Sadik ehi, knJi.

Hasan Kikipjesnik sirotinje

(Iz knjige Pisma i zapisi, nad oevom pismohranom, Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla, 2001., 69 78)

ako se Hasan Kiki po mnogo emu razlikuje od knjievnika iz ovog kruga, to ne znai da mu po knjievnom djelu i sudbini koja ga je zadesila u ivotu nije ovdje mjesto. I on se nalazio u krugu izopenih i osporavanihsamo u nekom drugom vremenu. Ahmed Muradbegovi i Hasan Kiki, roeni su u istoj mahali, kue im je dijelila samo nekadanja pranjava cesta. U zrelijim godinama ee su se susretali u Zagrebu, gdje su slubovali, nego u mahali i ariji u kojoj su proveli rano djetinjstvo i mladost. Istini za volju, ti njihovi susreti nisu bili tako prisni i esti kao to je to sluaj sa Nametkom, Muradbegoviem i mojim rahmetli babom. U svom pismu upuenom autoru ovih zapisa, Alija Nametak potvruje da Kikia nije lino poznavao iako su bili skoro vrnjaci (Kiki 1905. Nametak 1906.). Ipak je na izvjestan nain pratio Kikiev knjievni rad, to potvruje i njegova studija o jeziku Hasana Kikia. Murat uvali i moj rahmetli otac imali su ee kontakte sa Hasanom Kikiem, koji im je po svom socijalnom opredjelje-

nju bio jako blizak. Kao izraziti socijalni pisac, pisac sirotinje i Be-Ha arije bio im je uzorto se moe primijetiti u nekim njihovim knjievnim tekstovima. Kod Hasana Kikia nije me zanimalo samo njegovo knjievno djelo, ve, izmeu ostalog, i njegov odnos prema ljudima sa kojima se druio, njegov odnos sa prijateljima, prema njegovim uenicima... Zbog toga sam posjetio sva mjesta u kojima je uiteljevao, prikupljao sam sjeanja i zapise o njemu i sve to objavljivao u raznim asopisima, publikacijama i novinama. Tako se nakupila prilino obimna graa o Hasanu Kikiu, koja danas predstavlja dragocjeni dokument o tom naem piscu i njegovom ivotu. Objavljujem ona pisma i sjeanja na Kikia koji, po mome sudu, bacaju vie svjetla na njegov knjievni rad i njegov odnos prema prijateljima koji su mu tokom njegova kratkog ivota i knjievnog rada pomagali. Moda od Hasana Kaimije Bosna nije imala izraenijeg pjesnika sirotinje od Hasana Kikia. Kako kae u jednom svom zapisu Muris Idrizovi, Kiki je iz kraja po-

126

GRAANIKI GLASNIK 27 rijE

Hasan Kikipjesnik sirotinje

zadine naslikao selo i malo mjesto Bosanske Posavine sa mijenama, drutvenim potresima i dramama u vrijeme Prvog svjetskog rata kada se mijenjao svijet i na ruevinama stare, preivjele, u gru uhvaene Monarhije stvarao novi koji je njegovom svijetu donio ili ostavio u naslijee iste nevolje: nejednakost i teku borbu za ivot. Kikievo knjievno djelo slino je njegovoj linoj i ivotnoj drami. Kod njega je sve napeto, ovjek kao pisac i ovjek kao sanjar o boljim vremenima i ljudima koji e niknuti iz gliba ivota i socijalne bijede. Svi dokumenti, sva Kikieva djela koja sam proitao, svi ljudi s kojim sam o Kikiu razgovarao, pisma i sudski spisi, sjeanja prijatelja na Hasana i malobrojne literarne studije, dvije doktorske disertacije, dvadesetak naunih referata podnesenih na Kikievim susretima u Gradacu, sve to sam uo i do ega sam mogao doi, potvrivalo je ve dobro poznatu istinu: da je Kikiev knjievni rad neodvojiv od njegovog politikog djelovanja. Ni bez jednog, ni bez drugog ne moe se sagledati smisao Kikieva knjievnog, revolucionarnog i ljudskog angamana. Ovaj pisac nije imao puno sree ni sa onom njegovom vlau, a ni sa ovom sadanjom, koja ima neke sasvim drugaije kriterije vrednovanja i raspoznavanja ljudskih, pa i umjetnikih vrijednosti, naalost. Ve u prvim danima nacionalistikih euforija dole su na udar sve sumnjive vrijednosti, koje su imalo mirisale na crvene mahrame prohujalog vremena. Od ukupno 14 kola u SR BiH i SR Hrvatskoj, koje su nosile ime knjievnika Hasana Kikia, sada njegovo ime nosi samo pet: dvije u Gradacu, jedna u Sarajevu, jedna u upi kod Breze i jedna u Solunu kod

