UDK: 811.134.2:811.163.

42:81255
Pregledni znanstveni rad
Prihvaen za tisak: 10. prosinca 2013.

Branka Otrec
Vocabuli d.o.o.
vocabuli@zg.t-com.hr

Traduktoloka analiza prijevoda strunih tekstova

sa panjolskoga na hrvatski jezik

Ovaj se rad bavi prijevodima strunih tekstova sa panjolskoga na hrvatski

jezik. Na grai diplomskih radova s prevoditeljskoga smjera hispanistikoga
studija na Filozofskomu fakultetu Sveuilita u Zagrebu lingvistiki se ra-
lanjuju prijevodne pogrjeke koje se esto sustavno ponavljaju, ali i vjerna
prijevodna rjeenja. Rad se posebno osvre na vokabular i stil. Pokazuje se
vanost provjere metodom obrnutoga prijevoda radi pronalaenja prirodnoga
i vjernoga ekvivalenta kako bi se postigle prijevodne istovrijednosti. Svrha
je ovoga rada pokazati to predstavlja najvee tekoe u strunim prijevo-
dima i kako do njih dolazi pa se upozorava se na razna znaenja koja rijei
mogu poprimiti ovisno o kontekstu i podruju struke.

1. Uvod
Traduktologija ili znanost o prevoenju, kako ju neki nazivaju, relativno je
nova disciplina ak i u svjetskim razmjerima. Strunjaci se jo nisu dogo-
vorili oko prikladnoga naziva te nove discipline koja se bavi prouavanjem
prevoenja, pa je primjerice V. Ivir (1995) predlagao razna rjeenja za hr-
vatski jezik kao teorija prevoenja, znanost o prevoenju ili prevodilaka
znanost, ili pak translatologija ili traduktologija. U svakomu sluaju njezini
se prouavatelji slau da je to disciplina koja obuhvaa dva vida: praktini
samu aktivnost prevoenja i teorijski jer je na praktini dio potrebno
primijeniti teoriju i analizu lingvistikih sustava. Naime, smatra se da je
analiza u postupku prevoenja jednako vana kao i samo prenoenje ideja.
A. Nida i Ch. E. Taber (1986: 29) navode da se prijevod sastoji od repro-
dukcije poruke iz izvornoga jezika u jezik koji prima poruku, koristei se
prirodnim i tonim ekvivalentom prvenstveno u smislu znaenja, a potom

33
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

i stila.1 Da bi prijevod bio vjeran i u duhu jezika u koji se prevodi, te se

ideje analiziraju i prenose u ciljni jezik, a potom se usporeuju s idejama iz
izvornoga jezika, odnosno primjenjuje se metoda obrnutoga prijevoda. Ona
slui za provjeru kvalitete prijevoda koji mora dovesti do visokoga stupnja
bliskosti napisanoga (Vzquez-Ayora 1977).
Iako relativno nova, traduktologija ipak nije tako nova disciplina da bi
trebala biti tek donekle prisutna samo na nekim studijskim grupama u Hr-
vatskoj (primjerice engleskoga, francuskoga i ruskoga jezika) Filozofskoga
fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Na studiju panjolskoga jezika i knjiev-
nosti odravaju samo prijevodne vjebe, i to kao jednosemestralni kolegij
na treoj godini preddiplomskoga studija, a diplomski studij ne nudi pre-
voditeljski smjer. Jedini je studij koji se bavi prevoenjem, i to iskljuivo
usmenim, poslijediplomski studij konferencijskoga prevoenja. Dakle, tre-
nutna je organizacija studija u Zagrebu takva da ne postoji studij za pisano
prevoenje sa panjolskoga na hrvatski jezik i obrnuto, to u konanici do-
vodi do nedostataka u prijevodima tekstova iz strunih podruja.
Postoji i neto to je zajedniki svim vrstama prevoenja, bez ega ono
nije uope mogue: sposobnost dekodiranja (tj. razumijevanja) izvorne po-
ruke i njezina ponovnoga kodiranja (tj. izraavanja) u jeziku primaoca, zatim
sposobnost vjernoga i neiskrivljenoga prenoenja obavijesti te sposobnost za
uspostavljanje komunikacijskoga meudjelovanja s primaocima prevedene
poruke. Sve ove sposobnosti mogu se svesti na poznavanje jezika (a to znai
sposobnost koritenja njime u komunikacijskim situacijama) na kome je po-
ruka izvorno izraena i na koji je treba prevesti. V. Ivir (1984) spominje
kako se svaka vrsta prevoenja odlikuje . . . svojim doprinosom i vanou
za drutvenu zajednicu, kao i svojim specinim postupcima. Svaka zahti-
jeva odreena znanja i vjetine i pretpostavlja osposobljenost prevodioca za
tu vrstu prevoenja.
Radi lakega razumijevanja analize pogreaka koja se navodi u ovomu
radu rada, kratko e se navesti vrste prijevodnih tehnika prema J. J. P. Vi-
nay i J. J. Darbelnet (1958), koji ih dijele u dvije glavne skupine: izravna
ili direktna (p. directa) i kosa ili neizravna (p. oblicua). U skupinu iz-
ravnih tehnika pripadaju posuivanje (p. prstamo), kalkiranje (p. calco)
i doslovno prevoenje (p. traduccin literal ), dok u skupinu kosih ili neiz-
ravnih pripadaju preoblika ili transpozicija (p. transposicin), modulacija
(p. modulacin), istovrijednost ili ekvivalencija (p. equivalencia) i prila-
godba ili adaptacija (p. adaptacin). Drugu skupinu naknadno je razradio
G. Vzquez Ayora (1977) i dodao nove etiri tehnike koje dopunjavaju etiri
glavne kose ili neizravne tehnike, a to su: proirivanje (p. amplicacin),
interpretativno prevoenje, kako ga naziva Ivir (1984) (p. explicitacin),
1
Autoriin prijevod, kao i ostali navodi iz panjolskih izvora u radu.

34
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

isputanje (p. omisin) i kompenzacija (p. compensacin). U literaturi se

moe pronai dvadesetak prijevodnih tehnika, no nisu sustavno opisane pa
se ni ne navode u ovome radu, osim opisivanja (p. descripcin), s obzirom
da se u nastavku teksta navodi primjer na koji se primjenjuje ova tehnika.

