Stranac - Albert Camus

19. 10. 2017.
Stranac - Albert Camus
Stranac - Albert Camus

Bilje
ke o
piscu
(verzi
ja 1):
Albert
Camu
s,
(1913
.
1960.
),
francu
ski
roman
opisac
,
drama
tiar i
esejist
.
Dobitn
ik
nobel
ove
nagra
de za
knjie
vnost
1957.
godin
e. Za
drugo
ga
svjets
ka
rata
sudjel
uje u
Pokret
u
otpora
.
1945.
postaj
e
glavni
uredni
k lista
Le
Comb
at.
Od
1947.
posve
uje
se
isklju
ivo
knjie
vnosti
.
https://slobodni.net/t4831/ 1/67
19. 10. 2017. Stranac - Albert Camus
Pogin
uo u
autom
obilsk
oj
nesre
i.
itav
Camu
sov
opus
temelj
i se
na
ideji
apsur
dnosti
ljudsk
e
sudbin
e.
Camu
sa
mui
pitanj
e:
kako
pomiri
ti
ovjek
ovu
enju
za
vjeno
u i
efeme
rnost
njego
ve
egzist
encije
?
Poku
avaju
i
rijeiti
tu
antino
miju
Camu
s
nalazi
izlaz u
Revolt
u, koji
ivotu
daje
sadra
ji
veliin
u.
Apsur
dnosti
svijet
a
Camu
s
supro
stavlj
a
stvara
laki
akt
koji tu
apsur
dnost
porie
(stva
rati
znai
dvapu
t
ivjeti
).
Camu
s
istie
pogub
an
utjeca
j
grada
na
moder
nu
civiliz
aciju
koja
je
izgubil
a
dodir
s
prirod
om,
sa
isto
om
krajoli
ka;
umorn
ai
neurot
ina,
ne
pozna
je mir
sijeste
,
vedrin
u
duha,
blagos
t
veeri
.
Moder
nog
ovjek
a
naziva
hladni
m,
cinini
m
monst
rumo
m.
Nasup
rot
svijet
u
dana
njice
evocir
a
primje
r
stare
Grke,
koja
je u
svem
u
znala
nai
pravu
mjeru
.
Ateist
s
duo
m
kran
ina.
Camu
s eli
da se
spase
moral
ne i
duhov
ne
vrijed
nosti
ovjek
a: one
za
njega
predst
avljaj
u
jedini
smisa
ou
apsur
dnosti
ivota
.
Bilje
ke o
piscu
(verzi
ja 2):
Alber
Camu
s
(1913
.
1960.
),
francu
ski
roman
opisac
,
drama
tiar i
esejist
,
roen
u
Aliru.
Godin
e
1940.
dolazi
kao
ve
formir
an
filozof
i
knjie
vnik u
Franc
usku,
gdje
se
priklju
uje
Pokret
u
otpora
,a
nakon
rata
aktivn
o se
angai
ra u
nizu
drutv
enih i
politi
kih
pitanj
a.
Strad
ao je
u
napon
u
stvara
nja
kao
rtva
autom
obilsk
e
nesre
e.
Knjie
vni
rad
mu je
usko
vezan
s
filozof
skim
pogle
dima i
dijeli
se na
dvije
faze:
I.
Faza
faza
apsu
rda
-U
ovoj
fazi
veom
a je
blizak
egzist
encijal
izmu
-
Djela
koja
nastaj
u
odiu
osjea
jem
bespo
mon
osti
-
ivot
prikaz
uje
kao
niz
apsur
da
(patnj
a,
nasilje
,
zloini
,
smrt)
-
ovje
k je
bespo
moa
n, a
pojedi
nac
moe
ostvar
iti
svoju
filozofi
ju
jedino
ukolik
o
prihva
ti
svoju
ivotn
u
filozofi
ju
(tzv.
filozofi
ju
apsur
da), i
presta
ne
doivlj
avati
stvarn
ost
kroz
tradio
cional
ne
vredn
ote
-
Djela
koja
tada
nastaj
u su:
-
filozof
ski
esej
Mit o
Sizifu

1942.
g.
-
roman
Stra
nac
1942.
g.
-
drame
Nesp
orazu
m i
Calig
ula
1944.
g.
II.
Faza
faza
pobu
ne
-
Raskid
s
egzist
encijal
izmo
m
-
Smiso
ovjek
ova
egzist
encijal
izma
pronal
azi u
njego
voj
pobun
i
protiv
ivotn
og
apsur
da i u
ljudsk
oj
solida
rnosti
-
Djela
koja
tada
nastaj
u su:
-
filozof
ski
esej
Pobu
njeni
ovjek

