STRUNO USAVRAVANJE NASTAVNIKA I INKLUZIJA U OBRAZOVANJU

Mr.sc. Nefiza Dautovi

Za poboljanje obrazovanja potrebni su nam nastavnici koji razumiju predviena

poboljanja i koji su svim srcem za njih. Takva banalna injenica jedva bi bila vrijedna
spomena kad je ne bi tako olako predvidjeli mnogobrojni pokuaji obrazovne reforme.
Nastavnike je potrebno osposobiti da bi djelotvorno sudjelovali u reformi. Institucije se
sastoje od ljudi koji provode reforme. Bez obzira na promiljenost obrazovnih planova, oni
moraju predvidjeti sredinju ulogu za nastavnike jer e ih oni provoditi u djelo
(Bruner, 2000)

Saetak
U ovom radu bit e prikazana razmiljanja o suodnosu izmeu strunog usavravanja
nastavnika i kvalitete u obrazovanju s posebnim naglaskom na inkluzivno obrazovanje. Iako
je u bosansko hercegovakoj stvarnosti struno usavravanje prepoznato kao veoma vano,
zakonski obavezujue, ono u procesu razvoja inkluzivnog obrazovanja dobija novi znaaj,
posebno ako se zna da priroda novonastalih profesionalno razvojnih potreba nastavnika za
uspjean rad u inkluzivnom razredu nemaju dovoljno uporite u sadrajima inicijalne obuke
nastavnika i trenutno dostupnog strunog usavravanja.
Kljune rijei: Struno usavravanje, nastavnik, inicijalna obuka, kvalitet obrazovanja,
inkluzija, profesija, profesionalni razvoj,
Uvod
Kvalitetno obrazovanje se u svim intraivanjima, na mnogobrojnim meunarodnim
skupovima, posebno UNESCO-a, prepoznaje kao jedini odgovor novim sloenim
izazovima i zahtjevima dvadeset prvog stoljea. Osnovni principi Jomtien Deklaracije koji
se odnose na promovisanje Obrazovanja za sve istiu da djetetu pripada pravo na potpuno
besplatno, kvalitetno osnovno obrazovanje. Pedagokoj znanosti se postavlja obaveza da
svako dijete dobije kvalitetno obrazovanje gdje se razlike prihvataju kao izazov i bogastvo a
ne kao problem. Uspjenost obrazovnih postignua se historijski povezivalo sa kvalitetom
nastavnika. Evropski izvjetaj o kvalitetu kolskog obrazovanja ( Brisel, 2000), "esnaest
pokazatelja kvaliteta ", u oblasti Resursi i strukture, obrazovanje i obuku nastavnika
definira kao indikator kvalitete dovodei ga u suodnos sa visokim nivoom znanja,
kompetencija i vjetina kao osnovnim preduslovom za aktivno graanstvo, zaposlenje i
socijalnu koheziju.
 Inkluzija u obrazovanju
Cjelovit koncept obrazovanja naglaen je i na UN- ovom Milenijskom samitu u
postizanju Milenijskih razvojnih ciljeva (UN,MDG,2000), prepoznatljivi kao aktualni zahtjevi
pedagogijske teorije kod H.Gudjonsa. (1994). Primat treba preuzeti ljudska komponenta.
Odgojem/obrazovanjem u vremenu koje dolazi morat e se osigurati razvoj pojedinane
individue i ljudskog roda istodobno. Tek u ovoj drutvenoj nakani obrazovanje e se moi
pojmiti kao vid ovjekove emancipacije i humanizacije. (M.Slatina, 2000a,:14.).
Svjetska deklaracija o obrazovanju za sve (EFA- Education For All), donesena u
Jomtienu 1990.godine istakla je da obrazovanje mora, pored univerzalne dostupnosti
razvijati kvalitet kao pretpostavku za dostizanje fundamentalnog cilja ravnopravnosti i
pravednosti. Okvirni plan za akciju donesen u Dakaru objavljuje da je kvalitetno
obrazovanje pravo svakog djeteta.
Nastavnik se pojavljuje u odgovornoj ulozi realizatora, vizionara budunosti i u
skladu s tom ulogom treba posjedovati visoke strune kompetencije, koje u svijetu promjena,
nuno mora kontinuirano usavravati.
U reformskim procesima obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini znaajno mjesto
zauzima ukljuenje djece sa posebnim potrebama u redovne osnovne kole. Djeca i mladi sa
posebnim obrazovnim potrebama stiu obrazovanje u redovnim kolama i prema programima
prilagoenim njihovim individualnim potrebama. (Okvirni zakon o osnovnom i srednjem
obrazovanju u BiH, Slubeni glasnik BiH, br.18/03, lan 19.). Zakon dakle jasno definira
ukljuenje sve djece u redovno kolovanje.
Inkluzivno obrazovanje u naoj zemlji nailazi na odreene potekoe u primjeni.