1.1. Struno prevoenje

Posebne vrste prevoenja trae i neka specijalistika znanja i vjetine pa je
za tehniko i znanstveno prevoenje (koje se katkada naziva strunim, za
razliku od knjievnoga) potrebno uz jezik poznavati i struno nazivlje. Za
vjeran i vjerodostojan prijevod strunoga teksta nije dovoljno samo pozna-
vanje nazivlja, nego i strune grae koja se prevodi jer za razumijevanje bilo
koje poruke poznavanje jezika nije dovoljno. Kvaliteta strunoga prijevoda
ovisi i o iskustvenoj podlozi od koje prevoditelj polazi. A kako su, ope-
nito uzevi, prevoditelji po svojoj naobrazbi uglavnom strunjaci za jezik,
lolozi, oni imaju prilino iroku iskustvenu podlogu s govornicima jezika s
kojega prevode i onoga na koji prevode uglavnom iz opega ivotnoga po-
druja. Kada se takav prevoditelj (Ivir 1984: 18) nae pred zadatkom da
mora prevoditi poruke s tehnikim i znanstvenim sadrajima, ta mu iroka
ali nespecijalistika podloga nije dovoljna za uspjenu komunikaciju s odai-
ljaocem i primaocem, koji obojica imaju zajedniku, usku i specijalistiku,
iskustvenu podlogu svoje struke.
Struno nazivlje Jedan od uoenih nedostataka u strunim prijevodima
proizlazi iz nedovoljnoga poznavanja podruja koje se prevodi, zbog ega se
u prijevodu strunih naziva katkada niu formalne istovrijednice ciljnoga je-
zika, ali se ne dovode u primjereni odnos pa je dobiveni prijevod nerazumljiv
i esto netoan.
Sintaksa Druga je uoena potekoa sintaksa. panjolski jezik koristi
se drugaijim izriajima u strunim tekstovima i katkada pribjegava fraze-
ologiji, a ona se ne moe doslovno prevoditi pa reenice prijevoda znaju biti
znatno due. K tomu se prevoditelji u umi nerazumljive, strune termino-
logije podruja (koju kao lolozi, a ne strunjaci za podruje koje prevode i
ne poznaju), katkada izgube u sintaksi ili u dijelu reenice koji se i ne odnosi
na struno podruje prijevoda.
Iskustvena podloga Kako se nadalje navodi, kvaliteta strunoga prije-
voda ovisit e i o iskustvenoj podlozi od koje prevoditelj polazi. Ivir (1984:
18) napominje da se za tehniko i znanstveno prevoenje istie potreba da
prevodilac uz oba jezika poznaje i strunu materiju, dok se to za prevoenje
opih tema rjee postavlja kao eksplicitan zahtjev (. . . ). Od prevoditelja
strunih tekstova zapravo se oekuje da proue struku s koje prevode i na
koju prevodekako bi bili sposobni izraditi kvalitetan i korektan prijevod, od-

35
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

nosno prijevod koji e biti toan po znaenju i sadraju, ali koji pritom nee
zanemariti izraz, ve e biti napisan jezikom struke, neovisno o kojoj je struci
rije. U praksi to znai da se prevoditelji nuno moraju podrobnije upoznati
s mnotvom razliitih znanstvenih i strunih podruja, primjerice: s meta-
bolizmom inzulina, sustavom ovrha sudskih presuda, morskim ribarstvom
i njegovim alatima, nainima testiranja eljeznikih tranica na savijanje,
odnosno sa svim podrujima u kojima se od njih trai kvalitetan i vjerodos-
tojan prijevod. Malo je vjerojatno da e studenti ili diplomanti bilo kojega
smjera humanistikih znanosti imati spoznaje, makar u osnovnim crtama,
o konvergenciji, divergenciji i slinim kretanjima na nancijskim tritima;
tovie malo je vjerojatno da e ak i ljudi starije dobi i neekonomskih struka
znati mnogo vie o spomenutim temama od samih studenata.
Slijedom navedenoga namee se sljedei zakljuak: prevoditelj strunih
tekstova treba iza sebe imati odreeno ivotno iskustvo, iskustvenu podlogu,
koja mu moe biti od koristi pri prijevodima te mora biti u stanju istraiti
svaku pojedinanu struku, ovisno o predmetu i podruju prijevoda, u onoj
mjeri koja mu je potrebna za toan i vjerodostojan prijevod. Stoga su po-
tekoe uoene pri analizi strunih prijevoda sasvim razumljive: s obzirom
na to da su u preddiplomskom i diplomskom studiju znatno vie zastupljeni
knjievni kolegiji, studenti nemaju priliku tijekom studija stei iskustvenu
podlogu za strune prijevode. Openito uzevi, prevoditelji su po svojoj
naobrazbi uglavnom strunjaci za jezik, lolozi, koji razvijaju dosta iroku
iskustvenu podlogu s govornicima jezika s kojega prevode i onoga na koji
prevode, ali prvenstveno na jednom opem ivotnom i ljudskom, nespeci-
jalistikom planu (Ivir 1984). Kad se on nae pred zadatkom da mora
prevoditi poruke s tehnikim i znanstvenim sadrajima, ta mu iroka ali
nespecijalistika podloga nije dovoljna za uspjenu komunikaciju s odai-
ljaocem i primaocem, koji obojica imaju zajedniku, usku i specijalistiku,
iskustvenu podlogu svoje struke.

1.2. Svrha rada

Svrha je ovoga rada upozoriti na nedostatke i pogrjeke u prijevodima stru-
nih tekstova koje prvenstveno proizlaze iz neprimjerenoga obrazovanja pre-
voditelja, za to e se koristiti odabrani primjeri iz analizirane grae.
Radom se eli pokazati da je prevoditeljima nuno obrazovanje koje e
im omoguiti da prijevodu strunih tekstova pristupe tako da postignu pri-
jevodnu ekvivalenciju i nauiti ih da prijevod provjeravaju koristei metodu
povratnoga prijevoda. U prvom dijelu rada analiziraju se potekoe koje
nastaju pri prijevodu vokabulara, a u drugome se analizira stil, odnosno sin-
taksa kao obiljeje stila u strunim tekstovima i potekoe koje ona donosi
za prevoditelje.