1951.
g.
-
roman
i
Kuga

1947.
g. i
Pad
1956.
g.
-
drame
Opsa
dno
stanje

1948.
g. i
prav
ednici

1950.
g.
Zbog
izvanr
ednog
stila i
majst
orske
komp
ozicije
1957.
godin
e biva
nagra
en
Nobel
ovom
nagra
dom
za
knjie
vnst.
Knji
evna
vrsta:
Moder
ni
roman
lika
Mjest
o
radnj
e:
Alir
Kratk
i
sadr
aj:
Radnj
a
roman
a
doga
a se u
Aliru.
Glavni
junak
je
mali
namje
tnik
Mersa
ult,
mladi
s
banal
nim
ivoto
m
bezbr
oja
malih,
bezna
ajnih
ljudi.
Roma
n,
pisan
u
prvom
licu,
zapoi
nje
jedno
stavn
om
konst
atacij
om:
Dana
s je
majka
umrla
. Od
te
prve
jedno
stavn
e
reeni
ce u
roman
u svi
doga
aji
djeluj
u tako
na
glavn
og
junak
a - oni
najgla
vniji,
presu
dni,
kao i
svako
dnevn
i.
Uprav
o je ta
bezna
ajna
svako
dnevn
ost i
ispunil
a prvi
dio
ove
ispovj
edi.
Mir i
ravno
duno
st
kojom
Mersa
ult
putuje
na
pokop
majke
, mir
koji u
njemu
uestv
uje,
produ
uje
se do
poslje
dnjeg
retka
knjige
.U
njego
vu
ivotu
nema
potres
a.
Imati
prijate
lja,
djevoj
ku,
izlaziti
s
njima,
ljubiti
- to je
okvir
njego
va
ivota
, okvir
koji
ispunj
ava iz
dana
u dan
na isti
nain.
Jedan
doga
aj
odjed
nom
unosi
promj
enu u
taj
ivot.
Za
uobia
jnog
izleta
u
okolici
grada
Alira
s
prijate
ljem i
djevoj
kama,
dolazi
do
sukob
a sa
koji je
za
Mersa
ulta
bio
presu
dan.
On i
njego
v
prijate
lj
Raym
ond
potukl
i su se
sa
dvojic
om
Arapin
a.
Najgo
re je
proa
o
Raym
ond
kojeg
je
Arapin
ranio
noe
m.
Kad
su se
strasti
smiril
ei
inilo
se da
je sve
zabor
avljen
o
dolazi
do
preokr
eta.
Mersa
ult
pitolj
em
ubija
tog
Arapin
a.
Drugi
dio
roman
a
odvija
se u
zatvor
u bez
ikakvi
h
doga
aja
osim
ispitiv
anja i
suen
ja, on
sadri
osjea
nja i
misli
Camu
sova
junak
a, koji
ne
moe
dati
nikakv
o
obja
njenje
za
svoj
postu
pak;
isto
tako
ne
moe
prona
i
nijeda
n
razlog
pokaj
anja,
niti
eli da
se
spasi.
Smrt
na
koju
je
osue
n
prima
potpu
no
ravno
duno
,
uvjere
n da
je,
napok
on,
sve
svejed
no, da
nema
vrijed
nosti
zbog
kojih
bi
trebal
o
neto
poduz
eti.
Uasa
vanje
koje
izaziv
a
svojo
m
otvore
nom
ravno
duno
u
oito
je
uasa
vanje
koje
ovjek
pokaz
uje
pred
otkri
em
besmi
slenos
ti,
apsur
da
svog
postoj
anja.
Mersa
ult ide
miran
u smrt
uvjere
n da
ona
nije ni
u
emu
gora
od
ivota
, ni
besmi
slenija
,
uvjere
n da
je ona
apsolu
tni
kraj.
Komp
ozicij
a
djela:
Roma
n se
sastoji
od 2
dijela:
I dio
6
pogla
vlja i
II dio
5
pogla
vlja
O
djelu:
Kratak
roman
u dva
dijela,
u
kojem
se
opisuj
e
jednol
ian i
besmi
slen
ivot
mlado
g
slube
nika
Mersa
ulta u
Aliru
od
trenut
ka
kad je
sazna
o za
smrt
svoje
majke
pa do
ieki
vanja
vlastit
e
smrti
na
koju
je
osue
n zato
to je
bez
pravo
g
razlog
a
ustrije
lio
nekog
Arapin
a, koji
se
pretho
dno
potuk
ao s
njego
vim
prijate
ljima.
Svi ti
doga
aji
ispria
ni su
u
obliku
ispovj
edi
glavn
og
junak
a, koji
u
tamni
ci s
podje
dnaki
m
mirom
i
ravno
duno
u
govori
o
protek
lim
zbivan
jima
kao i
o
smrti
koja
mu
preost
aje.
Djelo
je
pisano
izvanr
ednim
stilom
,a
iskaz
je dan
u
jasni
m,
preciz
nim i
kratki
m
reeni
cama.
Prema
roman
u
Stra
nac
1967.
godin
e
snimlj
en je
istoim
eni
film.
Camu
sov
Stran
ac
jest
roman
s
poprili
no
usko
m
usmje
reno
u,
jedno
stava
n je u
svijet
u
puno
m
nedok
uivos
ti i
ravno
duno
sti,
doga
aji
koji se
niu
nemaj
u
oprav
danja,
nemaj
u
smisla
i svi
su
apsur
dni,
kao
to je
primje
r
sukob
Raym
onda i
Mersa
ulta s
dvojic
om
Arapin
a.
Uprav
ou
tom
sukob
u
Camu
s eli
prikaz
ati
unuta
rnje
napet
osti,
nelag
ode,
osjea
je
krizni
h
situaci
ja.
Camu
s to
prikaz
uje
Mersa
ultovi
m
razmi
ljanj
em u
tim
trenici
ma.
Stran
ac se
razlik
uje od
drugih
suvre
menih
roman
a i po
temati
ci koja
ne
govori
o
politici
,o
ratu,
o
gospo
darski
mi
kultur
no-
psihol
okim
razlozi
ma,
ve
govori
o
nee
m
posve
drugo
m,
govori
o
privat
nim
stvari
ma,
zgoda
ma i
nezgo
dama
jedno
g
mladi
a,
Mersa
ulta.
Anali
za
likov
a:
Mersa
ult
Sitni
banko
vni
inovn
ik koji
ni od
koga
nita
ne
trai, i
koji
prizna
je
drugi
ma
pravo
da
rade
to
ele.
Otui
o se
od
majke
.
Nakon
maji
ne
sahra
ne
zapoi
nje
vezu s
Marijo
m.
Ona
hoe
da se
oni
vjena
ju no
njemu
je
svejed
no.
On je
ravno
duan
,
nezain
teresir
an, za
sve
mu je
svejed
no.
Prepu
stio se
ivotu
. Nita
ne
poduzi
ma da
bi
bolje
ivio.
Ubija
Arapa
te mu
sude
za to
ubojst
vo. Na
suen
ju je
nezain
teresir
an,
kao
da se
to
njega
ne
tie.
Otu
enje

alijen
acija
od
majk
e:
Djelo
mice
je i
zbog
toga
nisam
u
poslje
dnju
godin
u
dana
gotov
o
uope
posje
ivao.
Pa i
zato
to
bih
tada
izgubi
o
cijelu
nedjel
ju a
da ne
govori
mo
napor
u koji
je bio
potreb
an da
odem
na
autob
us,
kupuj
em
kartu i
putuje
m dva
sata.
Besm
islen
ost:
Ali
svi
ljudi
znaju
da ne
vrijedi
ivjeti
.
Uglav
nom
sam
znao
da je
gotov
o
svejed
no
hou li
umrije
ti u
trides
etoj ili
seda
mdese
toj
godini
ivota
,
jer e,
narav
no, u
oba
sluaj
a
drugi
ljudi i
druge
ene i
dalje
ivjeti
i to na
tisue
godin
a.
Zaista
, nita
nije
jasnij
e od
toga..
.
Ciniz
am
(nako
n
maji
ne
smrti
):
...
uostal
om,
nisam
se
imao
zbog
ega
ispria
ti.
Zapra
vo je
trebal
o da
mi
on
izrazi
suut.
Vjeroj
atno
e to
uiniti
preko
sutra,
kada
bude
mu
crnini.
Zasad
kao
da
mama
nije ni
umrla.
A
nakon
pokop
a bit
e to
neto
svren
o i sve
e
popri
miti
slube
niji
izraz.
Raym
ond
Sintes
Oniza
k,
pleat
, ima
boksa
ki
nos.
Najbol
ji
Mersa
ultov
prijate
lj.
Uvijek
je
bespri
jekorn
o
obue
n.
ivio
je u
stanu
s
jedno
m
sobo
mi
kuhinj
om
bez
prozor
a.
Imao
je
ljubav
nicu
koju
je
pretuk
ao jer
ga je
varala
.
Mersa
ult je
prista
o
svjedo
iti da
ga je
ona
varala
i
izvrgl
a
ruglu.
Potuk
ao se
je sa
njezini
m
brato
m.
Salam
an
Mersa
ultov
prvi
susjed
.
Imao
je
starog
psa
prepel
iara
koji je
imao
neku
konu
bolest
pa mu
je
poispa
dala
sva
dlaka
i tijelo
mu je
bilo
osuto
pjega
ma i
krasta
ma.
On i
pas
ivjeli
su u
istoj
sobi.
Salam
an je
imao
crven
kaste
kraste
na licu
i ute
rijetke
dlake.
Svako
g
dana
starac
je psa
izvodi
ou
etnju
.
Uvijek
je
grdio
psa i
tukao
ga, ali
ga je
stvarn
o
volio.
On
mu je
bio
sve.
Kada
ga je
izgubi
o bio
je
utue
ni
sve je
pretra
io da
bi ga
naao
.
Marija
Mersa
ultova
prijate
ljica.
Biva
daktil
ografk
inja u
njego
vom
uredu.
Srela
je
Mersa
ulta
na
kupan
ju i od
tada
su oni
u
vezi.
eli se
udati
za
njega,
ali
njemu
je
svejed
no.
Posje
uje ga
u
zatvor
ui
raspla
e se
na
suen
ju.
Perez
Nosio
je
seir
okrugl
a
tulca i
irkog
a
oboda
,
odijel
o
kojem
su
hlae
padal
eu
nabori
ma na
cipele,
i
kravat
u od
crne
tkanin
e,
koja
bijae
prema
lena
za
njego
vu
koulj
us
veliki
m
bijeli
m
ovratn
ikom.
Iz
njego
ve
sijede
i
prilin
o
njen
e kose
virile
su
udne
,
klemp
ave i
nepra
vilne
ui
kojih
je
boja
crven
a kao
krv
iznena
dila
svako
ga na
tom
bljedu
njavo
m
licu.
Ostali
likovi
:
Celest
e
(Mers
aultov
a
mama
),
Eman
uel
(Nads
tojnik
i
upravi
telj
doma
za
starce
),
Vratar
doma,
Mason
i
njego
va
ena,
Vlasni
ca
restor
ana u
kojem
se
Mersa
ult
hrani
Anali
za
glavn
ih
likov
a:
Mersa
ult
Nakon
u
jedno
m
dahu
proit
anog
roman
a za
Mersa
ulta
elim
rei
samo
jedno:
Stva
rno
udna
biljka!

