Professional Documents
Culture Documents
09 Rashladni Uređaji PDF
09 Rashladni Uređaji PDF
Zadatak maina za hlaenje jeste da ohlade izvesna tela ili predmete do temperature nie
od temperature okoline i da ih na toj temperaturi odravaju.
Hlaenjem se naziva proces pri kome se od nekog tela (hlaeni objekat) odvodi toplota i
predaje nekom drugom telu (toplotni ponor). Ako se pri tome hlaenom objektu ne dovodi
tehniki rad, njegova entalpija e opadati, a kada nema ni promene faze3 opadae i njegova
temperatura.
Toplota odvedena od hlaenog tela naziva se toplotom hlaenja (J ili kJ), a odvedena
toplota hlaenja u jedinici vremena naziva se rashladnim uinkom (W ili kW).
Meutim, kada je h < ok , iz iskustva je poznato da hlaenje ne moe biti spontano, tj. ne
moe se odvijati samo od sebe4, ve se mora ukljuiti u neki pogodan kompenzacioni proces.
Kada kompenzacioni proces obavlja neka radna materija, prelaz toplote sa izvora nie na
ponor vie temperature se moe trajno (neprekidno) odvijati jedino ako se ta radna materija
periodiki vraa u poetno stanje, tj. ako maina obavlja kruni kompenzacioni proces.
Kao kompenzacioni proces se moe iskoristiti i otvoreni proces kod koga se smanjenje
entropije hlaenog objekta usled odvoenja toplote u potpunosti kompenzuje porastom entropije
usled trajne promene fizikog stanja i/ili hemijske strukture neke materije (tzv. rashladne smese).
Poto je za odvijanje otvorenog procesa potrebno potroiti odreene koliine takve rashladne
materije, otvoreni procesi se jo nazivaju i potronim procesima.
Razmatranja slina prethodnim se mogu sprovesti i kada nekom telu (grejani objekat)
treba dovoditi toplotu iz nekog izvora toplote. Ako je temperatura izvora via od temperature
3
, ().
4
II .
187
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
grejanog objekta, proces grejanja se odvija spontano, tj. sam od sebe; takvo je npr. tradicionalno
grejanje kada su toplotni izvor produkti sagorevanja fosilnih goriva ili biomase.
Meutim, ako se za grejanje eli koristiti termodinamiki bezvredna toplota iz okoline, pri
emu je temperatura grejanog objekta via od temperature okoline, u takvo grejanje se mora
ukljuiti u neki pogodan kompenzacioni proces (npr. levokretni) sa utrokom rada. Ureaji
pomou kojih se to ostvaruje nazivaju se toplotnim pumpama.
Dakle, sve toplotne maine koje rade po nekom levokretnom ciklusu odvode toplotu
(rashladni uinak Q H ) od izvora nie temperature ( TH ) i predaju toplotu (grejni uinak Q G )
ponoru vie temperature ( TG > TH ).
Ako je pri tome ponor okolina ( TG = Tok ), njoj se predaje termodinamiki bezvredna
toplota, pa po rashladnom uinku H , koji je jedino koristan, maina se naziva rashladnom
mainom, a izvor hlaenim objektom.
188
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
T K
KD
p
3 T 2
3 2
D KP
0
p
M T0
0 1
4s
x=
1
0
x=
4 1
0' 4s' 1' s
a) b)
Sl. 9.1. Parna kompresorska maina koja radi po ciklusu Carnot:
a) ema (KP - kompresor; KD - kondenzator; D detander; R - ispariva); b) T-s dijagram
q0 q0 q0
h ( EER) = = = (9.1)
w wc wd q q0
i predstavlja toplotu hlaenja (odvedenu od hlaenog objekta) po jedinici utroenog rada.
Iako nema problema pri izotermskoj razmeni toplote ciklus Carnot sa vlanom parom nije
pogodan za praktinu primenu jer ima tehnikih problema pri sabijanju i ekspanziji. Zato se ciklus
tehniki pojednostavljuje na sledei nain:
2) da bi se izbegli problemi usled usisavanja vlane pare uvodi se tzv. suvo usisavanje; tj.
kompresor usisava suvozasienu paru stanja 1 (sl. 9.2b), koja, nakon izentropskog sabijanja, u
kondenzator ulazi kao pregrejana para stanja 2, kondenzuje se i u priguni ventil ulazi kao
kljuala tenost stanja 3; posle adijabatskog priguivanja iz prigunog ventila izlazi vlana para
stanja 4.