Olova, osam kilometara prema Carevoj upriji, pred kojom se jo uvijek nalazi i bista pjesnikova.1 Ve 1992. godine, kada se uveliko rasplamsavao rat u Hrvatskoj, po naredbi Ministarstva za odgoj, kulturu i port Vlade Hrvatske brisano je ime Hasana Kikia sa osnovne kole na zagrebakom Trnju. A onda su krenuli redom: u Derventi, Skender Vakufu, Bosanskom Brodu, zatim u Graanici, Sanskom Mostu, Hajdareviima kod Zavidovia... Istini za volju, u njegovom rodnom mjestu Gradacu, nisu mijenjali imena kola koje su nosile Kikievo ime, ali su zato u Sarajevu uklonili njegovu bistu, zajedno sa bistama Ive Andria, Skendera Kulenovia, Branka opia, Maka Dizdara... Odlukom Opinskog vijea u Gradacu, nova vlast je ukinula knjievnu i kulturnu manifestaciju Kikievi susreti i umjesto te manifestacije uvela novu, koja nosi ime Gradaaki knjievni susretisamo nek nisu Kikievi. To je naa golema teta i golema nevolja provincije u pozadini. Znam svoju nacionalnu pripadnost Po zavretku osnovne kole u Gradacu, Kiki odlazi u Derventu, gdje nastavlja kolovanje. U Derventi zavrava Viu djeaku kolu i, zahvaljujui ujakovoj potpori, upisuje se u Uiteljsku kolu. Iz Dervente, ne zavrivi kolu (iz koje je morao otii jer je sudjelovao u jednom crvenom akom trajku), odlazi u Zagreb, gdje zavra va Uiteljsku kolumaturirao je 19. juna
1 U vrijeme kad je nastajao ovaj tekst, jo uvijek nije bilo vraano ime Hasana Kikia najstarijoj osnovnoj koli u Graanici, koja se nakon skidanja tog imena od strane novih vlastodraca, zvala Prva osnovna kola Graanica.(n.u.)
rijE GRAANIKI GLASNIK 27

