Svecenikov Put U Islam

Mostar, oktobar 2002.god. 1 Sa'ban 1423 h.g.
Nastov originata
~JUl~
~,:&~~~
Tuhfetu[-erib fir-reddi ala eh[is-sa[ib
Preveo i priredio
dr. lzet ef. TERZIC
. lzdavac
Medzlis IZ MOSTAR
Za izdavaca
Seid ef. MAKSUMIC
Recenzenti
mr.Salih COLAKOVIC
Lektura i korektura
Sa [i h TRBONJA
Tehnicko uredenje i DTP

Samir AMENJAS
Nastovna strana
Tihomir . SANDIC
Stampa
S[ovo Mostar
Za stampariju
Alica DRLJEVIC
SVECENIKOV PUT U
ISLAM
Predgovor priredivaca
Bismil-lairralunanir-rahlln
Ideja da se sa arapskogjezika prevede djelo "Tufetul

erib fir-reddi ala el1lis-salib" od bivseg svecenika Ansellna
Tormeda, poslije Abdullaa Et-terdzumana vec duze
postoj ala, ali svj etlost dana na bosaskom eziku tek sada
ugledala. Autor ovog djelaje rode ulscanskoj porodici u
Spaniji, tacnijeaPalmideMajorcikrajem 14. stoljeca. Nakon
visegodisnjeg skolovanja i rada kao svecenik 1420. godine
postaje pripadniko111 islatna, te pise djelo u ko1ne govori
svojoj biografiji, zivotu i putu u islam, onda i lmticki osvrt na
krscansko ucenje. S obzirom da se vrijeme dogadaja odvija
prije skoro sest vijekova u vrijeme sazne Crkve i njene
inkvizicije, popri1nilo to jedan neobican dogadaj.
Allaovom odredbom dodoh do novi saznaja i
informacija tome da danas u svijetu postojijeda veoma
znacaja broj svecenika ili svestenika i raznoraznili neislamskil1
misionaa koji pivatise vjeru islam. Tako dugi dio ove
lmjige i naslovlje sa "Svecenici i misionari novijeg doba". Tu
5
su avedei sno isjecci iz iv zivota, ali koji s jil1
ticali da dozive veliki z. ll ekbe-Allal1
ajveci!
Stnat1-a1o velikitn cdom to da ljdi etnslitai razlicitili

pofesija p1il1vataj islam, ali m jos ii cti kako i
ovijetn d ita sveceika i tnisioaa koji pri11vataj v
islam. Medtitn, U zvisei Allal1 .' kaze: ''... i svakako
ces i da s vjen1ici1na veliki pijatelji i koji govoe: "Mi
SlllO krscai"; zato sto tnedjitna itna svecenika i monaha i
sto se i l. l(ada slsaj 0110 sto se objavljje
Poslaik, vidis kako im lij sze iz i, jei z11 da to
Istia, govoe: "Gospodaas, mi vjeujetno, pisi i
s tned 11 koji s posvjedocili. Zasto da 11 vjerujetno
Allal1a i Isti koja m dolazi, kada jedva cekno da i s
Gospoda s vede s ljditna dobim". I Alla im, zbog
g sto govoe, kao 11gd dzeetske basce dati, koz
koje ijeke teci, ll kojima v boaviti; to biti
gd za sve 11 koji dobra djela i". (El-Maide: 82-85)
Nako citia11i ajeta postaj 11am k pedodzbe

sveceici1najas11ije i azmUivUe. Skro11i i iske11o pobozi
svece11ici svakako dolaze do Isti11e- sno pitaje vjeta u
kojitna zive, te stniju li v obzaiti 0110 sto osjecaju. Mozda
bi se mnogi tnedujilna1ogli pepoznati tako sto se svit srcetn
iskeo zalafu za 111i, medsobo potpnagaje i toleraciju
111edu ljditna. Jer, svi111 Svoji111 objavama Jedit1i Bog, Allah
govoi da ljudska vsta i civilizacij astala od edog
Adetna i Havve (Adam i Eva) cite SlllO svi postali braca i
seste. Ali, braca i seste se vole i tze, pomafu i ubijaj. Na
iskreitn vjemicitna svi religUa da szbijaj sve egative
pojave, afinnis sno 0110 sto d za sve ljde.
6
Ovdje bi se mogla postaviti i dva pitanja: "Zasto
potrebno da elnuslima piivati, tj. prede isln i zasto
pripadik islna treba da "prelazi" drugu vjeiu?"
Zato sto u biti vjera u Jedog i Jediog Bogajeda

isln i od pivog covjeka i poslaika Adema do
posljedjeg Allaovog Poslaika Muam1neda s.a.v.s. Niz
Bozijili poslaika velik.
Jevreji vjeruju u taj iz sve do Musaa a.s. (Mojsije ),
dok privataju Isaa i Mul1mneda a.s.
Krscai vjeruju u
sve poslaike do Isa a.s. (Isusa),
privataju Muammeda a.s.
Muslimai privataju i postuju sve poslaike uz

vjerovaje da Muam1necl a.s. posljedji Allaov poslaik.
Zato potiebo da Jevreji kazu: "I Isa i Muam1ned su

Boziji poslaici", da krscai kafu: "I Mul1n1nedje Boziji
poslaik". Muslimaijedako 'bez ikakve Iazlike vec vjeruju
u sve Allaove poslaike od Adema do Muameda . s., te oni
nemaju t da se "vracaju azad" u svom vjerovanju.
Napobitaje ii daje islam vjera lucoosa koja iz
d u d sii svoj sjaj cijelom svijetu. Na pocetl ovog
milenijaje zabiljezeo da uEvopi zivi 5llniliomuslilnaa, od
cega 34 u Istocom, 17 1nilioa u Zapado1n dijelu Evrope.
Od tili sedamaest miliona musli1nana 39 mljada su ljekari, 35
lllljada su ililijeri, ti ljekara stomatologa Zapadne v
su pripadici islna. Zanimljivo istaci daje od 17lniliona u
Zapadnoj Evopi pola 1nilioa (500 000) vi 1nusli1naa
v~. Od tog broja vi muslimaa 80% su Fracuzi.
d od vi zasluga pripada i Abdullal1u Et- tedZumau
Cije djelo prevedeo fracuskijezik. u vasiln rukama
7
to isto djelo prevedeno bosaski jezik, te cete vidjeti
zasto ono toliko snazrio. Osovu ove knjige Cini prijevod
pomeutog djela (Tuhfetul-e1ib fir-reddi ala ehlis-salib). T01ne
prethodi d izbor kur' askih i hadiskih tekstova koji govore
slobodi u izboru vjere i vrijedostima vjere islama. Na
laaju kjige dato nekoliko priloga koji ude kriticki osvrt na
svijet Crkve i krscastva. Zeli1n da svakom citaocu ova lmjiga
bude podstrek u slijedeju prave Istine i da u tom pogledu
ikada zaluta. Ami!
Pi"-edivac
8
Uvod priredivaca
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
KUR'ANSKI CITATI KOJI GOVORE
SLOBODI UIZBORU VJERE
"U vjeru i dozvoljeo sil01n agoiti- pavi put se s

azlikujeod zaude! ko vjeruje u sejtaa, vjeruje u
Allal1a- drzi se za ajcvrscu vezu, koja se prekiuti.-
Allah sve cuje i z." (El-Bekce: 256.)
"Allahje zastitikoihkoji vjeruju i ih izvodi iztmia
svjetlo, oima koji vjeruju- zastitici su sejtai i i ih
odvode sa svjetla tlnie; i biti staovici dZehem1e1na,
i u je1nu v ostati." (El-BekaYe: 257.)
"Zapored Allahove zele drugu vjeru, Njemu se, htjeli ili

tjeli, pokoravaju i i ebesi1na i i Zemlji, i Nje1nu
se vratiti!" (Ali!mYan: 83.)
"Zasto i bilo ijedog grada kojije povjeovao i kome
vj v egovo koristilo, osim d Juusova, ko1ne
smo, kada povjerovao, s1-a1nu patnju u zivotu ovom
svijetu otkloili i zivot lllU jos izvjes110 vrijeme produzili?"
(Junus: 98.)
"Allahu se pokorava sve sto ebesima i Zemlji,
l1tjeli ili htjeli, i s jihove, ujutlo i u su1nak." (
R 'ad: 15.)
11
"Onoga koji zaijece Allaha, nako sto Njega vjerovao,
- osim ako d to pri1norat1, srce ostae cvrsto
vjeri -, ceka Allal1ova kazna. koji1na se evjestvo d
mililo stici srdZba Allal1ova i jih ceka t velika." (En
Na/1!: 106.)
"I reci: "Istia dolazi od Gospodara vaseg, ko
k vjeruje, akol1oce-ekaevjeruje!"Mismonevjen1icima
pipremili vatm ciji il1 diln sa svih st obvatiti; ako
znole pomoc, pomoci i1n se telCiom t astopljee
kovie koja lica ispeCi. Uzasna li pica i gz li boavista!"
(El-Kel1j 29.)
" cini da se Slnjejjete na Zemlji; ko d vjerovao,
nevjerovaje jegovo jegovu stetu; nevjericilna
iv nevjerovaje kod Gospodara njiova samo povecati
odvratost, i evjemicima jihovo nevjerovaje povecati
propast." (FatiY: 9.)
" vas stvara, ste ili nevjen1ici ili vjeici. Sve sto vi
Iadite Allah dobro vidi." (Et- Tegabun: 2.)
12
IZBOR KUR'ANSKIH KOJI GOVORE
ISLAMU
" ...ko prihvati nevjerovanje umjesto vjerovanja, sa pravog

putaje zalutao." (El-Bekal"e: 108.)
"Oni govore da u dzennet uCi sno evrej i, odnosno
samo lascani.- su puste zelje njihove!- Ti reci: "Dokaz
svoj dajte ako istina to sto govorite!" Anije tako! Onogako
se islamski olaene Allahu i bude dobra djela cinio, toga ceka
nagrada kod Gospodara nj egova, takvi se nece nicega ati i
nizacimnecetugovati." (El-Bekae: 111, 112.)
"Kada 1nu Gospodar njegov rekao: "Budi predani
(musliman)!"- odgovorio: "Preda sam, musliman
Gospodaru svj etova." (El- k": 131.)
"I Irahim ostavi u amanet to siovima svojim i Ja'kub:
"Siovi moji Allah vamje odabrao pravu vjeru, i iposto
umirite drukCije g kao muslimai." (El-Bek,.e: 132.)
"Vi iste bili prisutni kadaje Ja'lbu smrtni cas dosao i
kad sinove svoj upitao: "Kome cete se, poslij smrti
klajati?"- "Klajacemo se"- odgovorili su- "Bogu tvo1ne,
Bogu tvojih predak:a Irahima i lSlnaila i Ishaka, Bogu jednome!
I 1ni se Njemu pokoravno!" (El-Bekae: 133.)
13
"Recite: "Mi vjerujerno u Allaa i u 11 sto se objavUuje
11arna, i u 11 sto objavUe11o Ibrairnu, i Is1nailu, i Isal, i
Ja'lbu, i u11uci1na, i u 0110 sto dato Musau u Isau, i u
sto dato vjerovjesicima od Gospodara njiova; rni
pravirno nikakve razlike 1nedu i1na i rni srno Nj e1nu pokon1i
1nuslirnai." (El-Bek"e: 136.)
" ... i se neprestano biti protiv vas, da vas odvrate

od vase vjere, ako budu 1nogli. oni 1nedu varna koji od vjeie
svoje otpadu i kao evjernici urnru, - iv djela bice
poistea i ovorn i oorn svijetu, i i staovici
dZee1n1e1na biti, ujernu v ostati." (El-Bekae: 217.)
"Allau prava vjera jedio islam. podvojili su se i

kojirna data Kjiga bas d kad irnje doslo sz, i to
iz 1nedusobne zavisti. sa oirna koji u Allaove 1ijeCi budu
vj erovali Alla brzo obracunati." (Ali : 19.)
"Ako se i budu prepirali s toborn, reci: " se sno
Allahu pokoravarn, i oni koji rne slijede." I Ieci oin1a kojima
danaK.jiga i euki1na: "Pri1nite islam!" Ako piiine islam,
d su na pravo1n putu. ako odbiju, tvoje jedio da
pozivas.- Allah dobio vidi Iobove Svoje." (Ali :20.)
''Thl-aim i bio ni
Jevrej i si, vec plVi vjemik,
vjeiovao u Jedog Boga i i bio idolopokloik." (Ali
lnuan: 67.)
"Irahimu su od ljudi ajiZi i koji su ga slijedili, zati1n
ovaj vjerovjesik i vje1nici.- Allaje zastitnik vjemika."
(Ali lnu-an: 68.)
"Neki sljedbeici Knjige jedva bi docekali da vas
stianputicu odvedu; meduti1, i sarno sebe odvode, da i
slute." (Ali : 69.)
14
" sljedbenici I(njige, zasto u Allal1ove dokaze
vjeujete, da su istina, d znate?" (Ali .: 70.)
" ko zeli nek dgu vjeru osim islama, m biti
primljena, i ono1n svijet astadati." (Ali : 85.)
"Allah ukazati pavi t oim ljdnna koji Sll postali
evjen1ici, k sto Sll bili vje1ici i tvdili da Posl1ik istn1a,
pruzei s itn ijasi dokazi!- Nece Alla kazati pavi
t nd koji s11 sebi vd cini." (Ali Inuan: 86.)
"Oitna koji postaevjen1ici, bili s vje1ici, i koji

st jos veci vii, k im se doista plilniti, i
i s zbilja zaltali." (Ali : 90.)
" bolj vj od g koji se islamski d Allah,

cn1eCijos i dobadjela, ikoji slijedi vjeiahimov, vjeru v?
- Thanna Allal1zeo za ptijatelja." (En-Nisa: 125.)
" vjen1ici, vjerujte Allal1a i Poslaika Njegova, i
ig k Sv01ne Poslail objavljje, i Knjigu k
objavio i. ko d vjeovao Allal1a, i
1neleke Njegove, i I(njige Njegove, i poslaike Njegove, i
svijet- daleko zaltao." (En-Nisa: 13 .)
"Oitna koji s bili vje1ici,

i zati1n postali evjen1ici,
opet postali vjen1ici i v postali evjemici, i pojacali
vv, Alla doista opostiti i i pavi t
izvesti." (En-Nisa: 13 7.)
" ... Sada sam vam vjeru vassavsio i agodat Svoju
petna vam upotpio i zadovolja sn da vn v d
islam. - onome ko d pimoan, kad r glad, bez
m da ii gi, Allal1 opostiti i snilosta biti."
(El-Maide: .)
15
" ko apusti vjerovaje- uzalud 1nu biti djela
jegova i , 1 svijetu, astradati." (El-Maide: 5.)
"Nevjen1ici su i koji govore: "Bog - Mesih, si
Merjemi!" Mesihje govorio: " siovi Israilovi, klajajte
se Allahu, i motne i vasem Gospodaru! . drugog Allahu
smatra ravnim, Allah mu ulazak u dZe1111et zabraiti i boraviste
jegovo dZehe1111em biti; evjemicima iko pomoci.
Nevjemici su i koji govore: "Allahje d od trojice!"

samo d Bog! I ako se k g sto govore,
ss t , zaista, stici svakog od jih koji evjen1ik
ostae.
Zasto se i pokajuAllahu i znole oprost od Njega,

ta Allah prasta i samilosta . (El-Maide: 72-74 .. )
"m koga Allah zeli da uputi- srce jegovo prema
islamu raspolozi, koga zeli da u zaudi ostavi-
srce jegovo stegne i umon1im uCii kao kad cii r da
uzleti. Eto, tako Allah koji vjeruju bez podrske
ostavi." (El-En ': 125.)
"Zar i da govore: " ga izmislja!" Reci: " saciite vi
deset Kur' u slicih, izmislj eih sura, i ko ga god hocete, od
oih u koje pored Allaha vjerujete, u pomoc pozovite, ako
istia sto tvrdite! '' (Hud: .)
" ako vam se odazovu, d zajte da se objavljuje

sno s Allahovitn zanjem i da netna boga osim Njega- zato
muslimani postanite!" (Hud: 14.)
"Samo se Njemu moze moliti! oni kojima se pored Njega
mole- nece im se odazvati, kao sto i voda nece stici u usta
onome koji prema samo dlaove svoje pruzi; molitva
nevjen1ikaje stvai izgujea:" (EY-R 'ad: 14.)
16
"I sa sljedbeicitna njige raspravljajte najljepsi i, -
saonimamedujimakoji suepravedi -, irecite: "Mi vjerujemo
u 0110 sto se objavljuje n i u 0110 sto objavljeo vatna,
nas Bog i vas Bogjeste- d, i tni se Njetnu pokoravamo."
(El-Ankebut: 46.)
"Okrei lice svoje ti, kao vjemik pravi, cistoj vjeri,
Allahovoj prirodi, prema kojoj On ljude stvori! - Nema
promjene u Allahovom stvaranju! prava v, ali vecina
ljudi ne z. "(El'-Rum: 30.)
"Onaj ko se islamski preda Allahu, usto cini dobra dj ela,
uhvatio se za ajcvrscu vezu. Allau se koncu sve vraca."
(Lulanan: 22.)
" zar jednak nevjen1ik m kotne Alla prsa
rasirio za islam, te slijedi svjetlo Gospodara svoga? Tesko se
onima Cija su srca neosjetljiva kad se spomene Allah, oni su u
pravoj zaudi!" (Ez-Zumel': 22.)
"Reci: "Meni zabranjeno, tome su mi dosli jasi dokazi
od Gospodara moga, da se klajam oitna kojima se vi pored
Allaha, ldajate, rd mi da se pokoravn Gospodaru
svjetova." (El-Mu 'min: 66.)
" ko govori ljepse od g koji poziva Allahu, koji
dobra djela Cii i koji govori: " satn doista musliman!"
(Fussilet: 33.)
"I mi smo, cim smo I<.' culi, u g povjerovali; ko
Gospodara svoga vjeruje, i stete i epravde treba da se
boji." (El-Dzin: 13)
"I ima s tnuslitnana, in1a nas zalutalih; i koji islam
prihvate pravi put su izabrali." (El-Dzin: 14.)
17
1
1
1
HADISI PRIHVATANJU ISLAMA
* Bijase Su1ne i Esal zn, doveden i priveza u

izii dZnije. Piolazeci poiedjegaAllal1ovposlaik s.a.v.s.
di da ga odve.ZU, otisao do oizjeg buaia,
l se, zati1n usao u dzniju i izgovorio sel1adet: Eshedu
en lailahe illelah ve eshedu enne Muhammeden abduhu
veresuluhu- Ci1ne postao pipadnik islama. 1
* Oba6aju6i se hazeti AlUi,jede pilike Muhn1ned
s.a.v.s. k: "Tako mi Allaha, ako bi neko tvojim uzoko1n
privatio isln, bilo bi ti v1ijedije odajboljeg stada stoke."2
* Blago li 1n koji upuce u islam- povodi svoj

zivot zadovolja oiln sto ima i sk01naje. 3
1
hi; Salat:76. Ovdje i t da p1ije pihvatanja islaa
treba obaviti kpanje.
2
t1i ; Dziad: 14 . tada bio bogatstva na v svij t.
Penosi Davd da novi slian t da se osje6a zavalni
dzniko n ko bio zk laska isla. Vidi;
Davud: 3/127
3
Tinnizi; Zd: 36.
19
* l(ad bi neko pril1vatio isla un1d s.a.v.s. bi ga
poduCio da izgov-a sljede6e rijeci: Aahu.mmagfir li
verhamni vehdini verzulmi, sto zaci: "Allau , oprosti
1ni, siluj i se, uputi i opslbi ." 4
* Dosla delegacija iz l Sekif do ud
s.a.v.s. da private isla. Posto to bilo u tol s posta,
Rz, on i rekao da poste sto preostalo
ramazaskih. d. 5
* Svako dijete se rodi u prirodi islaa, roditelji (staratelji)

ih ucine d rs6i, Jevrejio ili vatropoldoniko. 6
* Ebu Seid El-Hudri preosi rijeCi Allahova Poslaika.
l(o kaze: "Zadovolja s da i Alla bude Gospodar, isla
bude vjera i Mua1ned s.a.v.s. bude poslaik", zasluzio
Dze1111et kao agradu. 7
* Islam se zasiva pet temelja: vjerovati Jedog, Jedinog
Allaa, klanjati amaz, dijeliti zekat, postiti ramaza i, kome to
bude mogu6e, obaviti adZ. 8
* Kada covjek privati isla i vaUao ga primjejuje,
Allah mu upisati svako dobro koje bio ranije uradio i
izbisati svako zlo koje bio raije uciio, poslije toga
dolazi nakada i to: za svako dobro agrada od deset do
4
Msli; Zik: 34.
5
In Madze; Sija:
52. ovi se dokazje da osoba nije dzna napostiti
one dane koje nije postila i pihvatanja islaa.
6
Msli; d: .
7
Penosi Davd.
8
s i i Msli.
20
seda1 stotia puta, za lose djelo jemu odgovarajuca kaza,
ukoliko Alla i u oprosti. 9
* Dosao d covjek Vjerovjesil Mul1nedu s.a.v.s.
opretnlje za borbu (u vrijetne bitke l1udu), te upita: "Da li
da se borim ili da pil1vatimislam?''- Na sto 111uPoslail<:s.a.v.s
Iece: "v pivati islam, d u u." Pototnje dao
svecau izjavu privataju islama (kelimei seadet), d
otisao u u, gdje i pogiuo. Poslije togaje und
s.a.v.s k: "Uradio tnalo (laatko), ali obilo biti
agiade!" 10
* Zaista Uzvisei Alla daje ovosvjetske agodati 01n

ko i vo li i m ko i vo li (tj. dostupe su svakotne), ali
vjeru daje sno 01n ko voli. , kome Alla daruje vjeru,
ga i zavolio. Tako tni Gospodara, postati
tnuslimaom vjemikom iko, da prije toga jegovo s i
ezik pil1vati isln. 11
* . od s ili v privati isln imace duplu

agradu, prava i obaveze su m ista, ko od tnusrika
(idolopokloika) privati islam bice jedostruko (istovjeto)
agrade, prava i obaveze su n iste. 12
9
Penose Nesai i Buhaija.
10
hi; Dzihad: 13. Jedan od zakljcakaje taj daje islaslov za
obavljanje dugih djela i nagadivanja kod Allaha dz.s. Ovaj covjek se
zvao A1m i Sabit ijedistvenje ri laska Dzenet, da, zbog
katkog v povedenog isla ni d edovan naaz nije
stigao obaviti.
11
Alnned: 3/387.
12
Ahed: 5/259. t nagde se s dobivaju d
svijet.
21
1
1
1
Uvod
SVECENIKOV PUT UISLAM
U itne Allal1a, Milostivog, Samilosog i k salavat i

selam aseg Poslaika Muhammeda s.a.v.s.
Ovo kazivanje Allahovog siro1asog roba, zeljog
Allahove tnilosti i oprosta od gtijeha, Abdullaha . Abdullaha
Et- Terdzumaa 1 , Allah Uzvisei ga sacuvao i Svojom
dobrototn mu grijel1e oprostio.
Hvala Allahu koji s odlikovao ajboljotn vjerotn i
uciio s ummet01n istie, pocastio s u etn Kur' ,
ramazaskim postom, obilaskn Bejtullaa i ldanjajetn totn
casom mjestu. Pocastio s i u Lejletul-kadrom,
stajajem Arefatu, uciio s od oih koji vode racua
svojoj Cistoci, amazu, zekatu, vrijedostitna dzetnata,
bajratnima, dfumaskim hutbatna. Objasio m zakoe
vjere i kako da slijeditno suete Allahovih vjerovjesika.
Upozao s vijestima proslitn i vijestima buducitn preko
posljedjeg Svoga Poslaika i aseg tniljeika Muhammeda
s.a.v.s. kao ajodabraijeg covjeka i vode svih vjen1ika, k
g traji salavat, kao i jegove drugove i sljedbeike
zauvijek.
1
Interesantno napoenuti da i Abdulla, sto znaCi "Allaov
rob" ziala vecina n koji s prelazili na Isla.
25
Abdullah Etterdzuma
Zaista 111 Alla obdario tn pavi t i laskn

isv~ vje.l koj0111 se deiogiaj petl1ode v, koja
poslaa k odabr-aog, dagog i cistog r11111d
s.a.v.s. kojije pecat svi Iaiji poslaika. Raz111isljao sar11
si1 i oCigledi1 dokazi111a islara, te vidio da 111 ista i
111 skiveo, da i lijepo s, dok s
111oze biti s 0110111 ko z111 111.
s s1111g djela islske l111, da Allal1 d
zadovolja s i111, koji s koisteci svoje il dokaze
izosili kiticko 111isljeje i111 ks i v . U t0111e
2
se s isticao afiz 11nd i 2111 , Allal1111H
se s111ilovao, kojije kisteci se ivi1 kig laitikovao
iv . S zi1 da ta islska l111 i dovoljo
aspolagala paktic0111 l ispoljavaja Iascastva z
s11 sebi zadatak da i111ja odgovoiin1 izoseci i islstveo
z. U tom pogledavesca ajpavediji, ajiZlll1iji i
logicaaCi, tlvi lZlll11 i l, iv islaivljea
u, kako bi "zastila iv zvoa". Odgovoic i11111a
ivgs govo tojstvkoje iZiisljeo, spo111ij6i
u tn pogledjil1ove Biije, kao i to ko il1je pisao i k
ko i doosio. Svoji111evjeovaje1 su iskvaili svoje
u1ove, kao i potv01111a Isa a.s. i lazi111a .AJlal1a dz.s.
to111 it. Navesc tekstove sveceika i iv ubjedeja
z 01116 ivi vaki i ob1nana. S1nisljeo su izbacili iz
EvadeUa (objavljeog Idzila) koje objavljeo Isau a.s.
0110 sto govoi svojstvil11a ajavljivaog vjerovjesika
Muam1neda s.a.v.s.
2
Ebll d Ali i d i Sejjid i z el-Edelsije bio
k islasko pavu, ldisll,
apologetici i kjizevosti. Rode
994. god., l 1069.godie.
26
N k toga cu avesti sustiu is :Zliava u jil1ovo1n

uceju, kao i i 111olitve u jil1ovi1 aspeci1na- Allal1 i
kazio. Uzvisei Allal11ne d i uputio pavi put, te
sn odlucio da apise1n ovo dj elo koj vas, d1 se
p1ijato obadovati.
Djelo se sastoji iz opisa 1noga 1odog k, zati1n 1noga

odastaja i azvoja, k kojeg sa111 otisao u svijet i s
isln, pil1vataju6i vjeu aseg dagog Poslaika
Mul1n1neda, k ajljepsi salavat i sl11 g. Zati111
cu avesti k od lijepil1 postpaka koje 111 111i uciio
ple111eiti vlada Ebul-Abbas Al1111ed3 i dogadaj iz jegova
v111. Nako toga se spo111ije peiod Abdulaziza Ebu
Faisa, i Al1111edovog sia, asljedika u vlasti, gdje se,
takode, govoi jegovoj lijepoj biogafiji. Poslije slijedi
odgovo k pitaja kscastvu, kao i cvstoci i ljepoti
vjere islna.
N k pripe111e ove i kjige odluCio sn da
da1aslov "Tullfetul-erib fi-eddi ala elllis-salib", (n
pogodak u odgovoru krscanima), podijelio snje ti
dijela kako bill citaoc olaksao sto bolje raZlllllijevaje.
Pvi dio govi pocetl 111og isl11ijjeta, stu
krs61stva i lasl 111d p1ipadil(e cistog isl11a, 1111i
1m1ogo p0111ogao vladpavovje111i Alned Ebl-Abbas.
Dgi dio govori v111u provede110111 za Vlij 111 ovog

v ladaa bdlaziza, kada i astalo pisaj ove k ige. ilo
to 823 llidzretske godie4 .
3
Onje Ebl-Abbas d in d i Ebi k i
Ebi Zeke1ijja ...
4
godia odgovaa 1420.godii.
27
Treci dio govoi ciUevi111a ove la1jige, k1 se zeli
potvditi poslastvo Mum11eda s.a.v.s.laoz avode r1~ih
sveti kjiga (Tewrata, Idzila ... ), k salavat i seln
ostale Allaove poslanike. zavisetak la1jige ukazuje
osovi cilj g pisaja uz n ivolju Uzviseog Allaha.
28
Prvi dio
1
1
SVECENII<OV PUT UISLAM
Zajte, Allal1 va111 8 8milovao, da 111oji ko1ij i potic iz

gadaMajke5 , ii ga Alla i8lnskiln 111je8t01n. veliki
gad koji 8 alazi i8toi1ne01n o8tvu, 81 st1 iz1ed
dvije li koje azdvaja 111ala ijeka. 08tvo pela-iveo
1Z110VI8iln dv1. I111a i dvije i lijepe lke koje
8v veliki tgovacki bodovi. Po8toje i 111g
plataze 8111okvi i 111a8lia. U d 8ezoi 8 poizvede
111a8liovog l vise od dvade8et iljada bacvi, sto 8 8i1
do111ace ts izvozi i podrucje Egipta. Na 8tv
k alazi 8 vise od 120 cv8to gadeil1tvda. Takodei
ovo 08tvo bogato 11111gi111 izvoi111a vode, koji 8
k rijeka i potoka lijevaj1110Ie.
otac 81t di1 od glediljdi k,

08il11111ee i i1 duge djece. N k sto 8111i se8t
godia d 111 Citelj- 8Veceilru, d koji111 83111llCiO
Evadelje, koga 83111 za dvije godie vise od pola i
11t. Zati111 83111 izcavao jezik Biije i logil sto sve
tajalo Se8t godia. d 8al1111ap8tio l i otptovao
gad Laedo Spajol8koj pokajii l(ataloija. gad
bio poZ11at izcavaju ksca8ki k.
5
k ostvo istol Adalsa.
31
Abdullah Etterdzuman
Kroz njega se poteze dolia bogata plemeiti1n metalin1a,

po1nijesai1n sa pijeskom, tako da su se mogi ljudi bavili
tazejem zlata, k cega to lnjesto opustjelo.
Ovo podrucje bilo pozato zvs1n vocu,

it beskvom koju su, osim svjeze upotebe i susili. Osim
toga, susili su tikve i mkvu, kada bi ih ze~eli zimi koristiti
stavljali bi ih pr~e u vodu, zatim bi ih spravljali, tako
da bi davali uls potpuo svjeze hrae.
U grad su dolazili u potazi za krscaskom aul<:oln nn1ogi
daci i studeti koji bilo izmedu 1000 i 1500. Glavu rijec
bi, ipak imao sveceik pred koji1n bi se uCilo. S obzirom da
to podrucje bilo bogato mognn poljoprivredim proizvodi1na,
osim vjeskih nauka izucavao sam i poljopivedne, kao i
astrono1niju. U izucavaju oviauka, s kscaske
dogmatike v sam u ovom gradu deset rdi godia.
Poslije toga sam nastavio skolovaje u gradu Bolonja u Italiji.
veoma veliki gad cije su kuce i zgrade izgradee od
v opeke, iz azloga sto emaju kn. Svaki
proizvodac opeke imao i svoj zastiti zak kojem bi se
medusobo 1-aspoznavali. hnali su zajedickog kotroloa koji
bi provjeravao kvalitet zemlje od koje su pravili opeku, kao i
kvalitet , ukoliko bi k ekvaliteto uadio bio bi
kafujava.
Ovaj gadje pozatu siroj olasti i tome sto u jelllU

svake godie iz svih krajeva svijeta pohodi vise od 2000 ljudi
zbog izucavaja krscaskih auka.
Tom prilil<oln se svi l u s vjerske d, bez
azlike da li uceik bio si ekog ili sno obici covjek,
dakle ne bi se 1nedusobo azlikovali. Medu njima se
32
posebno isticao sno vjerski velikodostojnik pred koji1n bi

ucili i sve odluke su bivale u jegovim rukna.
Staovao sam u crkvijedog starog i veoma uvazenog
sveceika koji se zvao Nikola Martel. bio toliko
obrazovan, u i pobo:Zan da se isticao iznad svih drugil1 ct1cveih
velikodostojika tog 1njesta. Do g su stizala pitaja iz olasti
vjere sa svi strana, cak i od vladara, zbog cega su ga
bogato nagradivali. Toliko bio uvazava da su ga obasipali
raznim poldoima, smatrajuci d taj acini oni uznjega postiZu
visok stepe kod Boga. Pred tim sveceikom sam uCio tetneUe
krscaske zaosti i mudrosti. U sluzbi jetnu mogo sam se
prilizio, n1i tako prepustao neke svoj sluzbe i poslove,
sn, iztnedu ostalog postao i najbliZi jegov suradnik. Svojim
slu:Zejem i lizinomjemu stekao smn povjerenje kod g da
1ni povjerio kljuceve svojih odaja, kao sto su ostave za ranu
i pice, kao i sve druge odaje, osim d male sobe u kojoj bi se
samo kd osamljivao. Pretpostavljao sn da bi to mogla
biti odaja u kojoj sklanjao skupocjene darove i v,
Alla l z. Uz njega sam proveo punili deset godina,
k cega ga zadesila bolest. Tako bolestan nije mogao
jed11om prilikom prisustvovati zajedickom sastanl sa svim
ostalim svecenicima. Oni su, medutim iscekivali njegov dolazak
i u 1neduvremenu raspravljali razlicitim vjerskitn pitanjitna.
Tako smo dosli do teme u kojoj se govori kako Uzvisei
Alla preko Isa a.s. ajavio dolazak novog poslanika koji
biti "cestito i pravedno siroce". Istrazivali s1no i razmisljali
tome ko bi mogao biti ta osoba. Svaki od jih shodno
svome zanju i raZlnijevaju iznosio svoje misljeje, tako
da se dijalog razvio asiroko, ali ipak smo se razisli bez
rjesenja tom pitaju.
33
bdullah Etterdzuman
Nakon toga s otisao do bolesnog ucitelja koji 1 pitao

ce1nu s razgovarali u jegovn odsustvu. I:fonnisao sn
ga razilazeju sveceika pitaju ko stoji iza nnea "cestitog
siroceta". Neki od njih su govorili ovaj, eki i tako sn
sve to i preio ucitelju. upitao za is~,
sarekao da sn se slozio sa 1nisljeje1njedog sudije kojije
i svoje tuacenje Bilije. Zati 1ni ucitelj rece: "Nisi los,
tudio si se i liz si, ali ipak to pogreso,je istia sasvi
drugacija. Tu1nacenje tog casog iena zna veo1na ali broj
ucejaka ui odBoga, v dato vrlo 1nalo znaja".
Pisao s jegovi1n skutia i poljubio stope, govoeci:
" dagi uCitelju, ti zas da s dosao iz veo1na dalekog
jesta ovdje kod tebe i evo ti sluzi deset godia. Naucio si
1nogo toga da ti se g nazavaljivati, te li
tvojo dt da i kazes k covjeku rij "!
stari ucite~ zaplakao i k mi: "0 siak, tako mi Boga,
ti si mi najda2i od svi koje poznaje zbog tvoje eizmjen1e i
iskee privZeosti eni. Spoznaja tog imea znaci veliku stv,
ali se i za tebe da, ako objelodais, dovesti ces sebe
smrtnu opasost, tj. i se da te krscai k toga
biju". Ajareko: "UCitelju1noj, velikog mi Boga i istiitog
IdZila i g k dostavljeljudima necu ikolne
i sta krijes, osi sa tvojom dozvolom". mi odgovori:
"Sie 1noj, sjecas li se kad si dosao ovdje, te pita tvo1n
gradu, nna li lizu g 1nusfunana. Ratuju li i protiv vas ili vi
potiv nji, kako i te provjerio, odosno da li u sebi i1nas
odvatnostpea islau. Z siko 1noj, daje "cestito siroce
(paakli t)" d od i Allaovo g vj v esika
Muammeda s.a.v.s., k objavljea cetvrta Bozija objava,
agovijeste k jezika Danijela a.s. koji agovijestio
34
dolazak nove objave preko ovog poslanika. Njegova vjera

biti vjera istie, jegovi Cisti sljedbeici su spomenuti u
h1e1Zilu (iiji)".
Zati1n sa1n ga upitao: "UCitelju 1noj, sta kazes d za
krscansku vjeru"? odgovori: "Siko, kada bi se krscani
pridrzavali onoga s ci1ne zaista dosao Isus (Isa a.s.) svi bi
bili u Bozijoj vjeri, jer i Isa, kao i svi ostali poslanici
pripovijedao jedu vjeru, vjeru u Jedog i Jediog Allaha dZ.s.,
bez pripisivanja druga Njemu". Pitao sn: "UCitelju, kako
ondarijesiti ovaj prolem?" Onrece: "Samo ulaskom u vjeru
isln". " da li se spasiti zaista onaj ko pri11vati tu vjeru"?
upitah. "Da, spasice se i na dunjalul i na ahiretu" -odgovori.
"Ucitelju moj, zaista pametan izabrati za sebe sto najbolje
zna" -rekoh, " kada si znao za vrijedosti islna sta te
ometalo u tome da ga prihvatis?" rece: "0 sie,
U zvisei Allah mi i otkrio ljepote islama i cast Vj erovjesika
islama sve do moje duboke starosti. da me Allah dZ.s. uputio
to dok sam bio tvojih godia apustio bih sve i prihvatio
Cistu vjeru islam. Ljubav prema dunjalul izvor svih pogreski,
ti zas lnoj polozaj medu krscaima od casti i ugleda i svih
drugih dujaluckih poriva. l(ad i obznaio da prihvatam
vjeru islam ubili bi me kratkom postupl. ako i se od
krscaa izvukao i prisao muslimaima i rekao im da im dolazim
kao musli1na, rekli bi mi da sam se spasio ulaskom u pravu
vjeru i sam sam sebe spasio od Allaove kazne. Bio bili 1nedu
jima stari, siro1nasi, devedesetogodisjijadnicak. Ne i
razumio jiliov jezik, iti bi i znali moju pravu istiu, te i,
mozda i glada umro. Medutim, valaAllau dz.s.ja sam u
vjeri Isa a.s. i g sto m dostavio, Allaajbolje
zna 1nei".
35
Zatim sam mu rekao: "Ucitelju 1noj, uputi 1n da ide1n

muslimasl te1itoriju i udem u jihovu vjeu"! Sti ucite~
mi rece: "Ako budes pameta i zelja spasa uputi se u islamski
svijet gdje ces postici i dujaluk i ahiret, ali sie ovoj stvari
z iko osim s dvojice, dobro pazi da slucajo sto
izustis tome. Ukoliko bi to otkrio v bi te d lincovao,
ti i mogao ista pomoci. ako bi ti slucajo m
izdao,ja i to porekao, moje rijeCi su od tvoji i vise bi
mei vjerovali, nego tebi". Rekao sam: "UCitelju , Boze
sacuvaj takvih slutnji"! Dao sam 1nu rijec kojom sam ga umirio,
zati1n sam se pripemati za odlazak iz tog mjesta.
UCiio mi dovu pozeljevsi st put i daovao 1ni
pedeset dinaa zlatnika.
Ukrcao sam se d i uputio ka Majoki. U sam
v sest mjeseci, d se uputio Siciliju. I tu sam ostao
pet mjeseci u iscekivaju odgovaajuceg broda kojim bi se
uputio u eku muslnnansku zemlju.
U skoro se pripremao putnicki d za Tuis. reuli smo
sa Sicilije pedvece, u tuisku luku stigli smo oko d
sutradm1. N k sto sam se iskrcao s broda, d me izasla
velika slpia lcrscaa koji su mei culi raije. S njima sam
lcreuo do ivi domova. U tom drustvuje bilo pozati
tuiski lcrscaski tgovaca. Medu jima sam v u
cetiri mjeseca, uzivajuci veliko gostoprimstvo, d sam
k tog provedeog vremena upitao ima li ko na dvoru
vladara da govo1i lcrscanskimjezikom. 6
Tadasji vladarje bio Ebul-Abbas Ahmed, Allah mu se
smilovao. rScani su mi Ieldi d_ na vladarevom dvoru ima d
6
Ovo znaCilo da aut ove knjige nijepoznavao aapskijezikkojim su
govorili mjestani Tunisa.
36
visoki sluzbeik, zvao se Jusufi bio lici vladarev ljekar.