KD
2 T K
p
KP
2
3
M T 2"
PV 3
wcp ws
0
p
1
4 T0
0 4 1v 1
x=
1
0
S
x=
R q0p q0s
a) b)
Sl. 9.2 Parna kompresorska maina sa prigunim ventilom i suvim usisavanjem: a) ema maine
(S - separator); b) ciklus u T-s dijagramu
189
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
prehlaivanje kondenzata;
viestepeno priguivanje;
viestepeno sabijanje sa meuhlaenjem.
190
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Koeficijent hlaenja postie vrednosti od 1,5 (kod rashladnih ureaja koji se koriste za
duboko zamrzavanje robe), do 3,5 i vie kod rashladnih ureaja koji se koriste za komforno
hlaenje. Vrednosti koeficijenta hlaenja u graninim sluajevima mogu biti manje od jedan, ali i
vee od 6. Na slici 9.4 prikazana je zavisnost koeficijenta hlaenja u funkciji temperature
isparavanja i kondenzacije za rashladni fluid R134a.
Radna materija koja u rashladnoj maini ili toplotnoj pumpi obavlja levokretni ciklus
naziva se primarni rashladni fluid, ili, krae, rashladni fluid. Sekundarni rashladni fluid je fluid
koji oduzima toplotu hlaenja od hlaenog objekta (izvora toplote) i predaje je (obino
isparavajuem) primarnom rashladnom fluidu. Pri tome sekundarni rashladni fluid krui kao
posrednik, u zatvorenom toku, izmeu hlaenog objekta i rashladne maine (npr: rastvori raznih
soli ili etilen glikola u vodi).
U novije vreme se ponekad u literaturi umesto oznake R koristi grupa od dva do etiri
velika slova koja ukazuju na to koji su elementi zastupljeni u molekulu, tj. ukazuje na tzv. tip
jedinjenja. Npr. HC (ugljovodonici), CFC (potpuno halogenizovani hlorofluorougljenici), HCFC
(delimino halogenizovani hidrohlorofluorougljenici), FC (potpuno halogenizovani
fluorougljenici) i HFC (delimino halogenizovani hidrofluorougljenici). Ovakav sistem
oznaavanja, pored toga to prua oigledniju informaciju o sastavu, ima dodatnog opravdanja u
sluajevima kad se jedno te isto jedinjenje koristi u razliite svrhe (kao rashladni fluid, ispenjiva
izolacije, rastvara, itd.).
191
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Brojni rashladni fluidi tetno deluju na razgradnju ozonskog omotaa. Ozonski omota je
vaan jer upija ultraljubiasto (UV) zraenje sa Sunca, spreavajui da veina UV zraka dopre do
Zemljine povrine. UV zraenje talasnih duina izmeu 280 i 315 nm naziva se UV-B, a tetno je
za gotovo sve oblike ivota. Upijajui veinu UV-B zraenja pre nego to ono dopre do Zemljine
povrine ozonski omota titi nau planetu od tetnih uticaja tog zraenja. Ozon je prisutan i u
niim slojevima atmosfere (tj. u troposferi), ali u niim koncentracijama nego u stratosferi.
Hlorofluorugljici (CFC) su materije koje imaju najvei uticaj na razgradnju ozona. CFC su
se od vremena njihove sinteze (1928. godine) koristili na razliite naine: kao radne materije u
hladnjacima i klimatizacionim ureajima, kao potisni gas u limenkama aerosola, kao sredstvo za
ekspandiranje u proizvodnji fleksibilnih pena za jastuke i madrace, i kao sredstvo za ienje u
elektronskoj industriji.
