica se ponaa kao da je
u svakom bloku pomaka nareeno tono zaustavljanje. Takoer pogledajte Postavku 191
(stranica 376) i G187 (stranica 322).
F6.64: Postavka 85, Maksimalno zaokruivanje uglova: [A] Programirana toka. [B]
Postavka 85=0,025. [B] Postavka 85=0,050. [1] Nije potrebno usporavanje za
zadanu preciznost. [2] Za obradu u kutu je potrebna puno sporija brzina.
1
2
4 3
366
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
kada je ova postavka ukljuena na ON, upravljaka jedinica ignorira naredbe M39.
Ovo je postavka koja moe biti ukljuena ili iskljuena ON/OFF. Kada je ova postavka
ukljuena na ON naredi se M06, bilo kakva nadilaenja se ponitavaju i postavljaju na
programirane ili zadane vrijednosti.
Ovo je postavka koja moe biti ukljuena ili iskljuena ON/OFF. Kada je ukljuena na ON i
pritisne se tipka [RESET], bilo kakva nadilaenja se ponitavaju i postavljaju na
programirane ili zadane vrijednosti.
Ova postavka ograniava broj alata prikazanih na zaslonu "Tool Geometry" (geometrija
alata). Raspon ove postavke je 1 do 200.
Kada je postavka nula, uvar zaslona je onemoguen. Ako se postavka podesi na neki broj
minuta, nakon toliko vremena bez unosa na tipkovnici e se prikazati Haas logotip koji e
promijeniti poloaj svake 2 sekunde (moe se iskljuiti pritiskom bilo koje tipke, pomakom
[HANDLE JOG] ili alarmom). uvar zaslona se nee aktivirati ako je upravljaka jedinica
u modu "Sleep" (Hibernacija), "Jog" (Runo pomicanje), "Edit" (Ureivanje) ili
"Graphics" (Grafika).
367
Postavke
Kada je ova postavka ukljuena na ON, tipka [CYCLE START] se mora pritisnuti i drati da
bi se pokrenuo program. Kada se [CYCLE START] otpusti, generira se zaustavljanje
napredovanja.
Ova postavka se ne moe ukljuiti dok je Postavka 104 ukljuena na ON. Kada je jedna od
njih ukljuena na ON, druga se automatski iskljuuje.
[HANDLE JOG] se moe koristiti za pomicanje kroz program u koracima kada je ova
postavka ukljuena na ON. Obrtanje smjera komande [HANDLE JOG] stvara zaustavljanje
napredovanja.
Ova postavka se ne moe ukljuiti dok je Postavka 103 ukljuena na ON. Kada je jedna od
njih ukljuena na ON, druga se automatski iskljuuje.
Ako je ova postavka ukljuena na ON, upravljaka jedinica vraa rotacijske osi u nultoku
na 359,99 stupnjeva ili manje.
368
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovo je broj minuta (do 300 minuta od ukljuivanja) tijekom kojih se primjenjuju
kompenzacije navedene u Postavkama 110-112.
Pregled Kada se stroj ukljui, ako su Postavka 109 i najmanje jedna od Postavki 110, 111
ili 112 postavljene na vrijednost koja nije nula, prikazat e se sljedee upozorenje:
Ako se unese Y (Da), upravljaki stroj odmah primjenjuje ukupnu kompenzaciju (Postavka
110, 111, 112) i kompenzacija se poinje s vremenom smanjivati. Na primjer, nakon 50%
vremena u Postavci 109, kompenzacijska udaljenost e biti 50%.
OPREZ: Promjena Postavke 110, 111 ili 112 dok je kompenzacija u tijeku moe
uzrokovati nagli pomak do 0.0044 ina.
Postavke 110, 111 i 112 zadaju koliinu kompenzacije (maks. = 0,0020" ili 0,051 mm)
koja se primjenjuje na osi. Postavka 109 mora imati vrijednost unesenu za postavke 110 -
112 da bi imala uinak.