Obradovao sn se vijescu da cu i ekoga od 1nuslimaa s
ki1n i mogao razgovarati. Zati1n sn se raspitivao mjestu
gdje stauje pomeuti ~ekar. Uputili su 1ne g, k cega
smo se i upozali. Razgovarajuci tom prilikom sn mu objasio
svoju situaciju i razlog mog dolaska u Tuis, kao i prilivataje
vjere islna. Ljekar bio presreta sto eki covjek pre6i
isln, da i1na udjela u tome. 7
Zajedo su se obojica uputili ka vladarevom dvoru. Prvi

usao Jusufi objasio lZlog mog dolaska. Zatim sam usao i
i stao pred vladara, predstavivsi se. Upitao me za moju
starosu dob, sam odgovorio da imam 35 godia. d
1ne pitao koje auke pozaje1n, sn ga i tome iformisao.
rekao:"Dobro dosao i privatio islam sa Allaovim
zadovoljstvom". Obratio sam se svom prevodiocu,
ljekaru: "Reci ase1n postovaom vladaru da postoje raza
govork1ja oim ljudima koji privataju islam, te bili zelio,
s vladarevim dopusteje1n da se pozovu ugledi i pozati
krscai i da i upita mei, da cuje sta ilnaju kazati, d,
ako Bog da, iv iskazao svoju pripadost islamu".
Tada mi v ladar preko prevodioca rekao: '' Ti od 1n trazis
isto kao sto trazio Abdulla i Seln 8 od Mun1neda
s.a.v.s. u vrijeme kadaje Abdulla privatao islam".
7
Naime, velika nagt-ada ceka onoga ko bude sebebom (ziokom,
povodom) da bi neko piihvatio islam. Mhammed s.a.v.s. kaze: "Tako
mi Boga, da Allah tvojim sebebom upti na piavi put nekog covjeka,
bolje ti nego da imas kda civenih deva". Hadis biljezi Buhaiija,
poglavlje dzihad i pozivanju u islam.
8
Abdullah in Selam in Haiis el-Isiaili veliki jeviejski ucenjak i
glednik. Piihvatio islam na identica naci, kao i t ove knjige,
ali sa vremenskom azlikom visom od sedam vjekova.
37
Nakon toga pozvao uglede velikodostojnike iz
krscanskog naroda da mu dodu azgovor. K..ada su dosli u
dogovoreno V1ije1ne vladarje zatra.Zio da ga iformisu jed01n
ov01n covjel sveceiku koji se nedavo pojavio medu njilna.
Oni 1nu odgovorise: "Vladaru s, 011 11as veliki krsca11ski
z11a11stve11ik, aajstariji medu 11a1na govore da 11isu 11ikada
vidjeli Z11aijeg i uce11ijeg covjeka u 11asoj vjeri od 11jega".
Vladar ih upita: " sta biste vi rekli ako bi 011 prihvatio vjeru
islam"? 011i odgovorise: "Sacuvaj s Boze, 011 to 11ikada
bi uciio! "
l(ada ispitao i sazao od ksca11a sve sto l1tio 1ne11i

pozvao me da staem pred 11jega. Tada sn izgovorio Iijeci
isti11skog sehadeta u piisustvu polne11utih krscaskih
velikodostojnika. Poceli su se krstiti u cudu i 11evjerici, govoieci:
" on Cii samo da bi se ozenio,jei se kod nas svecenici ne
ze11e" .Nk toga su napustili dvoi tuZni i zabrinuti.
Vladar, Allal1 mu se s111ilovao odluCio da 1ni se iz drZave
lg isplacuje cetvrt diara deV11o i obezbjedi sta. Zati1n
1ne ozeio kceikom hadZije Mul1ammeda Saffaia. Piilikom
svadbe darovao 11as sa stotiu dinaia zlatika i ovo1n
odjecom. Tako sam zivio u sret11om braku i dobio sn sia
kome sam dao i1ne Muhammed u zelji da se sto vise sjecn
aseg Vjerovjesika Muhailllmneda s.a.v.s.
38
Drugi dio
Za vrije1ne uvazeog vladara Ebul-Abbasa i jegova sia

Ebu Farisa sest 1njeseci k mog pri11vataja islna odlucili
su da me postave za glavu pratju broda u Asua119 . Vladareva
zelja bila da se sto vise druzun sa Arapilna, kako bi sto brze
i vise aucio aapskogjezika, te adio prijevodu aapsko
krscanskogjezika. Tako sam za godinu dana auCio veo1na
mnogo. Prisustvovao sam i izgradji objekta za strace u
Mehdijji 10 gdje sn pevodio vladaru ljige koje su mu
emusli1n1i doosili, Allah ih uputio pavi put. Putovao sam
sa vladarom i u druge, vece gradove Tuisa, kao sto su Gebs i
Gafsa. U Gafsi se vlada i azbolio od koje bolestije u to1n
gradui UlllfO. Bilojeto 3. s' 796.h. godie 11
Nakon njega vlast peuzeo njegov si Ebu Faris
Abdulaziz N asi1-uddi11 koji bnovio sve moj prenadlezosti
koje sam imao za vrije1ne jegovog . d toga dodao mi
os i da imn svoj s ued u k01ne sn vodio poslove
vezae za 1noreplovstvo i vd. Tako sn postao
admu-al i pevodilac.
9
g1-ad 1ijeci N il Egipt.
10
gad is obali .
11
, odgovaa . 1394.godie.
41
d pilike, d u vlasnistvu naoda Musuka pievozio

Iobu za 1nuslnnae. K_ada su dosli u luku Maisa u Ttisu, uletjela
s dva gsaiska bioda sa Sicilije i napali 1nsli1nane i spjeli
opljackati njiov d. Tada s vladai Faiis aiedio
odgovo1o1n lic da sa t01n ode do Halkl- Vadi 12 i da
piegovaaj sa kscai1na kako bi povatili otet i1novi
1nsli1nai1na. I(ada s stigli dd 1njesto kscai s
tazili sigost za svog pevodioca, k cega s i dobili
st gi za bezbjedost gv. U
pegovaiackoj grupi ks bio d veliki sveceik,
izmed1nee i g postojalo prijateljstvo,jei s1no ekada
zajedo cili i studiali. za 1noje plivataje islama i bilo
1n zao. Zelio da, svakako ptem ovi gv 1n
pozove da se vati1n lascasl vjeu, pozivajCi se s
i cvisto pijateljstvo. I(ada se taj sveceik s sajedi1n
asim pevodiocem pitao ga kako se zove, sto lllll
ovaj Iekao Alija. Zatimje lascai dodao: "Alija, z1ni ovo
pismo i osi vasem admial dll, kada 1ni odgovoi
doeses d ti os d diai".
Alija z pis1no i i otisao Halll- Vadi obavjestivsi

svoga pietpostavljeog tok azgovoa, oseci piSlno
sveceika sve do vladaia.
Pismo stiglo do vladaia Ebu Faisa koji me , zatim

pozvao da dode1n i da 1n ga pevede1n. l(ada sn procitao
pis1o, obavjestivsi ga sta m pise, sam se Slnijati.
Pitao 1ne zasto se S1nije1n, m reko: "Allal1 vas pomogao
vladaru, ovo piSlno 1nei i to od jedog od moji11
izi p1ijatelja, evo i prevesc vam ga". Polagao s11
12
pedgade Tunisa.
42
prevodio i pisao arapski jezik. Zati1n vladar uzeo

prevedeo piSlno, procitao ga svo1ne biatu lSlnail,
rekavsi: "Tako 1ni Allal1a, istaije ispstio u svn p1ijevod"!
d ga pital1: "l(ako to ti, vladar zas"?
rece: "Dobio sn prijevodovoga piSlna od jedog prevodioca
trgovca, p1ije tebe. sta ti, Abdllal1 imas i kao odgovor
pis1no ovog svog prijatelja sveceika?" Odgovoio sn
1n da cvrsto stojim pozicijna svog slobodog prelaska
isln i ljbav pre1na isln1e ikada apstiti. os
sn odlCio da odgovarn ovo poslao pismo, ali 1ni
vladar rece: "Uvjerili Sl110 se ll ispravost tvoje cvrste vjere
islama i 1ni sn n tebe, ali rat varka, ti to iskisti
i ipak apisi odgovor ll kolne ces traziti da se oteta roba
111llslilnal1Skill trgovaca vrati.Za uzvrat apisi da ces, k
vrac1ja imovie 1nslimaima i sn pobjeci od msli1naa sa
svojim l<scli1na i ovim svece11ikom". N al<:o11 ovoga svecenik
se bradovao, vatili s i otet ro ms limanima, ali 1n
se na krajisn p1idru.Zio. ga , rv astzilo, s
podigli sidro svoga broda i apstili podrucje Tnisa.Tekst
polnetog pisma od sveceika glasi:
"Pozdravlja te tvoj brat, svecenik Fesis koji te d

z. Stigao sam u ovaj grad kako bil1 te sa sobo1n vratio
Siciliju. i1nam veoma visok polo~aj kod vlasti Sicilije.U
poziciji sn da upravlja1n, da daje1n i zabrajje1n. g
stvari u drZavi s moji1n rukama.Poslsaj 111 i podi sa mo1n,
eknamje Bog na pomoci. Nemoj da se plasis da ces izgubiti
ilnovi, ugled ili esto dugo,jerja ilnn mogo toga i cillic
za tebe sto god pozelis. Nemoj sa1no da raz1nisljas
djaluckiln stvarilna, jer su one prolaze, zivot kratak.
Bog nas stalo n1otri, Ga se i trazi oposta od Njega
43
apusti rak islama i vrati se u svjetlo krscastva. Z da

bogjeda od svete trojice u svorn upravljaju svijetorn. Nema
i da ti izdvojis bilo sta za sebe od g sto sabrao
bog. zarn da ti ovo odlico poznajes, cak i vise od m,
ali te opet podsjecam sveto trojstvo, jer sarno koristi
vje1icirna tog trojstva. Cuvaj se da se ne izgubis u eznanju.
Ucii da tvoj odgovor na moje pisrno bude kao lijep cvijet
upuce mei, jer osobi kakva si ti nije potrebno nikakvo
poducavanje. Pozdravljam te".
44
IZ BIOGRAFIJE VLADARA PRAVOVJERNIH, EBU FARISA,

ALLAH UZVISENI GA POMOGAO
Ovaj vladar uspostavio zakon pravde prema svim

ziteljima svoje zemlje, osnovna Kur' ana i Suneta. Od
njegovih vrlina mogle bi se istaci sljedece: Ukazivao pocast
ucenim i dobrim ljudima. Dobro bi ih pri1nao i castio, kao sto
ciio i prema onimakoji su u svojimkorijenima bili u srodstvu
saPoslanikom s.a.v.s. ~- zivim pripadici1naEbli-Bejta. Toliko
bio darezljiv da su ga posjecivali i oni iz najudaljeniji111njesta
Istoka i Zapada. Pripadici Poslanil(ove s.a.v.s.loze bi dobivali
darove u ovcu i odjeci, godisnje bi im davao 60 diara
kako bi obiUezili 12-ti rebiul-ewel, kao sjecanje na rodenje
ajdrazeg Allahovog miljeika. Snosio bi i troskove te noci
kojo1n se obiljezavao taj znacaja dogadaj, vodeci racuna da
sve to protekne na islamski dozvoljen nacin.
Sto se tice njegovog odnosa piema ostecenima i oima
koji cine nasilje bio veoma praveda, tako da nije bilo mjesta
il(akvim zalama na njegove piesude. Odnos prema krscanima
ijeviejima, takoder bio p1-aveclan, vodeci racua da im se
45
kao etnusli111ai111a ikako vd ucii. Cak i i koji

su se alazili u zatvoi1a bili su svjesi da su to i zat-adili,
pustao slobodu svakog g ko to zasluzio, v
uz vd svih zakoski on11i.
Daezljivost ovog vlad-a bila adaleko poznata stvar.
Odredivao bi da se laju svakog 111jeseca udjeljuje i111
koji su ti. Poticao i druge bogate i uglede ljude i
us1j v ih isl11skog pavika, n1udenisa Ebu Abdullaa
Mua1m11eda i Sel11a et-Tabetija koji bi i upucivao kako
i k0111e t udijeliti sadal i zekat, od 1, ulja, site i ku
stoke, kao i sve dugo sto podlozo zekatu. Osi111 svega
ovoga 111oglo bi se reci da su i druge olasti u drzavi bile lijepo
ud, dakle s11 u gradu Tuisu.
Vladar , takode bio poznat to111e sto bi

odocasnici111a Meke i Medie slao v koji bi se tamo
podijelio i svakako time zaradio sevab kod Allaa dZ.s. Davao
bi poklone za siromasne adZije i i aljine, onima koji bi
se lal(se mogli vratiti svojim l11.
Od jegovi dobota pozato i to da odzavao
prijateljskeveze saAdaluzijo111 13 , te i111je svake godie slao
2000 kafiza 14 pseice.
Osi111 toga slao i111 k , deve i v aoruzaj , kao i

barut i druge dagocjeosti. Vrlo vazo i istaci da se vlada
trudio da saza za zl muslimae i otkupi il1 od
eprijatelja. Tobl(ojetogaCiiozaotlpt11usfu11anazaobUeika
daje ofonmo i valfu te svepodadzo11svogajsignijeg
seletaa Ebu Abdullaa u111d in Azuza. N aedio mu
13
d danasnje Spaije
14
Tadasja jediica za tezi
46
SVECENIIV PUT UISLAM
da d vodi acuna poezi1na i da sve sto stige od

dadZbia potosi u kupoviu ze1nlje u Tuisu i okolici koju bi
poklajao oslobodei1n zatvoeici1na u zelji da tako ostae i
poslije vladaeve s1mii. Zaekao se i to da osloboditi sve
z~ 1nusli1nae koji pistigu bodovi1a u Tuisku
luku La s. Odedio da se za svoga zivota iz dzave
g u dogovo1 sa kscaskim trgovcima daju sedstva
kojima bi se otkupljivali zatocei muslilnai, ma odalde dovedei
bili. Tako bilo dd da se za oslobadaje 1nladica
musli1naa isplacivalo od 40-50 di. Ija i poekad bio
pevodilac u to1n poslu. Svi bi bivali otlp~ivai iz dzave
g, sto se produzilo i sto se cii i d daas, za vrije1ne
pisaja ove kjige. 15 Neka Uzvisei Alla agiadi ovog
ple1neitog vladaia.
U jegova velika, dobra djela ubraja se i to da dao

izgiaditi zaviju (tekiju) kojaje bila lociiaa izu obale moia u
T1isu. P1ije toga tom 1njestu lcrscai su bili izgiadili otel u
ko1ne SU se v Ciili veliki giijesi, sto bilo VIlO tesko
sprijeciti. Naime, eki bezobzin1i i bogati kscai su placali
12 iljada diaia zlatika godisje dadZbie dizavi, kako bi se
tu slobodo tocio alkohol i ciio drugi emoial. Bilo to uistiu
okupljaliste grijesika, sto samo Iastu:Zivalo s islaeil1 i
piavil1 vjeika. vladar Ebu Faris se odiekao ti dadZbia u
korist dizave, cije porijeklo bilo u haiamu' pokvaieosti i
sve to samo da bi stekao Allal1ovo zadovoljstvo. se i
Slnmo sno zabiaom i aiama u tn objektu, g
sve srusio i tom mjestu izgradio tekiju, veliku i koisu
gradeviu kojaje postala stjeciste zi, za obavljaje
nz, i zilaa i drugil1 iadeta. U tu swu uvalfio,
15
Bilo to 1420. godine.
47
Abdllah Etterdzuman
takodei i dovoljnu koliCiu l, kako bi i posjetioci bili

ugoscei. Tu bilo jako puno tnaslia i velike koliCie azih
apitaka, neka za to Alla agadi ovog vladaia. Zatimje dao
izgiaditi i tekiju koja bila sagadea u blizini d 16 , te
tekije u aseUitna Datnus, Dzebelu-d.fulud i l(bili. Za sve jih
obezbijedio dovoljno siedstava kako bi se d
odiZavale. Izgadio i cestne u Injestima Babul-dZedid i Veliki
Madzil koji se nalazi ispod 1njesta Musala kojem bi se
obavljali Bajami. Dao , iztnedu ostalog izgaditi i 1v za
odmoiu mjestiina d, Ebul-dZad, Hatnatnat, Reftafi Gamat,
kao i moge druge.
U njegova dobia djela ubiaja se i to da obezbijedio
vebl<i bioj kjiga za bilioteku dZatnije Zejtuna u Tnsu. Sakupio
za nju mnogoboja VIijedna djela iz Iazlicitih aucnili oasti
koje uCiio tiajnim valfom za koji izucavaju i tagaju
zaaukom. Za odiZavaje iste obezbijedio planta:Ze maslii1a,
sto bilo dovoljo za poVIelnene ili stah1e korisnike lmjige,
kao i zajiovo obezbjedenjei cuvanje.
Pletneiti vladai se istakao i tome sto osovao
bolesnicki stacioaiU Tuisu, sto prije njega iko u Sjevemoj
Afuci to Inje UCllnO. U njeillU SU bili smjestavai bolesni muslimatn
za koje se niko drugi nije itnao briuti. I za njega , takodei,
obezb~edio velika siedstva, ovo sv bas u godii
pisanja ove kjige.
U njegova dobia djela spada i to da se u itne Allaa dz.s.
odiekao z koji su bili nnijeje11i Iatnjim vladatilna. Tako
se, npi. odiekao poieza od svih tuniski pijaca koji bio
mi vladaru, kojije iznosio od 1-50 dinara. Piijasji
16
naselje koje tada bilo predgde glavnog grada, sada ono
jedno od njegovi elitnih djelova.
48
vladari su to za sebe uzimali, ovaj pletneiti vl"adar se toga

dobrovoljo odekao.l<:iuo i z tzista l1ipoteka 17 ,
Ciji izos bio oko 3000 diara zlatika. Zatim ukiuo z
usluge u restoraima, ciji izos bio 5 000 diara, porez
stoku sa izosom 1000 di, z pomet 1nasliovog
ulja u izosu od 5000 diara, porez d zelee pijace 3000
diara, porez trgoviu mirisima od 5000 diara, porez
trgoviu zaCiom od 5000 diara, porez promet drveog
uglj od 1000 diara, porez trgoviu drZala za alatke u izosu
od 1000 diara, porez kopace buareva u casiji koji su
staovali u satorima, raije su bili oporezovai u izosu od
1000 diara, porez esistvo u izosu od 000 di,
porez proizvodace metli od 200 diara, porez proizvodju
duvackih istumeata (ftula, truba, svirala ... ) u izosu od 200
di, porez za sviace od 50 di. d toga vlada
dopustio i slobodu poizvodju sapua, kojaje i bila
zr kao privata poizvodja, iz azloga sto su ii
vladari imali moopol za poizvodju istih.
Od egovih do bih djela i to da se odekao i pihoda
uzitnaih od pekrsajih kazi, bilo ljudi koji su moali
svaki d placati 3,5 di, ovaj s vlada sve to
ukiuo. Postavio pouzdae ljude iz ugledih porodica
zacajna mjesta u policiji. U to vrije1e su i djelovali i adili i
plesaci i plesaCice, kao i pjevaCice i placali porez za svoje
djelovaje. Takoderje bilo i onihkoji sua sultaovom dvoru
zabavljali dvorjane. Novi vladar Ebu Faris sve ove z
ukiuo, sve ljude koji su se bavili prljavi1n i etnoralitn
poslovima istjeao iz svoje zemlje.
17
Danas takvi hipotekaa n ni traga Tnisu.
49
Na pocetl svoje srete vladavie sukobio se sa floto1
gada Tm11uba i pobijedio , vrativsi se lci sa vena bogati1n
plijeom. Sto se, pak, tice osvajaja postora Afiike, kao i
Cisceja ze1nlje od pobujeika i s1nutljivaca, ovaj vladarje
sve to uspjeso savladao, sto tada izgledalo gotovo
evjeovatni1n. Red i zako uveden u svi1n 1njestima, poput
Tripolija 18 , Gebsa, Hnamata, Gafse, Tuzea, Nafte, Suke,
l(ostatiije 19 i BadZe. Osi1n ovi gradova uredeo i staje
u gradovima saarskog dijela dZave, kao sto su: Tegret, Urgla,
Deredz, Gadams, Dzead, Uagat i Tuvat. Uz po1no6
Uzviseog Allaha vladarje pokorio sve protivike svoje m.Zave.
Raija situacija bila takva da su se 11111ogi pojedici bavili
ajducijom i apadali gradove Svi su i bili pokorei,
pivativsi vlast sultaa, uz obavezu l odredeil1
dadzbia. Vladar uza se imao gromu voj sku koj sa
jim isla u g svih oih koji bi se protivili vlasti, sto se
pogotovo odosilo koji su bili rukovodioci u.
Vladaje uspostavio red i slao svoje ljude u aapska aselja
kako bi peuzi1nali zekat stol, potvrdujuci ti1ne potp1u
poko1ost vladaru, Allah ga pozivio i pnogao. Alni abbel
alemii i k t salavat i seln aseg poslaika
Muhmneda s.a.v.s., jegovu porodicu i jegove sljedbeike.
18
Sadaje to glavni grad Liije.
19
Sada ovaj grad pripada Alziu
50
Treci dio
U ovom dijelu i odgovoru lscaiina, Alla i

pokleo. Zeli1no i1n odgoviti pnocujiliovikjiga i g
sto kafu cetveica pisaca Idzila. Potvdicemo cvste dokaze
u vv aseg Poslaika Mul1mneda s.a.v.s. i g sto
su ajavili petl1odi poslaici potvdujuci jegovo poslastvo
u jil1ovi1n kjigna, koje se sada alaze u ukna ls.
Ovaj dio sadzi devetpoglavlja:
- v poglavlje govoi cetveici autoa Idzila i
dokazivajujiliovili la2:i i izmislj1ja, Allal1 i poldeo.
- Dugo poglavlje govo1i azilazeju ls i stl

ediijil1ovil1 sekti.
- poglav~e govo1i iskvaeosti pavila kscaske

v uz odgovoe svako pavilo, it pomocujiovil1
Evadelja.
- Cetvrto poglavlje govori ideologiji 11jil1ovog vv1
koju moaju pozavati i 1nali i veliki lscai, sto Cii osov
jiovog vv1, uz odgovo ji1na temelju IdZila.
- Peto poglav~e pojasjava da Isa a.s. i bozastvo kao

sto ga Slnataju kscai, Alla il1 poldeo, g da oljudsko
bice, vj v esik i poslaik sa teksto1n Idzila.
- sesto poglavlje govoi azilazeju cetveice autoa
53
IdZila i dokazivajujil1ove eispravosti.
- SedlllO poglavlje govori OOllle sto se pripisuje Isau

a.s. od strane lazova i evje111ika, prokleti bili svijeta.
- Os1no poglavlje govori apadi1na krscaa 1nusli1nane
-k Alla poizi krscae, uzdig1l.e musli1nae.
- Deveto poglavlje govori potvrdi poslastva

Mt1mneda s.a.v.s., kroz tekstove Zebu1, Tevrata i Idzila,
kao i agovjestaju pretodi poslanika, k salavat i seln
sve jil1, Ci1ne se dokazuje ispravost egova poslastva i
opstaka jegovi sUedbeika sa Allal1ovi1n zakoo1n do
Kijametskog d. jegovi sUedbeici su ajbolji i
ajplemeitiji arod Dujaluku i Aietu kod Uzviseog
Allal1a.
54
Prvo poglavlje
Zajte, Allall Vatn se Slnilovao da su cetverica pisaca

EvadeUa: Matej, Luka, Marko i Iva, sva cetverica iskvarila
vjeu Isaa a.s. Dodavali su, oduznnali i 1nijejali rijeCi Uzviseog
Allaa, kao sto se tne i govori u K_'ai-Keimu. Nijeda
od te cetveice i od l1avaijua (liskill dugova Isa a.s.)
koji1naAllaadZ.s. u'u pollvah1o govo1i.
Matej pvi medu jima, ali i stigao da upoza i vidi

Isa a.s., osi1n u godii kada Alla dz.s. uzdigao Isa .a.s
s Sebi. Nako sto Isa a.s. uzdigut Matej apisao
Evadelje svojo1nuko1n u gaduAleksad1iji.lJ svo1n djelu
pisao du Isa a.s., jegovoj cudoj pojavi, zati1n
odlasku g i jegove 1najke u podrucje Egipta iz stal1a od
lalja Rodosa kojije l1tio ubiti Isa a.s. Razlog to1ne , kako
kaze Matej u svom avodeju da su tojica vatopoldoika sa
Istoka dosli do Jerusalema i pitali gdje taj vlada koji se
odio ovil1 d, s1no mi vidj eli egovu zvij ezdu kako se
pojavila izad si lajeva, sto dokaz jegova d,
te s1no ga dosli posjetiti i doijeti pokloe. l(adaje vladar
Rodos cuo za ovu vijest po1nijeio boju svoga lica,
salpio jevejske ucejake i pitao ill ovo1n ovoodecetu.
55
i mu odgovorise: "Nasi poslaici od u Israila a.s.

obavijestili su s u svojim la1jigama da se Isa a.s. roditi u
Bejtul-Makdesu u estu Betlehem ovih d." Vlada im
tada aredio da odu i potraze to dij ete u Betleemu, er ima
amjeru da se sastae s jim i da ga obozava. Meduti1n, bila
to samo spletka i varka,jer vladaruistiu zelio sno da ga
ubije. Trojica vatropokloika su otisla u Betlee1n i asli
Merjemu i g sia Isa a.s. Bila u d 1naloj kucici sa
maln sobicom gdje su predali poldo i akloili se m
siu. Sljedece i su ugledali jedog meleka koji nn aredio
da prikliju rodeje Isa a.s. i da se vate, ali oim isti1n pute1n
koji1n su dosli. Zatimje melek otisao do Merje1ne i upozoio
spletku kralja Rodosa, te di da bjezi sa sio1n
Isaom a.s. u ze1nlju Egipat. UCiilaje k kako bilo
rd.
Ovo bio tekst Matejevog govora u IdZilu (Evadelje),

eistiit i t. s lezi u tome sto izmedu
Betlehe1na i Kudsi-serifa pet 1nilja. Da se kralj Rodos plasio
ovog ovorodeceta lico bi se s trojicom vatopokloika
uputio ili uz jih poslao ekog od svojih sigumil1ljudi da se
uvjere u istiitost avoda. Sve ovo ukazuje da su Matejevi
avodi ti. Dodajmo tne da i Luka, i Marko, i Iva
ista od ovoga spomiju u svojim Evandeljima. Matej i
prisustvovao Isaovom du, g ko1istio laZu predaju
kojaje do g dosla.
K.ad rijec Luki, kazacemo da i oikada i vidio
Isa a.s. i da jegovim sljedbeiko1n postao tek k
uzdiguca.poslaikova. rscastvo pri1nio pred Pavlom
Isailicaio1n. Ni , takode~e vidio Isa a.s., bio d
od vi eprijatelja krscaima, jer su preko g
izvrsavae aredbe bizatijskih vladara. Njegova zadacaje
56
bila da gdje god nade lsi da ga dovede do Jerusaletna

gdje bi ga i zatvoili.
Spomeuti Luka u svojoj kjizi kazuje pticna apostola,
daje Pavle putovao sa grupo1n kojaika kada su ugledali
k zake poput suncevih i tada jeiz te svjetlosti cuo glas koji
tnu kaze: "Zbog cega mi Pavle naosis stetu?", ( ovaj dogadaj
laza, tj., sejtaska vaka). Pavle upita: " ko si ti tnoj
gospodine"? n: " sn Isus". Pavle ga ponovno upita:
"K.ako da ti naudim, te cak i viditn" ! : "l(ada
udis 1no1ne naodu kao da udis i 1nei. Skloi ruke sa 1nog
d, su i istii. Slijedi ill, ces tako i ti biti spa
sen". Pavle upita: "Sta mi naeduj es da ciitn n1oj gospodie"?
N to tnu lsus : "ldi u gad Dnask i tazi u etnu covj eka
imenu Analija. tebe z, iako ti njega ne poznajes".
Pavle otputovao u Damask kako bi tazio pomeutog
covjeka. Ponasao gaje IsusoVOlll opisu, od njega
zatazio da prihvati Isusovu vjeru. Ovaj udovoljio njegovin1
zal1tjevi1na akon sto se uvjeio u Pavlovu vjeu u Isusa. Ovaj
Pavle postao lscanin d Analijotn, Luka d Pavlotn
kojije zati1n uzeo Evadelje odnjega. Nijed1 odjil1isu bili
suvetnenici Isa a.s., iti su ga ikada vidjeli. Sve ovo nijeso
i smuse110 sto ukazuje na 11jil10VU laz, pokleti bili.
Sto se tice k i on nikada vidio nije Isa a.s. Njegov
ulazak u lscanstvo bio tek k uzdizaj Isa . s. Vj u
pillvatio d apostolom Peto1n od koga i uzeo
Evadelje u gadu Rimu. k se izdvaja od ostale tojice
pisaca Evadelja mnogim pitajima, sto biti pojasnjeno
u sesto1n poglavlju, ako Bog da.
Sto se tice Ivana za nj ega kafu da tecic Isa . s. Ivscani
s1nataju da Isus pisustvovao svadbi Ivaovoj kojom
57
Abdullah Etterdzuma
pilikolnje vodu petvoiio u vio, sto Slnatrai10 pviln

cudo1n od stiae Isusa. K.ada Iv to vidio apustio z
i lu za slijedeje1n Isusa gv vjei i jegovi1n
ptovaji1na. si avode kako Isus i svom
teciclva da p1ipazi njegov1najl i (Me1je1n).
bilo ll v1ije1ne kada Sll dosli zidovi i p1ip1ijetili lllll Sllli"Cll, kako
i 1nisle, piokleti bili. I kaze Iss Iv: ,,Tako ti Boga p1ipazi
1noj1najku, i tvoja 1najka". Zati1n kaze :
"Tako ti Boga p1ipazi Ivaa,jeije tvoj si", te opoicio
da pazi ega.
Ovaj Ivanje cetvrti iz gupe i koji su pisali Evandelje
kao sto smo Ianij ni ali. Ali, Iv pisao svoj Evandelj
gckomjezik u giadu Ss. Ova polneta cetveiica Sll
ti cetiri EvandeUa koja Sll izlnijeili, dodavali i odzilnali
od i, ali jedio jedan Idzil ispiava i to koji
objavUenisa a.s. origiah1i Idzilje istinit i 1nm
Iazilazeja. Lazi Allal1a i Njegova Isa a.s. poslaika s
pozate i kscai il1e lnog policati, kao sto celno to avesti
u d 1njei, ako Bog da.
Sto se tice jil1ovi eistia, iz1ned ostalog avest' 6e1no
p1imjei stakaze Maiko vn dijel svogaEvadelja lzaiji
l, kaze, avodeci Bozije 1ijeci: ,,Doista salje1n Svog
meleka pied tvoje lice", 1nisle6i lice Isa a.s. Ove IijeCi se
alazeukjizi Izaiji, g kjizi Melija Vjeovjesil<:a a.s.
d od najpogdiji11 potvoa Allaove poslanike, kada
se, dalde kn od i p1ipisje ono sto 1n u nji11ovn kitab.
U eistie takodei spada kazivaje Matejevo u triaestom
poglavljjegova Evadelja daje Isa a.s. k: " tijelo
biti ll Utiobi ze1nlje tii d i ti i akOlllOjeSffilii, kao
sto v u Iii". Ovo oCita laz koja se alazi ll
58
MatejeV0111 Evadelj, se 011111i slozio sa ucejeln

ostale tojice jiovi111 kjigna da Isa, jihovi1n
tvdj n podlegao petak sest sati avecei, da k
u v111 sat st i i da iz 1n1ivil1stao dl
ti, te 1n ovo1ne v ze1nljijeda d i dvije
i. S obziioln sto raije v Matej- da Isa
v ti d i tri i ze1nlji koliko s pioveo 1ibi
- s se pojavljje esklad ovom dogadaj. Nema s11111
da laz pokletika koji pis Ev1delja v1 it oCita,
jeitije Isa a.s. Iekao za sebe, itije to Allal1 k za g,
daje bio ll ze1nlji dvije 110Ci ijeda11 da11 ili ti llOCi i ti d,
g isp1V110 to sto kaze Uzvisei Allallll Svojoj kjizi
s, objavljeoj k Svoga casog Poslaika
n1nd s.a.v.s., kada kaze: "Niti s ga ubili, iti su ga
azapeli, g gaje Allal1zdigao sebi" 20 , poldeti bili lazovi.
Takode k avodi da Isa a.s. k sto ustao iz
1mtvi azgovaao sa apostoli1na, k cega se istog d
zdigao s.
Lka se azisao s ji1ne, kjizi k azvao