Potencijal razgradnje ozona, ODP (engl. Ozone Depletion Potential) zavisi od sposobnosti
oslobaanja hlora (Cl) i broma (Br), kao i od vremenske postojanosti u atmosferi. Kao jedinina
(referentna) vrednost uzeto je delovanje freona R-11. Ovaj faktor je posledica svih potencijalnih
delovanja na ozon koja traju do potpune razgradnje (vrijeme raspada) za ozon tetne materije.
Vodonik u molekulama HCFC smanjuje njihovu postojanost u atmosferi na 2 do 20 godina. HFC
ne sadre hlor, pa zato ne razaraju ozon, pa je njihov ODP=0.
Atmosfera poput stakla uglavnom proputa kratkotalasno Sunevo zraenje, ali je slabo
propusna za dugotalasno zraenje kojim zrai Zemljina povrina. Zato deo energije koja je
dozraena u sistem Zemlja-atmosfera ostaje u njemu kao u stakleniku i pretvara se u toplotu. Ovaj
efekat se naziva efektom staklene bate. Potencijal globalnog zagrevanja, GWP (engl. Global
Warming Potential) neke materije je relativni uticaj te materije na efekt staklene bate u odnosu
na uticaj CO2. Kao referentna vrednost uzeto je delovanje CO2 jer se u atmosferu emituje u
najveim koliinama. CO2 trajno ostaje u atmosferi, pa je zato uvek potrebno navesti za koje je
vremensko razdoblje GWP izraen (20, 100 ili 500 godina). Najznaajniji gasovi staklene bate
su: CO2, CH4, N2O, HFC-i, PFC-i i SF6.
Iako rshladni fluidi iz grupe HFC-a nemaju uticaja na razgradnju ozonskog omotaa (ODP
= 0), svi halogenizovani ugljovodonici, pa tako i materije iz grupe HFC-a su gasovi staklene bate
sa velikim GWP potencijalom.
192
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Rashladni kompresori mogu da se podele prema principu rada, veliini rashladnog uinka,
nainu hermetizacije, broju stupnjeva sabijanja, vrsti rashladnog fluida i tako dalje.
Kompresori zapreminskog dejstva u kojima se usisana para (odn. gas) sabija usled
smanjivanja zatvorene radne zapremine (tzv. elije) u kojoj se para nalazi. Prema nainu
formiranja (odn. obliku) elija i kinematskim karakteristikama koje iz toga proizilaze, ovi
kompresori se dele na:
- (klasine) klipne kompresore sa translatornim kretanjem klipova,
- rotacione kompresore, kod kojih se radna zapremina formira izmeu (jednog ili vie)
rotora i zidova cilind(a)ra (kuita), i
- spiralne kompresore, kod kojih se radne zapremine formiraju izmeu spregnutih
cilindrinih spiralnih povri u zahvatu, pri emu pokretna spirala ne rotira ve orbitira
unutar nepokretne spirale.
a) b)
193
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Strujni kompresori, kod kojih je porast pritiska rezultat razmene energije pri
opstrujavanju lopatica turbomaine (turbokompresori) ili pri meanju sa radnom parom koja sa
velikom brzinom dolazi iz mlaznika (parni ejektorski kompresori odn. parni ejektori).
Prema veliini rashladnog uinka kompresori se dele na male (do 10 kW), srednje (od 10
do 50 kW) i velike (od 50 do 500 kW i vie).
Kod uobiajenih rashladnih instalacija kondenzatori se hlade vazduhom i/ili vodom, pri
emu se kod kombinovanog hlaenja koristi efekat vetrenja (ishlapljivanja) vode u vazduh
evaporativni kondenzatori. Kondenzatori toplotnih pumpi namenjenih grejanju, hlade se najee
vodom ili vazduhom, dok se kod specijalnih toplotnih pumpi kondenzatori hlade onim fluidom
ijem je zagrevanju toplotna pumpa namenjena.
a) b) c)
Slika 9.6 Izgled kondenzatora: a)vazduhom hlaeni, b)vodom hlaeni - ploasti, c)evaporativni
Klasifikacija (podela) isparivaa se obino vri prema nameni (vrsti hlaenog objekta),
rashladnom fluidu i prema konstrukciji, dok su ostale klasifikacije najee od manjeg znaaja.