U
dosad
a
proit
anim
knjiga
ma
junaci
koji
su se
htjeli
odupri
jeti
konze
rvativ
nom
tradici
onaliz
mu
bilu su
donek
le
pasivn
i, to
znai
da su
se
barem
donek
le
sukobl
javali
sa
drutv
om
inei
odre
ene
stvari,
za
razlik
u od
Mersa
ulta
koji
ne ini
apsolu
tno
nita.
Njego
va
apsolu
tna
pasivn
ost
ak
me je
u
odre
enim
dijelo
vima
roman
ai
zbunji
vala,
jer ja
imam
namje
ru dok
itam
roman
ili bilo
koje
drugo
djelo
razum
ijeti
postu
pke i
razmi
ljanj
a
glavn
og
junak
a, a
Mersa
ult mi
je to
dopus
tio tek
u
odre
enim
sfera
ma;
samo
u
pogle
du
apsur
dnosti
ljudsk
og
ivota
, te
opelj
udsko
g
postoj
anja.
Smrt
Mersa
ultove
majke
Uobi
ajeno
je
ukolik
o
neko
me
netko
umre,
posebi
ce ako
je
rije o
majci,
da je
vidljiv
osjea
j tuge
i
alosti
u
oima
. Za
Mersa
ulta je
vijest
o
smrti
neto
je
norma
lno,
kao
da je
u
novin
ama
proit
ao da
se to
desilo
neko
m
tree
m, a
ne
njemu
.
Majk
a mi
je
danas
umrla.
A
mod
ai
jue,
ne
znam.
Primio
sam
telegr
am
iz
doma
starac
a:
'Majka
umrla.
Sahra
na
sutra.
S
osobiti
m
poto
vanje
m.'
Meut
im, to
nita
ne
znai.
Moda
je to
bilo i
jue.
Mersa
ult
nema
izljeva
nikakv
ih
emoci
ja,
totaln
a
ravno
duno
st. U
poet
ku
sam
mislila
da je
odsust
vo
emoci
ja
uzrok
ovano
okom
nakon
sazna
nja za
doga
aj, ali
kako
je
vrijem
e
prolaz
ilo on
opet
nije
iskazi
vao
nikakv
e
osjea
je, a i
kasnij
e, u
nasta
vku
doga
anja,
shvatil
a sam
da on
ni
prema
emu
nema
razvij
ene
emoci
je
on je
zapra
vo
kao
ameb
a.
Primje
r: kad
se
vraa
na
posao
i
kome
ntira
protek
le
doga
aje:
Misli
o sam
da je
prola
jo
jedna
nedelj
a, da
je
majka
sahra
njena,
da u
se
opet
prihva
titi
posla i
da se,
sve u
svem
u,
nita
nije
izmeni
lo.
On je
u
stvari
jedva
ekao
da se
sve
ovo
rjei,
da
moe
dalje
nasta
viti
ivjeti
kako
je i
obiav
ao u
monot
oniji
vlastit
e
svakid
anjic
e.
Naju
dnije
mi je
djelov
ala
ova
reeni
ca:
Nije
moja
krivica
.
Tom
reeni
com
se
poku
ao
poslod
avcu
oprav
dati
za
dvoda
nje
odsust
vo sa
posla
radi
sahra
ne
majke
pa
nitko
ga ni
za ta
nije
okrivi
o da
bi on
morao
ovako
reagir
ati.
Na
samoj
sahra
ni on
se
pona
a
ponov
no
neuob
iajno
; pije
bijelu
kavu,
pui, i
kao
kruna
svem
u
tome

sljede
eg
dana
odlazi
u kino
sa
prijate
ljicom
Marijo
m
gledat
i
kome
diju.
ivot i
postoj
anje
Kroz
cijeli
roman
Mersa
ult je
ravno
duan
po
pitanj
u
postoj
anja,
djelov
anja,
te
ivota
openi
to.
Cijeli
ivot
on ide
linijo
m
manje
g
odbor
a (kao
da ga
je
dana
nja
mlade

savjet
ovala
kako
da
kora
a
ivoto
m), a
njego
vi
pogle
di
dolaze
do
izraaj
a kad
biva
optu
en za
ubojst
vo, a
za
kaznu
mu
porota
izglas
a smrt
i onu
fiziku
, ali
ga
pritom
i
moral
no
osudi
na
smrt
izvrgn
uvi
ga
javno
m
ruglu.
On ne
ali ni
zbog
ega,
niti
zbog
maji
ne
smrti,
niti
zbog
zloin
a koji
je
poini
o, to
jedno
stavn
o
zbunj
uje i
plai
drutv
o.
Nema
ni
trunke
kajanj
a kao
da eli
dati
dozna
nja da
ga
osude
na to
viu
kaznu
.
Ljude
zapra
vo
zbunj
uje to
to on
niti
pred
likom
Krista
ne
osjea
nikaka
v stid
niti
kajanj
e. On
je
nevjer
nik,
ne
vjeruj
e ni u
kakav
ivot
poslije
smrti.
Za
Mersa
ulta je
Bog,
kao i
ljudsk
o
postoj
anje,
jo
samo
jedan
u nizu
apsur
da, jer
nije
od
ovog
svijet
a, nije
opiplji
vi
vidljiv
ljudski
m
oima
.
Mersa
ultova
razmi
ljanj
ao
ivotu
i
ljudsk
om
bivstv
ovanj
u
najvi
e
dolaze
na
vidjel
o
kada
odbija
ispovj
ednik
a, i na
kraju
ga
ipak
primi
ali s
veliki
m
negod
ovanj
em.
Za
Mersa
ulta je
postoj
anje
stvar
iste
sudbin
e, a
sudbin
a je
jedino
u to
je on
jo
vjerov
ao.
Smatr
a da
nije
vano
da li si
dobar
ili lo,
pote
n ili
nepo
ten,
hraba
r ili
kukavi
ca, jer
svako
ga na
kraju
stigne
ista
apsur
dna i
surov
a
smrt.
Ali
svi
ljudi
znaju
da ne
vredi
iveti.
Oigle
dno je
da,
kad
doe
smrtni
as,
nije
vano
kako
se i
kada
umire.