"I(azivaje apostola" spo1neuo da se Isa zdigao ,
11ak011 StO ll ze1nlji 1nedu lmtVilna piOVeO cetdeset d.
Ova i i dovolj do kaz za il1ovu laz. Tako 1ni All
alla, iti i Isa, iti s ga pokopali, iti se pidigao iz
llllivi k jedog ili cetdeset d. Neka AllallOVO
pokletstvo kafie.
20
S; En-Nisa, 157.
59
Drugo poglavlje
PODIJELJENOSI KRSCANA NA VISE PRAVACA 1GRUPACIJA
Znajte, Allah vn se s1nilovao da su se lscani razdijelili

sedatndeset i dvije grupe. d od pvih gupacija SJnatra
da Isus bog, tvorac, stvoritelj nebesa i zemlje. Odgovo
takvi1na glasi: "Vi picete i vjeujete, izdali ste i evandeosko
uceje,jetatno Matej u djelu "El-Mevfa" 20 (opost) kaze
da Isus k svoji1n apostolima u i kada su ga uzeli
zidovi: "Izbjegao sn stal1 od smrti", zatim se jako astuzio i
pnijenio boju lica, d iCice placuci i 1noleCi Boga
lijecilna: "0 Boze, ako mozes otldoi od lnee casu Sllliii i
k bude kako hocu, g k kako Ti zelis ''. Ovo
odluka Isa a.s. s toga sto se kao Jjudsko bice boji smrti, kao
i to da ima svoga Boga, jer Mu se sa "1noj Boze".
Medutnn, pioldetnici i d toga sto navode jegovo ljudsko
porijeklo, stah i jegovu tugu, unose snju u Boziju sve1noc
kada kafu: "Ako mozes ukloi od mene casu Slnrti". Ovo ,
dakle izraz otvoree sumje u Boziju sve1noc. zna se da Isa
a.s. vjeruje da postoji ista sto Bog i u staju uCiiti.
61
K.ad bi z da to Bog nije u staju uciiti, ce1nu bi d zacilo

pitaje obacajaNje1nu?! Boze sacuvaj, daAllal1ovposlaik
uposte su1nja u Njegovu Sve1noc. Napotiv, se alazi
ajvece1n stepeu uv sig1o da postoji apsolto
ista sto Bog i u staju uCiiti. Sve se dogada Njegovoj
odedbi i volji. Ne1na dugog Boga osi1 Njega.
Takode se za ovu navede kscasl gupaciju kaze da
su u supotosti sa oilll sto kaze Iva u dvaaestOlll dijel
svoga Evadelja, kako Isa digao pogled uebesa obacajuci
se g ijeCi1na: "Gospodau Ti se zavaljuje1n sto si
dovoljio 1noji1n 1nolna, ali 1nolim zbog ovi pristil1,
i vjeruju to da snja Tvoj poslaik ... " Ovdje Isa
a.s. iz Boga za svog Gospodaa, se,
zal1valjje Njegovnn agodatima i sto udovoljava jegovi1n
molbna. , kako d 1nozete i da Isa Bog koji
stvorio s i ze1lju, z zdav azum to moze i pojmiti?!
Uvjeice1o vas u sto kaze Iv peto1n poglavlj
svoga Evade~a da Isus k jeveji1na: "I(o poslusa 1noj
govo i vjeuje ll 0110 sa Cilne Salll poslaci u ". Dalje
astavlja u isto1n poglavlj da su jeveji pitali Issa: "I(o ti
potvdje daje istia to sto govoris"? Na sto i1n odgovo1i:
"Gospoda koji 1ne poslao, O1nije i svjedok". , ovo
Isa a.s. koji tvdi da vjeovjesik, poslaik i da ima svoga
Gospodaa koji gaje poslao i da s-vako ko adi m
StO odjega i vjeuje gv posla11stvo i ll dZeet.
Sljedeci dokaz cemo vidjeti u 1n sto kaze k u
pvom poglavlj svoga Evadelj da bio u eusalem d
lud covjek Cija sta govorio de1no, 1n se pri1nakao
Isus, de1noje iz covjeka pogovoio: "0 Isuse, sta ti imas
sa ill11oln, z zelis da 1ne istjeas iz tUela ovog covjeka, kako
62
bi ljudi zali da si ti vj v esik. zn da si ti vj v esik i

Boziji dul1 i da te Allal1 Uzvisei poslao". Isus 1nuje di
da izade iz covjeka sto i uCiio, k cegaje covjek
ozdavio. Svi p1isuti su bili zadivljei. Ovo ukazje potp1u
tacost i dokaz da Isa covj ek kao i ostala ljudska bica, kao
i to da posl1ik iz slpie Allal1ovil1 poslaika, k salavat
i selam sve jili.
Dg gupa Sinata da Isus Boziji si i da i bog i
COVjek, da bog S bozije st, da COVjek S 111i
st, te da su jeveji ubili u je1nu tu 111ajciu stau, da
jegovo bozastvo i uisteo. Sto se, pak, tijela tice
otislo u g, zati1n u pakao iz kojegje opet izvadeo, kao sto
se desavalo i ii111 Boziji111 poslaici1na: Adnu, Noau,
Abal1nu ... , tj. da su svi moali i taj put zbog gi
kojegje pociio t AdamjeduCi z voce. i
vjeruju da su se svi vjeovjes11ici digli i da su u drustvu
salsusom, l<: sto se spojilo jegovo ljudsko i boz1sko.
Ovo vv Cisti kuf, tj. vv i oCita glupost.
Neka s Alla dz.s. sacuva iskusenja u koja spadaju
vv ovakvi grupacija. Moze im se Ieci: "Slagali ste na
Boga i Isaa, Njegova poslaika".
Dokaz tome se moze i i u n sto avodi Matej u
devetaestom poglavlju svoga Evadelja, kako Isus k
uceici1na: "Zajte i vjerujte da se vas ebeski otac alazi
u", misleci tilne Uzviseog Allaha, koji d, koji i
odio i di, z i1na veceg svjedoka od svjedoceja
Isaovog a.s. koji se potivi jil1ovim laZ11im ucejilna.
Sto se tice ostalil1lcrscaskil1 grupacija sve su zasovae
la2:ilna i izmisljotina kojima bili vise govorio, iz zelje da
slcratiln i olaksn citaocu, uz u pouzdaje u Allaa dZ.s.
63
rece poglavlje
U ovom poglavlju cemo pojasiti etacost kscaskil1

piicipa U koje 1n grupa SUlllja, veca grupa vjeruje.
Odgovo cemo dati laoz tekst jihovog Evadelja, za svako
od tih jihovil1 pavila.
Zajte, Allah vam se smilovao da lascastvo i1na pet
pavila i to: lasteje, sveto tojstvo, vv u bozasku
vezu sia bozijeg u utiobi majke Melje1ne, vv u pricest
- salanete i peuzimaje gi od st sveceika
(ispovijedaje ).
Prvo pravilo
KRSENJE 1NJEGOVA SVOJSTVA
Zajte, Alla vam se Sinilovao da Luka u

svom Evadelju
avodi kako Isus k: " bude kiste uci u , ko
bude u6i u pakao i u jemu v ostati". Zbog ovog
teksta ujihovom ucejuoi smatiajudaijemoguceuci u,
ds dzeet, osi1n sa kstejem. N ovo bi im se
65
1noglo i: "Sta 111islite nu, Izaku, Jakovu, kao i

dugi1 vjeovjesici111a, da li i u ili ? Ako kafu da
u , d cetno il1 upitati kako uci u kada isu
kstei". i bi Iekli da iv obezivaje zn za
ksteje. Zatim bi i opet tiebalo upitati: "Sta kazete za d11
i Noa i za jil1ove v pot01nke -iti su se obezivali, iti su
se ikada lastili, u tekstu vaseg Evadelja se kaze da su i
svi u u"! Svi lascaski ucejaci to vjeruju, ipak 1110gLl
da odgovoie ovakva postavljea pitaja.
Zajte daje ovo pavilo lasteju lazo i iztnisljeo,jei
su to i pripisali Uzvisen0111Allal1u i Njegovn posl1illsa
a.s .. st se vsi tako sto se u svakoj ckvi postavi posuda
od 111n ili esto slico, k sveceik ui vodo1, te
tu vodu nesto pouci iz Evadelja. Nako toga u t vod
ubaci dosta soli ili balzamovo l. K.ada bi se vsilo
pola-stavaje ekog ugledog i stijeg covjeka islpilo bi se
ekoliko glednila-scana koji bi 111u svjedocili njil1ovoj
vjeri daje la-sten. d te svete vode sveceik bi k: "0
taj i taj, znaj da ivt kscastva zaCi da vs u to
da Bogjeda od tojice i z da s 111oci i , osim
lsteje111. Nas gospoda Isus- boziji si kojije otjelovlje
utrobi svoje 111ajke Marije i postao bogocovjek. bogu
sustini zbog svog , ljudsko bice sustii svoje 111ajke.
Razapetje i m .
Zivio i postao zivin1 tri d kgv zakopav1ja,
d se uzdigao i zasjeo sa dese st svoga .
Na Sudnje1 dau doositi pesude ljudi111a i ti t da
vjeujes u sve sto vjeruju sljedbenici ct1<Ve. siak moj, vjerujes
li u sve ovo, sto mu ovoastali la-sc1i11 odgovaa sa: "Da".
N k toga sveceik zal1vata svete vodice kojom posipa ovog
66
krscaia, govoreci: "Ksti1n te u i1ne , sia i dua svetog".

Zati1n, tu vodu obiise peskiioln i ostavlja ga sto zaCi daje
dotici plihvatio krscasko u.
Sto se tice lasteja krscaske djece se obavlja oSlni
d rodeju. Roditelji bi dijete doijeli u crkvu i piedali
sveceilru U Iuke, k cega bi se sveceik biatio 1ijeCi1na
Iaije avedei1n u jihovo1n uceju, otac i 1najka bi
odgovarali sa 1ijeci1na pril1vataja, zatim pieuzilnaju dijete koje
tako postalo lascai. Eto to i kisteja djeteta, Allah
ih uputio s tog laivog vjeiovaja.
Zajte, Allal1 vam se s1nilovao da voda koju sveceici
sipaju u cikveu zdjelicu ostaje godia1a ustajala i
epiolnijejea, ali se to obic01n lascaskom svijetu jako
dopada. i vjeiuju da to spada u agoslov sveceika i njil1ove
cikve. Ne zaju daje ta voda u soli i balzamovogulja, to
dvoje spiecava vodu od eugodog miiisa. Sveceik
ubacuje so, iti uljeu posudu osi1no6u ili u vrije1ne kada ga
iko od obicog svijeta vidi. Ovo samo d od
sve6eickil1 varki koji1na se i koiiste. U vrijeme moga
dzahilijeta kada snja bio sveceik Ciio sam isto to mogo
puta. Hvala Allau koji 1ne uputio na put istil1e i izveo 1ne iz
tlnil1a svjetlo.
67
Drugo pravilo
VJEROVANJE UTROJSTVO
jiovom vjerovaju i moguce uCi u raj bez

vjerovaja u sveto tojstvo pretna n kako izjavljuju jiliove
zalutale vode. i vjeuju da bog d od tojice, da
Isus si boziji koji itna bozasko i ljudsko svojstvo. dva
svojstva su postali d, te bozaski covjek stvore kao
v bice, u isto vijeme covjek postaje bog, stvotitelj koji
i stvore. Neki kafu da su ta tojica bog, Isus i Marija.
Netna sumje da svaki zdravi razum kojitnje Bog obdario
covjeka odbija i pomisao takvo esto. Takvo isko
svataj i djecij pnet moze pril1vatiti. Ovakvim stavovnna
bi se mogao anijati ko itna imalo moCi za razutnijevaje.
Hvala Allau dz.s. koji me spasio takvog drustva i sacuvao
jiovih islseja. i se obavezuju vjerovaje da
Isus si boziji i da posjeduje svojstva kao i sam Bog, tj. da
Isus z sto i sam Bog i da itna 1noc koju i itna, da i ostala
druga svojstva i jemu pripadaju kao i Bogu, sto , svakako,
apsurdo. d od dokaza za to su i rUeci Makove u
edaaestn poglavlju egova Evadelj , kada su uceici pitali
Isa a.s. kada astupiti Sudji d. imje to odgovorio:
" d zaju i adeli koji su u, iti iko dugi, osim
boga-oca". Ovo dokaz da Isus i sve z, cak i
Ineleci, kao i potvrda da edio u zvisei Allah z kada
astupiti Sudji d, te da Isa a.s. z samo ooliko koliko ga
Alla poduCio.
68
Matej dvadesetn poglavlj svoga Evadelj avodi da,

kada Sll jevieji 11~eli l1vatiti i biti Issa, 011 se te i pinijeio
i ako Iazalostio, svako ko ima svoj stvo zalj moze biti
Bog, iti boziji si. Zdravi zn sig110 moze ptivatiti da
Isa a.s. 1noze i1nati dvije piiiode, bozask i ljdsk, da
d std .. g od g koji kaze da voda,
svjetlost i tna 1nog biti d. N espojivo prizivati jedistvo
vode i vate, kao i jedistvo svjetlosti i tne,jeitakvo jedistvo
ll svojoj sstii mg, zato sto d iskljcje drugo.
Stvoitelj svil1 stvoieja vis Svojoj biti i Svet
Svojoj velicii ds sve dugo, te kako d zdav
lZllln 1noze 1nijesati Stvoitelja sa stvoejima, kao da s
d!? Nekaje Uzvise Jedii istiski Gospoda od g
sto pripisj! gdje bilo Issovo bozastvo kadaje
jiovom vj v1 iznialo egovo ljdsko tijelo!? N oCito
zbog toga sto Slnataj da Sll se dl1 i tijelo pnijesali i sjediili.
sta i d azdvojilo kada jegovo tijelo bilo d
bicem- kako i vjeruj- i tako d glavi azapet
dvet i gada stijelama sve dokije tmo, vikao zaloso
i stasivo? Gdje estalo jegovo bozastvo vije1ne ovi
stasi mka, bilo , kako dakle v to dvoje s?
Medtim, kafu da ga to bozastvo apstilo kada azapet
i i, d se spstilo pakao kako bi izvelo iz g
is vjeovjesike. Tada jegovo "ljdsko" bilo
zakopao g sve dok se jegov "bozaski dio" i vatio
i izveo ga iz g, k cega s zajedo otisli . Sve s
ovo t kaziv1ja i sd plitke bes1nislice koje zdavi
azum moze privatiti. K.ako to da smataj da Iss ima dvije
id, da s postale d, Evadelj im stoji da
itna sno d id, ljdsl!? Dokaz tome s ijeCi
69
Abdul\ah Etterdzuman
Mateja u drug01n poglavlju jegova Evadelja gdje stoji da

Isus, k sto apustio di gad, potcjejiva od d
k: "Vjeovjesici se potcjejuju igdje kao u svom
gadu". Ovo dokazuje daje d iz grupe vjeovjesika i
da svi vjeovjesici 1nogu i1nati samo jedu piodu- u
ljudsku. takode potvduje i 0110 sto kaze S'u Safaa,
pedsjedik jevejskih ucejaka kada licelnjeo govoio
Isusu: "0 ljudi, Isailicai, slusajte, cu vn i ko Isus.
covjek koji vn se pojavio od Boga sa sago1n,
podsk01n i cudi1na koji1na ga obdario Bog, vi to poricete".
Ovako stoji ukjizi: "l(azivaje apostola", sto jekodkscaa
kao i Evadelje. , z i1na k tacija vijest od ove koju
izosi Se1n'u Safaa, akscai se s jegov01n v1,
vjerujuCi u jegovu dobotu i ispavost. , dakle svjedoCi
da Isus covjek kao i ostali ljudi poslaici, vjeovjesici koje
Allah potp01nagao sa cudi1na. Sve sto Isa a.s. bio u staju
uCiiti bila to 1noc Boga, lico Isaova. , gdje d
istia i svjetlo u tni jil1ove laive v kada ka:Zu da se
bozastvo sjediilo sa ljudstvom (tijelo1) Isusovi1n i postalo
potpu stvoe covjek, tj. astao Isus covjek, jegovo
tijelo postalo bozastvo- stv01itelj koji i stvoe!?
Allal1ovi obovi, az1nislite kako se sejta poigava s
cllin v v1n koje oci oima koj i vjeuju
u ovakve emoguce poj1nove. i slijede sejtae koji su i1n
izlnislili takvo pokvaieo i poiZavajuce vv- Allaas
sacuvao iv situacije i jiovog k.
N kraju svoga Evadelja Luka avodi da Isus, k
sto ustao iz g s dvojicu svoji uceika, od kojije
jedo1n bilo ime IUeofa i da i1nje Iekao: "Sto ste vas dvojica
tuzi"? i su 1nu odgovoiili: "Jesi li tijedii koji boiavis u
70
sl1u gd, zas sta se 1n dogodilo ovill d

Isusukojije bio covjek, posla od Boga u djelu i 1ijeCi1na d
svi1n ljdi1na" !? Ovo svjedoceje Isaovog uceika, daje
Isa covjek, Stvoitelj, itije Bog, itije Boziji si.
N eka Uzvise Allal1 od svega g sto 111u kafiri p1ipisj!
Trece pravilo
VJEROVANJE UBOZANSKU VEZU ISUSA JOS UUTROBI
jillOVOlll cudoln vjeovaju tojstva desilo se

otjelovljeje duha u utobi i (111 ). Sta bi 111ogao
biti uzok tog vv!?
Zajte, Allal1 vam se s111ilovao da, dakle kscai vjeuju
kako Uzvisei Gospod kazio d11 (Ade111a a.s.) i jegovo
21
poto111Stvo pakl0111 zbog jegovog istocog pvotog grijel1a,
vezaog zajedeje zgv. Zati111, da se Uzvisei
sazalio i 01110gu6io illl da izadu iz pakla (dzelleema) tako sto
poslao svoga sia koji se utjelovio u utobi i u liku
Isusa, te postao covjek majci, bozastvo ocu. Poslije
toga dobio zadacu da izvede d11 i jegovo poto111stvo iz
pakla, to i 111ogao uCiiti sve dok i s11 u1Ie. 111
svojo111 s111cu 011 izbavlja cijelo ljudsko poto111stvo iz uku
davola, u1 asilo111 Slllcu. Zati1, k ti d
zivota spustio se u pakao iz kojegje izbavio d11 i jegovo
poto111stvo, kao i sve petl1ode Bozije poslaike.
21
Gi azivaj istoci zbog toga sto bio azlogo istoka, tj.
izlaska d i Have iz dzeeta.
71
Eto, ovakvo iv u, iz1nisljotia koje im

podasto sam davo, 11e1naju ikakvog valjaog dokaza za
ovakve ebuloze. Alla d.Z. s. sacuvao sve Svoj vj v esike
i poslaike od ovakvi smij si i popalili ipoteza.
OCito se ovdje da primijetiti da ujiovom uceju postoji
tst. , 1ng da se Uzvisei i Vjeci Stvoritelj
tv u kv i meso, tj. da d sia bilo ebesi1na, bilo
Ze1lji. K.ako bi Njegova Beskajost i Vjecost bila
gi i iv duge!? Nikako!! Allaje d i
1n Mu ista slico,je Uzvise i Sve1noca u Svome
savsestvu, te zasto da se, d tv u covjeka!? ,
kako - koji v Zivi i Besmrti u svoj Svojoj
Svetosti- da ,ide' u utobu z, obul1vata i s i
Zemlju!? Moglo bi im se reCi: "Vi smatate da Isus bog, te
ko to vjeuje i pripada krscastvu, ali z vidite da
ste upali u oCitu zaml kada ste od covjeka apavili v
stvoreje!? Tom dogadaju vezaom za Isa a.s. dajete pet
dilnezija:
v:
Ili ste ga uCiili vjecim bogom ili postao
mjestom smjestaja vjecog boga!?
Drugo: Da lije ikada satn Isa a.s. sebi govoio kao
Bogu i da li su jegovi uceici koji su preosili vijesti jemu
ikada tako sto egistovali?
: Z ste ga uciili bogom samo zbog cuda koja su se
desavala samo jemu?
Cetvrto: Jeste li ga uciili bogomzbogjegova uzdiguca
?
Peto: Uciili ste ga bogo1n zbog jegovog i

cudog dolaska ovaj svijet - d1n bez 1nuskog
roditelja, tj. !!
72
-
Zasto se cudite tom neobico1n dolasl na ovaj svijet,

to ustvari ista i cudnije od dolaska Ade1na a.s. koji
stvore i bez i bez 1najke ili bilo kakve 1nate1ije, i Ade1n
i meleki isu azivani bozastvima, sto i vi s1natate i vjerujete.
, recite m koja to razlika iZ111edu njega, Isa a.s. i jil1,
stvaranje ovih drugi11 cudije od jegova dolaska ovaj
svijet! 7 l<liko katete da Isus bog zbog toga sto p1ikazivao
cuda, krscaski u aci zaju da su i raniji poslaici takoder
divani od ga adaravi1n cudi1na, r:
- Poslaik El-Jesea a.s. pozivljavao 1nrtve, cakje i

prozivljavao mrtve koje v u zivot i iz Berzal1a22 , sto
vece cudo od Isaovog a.s. cuda.
- Zatim, Ilijas a.s. takode proziv1javao 1nrtve i agoslovio

brasno i ulje siromase starice kojoj se vecica brasa i posuda
ulja nije mogla ispraziti puih sedam godia, stah1o se tosila.
Isti ovaj poslaikje 1nolio Allaha dz.s. da cesto pada rodna
kisa tokom sedamgodia, sto muje Allah Uzvisei i udovoljio.
- si s1natraju da Isus sa pet pogaca alanio pet
hiljada ljudi. Dakako, to jest cudo, alije cudo isto takoveliko
uradio i Musa a.s. kada 1nolio Allaha dz.s. da g i jegov
arod opslabi lanom, sto mu U zvisei i udovoljio ti1ne
sto im dao hranu od slatkog voca i peceih pepelica da
jedu cetrdeset godia, jihov prelazio sesto l1iljada
osoba.
- Ako Isa a.s. hodao vodi (mou), i u nju
propadao, i Musa a.s. jediln udacem stapom lllOIU
razdvojio vodu, te tako vi put koji1nje prosao on i
njegov d bjezeci od faaona i jegove vojske, koji su
22
jesto bavka dsa iscekivanj Sdnjeg dana.
73
zati1n potopljei. Se1n toga, Musa a.s. bi udace1n stapa k

I izazvao (Allaov01n volj01n) da poteke dvaaest izvoa
za dvaaest ple1nea iz d u Isail. d ovoga Musa
a.S. egipatsk0111 du pokazao i deset d, kao sto SU:
pojava eCiste vode u kojoj iz1iu zivotinje boaveci u ,
stap koji bi se tv ll og011111U Zliju, pOlllOCU koje
pobijedio fv k, slaje zaba koje Sll olpiale
kuce vik, napast krpelja jil1ova tijela, ajezda
skakavaca, ajezda dugil1 zi isekata, ist stocog
foda, pojava Cieva tijeli1na evje1ika, pojava ladnoce
koja bi uistavala dvece i s ti d sa ocin1a tako da
sve bilo ti. 23
Kada kscani navode da Isus bog oni to s1nataju iZined
ostalog i zbog toga "sto se uzdigao na nebesa i uCiiste ga
g1", 111oali bi onda i poslanika Ilijasa a.s. i Idisa a.s.
takode nazvati bogovi1na,je s se i jil1 dvojica, kako krscai
tvde uzdigli s. Ovo potvdje i Idzil i tekst Tevata,
kao sto to stav i sve kscaske uleine, sto il1 d
azvaste bogovi1na!? Ako tvrdite da Iss bozastvo sno
sebi, d ste ga vi Ciili g1, sto d velika laz.
U vase111 Evadelj stoji daje Iss u vi1 s rekao:
"Boze 1noj, zasto si 111 ostavio", ili dugom 111 est pise da
k: "Bog 111 poslao vna", Ci1ne potvduje da
COVjek kao i OStali jegovi petl1odici 111edu poslaici1na.
Ovakvi tekstovi u vase1n Evadequ su 1m1ogoboji koji111a
se izosi laz, kao i to da azapet i da dozivao: "Boze 1noj,
Boze 1 ", sto se alazi u 01igialn01n tekst IdZila.
23
Ovdje vjeovato sl vU st
Msaovih a.s. d od kojih Sll i to da stavljao l pod zl,
k cega bije ljdia pokazao t bijelo.
74
N azalost, te lazi su u u krscasko u, lazi1na

Allaa sno iskazuju protiv1jecost i glupost koju mogu sno
razu1no1n obdarei uoCiti, k i1n Allah p01noci.
Cetvrto pravilo
VJEROVANJE UPRICEST 1NJEGOV OPIS
Zajte, Alla vn se s1nilovao da la-scasko u

pricesti u sebi sadrzi lfr (vv). zbog toga sto
s1nataju da komad krul1a (h~eba) d koji1n sveceik prouCi
ekoliko rijeci postaju u to1n teutl tijelo Isusovo. Takode,
kada pouci ekoliko rijeci d cas01n via natraju da to vio
postaje kv Isusova. U jil1ovom zakoil svaki glavi sveceik
u ckvi ima obavezu da svakog d d krul10111 i viom uci
rijeci 1nolitve. Iz toga poizaslo da kscai vjeuju kako doista
kul1 postaje Isusovo tijelo, vio jegova la-v.
I(ao podlogu za ovakvo svoje u uzi1naju rijeci Matej

koji u dvadeset01n poglavlju svoga Ev1deljakaZ:e da jedog
d Isus sazvao sve apostole, bio pred svoju smrt ijeo
kuh kojegje izlnio vise d~elova, ga dao sviln p1isuti1na
rekavsi: " edite, ovo 1noje tijelo"! Zatim im dao da piju
vio, rekavsi: "Pijte, ovo moja la-v"! Eto, ovako avodi
Matej u svom Evadelju.
Iva, za koga smatraju daje prisustvovao uzdigucu
Isaovn a.s. u svo1n Ev1delju il<ako spni11je ista vezao
za kruh i vio. Ovo eslagaje sno d od dokaza da su
avodi Mateja ti, e1noguci i evjerovati.
75
Krscani, zalosni bili vj euju da svaki knadic ku koji

sveceik da l Isusovo u svnn njegovitn di1ezijna, tnak
se, dakle taj krul1 i izlnio ailjade siti dijelova. Oni ka.ZU
da Isus visok oko deset pedalja24 , komadici krua
d kojima bi se ucila svecenicka molitva pelaze ni jednu
teciu pedlja! , kako onda 1noguce da d ljudska
tjelesa visia i tezina budujednake to1nknadi6u, tj. teCii
jedog pedlja!? Zdav azum to nikako 1noze ptivatiti. Svoj
stav pavdaju titne sto ga d sa staklom, odnoso
povecalotn koje 1noze biti velicie jednog di25 , pnocu
cega covjek tnoze da vidi ajudaljeija sazvijezda i visoke
gt-adevie, tj. kada ih priblizi. U stva1osti su daleko veca
i do ilj adu puta. l(aze se da sto se vidi koz povecalo
p1ivid, susti11a, dokkscai smataju daje knadic kuha
sustia cijelog tijela Isusovog, to, svakako zdav Izutn ne
1noze pril1vatiti.
l(scani
su saglasni u svom uceju da se Isus uzdigao
s i da sjeo sa desne Bozije stane, ko bi d,
jitna spustio njegovo tijelo ukomadkul1a!? Zati1 z
da Isus d osoba, lascai vjeuju da svaki potneuti
kuh cijelo jegovo tijelo, 1naka se izlomio i u sto iUada
kotnada, sto, pak zaci da se Isus lllOl i u svakom toln
komadiculaul1a!!! Ako tne dodamo v ckava i v
lauha dosli bi do jedog pevelikog . Svako ko ovo smata
moguci1n k z da u to1n svo1n uvjeeju s1nijesa i
zavede od st davola, k s Allal1 tog sacuva, divali
On zastitik.
24
Jedan pedalj jednako 22,5 .
25
kovani novac tog vn.
76
Opis krscaske p1icesti i jil1ove 1nolitve p1ilikom toga bi

bio ovakav: Sveceikareduje svome slugi da zakuha i p1ipre1i
krul1 od Cistog s, te da ga ispece. Nako toga sveceik
uzi1na ku i casu via, te areduje da se pute1n zvoa oglasi
poziv molitvu. l(ada se d islpi poredaju se u redovima
u crkvi, sveceik sipa vio u sebrei l1, kul1 stavlja u
Cisti peski. d, olaeuti m istol prilaze d d
d pisutil1 vje1ika i uzi1naju komadic kuha od sveceika.
Tekst molitve d laul1om i viom glasi: "Nas bog Isus u
i kada usmrce uzeo ku u svoju svetu ruku, podigao
oci s, upiuci i ka Svemogu6e1n, ukazujuci Mu dufuo
postovaje. Zati1nje pelomio kul1 i al1raio svoje apostole,
rekavsi im: "Jedite, OVO 1noje tijelo". l(ada SVeceik zavsi
svoj govo, kl se tom ko1nadi6u l1ljeba, vjerujuci da
to, doista tijelo Isusovo, daje Isus si boziji. Dok se kl
to1n kuu izgovaa: "Ti si Isus, bog s i ze1nlje, ti si
boziji si, d prije svil1 svjetova, ti si s spasio iz davoljil1
rul, molio si se u utrobi Marije, ti si otvorio vjemicima vata
raja, k sto si pobijedio davola. Ti sjedis s dese strae
svoga u, molim te da opostis mei i tvo1ne du
kojeg si oslobodio gijel1a svojom lavlju". Zati1n se laul1
pokazuje pisutim lascaima, kg svi uCie kl
je1nu. d sveceik uzi1na ca8u via i izgovara molitvu: "N8
bog Isus prije svoje smrtije uzeo casu s pi6e1n i dao svojim
apostoli1na, rekavsi: "Pijte, ovo 1noja lav". d sveceik
Cii kl prema casi, prisuti lascai ga slijede. Nako
svega toga sveceik jede lau i pije pneuto vio, izgovarajuci
molitve iz Evadelja. Zatim, slijedi zavsi i molitve".
I, eto, takva jil1ova pricest, 1nolitva- kako se samo sejta
s jima poigava, ekaasAllal1 dZ.s. sacuva takvil1 islseja!
77
Abdullah Etterdzuma
Peto pravilo
VJEROVANJE UISPOVIJED SVECENIKU 1NJEGOV OPIS
Zajte, Alla vn se Slnilovao da krscai vjeuju daje

elnoguce uci u raj dok se covjek ispovijedi sveceiku.
l<:oliko bi p1ilaio 1naka i d gril1 bi mu kistila jegova
ispovijed. dn godisje i i1naju post kada odlaze u crkve
i ispovijedaju se sveceiku za sve svoje grijee. ispovijed
lnoze biti i u dugiln velneilna, kao sto su bolesti i st od
smi. Tada se posalje sveceika koji dolazi da ga ispovijedi
za sve jegove ui grijel1e i tn piilikoln mu sveceik
opiosti. i, zalosi bili, Slnatraju da svaki grije kojeg sveceik
opiosti, biva st i kod Sve1noguceg Boga. Zbog toga se
i sa sjediste1n u Rllnu smatra zastupikn Isusa Zemlji
i taj koji ji1na i1na 1nogucost da opiasta grijel1e,
spasava palda i uvodi u . n pribl<:n uzi1na i vecu koliCiu
v. takode i i ostali lascaski sveceici koji
piedstavljaju pioduzeu ruku , te i i daju opiost od
giijea i uvode u Iaj, tj. spasavaju covjek pakla, iv uz
l. se opiosteice cuvaju sve do smrti odiedee
osobe kada se stavljaju uz g uz slnitn.icko odijelo. i
su ubijedei da uci u Iaj pomocu ti oprosteica. Sveceici
ovakav i od zavedeil1 s uzi1naju veliki v.
Moglo bi i1n se postaviti i pitaje: "Zasto to Ciite kad takvo
esto i Ciio i Isus, iti to ima osove u vase1n Evadelju"?
Necete i u vasimla1jigna dajeMe1jema, 1najkalsa a.s. ili
78
apostoli, uceici Isaovi bilo k01ne esto takvo ciili. Iako

stnatrate da Isus bog ili boziji si, te bi d bio ajpreCi
da takvo sto ii, tj. da se jetnu k ispovijeda.
Doista s sveceici ljdi t svil1 ostalil1, mozda eki
od jil1 p1i sebi itnaju vise gtij el1a g obici kscai, pogotovo
SU grijesi ll SVOlll vjerovaju i ltaju, ko d 11ji1na
oprostiti jil1ove gtijel1e!? Ali, vi ste slijepi ljudi, vasi sveceici
jos i vise od vas, pakako da slijepi vode s, osun u propast?
Tako cete pasti zajedo sa svoji1n sveceicitna u vatu pakla
vjecog. Sve to zbog toga sto grijesite i pogreso vjeujete,
k cega Alla opostiti kako kaze u Svojoj kjizi:
"Zaista, Alla opostiti ikome ko Mu druga ptipisuje" .26
K_ada etnoguc Allal1ov opost vna, sd ovim Njegovi1n
ijeCitna,jos 1n 1nogucost da sveceik 1noze opostiti
covjeku. Na tako gs i covjek se prilizava
davolski1 rabotna i postaje pedtnet ivi izugivaja ...
", gijel1e opasta sno Alla. " 27
16
S E-Nisa:48. Ovo zaCi da Allal1ece opostiti ko v
da ivise bogova:
17
S Ali I: 135.
79
Cetvrto poglavlje
KRSCANSKOJ DOGMI
Svi krscai se drze svoga vjeozakoa i apustaju ga,

osim vlo 1nali , u sebi, ustvai sadzi mogo
potivjecosti. Prvi koji apisao taj vjeozako bio
covjek, velika u jil1ovo1n klivovjeju, zvao se Sveti Petar
iz grada Ri1na. Tekst tog vjeozakoa glasi: "Vjeuje1no da
bog-otac d, gospoda svega, tvoac vidljivog i evidljivog.
Vjeujemo u gospodal-a Isusa, sia bozijeg, ajcistijeg stvoeja.
Rode od p1ije svil1 svjetova, i vl, istiski
bog od istiskog boga, od sustie svoga koji ga svojom
uko1n stvorio, Isus stvoritelj svega. koji s
sve izbavio spustajuci se s s kroz utjelovljeje svetog
duha i astajaje1n covjeka. Zaijela gaje i odila djevica
i. l i 1-azapet za vije1ne kralja Pilata.
Zakopa , k ti d ustao iz mtvih kako su
agovjestavali ii i. (Ovo laz i poslaike,
Boze sacuvaj da su i esto takvo govorili!) Zatim se uzdigao
i sjeo sa dese st svoga . S1 v
81
da se vati kako bi pesudio iz1nedu 1111tvi i zivil1. Vjeiuje1o u

svetog dul1a koji izasao iz oca-sia, 1ng su
govoili Boziji vjeovjesici daje ksteje opost od gijel1a.
VjerujelnO u pozivljeje si l i vjeci zivot".
Ovo kscasko u se bi sadzi 1n go
kotadikton1osti. N; kafu: "Vjeuje1no daje bog-otacjeda,
vlada svega, stviteU sto vidilno i sto vidi1no, vjeuje1no
jediog gospodaa Issa, istiitog boga od boga koji stvoe
od biti svog boga". U vn dijel se tvdi daje Bogjeda,
dok drugn dijelu kafu da i1na sia i da i bog, t
svog , stvoe odjegove biti. Ovo l.- la.ivovjelje
i sik-lnogobostvo gdje izazea z potivljecostu
vj vu da g d i edii, U zvise i Svet.
U uvodiln ijecilna kafu: , ,Zaista Bog sve stvio". Zatiln
kaz: "Vjeruje1no da Iss sve stvoio i savsio svojo1n
ruko1n". Na taj i potvduju da z Boga StvoiteUa i1na
drugi stvitelj, sto sasvi1nelogico. l(ada kafu daje "Bog
v1 svega sto se vidi i sto se vidi" u to se svakako t
svstati i Iss, spada gupu g sto se vidi, d
slijede iv rijeci daje Iss, ustvi stvoritelj svega, da
i stvoe. I ovdje vidljiva potivljecost, kad bi i zivoti11je
i1nale 1noc azmijevaja i one bi ovakve stvi poricale, k
nas Allal1 sacva od iz i sejtaskili islseja. , sejta
se s ji1na poigava kako i vodi il1 u dZel1ee1n, lllZo li
boaviste. poldetik sejt1 i1n govi: "Doistaje Iss
stvoritelj svega", dodaje: "Rode od prije svil1
svjetova i ajCisce stvoeje", ko d stvorio sve
sto se pojavilo prije jegova rodeja, za vrije1ne kad i
bio ista, kada bio 1nala ? l(o edivao s i
Ze1nlju i sve sto u jima prije Isusova d? Kako
82
pvostvoeni biti stvoritelj svega osovu ovakve dog.ne,je

i pvostvoei zaCi da v bice od koga su astala
duga bica7! rscanska dogma izadea ovakvi1
kotadikton1ostima i emogucnostitna, i smataju daje
Isus vjecni stvoritelj, i daje oden iz sto1naka svoje 1najke
Mari koj ga kao i svaka majka nosila. Zaista sve to izgleda
cudo i smijeso onitna koji su di azutnotn, od svih
su zadovolji samo sejtai.
Znisli ove rijeci: "Isus bog, stvoe od biti svoga ",
d kazu da se spustio sa s i otjelovio se u utobi
svoje majke Marije. Tuje dakle i daje Isus bio tjelesa u
svojoj bitijos u, nako cega se spustanje1n Ze1lju
ponovo oelovljuje. Nije cudo u ovom otjelovljeju biti i tijela,
nego cudo da se otjelovi esto sto i i tijelo i bit. Uzvise
k Allal1, Gospoda biti i 1nateije i ne1na t da
Sebi stvara sia, iti da bilo koji i izdvaja dijelove Svoje
biti u utrobu i, kako bi se potnijesao sa m kvlju,
1nokracom i drugitn fizioloski1n potebama. .k il1 nije stid
daaAllal1a ovako esto iznose7 Kolilco lije SatllO Alla g
1n itna! 7 vala Nj etnu koj i s sacuvao iskusej u
koja su zapali kscai.
Zajteda u sami1n tekstovima jihovih lmjiga postoji ono
sto narusava jihovu pogresnu ideologiju Isa a.s.
Luka, pritnje u cetn1aesto1n poglavlju avodi
apostolima i ovakav tekst: "Zaista Bog Stvoritelj svjetova i
svega u ji1na, Gospoda s i Ze1nlje. Ne obitava
oltaritna pavljeitn od ilovace ljudskomruko1n. Nije tnu
t nista, On taj koji ljudima daje tijelo i dusu,
pOlllOCU Njega SlllO astali i pOlllOCU Njega zivitno". Ovako
kazuje Luka, tako objavio Alla k Svojih
83
Abdullah Etterdzuma
vjerovjesika, Allal1 i1n se s1nilovao. Ovi1nje takode izese

dokaz koji1n se pobijaju ii avodi pogeso1n i
kotadikton10lll jioVOlll uceju. s toga sto se isu
stogo pidzavali Allaove kjige i Njegovi poslaika.
Napotiv, zabiljezili su mnoga netacna kazivaja i d
pedstavljali svojim sUedbeici1na istiitim zbog cega su i
zalutali s pavog puta. Ovakva u, azalost, pivata
ogron1a vecina krscaski sljedbeika.
Ukoliko to u pipisujete Bozije1n poslaiku,

ecite 11 d odakle vam ta dogma po1nijesaa sa istiom i
lazi1na? Ako kafu da su eki dij elovi istiiti, eki , sni su
se spetljali u svojoj ideologiji, Bogu tilne 1nogu askoditi.
Ako, pak budu tvrdili daje sve istia onda pilivatiti i to da
Isa a.s. stvoe i oden, da samo i jedio Uzvise Allal1,
Stvoitelj svega sto se vidi i sto se ne vidi. Ipak, k svega
i opet kafu da Isus bog i stvoritelj svega. Nastaak ovakve
potivjecosti ikada 1noze biti istiit, tj. da Isus bog,
nastao iz biti svoga poput majke. bi podazumijevalo
medusobujedakost sto bi svakako d pouzocilo i pitaje:
" ko d od i dvojice glavni, bog otac ili bog si,
staje to sto odedivalo jedog da bude otac, dugoga da
bude si"!? Molimo U zviseog Gospodaa da zapade1no
ujiliovu situaciju i skocamo kao i!
84
Peto poglavlje
KRSCANSKOJ IDEOLOGIJI KOJU MORAJU POZNAVAI 1MLADI 1SARI
u OVOlll dijelu biti pojasnjenje da Isa a.s. i bog, g

da covjek, Bozije stvorenje i Boziji poslaik.
Zajte, Alla vn se sn1ilovao da sve ovo raije
avedeno u krscanskom ucenju Isusu kao bogu ili bozjem
siu i stvoritetiu laZ:,jer to demantuju i sami pisci cetiri Evandelj .
U svru toga avest 6e1no sljedece:
Matej u vn dijelu svoga Evandelja kaZ:e: "Ovo kjiga
rodoslovlja Isusova. sin Davudov, sia Abranova."
Ovo , dakle izjava daje Isa a.s. d od loze Davuda a.s.,
Davud potnak euze, sina akova, sia Izakova, sia
Abal1nova. Sl1odo ovo1ne, svaki onaj za koga se utvdi da
i1na ljudsku lozu, bez su11j covj ek. edio Allal1
Uzvisei oduvijek i i odio i di. Sve osim Njega
stvoeo i 1noze biti bozastvo.
Matej takode avodi u cetv1io1n dijelu svoga EvadeUa,

kaze kako eki covjek dozivao Isusa: "0 u!" Na
85
sto 111U Isus rece: "Zasto Ine azivas Habr0111,