369
Postavke
Postavke 114 i 115 upravljaju opcijskim transporterom strugotina. Postavka 114 (Vrijeme
ciklusa transportera) je interval u kojem e se transporter automatski ukljuiti. Postavka
115 (Trajanje ukljuenosti transportera) je vrijeme tijekom kojeg e transporter biti ukljuen.
Na primjer, ako se postavka 114 podesi na 30 i postavka 115 se podesi na 2, transporter
strugotina e se ukljuiti svakih pola sata, raditi 2 minute i zatim se iskljuiti.
NAPOMENA: Tipka [CHIP FWD] (ili M31) e pokrenuti transporter u smjeru naprijed
i aktivirati ciklus.
Postavka 116 se postavlja pri izradi stroja i nikada se ne mijenja. Samo ovlateni servisni
tehniar smije mijenjati ovu postavku.
Ova postavka je namijenjena korisnicima koji imaju nekoliko Haas glodalica s 5 osi i ele
prenijeti programe i alate s jedne na drugu. Razlika u duini zakretanja (razlika izmeu
Postavke 116 na svakom stroju) se moe unijeti u ovu postavku, i bit e primijenjena na
kompenzaciju duine alata G143.
Kada je ova postavka ukljuena na ON, M99 e dodati jedan u brojae M30 (vidljivi su nakon
pritiskanja [CURRENT COMMANDS]).
370
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ukljuivanje ove postavke na ON nee dozvoliti izmjene makro varijabli. Meutim, programi
koji mijenjaju makro varijable e to jo uvijek moi uiniti.
Ova postavka utjee na brzinu povlaenja tijekom ciklusa narezivanja (Nareznica mora
imati opciju krutog narezivanja). Unos vrijednosti, kao to je 2, e narediti glodalici da
povue nareznicu dvostruko bre od ulaenja. Ako je vrijednost 3, izvlaenje e biti tri puta
bre. Vrijednost 0 ili 1 nee imati utjecaja na brzinu povlaenja (Raspon 0-9, ali preporueni
raspon je 0-4).
NAPOMENA: Kodovi M rade samo dok stroj prima signal sigurne elije iz robota. Za
vie informacija, kontaktirajte integratora robota.
Vrata se zatvaraju kada se pritisne [CYCLE START] i otvaraju kada program dosegne
M00, M01 (s opcijskim zaustavljanjem ukljuenim na ON) ili M30 i vreteno se
prestalo okretati.
371
Postavke
Ova postavka generira poruku upozorenja ako se odstupanje promijeni za vie od koliine
unesene za ovu postavku. Prikazat e se sljedeu upit: XX changes the offset by
more than Setting 142! (XX mijenja odstupanje za vie od postavke
142!) Accept (Y/N)? (Prihvatiti (Da/Ne)?) u sluaju pokuaja promjene odstupanja za
vie od unesene koliine (bilo pozitivno ili negativno).
372
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ovu postavku treba koristiti samo kada se vri auriranje softvera i/ili nakon brisanja
memorije i/ili ponovnog pokretanja upravljake jedinice. Da bi se sadraj tablice alata za
utore izmjenjivaa alata s bonim montiranjem zamijenio s podacima iz datoteke, ova
postavka mora biti ukljuena na ON.
Ako je ova postavka iskljuena na OFF pri uitavanju datoteke odstupanja s USB memorije
ili RS-232, sadraj tablice alata u utorima se nee mijenjati. Postavka 155 se automatski
iskljuuje na OFF kada se stroj ukljui.
Kada je ova postavka ukljuena na ON, upravljaka jedinica e spremiti odstupanja u istoj
datoteci kao i programe, pod naslovom O999999. Odstupanja e se pojaviti u datoteci prije
konanog znaka % .
Ove postavke se mogu podesiti od -30 do +30 i podesit e termalnu kompenzaciju vijka za
-30% do +30%.