Smrt
je
jedina
stvar
u
Mersa
ultovu
ivotu
koja
nije
besmi
slena i
jedina
ona
ima
smisa
o da
uniti
jednol
inost
ljudsk
og
ivota
i
postoj
anja.
Mersa
ult je
strana
c
ljudim
a i to
je
jedini
proble
m
zbog
kojeg
ga
ljudi
osuu
ju.
Oni si
jedno
stavn
o ne
mogu
predo
iti da
netko
nema
osjea
ja ni
za to
i to ih
jedno
stavn
o
zastra
uje.
Drut
vo ga
osuu
je na
smrt
ponaj
vie
zato
to se
ne
kaje.
Za
mene
on
nije
niti
negati
vac, a
jo
manje
tragi
an lik;
po
meni
jedini
nositel
ji
tragik
eu
ovom
roman
u su
ljudi i
njihov
i
bijedn
i ivoti
prepu
ni
tuge,
alosti
,
kajanj
ai
straha
nad
nepoz
natim
i
novim
.
Prirod
e
Mersa
ult je
jedino
uivao
u
prirodi
,
jedino
je ona
bila u
kojoj
se
moga
o
opusti
ti,
odmar
ati i
prepu
stiti
uicim
a.
Osje
ao
sam
se
skoro
izgublj
en
izme
u
plavo
gi
vedro
g
neba i
monot
onije
ovih
boja,
ljeplji
ve
crne
boje
naprsl
og
asfalt
a,
tamno
crveni
h
odjela
i crno
lakova
nih
kola.
Sve
to,
sunce,
miris
koe i
konjsk
e
baleg
e,
miris
laka i
tamja
na,
umor
od
besan
e noi

mutio
mi je
pogle
di
misli.

Zapra
vo
kad
razmi
ljam
o
Mersa
ultovu
poima
nju
prirod
e
dolazi
m do
zaklju
ka da
on
jedino
u
prirodi
,
tonij
e
suncu
i
nebu,
pronal
azi
sklad i
neku
vrstu
ideala
jer se
esto
opisuj
ui
svoja
razmi
ljanj
a
zausta
vlja
proma
trajui
sunce
i
plavet
nilo
neba.
Na
nebu
je
sunce
ve
uvelik
o
sjalo.
Poelo
je da
pritisk
uje
zemlj
u,
vruin
a je
naglo
rasla..
.
Pisac
tako
er
prirod
ui
prirod
ne
pojav
e
koristi
kako
bi
uspost
avio
odre
eni
ugoa
j
vruin
ai
uare
no
sunce.
Simb
olika
plavo
g
neba:
- Kao
to
sam
ve
navela
ono je
jedini
ideal
u
Mersa
ultovu
ivotu
-
Jedino
nebo
ima
mo
da
utjee
na
njega
-
Imam
osjea
j da
ga je
pogle
d na
nebes
ki
svod i
krstar
enje
snovi
ma
jo
jedino
i
dralo
na
ivotu
Nakon
to je
osue
n na
smrt
jedino
za im
ali su
slike
prirod
e:
Zae
lio
sam
da jo
jedno
m
oslun
em
ubor
vode,
da se
skloni
m od
sunca,
napor
a,
plaa
ena i
da
prona
em
hlad i
mir.
Sklad
koji
pronal
azi u
prirodi
poku
ava
prenij
eti u
vlastit
i ivot
i to je
razlog
zbog
kojeg
ga
ljudi
smatr
aju
strani
mi
nestv
arnim.
Salam
an
Mersa
ultov
prvi
susjed
.
Imao
je
starog
psa
prepel
iara
koji je
imao
neku
konu
bolest
pa mu
je
poispa
dala
sva
dlaka
i tijelo
mu je
bilo
osuto
pjega
ma i
krasta
ma.
Penj
ui se
mran
im
stepe
nicam
a,
sudari
o sam
se sa
starim
Salam
anom,
susjed
om iz
hodni
ka.
Bio je
sa
svoji
m
psom.
Ve
deset
godin
a
viaju
ih
zajed
no.
Prepel
iar je
imao
neku
konu
bolest
,
mislim
neko
zapalj
enje,
od
koga
mu je
opala
sva
dlaka
i od
kojeg
je
dobio
pjege
i
smee
kraste
.
ivei
tako s
njim,
obojic
a
sami
u
jednoj
sobici,
stari
Salam
an bio
mu je
najza
d
potpu
no
slian.
I on je
imao
crven
kaste
kraste
na licu
i
uka
ste i
prore
ene
dlake.
Ai
sam
pas
bio je
povije
n kao
i
njego
v
gospo
dar,
imao
isture
nu
njuk
ui
izdue
n
vrat.
Izgled
alo je
kao
da su
iste
rase,
mada
su
jedan
drugo
g
mrzili.

Poisto
vjeuj
ui
ovjek
ai
psa,
Camu
su
ovom
citatu
kritizir
a
obine
ljude
koji
kroz
ivot
idu
etver
onok
e kao
kakvi
uga
vi
psi,
ekaju
i
smrtni
trenut
ak
koji e
ih
oslobo
diti
boli i
patnje
koju
im je
ivot
dodije
lio.
Svako
g
dana
starac
je psa
izvodi
ou
etnju
.
Uvijek
je
grdio i
tukao
psa,
ali ga
je
stvarn
o
volio.
On
mu je
bio
sve.
Kada
ga je
izgubi
o bio
je
utue
ni
sve je
pretra
io da
bi ga
naao
. Ovaj
lik je
jedno
stavn
o
dokaz
one
stare
poslov
ice:
Pas
je
ovjek
ov
najbol
ji
prijate
lj!
Raym
ond
Sintes
Oniza
k
ovjek
,
veom
a
razvra
tan i
prijat
elj
Mersa
ulta,
te
njego
v
susjed
.
Upra
vo u
tom
trenut
ku
ue
moj
drugi
susjed
iz
hodni
ka. U
ovom
kraju
grada
govori
lo se
da ivi
od
ena.
Kad bi
ga
neko
upitao
ta je
po
zanim
anju,
odgov
arao
bi da
je
'maga
cioner
'.
Nitko
ga
nije
volio.
Sa
mnom
esto
poraz
govar
ai
katka
d
prove
de po
neki
asak
kod
mene,
jer ga
ja
slua
m.
Smatr
am da
je ono
to
kae
zaniml
jivo.
Nema
m,
uostal
om,
nikakv
og
razlog
a da s
njim
ne
razgo
varam
.
Raym
ond je
pak
slika
radni
kog
drutv
a
onog
doba,
on je
zapra
vo
boem
u
ovom
roman
u
uiva
u
ivotu
i ima
veom
a
neobi
an
odnos
prema
ena
ma
on
smije
njih
varati,
ali
one
ne
smiju
ni u
kom
sluaj
u
njega
varati.
On je
bio
Mersa
ultov
tzv.
prijate
lj jer
Mersa
ult,
kako
nije
imao
milje
nja o
svem
u to
se
doga
alo
oko
njega,
tako
nije
imao
niti
milje
nje o
prijate
ljstvu.
Raym
ond je
odrei
vao i
Mersa
ultov
odnos
prema
ena
ma
posebi
ce
onaj
prema
Mariji.
Marie
Mersa
ultova
prijate
ljica,
daktil
ografk
inja u
njego
vu
uredu,
a
kasnij
ei
njego
va
ljubav
nica.
U
vodi
zatek
oh
Mariju
Kardo
nu,
bivu
daktil
ografk
inju u
mojoj
kancel
ariji,
koju
sam u
ono
vreme
prielj
kivao.