Uzvisei Bog." Ovo ocito s od sti-ae Isa a.s. i iz
odos m svotne Gospodaru Stvoitelju, Isaa azivati
bozastvo1n i smatrati ga d takvim!?
Iva u sesnaestn poglavlju svoga Evadelja navodi: "Isus

podigao oCi pretna u, skruseo se obacajuCi U zviseno1n
Bogu, Jediom Tvocu ijeCima: "Ljudi tebaju da zaju da si
Ti Bog, Jedii Stvoitelj koji si me poslao". Ovdje se izosi
piznaje Isaovo da posla od Allaha kako bi ispuio
zadacu stn daje sno d i Jedii Gospoda Al
la i da dugog boga m. Sa takvotn zadacotnje dosao Isa
. s. ovaj svij et kao i svi ostali Allahovi poslanici, neka
salavat i selam sve njih.
K.ad bi neko od ks k: "Ako Isus u ovom
poglavlju prizao da poslan od Boga, dugom mjestu
se 1noze pronaCi da on stvoritelj i oduvijek". Mi 1nu
odgovaramo: "Ovo drugo potvoi i laz Isa a.s., onje
cist od g sto mu se pipisuje. , kako cudo zapadate u
potivtjecosti, kao sto slucaj na ova dva Injesta". Zasiguro
to daje Isa a.s. covjek posla od Uzviseog Allal1a i to
sustinska istina. Zbog toga i etnoguce pihvatiti da Isa
ikada k da oduvijek ili da stvorite~. Ova ksc1ska
izmis~ otia uticala astaak pvil1 gi sa pogesnitn
vjeovajetn, sljedece generacije su astavljale peuzimati
gs ucenje i ociti nesklad.
Matej u svom Evadelju avodi kako davo pozivao

Isusa da 111u se pokloi, za uzvat mu pokazati bogatstvo
zemlje i ljepote, ekavsi mu: "Pokloi tni se cu ti sve
ovo dati". N to mu Isus odgovori kako svakotn covj eku
is da ikome u, osi1n Jediotn Bogu,
86
Gospodaru i da se t ikome klajati, osim Njetnu. Ovo

potvda da Isa a.s. Cist od jil1ove i da bog.
K.ad bi Isus bio bog, kao sto kaz, bi se davo Sinio i usditi
da tnu takvo esto govoi. Takode se u Isaovotn odgovoru da
pitnijetiti da se sedzda, tj. kl vsi sno Uzviseotn i
Jedioln g. I u OVOlll slucaju la-scai su Inijesali svasta ll
svoje Evadelje,je Isa a.s., kao i ostali Allahovi poslaici su
sacuvai od piila-ivee sejtaske vesvese ( dosaptavaja),
kako d 1noguce da ovako tv davo poziva,
kl jetnu 1ni1no Allah dz.s. !? Ovo s kazuje to
da su u Allal1ovu objavu IdZil (Evadelje) ubacivae stvaii
koje isu od Jediog Gospodaa, g su piodukt ~udske
itevecije u bozaski govoi. Tako se Ciilo i ovom slucaju
vezaom za Isa a.s.
Iva u svotn Evadelju avodi da Isus Iekao apostolitna:

"Odlazim SV0111e ocu i vasetn ocu, SV0111e g i vasetn g".
zaci: " i vas otac s zajedicki Gospodai,jei to
bila teniologija tog vi1". Ako bi kscai bili cvisti u
svotn vjeiovaju daje Isus ovdje Iekao da 1n Bog otac
d tieba dodati da i svitna jitna otac, jei Iekao "i 1noj
i vas otac". Medutim to se sve pobija dugitn dijel01n Isusove
izjave " ... SV0111e Bogu i vasetn g"' citne se apsoluto
izbacuje mogcost piipisivaja bozastva Isa a.s.
Matej u sedtnotn poglavlju svoga Evadelja avodi da
Isus k apostolitna: "Svako ko vas ljubi i stiti, ~ubi i stiti
1n, ko m voli, voli i g ko tnee poslao".
Iva u petom poglavlju svogaEvadeljaavodi: "Jazaista

isatn dosao daaditn ista svojoj volji, g volji g
koji tne poslao".
Maiko kiaju svoga Evadelja avodi da Isus u vrijetne
87
kada bio azapet ( lascaskon vj vu) k: "Boze

lnoj' zasto si llle apustio"?' to bilo poslj d sto
izgovorio ovome svijetu. Ovako i kaz, slagali su Isa
a.s. Ne dolazi u obzi da ga Uzvisei Allal111apustio ili da su
ga zidovi azapeli, 11ego s1no sno ovdje upotrijebili kscaske
izvore i jihovo u U koje i cvrsto vjeuju. U tom SVOlll
uceju sami avode da Isa a.s. k: " Boze, Boze",
sto svakako ukazuje to da Isa a.s i1na svog Boga koga
piziva u teskocama, kao i svi mi, cistje od toga da bi sn
sebe 11azivao Bogom. Iz ovoga proizlazi da laza las6a11ska
dog1na 11eizbjeZo obiva, ali i su gluhi, ije1ni i slijepi i11ikako
da razumiju.
Na kaju svoga Eva11delja Luka avodi daje Isus kadaje
izasao iz g usao 1nedu svoje apostole okuplje11e u d
prostoriji zakljuca11ih vata. 011i su ga se uplasili, mislivsi da
vide duha. K.ada Isus to 11jima pri111ijetio, rekao :
"Dodin1ite 1ne, z11ajte da duhova bica11emaju meso, 11iti kosti,
1noj tij elo upravo takvo da ga 1nozete dotak11uti". N
ovaj 11aci11je utvdio dakle daje 011 covjek od lnesa i kost~u,
mateije koju posjeduje svaki covjek i u isto vrije1ne opovgao
daje 011 Bog.
Ovaj kao i pethodo 11avede11i tekstje iz 11jihove Biije,
1ni 1nusliln1i vjen1ici pice1no da Isa a.s. ubije11 i zakopa11
i 11k toga izasao iz g. 11avodi1no sno kao dokaz
krscaskog ubacivaja u Boziju objavu sto poges11o i odvodi
i1111a krivi put, 1ni s1110 ovdje koristili 11ji11ove dokaze kako bi
pobili 11ji11ovo 1nislje11je da Isa bog ili si11 Uzvise11og Boga.
Svet samo Jeda11 i Jedi11i Allal1 dz.s.
l(o kaze daje Isa a.s. Uzvise11og Allal1a, da se rodio
kao dj ecak, astao i azvij se dok 11ij dostigao zelost i da
88
ga Allal1 izabrao Svoji1n poslaikom, taj se slaie sa istiski1n

rijeCi1na Isa a.s. i jegovil1 uceika. ko se protivi
ovakvn uce11ju suprotstavlja se istii i postaje cvrst sljedbe11ik
laivog vjerovaja, da s Allal1 sacuva od toga. sto jos
cudije za svakogpnetog covjekaje jil10VO vjerovaje da
Isa a.s. oduvijek, iako 011 za sebe kaze da od la-vi i 1nesa.
Na taj i11 i dio svoga boga s1natraju vjeci1n, drugi dio
11astalim, tj. stvorei1n,jer kao sto rekos1110 i sn Isa a.s.
k da od la-vi i 1nesa, i krscai to avode u svo1n
Eva11delju. I la-v i 1neso su proizvod hrae i pica koje ljudska
bica koriste u svom ovoze1naU skn zivotu. Sl1odo krscaskn
uce11ju Isus stvoritelj Citavog ovog svijeta i kao jegov dio
stvorio sam sebe, sto prosto e1nogu6e da zdrav ljudski
lZUln p1i11vati. I(o tako misli i vjeruje bezvrijedaje i zaslu.Zuje
Allal1ovu sidZbu i 011 samo 1noze biti od oih koji su apustei.
Slijedn krs6askil1 cudi vjerova11ja sazaje1no kako
djelic ovoga svijetamoze biti stvoriteljem cijeloga svijeta. Dio
11ecega 1noze postojati bez jegove cjelovitosti, sto
postoji i sto i 1nogu6e i i ista. ovakvo1n uceju
stvoritelj ovoga svijeta epostojeci, 11epozat, dakle
11emogu6. smatrn (autor ove la1jige) daje autor ovakve
teze krscaskog vjerovaja svjeS110 podvalio i z krsc1e,
apisavsi i1n razoraz11e podvale i lazi sazd1e 11 cudiji111
emogucostnna. Ipak, jil1ova labava dogma se ucvstila i bila
privacea, ustvari to sno 1n i pusta piica.
U Staro1n (prvn) zavjetu se kaze daje Isus Iezao okte

i sisao kosu, te se razvijao u visiu i d se. , ako
stvoritelj vjeci, vec su se razdvojili jegova kosa i okti iz
d elie i postali n i tmistei, tako da vise ista i
ostalo odjegove ~elesosti. Njihov, vjeci stvoriteU' jedi1n
89
d~elo1estao, dugije ostao kakav i bio. _n uniste

d dio, tebalo bi da to d utice i cjeliu, ko i1na
dio bez cjelie gi, tj. potreba 1nuje n da
se vodi ili osi .. ko i1na takva svojstva i snje ovisa.
UzviseiAllal1, Vjeci Stvoitelj dao 1nogobroje
dokaze za one koji su lZUlOln obdareni da 1n tijelo,
visiu, iti cjelinu koja i1na svoje dijelove. Alla Jedii
oduvijek, 1noze se dijeliti dijelove, bez edostataka ,
dovoljaje Snom Sebi, sve dugo Nje1n oviso loz
sve vste oblika i staja. oakav kako Sn za Sebe
kaze: "Nista Mu i slico i On sve i sve vidi" .28
Krscaima se takode moze postaviti pitaje: "Ako vjeujete
daje Isus bog i stvoritelj kojije odvijek, z li se d
t 1njesto i v1ije1ne jegova djelovaja ili se z!?
mogu i da svoji1n Evadelji1na Matej i Lka izjavljj
da Isus rd Betlee1u, gradu koji se pipisje Judi za
vri e1ne kalj Rodosa, te da 1zt v1ij e1ne v ladavie
Pilata. Svi i koji s bili u kn ve1neu i 1njestu 1norali s
imati i svoje pretece i suvre1neike, kao i prosto koji ga
olG"U2uje. l(o se ldapa u sve ovo se ubraja i u stvoeja,
kada se ustanovi daje esto stvoeo pobije se, dakle i jiliova
kscaska teorija da covjek 1noze biti stva1i Bog koji sve
stvara. Zasig11o t da vrije1ne i1na svoje t, te da
vrije1ne postojalo i p1ije pojave Isaa sto 1n i 1n
su1nje. , kako d 1nogce da postoji v~1 prije
pojave jegovog stvaaoca, tj. da 1njesto i okolia docekaju
pojavu svoga stvaaoca!? svakako esto di sto
1noze do~eti 1nasta glavama ~udi, sto apsoluto
28
Sets-Sa: 11
90
e1noguce. , sve sto d u edo1n odedeo1n

1njestu i vemeu bice astalo od bica, Isa a.s. se u u
dz bica Allal1u dz.s., Allal1je Uzvise i Cist od g
sto Mu p1ipisuju evjen1ici.
Sve sto sn ovdje v i pojasio uz 1 Allal1a dZ.s.
s laitika lascaskom UCejU i oboivost jil1ove
ideologije. U isto vijeme sn zelio istaci i svoju Cistocu ti1ne
sto Salll izabao jasu i istiitu vjeiU islam, slijedeci
dig Allal1ovog Vjeovjesika und s.a.v.s.
i 1noleCi Allaa Uzviseog da mi podi 1u n u tne,
n dovolja i diva pnagac.
91
Sesto poglavlje
RAZILAZENJU CETVERICE AUTORA EVANf)ELjA 1DOKAZIVANJE NJIHOVE

NEISPRAVNOSI
Zajte, Allal1 vam se s1nilovao da se pisci cetili Evadelja

razilaze llli10gim pitajima stoukazuju llli10gobroji dokazi.
K.ad bi bili svi istn 1nisljeju, kad bi istiu govorili bi se
i u ce1nu razilazili. Uzvisei Alla u Svojoj s k11jizi
K.ur'au, objavljeoj preko Mumneda s.a.v.s. kaze: " ... da
(K.ur'a) od ekog drugog, od Allaa sigun1o bi u
je1nu asli moge protjecosti". 29 Razila:Zeja koja se 111ogu
i u Evadeljima su izl-azite lazi Ailaa,jer sve 0110 sto
objavio istia i 1n medusobe proturjecosti, dok
0110 sto i poturaju pod Allaovu objavu, u stvamosti
to i ukazuj oCitu laz i kotradikciju. N ovaj i Allal1
dZ.s. postavlja graicu izlnedujedi11o sacuv1e objave Kur'aa
i drugi Njegovili objava koje su ljudi islaivili, Mudar
i sve z.
29
E-Nisa:82.
93
Pri1jei iskrivljeih tekstova koja avode u svoji1

vadeljna:
Iva u sv0111 Evadelju trll1aest0111 poglavljavodi kako

Iss Iekao apostolima za vije111edokje v sa i111
i koj s ga Zidovi zeli: ,,Isti v govo1i111 da
111 d od vas izdati, sto m Iva : "0 gospodie, ko
ta"? N to Iss odgovoi: " ko111e d ko111ad
g l1ljeba", k cega gaje Zi Jdi Iskiot, tj.
taj koji gaje izdao Jeviejima.
k cetaestom poglavlj svoga Evadelja avodi

daje Iss i111 k: "d od vas kojijede sa 111m iz
zdjele 111 izdati".
U dvadeset i trece111 poglavlj Matejevog Evadelja se
kaze daje Iss k da ga izdati ko 111i svoj l1ljeb
iz Issove zdjele.
U dvadeset i tecem poglavlj Lkia Evandelja se kaze
da Iss rekao: "Izdat 111 d od 1nojiceika".
Ovo njil10VO azilazeje ocito,jei Isa a.s. i cetiri t
davao Iazlicit odgovor na jedno te isto pitanje. N ovaj naCi
se azlicito iteipetiao jedan dogadaj, tako daje svako od
jil1 cetvorice izio svoj vezij. Sin d Iskariota i
1k l dd i otkriva ssti ovog pitanja, dok
tojica od cetvoiice t nejasno kz kome i.
Ova kotradiktnost kz na netacnost sva cetiri Evadelja,
zalosni i bili, samo istina kod Allaa.
Matej takode dvadesetom dijel svoga EvadeUa avodi
da Iss nakon sto izasao iz grada Habavda eria doviknla
su ga dvojica slijepaca rijecna: "0 sine Davdov, smiluj se
i otvori 11a11111ase oCi", StO 011 i UCllllO, te SU slijepci progledali.
94
k u desetn dijelu svoga Evadelj avodi da, kada

Isus izasao iz pneutog gada pozvao ga d slijepac
i Isus 1nuje otvorio oci. pozato Evadelju daje Isus
tim gadom prosao samojedapt sto zaCi da su ti
avodi Matejevi dvojici slijepaca ili Makovi ovndn
slijepc. Tvdjo1n da su slijepci dozivali Issa ~eci1na: "0
sie Davudov" kz se jegovo ljudsko poijeklo, sto
kscai svojo1n dog1no1n to odbacuj. Sl~epac, dakle i
k: "0 Boze" ili "0 Boziji sie", iti "0 Stvoitelju svi
stvoeja", g rekao: "0 sie Davudov", povezjuCi Isaa
a.s. sa poslaikn Davudn a.s. i ti1ne kzi sodstvo
Isaove 1najke Me1je1ne sa ovo1n Cistom lozo1n. zbog
toga sto Me1jema, Allal1 se smilovao od poto1nstva
Davuda i Ejse1-a i Sebta Jel1uze sia Jakubova i Isaka
i Ii1n a.s.
Sljedeca eobicost i u tome sto avodi Matej u

dvadeset i sed1no1n poglavlj svoga EvadeUa kako Isus
azapet, sa ji1n su azapeta i dva lcri1nialca koja su mu se
rugala za vrije1ne zi.
Luka u dvadeset i tecem d~elu svoga Evadelja avodi
kako d od dvojice lcri1nialaca vijedao Isusa rekavsi
1nu: "Ako si ti uistiu Isus, spasi sebe i s od ovoga"! Drugi
azbojikje korio prvogaijeci1na: "Zar se ti g bojis,
zas da gaje zadesilo isto kao i tebe?! Ti ija zaslufujemo ovo
sto m i, to zaslzuje". Zatim se obratio Isusu:
"Gospodie 1noj, sjeti me se kada dodes u svoje castvo",
sto mulsus : "Zaista ces ti biti sa1101n toga d uaju".
Ovdje pi1nijecea ocigleda kotradikton1ost,je Matej
avodi da lcri1nialca otici u pakao zbog toga sto su
vrijedalilsusa, dokLukajedomodjiliobecavaraj. Medutim,
95
ijedno i dugo i t, Isus uopce i i azapet, k

Allahovo dz.s. pokletstvo i svi ljudi sto i laZ:u i
izlnis~aju.
Iva, za koga kazu da pisustvovao aspecu, kaze u

svom Evaielju da su lopovi razapeti zajedno sa Isusn; d
bio sa jegove dese, dugi sa lijeve st, spnijuci
ista odavedeog. I ovo oCita potjecnost,jadi oni bili!
Od sljedeCilleobicosti spneut cetno i avode Mateje
koji u dvadeset i pvotn poglavlju svoga Evadelja kaze kako
Isus uzjal1ao 1nagaicu kreuvsi petna Jeusale1nu,
uobicajeo da su eki vjeovjesici kistili jal1ace zivotije:
"Vidite, dolazi vas kalj jasuci 1nagici"!
k u jedaaesto1 poglavlju svoga Evadelja kaze
kako Isus jal1ao 1nalo1n 1nagaetu, da jallao
odrasloj 1nagarici.
Luka u devetaestn poglavlju svoga Evadelja avodi
da allao na 1nagarici, slico kako kaze i Matej.
Iv1 u dvaaestn poglavlju svoga Evadelja avodi kako
Isus jal1ao 1nalo1n magaetu, kako kaze i k.
Pogledajte, Allal1 vn se s1nilovao u ocigledo azilazeje
u avedeo1n slucaju da Isus jal1ao 1nagarece mladuce,
kako bi kao poslaik opteecivao tako 1nladu i slabu
Zivotinju!
Neobico i to sto Matej u dvadeseto1 poglavlju avodi
kako Me1je1na, supruga Zabedajeva (Zejd1ova) dosla Isusu
i zamolila ga da dva sia sjedu sa njegove dese i lijeve
st Isusovog prijestolja.
k u desetom poglavlju kaze da su dva sia Isusove

tetke ( malo p1ije pomenuta z) tazili od Isusa; "0
96
ucitelju, lltjeli SlllO da esto uCiis za s", 011 il1je upitao:

"Sta zelite "? i ekose: "Podi n d ti1ne sto d
od s sjesti s tvoje dese, dugi sa lijeve st".

sto se tice Luke i Ivaa i d od i u svoji1n
Evadeljima uopce spo1nijuovakav dogadaj dvojici
, iti jil1ove 1najke, iako se za Ivaa kaze daje stalo
bio p1isuta u dustvu Isusovom, sve do jegovog apustaja
ovoga svij eta. Ova kotadiktoost itekako uoclj iva, er
Matej avodi da trazila majka, k kaze da su to trazila
braca, dok duga dvojica autora Evadelja uopce spniju
ovaj dogadaj.
U sklopu ovakvog ji11ovog lZlnilnoila.zeja i sljedece:
Matej u devetom poglavlju svoga Evadelja avodi kako
su Ivaovi uceici ekli Isusu: "Zasto 1ni i faizeji posti1no,
tvoji uceici poste"?
Dok Luka u petn poglavlju svoga Evan:delja avodi kako
su kjiZevici i farizeji pitali Isusa: "Za8to IvlOVi uceici poste,
tvoji poste, g jedu i piju"? Ovdje oCit esklad,je
se u pvo1n tekstu spo1niju faizeji kao postaci, gdje upit
postavljaju Ivaovi uceici, u drugn tekstu ti koji postavljaju
pitaje, uz dodatak Levija30 i kjizevika su farizeji, sebi
isu ekli i ijeCi pitanju posta ilijedeja.
Takoder cudo i to sto avodi Matej u trece1n poglavlju

svoga Evadeljakadakaze kako "Ivajeo skakavce i 1ned",
sto u supotosti svojillavoda u jedaaestoln poglavlju
kada Isus k ljudi1na: "Dosao vnje Iva koji i i
pio, ekoste daje ludak; dosao si covjeka kojijede i
pije, i ka:Zu: "Gle izjelice i pijaice". ZaCi, esklad u
30
U aiapsko tekstu on se spoinje kao Jahja in Zekeiijja.
97
tome sto Matej dn 1njestu govoi Ivaovo1jedeju

i pijeju, dugn 1njestu se avodi supoto.
d ovoga i u petl1odn tekstu kscai izose i dokaz
potiv sni sebe tako sto su 11aveli Isusove ijeCi gdje 011 za
sebe kaze daje ljudsko bice koje jede i pije, cilne potvduju
da isa11-covjek kome , svakako t i 11 i
pice. , ln-a11o1, tj. jelom i pice1n covj ek izgaduje svoje tij elo,
to 111u 11d11 za egov opstaak i azvoj. U isto
vije1ne ovi1n se pobija bozasko porijeklo Isa a.s., Allal1je
Uzvisen od g sto Mu se pipisuje.
Od jil1ovi11 kontadiktoostije i 0110 sto avodi Iva u
petn poglavlju svoga Evadelja, gdje kaze daje Isus k
jeveji1na: ,,Zaista me poslao otac i 011 svjedoci za 1ne11e.
Vi 11iste 11ikada culi njegov glas, 11iti vidjeli 11jegov lik". Ove
rijeCi gledaju i slusaju bi 1nogle biti lizu istie iz govoa Isa
a.s. Meduti1n, supotstavio 1nu se Matej, navodeci evje1icku
izjavu u sedm1aesto1 poglavlju svoga Evadelja kako se Isus
d obaslo papatima, sa sobo1nje poveo
t, Jakova i Iva11a. Tom piliko1n su se zadzali vu g
kadaje lice Isusovo zasjalo poput su11ca. Nisu 1nogli gledati u
g, culi su glas sa 11 kojije govoio: "Ovo 1noj
ljujei si kojeg sam d za sebe, slusajte ga i vjeujte
1nu". Takode i k ovo avodi u devetn poglavlju svoga
Ev1delja.
Iva u cet111aesto1n poglavlju avodi da Isus k

apostolima: "Vi ste upozali 1noga i vidjeli ste ga, sto
Filip,jeda11 od apostola upita: "Gospodine, kako to da smo vidjeli
"? Isus odgovoi: "0 Filipe, toliko sn dugo sa vama,
upozali ste 1ne, ko vidio mene, vidio i 1nog ".
Ovo su, a2alost l~iovaazllinoila2eja i iskrivtie11o \v.
98
K.0111etiajuCi jihove avode daju se p1i111ijetiti eskladi

u 11111ogo 1u, kao : Ivaavodi Isusu kako koji
ga poslao svj edoci da istia Isusovo poslastvo (dakle
govori), d ka:Zu da Njega iko 1z vidjeti, i cuti!
Isto tako pomeuti Ivaavodi Isusove ijeCi upucee
apostoli111a: " ... vidjeli ste 111og i upozali ste g, ko
vidio 111, vidio i mog "
Zati111 i Matej u svojoj pici Isusu bdu sa tojico111
uceika avodi da su culi glas , tj. Uzviseog Gospodaa
ljudi, te ka:Zu kako se Bog obatio 1ijecima: "Ovo 111 si",
Boze sacuvaj da i stvoeja, 111i1110 poslaika 111ogu
cuti govo Allahov, Uzviseje od po111isli da i111a sia,
kako da svjedoCi d za Isaa da 111uje si! !? Sve 111ije to
potvoa i laz Jediog Boga, Allal1a dZ.s., kao i laz Isa a.s.
Sva ta iz111is~otia uistava kscasko vv i kalja pavi
lik Isaov a.s., koji, dakle ikako 111oze biti si Boziji. Allah
ihje pustio da se zapetljaju u zvs kotadikto1nosti,
eto da sl1vate u sta su se zapetljali, pokleti bili!
99

SVECENIIY PUT UISLAM
Sedmo poglavlje
LAZIMA PRIPISUJU ISAU A.S.
Krscai evjen1ici lafu u 1m1ogim stvitna Isa a.s., Al

la ga sacuvao od svega g StO lllU pripisuju.
U dvadeset i dugotn poglavlju svoga Evadelja Luka
avodi da Isus k apostolitna da sotoa zeli da i odvrati
od piave vjeie, potn se obiatio Petu: "Molit cu se za tebe
da ti sotoa audi i da ti se ucvrsti vjera". Nako toga
Petar izevjerio i izopacio se od Isusove vjere za vilo kratko
vrijetne, dok su svi ostali apostoli ostali vjenli Isusu.
Pogledajte, tnolitn vas u to cudo izlagaje koje avode za
Cistog vjerovjesika Isa a.s., jos kafu i da Boziji si, d se
spnije izdvojeo d od uceika (Petar) iztnedu svil1 ostalil1,
Isus mu, kao Cii tnolitvu da bude sacuva od sotoe. isti
t ga izevjerava, dok svi ostali ostaju uz g. li ikako
tnoguce zaobici tu eobicost i lf ije li ikako moguce tako
slagati poslaika Isa a.s.!? Krscani sami zapadaju u lcine
svoji lazi Isa a.s., , uistiu, istaije rekao sto se kosi sa
cistom i zdavn vjern u Jediog Allaa dZ.s.
101
Abdu\lah Etterdzuman
U peto1n poglavlju svoga Evadelja Ivaavodi kako

Isus k evejima: "Zaista vn kaze1n da si 1noze ista
uciiti, seln g sto vidi da lllU i otac cii". Pozato da
Isa a.s. i pio i da su iz g izlazile fekalije ( obavljao
uzde), ali ikada i lnogao vidjeti ,," da Cii takvo esto,
O-Allal1, Uzvise i Nje1nu ista t i sno
Jedii Bog. Isa a.s., uostalo1n i i k sto mu Iva
pripisuje, g to Iva iz1nislio i time slagao poslaika.
Zai1nljivo i to da trojica d1-ugil1 autora Evadelja takvo esto
uopste spo1niju.
U sedm1aesto1n poglavlju Ivaovog EvadeUa takode
se avodi kako Isus d svoju s1mi 1nolio: "Boze 111,
zn da Ti uvijek udovoljavas 1noji1n 1n1n, 111olim
da spasis 1noje uceil(e od svih d ovoga i g svijeta",
kod vecie ks6askil1 ucejaka stav da su mogi Isusovi
uceici pogiuli od lnaca ili bili azapeti, ili su bili mucei
gu~eje1n koze i dugi1n patjama. Boze sacuvaj, da takva
1nolba bude od st Isa a.s.- da spasi jegove uceike
svijeta da k toga dozive stase t i ovakav
i u1niaja, iako, kako kazu daje Isus k da 111u Bog
sve udovoljava. Jos Iva ovdje ostao usnlje u svoji1n
avodima,je ostala tojica (Matej, k i Luka) ista od
toga avode.
U petaestom poglavlju Iv takode avodi kako Isus
k Jeveji1na: "Da isatn Ciio cuda kakva i 1n
isu drugi ciili, bi i toliko grijeha i1nali". Boze sacuvaj,
da Isa . s. tako sto kaze kada zasiguo z kakva sve
Musa a.s. velika cuda Ciio Allahovn odedbo1n, takode i
Ilijas a.s. i El'jesea, zivjeli su i Isa a.s. Obojica su
Allahovom odedbn ozivljavali 1mtve, El'jesea ozivljavao
102
i 1ntve, poput Isa a.s., kako bi d Isa a.s. k da

dosao sa cudima kak:va iko i g i Ciio!? Nazalost
svu tu lazje Iva, epijatelj Allal1ov, poklet bio izio Isa
a.s., dok ostala tojica autoa Evadelja ista t01ne govoe.
U deseto1n poglavlju k avodi kako Isus k:
" adi 1n ostavi svoju lcu, jivu ili sta dugo, dobit
sto puta vecu agadu ovo1ne svijetu, 1n svijetu
ajske vrtove".
u devetaest01n poglavlju svoga Evadelja Matej kaze:

" ... da
biti stostuko gd i dobiti oosvj etsku
agadu ... ", bez sp01nijaja gd ovoga svijeta.
Luka u OSal1aest01n poglavlju kaze da :" ... dobiti vise

g sto dao", sp01nijuci koletu agadu ovoga ili
g svijeta, ali sve to potvoa Isa .s., veliki
oih koji su adi Isa a.s. z1ivovali kuce, ducae i druge
Vlijedosti za jegovo vrijeme, isu dobili ovo1ne svijetu
~tul agadu, i maju od toga. Isa a.s. i1n takvo sto za
( ?vaj svijet siguo i , g to oCito g
izesea laz, Allah i11 poldeo.
d od sljedecih eobicosti i u 01n sto izosi Matej

u devetnaest01n poglavlju svoga Evadelja da su farizeji pitali
Isusa: "Da li dopusteo covjel otpustiti svoju zeu iz bilo
kojeg azloga"? i1nje odgovoio: "Z iste citali u To1i
(TeVltu) da kojije stv01io lllUZa i zeuekao : "Zbog
z 1nuz ostavlja i i 1najl kako bi se sjediio sa zeom i
jil1 dvoje postalijedo tijelo". Ovo vd laz Isa
a.s., kao i iu Allaovu kjigu Tevat, jei Uzvisei
Gospodato i objavio. Postoji piedaja u kojoj se kazuje
stvaiaju Ade1na a.s., kako za viije1ne jegova s Allah
stvoiio zeu od jegova I, te kada se piobudio i ugledao
103
, k : "Zbog covjek ostavljati svoga i 1ajku

i bice sa svoj01n z0111d tijelo". Boze sacuvaj, daje Isa
a.s. esto pipisao Tevratu kojegje siguo pozavao, kao i
h1dZil, te i 1110gao ista vise i od g sto Sal11 Allah u
ji1na objavio. Ali, Matej Isa a.s .. slagao, dok ostala tojica
ovako 11esto sp0111iju.
Iva u tecem poglavlju svoga Evadelja avodi da Isus
k: " .. .i iko se i uspeo , osim g kojije
sisao sa ega''. I ovo i t i to potvoa Isa . s.,
u Tevatu stoji da su se Idis i Ilijas a.s. uzdigli , isu
bili od oil1 koji su i toga dosli sa - g su di,
azvijali se i zivjeli Ze1nlji sve dok se isu uzdigli . I
uh1dZilu se, takode, za jil1 dvojicu avodi da su se uzdigli
, p1ije cega isu dosli s . I Muhmed a.s. se uzdigao
u i Mi'adza, da i toga i sisao sa .
s , dakle, da Iva potvoio Isa a.s. avedeo1n
pitaju, opet, ostala tojica autoa Evadelja biljeze ovu
vd Isaovu izjavu. , i kad bi k od ls k da
moguce s dul1ovo uzdiguce, kosili bi se sa avodi111a
Tevata i Indzila u koji111a se govoi uzdigucu poslaika i
tijelo1n i dul1o111 kako bilo i sa Mhn1ned01n s.a.v.s. Ako
bi, pak, kscai ekli daje Isa a.s. 1nislio dse ljdi koje su
apstile jil1ova tijela, opet bi zapali u zku, dse vje111il<:a
odlaze , dse evjenika , vec u sidZiP 1 Kscaski
avodi otpadaju i zbog toga sto se jil1ovi avodi te111elje
opceito za svakoga, te zbog toga se i to, kao i Ivaov go1ji
avod smatraju laZima Isa a.s.
31
jesto poput zatvoa k se iscekivati Sdji d.
104
U dvadeset i prvn poglavlju Matejevog Evadelja avodi

se kako se Isus zaputio svoji1 uceici1na. Bio glada i kada
ugledao Slnokvu d puta, 11tio da sto u i pojede.
K.ada dvetu i s plodova, pokleo dvo da
ikada vise odi i se u to1n casu osusilo.
k u jedaaestom poglavlju svoga Evadelja takode

avodi ovakav dogadaj, ali uz dodatak da se to desilo v
sezoe s1nokvia 1-d. , pogledajte, Alla vm11 se s1nilovao
kako Allahovom poslaiku Isa a.s. pipisuju ovakav d
postupak, da poseze za tudi1n plodovi1na, i vajegove
sezoe, to esto sto bi uCiilo i 1nalodobo dijete,
1nozda i lud covjek. Zati1n kafu da Isus pokleo dvo koje
se odma osusilo, kakav to gijel1jedog drveta, da
takav i bude kazj !? N e1na su1nj da dvo 1noze
biti u pivatn vlasistvu, kao i ujavo1n dobu za svakog
polazika. Ako bi, pak, bilo privato vlasistvo zasiguo Isa
a.s. sa svojo1 veliko1n pobozoscu i visokim eticki1n
vijedosti1a bi posezao za voce1n bez dozvole vlasika
iste. , ako bi dvo pipadalo opstn (javom) dobu za ljude,
i tada Isa a.s. bi poklijao dvo da se osusi, Ci1ne bi
sp1ijecio da bude od opste koisti ljudi1na. , Alla dz.s.
sve Svoje poslaike uputio lag i 1ilostiv odos 1n
stvoeji1na i ikako dugacije.
G vd od st Mateja i k sa1no
objasjava eistiu koja se pipisuje Isa a.s., uspjel1
jedio sa Allal1o1n dz.s.
105