36
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

1.3. Graa
Kako su navedene potekoe uoene i u diplomskim radovima na diplom-
skomu studiju prevoditeljskoga smjera na Katedri za panjolski jezik Odsjeka
za romanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, za ovaj je rad prikupljena
graa koja se sastoji od 15 strunih i 15 knjievnih tekstova prevedenih na
hrvatski jezik, u kojima su uoene traduktoloke potekoe koje se sustavno
ponavljaju. Za diplomski rad studenti trebaju odabrati dva teksta, svaki
dug bar 20 kartica na hrvatskome ili panjolskome, jedan knjievni tekst
koji nije objavljen u prijevodu na spomenute jezike, a drugi iz podruja
struke kao to su: pravo, ekonomija, arheologija. Prvi trebaju prevesti i
kratko analizirati postupke i metode te mogue potekoe u prevoenju, a u
drugomu trebaju analizirati odreeni prevoditeljski problem na koji naiu.2
Dakle, u pogledu prijevoda, zadatak s kojim su se suoili diplomanti sasto-
jao se u tome da su se i knjievni i struni tekstovi trebali prevesti tono
koristei vjerne korespondente, prirodno u duhu jezika i pritom pre-
nijeti i autorov stil, i to na nain da se iz prevedenoga teksta ne raspoznaje
da je to prijevod sa stranoga jezika. Iako prevoditelji moraju savjetovati
sa strunjacima koji nisu lingvisti u odreenomu podruju kako bi vjero-
dostojno preveli struni tekst pa to obino i ine, uoeni utjecaj navedenih
individualnih imbenika navodi na zakljuak da je ovakva situacija rezultat
nedovoljne osposobljenosti za prevoenje ove vrste tekstova.
Najvie je prijavljenih radova, njih sedam, bilo je iz podruja ekono-
mije te da je pri odabiru strunoga teksta prevladavao utjecaj individualnih
imbenika. Naime, same su diplomantice, na konzultacijama i na usmenim
obranama svojih radova, navodile da su struni tekst birale iz podruja kojim
se bavi neka njima bliska osoba koja im je mogla pomoi pri razjanjavanju
terminologije.
Iako su teorijski dijelovi analiziranih diplomskih radova uglavnom bili
napisani bez veih pogreaka, pokazalo se da su najei problemi u prakti-
nomu, prevoditeljskomu dijelu rada bili upravo terminoloki. Usporednom
analizom grae pokazalo se da je takvih pogreaka bilo znatno manje u prije-
vodu i analizi knjievnih tekstova pa je ona izostavljena iz ove analize. Stil
je predstavljao potekou tijekom prevoenja koja se, meutim, u veini
sluajeva uspjeno prevladala.
Ralamba grae pokazuje se da teorija navedena u svim analiziranim
radovima ne daje konkretne rezultate u praktinoj primjeni, odnosno ne po-
mae nuno u pronalaenju prijevodne istovrijednosti. Iako se u diplomskim
radovima mogu pronai citati raznih autora, teoretiara prevoenja, kao to
su E. A. Nida, J. P. Vinay i J. Darbelnet, M. T. Cabr, P. Newmark, V.
2
Od studenata se bilo trailo i da prevedu hrvatski tekst na panjolski iz nekoga od
podruja koja su se obraivala na kolegiju Prijevodne vjebe, no od toga se dijela odustalo.

37
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

Garca Yebra i drugi te se nerijetko navode teorijske tehnike prevoenja u

onim aspektima koji su odgovarali temama diplomskih radova, od kojih e se
neke ilustrirati konkretnim primjerima iz grae, u praksi i dalje ostaje pro-
blem pronalaenja prikladne istovrijednice, a time i postizanja prijevodne
istovrijednosti. E. P. Garca (1990: 63) govori o zamjetnoj razlici izmeu
teoretiara i praktiara: . . . udaljenost je uzrokovana slabom razmjenom
iskustava izmeu osoba koje se bave teorijom i onima koje se ovom aktiv-
nou bave u praksi. Teoretiari su esto puta izradili svoje radove ne vodei
rauna o konkretnoj realnosti posla koju obuhvaaju tekstovi koje treba pre-
vesti, a praktiari nemaju povjerenja u pomo koju im moe pruiti teorija
napisana na sloenom jeziku i koja se, s druge strane, u veini sluajeva u
mnogome razlikuje od onoga to je njihov svakodnevni posao.

2. Vokabular
O potekoama s vokabularom s kojima se prevoditelji susreu jako dobro
opisuje navod iz jednoga rada (za ovu svrhu preveden na hrvatski s obzirom
da su radovi napisani na panjolskome jeziku): D. Aury (prema Garca,
1990; 34) iznosi anegdotu koja odraava osjeaj prevoditelja pisanih teks-
tova u vezi s tim pitanjem: struni prevoditelji, kako ih nazivamo u naemu
argonu, zavide knjievnima, jer knjievni nemaju potekoa s vokabula-
rom, a knjievni zavide strunima, jer jedine potekoe koje imaju struni
prevoditelji potekoe su s vokabularom.
U veem se broju analiziranih diplomskih radova navodi da je, uslijed
nedostatka odgovarajuih rjenika, bilo potrebno znaenje pojedinih naziva
traiti koristei se englesko-hrvatskim rjenicima, pretraivati internetske
baze podataka, konzultirati internetski servis ProZ.com i slino. J. Yus-
tea Frasa (1999) istie internet kao izvor informacija i tvrdi da on nije samo
osnovni instrument komunikacije buduega prevoditelja 21. stoljea, ve nje-
gov temeljni alat za posao. Spomenuti autor smatra kako e prevoditelj u
novome mileniju morati znati ovladati novim prostorno-vremenskim koor-
dinatama digitalnih medija i provjeriti pouzdanost elektronskih dokumenta
koji se na njima nalaze.
Meutim, svi navedeni alati nisu nuno doveli do odgovarajueg rjee-
nja u prijevodu, s obzirom da se pritom esto nije uzimao u obzir kontekst
niti podruje o kojemu se radilo, a koji su nuni za ispravno razumijevanje
znaenja. Primjer u (1) pokazuje kako se panjolski naziv u (1.i.) poku-
ao prevesti preko njegove istovrijednice na engleskome jeziku kao u (1.ii.).
Meutim, pokazalo se da uslijed nedostatka iskustva u podruju ekonomije
niti engleski nije pomogao u pronalaenju prirodne istovrijednice na hrvat-
skome, do kojega se dolo tek nakon intervencije mentora i ispravka rada te
je konano usvojeno prijevodno rjeenje kao u (1.iii.).

38
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

(1) i. titulo de acciones

ii. stock certicate
iii. potvrda o vlasnikom udjelu

U nastavku se navodi trinaest primjera potekoa u prijevodu vokabulara

koje su uoene u diplomskim radovima i njihova predloena rjeenja.

2.1. Internacionalizmi, latinski i strani nazivi

Analiza grae pokazala je da su internacionalizmi te latinski i strani nazivi
dijelovi teksta s kojima je u prijevodu bilo najmanje problema. Prvi primjer
naveden je u (2).

(2) i. . . . conseguir un entorno seguro y transparente para las rees-

tructuraciones transfronterizas con acciones sobre aspectos como las
ofertas pblicas de adquisicin, la revisin de las prcticas de gobi-
erno de la empresas dentro de la UE, la creacin del Estatuto de la
Empresa Europea, etc.;
ii. . . . postii sigurnu i transparentnu okolinu za prekogranine ak-
cije restrukturiranja s izgledima kao to su javne ponude za kupnju,
revizija korporativnog upravljanja u EU, stvaranje statuta Europske
tvrtke, itd.
iii. . . . okolinu za prekogranino restrukturiranje poduzimajui radnje u
pogledu . . .