To je
ena
prema
kojoj
nije
osjea
o
nita
drugo
doli
same
seksu
alne
privla
nosti
koja
je
vidljiv
au
njego
vim
opisim
a
Marije
dok ju
je
gleda
o ili je
se
prisje
ao.
Mno
go
sam
je
elio,
jer je
imala
lijepu
haljin
u sa
crveni
mi
bijeli
m
pruga
ma i
kone
sandal
e.
Nazira
le su
se
njene
vrste
grudi
a od
sunca
prepla
nulo
lice
podsj
ealo
je na
cvijet.

Mersa
ult je
u
Mariji
vidio
samo
seksu
alni
objekt
, a to
se
najbol
je vidi
u
trenut
ku
kad
ona
predlo
i da
se
vjena
ju.
Te
veeri
Marija
doe
po
mene
i upita
me da
li bih
se s
njom
oenio
.
Odgov
orih
joj da
mi je
to
svejed
no i
da
bismo
mogli
to
uiniti
ako
ona to
eli.Ta
da je
ona
htela
da
zna
da li
je
volim.
Odgov
orih
joj,
kao
to
sam
to
ve
jedno
m
uinio,
da to
nita
ne
znai,
ali da
sam
sigura
n da
je ne
volim.

On ju
ak
nije
nikad
a niti
barem
malo
volio,
a jo
manje
toliko
da se
vjena
s
njom.
Kroz
ovo se
samo
jo
jedno
m
potvr
uje
Mersa
ultova
ravno
duno
st, ali
u
ovom
konkr
etnom
sluaj
u,
ravno
duno
st
prema
ljubav
i kako
kroz
ovaj
citat,
tako i
kroz
njego
vo
razmi
ljanj
eo
Mariji
kad
zavri
u
zatvor
u:
Te
veeri
sam
razmi
ljao i
sam
sebi
rekao
da se
mod
a
umoril
a od
toga
da
bude
ljubav
nica
na
smrt
osue
nog.
Doao
sam i
na
ovu
pomis
ao da
se
mod
a
razbol
ila ili
umrla.
To bi
bilo
sasvi
m
prirod
no.
Od
tog
trenut
ka,
uostal
om,
ostao
bih
ravno
duan
sjeaj
ui se
Marije
.
Mrtva
me
vie
nije
intere
sovala
.
Doja
mo
djelu:
Stran
ac
sadri
priu
o
ovjek
u koji
se
naao
u
situaci
ji
zloin
ca i
osue
nika
na
smrt,
a da
nita
od
toga
ne
shva
a.
Odnos
no, on
je
izgublj
en,
ivi u
svom
svijet
u, a
za
druge
ne
brine
to
me se
poseb
no
dojmil
o, kao
i
odgov
ori na
pitanj
a: to
je
ivot?
to je
svijet?

ivot
i
svijet
su
apsur
dni:
apsur
d
proizl
azi iz
sukob
a
izme
u
iracio
nalnos
ti i
nostal
gije
za
smislo
mi
sklado
m.
Meut
im, mi
ipak
ivimo
,
mislim
o da
postoj
i neki
intere
s da
ivimo
.
Jedno
privile
girano
iskust
vo
ipak
otkriv
a
vrijed
nost:
to je
pobun
a, a
uprav
o tu
vrijed
nost
Mersa
ult
nije
elio
iskoris
titi to
je
veom
a
udno
. Ljudi
ive u
apsur
du, u
kugi,
dok se
Mersa
ult u
potpu
nosti
slagao
s tim
negati
vnim
smislo
m
ivota
.
Djelo
mi se
svidjel
o jer
pisac
svoji
m
bojam
a
oslika
va
opu
zajed
niku
situaci
ju
svih
ljudi;
osvije
tljenje
koje
on
baca
na
doga
aje
obasja
va
svako
g od
nas
pojedi
nano
.
Kao i
srea
ivot
je
varljiv
. Jer
tako
je
malo
potreb
no da
bude
mo
sretni,
a tako
esto
nam
to
malo
nedos
taje.
Zato
smatr
am da
je
Camu
s
ovim
roman
om
pruio
okrutn
u, ali
istinit
u sliku
o
ovjek
ovom
poloa
ju u
svijet
u.

Pog
led
ajt
e
te
me
sli
ne
ovo
j: S
tra
nac
-
Alb
ert
Ca
mu
s
Registrirajte se da bi mogli odgovoriti
6.2.2014, 19:34:26 #2
soko
Stranac - Albert Camus - lektira
Vrlo iskusni korisnik
Knjievna vrsta - Moderni roman lika
Mjesto radnje - Alir
Kompozicija djela - Roman se sastoji od 2 dijela

1. dio - 6 poglavlja
Spol enski
2. dio - 5 poglavlja
Dat.Reg. 5.11.2011
Lokacija Belgrade, Serbia
Kratki sadraj - Radnja romana dogaa se u Aliru.
Poruka 8,968
Glavni junak je mali namjetnik Mersault, mladi s
Svianja postova
banalnim ivotom bezbroja malih, beznaajnih ljudi.
Teme 683
Blog Entries 228 Roman Stranac je roman o ljudskoj egzistenciji, o njemu
Spomenut(a) 976 Post(s) se govori o ovekovoj usamljenosti, otuenosti, besmislu, i
Tagged 2 Thread(s) apsurdu ota. Roman se zato i zove stranac to je Mersault
Awards: stranac drutvu, a drutvo njemu. U romanu se javljaju
misli koje kazuju koliko je apsurdan poloaj oveka u
svetu jer ma ta radio rezultat je isti: kao ona misao gde
kae da ako ovek ide lagano po suncu dobie sunanicu-
umree, ako ide suvie brzo oznoji se i umire. Znai izlaza
iz pojedinih zemaljskih situacija nema. Mersault osea da u
svetu gde ivi ne moe da utie na svet i da ga menja. On
samo moe da napravi izbor od onoga ta mu se u ivotu
nudi, odnosno izbor po svome ponaanju ne menjajui ni
sebe ni svet. Postavlja se pitanje nehotinog ubistva
Arapina, da li ovek ima pravo da drugom oveku oduzme
ivot, i da li sud ima pravo i drutvo da Mersaultu oduzmu
vot. U ime koje pravde se nekome ivot oduzima? Kakva
je to pravda ako isto tako postupa zloinaki, kao i sam
zloinac? Mersaultu se sudi ustvari za bezoseajnost i
indiferentnost u njegovom ponaanju na sudu. Postavlja se
pitanje da li je on zaista bezoseajan ovek ili je ovek koji

osea ali ne ispoljava oseanja? Da nije poinio ubistvo za
koje mu se sudi, drutvo ga ne bi igosalo, niti bi mu
sudilo za njegove moralne osobine, kao to mu inae sude
za bezoseajnost. U romanu Kami neguje novinarski stil,
sabijenu misao i reenicu a roman kao takav nudi vie
razliitih poruka: Mersault poseduje unutranje bogatstvo i
do toga samoga dolazi na kraju romana u razgovoru sa
svetenikom (prvi put sam sebe ispoljio, pokazao
emocije). U tom razgovoru pada u afekat jer mu smeta
popova briga za njegovu duu i on doivl;java pravi
moralni preobraaj, pravu katarzu, kad ubacuje popa i
celokupno licemerje graanskog sveta i religije kojima taj
Bog pripada. On pokazuje da veoma misli i da je vezan za
zemlju i zemaljski ivot primedbom da ne vodi brigu o
Bogu i dui.
Odbacujui la graanskog sveta i religije u tom afektnom