Osmo poglavlje
NAPADIMA KRSCANA NA MUSLIMANE
d od zii pligovora krscaa 111USlilnailna jeste

to sto se zdravi i sposobi musli1nai z. Krscai, vi ste
jedistvei u svojoj vjeri kad rijec Davidu (Davudu a.s.)
kojije bio Boziji poslaik i kralj, pozicija poslaikaje veca i
casija od bilo cega u CelnU se slazelnO i lni i vi. u Tevratu
(Tori) se kaze da Davud ozeio stotiu z i da su 1nu
rodile vise od pedesetero 1nuske i zei1ske djece. Sulejma a.s.
ozeio l1iljadu z, kako avodi Tevrat, i vi tvrdite da
ta kjiga od Boga objavljea. Takoder, svi su se Bozji poslaici
zeili i i1nali djecu, osi1n Isa a.s. i i Zekerijja a.s. U
Tevratu stoji daje covjeku dozvoljeo ozeiti ooliko z
koliko covj ek u staju da il1 izdrZava. vi krscai vjeujete
u k k kako ga Bog propisao u Tevratu, iti u IdZilu
(Evadelje ), g ste se uvatili za sto v Pavle,
eki od vas ga i do polozaja poslaika uzdi.ZU, taj koji
vam zabraio da covjek 1noze i1nati u zivotu vise od d
z. , ako u1me, 1noze zamij eiti druga. Odredio vn
107
i da sveceik 1noze ozeiti sno djevojl, udovicu , ako

111ll z Ulnre, zr lnuje dnlga zeidba. s da
ste u svojoj vjei ovo1n pitaju dosli u supotost sa oi1n
sto su Ciili poslaici, azisli ste se i u pogled g sto
Pavle rekao, da se sveceik 1noze ozeiti sno djevojkn. Vi
ste zabaili svi1 sveceici1na da se z, ubijedili ste svoje
gupe i p1istalice da to slijedeje v v. Zavidite dob1i1n
lllllSlilnailna sto i i pitaju zeidbe. Vasi ucenjaci z
da to tekstn sveti k iga dopusteo, kao sto to Alla
dZ.s. podalio i p1ipadici1na islmna Cistnn i tolem1ti1n odosn
u 1n i1n Stvo1iteU cn1i poteskoce. Poslaik islna s.a.v.s.
rekao: "Ne1na 1noastva u islan1u" .32
Takode k: "Zeite se i 1m1ozite se i se poositi
vasi1n r1 u odosu duge zajedice" . , 1nsli1nai
zeidboln i adajeln djece biti agradei,jetime i 0110
sto ldio i njiov Poslaik s.a.v.s.
iscai se 1nusli1nai1na izguju i zbog jihovog
obrezivaja, 1noze im se reci da i i u Evadelju kafu da
Isus bio z. N dajegova obezivm1ja vi kscai pravite
veliki pazik, kako d tako gledate msli1nae koji
obavljaju 0110 sto i "vas" poslaik adio.
Takode,
vi tvdite da Abal1mn (Thal1im a.s.), kao i svi
ostali poslaici bio z i daje Bog di obezivaje u
Staom zavjet (Tori-Tevratu). Ovo, dakle pipisujete kao
1nal11u dugom, u biti to dokaz potiv vas, jer ste peksili
popis vaseg poslaika pitaju obezivaj , spotstavili
ste se i i svi ostali poslaika. Svako ko se potivi
32
Vidi; d . l, 6/236.
33
si I Madze i Bejeki.
108
djelovaju Boziji poslaika u n sto Bog odedio

sd tne vjeuje u Boga i Njegove poslaike.
Kiscai kitilju 111Uslilnae i u pogledu vv da

staovici (dzeeta) jesti i piti. , kako to poicete kad
Val11 i Matej u dvadeset i sest0111 poglavlju svoga Evadelja
avodi kako Isus k svoji111 uceicima za vije1ne kada
su ga uvatili Jeveji lascaskn vjeovaju: "Uistiu vn
kaze111 da cete zajedo sa 11111 jesti i piti u u". Takode
pozato ucejaci1na lascastva daje Adn (Ade1n a.s.) sa
svojol11 z111 Evoln (Havoln) plodove sa dveta sto
bilo azlogo1njiovog tiv iz . Ovako stoji i u
Stao111 i u Novo111 zavjetu, kako mogu poicati da 1n
u u!? i to tu1nace tako sto 1nisle da svako ko jede
i pije, t da iz sebe izbacuje izmet i eCistocu, u Cisto1
1-aju toga m. i zaju da s poslaik Muruned
s.a.v.s. k kako staovici dzeetajesti i piti, li i to da
iz i izlaziti Sal110 esto poput z, ali koji llliiisati
divi1n1nirisima. Takodei, i pljuvati, sliiti, 1nolaiti, iti
se pepiati.
Svi Bo~i poslaici i sve Bozije kjige govoe 1Z11vs111

VOCU UIaju (dZe1etu), pticje111111esu i svemu sto dZe1111etlije
pozele. Ukolil(o bi to bilo dZeetlijna z1 Zivati, u
to gledati, d bi i bili i takvim st1jem. Boze sacuvaj,
takvog vv, vodi ka evjemickn stavu ljudi
koji kafu da pozivljeje biti iskljucivo dul10V110, i
tjeleso. Kiscai isu bas izavo ekli da tako vjeuju, g
se to da zakljuCiti iz iv stava da samo duse uzivati
ajske blagodati, dok tijela e1naju izgleda za ln-ao111 koju
Allah dz.s. obezbijedio. Ocito da su imeuskladei stavovi
logike i v.
109
Sljedeca znjeka tnuslitnaitna od st ls jeste

kaziv~e dZeetsldtn dvocitna, jil1ovi1n dagulji1na i tne
slico. Moglo bi i1n se odgovit tako sto bi ekli da i lscai
i1naju kjigu koju zovu "Svjetlo svetaca". prica Dzou
Edzilu kako jedog d s d dvojice bogati
111ladi6a koji111a bila odjeca od svile, imali su sluge i
tu. Podsjetio i dzel1ee1sku vatu i pipijetio
1n, sve dok isu odluCili da apuste to 111jesto i da slijede
pneutog Dzoa, ostavljajuci svo bogatstvo svoji1n slugna.
Nako izvjesog v1n d i su posle jil1ove bivse
sluge u v odjeci i sa svoji1n slugama. Razalostili su se i
pokajali zbog g sto su popustili ovo1ne svijetu
(d1jaluku) i to il1 tistilo. K.ada to Dzo sl1vatio upitao i
: "Pokajali ste se i zalite za 011i1n sto ste popustili OVOlne
svijetu"? i odgovoise: "Da, isn1o Slnogli sage da to
izdzi111o". Zati111 itn : "Idite dole do potoka i doesite
llli kn iz g". Nakon sto su 111U ga doijeli 011 ih stavi
pod svoju odjecu, zati1n i11 izvadi, kad svo to knenje se
petvorilo u sl, dago kn. d itn : "Idite
tgoviste, podajte to i lpite sta zelite, bice vise g
sto ste itnali. Ali, k zate, t i111ati imalo udj ela u u,
ste podali svoj dio za ovosvjetsl bzu i polazu kist".
Dok su i tome azgovaali dosla d gupa ljudi oseci
sa sobn 1mtvaca. Tazili su od Dzoa da ga ozivi, sto
k: ,,Ust1i, ti 1nrtvi, uz n U zviseog Allaha", i 1tvac
ozivlje ustade. Tada mu Dzo : "Obavijesti ovu dvojicu
sta su popustili odajskiagada". Ozivljei itnece: "Cekali
su s u u ksi dvoci, okicei zim daguljima.
Duzia i veliCia dvoa tolika i tolika". I(ada su to 111ladi6i
culi, pokajase se i opet ostavise sve sto su imali i astavise da
slijede Dzoa, slijedeci Isusovu vjeu sve do l svoga zivota.
110
Vi lascai u po111eutoj knjizi govoite takode k1

covjeku koga s111atate jedi111 od veliki idob1il1 svetaca; kako
su 111u dolazili adeli svaki d i doosili 111u lu iz
zlat110111 posudu. N sebi i111ao svilee peskue, peskili1a
cvijece azovsil1 . kako 111ozete poicati postojaje
zlata, svile, cv~eca i l u !?
Ovo kazivaje dokaz potiv vas, osi111 g sto s
duge svete kjige s koji111a se slaze vecia ui, vjeskil1
velikodostojika, ali vi to po1icete i pavite se da zate.
Takode ta kjiga govoi covjeku kojije tkao, te kako

su mu dolazili adeli svaki d dooseCi 111u iz zvsu
l, ujutio i v. Jedoga d posjetio gaje d dob1i
covjek pozat imeu sveti Pavle . Toga d su dosli
adeli i doijeli duplu koliCiu ajske u posudu od zlata,
pekrive0111 svilei111 peskiila.
U lascaskim kjigama i111a 1m1ogo ovakvil1 1i111, ali

snja to skatio da i bio si, sve to poicati
1nogu sno i koji su pamet izgubili.
si pligovaaju 111Uslnai1a i zbog toga sto adijevaju
i111 imeima Allal1ovil1 poslaika a.s. Zasto n to
pigovarate kada to zak aseg postovaja i casti peina
i111, i svi su i potomci Adema a.s. Zasto pogledate
sebe kad ste spe1ni da dajete i111 Uudi111a i1nei1na
Boziji adela (1neleka): Gabrijel, Mikael, Az1il ... , ae1nate
odgovora to. S i uspjeje sno oima koji vu u
Allaa dZ.s.
111
Deveto poglavlje
POTVRDI POSLANSVA NASEG POSLANIKA MUHAMMEDA S.A.V.S. KROZ

SV ZEBURA, TEVRATA 1INDZILA 1NAGOVJESTAJU PRETHODNIH
POSLANIKA POJAVI MUHAMMEDA, NJEGOVOM POSLANSTVU, 1
POSOJANJU NJEGOVIH SLJEDBENIKA DO ZADNJEG DANA
Znajte, Alla vam se smilovao da poslanstvo

Muannneda s.a.v.s. potvdeno kroz sve knjige koje Alla
dZ.s. dostavljao ljuditna, i svi poslanici su ga najavljivali.
Tako se na pitnjer u sesnaestom poglavlju v knjige
Tevata ()- onje sastavljen iz pet dijelova koji cine
jednu svetu knjigu- spominje kako Hadzea (g)
pobjegla od S, zene Ibal1ima a.s. Bjezeci od te
i ugledala 1neleka kojijoj se obatio tijecima: "Sta zelis i
odakle si dosla"? odgovoi: "Pobjegla sn od S",
tnelek ponovo : "Vatijoj se i budijoj poslusa,je te
Alla obditi tm1ogobojnn potnstvn. Uskoo ces zaijeti
i odit ces dijete koje se zvati Istnail (Jesmael), to zbog
toga sto si petna Allau iskazala svoju skrusenost. Si ti
biti od uglediljudi, njegova ruka biti izad svi, uke
113
svi ljdi biti poko1110 isz 1n je111ll, pod

jegovo1npavnce biti veliki dio ze1nlje", k avoda iz
Tevt-ata.
Pozato da Istnail a.s., i jegova djeca ispavljali
velikitn dijelotn zetnlje, ali se ovdje zeli kazati veliCi
jegovog pototnka, aseg poslaika Mumneda s.a.v.s. ,
jegova v bila v islnpt-avo ta koja "osvojila" veci
dio zetnlje i stahlo se povecavala, jegovi sljedbeici se suili i
Istok i Zapad. Za ovo zi eveji i jiovi ii, ali
to skivaj od obicog aioda, Citne s zaadili da i Allal1
dZ.s. piokleo i poizio- sacvaj s Boze iv staja!
Takodei se moze avesti i sta se kaze osnaestotn
poglavlj Teviata, kada se Alla dZ.s. obatio s a.s.: "Reci
Iziailicaitna da itn kasijetn Iazdolj poslati poslaika
kao sto si ti, bice od potomaka vase biace. ko bude
slsao tijeCi koje pieko g slati, tn se osvetiti
(kazit ga)" Ovaj tekst ukazuje to da koji se
pojaviti kasije d biti bas odlziaelicaa, posljedji
1nedu jima bio Isa a.s., tako da i tnogao iko dugi biti
do Ml1mned s.a.v.s. iz tog b1-atskog pototnstva. piipada
diiektotn Iodu lSlnaila a.s. Istnailje t Isaka a.s. (Isiaila)
sia Ibiaitna a.s. Isl1ak a.s. se stnatia 1 Isaelicaa, to
iv 1nedsobo biatstvo koje se spomu~e Tevatu.
l(ad bi ta Iadosa ava bila za poslaika iz Iedova Isaelicaa,
d bi bilo t agovjestavati da biti od jil1ove
. Jeveji s saglasi da id poslaik poslije Musaa
a.s.ije bio slicajetnu, pod tn slicosc podazu1nijevaju
da i dosao id kojeg bi tako slijedili poslije njega.
slicost ptipada iskljuCivo Poslail Muammedu s.a.v.s.,je
piipada batskom At-apsknaiodu potomci1na Istnaila
114
a.s. Posla sa Allahovi1n zakon koji1n su deogiai ii

zakoi dostavljei aiodi1na, te s te stiae slica Msau a.s.,
cakje i odabiaiji od g, kao sto , uostaloln, i od svi
ostalil1 poslaika, k salavat i seln ega.
U tiideset i tiecem poglavlju Toie (Teviata) se kaze "da
Uzvisei Gospoda dosao od Tui Siaa (Siajske G) i
uputio se n iz Saia, zati1n se pojavio sa li Faiaa.
Sa Njegove dese stiae su zastave svetih. li Faiaa su
poducja Meld(e i Hidzaza. I Faia i1ne jedog od
vladaiaaiodaAlnalika 34 koji su podijelili te1itoiju. Tako
Faia uzeo oast Hidzaza i okolice, se stoga sav taj kiaj
azvao njegovom i1u".
U Toii (Tevatu) se kaze daje Bog dosao sa Tuii Siaja,

Iijec "dosao" u zu pojave Njegove vjeie i Njegove
Jedoce-11ekaje Uzvise! zaCi daje dostavio Musau
a.s. objavu Siajskoj Gori. Pojavljivaje1n sa Sail-Sjrijski
Goia- dostavljeaje objava Uzviseog Isau a.s. Pojavo1n sa
li Faiaa zeli se Ieci da doci i upotpuiti vjeu
isln iz Mekke u HidZazu, pieko aseg poslaika und
s.a.v.s., koje1uje dostavljea posljedja objava. kada se
kaze "Sa zastavna casil1 koji lllU biti Sdesne Stiae" lllisli
se d ljude, asl1abe, dugove Mul1mneda .s.a.v.s.,jei
i su uvij ek bili s jegove dese st1 i is ga ikada apu8tali,
k Allah zadovoljajilna.
Jedan od sljedeci pilnjeia i sto su se cetverica autoia

Evadelja slozila u avodi1na kako Isus k svoji1n
ii1, d odlazak : "Doista ide1n svo1ne ocu i
vaseln , SVOllle Bogu i vaseln Bogu i agovjestavaln vn
dolazak poslaika koji doci poslije m, zvat se
34
izli d kojije ekada zivio g Palestie.
115
Abdullah Ettedzuman
Paaklit. i1ne gcknjezil, vd aapski

zaCi l1valjei (Alnned), kao sto i ka.Ze Uzvisei Allal1 Svojoj
s I(jizi: " kada Isa, si Meijeini : "0 siovi
Isailovi,ja sn vam Allaov poslaik da vn potvdi1 prije
1n objavljei Tevat i da vn ds1 ds vijest
Poslail Cije iine Al1111ed, koji poslije Inee doci ... " 35
U latisko1njezik se kaze Biaklis, sto , takode, v
casog i1nea, sto bilo i osnovni razlog mog p1ihvatanja
islama, kao sto sn to k i vd ove kjige.
Iva, takode, avodi petaesto1n poglavlj svoga
Evadelja daje Iss k Paaklit, kojeg poslati 1noj otac
i Zadjeg d, koji vas sve1n poCiti. taj Paaklit
s PoslaikMl1IOned s.a.v.s. i taj kojije poucavao
ljde svem sto 1n objavljeo odAllaa dZ.s. kroz u'
Casi, kne se alazi z davi i kasijiaoda. Nista
i bilo, da ~ t6 i iz dostavio sve sto lllll
od zviseog Allal1a objavljeo. Nako Isaa a.s. i bio iti
d poslaik koji bi 1nogao ositi ovakva svojstva, osi1n
Mul1n1neda s.a.v.s., te se zato g i odosi adosi
agovjestaj. i kscai koji to i, koji1na se ovaj
agovjestaj Mul1n1ned s.a.v.s.e svida, bit odgov0111i
d U zviseiln Allal1o111.
Zai1nljivo , takode,
da Iv petaestom poglavlju
svogaEv1deljaavodi daje Iss k: "Paalditje koga
poslati moj otac posl~e 1n i gov01iti od sebe, g
vn se obacati samo sa istiom, obavjestavace vas
dogadajima i tn". Ovakav opis odgov-a sno ase1n
Poslaiku Munmedu s.a.v.s., sd svi1n jegovi1
35
Setus-Saff: 6.
116
svojstvi1na, picati 111ogu sno bezv1ijede osobe, uskacee

p1istupu vati1na Allaove dZ.s. 1nilosti.
Sto se, pak, tice toga da Mul1n1ned a.s. govoi iz
v- k od sebe, g da govoi sno istiu koja 1nu se
objavljuje, to potvduje Uzvisei Allal1 i tne suglasa sav
islnski unnet.
Sto se tice jegovog zv dogadaja i taji koji1na

lijec, tome su vecapisaa 111110ga djela koja objasjavaju
OVll telnatilQl. Meduji1naje i djelo "Es-Sifa" odEbul-Fadla
Ijada36 , velikog islnskog pavika i ucejaka u koje1n se
ubjedljiv i izose pouke za koji su u1om di.
Mul1mnedovo s.a.v.s. posl1stvo potvdl~u i duge kjige
objavljee aiji1n poslaici1na, k salavat i selna sve
i, kao sto to Cii i Davud a.s. u Zeburu u devedeset i dugo1n
dijelu, kad kaze: "Zaista 011 upavljati od lllOl do lllOl i
zeln~na koje lijeke pesijecaju. Dolazit 111U vladi m
i dugi poducja sa pok:loi1na. Pokoit mu se vladai,
pihvatajuci jegovu vjeu i vodstvo. Molit se za g u
svako1 ve1neu, zeleci 1nu svako d svaki d. Zasijat
jegovo svjetlo iz gada poput tave koja peplavi ze1nlju. Bit
sni i velic1 do vijeka vijekova, ilne lnujepostojalo
p1ije i1nea s1''.
Sva vd svojstva p1ipadaju sno s1 Poslaih1
Mul1annedu s.a.v.s., sve sto postoji to potvduje. Na svijetu
postoji osoba kojoj bi pipadala ta svojstva osim g.
Ako bi tazio i 1ned drugi1n poslaici1na, bi s ikoga
1nedji1na kne bi se pripisala ovakva visoka svojstva, koja
s se pripisala 11nd s.a.v.s.
Njegovo i Ijad i s i ljad Es-Sebti. U

36
1149. 1544 . idzetske godie
117
Jevejski i kscaski ucejaci z da sva vd svojstva

p1ipadaju isldjuCivo Allal1ovn Poslaik Munedu s.a.v.s.,
ali i to p1ilaivaju iz svoje zlobosti koje se dze od pntivijeka.
Dalje, istiski poslaik 37 u tece1n dijelu svoje kjige
avodi: "U zadje Vlije1e doci Gospoda iz v i i
Sveti covjek od li F". Dolazak "Gospodaa
Uzviseog" jeste dolazak Njegovil1 ijeci i objave, "sveti
covjek" s Poslaik Mul1a1111ned s.a.v.s., pojava iz v
F ozacava v Meld<:e i Hidzaza.
, takode, avodi u cetvto1n dijelu svoje kjige: "U

zadje vije111e se pojaviti lnilostivi d koji izabati
plemeito d koje1n velicati Allal1a dz.s. Sakllpljat
se jemu dolazeci iz svil1 kajeva, kako bi obozavali Jedog
i Jediog Allal1a, p1ipisujCi Mu ikakva druga". Ovo d
koje se spo1nije bez su111je Aefat, 1nilostivi d su
sljedbeici Ml1am1neda s.a.v.s., okupljaje to1n
ple1eito111 bdu lU l1adZija ft za vije1ne
l1adza, jil1ov dolazakje, doista, iz svil1 kajeva svijeta.
u cetdeset i dgn dijella1jige poslaik govoi i ovo:
,,Zaistace Uzvisei GospodauZam~nn ve1nenna poslati Svoga
kojegje s d za Sebe. Slat m pouzdaog
ai1dela (lneleka) koji ga poCiti vjei, poslaik poucavati
ljude oiln Cilne ga lnelek poCiti. Sudit ljudilna Sa1110
pavdi i isti11i. sto bude ljudnna govio bit svjetlo pnocu
koj eg ~ude izvaditi iz tmie k se budu alazili. Eto, z
sn vas s i1 sto 1n Uzvisei Gospoda z".
Sve s ovo, Alla vam se s1nilovao svojstva aseg Posl1ika

Mul1mneda s.a.v.s., s i t1 t. , taj kojeg
37
Misli se Davda a.s.
118
poslao Allah dz.s. u Zadje Vlijeme, k11 sto ga d

za Svoga 111ilje11ika i 11ajdazeg Svoga stvoeja. Slao 1n
povjeljivog 1neleka Dzebaila a.s. koji ga poucavao vjei,
sto u biti dostava Allahove objave l(u'a11a, kao i su1111eta
koji su postali os11ova isla1nskog uce11ja.
Mun1ned s.a.v.s. t11 dostavio sve 0110 sto 1nu
11d11od Allal1a dz.s. sto z11aCi da 011 taj posla11ik koji
poucava ljude o11i111 Ci1ne 11u11 od 1neleka Dzi1ila a.s.
taj kojije ljudima sudio istii i pavdi. Zaista, sve sto
k g 11d, kao i celllU 011 pozivao, ili sta
zabajivao, ukazuje ispava t ce1nu se slazu svi
zdavi tnovi.
poicati jegovo posla11stvo mogu s110 evje11ici,

tvdoglavi i ol1oli pokletici.Takvi biti povezai sejta11ski1n
Zetn i odvedei do k popasti. Svjetlo 1u kojeg
Poslaik a.s. izvaditi ljude izhnie jeste l('an Casikojeg
1nuje poslao Allal1 dz.s. Govo ovog Poslaikaukazuje
si dokaze i potvd da Mua11ned a.s. zaista
Allaov Poslaik.
l(ada bis1no sve avodili sta govoe svete kjige aijil1

poslaika ovu te1nu i ova kjiga bi se oduljila. Zelio i
apisati zasebu kjigu koja iskljucivo sadzavati ds
agovjestaje ii poslaika up1-avo ovoj te1natici.
DovoUanje SI0110 Alla, divalije zastitik!
Ne1na ikakve 1n, iti sage do Velikog i Uzviseog
Allal1a. Neka salavat aseg dagog gn,
Vjeovjesika Mul1nmeda ple1neitog i jegovu casu
poodicu i dgove, v i posljedje i k sela1 (1ni)
t sve do Sudjeg d!
vala Allau, Gospodau svil1 svjetova!
119
SVECENICI
MISIONARI NOVIJEG
DOBA 38
38
Ovo su odloci iz knjige "Fi Cllistia Piiests d Missioaies
who v d Isla" od autoa Abdllaa Al-Faqa, bivseg
lscanskog svecenika.
1
1
1
SVECENICI - MISIONARI NOVIJEG DOBA
Dr. Jet-ald F. Dirks, bivsi sveceik, dako Ujedijee

Metodisticke crkve, 1nagist1irao Bogoslovlje Havard i
doktil-ao psil1ologija Uivezitet Deveru. Atorj djela
,,l(rst i Isln'', 1nedreligijski dijalog izled islmna i kscastva.
Objavio k sezdeset Cl1aka iz oasti klinicke psil1ologije
i preko sto pedeset claaka Arapski1n koji1na. , iz1ned
ostalog kaze:
"Do sedm1aeste godie kada s11 postao brucos
Haward, 111 odlka da postae1n sveceik se cvrstila.
N v godii stdij odab1-ao sarn dvose1nestal
knpaativreligijkojjepredavao Catwell S1nit, cijaje
specijalost bila isln. Tokn til1 predavaja 1 sn 1n
z posvecivao islnego drugim religijna, kao sto Sll
Bdizn, Hidizam, posto s1ni se te religije Ciile vise
ezote1ic11e i Cllde. U d Sti111 isln 111i se llCiio slica11
1 religiji, krscastv. Zbog toga se isn posvetio
to1ne koliko sn mozda trebao, ali se sjecam da sn pisao
se1niaski rad te1n: ".t objave '". Zbog
rigoozi akademski stadada i zal1tjeva tog ped1neta
salpio sn 1nal biiotek od oko pet kjiga isln, sve
s bila djela einslilnm1a i sve s1ni bile od kisti dvadeset
i pet godina kasije! Takode smn dobio i dva azlicita p1ijevoda
123
z ' eglesk0111 ezik koj s11 i tao za

vij 111 stdia .
Tog U wd 111 i1v Holis k, sto

zacilo da Sa111 bio d od ajboljil1 ped-teoloskil1
stdeata t0111 koledz. Na Ueto, i21d v i dg godie
Hawaid Iadio s kao 111ladi sveceik pilico velikoj
Ujedijeoj Metodistickoj ckvi. Vec sljedeceg ljeta dobio s
dozvol da dzi1 piopovjedi ll U.M. ckvi. Nako sto Sal11
diplo111iiao koledz Hawaid 1971. pisao sa111
Haiwadov skol Bogoslovlja i t Sal11111agistiao 1974.
godie. Pietl1odo sa111 bio 1id dakoa U.M. ckvi
1972. godie, posto s11 dobio Stewi stipedij od te ckve
kao dodatak 111 Hwaidsl stipedij.
Toko111 111og zv za bogos1ova takode sa111
zavsio i dvogodisji g11 za boh1ickog kapelat1a ll boh1ici
t t ig st. Nako sto sa111 diplo1iao
Harwaidsko111 stdij Bogoslovije (magistiao) ljeto sa111
v slzeci dvije Metodisticke ckve l111 dijel
K.azasa, gdje posjeceost toliko poasla da to i bilo
zz proteklil1ekoliko godia.
Ila l i ii Cijeicida s di sveceici za

koje se Slatalo da sajbolji, ajbistiji i veliki idealisti ili
izabai za l bogoslovsko obiazovaje, koje
dila Hwadska skola Bogoslovije. Ii to sto takvi111
zv111 bogoslov se pedoCi toliko stva1illistijski
,,istia'', kao sto s:
- Fi ckve i glave tedecije, te kako

ila olikovaa geopoliticki1 okoh1osti111a.
- "Oiigiah1o" citaje zi bilijskil1 tekstova od koji
124
SU 110gi U OStOlll kotastu sa 011i111 StO vecia ks poCita

u svojoj Biliji, iako su postepeo k od ovi11 ifonacija
uk1i u ovije i bolje p~evode.
- Evolucija kocepata kao sto su t bozastvo i

"siovstvo" Isusovo.
- N eeligij ska svataj koj se alaze iza 111110 gil1
ks6askil1 vj v i doktia.
- Postojaje oil1 i ckava i ks6askil1 poketa koji

ikada isu pivatili kocept tg bozastva i bozastva
Isaovog a.s.
- Itd .. .itd. (Neki od ovi plodova 111og zv za
bogoslova detaljije su sadzaa i u kjizi "Kst i Isln" .)
Do dece1nba 1992. godie sn sebi postavljati k
ozbiljija pitaja, kao sto su gdje snja to i sta adi1n?! Ova
pit1ja bila su potakuta 1ojnn slijede6nn1ZJ.Tris~1jnna: Tok01n
tdi sesaest lnjeseci s dstvei zivot se uveliko
ti apsku k01npoetu lokah1e 1nsllln1ske zajedice.
Do decelnba 75% aseg dustveog zivota S10 povodili sa
aapsl<i1n mslilnai1na. Zatiln, te1nelju 1noga bogoslovskog
zv z sam koliko Biija bila iskivljea
(knn-) t i gdje akojnn1njestilna. Nisa1nnao nnalo
v u t bozastvo i isn vise vjeovao i sto od
1netafo1icog, ,si11ovstva" Isusova. laatko, os tad sa111 sign1o
vjeovaouBogai bio snstogi111011oteistkao i1noji 1nusllln1Ski
prijatelji. Zbog svoje lice Vlijedosti i osjecaja 1orala vise sn
se sast1cnna duZ:io sa lnojnnlnusllln1Slilln i ate~ nna, g
sa ks6aski1n dustvo1n oko 1n. .1n -, 1993.
godie odlozio sn sve svoje kjige islnua st, koje
sapisali Zapadi aci, ali tek posto sn i11 detaljo isCitao.
125
Dva i evoda z l(' eglesko1n ezil s

v bila polici, sn bio zazet Citaje1n teceg,
tada
ovijeg egleskog p1ijevoda l(' .
Bio lllali, 1993. godie ija i lllOja sg Sl110 zivali

s1 petosedtnicom od1nou Sedje1n Istok. Bio
to, takode i islnski 1njesec Rnaza, kada 1nsli1nai poste
od z do zalaska s. Iz azloga sto s1no cesto boavili ili
Sll S patili asi lllllSlilllal1Ski pijatelji (odaci asill
111slitnaskil1 pijatelja iz SAD) 1noja z ija smo odlcili
da postilo i llli, ako ista dugo, d iz ciste etivosti pelna
ji1na. U to vije1ne sn, takode zapoceo obavljaje pet
devil11nolitvi sa 1nojim ovostecei1n, Sedjoistoci1n
pijateljitna 111slitnat1i1na. !(, i i bilo icega ti1n
1nolitvna s ci1n se bil1 slozio.
!( aseg tv Sedjem Istol se izio. Stiji

pijatelj koji i govoio egleski1njeziko111 ija SlllO setali
edom vijgav01n, 1nal01n cesto1n d1 od ekoo1nski
zaostalill d Atnaa d. Dok smo setali pisao
n staiji covjek iz stg v i ekao:"Seln
alejktn" tj. "i s vna" i zi uk kako bi se s n
kv. s1 bili sno s tojica. isn govoio
aapski, i d od jil1ije govoio egleski. GledajCi
staac 1ne pitao: "Mslitna"!? U to1n ttk bio
sn znci. Nisn 1nogao igati ikakve itelektale ige
i eCitna, mogao sn ko1niciati sno eglesko1n,
i satno aapsk01n. Odgovoio sn: "Da". Bijase to v
111 izjava da sn 1nslitnat1 k 1noj jezik i s sada
st tvd.
Hvala Allal1 i 1noja z, koja tada itnala tideset i tli

godie, takodeje pril1vatila isln. Vativsi se Alne1il 1m1ogi
126
---
pijatelji su bili izeadei

Inojoln nln. uza
poodica pestala sa ut1 alkol1ola, kao i svijskog
1nesa. "Izgubili" smo d ii pijatelja. Meduti1n,ja
sn s u zadovoljstvo u islu i 1nolim Allal1a dZ.s. da
bude zadovolja sa 110ln, svoji1n slao1ni1n 01n ... "
(Slijede faksi1ili ti visoke dipl01e g avedeog sveceika)
3kllf1r~-~~-fti~~-
IJ.1~ (,,~~~~ orlklill~t\
Jeaeon
i
i:t!l l'cetl ~111~~ ''' cll <fl!"fifi"' to [, elltnl!lc3 rl'it!J tl.>i.< .<<tcrct\ tl(fic,, i(>i.l 1'<'1"><111 ,,.,,, cl('t:ie<) 1ltr1
/')1 1"''--------------------- ----------~~--------------- - -- _________ AII.t/ Ofcrc!l~
rl1e f'MioeJrcc ( Almio(iJ Coutlll~ i J'eco,p!ilitl nf Hi' f.rtJ'II''( Glm, 11~(,;,/, ! uir~il
MrtiJ,,~i cltciJ 1 &,r, f,iJ tl1'~ impitio!l oflliiJ l1t!l1bs 111~ ['iJf'<IH 1 <11'11! / tiJc !1'\R uf 1 lx;remt, to 1e,1il
tf1~ L>fi) 5ij'III~I ftt tiJe CfmrcfJ of Gr1~ 1 !11 f'!'!!tlc(l tf1~ i.\ of Go~ 1 <IH~ ! r~erfmlll otf t\ittit:.l i <II~.:!IICC >itfl
tfe i>~:ip/iltt~ uf t(Jc clmrcfJ 1 .1 log ''' rfJ/.1 r; coo1ti1!11c! 111 ( <1 /rit/lff 'rt of .< d1riJ! mtil to aM1cre
10 <111!\ t& tfle -!'l of 11111 lro ~ [l ooctrit!C.I [ [&r &r(.
111 testiiiiOII,IJ ,,-!f, 1 l~t l;aellto 5r! 111~! IJ<IIIillll!) riJc .,11 Qf "'!'
offirf tiJis_~htfi__il.t;<J o(____&mpkmkQ.L__ilfJc
,')t'lrt1(1111UII'if __________ ~-----
~~op~Zo4P 172Xm~~
127
SVECENICI- MISIONARI NOVIJEG DOBA
VNIVERSITAS
HARVARDIANA
CANTABRIGIAE IN REPVBLICA MASSACHVSEENSl\TM
P
l~AESES et Socii Collegii Harvardi.ai coscriclltibus
honoa11dis reverendis Ispcctorius in cotitiis
sollemnis
JEl{ALD FREDERICK DIH.KS
ad gradn Divi.iratis Magistri 1aude
adiserunt eique dederuntetcocesserutomia isignia

et iura q ad hunc gradum spectat.
I cuius
rei testitnonium littcris Acadeliac sigillo tnunitis
die lunii i Domini MDCCCCLXXI Collcgiique
Harvardiai v auctoritate rite commissa ni
subscripseru t.
128
The United Methodist Church
;;;~ fo filfteaeh
This Certifies That ~}&--'i.! &,L--.A-'.c~kJ 2>---::-/~. /

having been duly recommended the Charge Conferenc of
)?:'-.., n /) ~. ; ~-"---- Charge and ilaving
been examined,:S The 8ook of
/'' //
oiScl;e directs, the Committee the Ministry of
the ?>-t:L-WkfL.-.< Oistrict
of the ____t:;t,, .f!..... "'-> 1/.(_o-;t!:;- __nual Conferecc of
h United ethodist Church. is hereby ~utnorized i accordnce with the rules and reg
lations ol Tl1e United Methodist Church to preach the gospel of Jesus Christ.
>)~dJ:;fJ;~~;;.e_~_!_;_J;_J_, 19? 9 _ ....-".>.:~. ...;::;: :/~. <- ~
orrv /' , /. / 1. - (! ~ .>~""~
' ]\ .l ~.:: - .. -~- ;\A.f:.
r-~----.,..
- -'
- ~
~----------------+--------+----------
,..
-+ ;t
. . .
~~ (l'!'t

. .... ...................
t" i:f':f v~:tH'r
l
129
Kenneth L. Je:nkins, Abdullal1 El-Faukje bivsi sveceik

i stjesia Petekostal ckve. iZlnet ostalog iZ11osi:
" bivsi sveceik i stjesia kscaske ckve i1nao sn
obavez da pocavam koji Sll zaltali u tni. Nakon sto
sn p1iglio isln, osjetio sn stasnpoteb da pnogne1n
onnna koji jos is bili agoslovUei kako bi i i ugledali svjetlo
islna. Zal1vaUjem Sve1nogce1n g, Allal1, sto 1nije
kazao Svoju 1niJost, pozavsi 111 sa ljepotna islna k1
s poducavao Poslaik l1nd s.a.v.s. i i koji ga
pravo1n ptu slijede. moguce jedio Allal1oYo11niloscu
kojo111 pi1nno dstt i 111ogcost slijeteja
pavog t koji vodi ka sl1, kako ovo1n, tako i
d111 svijetu.
Hvala Allal1U doboti koju lnije kazao k sejl1a