127

Hasan Kikipjesnik sirotinje

1926. godine. Najprije je uiteljevao u Hajdareviima kod Zavidovia, a potom u Rogatici i Ustiprai. Oenio se kolegicom Ankom Jovanovi, zbog nerazumijevanja enine, ali i vlastite familije odlazi u Hrvatsku. Najprije kao uitelj radi u gornjem Sjeniaku kraj Vrginmosta, a potom u pitomoj Pisarevini. U vrijeme uiteljevanja privatno je poloio gimnaziju, a zatim vanredno upisao Pravni fakultet u Beogradu, na kojem je diplomirao 31. X 1938. godine. Prve literarne radove objavljuje 1926. godine u zagrebakom asopisu Vijenac. Medu prvima, Kikia je zapazio knjievni kritiar Jovan Kri, koji ga je, po nekima, uveo u knjievnost. Osvrui se na Kikievu Provinciju u pozaHasan Kiki dini, 1936. godine, Kri istie: Sem svjeine u izrazu, taj mladi taKiki napisao u Rogatici 16. marta 1931. lent je odmah uspeo da se uivi u one sitne godine i uputio ga Kriu. Objavljujem ga konflikte naega sela i da obelei prve njego- u cijelosti, jer to pismo otkriva literarnu ve sudare sa civilizacijom. (Sa strana zama- atmosferu meuratnog vremena: gljenih, Pregled, 1938. godine). Dragi gospodine Kriu, Ali Kri, kao to primjeuje i Mea Vae me je pismo neobino obradovalo, Selimovi, ne zamjeuje u Kikievu dje- zato sam Vam mnogo zahvalan na njemu... lu novu drutvenu orijentaciju. Izmeu Dakle, to se tie ispita, ja u o tome s Vama ostalog, Kri optuuje Kikia da opona- razgovarati usmeno im doem u Sarajevo. a Krleu. Kikiu zamjera i povrnost ne- To e biti po svoj prilici skoro, jer imam naudubljivanja u probleme o kojima govo- kanu da sada poetkom aprila odem poslom ri i tako dalje. Kiki mu ne ostaje duan i u Zagreb, pa u se navratiti, a o tome u Vas odgovara mu u svom asopisu Putokaz prethodno izvijestiti kako bismo se sastali. pod naslovom Sluaj g. prof. dr. Jovana Momentalno ne piem nita i ne itam, Kria i Jo jedan sluaj g. Jovana Kria. pomalo uim, a omela me je u svemu bila Kiki prvenstveno napada Kriev asopis bolest koja me je gnjavila intenzivno 4 mjePregled. seca. Sada se oporavljam i ivim solidno. Kiki i Kri, meutim, nekad su se bo- No ako mi upali taj ispit, onda u sjesti nalje slagali. O tome svjedoi i pismo koje je pokon svoje Platne subote (Kiki je ovaj ro-

128

GRAANIKI GLASNIK 27 rijE

Hasan Kikipjesnik sirotinje

man objavio pod naslovom Ho-ruk, op.a.) dovriti. Trebam samo nekoliko mjeseci. To je eto moj jedan knjievni plan, koji je uglavnom i zreo, ali nije eto zavren. Imam jo jedan pozamaan i otpoeti, ali neka ga za sada. Ne znam da li ste itali to iz Platnih subota, ja sam tampao dva odlomka u Zagrebu i nisam nezadovoljan sa cijelom stvari no ne to radi javnog miljenja koje je ak i vrlo povoljno, nego radi samog sebe, jer vjerujte da sam ja dosta strog prema samom sebi i najmanje zadovoljan svojim literarnim stvarima. Pa eto ba radi te strgosti sam zadovoljan. Zagrebu sam otiao i njegovim listovima u ovo zadnje vrijeme prosto iz razloga to se u Beogradu nema kud. U Sarajevu pogotovo! Kod S.k.gl (Srpski knjievni glasnik, op.a.) krokodil Crnjanski razapeo engele kao Musa Kesedija, pa sve to je poslije njega davi. U Sarajevu Boro od Pregleda napravio sebi taku literarnu pa svog histerinog brata Milievia brani njome zlo inei upropaivanjem jednog lista koji ima izvjestan renome... Palavestra me pokuao da denuncira radi nekog anacionalizma. Meutim, ja nacionalnu svijest ne identifikujem s partizanstvom politikim i znam svoju nacionalnu pripadnost prema istorijskom imperativu, bar koliko i on. Uostalom ja strogo luim nacionalni ovinizam od literarnog plasiranja, t.j ne podmeem ga kao fundament literarni. Hrvati to iskoriuju i mene i Novaka (Simi, p.a.) pa nas nazivaju hrvatskim pripovjedaima gotovo i imaju pravooni nam daju prilike da tampamo, a bogami nas dobro i honoriu. Vae prigovore predosjeam i cijenim