Meutim, imajui u vidu da namena i rashladni fluid u mnogome predodreuju konstrukciju, te
podele se dobrim delom podudaraju, i zato je najpogodnija opta podela prema nameni sa
potpodelama prema konstrukciji i vrsti rashladnog fluida (gde je to svrsishodno):
Veoma vana podela isparivaa je prema koliini rashladnog fluida koja im se dovodi:
- suvi, kada se u ispariva dovodi onoliko tenosti koliko u njemu moe da ispari (u
stvari, zbog nesavrenosti regulisanja protoka, dovodi se neznatno manje, tako da iz
njega izlazi vrlo malo pregrejana para), ili
- preplavljeni (kada im se dovodi viestruko vie tenosti); pri tome se koeficijent
cirkulacije n (odnos koliine dovedene prema koliini isparene tenosti rashladnog
fluida) bira u zavisnosti od vrste hlaenog objekta. Cirkulacija tenosti kroz
preplavljene isparivae moe biti pumpna ili gravitaciona.
Pomoni aparati
Prvu grupu pomonih aparata sainjavaju razni razmenjivai toplote (spoljanji i unutranji
prehlaivai kondenzata, meuhladnjaci, hladnjaci ulja i sl.), priguni separatori i/ili njihove
kombinacije koje omoguavaju modifikovanje ciklusa u cilju poveanja uinka i/ili koeficijenta
hlaenja.
Drugu grupu sainjavaju razni pomoni aparati iji je osnovni zadatak da spree neeljene
reime rada, ublae ili eliminiu posledice usled nesavrenosti konstrukcije i/ili postupaka
montae i time omogue dugotrajan i nesmetan rad, kao i lake opsluivanje (npr. odvajai ulja,
odvajai vazduha, filteri, suai). Pri tome, pojedini pomoni aparati iz ove grupe doprinose i
utedi energije, zato to, intenzivirajui razmenu toplote, omoguavaju povoljnije temperaturske
reime rada.
Pri strujanju u cevovodima, eksergija rashladnog fluida opada zbog trenja (odnosno pada
pritiska) i razmene toplote pri konanim razlikama temperatura. Meutim, pad eksergije
rashladnog fluida i investicioni trokovi nisu jedini parametri o kojima treba voditi rauna pri
izboru brzine strujanja (ime se u stvari odreuje unutranji prenik cevi): u nekim sluajevima
brzina strujanja mora biti dovoljno velika da obezbedi transport tene faze ili ulja i time sprei
njihovo nagomilavanje u cevovodu, dok je u drugim ograniena doputenim padom pritiska (npr.
195
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
u usisnim vodovima prema kompresorima). Zbog toga, pri optimizaciji brzine u cevovodima,
postoje ogranienja u izboru brzine koja nameu zahtevi za nesmetanim funkcionisanjem
instalacije u svim relevantnim reimima rada
Ureaji automatske zatite i/ili upozoravanja, koji automatski iskljuuju iz rada pojedine
delove ili celokupnu instalaciju i/ili aktiviraju odgovarajui zvuni i/ili svetlosni alarm ako neki
od relevantnih parametara rada izae iz predvienog opsega, te moe da uzrokuje oteenje ili
havariju maine, opasnost po zdravlje ljudi ili hlaene proizvode i/ili izazove ekoloke posledice.
Kao zatitni ureaji se najee koriste termostati i presostati; to su termometri, odnosno
manometri, sa elektrinim prekidaem, koji automatski prekidaju rad tiene maine kada
predmetna temperatura ili pritisak dobiju neeljene vrednosti;
Za merenje temperature koriste se stakleni termometri sa tenou (iva, alkohol ili neka
druga tenost, zavisno od temperaturskog podruja), elektrini termometri (najee otporniki,
termoelektrini termometri (sa pojedinanim ili redno vezanim termoparovima) ili, znatno ree,
bimetalni ili gasni termometri.
196
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Najvaniji relevantni parametri od ijeg uspenog kontrolisanja bitno zavisi ispravan rad
maine i/ili spregnutog objekta (grejanja i/ili hlaenja) su:
- Temperatura hlaenog objekta;
- Protok rashladnog fluida kroz suve isparivae
- Pritisak (temperatura) isparavanja
- Pritisak (temperatura) kondenzacije
- Temperatura pare na potisu kompresora
- Nivo tenosti rashladnog fluida u preplavljenim isparivaima ili separatorima
Vrste regulatora
Potrebna tanost regulisanja je obino takva da doputa primenu statikih regulatora (tzv.