ponaanju, dolazi do oseaja slobode ba zato to se
oslobodio pripadnosti drutva koje je odbacio kao to je
ono odbacilo njega. Mersault voli svoju majku jer je prva
reenica: - Danas je mama umrla, ali ujedno bei od nje.
Postavlja se pitanje ako je on od detinjstva sve neosetljiviji
i hladniji, nije li to i krivica njegove majke, koja je utala,
nije sa njim govorila, pratila ga pogledom te nije umela da
mu da neophodnu toplinu. Nesumnjivo da njegova majka
koja je rano izgubila Mersaultovog oca, svojim nespretnim
stavom prema sinu doprinosi razdvajanju njegove linosti
te se on priklonio liniji manjeg otpora, pobegavi u neku
ravnodunost i skuenost. Ako je Mersault kriv, onda nije
kriv za ono zato mu sudi drutvo nego je kriv pred samim
sobom, za svoje povlaenje pred ivotom. Dugi zatvorski
dani odvajaju Mersaulta od ivotne svakodnevnice i okreu
ga ka unutranjem ivotu, a da bi on u svojevrsnoj pobuni
(sukobu sa popom) otkrio ono to je u njemu godinama
bilo zakopano. Nesumnjivo je da je taj sukob najbolniji
dogaaj u njegovom ivotu, dramatiniji od ubistva
Arapina, jer ovde Merso dostie najvii i najvei mogui
stepen svog emocijalnog ispoljavanja.Do toga dolazi jer je
razdraen i izazvan upornou da e se moliti Bogu za
njega to izaziva eksploziju besa Mersault koji je okrenut
ivotu a ne nebu. Svoj gnev je izlio na popa, a to se odnosi
na drutvo, svet dvolinog morala koji ga je prvo sudio, pa
alio i molio za njega. U tim trenucima u eliji misli na
majku i tada shvata zato je ona na kraju ivota nala
verenika i upustila se u igru poinjanja ivota. On se u
zatvoru nalazi i u istoj situaciji kao majka u domu. Oko nje
se gase ivoti, osetila blizinu smrti i oslobaanje i
spremnost da sve ponovo iznova preivi.Sukob sa popom
je i njegov prvi znak identifikacije sa majkom: I ona se u
tome domu koji lii na zatvor borila protiv smrti i
usamljenosti. Sada je Mersault mogao da razume zato se
majka igrala verenitva i da je ona to doivela u odnosu na
drutvo kao i ona sada kao oslobaanje od drutva i
pobunu protiv njega. Zato je Mersault smtrao da niko
nema prava da plae za njom jer je u domu doivela
osloboenje kao i on u zatvoru.
U tri dramatina trenutka kada se Mersault nalazi u

presudnoj situaciji u seanju mu se pojavljuje slika majke,
seanja ne nju poklapa se svaki put sa bezizlaznou
situacije u kojoj se nalazi. Prvi trenutak je sahrana, drugi
je pre zloina na plai, a trei je nakon petomesenog
boravka u zatvoru kada mu se u seanju javlja lik majke.
Nerazmren odnos Mersoa i majke ogleda se i u situaciji

kada je uo komiju Salamana da plae za psom, a on nije
za majkom. On je mislio na majku po asocijaciji slinosti
situacija odnosno gubitka nekog dragog. Na jednom mestu
Merso kae: - Svakako majku sam mnogo voleo, ali to
nita ne znai. Sva zdrava ljudska bia prieljkuju manje -
vie smrt onih koje vole. Tu se osea njegov apsurdan
odnos prema majci. Ako se posmatraju odnosi koje Merso
uspostavlja sa okolinom, vidi se da ih karakteriu
ravnodunost, skuenost, on ne preduzima inicijativu ve
odgovara na tuu inicijativu. Jedna zona linosti, oblast
Mersaultovih oseanja stalno je potisnuta. Mersaultov
drutveni razvoj je nekada bio prekinut, napustio je studije
bez razloga i on je ovek koji je izgubio osnovni ivotni
impuls sa isticanjem, prirodnom eljom za uvaavanje.
Nesvesno prua otpor vidrom izraenih emocija, miran,
utljiv je u dobrim odnosima sa drugim linostima. On je u
drutvu miran, ali neizbegava ljude koji ga cene. Mersault
samo nije inicijator i nee sam prvi preduzeti, ali prihvata
kada drugi preduzmu.
__________________________________
Roman, pisan u prvom licu, zapoinje jednostavnom

konstatacijom:
Danas je majka umrla. Od te prve jednostavne reenice u
romanu svi dogaaji djeluju tako na glavnog junaka oni
najglavniji, presudni, kao i svakodnevni. Upravo je ta
beznaajna svakodnevnost i ispunila prvi dio ove ispovjedi.
Mir i ravnodunost kojom Mersault putuje na pokop majke,
mir koji u njemu uestvuje, produuje se do posljednjeg
retka knjige. U njegovu ivotu nema potresa. Imati
prijatelja, djevojku, izlaziti s njima, ljubiti - to je okvir
njegova ivota, okvir koji ispunjava iz dana u dan na isti
nain. Jedan dogaaj odjednom unosi promjenu u taj
ivot. Za uobiajnog izleta u okolici grada Alira s
prijateljem i djevojkama, dolazi do sukoba sa koji je za
Mersaulta bio presudan. On i njegov prijatelj Raymond
potukli su se sa dvojicom Arapina. Najgore je proao
Raymond kojeg je Arapin ranio noem. Kad su se strasti
smirile i inilo se da je sve zaboravljeno dolazi do
preokreta. Mersault pitoljem ubija tog Arapina.
Drugi dio romana odvija se u zatvoru bez ikakvih dogaaja

osim ispitivanja i suenja, on sadri osjeanja i misli
Kamijevog junaka, koji ne moe dati nikakvo objanjenje
za svoj postupak; isto tako ne moe pronai nijedan razlog
pokajanja, niti eli da se spasi. Smrt na koju je osuen
prima potpuno ravnoduno, uvjeren da je, napokon, sve
svejedno, da nema vrijednosti zbog kojih bi trebalo neto
poduzeti. Uasavanje koje izaziva svojom otvorenom
ravnodunou oito je uasavanje koje ovjek pokazuje
pred otkriem besmislenosti, apsurda svog postojanja.
Mersault ide miran u smrt uvjeren da ona nije ni u emu
gora od ivota, ni besmislenija, uvjeren da je ona apsolutni
kraj.
__________________________________
Analiza likova
Mersault - Sitni bankovni inovnik koji ni od koga nita ne
trai, i koji priznaje drugima pravo da rade to ele. Otuio
se od majke. Nakon majine sahrane zapoinje vezu s
Marijom. Ona hoe da se oni vjenaju no njemu je
svejedno. On je ravnoduan, nezainteresiran, za sve mu je
svejedno. Prepustio se ivotu. Nita ne poduzima da bi
bolje ivio. Ubija Arapa te mu sude za to ubojstvo. Na
suenju je nezainteresiran, kao da se to njega ne tie.
Otuenje alijenacija od majke:

Djelomice je i zbog toga nisam u posljednju godinu dana
gotovo uope posjeivao. Pa i zato to bih tada izgubio
cijelu nedjelju a da ne govorim o naporu koji je bio
potreban da odem na autobus, kupujem kartu i putujem
dva sata.
Besmislenost - Ali svi ljudi znaju da ne vrijedi ivjeti.