Vae miljenje visoko ma ono ne znam kako negativno bilo po me. Ako se moe govoriti o nekom uvoenju mene u knjievnost, ja sam jedino Vama duan hvala za to. Neto istina i Nevistiu u Vijencu, ali Vama vie jer Vas jugoslovenska literatura cijeni... Pisali ste negdje prole god. u Jug. poti neki lanak o literarnim mogunostima, tako netone sjeam seali se sjeam da prigovarate neka epigonstva Krleinovska... Da li se ta na me odnosi i na moje novije stvaranje, ne znam, ali Vas uvjeravam da ja nijednog jedinog proznog retka Krlee nisam uopte proitao, ipak ga cijenim. No i o tome posebno? Za sada Vas potuje i mnogo pozdravlja Kiki. U drutvu s Krleom Hasan Kiki esto odlazi u Zagreb. Drui se s Miroslavom Krleom, Augustom Cesarcem, Krstom Hegeduiem, Vasom Bogdanovim, Ognjenom Pricom i drugim predstavnicima hrvatske knjievne ljevice. Objavljuje zbirku pripovijedaka Provincija u poza dini i to sa ilustracijama Krste Hegeduia. Pie i objavljuje ostala svoja djela romane Ho-ruk, Bukve, tampa 1937. godine pod pseud onimom Alija Korjeni brouru ta se dogaa u paniji. Prihod od prodaje ove broure bio je namijenjen namirenju trokova za tampanje asopisa Putokaz, to ga je Hasan Kiki izdavao s grupom lijevih intelektualaca i radnika: Skenderom Kulenoviem, Erefom Badn-jeviem, Rizom Ramiem, Safetom Krupiem i drugima. Piui da literatura kao drutveni inilac ima odreenu svrhu (njena je svrha rekonstrukcija drutvenog ureenja), Kiki se u svojim djelima, kao to smo ve kazali,
rijE GRAANIKI GLASNIK 27

129

Hasan Kikipjesnik sirotinje

najvie bavi Bosnom, onom Bosnom koje je u predratnoj bosanskohercegovakoj literaturi bilo vrlo malo. Taj na predratni ivot, istie Mea Selimovi, naroito bosanski specifian, teak ponekad monstruozan po svireposti naravi uslovljenoj zaostalou, zabiljeen je djelomice kod Kikia (iako kod njega mnogo vie nego kod drugih pisaca), a taj ivot bio je nepojmljivo nesnosan, anahronizam, kr vjekova u kome su uporedo oivjeli pravi derviki vjerski fanatizam, malo razliit od srednjovjekovnog... ...Strano siromatvo ogromnog dijela naeg naroda, fantastino malena proizvodnost rada, najamno ropstvo koje je prela zilo kolonijalnu eksploataciju kako konstatuje Kikiev Putokaz: nezaposlenost, alkoholizam, endemije i epidemije, prostitucija, to su bili problemi Bosne, a naroito muslimana u Kikievo vrijeme. (Izabrana djela Hasana Kikia, Predgovor Mee Selimovia, Svjetlost Sarajevo, 1958. godine) Godine 1940. Hasan Kiki se stalno nastanjuje u Zagrebu. Dobiva zaposlenje na mjestu pravnog referenta u Odjelu za prosvjetu Banovine Hrvatske u Zagrebu, a postaje i predsjednikom Drutva hrvatskih muslimana. Ali na tim mjestima ne ostaje dugo. Bavi se ilegalnim komunistikim radom, suprotstavlja se desnici, organizuje muslimansku naprednu inteligenciju, a sve se to, dakako, ne dopada vlastima, pa Kiki ubrzo dobiva rjeenje o premjetaju na mjesto uitelja u osnovnu kolu na bu Koturakoj cesti, opina Trnje, u Zagre (ta kola do pred izbijanje rata u Hrvatskoj 1992. godine nosila je ime Hasana Kikia, op.a.). Slom Jugoslavije Kiki doekuje u Velikoj Gorici i to kao rezervni porunik