373
Postavke
Kada je ova postavka ukljuena na ON, upravljaka jedinica e dodati decimalnu toku
vrijednostima koje se unesu bez decimalne toke (za neke adresne kodove). Kada je
postavka iskljuena na OFF, vrijednosti nakon adresnih kodova koje ne ukljuuju decimalne
toke se uzimaju kao strojna notacija (tj. tisuinke ili desettisuinke). Ova funkcija se odnosi
na sljedee adresne kodove: X, Y, Z, A, B, C, E, F, I, J, K, U i W.
Ova postavka onemoguuje najveu brzinu runog pomicanja. Ako se odabere najvea
brzina runog pomicanja, umjesto toga se automatski odabire idua najnia brzina.
Ova postavka se primjenjuje za tipku [PALLET ROTATE] na EC300. Ona zadaje rotaciju
za rotacijski stol u stanici za utovar. Treba je postaviti na vrijednost od -0 do 360 stupnjeva.
Zadana vrijednost je 90. Na primjer, unos 90 e rotirati paletu za 90 svaki put kada se
pritisne tipka rotacijskog indeksa. Ako se postavi na nulu, rotacijski stol se nee rotirati.
374
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
U postavkama redovitog odravanja postoji 14 stavki koje se mogu nadzirati, kao i est
priuvnih stavki. Ove postavke e omoguiti korisniku da promijenit zadani broj sati za
svaku stavku kada se inicijalizira tijekom uporabe. Ako je broj sati postavljen na nulu,
stavka se nee pojaviti na popisu stavki prikazanih na stranici za odravanje u
trenutnim naredbama.
167 Coolant Replacement default in power-on hours (Zadana zamjena rashl. sredstva u
satima rada)
169 Oil Filter Replacement default in power-on hours (Zadana zamjena filtra ulja u satima
rada)
170 Gearbox Oil Replacement default in power-on hours (Zadana zamjena ulja mjenjaa u
satima rada)
171 Coolant Tank Level Check default in power-on hours (Zadana provjera razine rashl.
sredstva u spremniku u satima rada)
172 Way Lube Level Check default in motion-time hours (Zadana provjera podmazivanja
klizaa u satima kretanja)
173 Gearbox Oil Level Check default in power-on hours (Zadana provjera razine ulja
mjenjaa u satima rada)
174 Seals/Wipers Inspection default in motion-time hours (Zadana provjera brtvi/brisaa u
satima kretanja)
175 Air Supply Filter Check default in power-on hours (Zadana provjera filtra dovoda zraka
u satima rada)
176 Hydraulic Oil Level Check default in power-on hours (Zadana provjera razine
hidraulikog ulja u satima rada)
177 Hydraulic Filter Replacement default in motion-time hours (Zadana zamjena
hidraulikog filtra u satima kretanja)
178 Grease Fittings default in motion-time hours (Zadano podmazivanje spojeva u satima
kretanja)
179 Grease Chuck default in motion-time hours (Zadano podmazivanje stezne glave u
satima kretanja)
180 Grease Tool Changer Cams default in tool-changes (Zadano podmazivanje vratila
izmjenjivaa alata u izmjenama alata)
181 Spare Maintenance Setting #1 default in power-on hours (Zadana postavka #1
priuvnog odravanja u satima rada)
182 Spare Maintenance Setting #2 default in power-on hours (Zadana postavka #2
priuvnog odravanja u satima rada)
183 Spare Maintenance Setting #3 default in power-on hours (Zadana postavka #3
priuvnog odravanja u satima kretanja)
184 Spare Maintenance Setting #4 default in power-on hours (Zadana postavka #4
priuvnog odravanja u satima kretanja)
185 Spare Maintenance Setting #5 default in power-on hours (Zadana postavka #5
priuvnog odravanja u satima rada)
186 Spare Maintenance Setting #6 default in power-on hours (Zadana postavka #6
priuvnog odravanja u satima rada)
375
Postavke
Ova postavka se moe ukljuiti ili iskljuiti. Kada se ukljui na ON, naredbe za sakupljanje
podataka Q izdane s korisnikog raunala se prikazuju na zaslonu raunala. Kada se
iskljui na OFF, ove naredbe nee biti dostupne.