Poetna je nedostatak edukacije iz oblasti inkluzivnog obrazovanja u inicijalnom
osposobljavanju nastavnika. Nedostatak potrebnih znanja, razumjevanja, kompetencija
postaju izvorite novih, razliitih profesionalno - razvojnih potreba nastavnika u stvaranju
inkluzivne prakse. Pri tome ne smijemo "upasti" u zamku prihvatanja inkluzivnog
obrazovanja kao rada s djetetom s posebnim potrebama u redovnim uionicama.
Razumjevanje inkluzije i njeno prihvatanje kao osnovnog naela djelovanja u praksi
usmjereno je, ne samo stvaranju optimalnih postignua za razvoj djeteta s posebnim
potrebama, ve stvaranju okruja u kom e svako dijete ostvariti svoje pune potencijale.
Pri tome se nastavnicima nude razliiti pristupi, modeli rada, pravila. Njihova implementacija
podrazumjeva posebna znanja nastavnika koja se ne mogu stei spontano ve poivaju na
teorijskim konceptima.
Nastavnik - uloge u postizanju kvalitete obrazovanja
Pristupi poboljanju se ogledaju u sagledavanju i razumjevanju uloge nastavnika u
inkluzivnom obrazovanju, novih zahtjeva, mogunosti, izazova, etikih pitanja pedagoke
djelatnosti, afirmaciji bogastva razliitosti individualnih osobitosti i potreba, razumjevanju
modela i pristupa zadovoljavanja istih uz neophodnu ostvarivost obrazovnog dobra za svu
djecu. Sagledavanje vanost linosti nastavnika postaje sve znaajnija, uvaenija, to se
ogleda u novoj posebnoj teoriji, pedeutologiji koja prouava i razmatra opta i specifina
svojstva i osobine koje treba da ispuni linost nastavnika jer joj drutvo povjerava ono
najdragocijenije dijete.
Savremeni sistem obrazovanja i vaspitanja zahtjeva nastavnika koji je osposobljen i
spreman da odgovori na postojee izazove. Sve ee se govori o profesionalizaciji
nastavnika. Pristup zahtjevima za novom profesionalizacijom nastavnika OECD - 1998,
prema Radou, (2002:72.) sadri elemente: strunost, pedagoka strunost, razumjevanje
tehnologije, organizacijska sposobnost i saradnja, fleksibilnost, mobilnost i otvorenost.
- Strunost je tradicionalna karakteristika dobrog nastavnika i ona e ostati od bitne
vanosti. Dobar nastavnik treba da je vaan izvor znanja i razumjevanja.;
- Pedagoka strunost takoer je i dalje bitna, ali ponovo u promijenjenom kontekstu. U
okviru doivotnog uenja nastavnici moraju biti sposobni za prenoenje niza vjetina
visokog nivoa, ukljuujui motivaciju za uenje, kreativnost i kooperativnost umjesto da
precjenjuju memoriranje podataka i uspjeh postignut na testovima;
- Razumjevanje tehnologije je nova kljuna karakteristika nastavnikove profesionalnosti.
Najvanije je razumjevanje njenog pedagokog potencijala i sposobnosti da se ona
integrira u nastavne strategije;
- Organizacijska sposobnost i saradnja - nastavnikova profesionalnost se ne moe vie
jednostavno promatrati kao individualna sposobnost, nego mora ukljuivati sposobnost za
timski rad i saradnju postajui dio kole kao organizacije za uenje;
- Fleksibilnost - gdje nastavnici moraju prihvatiti da se profesionalni zahtjevi mogu
promjeniti i po nekoliko puta u toku karijere i da se od njih oekuje prilagodba;
- Mobilnost je poeljna za neke ako ne i za sve nastavnike. Sposobnost i volja da se kree
unutar i izvan drugih iskustava obogatit e njihove mogunosti kao nastavnika;
- Otvorenost je druga sposobnost koju mnogi nastavnici treba da naue: moi raditi s
roditeljima i drugim nenastavnicima na nain koji dopunjuje umjesto da potkopava druge
aspekte nastavnikove profesionalne uloge.
 U razumjevanju profesije nastavnika potrebno je naglasiti da njen ugled ne proizilazi iz
tradicije ve iz funkcije koju ostvaruje u drutvenoj zajednici. Navedene elemente nove
profesionalizacije nastavnika trebalo bi razmatrati u kontekstu statusa nastavnika u zajednici,
kvalitete inicijalne obuke za nastavniki poziv, kriterijima izbora studenata za nastavniki
poziv, strunog usavravanja kao regulisanog sustavnog procesa cjeloivotnog uenja i
razvoja nastavnika kao profesionalca ali i nastavnike profesije regulisane kroz sistem
napredovanja u karijeri.