starojugoslovenske vojske. Nakon dolaska ustaa na vlast i uspostavljanja Endehazije, Kiki pojaava svoj ilegalni rad: skri va ilegalce pred ustakom policijom, a njegov zagrebaki stan pretvara se u vaan partijski punkt. Domobrani ga, meutim, uskoro unovauju, 9. septembra, 1941. godine, premjetaju ga u Sanski Most. Kiki i dalje odrava sve svoje veze, a najvie radi na prenoenju ilegalne partijske literature i sanitetskog materijala partizanskim jedinicama u Bosanskoj Krajini. Hasan Kiki je poginuo 6. maja 1942. godine kao komesar Prvog krajikog proleterskog bataljona. Upao je u etniku zasjedu kod sela Rapta na planini emernici, izmeu Mrkonji Grada i Skender Vakufa. Grob mu se nalazi na partizanskom groblju u selu Raii, opina Skender Vakuf, pod brojem 57. Putokaz Hasana Kikia U Sarajevu je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. godine) u antikvarijatu Svjetlosti radio kao upravnik antikvarnice Sadik Buuk. To je bio tih ovjek, uvijek zagledan u svoj posao, pranjav od starih knjiurina, pasionirani sakuplja antikviteta, poznavalac i prijatelj mnogih naih starijih pisaca. Prije Drugog svjetskog rata ta antikvarnica je bila knjiara Pogled, koja je bila stjecite mnogih naprednih kulturnih radnika. Tu su se sastajali Jovan Kri, Duan urovi, Tin Ujevi, Hamid Dizdar, Mak Dizdar, Branko otra, Eli Finci, Hasan Kiki i drugi. Kupovali su knjige na kredit, itali izdanja koja je nabavljao Sadik, a koja nije bilo lahko nabaviti, diskutovali o politikim i knjievnim prilikama. Kada je Hasan Kiki uzeo zajam iz za-

130

GRAANIKI GLASNIK 27 rijE

Hasan Kikipjesnik sirotinje

Rodna kua Hasana Kikia u Gradacu

druge Gajretiranti Hamid Dizdar i Rasim Filipovida bi izdavao svoj asopis Putokaz, mislio je na Sadika Buuka. Bez Sadikove pomoi teko je bilo zamisliti izlaenje asopisa. Knjiar Sadik Buuk, mogao je da rastura primjerke i da objavi oglas za asopis, kojim e donekle smanjiti trokove izlaenja. U to vrijeme pisci su pisci su izdavali knjige na slian nain. Dvojica potpiu mjenicu. Knjiga izae. A onda nastaje muka oko rasprodaje. Dugovi se gomilaju. Stvar nekada spasu prijatelji, nekad sam tampar. Prijateljstvo i dragocjena saradnja izmeu pisca Hasana Kikia i knjiara Sadika Buuka razvijala se iz godine u godinu, od 1930. do 1940. godine. Ljubaznou i predusretljivou Sadika Buuka pregledao sam veoma zanimljivu i sadrajnu korespondenciju, koja se odvijala izmeu

njega knjiara i pisca Kikia. Zanimljiva su sva ta pisma koja je Hasan Kiki pisao Sadiku Buuku. Iz njih se jasno vide prilike pod kojima se tada ivjelo i radilo. Za ovu priliku izdvajam dva pisma: Dragi Sadik, Putokaz ete dobiti za dan-dva, samo jedno izvinjenje traim od tebe. Tvoj oglas je tampan na unutranjoj umjesto na vanjskoj strani, a evo zato. Nova knjiga kod nas kupila tu stranu za 700 dinara, pa ti nee zamjeriti jer je to u interesu Putokaza. A mnogo razlike nema. Zato te molim da uvai. Nego tebe iskreno molim da uini sve to moe za list. Hoe li biti zaplijenjen ne znam, jer su prilike nevjerovatne, ali vi ete ga svakako dobiti. Ti svoje primjerke odmah dogurni do Hamida (Dizdara) pa u sluaju zapljene, proturaj ih kako zna, molim te.
rijE GRAANIKI GLASNIK 27