Osi se mogu skalirati pojedinano pomou sljedeih novih postavki (mora biti
pozitivan broj).
Meutim, ako postavka 71 ima vrijednost, onda se postavke 188 - 190 ignoriraju, a
vrijednost u postavci 71 slui za skaliranje. Ako je vrijednost za postavku 71 nula, onda se
koriste postavke 188 - 190.
Ova postavka se moe podesiti na ROUGH (GRUBO), MEDIUM (SREDNJE) ili FINISH
(ZAVRNO) i koristi parametre 302, 303, 314, 749 i 750-754 i G187 za podeavanje
glatkoe i maksimalnog faktora zaokruivanja ugla. Zadane vrijednosti se koriste kada nisu
nadiene naredbom G187 .
Ovo zadaje koliinu vremena za ekanje bez aktivnosti prije iskljuivanja transportera
strugotina (i ispiranja rashladnim sredstvom, ako je ugraeno). Jedinice su minute.
376
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Navodi koliinu vremena za ekanje bez aktivnost prije iskljuivanja postavki "Flood"
(Zalijevanje), "Shower" (Prskanje) i "Through-Spindle Coolant" (Rashl. sredstvo kroz
vreteno) u glodalicama. Jedinice su minute.
Zadaje vrijeme u minutama nakon kojeg e se pozadinsko svjetlo zaslona iskljuiti ako
nema unosa na upravljakoj jedinici (osim u modu "JOG" (RUNO POMICANJE",
"GRAPHICS" (GRAFIKA) ili "SLEEP" (HIBERNACIJA) ili kada je prisutan alarm). Pritisnite
bilo koju tipku za vraanje zaslona (preferira se [CANCEL]).
201 - Show Only Work and Tool Offsets In Use (Prikai samo
odstupanja obratka i alata koja se koriste)
Ukljuivanje ove postavke e prikazati samo odstupanje obratka i alata koje koristi tekui
program. Za aktiviranje ove funkcije, program se prvo mora pokrenuti u grafikom modu.
377
Postavke
Zadaje vrijeme u minutama na koje opcijsko Svjetlo visokog intenziteta (HIL) ostaje
ukljueno kad se aktivira. Svjetlo se moe ukljuiti kada se vrata otvore i kada se ukljui
prekida svjetla za obradak na ON. Ako je ova vrijednost nula, svjetlo e ostati ukljueno
dok su vrata otvorena.
Zadaje koliinu vremena u minutama nakon kojeg e se radno svjetlo automatski iskljuiti
ako se ne pritisne nijedna tipka ili se promijeni [HANDLE JOG]. Ako je program u tijeku
kada se svjetlo iskljui, program e nastaviti s radom.
Ova postavka zadaje duinu glavnog mjeraa koji se koristi za lociranje dodirne povrine
alata tijekom postavljanja. To je duina od dna do vrha glavnog mjeraa. Openito se moe
mjeriti na mjerau za postavljanje alata.
378
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Ova postavka odabire izmeu tri razine osjetljivosti (LOW (NISKO), MEDIUM (SREDNJE) ili
HIGH (VISOKO)) za senzor opasnih vibracija (na tako opremljenim strojevima). Ova
postavka zadaje vrijednost HIGH (VISOKO) svaki put kada se stroj ukljui.
Ako je ova postavka ukljuena, pojavljuje se zaslon s uputama za pokretanje svaki put kada
se stroj ukljui. Moete ukljuiti ili iskljuiti Postavku 249 na ON ili OFF putem stranica
postavki ili moete pritisnuti [F1] na poetnom zaslonu za iskljuivanje.