Struno usavravanje nastavnika

Struno usavravanje nastavnika je sloen fenomen. Potrebno ga je sagledati s aspekta

prava, etike, pedagoko - psiholokog pristupa, didaktiko- metodolokoj racionali i
obrazovnog menadmenta.
Polazei od konkretnih obrazovnih resursa nastavnika u BiH, dualnog pristupa
obrazovanju u inicijalnoj obuci koja je rezultirala nedostatku potrebnih znanja za
implementaciju inkluzije, struno usavravanje nastavnika se prepoznaje kao
neophodan uslov i resurs za uspjenost inkluzije zasnovane na razvojenim kvalitetnim
kompetencijama nastavnika. U cjelini, struno usavravanje, po svom utjecaju na
kvalitetu, djelotvorno je kao i pripremno kolovanje, ako ne i djelotvornije ( UNESCO
1994, prema Delors, 1998:166). U osnovi struno usavravanje je proces unapreenja
nastavnikovih vjetina i kompetencija potrebnih za ostvarenje izvrsnih obrazovnih
rezultata uenika. (Hassel,1999:1, prema B.Bognar, 2003:2). Fullan (1991, prema l.Stoll i D.
Fink, 1996:202) promiui visokokvalitetno usavravanje, istie: Sve dok postoji potreba
za poboljanjem, to znai dovijeka, postojat e i potreba za strunim
usavravanjem. Ako elimo promjeniti uenje uenika, organizacije za uenje
moraju se pozabaviti uenjem nastavnika i ulagati u nj. Milijevi (2002) struno
usavavanje nastavnika ( i svih ostalih obrazovnih radnika) tumai kao dio line kulture
nastavnika, usmjerenu praenju i usvajanju savremenih dostignua u struci, sticanje i
inoviranje znanja u cilju unapreivanja vaspitno-obrazovnog rada, a u svrhu razvoja linosti
uenika. U osnovi struno usavravanje je proces unapreenja nastavnikovih vjetina i
kompetencija potrebnih za ostvarenje izvrsnih obrazovnih rezultata uenika.
(Hassel,1999:1, prema B.Bognar, 2003:2). Struno usavravanje je specifino jer
Djelotvorno profesionalno usavravanje podrazumjeva da su nastavnici istovremeno oni
koji poduavaju i koji ue, i doputa im da se bore sa neizvjesnou koja prati obje
uloge (D.Kappan,1995). Jusuf iga (2003:46-52) uvodi pojam intelektualno-strune
kondicije za obrazovni sistem kao spremnost nastavnika da kvalitetno i blagovremeno
rjeavaju probleme u obrazovnoj praksi, bez koje, opet, ne moemo realno raunati na
uspjenost, odnosno konkuretnost naeg obrazovnog sistema na irem planu. Dakle,
struno usavravanje podrazumjeva jasne indikatore koje je potrebno prikazati kroz prizmu:
principa i standarda, organizacionih modela i izvoaa, oblika, programskih sadraja,
odrivosti, procesa u kom je nastavnik aktivni kreator, uenik, odgovorni tvorac vlastitog
razvoja.