Abdllal1a ibn Abdlaziza i Baza koji bio sebebn moga
pil1vataja islna. :Njegje111 i peosit z koje sn
stekao iz svakog sseta s ji1n. g i dugi koji su1ne
po1nogli lm i zanje1n, ali iz bojazi da ekog
izostavim, suzdzat cu se od poksaja da i111. Dovoljo
biti da kazeln kako sn zal1vala SYeloguceln Bogu,
Allal1, svako1n di i kolektivo, t i sesti
koji1na dozvolio da odigajulogua 1110111 izrastaju u
1nuslimaa. Moli1n se da i ovaj katki d d od koisti za
sve. Nadn se da kscani svatiti kako jos Yijek i1na d
uz sve euacnljive slove koji pevladavaj veCii
kscaskog svijeta. si sobo1n i odgovoe na
1n koji il11nuce, koji su za i 111gi111 slucajevi1a,
pole1ni od vazosti. Zapavo, isln s
lm koji 1nuce sav kscaski svijet, bas kao sto i
ii da l111i vladaju takozva11i111 SVijetOlll Ieligije ll
130
SVECENICI - NISIONARI NOVIJEG DOBA
elii. Neka s Allal1puti i agadi s 1n asiln ~ nn

djeli1a i njeiama.
Svake edjeUe isli bis1o u ckvu odjevei svoj svojoj

Iaskosi. ISao bil1 sa svoji1n djedo1. Izgledalo bi 1i kao da
sn sati1na ckvi. Stizali bi oko jedaaest ut i biSino
odlazili poekad i do ti poslije d. S se da s
111g t zaspao u kil1noj . N ekada bi 1110111 t i
111i dozvolili da apsti1no ckvu sd zavsetka dl
skole i jtan1jeg d bogoslzja, te bis1no s djed01n sjeli
n1aevaski kolodvo i gledali vozove kako polaze. i
bio posjetilac Cikve, alije vodio da s farnilija d
tno svake edjelje. Nesto kasije pezivio kap koja gaje
ostavila djeli1icno paalizovaa i za posljedic bili s1no
oetnogcei posjeCivati ckw u jeiln teniilna. Ovo Vlijetne
bilo d od ajla-iticiji stadija 1noga azvoja.
Bio sam, zi oslobode od odlaska ckvu

dze V1ije1ne, ali i s vm vije1ne osjetio ekakar
poiv da ode1n adi sebe. Sa sesaest godia sarn iCi
kv kod jedog svog piijatelja Ciji otac bio zpik.
kasije, kao stdet koledza postao s11 ns cikvu.
Svi s velike d polagali 1n, sn bio st sto se
jos jedo1n alazi1n ,, t spasa''. Ulazio bil1 kv Citn bi
se vata otv01ila. Poekad bi dai1na i sed1icama piocavao
ii. P1isstvovao sn pedavaji1na kscaskil1 stdeata
1110ga doba, te ll dvadesetoj godii pistpil1 poziw sveceika.
Tako sn popovij edati i ako z sn postao veoma
pozat. Bio sn ekste1m1o dogtnatica i vjeovao sn da il<:o
1noze ti spase ako i l1 ckve. K.ateg01icki sn
osdivao svakog ko dosao da z Boga i
koji s Gaja z.
131
Meditirao bih kad god sam bio sn i 1nolio Boga da 1ne

uputi ka ispravnoj vjeri i da mi oposti ono sto san1 ciio
gs. Nikad isn ilnao .ikakva kotakta sa 1nuslin1llina.
Jedie osobe koje sn pozavao, koje su pihvatile isln
kao svojueligiju bili su sljedbeici Elijal1 Mul1neda, koji se
pre1na mnogima postavljao kao "cn1i 1nuslima" ili pripadik
, ,izgubljee, rd i". Tokn kasi sedamdeseti
sveceik Louis Faakha i d u eizgradivaju g
sto se zove ,,islamska i''. Otisao sn da vidi1 sveceika
Faald1aa koji 1ne pozivao mjesto suadika. Sl1vatio
sam to kao islstvo koje bi mi dnatico prolnijeilo zivot.
Nikad u svo1n zivotu isam cuo drugog da govori
i kojimje govorio. Odmah sam pozelio orgaiziati
sastaak s jim kako bi11 ga pokusao preobatiti u svoj vjeu.
Uzivao sam u pozivi1a evadelizmu, adajuci se da cu i
izguljee duse koje bihja spasio od vatre-pakla, bez obzia
ko bile. zv lascaskil1 spisa u tom period
azvilo se st ml.. Bio sn opsjed.t ucejima
Bilije. Medutim, sve duljim poucava.jnna spisa shvatio sam
da znam vise od tadasjeg vode. , zati1n sn otkrio da postoji
velil<:o vr i zavist u svecenickoj ijeal1iji. Slcajevi
preljbe i azvrata polazili su ekaznjeo. Neki s
propovjednici uzivali drogu i istavali svoje i zivote svoji
familij . Cak s i vode nekih crkvi bili razotlaiveni kao
ho1oseksalci. Bilo i svecenika koji su priznavali krivic
preljbe sa mladi1n kcerkama drugih crkvenih claova. Sve
ovo, povezao sa nespjelin1 pokusaji1na da dobijem odgovore
na mnoga pitaja koji1na sam azmisljao, bilo valido i
dovoljo da me mi. m uslijedila kad sn
privatio posao K:aljevii Sadijskoj A:abiji.
Nedgo, nako mog dolaska u S. :i odmah sn
132
primijetio razlike u stilu zivota lnuslimaa. Razbl(OVali su se od

sljedbeika Elijah Mumneda i svecenika L. Faakl1ana
tome sto ih bilo svi nacionahlosti, i jezika. Ochnah Salll
osjetio zelju da nauCim vise ovoj posebnoj, cudnoj vrsti vj ere.
Bio Salll zadivljen zivotn Poslanika Mullalll111eda s.a.v.s. i
sve sam uCinio da sazamjos vise. Zatrazio sam kjige od
jedog biata koji bio aktiva u pozivanju ljdi u islam, su
1ni kjige koje sam samo mogao pozeljeti i ds. Sve sam
ih poCitao. Zatim Salll dobio Casi K.ur'a i za cetiri mjeseca
ga u cjelosti proCitao nekoliko puta. Sastavljao sam pitaja i
pitaja, dobijao is i zadovoljavajuce odgovore.
sto 1ni se s dopalo kod 1nuslimanaje to sto isu
bili eergici u astoj~ju da1ne impresioiraju svojnn zm.
Ako eki t i z kako da odgovori pitanje jedostavo
bi 1ni rekao da z i da se raspitati kod ekog ko z.
Slijedeci d uvijek bi dosao sa odgovorom. Pi1nijetio sam
kako poizost igra zaista veliku ulogu u Zivotu ovil11nisterioznih
ljudi Sredjeg Istoka.
Bio sam zadivlje kad bill ugledao zenu pokriveu od lica
do stopala. Nisn vidio nikakve hijearl1ije medu vjemici1na.
Niko se i borio i za kakvu religijsku poziciju. Sve 1ni se ovo
cnlilo pedivo, ali kako samlnogao i polisliti daapustim ucenje
koje me vodilo od djeti11jstva!? Sta s i0111!? Z sam da
postoji ekakva istia u, iako sam aslucivao da mi
i revidiraa n1ogo puta. Tada sam dobio video kasetu
kojoj bila debata izmedu sejha Alnneda Didata i velecasnog
Dzi1nija Svegarta. Nako sto sam pregledao debatu, z sam
da Salll vec muslima.
Novine El-Medina su 1ne itevjun-ale i upit1 sam za svoje
sadasje aktivosti i plaove za buducnost. Sto se sadasjosti
133
tice, 111 l, ako Bog da, auciti aapskijezik i astaviti

stdiati kako i postigao ve6e z islnu. Daas sa111
ukljuce poUu da'we i cesto Sal11 poziva da dzil11
dv netuslitaitna koji dolaze iz kiscaske sedie.
Ako 111i Sve1og6i Alla postedi zivot d se da 6u apisati
vise te1u ktiv eligije. Obaveza 111uslllnaa cij elog
svijetaje da d sienju isla. IZao k ko v
toliko 11111ogo vetnea poducavaju6i Biiji osje6n veliku
obavezu u obazovaju ljudi u vezi s gsk, kotadikcijna
i iztnisljei1 pricna knjizi koju vu tnilioi ljudi. d
od ajve6il1 stvi koja tne cii sti1 ztlati da se tnOI111
vezati za velike Iaspave s ks6aitna,jeja s bio uCitelj koji
1m1ogo auCio koriste6i se telmikaaspavljaja. Takode
snauCio kako da getjetkoriste6i Biliju da bil1 li
las61stvo. I isto vrijetne pozajetn t-gtnt za svaki
gtnet koji su n kao sve6etlicitna zablili da diskutje1o
ili objavljujetno ... "
Viacheslav Polosin- bivsi poglava Ruske pavoslave
ckve. 39
Mitopolit Viacl1eslav . bivsi svesteik
u IZalga
biskpiji, sada pedvodi ad111iistaciju IZniteta za odose
sajavi111dzeji1na i vjeskitn oglizacijata u Dni, Ruska
Fedeacija. kaze: ,,Odlcio s da sldadim svoj dstvei
polozaj sa svojitbjedejitna i dajavo posvjedoci1 da se
s111t1 slj edbeiko111 velike tiadicij istiske vj
vjeovjesika m1oteiztna od koji11 Ial1i1n a.s. pvi. I zbog
toga se Sinatn svesteikotn, iti pipadikotn bilo koje
pavoslave ckve".
39
v dogadaj s pisale sk novie Nezavisa gazeta, 2. ,
1999. godine.
134
Tadaje Viacl1eslav . pouCio tadicioalu fonulkojom

svjedoCi svoje pil1vataje isla: "Ne111a boga osim Allaa i
Mul1a111111ed Njegovob i Njegovposl1ik". Viaceslav vjeuje
daje pos~edjaobjavaaze111lji Sveti l(-'1 i da objavlje
posl1iku 11d s.a.v.s. l(ategico se protivi i111 koji
tvde da aapski tekst Svetoga l(u' tezak usko1
111etalitetu. U jegov0111 itevjuu 111agaziu "Msli111ae" osto
laitikovao la-scasl, pogotovo pavoslav tradiciju.
egovo111111is~ ksc1stvo posjeduj edu asnmlaciju Boga
Stvoitelja sa Njegovi111 stvoeje111 covjekom, sto
t1fizn. kaze la-scask01lltu svetaca da su
stoljecna postojali posech1ici, oci, uCitelji, posl1ici koji su
gov01ili u i111e Boga. Ovakva paksa postala 11 ckvi od
koje za svjetovjake tesko pobjeci, za sveceike taj ijegje
1gu. kaze da jegova z u potposti dijeli jegov
svjetoazo.
Medu 1sli1111i111a koji su uticali jegov izboje bivsi

pavoslavi svesteik Geida Jeial, izjavio da Sll ga
s i111pesioiale p1ice svetoj 'i i l1adza. Upitaje
kakve su bile eakcije jegove v musli111aske brace
gv odlul?
"l\!Ioj intevj za 111agazi "Musli111ae" izazvao takav

itees da se 11101 jos jedn0111 stpati". , pitaje kakva
bila eakcija gv ulog vode u Du111i, odgovoio :
,,Neki 11V110 biti ezadovolj11i, ali i zelim ugoditi svn11a.
Misli111 da se ista po111ijeiti u odosu 111 d u
Du111i. N1n tu la-itikovati lscastvo. d sam
pipadao pavoslavlju litikovao S11 ga zestoko. Sada vise
. Islamje, kao sto I u l(u'au ajde1110laticija
eligija, sadzi z tiaije i 111 posedika iz
135
svestenicke kaste, iti pomazai monara".

Inace, Viaceslav Sergeevic Polosin roden 1956.
godie. Diplomirao 1979. god. na Filozofsko1n fakultetu
MGU, 1984. god. zavrsio moskovsku srednju skolu za
svestenike. Zaredio se kao svestenik i sluzio u paioij n i
biskupijan1a Centialne Azije i Kaluge. 1990. godine
unaprijede u 1nitropolita. Iste godine izabianje za naiodog
znjeika RSFSR u Kalugi i predvodio l(o1itet Vrovog
Sovjeta za slobodu i savjest. Dok Iadio u V. Sovjetu
diplomirao diplomatskoj akademiji za 1niistra vajskil1
poslova i odbiaio diseitaciju te1nu: "Ruska piavoslava
cikva i drzava USSR izmedu 1979-1991 ". Od 1993. godie
zaposle u parlnetu Dna i bavi se odosima sa javim
udruzejima i vjerskim organizacijama. Bio l ruskog
krscaskog demokratskog pokreta i l Vijeca krscaski
orgaizacij . Od 1991. godie dopustu iz biskupij u
Kalugi, od 1995. godie i vrsio 1iturgijsku sluzbu. U
intervjuu za n1agazi "Muslimae" i zvanicno sebe azvao
muslimaom,rekavsi:"SmatramdajeK.ur'aposljedjaobjava
na ze1n1ji objavljea Poslaiku Mul1nmedu s.a.v.s. Nema
Boga osi1n jedog Allaha i Muhn1ned Njegov rob i
poslanik". autor i 1m1ogi aucni Iadova iz olasti
historije, politike, religije i filozofije. U februaru ove godine
odbranio jos jedu disertaciju na temu: "Dialektika mita i
politicko stvaraje mita". Njegove osnove filozofske ideje
sadrzane su ujegovoj kjizi "Mit, religija i drzava".
Prema misljeju islamskili teologa da biste presli na vjeru
Poslaika Muhammeda s.a.v.s. dovoljo da izgovorite
pozatu fonnulu koja sadrzi prizavaje vjere u Jedog Boga
Allaha i vjerovaje u Njegovog poslaika Muhnmeda. i
136
tome i vazo kojijezik koristite. sto bito jeste da

se to izjavi pred dva svjedoka koji su 1nuslimai i koji tnogu
in potvrditi prihvataje islama. Obred obiezivaja
(su) koji 1m1ogi stnataju analogitn krsceju u
la:scastvu i obaveza da bi se pristupilo tnuslitnaskotn
nmetu. Viaceslav dalje avodi:
"Sa svoji dvadesetak godia izjasjavao sn se kao

pravoslavac. 1979.godie i bilo labl(o doijeti odluku da
upisete Siedju sveceicku skolu,je takvi postupci SU ailazili
osudu dustva i suocio sn se sa tnogim km.
Govorio sam uvijek daje emoguce otici u islatn. "Islam" u
prijevodu zaCi pokomost Bogu, povjetiti cijeloga sebe Bogu.
Iz kotijea SLM izvedea rijec "seln" ili "salom" ili "tnu".
Ptihvatiti islatn zvuci ispravo uskotn jezil. ZaCi,
piolem i privataje, g prizavaje strogog mooteizma.
vjeia u Boga se i prnijeila, sno ojacala ija sn
prnijeio uzjos sto-sta i svoj drustvei status".
- ZaCi li to da vas pielazak islatn zaCi odricaj od
I<rista Spasitelja?- upitaje.
"Ni koji opisa u N ovn Zavjetu za tnee
samo djelllnico privaiv, utoliko vise sto upita auteticost
tih tekstova, ali se isam odiekao Isaa, k kako
opisa u ur'. R prvo daje poslaik; dugo
praveda covjek; trece da zacet adnaiavo cudesa
i11. uisti11u spasio ljude i zbog toga zv Mesijom
u Kur' u. Doktrina bozanskom duu ristovom astala
u cetvrtotn stoljecu, u petomje izrasla u dogmu. Nekoliko
stoljeca lascai su dobro uspijevali da ne azivaju Mesiju
bogom i moze se dokazati da isu bili u pavu.
Tokotn cijelog svog zivota osoba se razlicite acine
137
azvi . potice1n iz poodice koj i eligioza, koj

vjeovala u Sovjetsko kz, siste1n ko1ne i bilo
vjeskog zv. Nisn, dakle, ista z eligiji do
svoje osm1aeste godie. Postojao sno uutasji po1iv i
v u epozatog Boga. P1ije ekil1 dvadesetak godia otisao
san1 pavoslavu ckvu. Ptil1vatio sa111 pavoslavo u
sl1vatajuCi ga koz p1i21nu mog vlastitog aznijevaja. DSn
s11 uvijek vjeovao u Jedog Boga i u pl-alitet osoba
i l1ipostazi 1zu1nio sn slii koji i sad 1zu1nije1n
u pluralitet i1nea u Velicastven _-' u i Stan
Zavjetu. Moze biti 1nogo i1nea, i1ne zaCi bit, g
aktivost Bozju ovon1 svijetu. Ako spasi ekoga iz
opasosti i kafu: "Bogje Milostiv". Milostivi u ovom slucaju
Njegovo i1ne. U kscaski1n dog111atski1 ukopisi1na
da 111i znno ista Biti Bozjoj. Tu se javlja paradoks;
zn ista Biti, ali zato razlilje1no ekolil<o osobia u toj
Biti.
U molitvi S. Nikole se kaze: "Spasi s asil1 grijel1a".
Nv, bit cete z1i, ovo u supotosti sa uceje1n
pavoslave ckve. l(ojaje, d svl1a Isusove 1nisije kada
s k duga ,osoba' t spasiti od gijella!? Nv,
bez teoetskog z i izcavaja l1istoije 1nozete i111ati
potplnlu slil".
- Nije t da posljedjil1 godia vasi odosi sa
111oskovski111 patij al1atom isu bili mii. Da li to i111alo
ikakvog uticaja vas pelazak islll?
"Ne. Odluka da pil1vati111 isln i oCitujellllllOlloteizal
bila duboko lutasja odluka i 111oji odosi sa patlij-11at11
isu to i1ali uticaja. 1991. godie otisao sam dopust
vlastit iicijativ i s11ositi svjetovu odjecu. Da s11
138
astayio vjeovati kao sto Salll vjeovao kad Sal11 upisao

svesteicku skol astavio bil1 i slziti ll paol1iji. 1'- k
otpstaja iz Vvg Sovjeta 1993. godie ti 1i
di 1njesto kt bogate Moskovske ckve, ali sn
odbio. Mitopolit Ciil S1oleski pedlozio 1994. godie
da adi1n OVTsS, ali i to sn odbio i pivatio da d1
spolji savjetik za i, sn dobio slzbeo ovlasteje za
potpisivaje. Ovo bio ki koak v kojem sada
govoi1no. Ali, to vij e1ne 1 odlka os vi ek i bila
flis i postojali s dl1ovi sadzaji koji s se odosili
kl-t litgijsk ks. Naglasavn da s11 kao
svesteik slzio iskreo i isn 1n ikoga piliko1n
obavljaja sakrneta, obreda i itala. Ljdi koji scestvovali
ovi1n slzbna Sinij i1nati ikakve s1m1je. Nisa1 i1nao
ikakvi licikotakata saijearijn. s1natrnMitopolita
Cirila I de facto lideo1n ckve i, takode, potecijali
kadidat za pedsjedika Rsije. Ukoliko ga dstvo
"d" o1niuje za potpedsjedika Msli1naa, .
Tataistaa jegov se ejtig dnatico povecati. N1 i
F. Cl1apli zeli1n sve l".
"\1 civi1a pozicija se i pnijeila. Daas, kao i

vije1ne Vl1ovog Sovjeta s1nata1-da i iz1ned islna i
kscastva Rsiji tebala postojati du.stvena uija. s,
takva dustvea i koja bi ila pil1vacea ivou. vlade.
i vl~ i pavoslavci i 1nu.sli1nai s pisstvovali
slu.Zbei1n 1nin. Nv, te p1-avoslave cere1noije
ili svecaosti s bile dzave, ali s iln i 1nu.sli1nai p1isu.stvovali,
iako is diekto cestvovali, g s stajali sa st.
Msli1nai s i1nali s 111olitve za , kao jiovog
ze1naljskog vladara".
139
- K_ako obavljate 1nolitve?

"Uobicajeo, pet puta na d i is".
- Dv ili sno petkn?
" sn tek dv p1istupio isla1u, prije toga ovo se
i s1njelo obavljati. Sada cu to raditi onako kako
is".
- Imate li postiac za molitvu?
"hnmn. U dzavnoj slZbi iznno tesko obavati molitvu,
ali su sva pavila fleksiilna. Ukoliko t zbog okoh1osti
da se odgodi, 1nolitva se moze obavUati i k posla. Nesto
tako slic11o i u kscanstvu".
Khadijah "Sue" Watson- bivsi pasto, 1nisio11aka,
pofesica, 1nagista Bogoslovlja teologije.
"Sta ti se dogodilo"- "Ovo i bila v reakcija

koju sam 11ailazila kod svoji bivsil1 skolski dugova,
prijatelja i pastora kada su me vidjeli akon mog privata11ja
islama. Nisam i1n 1nogla zamjeriti, jer sn bila osoba od koje
se 11m ocekivalo da pomije11i eligiju. Prije toga bila sam
fs, pasto, stanovnik ckve i 1nisio11a. Ako iko bio
radikalni fudametalist, o11da sn to bilaja!
Prije pet 1njeseci magistiala sn Bogoslovlje u elitoj
privatoj skoli za sveceike. Nakon toga.upozala samjedu
ze11ukojaje radila u Saudijskoj Aabiji i kojaje privatila islmn.
N v, pitala sn polozaju z u islnu. Bila sam
sokiaa im odgovoom, to i bilo 0110 StO Salll
ocekivala, sam, d, 11astavila da postavljn druga pitaja
vezaa za Gospodara Boga i za Muailllneda s.a.v.s. Rekla 1ni
da llle povesti u Islnski cetai gdje mi dati boUe
odgovoe moja pita11ja. Meduti1n, 0110 sto su s ucili
islnu jeste da to de1noska i sataska eligija. Nako1nog
140
proucavaja evadeliz1na, bila sn tako izd islno1n,

koji bio izava i iske, jedostava, bez zastasivaja,
dodijavaja, psioloskil1111ai1ipulacija, bez podsvjesog uticaja.
Pocelo tako jedostavo: "Hajde da odzitno d
dv .u'u u vasoj kuCi", esto slico pedavaji1na
Biliji. Nisn1nogla vjeovati. Dali su mi ekoliko kjiga i
Iekli ukoliko imneki pitanja, jih 111ogu i u jihovi1n
piostolijna. Salll noci pocitala sve kjige koje su mi dali.
, doista,ilo pvi put da sam pocitala l knjigu islnu
kojuje apisao musli1a11,jemi smo studiiali i citali knjige
islnu, ali samo koje su apisali lscai. Sljedeceg dana
provela sn ti sata u njiovi1n piostoiijna postavljajuci i1n
pitaja. Ovo se poavljalo svake sedmice, za to VIijeme
pioCitala sn dva11aest knjiga i ve6 sn znala za8to su muslilna11i
ljudi koji 1d na svijetu pielaze lscanstvo. Zasto!?
Zato sto im lscastvo 1n sta pouditi. U islamu postoji
veza sa Allahom, opost grijeha, spaseje i obecanje vjecog
zivota. drugo va:Zno pitaje odosilo se Muammeda
s.a.v.s l(o taj Mul1am1ned!? Sazala sn da se nje1nu
musli1nai ne mole kao sto se lscai 1nole Isusu.O i
posiedik i zapavo zabanjeno 1noliti se njemu. Mi ga
lagosilja111o na laju nase molitve, ali isto tako mi lagosa111o
i Ibaima a.s. Muammed a.s. poslanik i vjeiovjesnik i
posljednji poslaik. Do sada, 1418. h. (1998.god.) poslije njega
nije dosao .itijedan novi poslanilc Njegova poruka za cijelo
covjecanstvo sto i slucaj sa Isusom ili Mojsije1n (k
lllii s jima obojicom) Cijaje poruka bila upucena zidovima:
", Izaelu". Ali porukaje ista od Allaha; "Gospodi, vas
Bogje Jedan Bog i vi t imati drugili bogova prije ". 40
40
k; 12:29.
141
SVECENICI - MIS\ONARI NOVIJEG DOBA
N kaju d od 8ed1nica, k godiu flg

teoloskog zv kogitivo 811 zala da i8la1 i8tia.
Ali, 11i8n tada pivatila i8l,jejosuvijek i8n vjeovala
81. Na8tavila 8n i dalje da 8 1noli111 i da Citn Biiju i da
pol1adn dv u l8la1118k0111 t1. z 811 tazila
Bozju uputu, i lako ni eiti eligij, i811 8 l1tj ela
odeci i 88. I dalje 8alll bila sokiaa i cudila 8 8tvailna
koje 8al11 ucila, to i bilo 0110 sto 8111 i ucila
i8ln8ko1 vjeovaju. Na 8V0111lnagi8ta8ko1 8tudiju i1ala
83111 za f8 covjeka kojeg 83111 postovala kao
pozavaoca i8lna, ali jegovo u i 0110 sto ksca8tvO uCi
uglavo1 u pogesog lZlll11ijevaja i tu1naceja.
i 1m1ogi kscani poput g je8u i8lcrei, ali 8laivo i8kei.
Dva 1nje8eca ka8ije, k sto 8am 8 v 1nolila Bogu,
tazeci uptu, o8jetila 8nesto i 8ebi. Sjela 811 i
tada 83111 pvi put izgovoila ime Alla, ekavsi: "Allah,
v111 da 8i d i Jedii, pavi Bog"! 08jetila 8nekakav
111i U8ebi i od toga d, p1ije ceti1i godie, do 8ada ikada
i811 zazalila sto 83111 pivatila isln. Ova odluka i dosla
bez i8kuseja. Otpustea 83111 8 posla, 83111 pedavala
dva Biij8ka koledZa u to Vlije1e. Moji bivsi skol8ki dugovi
8U 111 izbjegavali, kao i f8i i pasti sa koji1na 8n adila.
Poodica 111oga 111z 111 8 odekla, i oda8la djeca 111
i81Z1l i 8H11n1jali 8U u 1noju 8nktl. Bez v
koja po1naze covjek da 8avlada sata8ke 8ile,ja bi11 bila u
8taju izdzati 8Ve ovo. Ali, sada SI011Hvijek zavala ll
sto 8a111111USfu11ll<a i sto 1110gl1Zi\jeti i 1nijeti kao 111ll8li1113ka.
Zai8ta 111 lnolitve, obedi ztvovaja, 111 zivot i 8111li
p1ipadaju Allal1u, Vlada 8vjetova koji 1n po111agaca".
142
Iblallim l(halil- bivsi egipatski koptski svesteik

Al-Haj Ii1n Halil Alnned, i toga se zvao Ii1n
Halil Pl1ilopus bio koptski svesteikkojije zavsio teologiju i
dobio visoku diplomu uiveizitet Priceto. Poucavao
isln da bi s edostatke koje bi upotlijebio potiv isl11a.
Umjesto toga p1ivatio isln zajedo sa svoje cetvoo djece
od koji d1 b1ilj1ta11 pofesoi 1iveizitet Soiboa, Piz
u Fiacuskoj. N itsti sebi kaze:
"Rode s11 u Aleksadiiji, 13. u, 1919. godie i posla
sn u 11il skolu za 1nisioae, s11 i diplomu sd
skole dobio tu. 1942. godie diplo1niiao s uivezitetu
Asiut, te s specUaliziao tu za Ieligijske auke, sve kao
i1n za upis falltet Teologije. Nije bilo lal1ko upisati
falltet,je se iko i mogao pisati bez s ik
od ckve i v, ukoliko se polozi ekoliko jako teski
ispita. k sn dobio od Al-Attaiee ckve iz
Aleksad1ije i jos d od kv slpstie Dojeg Egipta.
Nako toga s11 polozio 1m1ogo testova koji s pokazali 111
kvalifikacije za dg covjeka od v. Zati111 S11 dobio i
t ul od kv slpstie Sioda koja olpljala
svesteike iz Sd i Egipta. Siodje odobiio 1noj pis
Teoloski falltet 1944. godie, akao studetu koji zivjeti
iteatu. sam stdiao d eicki1n i egipatski1n
fsi1 sve do 1948. godie kada s diplo1iao. 1952.
godie s1agistliiao 1ivezitet it SAD-, te
sn i1neova za pedavaca Teolosk falltet Asit.
1954. godie posla s u Aswa kao gli seketa
e1nacko-svicaske misij .
slzbei pelazak isln desio se 1960.

godie. Z 1ne ostavila to V1ije1e i odijela sav njestaj
143
SVECEN\CI - MIS\ONARI NOVIJEG DOBA
iz s l. Ali, sva moj djeca su 1ni se p1idruZila i privatila

isln. Najvise etuzijazma 1nedu mojom djecom pokazao
ajstariji si Isaac, kojije prnijeio i1ne u OS1na, d
1noj dugi si Josip. i si Samuel se zove Dze1nal, kceka
1Yiajida se sada zove N ed.ZVa. Osma sada dokto filozofije
i adi kao pofesor univezitetu Sorbona u Paiizu, gdje
predaje orijetalistil i psiliologiju, dopisnil<:je magazia "Le
d". Sto se tice moje z i zivjela s m sest
godia, ali pristala da se vati 1966. godie pod uslovom da
zadZi svojurelig~u. Pristao sama to,jeruislnunema prisile.
Rekao sam : "Ne zelim da post1es muslimaka zbog m,
nego sno zbog svog vv i ubjedeja" Sada misli da
vjeuje u islam, ali se jos 1noze tako izjasiti, aroCito zbog
stal1a odnjee porodice, ali 1nije S1natramo kao 1nuslimal,
posti ramazan, sva moja djeca klanjaju i poste.
kcerka N edzva student Trgovacko1n fakultetu, Jusuf
doktor-fannaceut, aDzemalje inzenjer. Od 1961. godie,
do daas uspio sn objavitijedan broj kjiga islamu i
metodama koje misionari i orijetalisti koriste protiv islama.
Sada p1ipremam ko1nparativu studiju zn u tri bozaske
religij , sa ciljem da istalmem polozaj z u islu. 1973.
godie obavio sam hadz (odocasce Mekke) i sada
propovijedam islam. Dzim semiare na univerzitetima i
dobrotvon1i111 orgaizacija111a. 1974. godine sam dobio
pozivicu iz Sudaa, gdje sam odZao r predavaja.
v1ijeme potpuo iskoristeno u slu2bi isla1a".
Na kaju smo gospodina Halila pitali bitni1n si
isla koje su kod g privukle ajvisu pazju. Odgovoio
: " vjera u islamje dosla kroz 111 Citaje K.ur'aa i
biogafije Muammedu s.a.v.s. Tada s prestao da vjeruje111
144
gs poj1nove koje sarn do tada i1nao islarn. Bogje

sarno di ista i slico. Ovo 1ne vv cii
slg01n Boziji1n, sno Njegovi1 i ic~i1n vise. d Boga
oslobada covjeka od slzeja dugi1n Udski1n bici1na i to
v sloboda".
Anonimna misionaika - d od bivsil1 katolickil1

nsioaki
"s seste s izgledale tako Cisto i parneto ivi1

stiikaiin, bijeliln osjarna. Izgledale Sll t svetaca
slikarna koje s visile svakoj Cioici ija sarn sajala d
kada ija biti kao . ijos dvije djevojcice i1nale s1no
odlice l skolske godie, ss pitali da li
zelilnO stdiati Ieligij. Mislili Sll da SlllO bile z za s
godie, it s1no voUele povoditi sate i sate cikvi.
Nisi pietpostavljali da ckvi bilo tarno, l1lado i d
toCiste od velog afiickog s. Osi1n 1n bila jos d
djevojcica Ri1nokatolickoj ckvi udi. Zai1nala 1ne i
eligija, i isticala sarn se jezika, tako da sarn dobila
stipedij k zavsetka sd skole za iveizitet
l(m. I v, kao jedio zesko pisala sam se
stdij Teologije. Nisam bila sig111a gdje i isla, ali dg
zati1n ad1niistacija apliciiala za stipedij isto1n
Teolosk01n std~, ali Belgiji. n cCiti kako da post1em
pastoi Ri1nokatolickoj cikvi.
N k sto sarn diplo1niiala iveizitet dobila sn
Injesto ll Najiobij, l(eija. Cikva se adovala sto dobiti
Afiikal za ovaj polozaj. nali s1nogo pogarna za z i
sarn postala koodiato tili piogarna pod pola-oviteU stvo1n
Svjetskog vijeca cikava. Bila sarn zadzea za Iaze izlozbe,
pojekte za z, dt, adioice i kfi. Poslali s
145
111 u egioah1i d u Togo. N ailazila sn z ogt-aiceja

kod ckve, u isto vrijeme i1ala sn ptijatelje tnuslitae koji
su bili ekako zadovolji svoj i111 z 111 Bogu, 111olili su se
pet puta d i itali 111g vlia. Vjeovali su u 0110 sto
govore za azliku od ckve gdje vl sto s1110 auCili,
bez v u to.
N ikad ista isar11 ucila isla1u osi1 povsog
upozav1ja kada s11, i, Citala 1 eligija. Ne 111ogu
i da pelazak isl bio lal1ak, bilo vlo tesko. Ali,
kada k taga za istiom, 111oze, da d. Ostavila
sar11 posao koji s11 adila, kao azlog sa111avela 0111u
eligije i u to111 teutku s11 d111 ostala bez posla, plate,
staa i 111ediciski povlastica. Postala s11 si0111al1 u d0111
dau. se porodici svida l1idzab (111), ali se dive
111li1 aspektn11a isla.
Nadam se da cu z koje sam stekla u ckvi 111oci

iskoistiti da popovijeda111 isla1. Dul1ova kli111a Zapade
Afiike pogoda za isl11 i postoji 1m1ogo pojekata kojima
t aditi. ce111u su i 111 put ispava
i spre1ru1a Sa111 se zrtvovati putu isla111a''.
Matrin John Mwaipopo- bivsi luteaski adbiskup
Bioje23. d111 1986. godie, dvadaapedBozic,
kada adbislp .. Mwaipopo objavio svoji1 Z:upljai111a
da pelazi sa kscastva isl11. Zuplj1i su se paalizovali od
soka kada su culi ovu vijest, tako da upavitelj ustao sa
svoga 111jesta, zatvorio vata i z, te k lli1 u
ckvi da se adbislpov u111 poe111etio, tj. da poludio. K.ako
i bi tako 111islio kadaje s11 i ekoliko 111iuta taj isti
covj ek sviao i pjevao tako diljivo za prisute u ckvi!? S,
i isu zali da u biskupovo111 scu lezi odluka koj i
146
zapepastiti, 1nuzika koju i1 piedio bila sno st

zabava. Reakcija zupljaa takocie bila sokata, su
pozvali policiju da odvede "luciaka". Bio zatvoe u celiji do
i dok i dosao sejl1 Al1111ed Sejk, covjek koji ga
uveo u isln i polozio kaucijuzajega. icidetje bio s110
blagi pocetak n sto kasije uslijediti. Novia casopisa
"Al Qaln" Si1npl1iwe Sesatije azgovaao sa luteaski1n
adbislpn, ocienn u Tazaiji koji p1il1vatio isln i uzeo
v i1ne El-Hadz Ebu k 1 Mwaipopo. Zasluga p1ipada
zi1babviskn batu Sufjau Sabelo, zato sto pobudio n1tees
kod ovoga pisca, k sto cuo Mwaipopov govo u
Wyebaku, islnsko1 tu u Dubau. Suf]a i
sezacioalista, ali te i da cuo esto, edostavno
i 111ogao pestati picati to1n covjeku! l(o se bi
zaiteesiao poslije i adbiskupu koji sno da
diplniao, Inagistliio, g i dokto1iao Bogoslovlje i d
s isln. , posto su st diplne vise i taj
covjek dobio i kv upave u Lodou, kasije u Beln1u,
Nje1nackoj. covjek, i g postao 111usli1n1 bio
gli seket- Svjetskog ckveog vijeca za Istocu Afiil,
koja obul1vata Tazaiju, l(eiju, Ugadu, udi, kao i
dijelove EtiopUe i Snalije. U kvn vijecu bio n uz
n sa sadasjiln pedsjedavajuciln K_o1isije za ljdska v
u Ju:Zoj Afiici Ban1ey Pityaa i pedsjedavajuci1n kotnisUe za
Istiu i ni bislpn Denodn Tutun. ptica
covjeku i1n i 61 godiu, 22. februaa u Bukabu,
gaici sa U gadn.
Sve ovo vijeme adio sn stvai bez pitaja. U vUe1ne

kad s11 adio doktoatu sn az1nisUati 1nogi1n
stvai1na. s11 se pitati .. ; la-scastvo, isln, judaizn,
budizn i sve azlicite eligije, sve tvde da su bas te
147
piave. Staje istia u svetnu t01ne!?