Pribavlja TCP/IP adresu i masku podmree s DHCP servera na mrei (zahtijeva DHCP
server). Kada je DHCP ukljuen, unosi TCP/IP, SUBNET MASK (MASKA PODMREE) i
GATEWAY (POVEZNIK) nisu potrebni i imaju uneseno *** .
379
Postavke
Slui za pristup putem usmjerivaa. Administrator mree e dodijeliti adresu. Stroj se mora
iskljuiti i ukljuiti da bi promjene ove postavke imale uinak.
Saopava mrei kojoj radnoj grupi ili domeni pripada CNC upravljaka jedinica. Stroj se
mora iskljuiti i ukljuiti da bi promjene ove postavke imale uinak.
380
Kodovi G, Kodovi M, Postavke
Za Haas strojeve s WINCE FV 12.001 ili viim, unesite NETBIOS naziv s raunala gdje se
nalazi dijeljena mapa. IP adresa nije podrana.
Ova postavka sadri naziv dijeljene mrene mape. Za preimenovanje dijeljene mape nakon
odabira naziva raunala, unesite novi naziv dijeljene mape i pritisnite [ENTER].
Ovo je ime koje koristite za prijavu na posluitelj ili domenu (koristei korisniki raun
domene). Stroj se mora iskljuiti i ukljuiti da bi promjene ove postavke imale uinak.
Korisnika imena su osjetljiva na velika i mala slova i ne mogu sadravati razmake.
Ovo je lozinka koja slui za prijavu na posluitelj. Stroj se mora iskljuiti i ukljuiti da bi
promjene ove postavke imale uinak. Lozinke su osjetljive na velika i mala slova i ne mogu
sadravati razmake.
381
Postavke
Pogledajte Postavki 914, Omoguen USB ulaz, u vezi ove funkcije. (Stariji softver je koristio
ovu postavku za ukljuivanje/iskljuivanje pristupa USB disketi. Kada se iskljui na OFF,
USB ita disketa nee biti dostupan.)
Ukljuuje/iskljuuje pristup tvrdom disku. Kada se iskljui na OFF, tvrdi disk nee biti
dostupan. Iskljuivanje ove postavke i CNC dijeljenja (Postavke 911) e onemoguiti
komunikaciju mrene kartice.
Ukljuuje/iskljuuje pristup USB ulazu. Kada se iskljui na OFF, USB ulaz nee
biti dostupan.
Ukljuuje/iskljuuje pristup sekundarnom USB ulazu. Kada se iskljui na OFF, USB ulaz
nee biti dostupan.
382
Odravanje
Poglavlje 7: Odravanje
7.1 Uvod
Redovito odravanje je vano da bi se osigurao dug i produktivan radni vijek stroja s
minimalnim vremenom zastoja. Ovaj odlomak daje popis postupaka odravanja koje
moete obaviti sami u navedenim razdobljima da bi va stroj ispravno radio. Va zastupnik
takoer nudi opsean program preventivnog odravanja koji moete iskoristiti za sloenije
zadatke odravanja.
Za detaljne upute o postupcima navedenim u ovom odlomku, pogledajte web stranice Haas
DIY na diy.haascnc.com.
383
Oistite sve vanjske povrine blagim sredstvom za ienje. NEMOJTE koristiti
otapala.
Provjerite tlak hidraulikog protuutega prema specifikacijama stroja.
384
Drugi prirunici za strojeve
8.7 UMC-750
UMC-750 je vienamjenska glodalica s pet osi i ugraenim klinastim stolom s dvije osi.
385
8.8 Glodalica Office
Serija glodalica Office nudi kompaktne male okomite glodalice koje mogu proi kroz
standardni okvir vrata i raditi na jednofaznom napajanju.