Inkluzija u procesu strunog usavravanja nastavnika

Struno usavravanje nastavnika za inkluzivno obrazovanje, pedagoka znanost istie,

treba biti osmiljeno na nain da obuhvati tri dimenzije: moralna - znati i prihvatiti
emu, spoznajna - znati da, praktina - znati kako. Na taj nain ono e obuhvatiti
cjelovitost i sloenost problematike.
U odreivanju programskih sadraja strunog usavravanja nastavnika za
inkluzivno obrazovanje kao vodi, orijentacija, mogu posluiti mnogobrojni programi
obuke. U prijedlogu jednog kursa prema knjizi Meeting Special and Diverse Educational
Needs Making Inclusive Education a Reality , kurs je odreen kroz etiri elementa:
Istorijski razvoj, Politika i filozofija obrazovanja, Psihologija uenja i poduavanja,
Izuavanje kurikuluma, Obrazovni menadment. Svaki od navedenih elemenata ima
jasno definisane ciljeve koje treba ostvariti.

Nithi Muthukrishna (2002) procjenjuje da kljune komponente inkluzivnog obrazovanja

trebaju proimati sadraje svih programa za obrazovanje nastavnika.U tom kontestu, izraz
program koristimo kao odreenje ciljno usmjerenog pouavanja, obuke, usavravanja. To je
zaokruena cjelina, ostvariva na konkretiziranim sadrajima, pri emu je posebno vrijedno
napraviti izbor znaajnosti, na to mogu utjecati nastavnici ( na osnovu potrebe nastavne
prakse) i eksperti (zadovoljavanje naunog pristupa) ali i prosvjetne vlasti kao kreatori
obrazovne politike.

