to je to biciklistika dijeta?

Pronai pravi omjer snage i male tjelesne teine za bicikliste je kao potraga za svetim Gralom.
Lagan i snaan - to je cilj.
Jedna od najvanijih varijabli za uinkovitost na biciklu je omjer snage i tjelesne mase. Ovaj omjer
nam govori koliko snage (mjerene u watima) biciklist moe proizvesti na biciklu po kilogramu
tjelesne mase. to je taj omjer vei to e biciklist biti bri u utrci. Postoje dva naina na koja
moemo poveati omjer snage i mase. Prvi nain je da poveamo snagu koju moemo proizvesti
poboljanjem fizike spreme dok je drugi nain mravljenje.

2009. godine na Southern Connecticut State University-u je provedeno zanimljivo istraivanje na

kojem su usporedili utjecaj sprint intervalnog treninga, koji je trening za poveanje snage,
mravljenja i kombinacije sprint intervalnog treninga i mravljenja na omjer snage i mase iskusnih
biciklista. U istraivanju je sudjelovalo 34 biciklista koji su bili podijeljeni u 4 grupe. Prva grupa je
dodala 2 sprint intervalna treninga tjedno u svoj plan treninga te su odrali teinu konstantnom.
Druga grupa je nastavila s normalnim treninzima ali se posvetila mravljenju pomou dijete. Trea
grupa je radila sprint intervale i istodobno mravila, dok je etvrta grupa nastavila sa normalnim
treninzima i nije mravila. Nakon 10 tjedana dolo se do sljedeih rezultata. Prva grupa je
poboljala omjer snage i mase za prosjeno 10% zahvaljujui poveanju snage. Druga grupa je
poboljava taj omjer za 9,3 % zbog toga to su u prosjeku smravili 5 kilograma. etvrta grupa koja
nije mijenjala svoj trening nije poveala svoju snagu i nije smravila pa im se zbog toga omjer
snage i mase nije promijenio. Najvea iznenaenje se dogodilo kod tree grupe koja je kombinirala
sprint intervalne treninge i mravljenje koja takoer nije poboljala omjer snage i mase.
Problem kod tree grupe je bio taj to su izgubili dosta mase pomou dijete no dijeta ih je prijeila
kod poveanja snage na intervalnim treninzima. Prema autorima istraivanja nedovoljan unos
proteina sprijeio je miie da se prilagode stresu kod sprint intervalnih treninga.
Glavni zakljuak koji su autori dobili iz ovog istraivanja je da bi biciklisti koji ele poveati omjer
snage i teine trebali raditi sprint intervale ili mraviti, no ne oboje istovremeno. Ovaj zakljuak
poklapa se sa zapaanjima mnogih znanstvenika na polju tjelovjebe, trenera i atletiara da
agresivno mravljenje pomou dijeta nije kompatibilno sa agresivnim treningom za postizanje
maksimalnih performansi. Maksimalno mravljenje i maksimalne performanse ne mogu imati
jednak prioritet kod sportaa (koji se bavi sportovima izdrljivosti) u isto vrijeme. Triatlonci
naalost esto grijee pokuavajui staviti prioritet na oboje istovremeno. Na poetku priprema za
nadolazeu utrku esto su dosta iznad svoje idealne teine pa zato uz treninge za poveane fizike
pripremljenosti za utrku paralelno mrave da bi smanjili teinu ne shvaajui da je to
kontraproduktivno. Njihova dijeta koja se temelji na smanjenom unosu kalorija ne daje im dovoljno
energije da se optimalno prilagode treningu, pa ima se fizika sprema poboljava u smanjenom
iznosu od oekivanog te na utrci ne postiu oekivane rezultate usprkos smanjenju teine.
Postoji bolje vrijeme za agresivno mravljenje, no to nije vrijeme kad smo usredotoeni na
poboljanje fizike spreme za neku utrku. Idealno vrijeme za mravljenje je nekoliko tjedana prije
poetka novog ciklusa treninga. Tada treba smanjiti kalorije za brzo gubljenje masti trenirajui na
razini na kojoj odravamo formu, no s poetkom ciklusa treninga treba fokus s mravljenja
prebaciti na poboljanje fizike spreme. Treba se nastaviti zdravo hraniti no treba biti siguran da
smo tijelu osigurali svu potrebnu energiju koja mu je potrebna za optimalan uinak na treningu i
oporavak. I dalje emo mraviti zbog efekta poveanja koliine treninga ali ne tako brzo kao kad
smo bili na dijeti. Uinak ovoga e biti da emo se bolje osjeati, bolje izvoditi treninge, bolje
oporavljati i bolje utrkivati.