U (2.ii) pokazuje se kako je panjolski naziv transparente doslovno preveden

na hrvatski jezik te je upotrijebljena njegova hrvatska istovrijednica trans-
parentan, to je i bila svrha ovoga primjera u diplomskome radu. Meutim
primjeuje se i kako je prevoditeljica u nastavku reenice upala u termino-
loku zamku. Naime, dio reenice istaknut kurzivom u (2.i.) preveden je
netono, radi uoljivosti taj je dio takoer kurzivom istaknut u (2.ii.).
panjolski aspecto preveden je s izgled, to se moe pronai u panjolsko-
hrvatskom rjeniku, uz ostale istovrijednice koji se navode: izgled, lik, vid;
pogled; poloaj; smjetaj; dranje (Vinja 1991). No, u ovom se kontekstu
navedena istovrijednica ne moe primijeniti, ve je potrebno pronai neku
drugu kojom e se postii prijevodna istovrijednost. Isto tako, panjolska
rije acciones u hrvatskom je prijevodu prevedena s akcije, no u ovom se kon-
tekstu i u tekstovima sline tematike u praksi uglavnom prevodi s radnje.
Povratnim prijevodom dijela reenice u (2.ii.) ne dobiva se znaenje isto-
vjetno izvorniku te se smatra da bi predloeni prijevod toga dijela reenice
u (2.iii.) vjernije prenio znaenje reenice.
Ovakve su pogrjeke tipine ne samo u grai za ovaj lanak, ve su pri-
mijeene i u prijevodima koje obavljaju prevoditelji koji nisu vini strunim

39
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

prijevodima i pokazuju njihovo nerazumijevanje strunoga podruja. Stoga

se, u veini sluajeva, pribjegava nizanju hrvatskih istovrijednica koje se,
meutim, ne dovode u ispravan odnos te se time gubi znaenje i smisao
poruke.
U sljedeem se primjeru koji se navodi u (3) pribjeglo tehnici opisa
(p. descripcin), kako bi se prenijelo znaenje panjolske sintagme medidas
cambiarias.

(3) i. La conclusin, aunque hipottica, es pesimista sobre el comporta-

miento de una economa que, como la espaola por aquellas fechas,
era incapaz de sobrevivir por s misma a la crisis sin la facultad de
utilizar estas medidas cambiarias.
ii. Iako hipotetski, zakljuak je pesimistian o tome to bi bilo s ekono-
mijom poput panjolske u tom razdoblju, koja nije bila sposobna
sama preivjeti tu krizu da nije imala mogunost koritenja ovih
mjera koje se odnose na devizni teaj.
iii. Iako hipotetski, zakljuak o kretanjima u gospodarstvu poput pa-
njolskoga u tom razdoblju, koje ne bi samostalno preivjelo krizu da
nije imalo mogunost koritenja ovih mjera koje se odnose na devizni
teaj, ipak je pesimistian.

Ponueno je rjeenje ocjenjeno kao uspjeno, no smatra se da reenica na-

vedena u (3.ii.) iako razumljiva, nije u duhu hrvatskoga jezika te se iz nje
nedvojbeno zakljuuje da je to prijevod sa stranoga jezika. U ovom se slu-
aju preporuuje pribjei parafrazi, primjerice kako se navodi u (3.iii.).
Sljedei primjer u (4) navodi se kao primjer kalka (p. calco) u prijevodu.

(4) i. De este modo, una gran parte del comercio mundial corresponde a
intercambios internos entre las diversas liales, por lo que resulta
difcil determinar la nacionalidad real del producto nal al proceder
sus componentes o inputs de orgenes dispersos.
ii. Na ovaj nain, jedan veliki dio svjetske trgovine otpada na unutarnju
razmjenu izmeu razliitih lijala zbog ega je teko odrediti stvarno
podrijetlo krajnjeg proizvoda, s obzirom da njegove komponente ili
inputi potjeu s razliitih strana.
iii. Na ovaj nain, jedan veliki dio svjetske trgovine otpada na unutar-
nju razmjenu izmeu razliitih podrunica zbog ega je teko odrediti
stvarno podrijetlo krajnjeg proizvoda, s obzirom da njegove kompo-
nente ili inputi potjeu s razliitih strana.

Na Hrvatskome jezinom portalu mogu se za lijalu pronai istoznanice u

(4.ii): podrunica ili ispostava. Iako struni tekstovi esto ukljuuju interna-
cionalizme te bi ak i povratni prijevod potvrdio odabranu istovrijednicu kao
ispravnu, u praksi se ipak preporuuje koritenje hrvatskoga izraza u svim

40
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

sluajevima kada je god to mogue. S obzirom na ekonomsku tematiku,

smatra se da je rije komponenta primjerena, a zadrala se i rije inputs u
obliku u kakvom se pojavljuje i u panjolskom izvorniku, dakle u engleskoj
inaici. Slijedom navedenoga, predlae se prijevod kao u (4.iii). Naime, u
panjolskomu je tekstu upotrijebljena engleska rije pa je ona zadrana i u
hrvatskomu.
Primjer koji se navodi u (5) pokazuje uspjeno rjeenje u prijevodu, u
kojemu se pribjeglo tehnici interpretativnoga prevoenja (p. explicitacin).

(5) i. Segn John Gray, profesor de Poltica en la Universidad de Oxford

y colaborador de The Guardian y del Times Literary Supplement,
una moneda nica no le permite a laUnin Europea aislarse de los
mercados mundiales [. . . ]
ii. Prema Johnu Grayu, profesoru Politike na Sveuilitu u Oxfordu i
suradniku u britanskim novinama The Guardian i asopisu Times
Literary Supplement, jedinstvena valuta ne doputa Europskoj uniji
da se izolira od svjetskih trita [. . . ]

U prijevodu u (5.ii.) pojanjava se, odnosno dodaju se informacije o tome

to su The Guardian i the Times Literary Supplement, kako bi se iroj pu-
blici koja ne dijeli iste kulturne elemente pojasnilo znaenje i kako bi se
uklonile eventualne dvojbe u razumijevanju teksta. U povratnom bi se pri-
jevodu posluilo tehnikom isputanja dijela reenice (p. omisin), ime bi
se prijevod pokazao kao vjeran i vjerodostojan.
U strunim se tekstovima nerijetko nailazi na latinske nazive i izraze. U
praksi se takvi nazivi ili izrazi najee zadravaju i u prijevodu te se u (6)
navodi takav primjer iz jednoga od analiziranih radova:

(6) i. El guerrero que vence al enemigo, el donjun que seduce a las mujeres,
el cientco que doblega la naturaleza, el tcnico que la remodela o el
homus econmico que calcula cundo ama y cundo invierte, todos
los arquetipos viriles suelen hacer hincapi en manifestaciones de un
poder humano sobre algo.
ii. Ratnik koji pobjeuje neprijatelja, donuan koji zavodi ene, znans-
tvenik koji pokorava prirodu, tehniar koji je popravlja ili homus
economicus koji rauna kada da voli i kada da uloi, svi muki arhe-
tipovi obiavaju isticati iskazivanje ljudske moi nad neime.