Proporcionalni, ili P regulatori). Astatiki regulatori (tzv. Integrirajui, ili, I regulatori), kod
kojih je brzina promene reguliue veliine srazmerna odstupanju regulisane veliine od zadate
vrednosti, su u principu savreniji i taniji, ali su sloeniji i skuplji, pa se zato znatno ree
primenjuju. Ostali, jo sloeniji tipovi regulatora (npr.: PD, PI i PID), koji imaju stabilizirajue
naprave pomou kojih se skrauju prelazni procesi i smanjuju dinamika odstupanja, se, zbog
svoje visoke cene, samo izuzetno koriste pri automatizaciji rashladnih ureaja.
Kod direktnih sistema hlaenja ispariva rashladne maine je ujedno i hladnjak koji se
koristi za odvoenje toplote od hlaenog objekta. Meutim, kada se eli izbei kontakt rashladnog
fluida i hlaenog objekta ili smanjenje koliine rashladnog fluida u instalaciji (i njegovog cevnog
razvoda kroz objekat), primenjuju se sekundarni rashladni fluidi u indirektnim sistemima. Kao to
je ve bilo pomenuto, sekundarni rashladni fluid krui kao posrednik, u zatvorenom toku, izmeu
hlaenog objekta i rashladne maine hladi se u isparivau rashladne maine, a zagreva u
hladnjaku, oduzimajui toplotu hlaenom objektu. Kada su u pitanju relativno visoke temperature
hlaenja (iznad 0oC), kao to je sluaj u komfornoj klimatizaciji, kao sekundarni rashladni fluid se
koristi voda. U cilju snienja temperature mrnjenja sekundarnog rashladnog fluida, prilikom
197
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
primene za nie temperaturske reime, mogu se koristiti vodeni rastvori glikola i soli. Rashladne
maine koje se koriste za pripremu hladne vode nazivaju se ilerima. Uobiajeni temperaturski
reim hladne vode za klimatizacione sisteme je 7/12oC. Na slici 9.8 prikazana je ema ilera sa
vodom hlaenim kondenzatorom.
198
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Toplotne pumpe su rashladni ureaji koji rade po levokretnom ciklusu, ali se kod njih
toplota kondenzacije (koja je kod rashladnih maina termodinamiki beskorisna toplota koja se
odvodi u okolinu) koristi za zagrevanje objekta, a toplota potrebna za isparavnje rashladnog fluida
se oduzima od okoline (koja se kod rashladne maine oduzima od hlaenog prostora). Okolina
(spoljni vazduh, podzemne i nadzemne vode ili tlo) predstavljaju toplotni izvor. Prema tome,
jedna instalacija sa mainom koja radi po levokretnom ciklusu moe se koristiti i u svrhu hlaenja
i u svrhu grejanja. Na slici 9.10 dat je prikaz rada rashladnog ureaja u reimu toplotne pumpe.
199
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Loa strana vazduha kao izvora toplote su varijacije njegove temperature, to znatno utie
na koeficijent grejanja. Sniavanjem temperature okoline smanjuje se i grejni uinak toplotne
pumpe. Ovi ureaji se ne dimenzioniu na puno optereenje, odnosno za najnepovoljniju radnu
taku, jer bi u najveem delu godine sistem bio predimenzionisan. U zavisnosti od temperaturi
spoljnog vazduha, koeficijent grejanja se kree od 2,5 do 3,5. Nedostatak toplotnih pumpi koje
rade s spoljnim vazduhaom kao izvorom toplote su visoka buka i velika koliina vazduha koja je
potrebna zbog male vrednosti specifinog toplotnog kapaciteta. Hlaenjem vazduha za 6 do 8C
dobijaju se optimalni odnosi izmeu: koliine vazduha, veliine ventilatora, veliine isparivaa i
koeficijenta grejanja. Vano je primetiti da ugradnjom etvorokrakog ventila ureaj u tokom leta
moe raditi u reimu hlaenja.