Uglavnom sam znao da je gotovo svejedno hou li umrijeti
u tridesetoj ili sedamdesetoj godini ivota, jer e, naravno,
u oba sluaja drugi ljudi i druge ene i dalje ivjeti i to na
tisue godina. Zaista, nita nije jasnije od toga...
Cinizam (nakon majine smrti) - ... uostalom, nisam se

imao zbog ega ispriati. Zapravo je trebalo da mi on izrazi
suut. Vjerojatno e to uiniti prekosutra, kada budem u
crnini. Zasad kao da mama nije ni umrla. A nakon pokopa
bit e to neto svreno i sve e poprimiti slubeniji izraz.
Da li je Mersault doekao pomilovanje ili je pogubljen, ne

zna se. Ostavljeno je itaocu da sam zakljui. Da li e
iveti otuen od svih u nekom zatvoru, godinama ekajui
dan svoje smrti ili e ga ubiti oni koji su mu sudili,
svejedno je. To bude isto, jer on je svoj ivot svakako
zavrio, ne onda kada je ubio Arapina, ve onog trenutka
kada je sve to misli rekao sveteniku i kada je postao
svestan sebe.
On je stranac itavom svetu, jer prihvata, da ivot jeste

jednostavan i ne komplikuje ga bez nekog cilja. Svi ljudi
negde u sebi imaju potrebu da budu voljeni. Ako im jo u
detinjstvu ta potreba ne bude ispunjena, onda im je zaista
svejedno ta ih eka u ivotu. Svojim prilagoavanjem
situacijama, ostaju stranci ostalim ljudima i tu pomoi
nema. Nee ih nikada shvatiti i prihvatiti. Priviie se na
sve u svojoj potrazi. ini se da ovek zaista moe i u
"sanduku" da ivi.
Raymond Sintes - Onizak, pleat, ima boksaki nos.

Najbolji Mersaultov prijatelj. Uvijek je besprijekorno
obuen. ivio je u stanu s jednom sobom i kuhinjom bez
prozora. Imao je ljubavnicu koju je pretukao jer ga je
varala. Mersault je pristao svjedoiti da ga je ona varala i
izvrgla ruglu. Potukao se je sa njezinim bratom.
Salaman - Mersaultov prvi susjed. Imao je starog psa

prepeliara koji je imao neku konu bolest pa mu je
poispadala sva dlaka i tijelo mu je bilo osuto pjegama i
krastama. On i pas ivjeli su u istoj sobi. Salaman je imao
crvenkaste kraste na licu i ute rijetke dlake. Svakog dana
starac je psa izvodio u etnju. Uvijek je grdio psa i tukao
ga, ali ga je stvarno volio. On mu je bio sve. Kada ga je
izgubio bio je utuen i sve je pretraio da bi ga naao.
Marija - Mersaultova prijateljica. Biva daktilografkinja u

njegovom uredu. Srela je Mersaulta na kupanju i od tada
su oni u vezi. eli se udati za njega, ali njemu je svejedno.
Posjeuje ga u zatvoru i rasplae se na suenju.
Perez - Nosio je seir okrugla tulca i irkoga oboda, odijelo

kojem su hlae padale u naborima na cipele, i kravatu od
crne tkanine, koja bijae premalena za njegovu koulju s
velikim bijelim ovratnikom. Iz njegove sijede i prilino
njene kose virile su udne, klempave i nepravilne ui

kojih je boja crvena kao krv iznenadila svakoga na tom
bljedunjavom licu.
Ostali likovi
Celeste - Mersaultova mama
Emanuel - Nadstojnik i upravitelj doma za starce
Vratar doma
Mason i njegova ena
Vlasnica restorana u kojem se Mersault hrani
Miljenje o djelu - Stranac sadri priu o ovjeku koji se

naao u situaciji zloinca i osuenika na smrt, a da nita
od toga ne shvaa. Odnosno, on je izgubljen, ivi u svom
svijetu, a za druge ne brine to me se posebno dojmilo,
kao i odgovori na pitanja: to je ivot? to je svijet? -
ivot i svijet su apsurdni: apsurd proizlazi iz sukoba
izmeu iracionalnosti i nostalgije za smislom i skladom.
Meutim, mi ipak ivimo, mislimo da postoji neki interes
da ivimo. Jedno privilegirano iskustvo ipak otkriva
vrijednost: to je pobuna, a upravo tu vrijednost Mersault
nije elio iskoristiti to je veoma udno. Ljudi ive u
apsurdu, u kugi, dok se Mersault u potpunosti slagao s tim
negativnim smislom ivota.
Odnosno, djelo mi se svidjelo, jer pisac svojim bojama

oslikava optu zajedniku situaciju svih ljudi, osvijetljenje
koje on baca na dogaaje obasjava svakog od nas
pojedinano. Kao i srea ivot je varljiv. Jer tako je malo
potrebno da budemo sretni, a tako esto nam to malo
nedostaje. Zato smatram da je Cami ovim romanom
pruio okrutnu, ali istinitu sliku o ovjekovom poloaju u
svijetu.
Od te prve jednostavne reenice u romanu svi dogaaji

djeluju tako na glavnog junaka - oni najglavniji, presudni,
kao i svakodnevni...
__________________________________
Alber Kami - Stranac
Polazni ulomak
ekao sam. Obrazi su mi gorjeli od sunca i osjeao sam
kako mi se kapljice znoja skupljaju u obrvama. Sunce je
peklo isto onako kao i onoga dana kad smo pokopali
mamu i, isto onako kao i onda, najvie me boljelo elo i
sve su mi ile na njemu u isti mah damarale ispod koe.
Zbog toga ara koji vie nisam mogao podnositi, koraknuo
sam naprijed. Znao sam da je to glupo, da se neu izbaviti
od sunca ako se pomaknem za jedan korak. Ipak, preao
sam jedan korak, samo jedan korak. A tada, ne pridiui
se, Arapin izvadi no i pokaza mi ga na suncu. Svjetlo
sijevnu na eliku i kao da me duga svjetlucava otrica
pogodi u elo. U isti mah znoj nakupljen u obrvama potee
mi odjednom niz kapke i zastre ih mlakim i gustim velom.
Taj zastor od suza i soli zasjeni mi oi. Osjeao sam samo
cimbale sunca na elu i, nekako nejasno, blistavi ma
uperen iz noa svejednako u mene. Taj uareni ma palio
mi je trepavice i kopao bolne oi. Tada sve zaigra preda
mnom. Zapahnu me teak i vreo dah mora. Uini mi se da
se nebo irom otvorilo da pusti ognjenu kiu. Napeh se
svim svojim biem i ruka mi se zgri na revolveru.
Otponac popusti, dotaknuh glatki trbuh drka i tada sve
poe, usred praska koji bijae u isto vrijeme rezak i
zagluan. Stresoh sa sebe znoj i sunce.
Smjernice
- Predstavite knjievno stvaralatvo Alberta Camusa i
njegov roman Stranac u kontekstu vremena u kojem je
napisan. Smjestite polazni tekst u kontekst romana.
- Portretirajte lik Mersaulta prema situacijama i strukturi
romana. Opiite situaciju iz polaznog teksta i odredite
temeljni problem romana u cjelini.
- Uoite osjetilne podraaje i odredite njihovu funkciju.
Potkrijepite primjerima. Odredite ulogu motiva sunca i
poveite ga s motivom majke i motivom smrti u romanu.
- Obrazloite odnos ovjekove slobode i istine u romanu
Stranac. Protumaite naslov romana na temelju autorove
reenice: U naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na
pogrebu svoje majke izvrgava se opasnosti da bude
osuen na smrt.
- Svoje tvrdnje potkrijepite argumentima iz polaznog
teksta i primjerima iz romana.
Esej
Albert Camus je francuski knjievnik i filozof. Stvara u
dvije filozofski razliite knjievne faze, fazi apsurda i fazi
pobune. Najpoznatija djela prve faze, apsurda, u kojoj
dolazi u dodir s egzistencijalizmom, su zbirka eseja Mit o
Sizifu i roman Stranac, a druge faze, pobune, zbirka eseja
Pobunjeni ovjek i roman Kuga. U Strancu Camus
prikazuje apsurdost, besmislenost ljudske egzistencije. U
ovom eseju namjeravam objasniti okolnosti i motive pod
kojima Mersault ubija arapina i pod kojima potom biva
osuen na smrt.
Gospodin Mersault obian je inovnik koji ravnoduno