Reenica u (6.i.) pokazuje djelominu prilagodbu latinske sintagme panjol-

skome jeziku, homus econmico umjesto homus economicus, u ijem se prije-
vodu na hrvatski jezik u (6.ii.) u konanici ipak pribjeglo punomu latinskomu
nazivu. Smatra se da bi njezina prilagodba na hrvatski jezik, pri emu se kal-
kuliralo s homo economicus po uzoru na panjolski izvornik, zvuala prilino
nezgrapno.

41
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

Primjer koji slijedi u (7) pokazuje kako se izraz na stranome jeziku pre-
uzima u prijevod na jeziku iz izvornika, to i jest najea praksa. Kurzivom
istaknuti dio navedene reenice u (7.ii.) moe posluiti i kao uspjean prikaz
tehnike opisa (p. descripcin) u prijevodu.

(7) i. Debe tenerse en cuenta que la moneda nica no puede aislar a Europa
de las presiones competitivas -cada vez ms intensas- que surgen de
procesos globalizadores que vienen de siglos. Probablemente, mucho
tiempo despus de que el laissez faire global haya pasado a la historia,
Europa todava necesitar encontrar su sitio en un mundo alterado,
de modo irreversible, por la industrializacin.
ii. Treba uzeti u obzir da jedinstvena valuta ne moe izolirati Europu
od sve intenzivnijih konkurentskih pritisaka koji proizlaze iz procesa
globalizacije koji ve dugo traju. Vrlo je vjerojatno da e, dugo na-
kon to globalni laissez faire postane prolost, Europa i dalje morati
traiti svoje mjesto na svijetu koji je nepovratno izmijenjen industri-
jalizacijom.

Navedeni primjeri pokazuju i uspjena i manje uspjena rjeenja za prijevod

internacionalizama, latinskih i stranih naziva. Meutim, zanimljivo je da
je njihovo pojavljivanje u izvorniku u veem broju sluajeva dovelo do sin-
taktikih ili semantikih pogrjeaka u prijevodu dijelova reenice koji su se
smatrali terminoloki jasnima. Vie takvih primjera navodi se u sljedeem
potpoglavlju, kako bi se istakla potreba za primjenom metode povratnoga
prijevoda, pri emu si prevoditelji neprekidno moraju postavljati pitanje:
to to znai? kako bi ostvarili cilj prijevoda, odnosno postigli prijevodnu
istovrijednost.

2.2. Istoznanice i kontekst

Sljedei su traduktoloki problemi istoznanice. U odreenomu broju slu-
ajeva autori izvornika koriste se raznim istoznanicama koje su se u ra-
lanjenim diplomskim radovima pokuale prevesti vjernim istoznanicama,
kao u (8).

(8) i. La gestin es la accin y el efecto de administrar, es decir, de poner

unos medios para lograr un negocio. Administrar supone gobernar o
ejercer la autoridad sobre un territorio o sobre unas personas.
ii. Upravljanje je akcija i in rukovanja, odnosno, in ulaganja nekih
sredstava za postizanje rada. Upravljanje podrazumijeva voenje ili
izvravanje autoriteta nad nekim teritorijem ili osobama.
iii. Rukovoenje je in i uinak upravljanja, odnosno ulaganja odree-
nih sredstava za ostvarivanje poslovanja. Upravljanje podrazumijeva
voenje ili vrenje ovlasti nad odreenim podrujem ili osobama.

42
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

U reenici (8.i) navode se nazivi gestin (gestionar ), administrar, gobernar,

ejercer la autoridad. Vinja (1991) navodi prijevode i objanjenja kao u (9).

(9) i. gestionar upravljati, voditi, otpravljati (poslove) i gestin uprav-

ljanje, rukovanje, uprava, istup, demar; de negocios voenje,
otpravljanje poslova;
ii. administrar upravljati, obavljati, vladati;
iii. gobernar vladati, upravljati, (pred)voditi;
iv. ejercer la autoridad se ne navodi kao sintagma, no pronalazi se auto-
ridad vlast, pravo, ugled, autoritet i ejercer raditi, (iz)vriti,
obavljati; baviti se (im).

Razvidno je da se glagoli u (9.i.), (9.ii.) i (9.iii.) na hrvatskome mogu pre-

vesti s upravljati, vladati. Meutim, u prijevodu nije mogue upotrijebiti
jedan izraz ako se u izvorniku pojavljuje vie istoznanica te ih je stoga po-
trebno pronai i u hrvatskome, kako bi prijevod bio vjerodostojan i toan.
Ponueni prijevod nije ostvario taj cilj. Isto tako, za ejercer la autoridad
(9.iv.) nije upotrijebljena primjerena sintagma te samim time prijevod nije
valjan. To je jedan od vjerojatno najteih problema s kojima se suoavaju
prevoditelji u terminolokomu smislu. Ponovo se uoava ve spomenuti pro-
blem, odnosno zamka u koju upadaju i iskusniji prevoditelji u situacijama
u kojima se nau u terminolokoj zbrci pa znaju dijelove reenice koji nisu
dvojbeni prevesti netono, postiui samo formalnu istovrijednost. Nadalje,
ponavlja se ista pogrjeka iz primjera u (2), u kojemu je rije accin ponovo
doslovno prevedena, meutim akcija na hrvatskome u ovom kontekstu ne
podrazumijeva isto znaenje. Smatra se da se u (9) jasno pokazuje pojavu
kada prevoditelji pogrjeno prevode dijelove teksta koji sami po sebi nisu
sloeni, ali nerijetko postaju problematini u reenici koja je terminoloki ili
stilski nerazumljiva. Ponovo se upozorava na injenicu da je za vjerodosto-
jan prijevod strunih tekstova potrebno podrobnije se upoznati sa strukom
i s pripadajuim nazivima, a potom prijevod provjeriti povratnim prijevo-
dom i prilagoditi ga hrvatskome jeziku, koristei se nazivima i sintagmama
struke o kojoj je rije. Stoga je, nakon ispravaka, za ovaj primjer predloeno
rjeenje kao u (9.iii.).
U veemu broju radova uoene je spomenuta potekoa s nazivima u za-
danomu kontekstu u okviru strunoga teksta, odnosno odreenoga registra.
Primjer koji se navodi u (10) pokazuje kako je za panjolski naziv estudio
upotrijebljena hrvatska istovrijednica istraivanje, to je potpuno ispravno u
navedenomu kontekstu. Meutim, u dotinomu radi odabrani hrvatski izraz
navodi se kao iznimka, odnosno intuitivna prilagodba na kontekst. U prije-
vodima strunih tekstova naznaeni se panjolski izraz esto prevodi upravo

43
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

tako, no nedostatak strunih rjenika i nemogunost provjere prijevoda do-

vode do toga da mlai prevoditelji zakljuuju kako je rije o iznimci.