386
Indeks
# D
3D kompenzacija rezaa (G141) .............. 300 datoteke
primjer vektora jedinice ..................... 301 kopiranje .......................................... 80
dfx uvoz
A ishodite obratka ............................. 143
aktivni kodovi ......................................... 47 lanac i skupina ................................ 143
aktivni program ....................................... 79 odabir putanje alata ......................... 144
alat dijelovi
drai alata ....................................... 90 opasnosti .......................................... 3
Kod Tnn ........................................... 90 oteeni ............................................ 2
njega draa alata.............................. 91 umetanje i vaenje, sigurnost ................ 3
oteeni ............................................ 2 drugo ishodite ....................................... 33
ozljeda.............................................. 2 dranje obratka..................................... 106
umetanje i vaenje, sigurnost ................ 3 dupliciranje programa .............................. 82
vuni zavrtnji ..................................... 92
apsolutno pozicioniranje (G90) F
nasuprot koranom .......................... 147 funkcija pomoi....................................... 67
automatska vrata (opcija) funkcija uvoza DXF datoteka ................... 142
nadilaenje ....................................... 33
G
B gibanje osi
brisanje programa ................................... 81 apsolutno nasuprot koranom ............ 147
broja vremena za preoptereenje osi ....... 111 kruni ............................................ 153
Brojai M30 ............................................ 48 linearni .......................................... 152
brojevi programa glavni zaslon vretena ............................... 65
O09xxx .......................................... 113 grafiki mod ........................................... 89
promjena u memoriji ........................... 82
brojevi programa O09xxx ........................ 113 I
brzi SMTC interpolacijski pomak
teki alati i ...................................... 102 kruni ............................................ 153
BT alat .................................................. 90 linearni .......................................... 152
Intuitivni programski sustav (IPS)
C funkcija uvoza dfx i........................... 142
CT alat .................................................. 90 izbornici s karticama
osnovna navigacija ............................ 66
izmjenjiva alata ..................................... 98
387
oteenje ........................................... 3 L
sigurnost ...................................... 2, 99 linearna interpolacija .............................. 152
izmjenjiva alata s bonim montiranjem (SMTC) lokalna podrutina (M97) .......................... 169
iznimno veliki alati ............................ 104
oporavak ....................................... 105 M
oznaka utora nula ............................ 102 makro varijable
ploa vrata ..................................... 105 brojai M30 i .................................... 48
pomicanje alata ............................... 103 zaslon trenutnih naredbi ..................... 49
umetanje alata ................................ 100 mapa, See struktura direktorija
izmjenjiva alata u stilu kiobrana materijal
oporavak ....................................... 104 opasnost od poara ............................. 4
umetanje ....................................... 104 meuspremnik
izravno numeriko upravljanje (DNC) .......... 88 izrei u ........................................... 122
radne napomene ............................... 89 kopiraj u ......................................... 122
zalijepi iz ........................................ 122
K mjera optereenja vretena ...................... 66
kalkulator mjera razine rashladnog sredstva ............. 48
krunica ........................................... 71 mod postupnog unosa ............................. 89
tangenta krug-krug ............................. 74 mod runog pomicanja
tangenta krug-pravac ......................... 73 postavljanje obratka i ........................ 106
trokut .............................................. 70 mod za postavljanje
Kod M tipka prekida ................................... 33
M06 izmjena alata ........................... 151
Kodovi G ............................................. 229 N
rezanje .......................................... 152 nadilaenja............................................ 44
standardni ciklusi ............................. 164 iskljuivanje ..................................... 44
Kodovi M ............................................. 323 napredno upravljanje alatom ..................... 50
naredbe rashladnog sredstva ............. 152 Napredno upravljanje alatom (ATM) ........... 94
naredbe vretena .............................. 151 makro naredbe i ................................ 97
zaustavljanje programa ..................... 151 postavljanje skupine alata ................... 96
kompenzacija rezaa uporaba skupine alata ........................ 97
kruna interpolacija i ........................ 161 napredno ureivanje .............................. 117