Zelio sn sazati istiu, Iekao Mwaipopo. Tako
pocela jegova potiaga, dok i sveo cetii glave Ieligije.
Nabavio pimjeiak '.
"Kada sn otvoio ' pvi stil1ovi koje sam aisao,
koje sam pocitao bili su: "Reci: " Allal1 d i Jedii;
Allahje utociste svako1, i odio i di i iko Mu
1-avan i" .41 Tada sje1ne islama, do tada zt 1nu,
posijao. Otlcrio daje l(ui'ajedia lmjiga kojaje ostala
epiotnijejea od st ljudi.
"I to sam rekao u zakljuck svoga doktoiata. Nije me bilo

btiga l1ocu li poloziti doktoat ili - to bila istia, sn
tia:Zio". U takvom st otisao do svog mg fs
V Buigea.
"Zatvorio sn vata, pogledao ga u oCi i pitao ga koja

piava istiita eligija od svil1 Ieligija svijet!?
"Islam"- odgovoio .
"Zasto d ti isi tnuslitna"? -pitao sam v.
Odgovorio : "Pod d, zi1n i pod dva, vidis li
sav ovaj luksuz oko m? Z mislis da cu se svega odieCi
zbog islama"?
,,l(ada sn azmislio egov01n odgovoru p01nislio sn
i vlastit sitaciju"- sjeca se Mwaipopo. Njegova 1nisija,
automo bili, sve mu se to pikazalo u egovoj 1nasti. N , i
mogao obzaiti isla1 godiu dana, te t ideju Slnetuo s
uma. Ali, snovi su ga pogajali, stihovi iz l(u' su 1nu se
pojavljivali, ljudi u bijeloj odjeCi su dolazili ,aioCito 1nu se to
41
S Ihlas; 1-4.
148
Ciilo petko1n". Nije to vise 1nogao podijeti. Tako, 22.

dece1nbra sluzbeo privatio islam. Ti sovi koji su ga vodili,
isu li i bili dio afuckog prazovj elj ?!
"Ne, vjeruje1n da su svi sovi losi. Postoje i i koji s

vode u ispravn p1-avcu i i koji s vode krivi put, m
su 1noji poveli pravi put- r1 islamu'' - rekao n .
N edo1n putovaju odsj Busale, kod porodice
koja prodaje dnace pivo. Tu upozao i svoju buduc zeu,
katolicku casu sestu Gertude Kibweja, sada se zove
Z. U islamu, zeama se 1nora dati visoko mjesto i dobro
zv .
Pouka El-Hadz Ebu k Mwaipopova 1nuslimai1a

: "Vodi se t protiv islna ... Peplavite svijet kjigama. U
ovo1n treutku 1nuslimai su ti da se stide, gledaju kao
fudnetalisti. Musli1nai moaju pestati sa lici1n
tedecijama, trebaju se uduZiti. s baiti svoga komsiju,
ako l1oces da si i ti sigura", kaze, takode musli1nai1na da
budu ln-abri i citia Alnneda Didata i ka:Ze: " covjek i veliki
ucejak, ali pogledajte kakav i 011 propagia islam".
Raphael- bivsi sveceik, Jellovi svjedok

Cetrdesetdvogodisnji Latio Ameikaac ko1nica i
predavac koji zivi u Los Angelesu. Rodenje u Teksasu gdje
u svoj sestoj godii pvi put p1isustvovao sast1ku vii
svjedoka. Prvi put dzao propovijed u oSinoj godii. Drzao
vlastitu zupu u dvadesetoj godii i uaprijede
rukovodeCi polozaj medu 904.000 vii svjedoka u SAD
u. Ali, znijeio Biliju za l(ui'aako posjete lokaloj
dzniji. kaze: "Zivo se sjecn dislsije, svi smo sjedili u
devo1n boiavku kod mojih Ioditelja i jos eki Jeovii
149
svjedoci su bili p1isuti. Govili su to Anageddo! V1ije1ne

k! I Kist dolazi! I zate da z leda biti velika kao
auta! Bog koistiti z sedstva da uisti zli siste1 i ukloi
vlast. ! i~ govoi to1ne kako se ze1nlja otvoiti.
Pogutace cijele okove gada. sa111 se asni, d
se 1noj 1najka okeula: "Vidis sta te ceka ako budes kste
i ako postujes Bozju volju! Ze1nlja te pogutati ili te
d od ovil1 ogo1m1il1 z111a leda pogoditi u glavu, oboiti i
s vise ikada postojati. t cu oditi dugo dijete."
st s11 u t1iaestoj godii, 7. septe1nba 1963. godie

Pasadei, Kalifo1ija. Bio to veliki 1nddi skp. Bilo
sto 11iljada ljudi. Mi Sl110 se dovezli cak iz Lubbocka, Texas.
Kada Salll postao sveceik- ii, posvecivao Sal11 veCiu
svog v1 iduci od vata do vata sveceika. s
sn 11101- odaditi sto sati i lllOlO sam i1nati sedn t
uv Biije. sam pedavati i u dugi1 fupama.
Dobivao Salll sve vise obaveza, te Salll pilnlje u skolu u
kl, Njujok- elit11a skola koju i1naj Jehovii svjedoci.
Medti1n, ism11 otisao u t skolu. Neke stvmi isu ilnale smisla,
; is i gi osoba za p1ije1n. Ciilo 1ni se da
svaki put, kada sn zelio v 1njesto, 1n sn aditi ove
sellame, 1nateijale stvai da dokaze1n svoju pobozost.
l(ao, ako ispuis osoba za prije1n ovog mjeseca Bog te
voli, ako Bog te voli. 111i ekako i i1nalo Slnisla.
d1s Bog te voli,jeda voli!?
U dul1ovo1n s1nisl isn se osjecao ugodo. 1979.

godie zajuci da 1nogu apedovati, apstio sn
ezadovolja i sa gocio1n u glu,je cijeli svoj zivot davao
sn svoju dusu, s i 1 ckvi. bio 1n. Nisn
davao Bogu, davao sn sebe u ogaizaciju k stvoio
150
covjek. Ne tnogu preci dugu religiju. l(ao Jel1oviog

svjedoka su 111 uCili da dokazuje1n kako su ostali u kiv.
Idolopoklostvo lose, tojstvo postoji. Bio sn covjek
bez eligije, covjek bez Boga. IZuda sn 111ogao otici?
1985. godie sn odlucio da d1 L. Ageles i
pisstvujetn s etnisiji Jolnn1y s i poslavitn se kao
veliki kotnica i glutnac. Oduvij ek sn osj da sn d
za tako esto. Sno isn z da li sn za poalazak lijeka
za k ili da budetn glutnac. Stah1o sn se 111olio i kkg
vetnea to postalo fistriajuce.
N astavio sn da se 111oli1n i pitao se zasto tni 111olitve isu

uslisae. U ovetnbt, 1991. godie otisao sn da dovezetn
k Rockie iz bolice. sn paziti jegove ladice
kako bi tnu spakovao stvai, d sn aisao Gideo
Biiju. Reko: "Bogje uslisao tnoje 1nolitve" Gideo Biija!
(Nv, bila u svakoj otelskoj sobi) Ovo zak od
Boga da spetna da 1ne i. Biiju sn ulao,
zati1n otisao kuci i se tnoliti: "0, Boze, auci tne da
bude1 ksi, etnoj llle uciti da budetn Jellovi svjedok,
etnoj 1ne uCiti da budetn katolik. Nauci 1ne i kako
Ti l zas. Ti bi vi ovu Biiju tako tesk01n da
obici ljudi, iskrei u tnolitvi tnogtl aznjeti".
sn razmis~ati, tnusfunli-tnilij arda ili svijetu.

Covjece, svaki peti covjek ulici bi teoetski mogao biti
tnuslima. Potnislih, tnilijada ljudi!!! Sataaje d, ali
tako d! Otisao sat11l6i i Citati l(u ' od pocetka
sa El-Fatihotn. I isn 1nogao pestati!!!
Pivatio sa111 isln. I tako to leulo. l(asije sn
z d g tnuslitnaa pakistasko g potij elda i k 1nu
da sn tnuslitna i da zn islnu sno sto u l(' u.
151
li se s1u i azvao 1ne ,,sioti11nusli1at101n'', te i

t auciti i esto vise l1adisi1na Allal1ovog Poslaika
Mul1mneda s.a.v.s. Bio sat111nalo izd i postao odluca
da i tne sto vise ui1 uz uv da 1i Alla i u tne
po1noci,jeje Sve1oguci DoboCiitelj.
Sjecam se kad sn t otici ko1nicasku tueju

Sedji1n Zapadn, sn i svoju posteciju. Z sn
da se tn 1noliti u odiedeo vije1ne, da isto tako postoje
dd 1njesta koji1na se bil1 t 1noliti, d
takvo 1njesto kupatilo. l(ada sn se vatio i kada se nz
zavsio sn dobivati pozive iz 1m1ogi islnskili t
da dzi1 dv kao bivsi sveceik, el1ovi svj edok koj i
, l1vala Allal1u, pigilio isln. Bilo to v za ljude ... "
George Anthony- bivsi katolicki sveceik

Otac t11 bio katolicki sveceik u Si Laci.
Njegova i t01ne kako postao pavi vjen1ik i pil1vatio
i1ne dul11 vlo iteiesata. Posto bio katolicki
sveceik bio d upozat sa ucejilna Bilije. Cesto citia
Biliju kada pricati svo1n putu u isla1. Citajuci Biliju
pioasao 1m1oge kotadikton1osti u . citia sti11ove
iz Biblije Sialese jezil i tako ukazuje dvoSinisleost.
l(scastvo i druge eligije -1nisli - defiiaju poslastvo.
Niti to Cii Buda, i spo1nije duge poslaike. U islnu,
supoto ovo1ne obavezo vjeovati u td poslaike
i duboko il1 postovati. Pie1na Abdualnnau ovo vj v
prilico uvjeljivo i p1ivlaco svi1na. kaze da 1n azloga
za zu zeidbe i1nokatolicki1n sveceici1na, kada se i
sveceici 111110gil1 drugi11 sekti kscastva :nogu zeiti.
152
SVECENIC\ - MIS\ONARI NOVIJEG DOBA
Abdural11n1 raztnisljao i zaudatna krscaske

religije. U tneduvetneuje dobio audio kasetu krscasko1
sveceil Sl1aefD Alwis iz Sti Lake koji presao islatn.
l(asete A11111eda Didata su ga takoderptivlacile. Njegovi stah1i
i da d istiu k su rezultirali jegovi1
pelaskotn islatn.
Abdurahman iz Rathnaput-a- selo u Sri Laci.

Obavljao svoju sveceicku sluzbu u ckvi l(atutnayaka. Za
s1 ostavio deset godia zv za sveceike. Pisao
u pismitna svojoj tnajci islnu. Nako 1jeseci izucavaja
sa svoj n11 sn101n posla i ptivatila islatn. Abduralnnaova
d sesta adi u Grckoj. Sesta i otac su 111u os uvij ek
krscai. od svoje visoko i ki sveceika
odustao, sve zbog istine. Sa zadovoljstv01nje ztvovao sve
1nate1ijah1e stvari za dul1ovi trijumf. Sada radi kao slu:Zbeiku
l(otnitetu za pedstavljaje islatna i tnuslitnaa u l(uwajtu.
Dr. Gary Miller- Abdul-A11ad Otner, bivsi 1isi
n pokazuje kako 1z1 i pravu vj u ako
postavitno stadade isti11e. ilustria jedostav1, ali efekta
tnetod u lzu pravog puta u s potrazi za istil10111.
G. R. Mille tnatetnatica, teolog. Bio aktiva u
krscaskotn tnisioarskn radu u jedom 1110111etu jegova
zivota, alije uskoro da otktiva moge edosljedosti u
Biiji. 1978. godine slucajo imao prilil da cita u',
tnisleCi da i sadzavati tnjesaVU1U istn1e i lazi. Najegovo
zaprepasteje, otkio daje poruka l(ur'aa potpuo ista,
kao i satna bit istie koju izdvojio iz Biije. Sve te
zacudujuce stvari gl su ga da postae 1nuslitnat1 i od tada
aktiva u javitn pedstavljajitna islna ukljucujuci radio i
V i pojavljivanjanajitna.
153
Auto ekoliko Claaka i puikacija islu, kao sto su:
- Cocise Reply to Clnistiaity- Muslim View
- A111azig Qu'
- S0111e Tl1ougl1ts tl1e, Poofs' oftl1e Alleged Diviity of
Jesus
- Tl1e Basis oflslic Belief
- Tl1e Diffeece betwee tl1e i d t Qu'
- Misioy C1istiaity- Musli111's Aalysis
154
PRILOZI
1
Pri lozi
kiosk 15
Prera pisanju saudijske starpe
1druolltaliJanslil amasador
uRiJadu oresao tslam
Nakon Marija Skialoje koji lslam presao 1994. godine, 0 1/ih dana
11inio to i Torkvato Kardili Ambasador pozvan u Rlm konsLI!tacije
* Navedeni tekst dokazje daje ivt islna od stane

1usli vec i11 pojava, tako da v l11llSli1naa,
OSilll sveceika, i1na i 1nedu:
politicima i diplomatama: i Skialoje, Toilcvet Kadili ...
muzicima: sf Isln, Hnza Raznjatovic, ini Edi
Sadic ...
glumcima: Vili S1nit ...
naucnicima: Redza Gaodi, ajveci sociolog daasjice ...
spo~tistima: Ml1n1ned Ali, Zejd Dlaneic, Abdlkei1n
Mikovic ...
;i~i: St Scwiz i Iv Rydley, kao i 1nogi1n
dagiln, Inaje i vise pozatiln licostiina, ii Udi ll cijil11
sici1na vj isln.
157
Pr:ilozi
JEDAN OD KRSCANSKIH POGLEDA NA ISLAM
376 DANILO I OTKRIVENJE<(
Poput stetne i cak smrtonosne sparine koju jugozapadni

vetrovi donose delimicno iz Arablje, tako se i Muhamedan
stvo rasprostranilo, noseci svoj kuz11i uticaj - koji se najed
om podigao i izne11adno prosirio kao dim iz velike peci.
jedan pogodan simbol religije Muhamedaj ako se ista uspo
edi sa cistim S\'etlom Evandelj Isusova! Ona nij nikada
ila svetlost sa neba, nego jedan dim iz dublne bezdana. 9
I iz dima izadose skakavci na zemlju: i dade im se moc, kao
sto i skorpioni imaju moc na zemlji. - stih .
* Ovakvi i slici tekstovi ls6 isla1 s ticali da se sacii

uz slika ciste isla1.
Iz kjige "Dailo i Otloveje" od
Uija S1ita, biioteka Vesik, Beogad 1979.god.
158
Prilozi
KRSCANSKI IZVORI SEBI

JAKOV NA PRIJEYARU DOBIVA
3LAGOSLOV
Jakov pide. l?..ak ga opipa i : Glas Jakovljev, ali su

!uke Ezavlje-ve. 1 i ga prepoznao, su Jakovljeve ruke,
l'ozene kozjo dlako, bilc ' tta\1e k .1.0 Llkc njegova t rata
Ezava. Jakov ga posluzi, : . Zati1Y1 n donese i \'i,
pio. Poslije toga m jegov otac Jzak: 'Primaki se,
sine moj, i po1jubi !' Kad sc i i poljubi ga, Izalc osjeti
miris njegove odje6e ga lagoslO\'i ( ... ).
Tako Jakov na prijevar doio \' lagoslov mi
Eza\'U. Zato Ezav zamzi svoga t i nallmi ga uiti.
SE BORI ~< S BO(jQM
Izenada se pojavio netko, rvao se s Jakovom do zore i

iscasio mu kuk. Potom rece Jako\'U: Pusti me,jer zora s\'ice!
Jakov odgovori: Necu te pustiti dok me ne lagoslovis. Nato
ga zapita: >>Kako ti i? Jakov odgoYori: Jakov.
Tada mu koji se rvao s jim rece: Vise se neees Z\ti
k, nego Izrael, jer si se hr: l'~O borio i s g i s ljutlia,
i 'vladao si.
Tada Jakov zapita: Reci i svoje ime! odgo\'or ijase:
Za ime ne smijes pitati!. 1 lagoslo\'i Jako\'a.
POST N 32, 13-30
* Naslov:"Jakm) naplije\-'Clll doiiJCl ocet' blagoslm'" sa

svoj01n sadzi01n govoi kako s Boziji odabaici 111ogli biti i
vti. U islnll edopstivo tako esto i picati, ka1110
li da se s1njesta Svete kjige.
Naslov: "Jakm; se i s Bogom", takode kz esto
sto edopstivo islnskn . liko se v Bozij
sve1noc, otkda covjek da savlada Boga?! - Zaista d
Izvodi iz "DJECIJE BIBLIJE" t Boislava Aapovica i
V Mattellnaki, Biskpska kfi Bosne i Hecegovie,
20.07.1995.godie, Gaficki zavod Hvatske, Zageb, Coatia.
159
Pilozi
29
zak/Je tog ovna umes/o sina:'J Svake godine prvi dan

seclmog meseca, tomc Gast, duva se ovnovski rog.
se svi sete kal<o h vezao lsaka. , Bog kazao:
"Raunajte kao da ste se 1 vi vezali preda !""} Tako i
jeste.
Otd i najduija zakletva, sve do daas, ducfiivarJie
onog kome se zaklinjemo za spofno u(JQ'")oJe7eveia sa
potomstvom 1Bogom /stovremeno.
Kacf lsak sazreo za zenidbu valja!o naci
odgo~rarajucu supugu koja / blt! iz lzabranog ;.-;.=,
poSta sparivanje sa staosedeocima znaifo
samounisteje, samim tim nestafo i njihove teznjc {i/i
g) za jednakoscu sa okolnim strancima koja / / ut(J
najllji. Sacekao vreme da unuka njegov:og brata N.].
Rebeka, i tri godine i d dan, tek tarl 'st1 s;n~::
uda'ati (drugi tvrde d sacekao da napuni 14 yodina"),
slugi Eliezeru rekao: ~Dotakni za pofni ud/" da te
zakunem Ja!1veom, Bogom i Bogom zen/je da ces
111
poslusati, slo ; Q\/Ej uiio. Objasnio cia s.nr;
pustili lsak da se ieni k'").-
Eliezer se zaputi cak drugi kraj sveta, njihOI'U
postojblnu uz Veliko . AramDameseq, 1esopotaniij;;
korf Aramejaca. lz r Haran. Oade im mnoge pok/o.
oni za uzvrat oprse g i ustupic Rebeku. Ougo
su putovafi do . sve dok nisu ugledali lsal<a kol<r> llr>~l:.
na rukama, poput mrtvih, prethodno blo poseti R<iiu
jegovu izabranicu toliko prestravi da pacfe s knnja nc
.siljato grmlje kofe procepi opnu meau ogama. Oni! .ic.
zatim, to / dokazivati Abrahamu l Jsaku pokazuju.-:i i;;
sveze, krvave ostatke devinjaka. fz cfva razloga: pn";u;>uJ,iaii
su (/ usput, sluga E!iezer. inace domorodac, cbliublo )
tacl / genetska blfa uzaludn. i clrugi:
Aramejaca i da kralj fli otac obesastf C\If!stu")
.. Post~nak: 22: t
' Levilicus nabba, mid.
''') Postanak: 24:?
:,1,dra Hagado!, Gen. 5
:. Graves. . Patai: H~brew 111)'1113. st;. 11
'') f'ostanak: 24: 2~4
.,) M1dr~s Ag;:da Gen: 5S-60, leqa . 1 t 1
') Massehet Soiorim: 21 ,9. traktat . !:1lrnud~
* Ovaj citat govoii u i Isak pitaju zakletve,

koja i iil islsk u zsv istiitoj
objavi od Allaa i s1t Njegova Poslaika.
Iz kjige "JEVREJI", Nebojsa Glisic, Kjizeve v,
Beogad
160
Prilozi
TAMNA STRANA POVIJESTI CRKVE
RanokSCanska Crkva u opasnosti od raskola

t
21 pog/aulja
N~ij\rete potrese nbu Crkvi anijcli progoni.
napacli!.ji izvana, ncgo su u S\in1 \:rc-cniina naj~
\'blc Skodlli nev~ijed.ni njeni Clar10\'i - ili pak krhro
\'je1ja koja su esto ugrol:avala njezin untarnji
pooijesli Crkae stanak. Tako su \' od potetka postojak opasnosti
razciora, St<Q \' upozornYa Yjernike u ~
rintu (1 Kar 1, 10).
Opasnc>sti od kri\'D\'j~rja
i raskol<.1
Takozvuo nlalnQ sl<ljde (IX-X stolj.) U pvim "toljeCima i st< 10 manj~ poz11ata za.
stttjiyanja gnosLH, doketa i montanist.a, koji su
i car
prulano ;i';!i j.-dinsl\'0 Crk,e. opasnost
Tri l!
pora;Ja kad poe.etkom 4. stoljeea pod carcm Kon
Inkvizkija i Yjcrn \'jeSii:e statinom presta!o dugogodiSnjc progoll9tvo Crk\'e.
Tada ll>k\a opa~nost i aijanizam koji Crk\'U
Mogi ljudi mcmje prio,;.,.raju Crk\i zhog njczi
azd\ojio time Sto nijckao Kistoyo boZatnstvo. Za
nt.: n..ukc, n~go zbug Zivu-t. krCana, 01 C:csto i zbog
]IO\'ijesli Ckve. kratko \'fijctc vcHki dijelovi CrkYc postado~c ari
janski. Upuvo tada i seoba nuroda pokreula
<1 l\an XXIII sazv.o koncil, d~
gcanske naradc te i.h do\ela u dodir s rimskim
:t:apra\10 tclio z.a abnu\rom Crk\te. Time sc izayno
cast\orn ;, zaCdo, os.vajnCi su prcuzeli i vjeru polco~
JH;znaje da >U Ck,i U\'ijek potrel.mc refotlc. Ako 10
rcrg nl':prijarelj~ No, i s kSC:anst1ro upoznaU
''rijcdi danas, kacl c\'angelicki kr~cani (protestanti) gotovo iskJjui;o u arijanskom o!iku.
kaztt da do ck,enor: raskola uopce ne i ni doslo
Naod FrL.aha, koii i111 iz.\>anrc-dnu \ainost z
da CrkY<l u onu doba bila kao Sto danas, onda kasniju pu1.ijc.st, kSCist\10 prihvatio .u jzvomom,
to juS v1~c .'rijcdi z proS!ost K~toli~kc crk\'C. objavljrum obliku. Ncmu snnjc da u tomc r
Crk\a zbog l s:I.ab-osti S\'Djjh Clano\la, .ra~ ''idjeti posebno vodst,o Krbta, Gospodara Crk,e.
unajuC.i to od vjernika S'\'e do \Tha Postu Niccjsk1 koncil (325. god.) osudio arija
pist\tas u toku po\ijcsti natovaila na scbc razliCite ni7.arn, koji se nakon toga tnogao odriati samo pone
kri,lcc. Nitko 10 z boljc od samog;, katolilca, gdje, svladna ajopasnija kriza mldc Crkvc. Ka
koji zog toga trpi sJi~no tako kaa ~to etko trpi zbog sija kri\10vjerja ncst.orijanizrn i monofizitizm 111i
n '\'<1 S\'Ojc obllclji. 'Nc bi i! pravcd!no kaci Stl viSc jcdnaJ;: :Sin mogli groz.iti rostoj;tnje
i se htje!o Crk\i S\e op.t.vda\"3li - kao s i Crk;c.
jedna!co nepravedno ilo jcdnostrano izn.ositi samo Gk. i .,f,cretikl'( zna:i: odjjcljen, njumc
jezine m;:. No, 1-.:.a.d i UL:"1 S'\'e to 0\10m poglav su sc oznaCi\rali kri~ovjerci (hcrc..-kri\ovjc:rjc). Ri
"shi7.rr! :r.naCi: ra.skol {tlzdor). t skupinc
lju go\'oin1o smQ crnim strnicama crkvoc po\i
koic u ~ odiie.lile od ve6h vj{'rskih zicdnicn, !
jesti, ond;;:J. to Cinimo zato ;tu se upt-a\'O na tom oSIj. obitno rrihv-C~ju kaku l1eezu. nazivamo. ~scktamac::
\' \eCina prigovora koji isu in.no\ri Crk\c. iJi sljcd!'amn.
54 55
161
Prilozi
nasilja - SJCtimo se samo provale Maaara, Saracena

i Normana - bezbrojni gradovi i samostam.i ili su
opljackani, Citave polaji:ne opustosene. Svijet
pun rl i preljuba; pljacki crkava, ubojsta1.Ja i
tlaeeja siomai1a, tuzi se jedna sinoda 909. godie,
jer zbog ratnih nernira doslo do opccgn asuln i svn
koga oral;nog porctka i do ncusporcdivog izopacenja
citavc zap<t(lnc kult1.J.re. Ovo sc stoljece povijesti na
zi\ r,zeljcznim stoljece, zn Crkvu ga sc smatra
tamnim stoljeccm.
u bori za pcyJast rneau plei6ki obltcljia islo
se u Rin1u prije svega za tim da papinsk stolic zau
zc netko iz njihova roda. Izbor vsio tadn
rimski k zajcdno s rimskim klcrom, ali pod nadzo
rom imskoga plomstva. Razumije se da su pri tornc
mnnju ulogu igrali sposobnost, poboznost, znanjc, zi
\'Otna dob i cudorcdnost kadidata, nego nasilje, pod
micivanje, novac i \'last. U vemenu od 882. godic,
dakle od propadanja cast\1 a do zahv-ata Otona I
(963.), ! dvadcsct l cc1iri koji su se brzo
sjenjivali. Ne z se reci d. su svi ili nevrijedni,
nego snmo vladavina dobrih i! na za!ost kratka,
neki su od njih bili uk!onjei samo zato sto :nisu bi!i
susretljivi prema mogucnicirna. 1\'lnogi su tom
stoljccu zato ili c<tk i uijei. u \:e.zj s time spomcni
mo najgore dogaaaje:
Stjepan v'I. (896-897) dao S1JOga predsasrzika
Form.o::.a (891-896) iskopati iz groba kojen1 vec
lezao de~ct mjeseci, obukao ga papinsko oclijelo i
proveo pr01i1 njega proces. Na kraju su njeg0110
mrl\'O !ije/o osakatili, golo 1okli ulicama i acili
11 Tibc1. Za op1avclajc se go\orilo da g1 izb01
nije i valja, iti su i;:a toga bi!e samo poli
ticke splet ke. Raz.ja,erzi se 11arod naskoro oslobodio
toga toliko okntll covjcka: Stjepaa su ;:ada1:ili.
(/ od slijedccil1 , I1'at1 !. (931-935) i
nez.ako11iti si grofice Marocije, koja tada ,,za
dala Rimom. Kasnije (955-964) i ~ papu i::.abra11
je,ian seclanmaesrgodisnjak, koji svojim Z.i1orom
tuko osramotio papi11Sl\'O kao itko i. Bio to
Marocijin uuk. Njegovo ime Okta1Jija11 ilo toli
57
* Navedei tekstovi 1g govoe, sto i djeli1ico

1iz s d dijelu gsi potezakoje Ckva
Ciila.
"NASA VJERA", D. Iva Pavic, Nadbiskupski
Odiarijat, K.atel1etski odjel, Rijeka, 1973 .god.
162
Pilozi
ISTRAZIVANJA POSTANKU EVANDELJA
JS
JI. DOSADASN.JA ISTRA:I:IVANJA POSTNKA EVANDEUA
Duk 5t1 5 iiyjeli a?ostoli i jiho\ri cpos.redi u~cnici, polagab se

