You are on page 1of 2

PAVAO PAVLII:

DOBRI DUH ZAGREBA

Biljeke o piscu:
Pisac je roen 1946. god u Vukovaru. Spada u suvremene hrvatske
prozaike. Profesor je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Knjige su mu
prevedene na strane jezike. Radi i kao scenarist, feljtonist i novinar.
Posebno mu se istiu romani: Veernji akt, Krasopis, Koraljna
vrata, Nevidljivo pismo, kola pisanja, Rukoljub i Dunav.

Mjesto radnje:
Zagreb

Vrijeme radnje:
Ljeto

Tema:
Zloin

Analiza likova:
Glavni lik Valentin Knez prostoduan, uporan, dosljedan, pedantan.
Sporedni lik Magda potena, iskrena, vesela, odvana, blaga,
privlana, samopouzdana, cijenjena, neudana.

Kratki sadraj:
Bio jedan ovjek, bavio se statistikom Valentin. Volio se baviti ljudima
oko sebe. Vodio je evidencije zloina, pogibije, nasilja, pljaki. Sakupljao
je novine iz svih krajeva zemlje. Pravio je tablice, karte i tomu sline
stvari. Na taj nain je dolazio do niza podataka. Tako je stekao cijelo
blago dogaaja, zbivanja, povezivanja mjesta i vremena zloina, ak i
obilazei ta mjesta. Tako je sluajno doao do saznanja da postoji
pravilnost u pojavljivanju zloina i uestalosti. To sve vodilo je u toliku
preciznost, da je mogao po podacima predvidjeti kada i gdje e se zloin
dogoditi. Znao je da mu tako neto nitko nee povjerovati. Zakljuio je da
je pravilnost u dogaaju bitna i nuna. Ritam zloina je ritam cijeloga
svijeta. Jednog dana itajui novine, shvatio je, da se ritam poremetio.
Ubojstvo se nije dogodilo kako je govorila statistika, ak ni mjesto nije
odgovaralo podatcima. Da bi ispravio ritam ubio je svog prijatelja Josipa
Jazbeca i poeo pisati novu knjigu koja se zvala Ispravci ritma.

Najljepi ulomak:
Godine napornog i predanog rada nisu mogle a da ne dadu plodove.
Dakako ne u obliku drutvenog priznanja ili slave (jer sve je to jo bilo
njegova tajna) nego u obliku tihe i unutarnje radosti, kao i majstora koji
zavrava svoje djelo.
Lektire - download lektira
www.lektire.org

Skripte za pripremu prijemnih ispita na fakultetima


- filozofski, pravo, fer, fsb, graevina, ekonomija, foi, farmacija, politike znanosti...
www.prijemni.net

You might also like