opi opis ........................................ 155 izbornik izmjena ............................... 124
podeavanja napredovanja ................ 160 izbornik programa ............................ 118
Postavka 58 i .................................. 155 izbornik traenja............................... 123
primjer nepravilne primjene ................ 159 izbornik ureivanja ........................... 120
ulazak i izlazak................................ 158 odabir teksta ................................... 121
komunikacije skoni izbornik ................................. 118
RS-232 ............................................ 83 nazivi programa
kopiranje datoteka ................................... 80 Onnnnn format ................................. 80
korano pozicioniranje (G91) numeriko upravljanje datotekama (FNC) .... 87
nasuprot apsolutnom ........................ 147 FNC editor ...................................... 126
kruna interpolacija ............................... 153 izbornici ......................................... 127
modovi prikaza ................................ 128
otvaranje vie programa .................... 129
388
prikaz podnoja ............................... 128 traenje kljunog pojma ...................... 68
uitavanje programa......................... 127 poruka DIR FULL ................................... 81
posebni kodovi G
O glodanje depova ............................. 166
odabir programa ..................................... 79 graviranje ....................................... 166
odabir teksta rotacija i skaliranje ............................ 166
FNC ureivanje i ............................. 133 zrcalna slika .................................... 167
napredno ureivanje i ....................... 121 Postavke ............................................. 340
odravanje .......................................... 383 postavke
trenutne naredbe ............................... 50 popis ............................................. 341
odstupanja postavljanje obratka ............................... 106
prikazi ............................................. 47 odstupanja ...................................... 106
odstupanja alata ................................... 108 odstupanja alata .............................. 108
odstupanje odstupanje obratka ........................... 107
alat ............................................... 150 potprogrami, See podrutine
obradak ......................................... 150 pozicioniranje
odstupanje alata ................................... 150 apsolutno i korano .......................... 147
odstupanje obratka ......................... 107, 150 prikaz mjeraa vremena i brojaa............... 48
ogranienja optereenja alata .................. 109 prikaz moda .......................................... 46
opasnosti ................................................ 1 prikupljanje podataka .............................. 84
okoline ............................................. 4 priuvni kodovi M .............................. 86
opcijsko zaustavljanje ............................ 325 s RS-232 ......................................... 84
optimizacija programa ............................ 140 primjer osnovnog programa
zaslon ........................................... 141 blok dovrenja ................................. 147
blok pripreme .................................. 145
P blok rezanja .................................... 146
podeavanja napredovanja probno pokretanje.................................. 109
u kompenzaciji rezaa ...................... 160 program
podrutine ............................................. 167 aktivni ............................................. 79
lokalne .......................................... 169 brojevi redaka
vanjska.......................................... 167 uklanjanje 125
pokretanje programa ............................. 110 programi
poloaj obratka (G54) .............................. 51 brisanje ........................................... 81
poloaj preostale udaljenosti ..................... 51 dupliciranje ...................................... 82
poloaj rukovaoca ................................... 51 maksimalni broj ................................ 81
poloaj stroja ......................................... 51 mijenjanje broja programa ................... 82
poloaji nazivanje datoteka ............................ 80
obradak (G54) .................................. 51 osnovno pretraivanje ........................ 83
preostala udaljenost ........................... 51 osnovno ureivanje .......................... 114
rukovalac ......................................... 51 pokretanje ...................................... 110
stroj ................................................ 51 prijenos ........................................... 80
pomo .nc ekstenzija datoteke ....................... 80
izbornik s karticama ........................... 68 programiranje
kalkulator ......................................... 69 osnovni primjer ................................ 144
tablica svrdala................................... 69 podrutine ........................................ 167
389
redak za sigurno pokretanje ............... 146 zatita za oi i ui ................................ 1
promjena broja programa.......................... 82 standardni ciklusi