131

Hasan Kikipjesnik sirotinje

Ujedno osiguraj nam opet oglas od Pogleda. Kako vidi kalendar smo objavili, pa bi ti mogao izvijestiti u svom izlogu da prima pretplatu za njega. Molim te, dakle, uini sve to moe za nau stvar, Tvoj Hasan. Pisac se zaduivao, izdavao svoje knjige, prihod od izdavanja ulagao u asopis (Kiki je izdao deset brojeva svog asopisa). I uvijek je morao da alje SOS-signale. Buuk ih je dobijao svakog mjeseca. I pomagao je koliko je mogao. Dragi Sadik, primio sam tvoju kartu. Neka bude cijena Horuku broirano 10, a uvezano 15 dinara komad. Molim te ujedno me izvijesti hoe li ti jo petnaestak Horuka da ti poaljem po istoj cijeni. Naime, imamo ih u Beogradu kod jednog prijatelja koji nije sve prodao. Ukoliko uzmogne, otkupi. Pare idu u korist Putokaza. Kako je tamo inae? Idui broj Putokaza izlazi oko 15-20. novembra, pa te molim za oglas. Pomozi jaki nejakoga... Tvoj Hasan Potpisnik ovih knjievnih zapisa sakupio je i sredio brojne zabiljeke i zapise iz sjeanja mnogih poznavalaca, prijatelja, kolskih kolega i saboraca knjievnika Hasana Kikia, ali za ovu priliku inilo mi se da je dovoljan i ovaj izbor. Na kraju je zanimljivo istai i jednu knjievnu analizu Kikieva djela iz pera pjesnika Gustava Krkleca, objavljenu prije 65 godina u beogradskoj Politici, koji zakljuuje: Njegovo (Kikievo, p. a.) duboko doivljavanje spoljnog sveta stalno proimaju umetnika saznanja i Kikieva stvarnost je istinska, iva, neiznakaena, a osvetljena jednako snagom izraza kao i smelou analize. Kao Bosanac, Kiki ima i jedno prirodno preimustvo nad piscima iz dru-

gih naih pokrajina: on izvanredno vlada jezikom. Kad bismo samo sa te strane posmatrali njegovo delo, mogli bismo ga mirne savesti istaknuti kao kolski primer svima nama koji toliko zapliemo jezikom i ije su reenice pune pukotina i ogrebotina. Kikievo reenino tkivo preliva se, sja i ubori i umorom gustih kroanja. Sa otvorenim, veno budnim ulima za celine i sitnice, za sudare i pomirenja, za ivane sisteme i dakove prirode, on kao Dos Paso to susree u luakoj vrevi njujorke ulice gizdavog i bezbrinog goluba, usred promicanja nauljanih poluga kroz tesna leita, u buci maina i zveketu sekira susree zaljubljenog kosa kako klope utim tankim kljuniem i preskae s grma na grm. Po svim svojim dobrim osobinama, po svome odreenom stavu i po snazi izraza Kiki treba da je na prvom mestu kada opet bude re o naim bosanskim piscima (Politika, broj 1021, od 5 XI 1936. str. 10) Dva pitanja za kraj Prvo: da li smo s tom dobrom navikom raskrstili zauvijek da svoje pisce, naravno antifaiste, mudro zapostavljamo, pametno preutkujemo, iako su njihova djela pravi, stvarni, istinski i umjetniki dokumenti o savremenoj Bosni i njenoj ratnoj i poslijeratnoj stvarnosti, o tome kako se u toj zoni sviju okupacija raalo, ivjelo i umiralokako u nedavnoj prolosti, tako i na dan dananji. Drugo: jesmo li zasluili da se stalno vraamo na poetak i iznova piemo svoju historiju. A ona je, sloit ete se, vie gorka nego sretna i vesela. Tako to kod nas ide kolo, naokolo i ukrug!

132

GRAANIKI GLASNIK 27 rijE

rijE GRAANIKI GLASNIK 27

133

134

GRAANIKI GLASNIK 27 rijE