proivljava svoju ustaljenu svakodnevnicu. Ne trai nikave
promjene svoga ivota, ne polae nikakve nade u bolje
sutra i uope nije nesretan. Na samom poetku romana
itatelju se doima veoma hladnim, bezosjeajnim
ovjekom, svojom reakcijom na vijest o majinoj smrti. Na
bdijenu uoi sporvoda Mersault spava, a na ukopu majke
ne plae. tovie, doivljava to kao dosadnu formalnost
koju treba im prije obaviti. Dan pokopa bio je veoma vru
i inio je Mersault nelagodnim. Mnotvo prisutnih osudilo je
takvo poanje, zbog svoje nemoi da razumiju osobu
drukijih svjetonazora. On je za njih bio stranac.
Polazni tekst opisuje kako Mersault ubija Arapina. Dogaa

se na kraju prvog dijela romana. Radnja je smjetena na
jednoj plai izvan grada Alira kad Mersault susree Arape
s kojima je njegov susjed Raymond u sukobu. Dan je bio
jako vru, ba kao i na dan sprovoda. Sunce je jako peklo i
inilo je Mersaulta nervoznim. Odbljesak sunca na eliku
isukanog noa jednog Arapa doivljavao je prvom
patnjom. Taj uereni ma palio mi je trepavice i kopao
bolne oi." Oblijevao ga je znoj i mutio mu se vid. Osjeao
se omamljenim. Kako je imao revolver uza se, zapucao je.
Arapin je pao mrtav, a Mersault je osjeao olakanje.
Stresoh sa sebe znoj i sunce." Nakon toga ispucao je jo
etiri puta.
Kasnije, Mersault se naao na opuenikoj klupi zbog

ubojstva. Sud je teko mogao shvatiti ubojstvo u
samoobrani s pet hitaca. Sud nije mogao shvatiti zato je
Mersault ispucao etri hitca nakon to je ispalio prvi, a nije
ni Mersault. Nekolicina svjedoka na sudu bili su ljudi iz
ubonice koji su bili s njime na majinu sprovodu.
Vjerovali su u njegovu krivnju temeljem toga to nije
plakao na ukopu. Na kraju Mersault je bio osuen na smrt

jer ga je drutvo doivljavalo bezdunim. Ali on to nije bio.
ivio je svojim svjetonazorom, spoznao je istinu i istina ga
je oslobodila. Nije se osjeao obveznim potivati drutvene
konvencije i norme. Nije se bojao ni smrti. Bio je slobodan.
Mersault je tipoan predstavnik ovjeka koji ivi apsurdno,

zna da tako ivi i svojim prijezirom ga nadilazi. Na samom
kraju romana, kad svakodnevno u zatvoru oekuje svoju
smrt razmilja o svome ivotu. Svjestan je da nije ivio
savreno. Mogao je ivjeti i drukije, ali shvaa da je bio
sretan nainom kojim je izabrao ivjeti. Smatram kako je
u tome bit ovog romana. ovjek moe ivjeti sretno, ali
mora biti dovoljno hrabar da se sukobi s drutvom koje e
ga zbog njegove sree doivljavati udakom, strancem i
temeljom toga osuditi ga.
__________________________________
Alber Kami (Mondovi, Alir, 07.11.1913 - Villeblevin,

04.01.1960), francuski romanopisac, dramatiar i esejist.
Dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1957. godine.
Za Drugoga svjetska rata sudjeluje u pokretu Otpora.
1945. postaje glavni urednik lista "Le Combat". Od 1947.
posveuje se iskljuivo knjievnosti. Poginuo u
automobilskoj nesrei. itav Kamijev opus temelji se na
ideji apsurdnosti ljudske sudbine. Kamija mui pitanje:
kako pomiriti ovjekovu enju za vjenou i efemernost
njegove egzistencije? Pokuavajui da rijei tu antinomiju,
Kami nalazi izlaz u Revoltu, koji ivotu daje sadraj i
veliinu. Apsurdnosti svijeta Kami suprostavlja stvaralaki
akt koji tu apsurdnost porie ("stvarati znai dvaput
ivjeti"). Kami istie poguboan utjecaj grada na modernu
civilizaciju koja je izgubila dodir s prirodom, sa istoom
krajolika, umorna i neurotina, ne poznaje mir sijeste,
vedrinu duha, blagost veeri. Modernog ovjekova naziva
hldnim, cininim monstrumom.
Nasuprot svijetu dananjice evocira primjer stare Grke,

koja je "u svemu znala nai pravu mjeru". Ateist s duom
kranina. Kami eli da se spase moralne i duhovne
vrijednosti ovjeka: one za njega predstavljaju jedini
smisao u apsurdnosti ivota.
Alber Kami - Stranac prepriano lektira | Lektire.me

Stranac - Albert Camus

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stranac - Albert Camus

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

19. 10. 2017.

Stranac - Albert Camus

Stranac - Albert Camus

Registrirajte se da bi mogli odgovoriti

Mjesto radnje - Alir

Kompozicija djela - Roman se sastoji od 2 dijela

pitanje da li je on zaista bezoseajan ovek ili je ovek koji

Odbacujui la graanskog sveta i religije u tom afektnom

U tri dramatina trenutka kada se Mersault nalazi u

Nerazmren odnos Mersoa i majke ogleda se i u situaciji

Roman, pisan u prvom licu, zapoinje jednostavnom

Drugi dio romana odvija se u zatvoru bez ikakvih dogaaja

suenju je nezainteresiran, kao da se to njega ne tie.

Otuenje alijenacija od majke:

Besmislenost - Ali svi ljudi znaju da ne vrijedi ivjeti.

Cinizam (nakon majine smrti) - ... uostalom, nisam se

Da li je Mersault doekao pomilovanje ili je pogubljen, ne

On je stranac itavom svetu, jer prihvata, da ivot jeste

Raymond Sintes - Onizak, pleat, ima boksaki nos.

Salaman - Mersaultov prvi susjed. Imao je starog psa

Marija - Mersaultova prijateljica. Biva daktilografkinja u

Perez - Nosio je seir okrugla tulca i irkoga oboda, odijelo

njene kose virile su udne, klempave i nepravilne ui

Miljenje o djelu - Stranac sadri priu o ovjeku koji se

Odnosno, djelo mi se svidjelo, jer pisac svojim bojama

Od te prve jednostavne reenice u romanu svi dogaaji

Alber Kami - Stranac

Gospodin Mersault obian je inovnik koji ravnoduno

Polazni tekst opisuje kako Mersault ubija Arapina. Dogaa

Kasnije, Mersault se naao na opuenikoj klupi zbog

plakao na ukopu. Na kraju Mersault je bio osuen na smrt

Mersault je tipoan predstavnik ovjeka koji ivi apsurdno,

Alber Kami (Mondovi, Alir, 07.11.1913 - Villeblevin,

Nasuprot svijetu dananjice evocira primjer stare Grke,

You might also like