(10) i. Este conglomerado entendido en trminos sistmicos hace ms eci-

ente el estudio de las Relaciones Internacionales, advirtiendo todas
sus caractersticas y elementos.
ii. Ovim konglomeratom koji se poima sa sustavnog gledita omoguava
se uspjenije istraivanje o Meunarodnim Odnosima, ukazujui na
sve njihove znaajke i sastavnice.
iii. Ovim konglomeratom koji se poima sa sustavnog gledita omoguava
se uinkovitije istraivanje. . .

U (10.ii) kurzivom je istaknuta zamjerka prijevodu reenice u (11,i) te se

umjesto njega nudi prijevod kao u (10.iii).

2.3. Meunarodne ustanove

Primjer koji se navodi u (11) pokazuje tekou s kojom se esto suoavaju
prevoditelji pri prijevodu naziva meunarodnih ustanova. Naime, dostupni
rjenici ili glosari esto nee ponuditi prijevod njihovih naziva, bilo zato to
takvi panjolsko-hrvatski rjenici ili glosari nisu objavljeni, bilo zato to se
takve ustanove osnivaju znatno ee nego to se izdaju odgovarajui priru-
nici. Spomenuti se nazivi stoga obavezno trebaju provjeriti na internetskim
stranicama samih ustanova, iako postoje i one iji naziv nije preveden, a
to se poglavito odnosi na nacionalne, a ne meunarodne ustanove. Pritom
svakako treba voditi rauna da se provjerava naziv ispravne ustanove, to
nije bio sluaj u primjeru u (11).

(11) i. Y para tal n se han creado instituciones como la Comisin de Derec-

hos Humanos de la ONU o el Tribunal Europeo de Derechos Humanos
de Estrasburgo.
ii. S tim su ciljem osnovane institucije poput Europske komisije za ljud-
ska prava i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
iii. S tim su ciljem osnovane institucije poput Komisije UN-a za ljudska
prava i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

U analizi iz diplomskoga rada meu ostalim se referencama navodi i Nickov

(1999) Diplomatski leksikon, u kojemu je diplomantica pronala naziv kao
u (11.ii.), dok je na slubenoj internetskoj stranici naila na naziv kao u
(11.iii.). Navesti da je rije o ustanovi Ujedinjenih naroda, a ne Europske
unije, vrlo je neugodna vrsta pogrjeke koja bi mogla bi dovesti i do zaotra-
vanja diplomatskih odnosa izmeu drava. Uslijed stalnih promjena (kojih
moda i nije svjestan u trenutku prijevoda) prevoditelj treba provjeravati
ak i one nazive koje smatra da je usvojio kako ne bi kobno pogrijeio.

44
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

3. Sintaksa kao obiljeje stila

Stil je, kako navodi V. Ivir (1984: 3132), sastavni dio poruke i u knjiev-
nom i u neknjievnom tekstu i mora se prevesti stilom koji mu odgovara u
drugom jeziku. Knjievni stil samo je jedan od stilova u svakom pojedinom
jeziku, a uz njega postoji cijeli niz drugih stilova (na primjer, medicinski,
pravni, sportski, poslovni i sl.) koje prevodilac mora poznavati i u prijevodu
ga adekvatno upotrebljavati. Uz neprikladan stil nema vjernoga prijevoda,
ne samo u knjievnosti nego ni izvan nje. Neki pravni tekst moe biti leksiki
i sintaktiki korektno preveden, ali poruka nee biti cjelovito ni ispravno pre-
nesena ako ne bude izraena odgovarajuim pravnim stilom jezika na koji se
prevodi jednako kao to ni knjievna poruka nee biti uspjeno prenesena
ako je stil knjievnoga djela iznevjeren. Razlika izmeu knjievnoga i nek-
njievnoga stila ogleda se u koncentraciji stilskih elemenata koji se osnivaju
na eksploataciji potencijala odreenoga jezika.

U analizi prijevoda, koja je sastavni dio diplomskoga rada, primjeuje

se da veina diplomanata prevoditeljskoga smjera smatra da strunim teks-
tovima stil nedostaje. Iako se takve tvrdnje ne navode izravno u samim
radovima, vrlo su uestale na usmenim obranama diplomskih radova. Je-
dan je od citiranih autora u ovom smislu M. T. Cabr (2012), koja istie
da je prijevod postupak prenoenja informacija izmeu razliitih jezika u
kojemu terminologija igra vanu ulogu, s obzirom da se strunjaci u odre-
enom podruju slue vlastitim terminolokim jedinicama kako bi izrazili
razne koncepte. U teorijskim se analizama u cijeloj grai kao osnovni zah-
tjev za struni prijevod navodi koritenje terminologije (a ne parafraze) koja
je primjerena razini strunosti teksta i koja se upotrebljava onako kako to
ine strunjaci u zadanom podruju. Nadalje se navodi da su struni pri-
jevodi usredotoeni na nazive, a ne na stil, odnosno od njih se ne trai
estetsko savrenstvo. Istie se da se u njima pokuava izbjei bilo kakva
vrsta dvosmislenosti, zbog ega se ponovno naglaava potreba da se rabe
toni i jasni nazivi i izrazi, jer upravo oni igraju kljunu ulogu u kvaliteti
prijevoda (Cabr 2012). To su zahtjevi na temelju kojih, kako se pokazalo
usporednom analizom grae, veina diplomanata zakljuuje da struni tek-
stovi jednostavno nemaju stila, odnosno da sve navedene stilske znaajke
istovremeno nisu stil. Moglo bi se pretpostaviti da je navedeni zakljuak
posljedica njihove niske izloenosti strunim tekstovima iz raznih podruja
te stoga nedovoljnim razmatranjem traduktoloke problematike u podruju
neknjievnih tekstova tijekom studija. Naime, njegov je program snanije
usmjeren na prouavanje knjievnosti i knjievnih tekstova, to za posljedicu
ima nisku iskustvenu podlogu studenata, a time i nisko umijee prevoenje-
nja strunih tekstova.