promjer alata ........................................ 100 buenje .......................................... 164
narezivanje ..................................... 164
R provrtanje i razvrtanje........................ 165
rad bez nadzora ravnina r i ....................................... 165
opasnost od poara i ............................ 4 standardni ciklusi buenja ....................... 164
rad sa strojem standardni ciklusi narezivanja................... 164
bez nadzora ....................................... 4 standardni ciklusi provrtanja i razvrtanja ..... 165
probno pokretanje ............................ 109 stroj
upravljanje ureajima ......................... 78 radna ogranienja ............................... 3
radni modovi .......................................... 46 sustav direktorija datoteka ........................ 79
rashladno sredstvo kreiranje direktorija ............................ 79
korisniko nadilaenje ........................ 44 navigacija ........................................ 79
postavka 32 i .................................. 354
ravnina r ............................................. 165 T
redak za sigurno pokretanje .................... 146 tablice upravljanja alatom
robotska elija spremanje i vraanje .......................... 98
integracija .......................................... 5 tipke EDIT
RS-232 ................................................. 83 UMETNI ......................................... 114
DNC i .............................................. 88 tipke ureivanja
DNC postavke .................................. 88 IZMIJENI ........................................ 115
duina kabela ................................... 84 OBRII .......................................... 115
prikupljanje podataka ......................... 84 VRATI............................................ 115
runi unos podataka (MDI) ...................... 116 tipkovnica
funkcijske tipke ................................. 35
S grupe tipki........................................ 34
signalno svjetlo numerike tipke ................................ 40
stanje .............................................. 33 slovne tipke...................................... 41
sigurnosne naljepnice tipke kursora .................................... 36
druge .............................................. 12 tipke modova.................................... 38
openito .......................................... 11 tipke runog pomicanja....................... 42
standardni raspored ........................... 10 tipke za nadilaenje ........................... 43
sigurnosni modovi tipke zaslona .................................... 37
postavljanje ........................................ 5 traka ikona ............................................ 54
sigurnost trenutne naredbe .................................... 49
elektricitet .......................................... 2 dodatno postavljanje ......................... 109
elektrina ploa ................................... 2
glava vretena ...................................... 2 U
izmjenjiva alata .................................. 2 ukljuivanje stroja ................................... 77
naljepnice .......................................... 9 ulazna traka .......................................... 53
opasan materijal .................................. 2 uloge u radionici
rad tipke prekidaa .............................. 6 ista stroja........................................ 3
robotske elije ..................................... 5 umetanje alata
tijekom rada ....................................... 2 veliki / teki alati ............................... 100
390
upravljaka kutija ............................... 3133
komande na prednjoj ploi ................... 32
USB prikljuak .................................. 33
upravljaki ormari
sigurnosni zasuni................................. 2
upravljaki zaslon
aktivni alat........................................ 48
aktivni kodovi .................................... 47
aktivni okvir ...................................... 45
odstupanja ....................................... 47
osnovni raspored ............................... 45
upravljanje ureajima ............................... 78
odabir programa ................................ 79
ureivanje
oznaavanje teksta .......................... 114
ureivanje u pozadini ............................. 115
ureivanje za numeriko upravljanje datotekama
(FNC)
odabir teksta................................... 133
USB ureaj ............................................ 78
V
vrata
spojevi .............................................. 2
Z
zadaci
postavljanje, sigurnost .......................... 3
zagrijavanje vretena ................................ 77
zakljuavanje memorije ............................ 33
zaslon aktivnih kodova
trenutne naredbe ............................... 49
zaslon aktivnog alata ............................... 48
zaslon mjeraa
rashladno sredstvo ............................ 48
zaslon poloaja ...................................... 51
odabir osi ......................................... 51
trenutne naredbe ............................... 49
zaslon trajanja alata
trenutne naredbe ............................... 49
zaustavljanje i nastavak programa uz pomak 110
zaustavljanje napredovanja
kao nadilaenje ................................. 44
391
392