\'cta \'a..i.rst usJnen pre'daju ncgo na pisau rijcC. Sto-5:.1 su .sc u pnrirn
kr5Canskim r.ajednlcan1a eva!t;lja c::.kotrolir ~iriJa, prt~pisi\:aia i dotje
~~~~~~\>~-i~g~(t:~~va~~~~~ ~t~l~;~cfu:~~~~~. iz;~i~"~t ;~~~~;l~~;~s~
-tt k, tj. u pupjs pra\'0\'jernih kijiga, ostala eYand'e!ja proglaSena su
:J.pokrifni.a., tj. lctinimu. laka su spocnta eriri e.\andelj<I, uz use.nu
;~Li, ila gJa\'ni iZ\'O kr~G~11ske nauke, iv ystanak i medusobni
odnos nije zas.tvc.o pouCa\'ill1 kroz 5tari, srcdnji i dio no\oga \ijeka.
Sistemats.ko p1ou;l'\'t1jc injcica u vczi s tim problemimn poinje tek u
ciugoj rolo,ici lB. stoljc6, otpri1ikc prije d"ije storine godin;'l, doba pro
~vjetitcljs. . Od !oga \'emena do dana.s na:pi.sano e\nndc!ji.a b::zbroj
knjiga i ra~praY~. izneseno St\'0 I-liputcz.a, ali piL~njc njiha\a po
~t;mka i rncUusobnog odnosa i ni daas kn rijeSto. Od S\'ih do
s;:J;Snjih hipotr.:2.r1 O\'Ujc blti iznesen>.:: i protumaene sr n\<i.'
Plt !1ipute-.. postan.ku cwanUcljn. i7io Le:ssing u d svujoj
l:3sprrl':i, o})javlje.:noj goll. 1784, 01 razrndio i dao zastveni obli!k .
(3. f.icl1hom god. 1794. Pr!';ma konCom oliku ove. hipotc:r.e : \Tio op
~irno e\':.dclje, l~oje obuh\aCalo Cit<l\ !suso\' Zi\ot, apisao jcda.n od
Isusow uC:enika oko god. 35. ararnc::jsko je7.iku. Ovaj ararnejski tekst
pre\.'ed~n n.a gCki jezik i pro.S.o kroz de\.r:t razliC:tilt obrada. Ovim
d ~lui s sc C\'andcli.sti pri ~a~tavlj;.nju svojih e\n.ndelja. 0\
teoija na.:-..koro bil:.~ zbaCcna. Iako cijclosti r::prih\atiji\a, ona u?. S\'C
to im.a 7.dl'a\ru jtzgru: postojr.j~ prvobitnog aramejskog C\nt.1clja, koj{'
pos.luio k: OSII0\.'3 s\ CetiijtJ evandel.j~. <::l~ 1tipOtl.~li koju god.
i797. i7io . G. Hcrdcr, god. 1918. zna.ttst\-'t-O l.Irdio . . L. Gie~ler,
pno e\'a.tHtclje i usmeno, amcjsko, osni\alo se na apostolskoj pe
t~;!ji, :1 te.k kasnijc lJilo preYcdeno na grki jc.zLk u d\'<1 ubUJ;:a. Ki 1 hi
pote7.a :l. se prihltiti u cijcJosti, ali miso da se s:t.U\'ar g.r. ~vun
lklja L' tt:Jnt:ljc na pis:1no rt~\mcjsko prac\'anUclj, ~u u.st.-. noj
nr-3.mcjskoj preclaji. z.astttpajtt mnogi k<Isniji istraZival:i.
r.:Jusobnom odnosu t::\'andclj., u prvo :d siopti~kjh, postoji
tak1)der nekoliko hipote7 i tcorija. Najpoznatija i ajraStrcnija tt...'Orija
t.l/aju jnora /Z\\'eiqctlenthcvrie/. Potic:Lj za o\ru teoriju 1 jt: god. 1835.
. ~chmann, izgi\dili su god. 183R. Ch. . \Vcisse i Ch. G. \Vilke. Na
t!.":rr.lju konstf!Jtacije clu sc MT/L djcloiC:no rdtlaruju s ~bl::., s 5-to
U\'aj tckst n~:S:o kraCi, clo51i s do pctposta\ke, d<'i Mk d<.xiu.Sc pos]l.J
/.io kao pudloga f\1UC, ali ~ pored njtga rostujao joS jeda.n izvur, ko_li
:o;adri.\'o one dijelovt: :\1t.'L, ugla\'nom JsusO\'c izrcke, kojih nem<1 u :-..1k. U
litcrnt11ri taj se hipoteti.n izYor oznaCuje slo.",n Q /11/. Glavni
;}~ttr.:nc 7... tak v tcoriju Cjnjcnicn da sc f...'it/L sponmurum dijclu
kog nema u Mk mcdusobno sla:Zu. Pu:;to jt: tt:orija prih.'aCena, izne.5e
:1 su daijc tli.pot~c: da iz:or m};:1i od mok~ Is.:, koja se smatrn
~ Uspcr. . \\1 ikenaus.::r - . Sc.hm.bl, . .. ~tr. 272-298.
* Zastvea kritika ukazuje vd 1nogSosti

postaku evadelja, cija teorija Cii sioku lepezu azliciti
odgovoa; koju privatiti!?
" EVANE>ELJE" Josip V, Biiotekazastvei
Iadova, ueduje piof. dr. Pediag Vajicki, Zageb, 1981.
godia.
163
Prilozi
NEOBICNO SKANIDALOZNO LIJ KRSCANA
Ispovijed veleCasnog Vinka Pil
7:t da sklada i 1.drav Zivot podr.tzumUCYu rednu

l!v1 i scksualn aktivost. :r..ar , daklc, Sill\IO n:
svccenicia llskracena rni dsc i tijela? Zasto i
sujcmo Itik.'lda niSta iiJti s osoom suprotnog spola u pogledu
ljubu'i se .:Ik nc smijen ni scksualno zadovoljiti. Jcr ako
smo scksualna ita, to jcsmo, kal;:o ~k to moze iz!Jjl>ti
Pi!e'l!nkal'iil.dipiomi,..,nlteo!og
Zupna akva u G$t koil Slska
mislim da ceRibat
morati jednom pasti9
jer i svetenil pripada
pravo tu.. daA
kie i seksualnu ljubav.
ali zato su me proglasi
li ludim. Kada
nesto kasnije to isto
slican nacin priznao.
rekli sr mu da svet
164
Prilozi
!'osla s1, r.irnc, SYer:.<;nikLJ 1\liji

J\i.kicu. isuso:u .tJordill1oYcu. psi
hologu, radi razgO\ora i sjcto\ilja.
\'. drugi d bilo mi rcccno da mo
ra.m \'l razgovor k drugom
psiholog. Medutim, odvede S<l psi
hijatru dr. Katinicu linik w psihi
sam kainjcn zato sto k du
cke bolesti u Vmogradskoj, koji i
k kraikog razgO\'Ora rckao da ge apstiencUe-nisam krio seksaa1ne
odmal:1 mora ostati u bolici. S}1\:a potrebe. Ktitckiza KatoliCkc crk\o u
tivsi da rnora ost.ti iici, zatra 23G2. tocki doslovno k!lZe: "Spolnostjc
Zio s da arem odem t ~k u vrelo radosti i zadovoljstva... ~ Napisa
L1om i uzmcm ajnL.Iinijc, .Sto dr. no , primjcrlce, i ovo: "Supruzici,
Katinic tcsko prL'>tao. dakle, cine .niSta zlo trafuCi taj uii
Oko 14 sau usao s u skccnza ta.k (fizicki) i uZivajuci u njemu".
tvorcni Odjol za intcnziu g psi rijeCi jos davnc 1951. izrckao u svom
hijatrijske klikc bolnicc Sestrc milo govoru Pio Xll. Jesu li to rijeCi
srdice. Bilo to 10. Yeljacc. Prosavsi pozate adiskupu Bozanicu kacJ
kroz vata odjela, koja su za m zog v.'ill1ovanja iksualnosli
od.mah 7..kljticm, i \tkUcYsi rcsctkc poslao u psiijatrijsku kliniku? n
prozorima u ratini tla {odjcl stvar njega i pomocne biskupc btx
ispod povSinc zem.ljc i doia so kao dc gora, sada.Snji poslc godl
podru), pokolebao s sc u odluci ne prvi put progovorio tome da rc
da ostmrn. dcnje katolickih sYccenika mora bl
Kad;:J. sn vidio bo!esikc i krcvct ti jetovano bczcnstvom, tj. cclilia
koji i odrcdc t<; s! odjcla, in
tom. Nitko sc od blskupa nije usudio
stiktio sam rc<.,rirao. Poku.San san1
prigoYoriti mu. mislim da ccliat
pobjeCi koz prozor svladaYsi mr.dicin
jednom pasti, jer i sveccniku pripada
skog tenicara koji poku.Sao z;:
sta.Yiti. No priskocili su rcdari i scst
pravo potpunu, daklc, i soksualntJ
Uuav, ali za to su me htjeli pogia.siti
eilicinskih scsta.ra, te sam gruo
ldi. d nesto ka.'illijc to
svladan i sru.Sen krevel Odah su
mi dali nckaJ...yu oan1Jjujcu ijekci isto slican nacin priznao, rekli su da
ju. Z san1. Probudio sam se slje pravi i da svet.
deceg dana. k i noge bile s mi I tu kraj. Skora desetogodiSjiea
ra5irec i vczar krcct. Za bora\' mojc sveccniCke sluZe u okrju Ka
ka tom odjclu k su mediciske ptola i .nadiskupa Bozaniea poklopit
seste izistiralc da .k tillrnaja Ji sc, eto, s mojim od1nskom.
jeko\ ot>ara usta kako prmjcriic
jesam li progutao S\'e st() s mi dale.
\~"'L~e ~ b;;lcsnika ~:! i
pomogcm ilZgoYorom i olit\'O. da
ih utjc.Si, ali to mi nijc bilo dorstc
no, na sto su mc scsto upozoile.
* Ispovijed velecasnog Vika Pilicaje vena iteresata,

te djeliinico preosiln i s staice.
"MAGAZIN", od 02.06.200 l.god.
165
Prilozi
SVECENICIKRSE CELIBAT
Udruga:olenjenih svecenika im gotovo 100.000 t:lanova
Svaki peti sveceik prekrsio zavjet celibata

C.t.'!t:6 t\tlt1 d.:1 : t.o rclUltat. ckonom;kn r.n1;~;tL
l!liimalooslrilefttr . nc kiUiZ1ml a1i ~ uspljt::'t'aju u to u.jcriLi svojc
!is\:~. koji !; ~-t! pljcd..llj ~udia ole11il;I

~~%-V:~ .liLI~. JX_~ljt~'1jiJ dt'b:l i.:z=:~ala sr.;r rl\'ojk.a, 1m rn:uajul1 /vtill.;iL
!Z~~J~}~~r~~~~1~:~
ll~til.!n. ~u ~ prublt:11 1 :.i\'CI;.{'IJir..i kuji
nc 11apu.~t.1.ju Crt~11. nc Zcle za.'. lnV\'Iti ('lbilnll - i1
ipak laju spol: \''. Pis;J.li sn lminoj L.;pl)
@! lj~<>tu 1su abji\Y:,lc rJu.

s.c tl \IUt.xli ~Vt:~.~nika ~.r.aji -; u "~.::::l dabl oll:-io da ~
tii..c;k:up .r l ~1iligo k;uli 1t:J:it1: u lscksu.:U.1ci;.ojill;J.af:.i,;::;vojuspu!.tlosti
i<n w;'jch, i k<1.u jJ<l'm. 1 kao ktl..l11u,l kJJ.o Jius1a

n<L~j(~ mn~o pro~t~ru fZ:~~;~jk~;~~:~~~~ njc.- ~i:1mo jn tt~!.ie!J JrukCij[ s1u:lj Jtl!rU~i'
ri\TI:l~!odUZI~"!)DYllliLi k..o:;uilillh eCe.r..ik.n kji nisu no?;ii hcli dn.ljf:
d~- pri~pC:cfiju Na poti:Jkiv;ili i~;: Daily Tclr.grat:t!l obja\'iO da u
dliiupsko~=::1 duho..,:g' sh.Ja ob:rill~.ljc d11jc ~{jCi1ia&oj t:..1.tn!i.k11. r.rk1>;1 \'(U Po:l\!no pri\':1
t.iliStu ZJ. majkc "kGje t.of.cl:ju dtll!lr. od ~Crika.
~:;~~~J~t-~~~~~;~-~1:~~ ~~~:~~~~~~~ r tkhiYaju ~jr.~Wj t1~ ~konomsk i psiJ1a~k\!
]~ 'rj~rLike~,:i s.rirl;aj i na\:i :--;.l.oii su izne5-..." :~. n zar.tTi\l 1jcgu.vuju u obmiliJ.ili
r k,,~~. 1l.ij1! skll :5 ;~uknm i nr.!11 l1 :.-..uj polo:Wj. 01115 sola 11i1j!1nje 10 ..: st.:.J.!no
1.~ crk~ ptJfr~ca vjedai-ojc t<'J Jist.
\tC ~;~~ pupri.!icr pi:i'-11!} prt~~.ima svc~uni
lo p~,:~~1{~-js~k~~~~:~~~~~~~~~~ ~~~~~:
lili:'lt:l 1 lria\';uJ iz\anbrane uthJUs': :.~ ]~ lma li istinc u
? lli jt1govc duovne olD\'C i crlijski ist.pi

u kojimG J"Op.gira ukbla..:tjC! ccliata u Crk-.; i
sali bra~kog zu
w.rlli:e. prorn:lali1,Ct~ I1.ri1laYiU1j~ S{!k~-:.1lnosti pnilta koji re
niJ.in ~Oj1W11:in~ 5\cto.sti:' lli f.LO to uprn.Ydn kao: 'Mi vjcroja
v-d tvrdnjn da.jn doiJ,.lo duovn.1 \'idcja .kvji

ma s~o dn. r 1~ i~Uo .l.rl c..cHh.u i tno necemo do
daj~ svctu._gne.za dio'11.Lt ~""Vuju ::.V(JUHJ~ dru~ Iivjeti dokinuce
;:n;\ ~llo dilr.od Boga'l

t'"iliC.5'"'jagled."L1~i;~W:Ji.1.!.IL'J.tcljin.r.oji
celiata. ali nasa
djeca valjda ho
~~ ~i~;~j;X.nJ~o~~~~~u~~~~pruJorr !' ili u p.akos
lttJ1 C'oiri.Etno mula tug 5"1tt.oit';llik.i1 od objekti)oiie

pikanlli~!wne kojajc prat\o""i:l u ri]l5k:i11J nim dosjetkama
dal i d kild rijcl: istir.sldm muk;ur; 1 <~. kako celiat
!.j:una :ti1)1 Ijudi n.ijc da ncrnn. !-iili1il1 ~lt

menaL1koj~ntoUCk:c sv-e/.:enike tprn\'Cl t;'U<tju u
nece blti uki.!t
!:iil.!.t<'1.r.iju kJ?j~ . barcrn neuol.i.3jc.n.u {01.\: 5t1 dok toine cd;
ustnJCa\'11o riJ'sC.i: r.rrrnLlln.aJ. I'i\11 - rjih

jest ohav~ 1ienstva (cclihJ.L.) :r svP. rim1!kL1
lufujustari .. ' .... ~ ~.-. .~"::?:::~~~~i;,:.:.
KM!!tkJ nads"kup r<~p~r Em.anut:!l M;lingo dc~G ~ lli','rtO s.Jia;r.<~n,

tolifl.tl ~w&.;oiko. Obaczr. kgje sc 5"....1.tlo..,it dio blskupi gof2m broj u t:J.!~,I npvsli!i ID ~voj~ Lo;;:njf'
:urorrlmi !".Vt.r~ilo,:~ \.-;: ~u
svt'Ccl1:itvne drli k-a.u 5-to tk:. i ncdJ.~11f
sluCaj ndbl.Skupa ErnauttJa Mr1~d. Ati"dtlkj~ ku krrJi ~ sc o1iiclJJ cc!ilJ<;.k"\, os:Jl.JII.o : n~u !>lc :>JIOffilltiO da sYo;::(.~n.i.ki cr.WJat norma. l;uju
M.ili.gYI i doSd rndo il.n..ri-...-ntr si\.li;Ju.e.n. ~k jt kli 1u.}.~ drtl~ obr-.u.ovje osim Leo!t~k.oga. Cri.vn. u jcilnom LrC'nuU:u l. {Qd 12 l:i11Vi
b1:oj noimnih :>r..i1. koji su u ~ll napu:;ti t~Ian.Jc 5 pisclo LLli Jlg drh razJogn. 1-oliko uf{"..tlika ol~r!jano ih bl!o 11 ), ;. u jtxlu;n
li to 5VOjc Z"\'arlj~ d.l:i ~ogti 71L'i:-".uU u o1 su. Crkva gubl cclilt{lm. Ust3om, J!l.1Ct 51.:1 Ul!nu!.lu mo.i.f~ i ukinuti .Ui nc sad:1. UnjcJ-ch d1t
tclj. Oni su:~ov-nli i S'i"Ojt! LJdruge. jer 11jihov ~ ai-.o kuju W- LOliko pod.ijcljena miSJija i ;Uu l.sus etl oi.ejeriC la a.p-a.5lo!-c k.ai..e d.a brcUc i
~ , barem pramo i ekon-osb, Ct:st.o gorii l t.iL t.n.ktl i'.A~tu J.Zi ponova DZl pmriinu. Ne tn.a :mpr.ka 1. :tfc:rtjr~.
atl p1]1oiajilSYCCcnik.a. koji nijoe oirn i od p(JJu ~m 11 ~i!la.n popL:.l unoga. bra&og iL'Pnikil ko Celi~t.om sc ba\.Uo vi5c 1.asj~da.jil i.~kupsko
ji n:ko: "'/l.ti \jcroj<Llntl II~O doii'wjc.ti flo}d.... posljed.'ljih dv:a.na.t.'5tai. b'Uili.r. to
inj~~:~;~~e~~~~uniti:UJ:r~c;vcCccil:a.
sinode U
u6:ct.ili1.Jilta . illl.na.S.1djer..1 vjd3.IIoCe!",ili ZU~.ti da ta tr.:a na.rot:. u Rl.je.m rrodu. bn
njihje.u. syijetusada uku 9-1).000, moi.da C.U. i (. tlasj~tkJ.liJ.:l k.U:.o ccl.ihnl ncCc iti u!dut rctn Loliko di.L {i) diu prcdst..:!.vnikn apo::to!
100.000. Dwgim rijer5rna.. ~,.-w pcti l.ill'!c.i S'-I"U dok " Wn ()(Jtuju 5Wi blsku[A i kardl.na.!l. skih nas!je.dnika osje:t..-1 po-trcl dn njia. govo
. , a7~'ili.
w, prckriaia ;:.:J.\j~Jt !lf.aLl i z:rg kt~C \' prckasr. l rcl~"1 ml!i.d.i S'r'C"tcnici rj inko SU g\.fl1.-"JI \n drk(ijQ L.<;}m~!!.
tJJgil jo,.po 1 kno:;li :krJiili !.1..15pt.!l"lliir. z..1ju rrimJjctiti k>Jln Ie k.a.tnltUom duhmrn.ilu, Nkon., spolasi. (k.ao :iwniE.::~;.-tacija agurtil
ilivi..n.is Le n2 rr~1ie nJ 1. koji Jtat:in. obn\'JjZJ.ti :;;voj(; nC1Jplc.rcCc.n.oc oitclJi, mno;;o 1J.Y.;ii:c 5V1I S'.'OjtJ 7.r. ot!ria.rtjrm vr:tt:. daklt: primt~rdU<llnc i.ln
S'lt-<cai&c dulooti, i.l.! njcgo,o S\'c.:eni rc koCCfltnlr.]ju i'lkti\11051 posYtUti [.rk\'i Qt~ii .. s~ndcc[jr. im<L.'lCrltn~ -.1..\; i Arf'.bl, r,kmoli
dcoju ostalo '1-'nljao. Us,pJII l/., 11 .1.~i jr: s;m..ki 1.prUk jr. IIOtr~'kl11o dnpL'i1IikU rr.kiJ ka ~loicrUjc 1. tl D slu.!lju. rcligiomo S~'o,'Drc
Zkljutcn 4. svje~.ki konrc:s oienjc.i S\"CrS1~.nii:.1.. ko, t\~1. , ltiOI'il. \'odti punlctr u ul.!tit."U kao rJu), mnfu blti potisnuta, more bll.i preSC.ena
na kojemujc svili 100 dcl;::xn~ ponoYo ~1tJjc,'i!J() njego\' kolcga r i1. l->tog :-.-1.;1.). l'ctaj[ tu n.llr. n blli dokinuta. Logj.no da sc njoj
da celiat Uudc uprlorl:m, n nc oh-.""C7tan. !p:U;. ckmr.nt ir'IV1~: romati il.S Jf-.;1.njr:Y;;.r.: konvrnl.l..le go\nri - nJ\r~r jt ;tko r;c spominjc :;\0 kn
ncma izgle. da sc us~o.:-o iz:~c!.c ususct Um ;:..1. naj~loj thii i~'"''\knuQ kak!ljL1 u ~rUi illi..O dai.J\'a!-i<~.blil1n. Nn. \o;.."'cljr:rijoCo Crkvi, tc
tjc\irnil., U1Dliko v'..Se ~10 {) r svc6cnil. u ~"i.jo iLra....j~u !i!d(IO::it r- lcni pi1 ! Hfi'JV pnaiiJ l. \11 t[ d!l ro1kN prvc. . a~-!'"i1 ljudllt. Crk\'t.'.
tu cpct ~ra.sti. n-e n-du rk 'g mc i.rt\'U n~$U.r dtJ Ccg-1.1 mu :. o.-;bltl) s.lo. mn/,t!;~. trr!i.J..lt d..c. n tnc I1C [1fi\JCuxaju dau~
du tJI~ffiA !.~ilSVC Cdtl i.r.JtiJ1. ~1i S'i"C imki t.!nk.idn.nja :lt up<JznrJvju ;. ! 1la ~~ (\ok nt~ r:;t.:~r~Lo;:.t~ . . . ~.
* Svaki peti sveceik peksio zavjet celiata, sto ukazuje

sve vecu 1nogucost da ga Ckva i ukie- kako ga i doijela.
"MAGAZIN", - Ri1n, od Ioslava Beskaa.
166
Prilozi
POVIJEST CEIJBATA
Ozenjeni
Povijest celibata Sv.Petar apostol {30. 65.) Sv. Felii<S .
1. st Sv. Petar, Shimon bar Jona, prVi
(483. 492.; 2 djece) Sv.. Hormizda.(514.
rim.ske tradidje, ozenjen; 11111.
523.; 1 sin} Sv. Silver (536. 537.) Hadri
st Gnostid tvrde da Bogu pripadaju du jan !. (867. 872.; 1 kCi) Jement f\1
hovni, Sotoni materijalnl aspekti, te da
(1265. 1268.; 2 keri) Feliks V. (149.
ne wze bm samena ozenjena osoba
1449.; 1 sin)
ali su mnogi svetenid 1dalje ozenjenl;
305. Sabor u viri (Hispanija) odlueuje:
svetenik koji spava sa zenom prije djeca drugog
mise gubl red; 325. sabor u Nikeji
cx:Huuje da 5 z.aredeni svetenik ne smi
svecenika
zenitf; 385. Siridje oslavio ieu Sv. Damaz 1. sin sv. Lovre; Sv. lnocent 1.
poslije [zora za papu; 401. Sv. Augu .siAnastazija 1; Bonifadje sin svcre.
stin; Covjeku nista korumpira duh kao nikai Sv. Feliks sin sveenlka; Anasta
zen.sko milovan]e; 567. Drugi saor u zije 11. sln sveeenlka; Sv. Agapit 1. s!n
ursu odreduje da klerik zarece li kffi\1etu svetenika; Sv. Sllvcrije sln sv; Homizde
sa 2\mom biva izopecn i sveden !ai&J ; Diod.at ~ sin sveenika; Boifac.ije
status; 580, PelagiJe 11. ne ometa V!. sin skupa Hadrijana; lvan Xl. si
ozenjene sve dok oni ne diraju crkvei Serglja 111; Ivar1 XV. sl svereika
imutak u korist supruga lli dje<:e; 590.
Grgur Ve!iki smatra da spolna iu koji su imali
dnja gre5na sebl; Vlll. sl S. Boifa
dje izvje.Sfuje papu da u,N]emai::.j goto izvanbranu djecu
vo nema svefunika ili blskupa u celiatu;
836. Saor u Aacenu osuduje aortuse lnocent Vlll. neko!iko; Aleksandar Vl.
u samostanima; 1045. Bonifacije ewero; Julije 11. tri kerl; Pavao 111. tri
IX oslobada sam s celiata; 1074. sina i ki; Pio IV. !ri sina; Grgt! . sin
Grgur Vll: prije Wenja sv.etenik
mora iti u celibatu; 1095. ~ Uran
11. naredio da & supruge svetenlka pro
daju u ropstvo; 1123. alikst !1.
O<lredio da su brakovi sveeenika nevalja!i;
1930. Pio Xl. tvrdi da seks moze
iti dobar i sve1; 1951. Pio . za
reclio ozenjenoga luteranskog pastora;
1962. lvan XXIII ustvrdio da
brak svetosti rnvan djevieanstvu; 1980.
Ozen]eni anglikanski pastorl primljeni u
Katoli&u crkvu i zaredeni kao svetenid u
SA.Q..u; 1994. Oienjeni anglikanski
stori pim!jeni u atoliku i 1zaree
ni kaa svcfunid u Velikoj Brffaniji
* I su se zeili i itnali (v)u djecu.

"MAGAZIN" , isto
167
Ptilozi
LUKRECIJA, VANBRACNA PAPINA KCI
L ukreci - igracka
u rukama svog
Lukreciju Bo
rd:Ziju (Lucrezia
Borgia), vojvorki
nju od 1:;-erare, ne
ki srnatraju na
j\'ecorn svjetskorn
trovaCicorn u hi
storiji, no valja
retl da i malo
ni onih koji negi
raju ru njenu n.a
vodnu krvoze
dnosr. Bila samo lijepa, vec i kulru

rna i duhovita zena, koja na svom
dvoru okupljala cuvene pjesnike,
naucnike i urnjernike onoga \'rernena.
Sluzeci se njorne u s\oioj politickoj
)crri ~ Aleksandar Ses~U!J-7~
. v anbracna kcerk~, u ) n za
grofa od Pezare. Kad mu ta veza po
srala srnetnjom, raskinuo ju i Lukre
ciju udao za Alfonsa AragonskogJ kojeg
, kad se politicka siruacija ponovo pro
rnijenila, ubio njen brar Cezare.
Posto i raj brak ponisrio, otac ju
vjencao s Alfonsorn d'Esre, voj'mdom
od Ferare.
Lukrecija rodena na danasnji dan,
18. aprila 1480. godine, urnrla 1519.
godine.
* Zbog politicke vlasti ze1nlji ''sve dopusteo"

DNEVNIAVAZ, 18. 04.2002.god.
168
Prilozi
Svecenicka ljubavna bajka

uoo oreto oostat otac
Proslog_ljeta odlucio napustiti vatikansku tv stanicu!
u ovebmbru skinuo svecenicku odoru i
najavio kako se zeli vjencati
TreCi slucaj svecenika koji svecenicku odjccu i Zi\i sa 34

zbog ljuba\'i prekinuo celiat godisnjom novinarkom . .,
O\'ih dana izio u ja-vnost7 tice koja u trecem mjesecu rru
se bi\rseg direktora vatikanske dnoce, uskoro se ajeravaju i
TV Uga 1\-toreta. On skinuo vjencari.
Ugo Moreto roden 1956. u
San Marrinu di Lupari pokraj
Pado\re (sada zi\'i u predgradu
Milana), postao 1997. godine
direktor TV Vatikana ili, kako
~u g2 Z'\'ali, Ppiii r-v rne:nadier.
Proslog ljeta Ugo Moreto od
luC:io napustiti ''atikansku t-v
stanicu, u 0\7 cbmbru ski
nuo svecenicku odoru i najavio
kako se zeli vjencati. No, osim
ljubavi, u toj se priti ispreplice i
karijera ivseg tv menadzera,
koja ) Cini se, nesla\lno za\'rsila
jer nije uspio provesti S\7 oj pro
jekt na:ivan TV beyound 2000,
koji predvidio spajanje svih
Svecenici se zaljutjuju televizija S\rijeta.
* Ljubav i ki od sveceickog zi1

DNEVNI AVAZ, 02. 03.2002.god.
169
Ptilozi
Basto: Demonstrati zafltijevaju da se kardinal La povuce ()
Skandali sa seksualnim zlostavljanjem djece

ardlnal Lo d da se oouuce
Nakon sto osurnnji- Sedarndesetogodisnji
cen da stitio svecenike Lo rekao prosle sedrnice
opruzene za seksualno zlo- da nerna namjeru dati osta
staYiianje djece te da ih ni- vku niti se povuCi sa S\'og
rnaknuo s poslova koji rnjesta, niti dao naslutiti
su irn omogucavali konta- da bi ik.akav razgovor s Va
k s djecorn, arner-iki kar- tikanom ili Papom rnogao
dinal Bernard Lo nasao se utjecari na njegovu odluku.
pod zestokim pririskom da Iduce sedmice, 13
sc poYuce sa svog polozaja. Lo: i americkih kardinala pu-
Bosronski kardir:al tajnoj posjeti u Vatikan na hita~
otkrio da u posl)e- sastanak s Papom kako 1
djih ekoliko dana tajno orpu- raspravili krizu u americkoj ka
tO\!ao u \'arikan da od Iva- tolickoj crkYi. U najavi sasta
a Pa\'la Drugog, ali i drugih nka, Vatikan saopeio da
katolickih s,ecenika, "zatrai:i njegoY cilj poatiti sigurnost i
sa\'jct". povjerenje u sYeccnike.
* N d i K.adialisu isti1 "talasi111a"

DNEVNIAVAZ, 18. 04.2002.god.
170
Prilozi
PROBLEMi BIS~OJPA ~<OM~SKEjA
globus, 17
Skandal potresa Vatikan
orlhuatlo ostauu
bisliuoa omislleJa
lrski iskup treci redu visoki katolicki svecenik ovog ranga koji

odstupio sa duznosti nakon sto Crkvu pogodio seks skandal
l'r !Yon ;-, !Jntgi rri
11\'<Hio ju,Z:r:r o~t~\ku 1:-sko-g
biskupn Hrtnd.:a Koisk~;j,
ubja\~ili e:djji juC~;r.
Irski bls.kup rrt:.i .: redu
;:isoki k:oliCki svcCcnik o'tog
.g koji odspio s3 duZno
i :kon Sto Crl-a u pos,odio
!:ieks !:ik.unda1. Karnisl~ej, stur 66
f:dina~ rd izia.:io da
sc javnu i:t:\'inja..,a 5 nile ura
dio do\'oljno da sc rrcduprjj~di
izij:jc 5ka:l.la.
Talas ostavki
Un ,. trcci i>kup koji
m: odstupiti sa dul:nosti u
zadnjih godir dna.
rc:ma snopCt:nju irske kata
tiCkc crkvc, biskupa aaslijc
di:i njc:gov JroJ.cg:1 I~mon YclS.
Yoikan 'IljaYu iie kamc
nti.
Njnoo"iji -se:1:s skanda] h
knuo : u Irs.koj n::Jkon S1o
r.:miti dokurncntarni
progrm :sck1alnirrt ispd..ima
s\ctcnika Sond Fortua. 0\'ili
sveCeik irn"Sio samottisLvo
1999. godjnc n:~.kon Sto sc suo
io sa optuZbama d.a skoro
do"ijc dccc:nijc scksuaJn nap.:t
dao dje.akc. Or1 ~ \r. odgo
\'a.r.J.ti utak op.f.nic-c:.
lstraga Vlade
Komi.skcj 6!, rkon .-d
nja, osrari s\rt~c:ni~kuj odori, 4!
irs.ka crkva juCr:r i.d. do 5..2
da najduic javno il.\'inienjc-
stvi od 1994. gadic:, kada su u
javnosti iza~li prYi no\' iuski re.
ks.IOYi i emisijc pedafi!iji m1:.
du njcni svecnicimn.
i:cini,
Irska \'l~d~ obj:ril~ it: d
prisje[iti.
im~no\~Ja pt;Jscbog ~d..,okar:a
I sam nadbiskllp prijcDo koii ~ isanZiri l. ,_ ~
koliko don n10girao .optu'i.c
s~i d: "rk..,a zataSk;i\'al~ pt:
k"jo ga terele dn prijo 32 go
dafi!ifu i d::gc sluaieYc. scksu
Wne s~k~uulo Jskor~stio jcd.nu
alnih napada el1u sYo!im 5\'~
~u.dcricu.
0:cnici..a_
* DNEVNI AVAZ, 07.04.2002.god

171
Pri lozi
kiosk
Samouistvo rijetkost medu svecenicima i Crkva ga smatra grijehom, ial<o

u moderna vremena pokazuje vise razumijevanja
Najm:jc 16 k3toliekil1
S\'cccnik~ opruieni!t z scksua
l(} zlosra\ljje tijecc, m~t!
kojima i 12 i:z Sjedinjcih
Drz~Ya, poCini!o sarnoubist''"
od 1986. godinc, javljaju agenci
je poziy~juci sc noYinskc jzy.
j<:.1rajc:.
i1;:oj tJspostaYljcn u
istrazi iz,seoj k smrJ
bist\"a o:i 4. april:1 \'ekcasrg
Oona Runija, syccenika karo
Ii<Ck.O dijcce zc koji i suocc
s opruzbarna da naYodno sc
ksulno zloscaYljao jcdno dijctc
s~ouisr:u rijctkost
rncdu :s\.e~nicir~ i CrkYa g<I
sr.atra grijel, i~ko u modcr1
Yrcmcna CrkY. puka~L!jcik ra
mmijcYaja z:; depresi;na sraja. Krrfinl Bcmrrf Lou poziva svccenike primje:rena s
- Zamisllte da sre ~;~cenik. ; izlozeni kao neko ko ?Jos:a l~gar.ju- izj.:io K:llm
LjtE vas sm~ra~u ui::l..1_, ,lja djccu. Kako da sc izba-..ite? l, proesor psiologij~
edkarorom, kao nckog:; ko pre Yas cit: identirct razore. Li>'czitctu \lejn Sr.-:jr u Derr
ncsi ttioi.~lntt tr2di::iju s gt:er 4 Stid "' moz~ pre'.azici, ali tc~; oitu~ koji sc i cnoJne11nn1 s.1
cije gec:rciju. S2d" slc - n<:koliko opcij;; \'U n~ ra:;po- ooubist\"~.
* Bolje spijeCiti g eCiti, snoubistvo i lijek.

Dl\TEVNI AVAZ, 28.05.2002.god.
172
Ptilozi
KOI11PJUTERSA GRAFIA
Kakoje
izgledao lsus
MANESTER () - Lice
tamnoputog muskarca gruih
crta i kratke brade i kose u po
tpunoj suprotnosti s tradici
onalnim prikazom Krista f<ao
plavookog i dugokosog olijeka.
!susovo lice rekonstruirali :su na
uz pomoc kompjuterske te
hnologije u novoj dokumeritarnoj
seriji njegovu zivotu i sm,rti.
. Autori senjala "Sin_ BQ~i" i<aiu
da to dosad najtaniji prikaz Jsu
sa. Lice prerna lubanji Zidova iz
1. stoljeca rekonstruirao Richard (Foto Reute)
Neave, forenziear na Sveucilistu zivota, osim njegova. izgleda,

Manchester, siuzeci se kompjuter propituje qru.9e.. b1iijske navo
skom grafikom koja P9tr,ijeje de, ~li autori .~~;~.trud.da ne
na i u seriji ~Setnja s' dinosauri povrijede nicUe:Yjerp.ke osjetaje.
ma". Freske iz sjnjsih ~iji~goga u Tako sera :J~Ituje razliita
2. stoljecu poJsaii1)u da .su Zidovi objasr.jena za euda koja su se
toga doba nos111 "kratku ko~u po dogadala u lsusovu zivotu: napri
drezane brade !< vecina stano mjer, udesno uskrsnuce moze
vnika Rimskog carstva. se objasniti tako da lsus zapravo
Reziser Jean claude BI'CJ nije umro, nego ] anestezian
gard naglasava kako u jednoj mandragorinim korijenom. Pato
poslanjci Korincanima sv. Pavao lozi , pak, pok:azati da krvavi
kal.e da sramota za muskarce znoj ljim se lsus znojio na krizu
nositi dLJgu kosu. " Pavao ni nije samo metafora, nego dois
kad ne rekao da lsus imao ta moguce da se ljudi pod izni
dugu kosu", ka.Ze redatelj. mnim stresom kJVavo znoje.
Trodijelna serija pokusava uoceno kod OSIJdenika na smrt u
dati povijesni. prikaz lsusova Sjedinjenim DI"Zavama.
*Mozda bi t biti aslov: "K.ako bi 1g da izgleda

Isus, ali svako1 slcaju islsko egira bilo kakvu
sliku ili fotogafiju bilo kojeg Allal1ovog poslaika.
OSLOBOE>ENJE, 29.03.200 l.god.
173
Prilozi
SiJI<E GILUMACA i GlUMICA U BIBLij~
Sk~i s~c(l~kih iJ.d\":J.C:l rriprcv portrctirr de:Cko P01meJc ri!~

1~l:t :t.a iz.lt.::1k kjigu St~r,)~ Z:.1\'iL"1.:.t~ ,\{rkt:' ~ckc11lrg 1 Kludii:t SiCcr.
.;I\1 $tiiu =::;:i s t"o!t'!~rJ.tija
ma \'Ol!Cl.:ii~ s;.ioskil1 r:icl~ kt) };~(;~)~~.;\. \:.r~~~~~~;~;~~~~~1~\\~~
No\'a ''il11riir:1J Bi - a!i r i
lii' ;~:1dri':. izvo
<~li slike
rJJi reksi .
;:aijciri sni $~
}::c oJllt {o /.Ullii"i:Jl Bi

rorJfa. :\;.IJJ[]" i lJiijc, k/, i.~a
Ecu ~l\'36 koji r~~
unaju .1 S\'t.:to
pi~,mo r;lkl) 1;.1k~e
Jt;rrijeti dic ml.J
di!l.
Siler:
Partrctira(
v
* Iliniiaa Biija bi tebala doci do 0111ladie kako bije

Citali, z v da bi 111oglo biti i golotije, Ci111e bi se
poboljsala citaost. d, zaista d, ali s od jil1 vise
ista izd.
DNEVNI AVAZ, 26. 06.2001.god.
174
Pri lozi
* Faksi1nil aslove staice sk1 jezik od

Abdllal1a Et -tecfunaa.
175
Prilozi
* Faksi1nil aslove staice eglesk01n jeziku od

Abdullal1a . el-Fauqa.
176
Prilozi
* l(abur- turbe Abdullaa Et-terdzu1naa, kojije u1nro u

Tuisu. Godie 1986. spaska vlada preko svoje nbasade
izvrsila reoviraje pomeutog turbeta.
177
lzvori i literatura
1. l(ur'an s.s.
2. Hadis
3. Bilija, NoviZavjet
4. Danilo i otkovenje - Urij S1nit, Bilioteka Vesnik,
Beograd 1979. god.
5. Djecija Bilija- Bo1islav A.Iapovic i Vera Mattellnaki,
Biskupska konferencija Bih 1975. god. Graficki zavod
-vatske, Zagreb
6. Jevreji- Nebojsa G1isi6, njizevne novine, Beograd

7. Nasa vjera- Dr. Ivan Pavic, Nadbiskupski Ordinarijat,
Rijeka, 1973. god.
8. Peto Evandelje- Josip Vrana, Bilioteka znanstvenih
radova, Zagreb 1981. god.
179
Sadrzaj
Predgovor priredivaca...................................................... 5
Uvod piedivaca ................................................................. 9
'ski citati koji govoe slobodi izbora v ............ 11
Izbo k'anski ajeta koji govoe isln ....................... 13
Hadisi vt islna ............................................. 19
Uvod ................................................................................. 23
Pvi dio .............................................................................. 29
Dt1gi dio ........................................................................... 39
Iz biog1-afije vlada pravovje111i, Fisa,
Allal1 Uzvisei ga pnogao ............................................... .45
Treci dio ............................................................................. 51
v poglavlje ................................................................ 55
Dn1go pog1avlje ............................................................. 61
podjeljeosti ls ........................................... 61
poglavlje .............................................................. 65
v pavilo .............................. ~ ............................. 65
Kstenje i jegova svojstva ............................. 65
Drago pavilo .......................................................... 68
Vv trojstvo .................................. 68
pavilo ............................................................ 71
Vjerovaje bozask vez Issa ............... 71
Cetvto pavilo ........................................................ 75
Vjerovaje picest i jegov opis ................ 75
181
Peto pavi1o ............................................................ 78
Vv ispovijed sveceik ................. 78
Cet-vto pog1av1je ........................................................... 81
kscaskoj do g111i.............. , ................................. 81
Peto pog1av1je ............................................................... 85
kscaskoj ideo1ogiji k1 pozavati Imadi .... 85
Sesto pog1av1je ............................................................... 93
zi1z cetveice t Evade1j .................. 93
Sed1o pog1av1je ........................................................... 1 1
1azi111a koj iis Isa . s ............................. 1 1
Os1110 poglavlje................................................ :-107
apadi111a ks Isli1111e ........................ 107
Deveto pog1avlje .......................................................... 113
potvdi poslastva 11md a.s .................... 113
Svecenici - misionari novijeg doba ..... ........................... 121
Prilozi ............................................................................ 15 5
182
RECENZIJA
Buduci da 1ne ova t~1na uvij ek iteresovala, te da sn

se sa avedenim dj eln susreo davil1 sedamdesetih godia,
kao studet islnskog fallteta u Bagdadu, sa zadovoljstvo1n
sn se privatio uloge recezeta uvazen dr. Izetu Terzicu.
Za m, rv i za sve citaoce, od posebogje z
dodatak ovomeptijevodu, to osvtia desetzacaji licosti
koj su prihvatile Isln desetinama i stotiama godia poslij
Aselma Toneda (AbdullaaEt-Teifumaa) aeki di
u asem vremeu.
Mislim da dr. Izet Terzic jedu iteresatu, i
za s prilike veoma osjetljivu temu. Iteresatu,jer proces
tragaja za Istin t i vjeceit. U tom vjecito1n procesu,
covjek, pored zatizelje i iteesa, itna sveto pravo da se
opedjeli za put koje1n s Istiu. Osjetljivu, ,
apustaje odosno privataje vjere i ubjedeja, kod s
uvijek r odredenn likovaje1n, podozeje1n i tezijama.
Za tako esto zaista postoje vd. Realosti t
mimo i tv pogledati u oCi. Pelasci na Islam sujeda
kotiuiai svjetski fm. fn svjetskoj scei
pisuta upavo daas, u vij etne kada su apadi Islam
dosli do puog izazaja! Mozda bas zbog toga, feotne
pelaska Islam, civilizacijski, socioloski, kultuoloski,
psiholoski, i politicki, treba aalizll-ati i objasiti. U tn smislu,
ova kjiga d. Izeta Tezica predstavlja z korak i
doprios. Mislim da i m aut-a teze tom cilju.
1m. Sali Colakovic
183
CIP- Katalogizacija u pulikac~i
Nacioalna i uiveizitetska bilioteka
s i Heicegovie, Saiajevo
262 . 14 : 297 .
et- TERDZUMAN, Abdullah

Sveceikov put u islam 1Abdullah et- Teid.ZU1na
; [pieveo i piiiedio Izet Teizic] . - Mostai:
Medzlis IZ, 2002. 182 sti. : faks. ; 20 c1n
Izv. stv. asl. aiap. eziku
ISBN 9958-9627-1-3
COBISS/BiH-ID 11360774
Rjeseje1n Miistaistva obiazovaja, auke, lltuie i spia F

BiH bi. 02-15-416/02 od 22.10.2002. godie, u skladu sa
Zakon poiezu pinet pioizvoda i usluga, SlU.Zbei vi
bi. 6/95,25/97, 13/00,36/00, 54/00 i 22/01 te1nelju Claka
19. tacka 1. ovaj pioizvod oslobode poieza piomet.
184

Svecenikov Put U Islam

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Svecenikov Put U Islam

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mostar, oktobar 2002.god. 1 Sa'ban 1423 h.g.

Tehnicko uredenje i DTP

Ideja da se sa arapskogjezika prevede djelo "Tufetul

Stnat1-a1o velikitn cdom to da ljdi etnslitai razlicitili

Nako citia11i ajeta postaj 11am k pedodzbe

Zato sto u biti vjera u Jedog i Jediog Bogajeda

Muslimai privataju i postuju sve poslaike uz

Zato potiebo da Jevreji kazu: "I Isa i Muam1ned su

"U vjeru i dozvoljeo sil01n agoiti- pavi put se s

"Zapored Allahove zele drugu vjeru, Njemu se, htjeli ili

" ...ko prihvati nevjerovanje umjesto vjerovanja, sa pravog

" ... i se neprestano biti protiv vas, da vas odvrate

"Allau prava vjera jedio islam. podvojili su se i

"Oitna koji postaevjen1ici, bili s vje1ici, i koji

" bolj vj od g koji se islamski d Allah,

"Oitna koji s bili vje1ici,

Nevjemici su i koji govore: "Allahje d od trojice!"

Zasto se i pokajuAllahu i znole oprost od Njega,

" ako vam se odazovu, d zajte da se objavljuje

* Bijase Su1ne i Esal zn, doveden i priveza u

* Blago li 1n koji upuce u islam- povodi svoj

* Svako dijete se rodi u prirodi islaa, roditelji (staratelji)

* Zaista Uzvisei Alla daje ovosvjetske agodati 01n

* . od s ili v privati isln imace duplu

SVECENIKOV PUT UISLAM

U itne Allal1a, Milostivog, Samilosog i k salavat i

Zaista 111 Alla obdario tn pavi t i laskn

N k toga cu avesti sustiu is :Zliava u jil1ovo1n

Djelo se sastoji iz opisa 1noga 1odog k, zati1n 1noga

Dgi dio govori v111u provede110111 za Vlij 111 ovog

Zajte, Allal1 va111 8 8milovao, da 111oji ko1ij i potic iz

otac 81t di1 od glediljdi k,

Kroz njega se poteze dolia bogata plemeiti1n metalin1a,

Ovo podrucje bilo pozato zvs1n vocu,

Ovaj gadje pozatu siroj olasti i tome sto u jelllU

posebno isticao sno vjerski velikodostojnik pred koji1n bi

Nakon toga s otisao do bolesnog ucitelja koji 1 pitao

dolazak nove objave preko ovog poslanika. Njegova vjera

Zatim sam mu rekao: "Ucitelju 1noj, uputi 1n da ide1n

visoki sluzbeik, zvao se Jusufi bio lici vladarev ljekar.

Zajedo su se obojica uputili ka vladarevom dvoru. Prvi

povodom) da bi neko piihvatio islam. Mhammed s.a.v.s. kaze: "Tako

mi Boga, da Allah tvojim sebebom upti na piavi put nekog covjeka,

bolje ti nego da imas kda civenih deva". Hadis biljezi Buhaiija,

poglavlje dzihad i pozivanju u islam.

glednik. Piihvatio islam na identica naci, kao i t ove knjige,

ali sa vremenskom azlikom visom od sedam vjekova.

l(ada ispitao i sazao od ksca11a sve sto l1tio 1ne11i

SVECENIKOV PUT UISLAM

Za vrije1ne uvazeog vladara Ebul-Abbasa i jegova sia

d pilike, d u vlasnistvu naoda Musuka pievozio

Alija z pis1no i i otisao Halll- Vadi obavjestivsi

Pismo stiglo do vladaia Ebu Faisa koji me , zatim

prevodio i pisao arapski jezik. Zati1n vladar uzeo

"Pozdravlja te tvoj brat, svecenik Fesis koji te d

apusti rak islama i vrati se u svjetlo krscastva. Z da

IZ BIOGRAFIJE VLADARA PRAVOVJERNIH, EBU FARISA,

Ovaj vladar uspostavio zakon pravde prema svim

kao etnusli111ai111a ikako vd ucii. Cak i i koji

Vladar , takode bio poznat to111e sto bi

Osi111 toga slao i111 k , deve i v aoruzaj , kao i

da d vodi acuna poezi1na i da sve sto stige od

U jegova velika, dobra djela ubraja se i to da dao