45
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

U mnogim se radovima navodi da se prije samoga prijevoda pristupilo

pretraivanju slinih tekstova iz istoga podruja, navodi se pretraivanje in-
ternetske baze podataka Hrak, ime su se diplomanti pokuali upoznati s
nainom, odnosno stilom pisanja strunih lanaka i potom ga prenijeti u
svojim prijevodima. Stil strunih tekstova nerijetko se tumaio u skladu
s tvrdnjama J. Tura (1974) te se jednom od njegovih posebnosti smatra
potreba da prijevod strunoga teksta odgovara svome izvorniku i sadra-
jem i oblikom. U ralanjenoj se grai esto citira P. Newmark (1999; 208)
koji istie da se struni prijevodi razlikuju od drugih prijevoda prvenstveno
svojom terminologijom, iako ona uglavnom ini tek od 5 do 10% teksta.
Njihove se karakteristike, njihove gramatike znaajke kombiniraju s osta-
lim lingvistikim varijetetima (. . . ) Stil strunoga teksta uglavnom nema
emotivnu komponentu, konotacije, zvune efekte, originalne metafore, tj.
ako je tekst dobro napisan. U sluaju panjolskoga gramatike su znaajke
bezline, analitike, pasivne reenice, poimenienje, bezvremenski prezent,
upotreba prvoga lica mnoine, pomoni glagoli itd.). U nastavku se donose
primjeri prijevoda iz prikupljene grae, koji se analiziraju u skladu s nekima
od navedenih znaajki stila.

3.1. Pasiv
Za ilustraciju pasiva moe posluiti primjer naveden u (10). Katkada je pa-
njolski pasiv uzrokovao potekoe u prijevodu pa su uoene tipine pogrjeke
koje se mogu proitati u hrvatskim tiskovinama, kao i u ostalim medijima
komunikacije, na primjer od strane, na to su studenti upozoreni pa su to u
konanoj verziji radova promijenili.

3.2. Poimenienje
Primjer u (12) pokazuje poimenienje ili supstantivizaciju. On pokazuje
jednu od obiljeja stila strunih tekstova u panjolskim tekstovima i dobar
primjer prijevoda na hrvatski jezik, u duhu jezika.

(12) i. Schwegler aboga por la bsqueda de nuevos caminos en el campo

de la etimologa afroamericana como pueden ser la atencin a los
sincretismos entre elementos lxicos romances y ciertos principios
africanizantes latentes (como la reduplicacin) o la bsqueda de la
solucin etimolgica en la lengua criolla actual ms que en supuestos
africanismos provenientes del pasado.
ii. Schwegler zagovara da se potrae novi smjerovi istraivanja na polju
afroamerike etimologije tako da se usredotoi na spajanje eleme-
nata romanskog leksika i odreenih latentnih afrikanizirajuih na-
ela (kao to je reduplikacija) ili da se etimoloko rjeenje trai vie

46
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

u dananjim kreolskim jezicima nego u navodnim afrikanizmima koji

potjeu iz prolosti.

Moda se u ovom prijevodu kurzivom oznaen dio mogao prevesti drugaije,

obinije (primjerice obraanje pozornosti), iako je poruka ispravno prenesena
te stoga nije interveniralo u prijevod.

3.3. Bezline reenice

Primjer u (13) pokazuje sljedeu stilsku znaajku, bezline reenice.

(13) i. Se ha pensado que el nio superdotado poda por s mismo tener

xito escolar y, en la vida adulta, profesional, pero esto no es cierto.
ii. Smatralo se da darovito dijete samo moe postii uspjeh u koli i, u
odrasloj dobi, u profesionalnom ivotu, no to nije tono.

Analiza grae pokazuje da su bezline reenice bile najmanje problematian

vid prijevoda, kao i pasiv.

3.4. Bezvremenski prezent

Sljedea se znaajka stila odnosi se na bezvremenski prezent, koji se pri-
kazuje u (14). U njemu je kurzivom je oznaen dio koji je u panjolskome
upotrijebljen radi izbjegavanja ponavljanja objekta dva puta u istoj reenici.
Pretpostavlja se da je rije istih preuzeta iz hrvatskih tekstova iz podruja
prava u kojima je esto u upotrebi, to se kosi s pravilima hrvatskoga stan-
dardnoga jezika (Sili i Pranjkovi 2007) te se predlae rjeenje kao u (14.iii).

(14) i. Los nios y adolescentes superdotados muestran respuestas notable-

mente elevadas o el potencial necesario para alcanzarlas, comparados
con los dems individuos de su misma edad, experiencia o entorno.
ii. Darovita djeca i adolescenti, u usporedbi s osobama iste dobi, is-
kustva ili iz istog okruja, pokazuju znatno naprednije odgovore ili
potencijal potreban za ostvarivanje istih.
iii. . . . potreban za njihovo ostvarivanje.

Treba rei da ni s bezvremenskim prezentom naelno nije bilo problema u

prijevodu.

3.5. Duina reenica

Studenti u analizi prevedenih tekstova navode i kako duina panjolskih re-
enica predstavlja potekou prevoditeljima. Dugake reenice u izvorniku
esto su uzrokovale zbrku odnosno nerazumijevanje znaenja poruke te se

47
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

u ispravcima sugeriralo da se takve nerazumljive reenice rastave na krae

kako bi prevoditelji shvatili bit i znaenje te ih potom smisleno preveli. U ko-
nanici se ta potekoa uglavnom uspjeno rjeavala u hrvatskom prijevodu,
kako pokazuju primjeri u (15) i (16).

(15) i. Esta cuestin acarrea problemas generados por el desarraigo, per-

sonas de lugares ms pobres tienen que dejarlo todo en busca de
prosperidad y se encuentran solos en pases desconocidos.
ii. Ovo pitanje dovodi do problema koje uzrokuje odvajanje od svojih
korijena. Osobe iz siromanijih krajeva primorane su u potrazi za bla-
gostanjem napustiti sve i zavravaju same u nepoznatim zemljama.

(16) i. Cmo trabajan?, por qu pueden desarrollar labores diplomticas

en el exterior?, son tiles sus herramientas?, merece la pena apostar
por ellas?, cmo se puede ser ms ecaz en el sistema internacional?,
etc.
ii. Kako rade? Zato mogu obavljati diplomatske poslove u inozemstvu?
Jesu li njihovi alati korisni? Isplati li se opredijeliti za njih? Kako se
moe biti uinkovitiji u meunarodnom sustavu? Itd.

Iz svega iznesenoga jasno se uoava sprega izmeu naziva u praksi i stila u

teorijskoj analizi, koji su predstavljali najvee potekoe u strunim prije-
vodima, a koji su neizbjeno isprepleteni. Pokazuje se da su se diplomanti
u potrazi za vjernim istovrijednicama koristili i internetom. No vidljivo je
da je u praksi stil bio najmanje problematian dio prijevoda.