Nove profesionalno razvojne potrebe nastavnika se tiu znanja o prirodi posebne

potrebe i pedagoke implikacije, cjelovitije poznavanje razvojne linije djeteta, razvoj
sposobnosti i vjetina opservacije, praenja i evaluacije postignua djeteta, znanja koja se tiu
izrade individualnog prilagoenog programa i metodike rada sa djetetom, potreba za
razvojem vjetina u organizaciji razrednog uenja u kom sva djeca postiu uspjeh, potreba za
razvojem timskog rada i komunikacijskih vjetina u partnerstvu sa roditeljima i saradnicima.
Potrebe su razliite i svakako ih je potrebno uvaavati u kreiranju strunog
usavravanja za uspjean rad u inkluzivnoj uionici.
U kontekstu nae obrazovne stvarnosti struno usavravanje nastavnika za
inkluzivno obrazovanje znaajan doprinos pruila je realizacija odreenih projekata uz
podrku Finske, Norveke, Italije, kao i odreena udruenja, uz posebno isticanje Udruenja
DUGA.
Zahtjevi inkluzivnog obrazovanja i nae obrazovno iskustvo nas ue da je potrebno
uvaavati pozitivna dostignua drugih, adekvatno reagirati na izazove i obaveze vezane
za konkretno vrijeme i prostor. To znai da na individualnom nivou sagledamo potrebe
i mogunosti za: Cjeloivotno uenje (lifelong) koje naglaava vremensku dimenziju uenja
tokom itavog ivota, ili ope ivotno (lefewide) uenje. To je vodee naelo u snadbjevanju i
sudjelovanju u cjelokupnom kontekstu uenja/usvajanja znanja; Permanentno(kontinuirano)
obrazovanje koje naglaava vremensku dimenziju obrazovanja, sticanje novih znanja,
umenja i sposobnosti, najkrai put ka primjeni najnovijih naunih i tehnikih dostignua na
radnom mjestu ili drutvenoj praksi; Struno usavravanje kao sticanje novih znanja vezanih
za struku -profesiju, usavravanja u smislu podizanja na vei nivo kompetencija, efektivnosti i
efikasnosti; Obuavanje kao sticanje novih praktinih znanja i vjetina potrebnih za
obavljanje odreene profesije u skladu sa standardima kvaliteta.
U vremenu kada je za bosansko-hercegovaku stvarnost obrazovanje kljuni,
kvalitativno razvojni drutveni resurs, trebamo otvorenije i odgovornije govoriti o
procjeni da je nastavnicima osnovnih kola za uspjean rad u inkluzivnoj uionici potreban
specifian, odriv i otvoren sistem strunog usavravanja i profesionalnog razvoja.
Svaki korak prema inkluziji e zahtjevati upuenost nastavnika u samog sebe
vjerovanja i stavove, etiku poziva, upuenost u niz nastavnih strategija i stilova uenja,
posjedovanje i stalni razvoj sposobnosti i vjetina da primjeni iste kako bi osigurali
uinkoviti pristup, uee i uenje za sve uenike. Krilatica Harmut von Hentinga

pravo na jednakost pravo na razliku ,

ne moe se samo tumaiti kao etiki kodeks, ve kao imperativ novih pedagogijskih
istraivanja gdje pedagogija ne smije biti sama. Potrebne su joj sve ostale znanosti koje se
bave izuavanjem ovjeka.
Zakljuak
Drutvena stvarnost nam stalno potvruje povezanost izmeu postignua u obrazovanju i
profesionalnih kompetencija nastavnika. Implentacija inkluzivnog obrazovanja pred
nastavnika ali i zajednicu postavlja nove zahtjeve zadovoljavanja kvaliteta. Struno
usavravanje nastavnika proisteklo iz izvorne nastavne prakse, zasnovane na razvojnom
procesu postaje jedini nain postizanja kvalitetnog obrazovanje za svako dijete.

LITERATURA I IZVORI

- Astleitner, H.; (2005); Principlesof Effective Instruction General Standards for

Teachers and Instructional designes; Journal of Instructional of Psychology, Vol.32,
No. 1, Finland,
- Booth,T, Ainscow M, Black-Hawkins K., Vaughan M. & Show L; ( 2000); Index for
inclusion; developing learning and partipacion in shools; Centre for Studies on
Inclusive Education,
- Dautovi,N.; (2005); kola kao uea organizacija; Didaktiki putokazi, br.37, godina
XI, str.36-40, Zenica,
- Dautovi, N.; (2009); Razvoj inkluzivne kulture kolske zajednice; ivot s DS, sarajevo,
- Glasser,W.; (1999); Nastavnik u kvalitetnoj koli; Educa,Zagreb,
- Kyriacou, C.; (1997); Temeljna nastavna umijea; Educa, Zagreb,
- Rosandi,R. i drugi.; (2005); Obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika; Beograd,
- Savolainnen,H.,Kokkala,H. & Alasuuturi, H.; ( 2000); Meeting special and diverse
educational needs: making incusive education a reality; Ministri for Foreing Affairs of
Finland,Devarttment for internatiol Development Cooperation & Niilo Maki Institute,
Helsinki,
- Slatina,M.; (1998); Nastavni metod - Prilog pedagokoj moi suenja, 2.izdanje;
Filozofski fakultet,Sarajevo,