4. Zakljuak
Analizom prikupljene grae u ovomu radu zamjeuje se razlika izmeu te-
orije prijevoda i prijevoda u praksi. Svi su diplomanti teorijski uspjeno
obavili postavljeni zadatak, meutim, praktina primjena navedenih teorija
nije poluila jednak uspjeh jer diplomanti pred zavretkom studija nisu imali
iskustvo ni s takvim strunim tekstovima, niti su imali potrebnu iskustvenu
podlogu. Postojanje odgovarajuih rjenika i glosara svakako bi znatno olak-
alo postojeu situaciju, to je jedan od vanih budui zadataka. Do tada
se predlae diplomante pouiti praktinim fazama prevoditeljskoga posla
kojih, kao to je razvidno, ne poznaju dovoljno: kako samostalno pronai
primjereno i vjerodostojno rjeenje sluei se raspoloivim rjenicima, jed-
nojezinima i dvojezinima, strunim rjenicima koji su izdani na nekomu
drugomu jeziku; kako usporedbom koncepata u zadanom kontekstu doi do
tone istovrijednice, koju je potom potrebno usporediti s istovrijednicom iz
slinih tekstova iste struke i konano provjeriti povratnim prijevodom radi
postizanja prijevodne istovrijednosti; kako se svrhovito i analitiki sluiti in-
ternetom koji moe pomoi, ali i odmoi ako se njime slui nekritiki. Vano

48
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

je i upozoriti studente na vanost savjetovanja sa strunjacima iz dotinoga

podruja kako bi provjerili jesu li uspjeli prenijeti poruku i ostvariti komuni-
kaciju izmeu poiljatelja i primatelja poruke s istom strunom iskustvenom
podlogom radi podizanja njihove kompetencije kao buduih prevoditelja.

5. Literatura
Ani, V. (1998) Rjenik hrvatskoga jezika. Tree, proireno izdanje, Za-
greb: Novi Liber.
Cabr, M. T. (2012) El traductor y la terminologa: necesidad y compro-
miso, u: Panace@, vol. 1, nm. 2, p. 24 (A).
Catford, John C. (1965) A linguistic theory of translation. An essay in
applied linguistics, Oxford: Oxford University Press.
Gai, M. (2004) Englesko-hrvatski rjenik prava, meunarodnih odnosa,
kriminalistike, forenzinih znanosti, kriminologije i sigurnosti, Zagreb:
Naklada Ljevak.
Garca, E. P. (1990) Aspectos tericos y prcticos de la traduccin alemn
espaol, Salamanca: Ediciones Universidad de Salamanca.
Garca Yebra, V. (1984) Teora y prctica de la traduccin, Madrid: Edi-
torial Gredos, S.A.
Ivir, V. (1984) Teorija i tehnika prevoenja. Udbenik za III i IV razred
srednjeg obrazovanja prevodilake struke. Centar Karlovaka gimna-
zija Sremski Karlovci, Novi Sad: Zavod za izdavanje udbenika u
Novom Sadu.
Ivir, V. (1995) Teorija prevoenja i znanost o prevoenju u Prevoenje: su-
vremena strujanja i tendencije, Zbornik radova, Urednice: Djigunovi
Mihaljevi, J. i Pintari, N. Zagreb; HDPL, 1995.
Newmark, P. (1999) Manual de traduccin, Madrid: Ediciones Ctedra,
S.A.
Nida, E. A., Taber, Ch. R. (1986) La traduccin: teora y prctica, Madrid:
Ediciones Cristianidad, S.A.
Pranjkovi, I., Sili J. (2007) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i
visoka uilita, 2. izdanje, Zagreb: kolska knjiga.
Tur, J. (1974) Sobre la teora de la traduccin, U: Thesaurus CVC, tomo
39, nm. 2.
Vzquez-Ayora, G. (1977) Introduccin a la Traductologa, Washington
DC: Georgetown University Press
http://www.scribd.com/doc/18559200/VazquezAyora-Introduccion-a-La-
-Traductologia (20.06.2014.)
Vinay, J. P., Darbelnet, J. (1958) Stylistique compare du francais et delanglais.
Mthode de traduction, Paris: Didier.
Vinja, V. (1991) panjolsko-hrvatski rjenik, tree izdanje, Zagreb: kolska
knjiga.
Yuste Fras, J. (1999) El nuevo Teseo del siglo XXI: el traductor internauta
en Anovar/anosar. Estudios de traduccin e interpretacin, Editores:
Alberto lvarez Lugris; Anxo Fernndez Ocampo, Vol I, Vigo: Servicio
de Publicacins da Universidade de Vigo, p. 345352.

49
 B. Otrec Traduktoloka analiza prijevoda . . . sa panjolskoga na hrvatski
LAHOR 17 (2014); lanci i rasprave; str. 3350

http://www.rae.es/ (20. studenoga 2013.)

http://hjp.novi-liber.hr/ (20. studenoga 2013.)

Traductological analysis of the translations of technical texts

from Spanish into Croatian language
This paper deals with translations of technical texts from Spanish into Croa-
tian language. The corpus for this research was collected from graduate
papers at the Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Za-
greb, Department of Romanic Studies, Chair of Spanish Language and Lit-
erature, Translation Studies. Systematically repeated errors found in the
graduate papers, as well as accurate translations, are linguistically analysed
and commented with respect to vocabulary and style. The paper shows the
importance of back translation as a method for the verication of transla-
tion with a view to nding a natural and true equivalent in order to achieve
natural equivalence in translation. The objective of this paper is to warn
about dierent meanings that words can adopt depending on the context and
the professional area the text addresses, thus emphasizing the need for a de-
tailed study of the area elaborated in the technical texts.

El anlisis traductolgico de las traducciones de textos tcnicos

del idioma espaol al croata
En este trabajo se examina la traduccin de textos tcnicos del espaol al
croata. El corpus da la investigacin se ha recabado de las tesinas presen-
tadas en la Facultad de Filosofa y Letras de la Universidad de Zagreb,
Departamento de Estudios Romnicos, Lengua y literatura espaola, Estu-
dios de traduccin. Se analizan lingsticamente los errores en la traduccin
que se repiten sistemticamente en las mencionadas tesinas, igual que las
equivalencias dinmicas en la traduccin. Asimismo se comentan respecto
al vocabulario y el estilo en particular. Se destaca la importancia de la tra-
duccin inversa como mtodo de vericacin de la traduccin, con el n
de obtener un equivalente ms prximo y el para conseguir la equivalencia
natural en traduccin. El objetivo de este trabajo es advertir sobre varios
signicados que las palabras pueden adoptar dependiendo del contexto y del
mbito profesional y, por lo consiguiente, hacer hincapi en la necesidad de
profundizar los conocimientos sobre la materia tratada en textos tcnicos.

Palabras clave: traduccin, vocabulario, equivalencia, contexto, estilo

Key words: translation, vocabulary, equivalence, context, style
Kljune rijei: prijevodi, vokabular, istovrijednice, kontekst, stil

50