Cirkulacioni krug
tople vode u sistemu
grejanja
Ventilator konvektor
ili panelno hlaenje
Kondenzator
Kompresor
Priguni
ventil
Ispariva
200
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Bojler
STV
Ventilator konvektor
ili panelno hlaenje
Kompresor
Ispariva
Priguni
ventil
Reka ili
Jezero
Slika 9.12 ema toplotne pumpe sa povrinskom vodom kao izvorom toplote
Podzemne vode kao izvor toplote su povoljne za primenu zbog visoke i relativno
ujednaene temperature, koja u veini sluajeva iznosi izmeu 8 i 12C, to zavisi od dubine sa
koje se crpi. Za crpljenje podzemne vode potrebna su dva bunara, crpni i povratni (slika 9.13).
Razmak izmeu ovih bunara treba biti to je mogue vei, a po mogunosti ne manji od 10 m.
Crpni bunar treba da daje u svim vremenima pogona dovoljnu koliinu vode, odnosno izdanost
crpnog bunara je najvanija za projektovanje ove toplotne pumpe. Potopljena crpna pumpa se
ugrauje obino do dubine 15 m kako bi se smanjili pogonski trokovi pumpe. Ispod pumpe,
ostavlja se slobodna visina bunara koja omoguuje nakupljanje peska i neistoa. Prenik bunara
je obino 220 mm ili vei. Protok pumpe za vodu proraunava se na tempersturskoj razlici vode
na isparivau od 4 do 5C.
Bojler
STV
Ispariva
Slika 9.13 ema toplotne pumpe sa podzemnom vodom kao izvorom toplote
201
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
Tlo kao izvor toplote predstavlja ogroman toplotni izvor koji se moe koristiti kako za
grejanje tako i za hlaenje prostora. Iako se hlaenje moe ostvariti neposrednim korienjem
razmenjivaa toplote u tlu, u svrhu grejanja je po pravilu potrebno upotrebiti toplotnu pumpu.
Ugradnjom etvorokrakog ventila, toplotna pumpa se naelno zimi moe koristiti za grejanje, a
leti za hlaenje. Glavna prednost zemlje kao izvora ili ponora toplote je u relativno konstantnoj
temperaturi ve na dubini od 2 m (od 7 do13C), koja omoguuje rad u optimalnoj projektnoj
taki, bez dnevnih i sezonskih varijacija.
Horizontalna izvedba razmenjivaa toplote (slika 9.14) zahteva neto nie investicione
trokove, ali zbog nedostatka potrebne slobodne povrine esto nije primenljiva, osim u ruralnim
podrujima. Potrebna slobodna povrina je otprilike dvostruko vea od grejane povrine objekta.
Najee se razmenjiva toplote polae u tlo u obliku snopa vodoravnih cevi na dubini od 1,2 do
1,5 m, sa meusobnim razmakom cevi od 0,5 do 1 m, u zavisnosti od sastava i vrste tla. Priblino
na svaki m2 grejanog prostora treba u zemlju poloiti 1,5 do 2 m cevi. Razmenjivake sekcije koje
se paralelno spajaju, treba da budu podjednake duine radi lakeg balansiranja razmenjivaa.
Duina jedne razmenjivake sekcije iznosi do 100 m. Prenik polietilenske cevi uglavnom iznosi
25 ili 32 mm. Uinak razmenjivaa, kree se u granicama od 15 do 35 W/m2, pri emu se najbolja
efikasnost dobija za glineno tlo i tlo sa podzemnim vodama.
Od kondenzatora
Kompresor
Isparivac
Horizontalno postavljen
razmenjiva toplote u tlu
Vertikalno postavljen
razmenjiva toplote u tlu
Ispuna
202
Energetska efikasnost sistema grejanja i klimatizacije
QC , nd
QC , an = [kWh/(m2 a)], (9.4)
Af
gde je:
Af korisna povrina zgrade [m2].
Ukupna godinja energija za hlaenje, osim finalne, obuhvata i gubitke u sistemu za
hlaenje, koji se odnose na proizvodnju rashladne energije, gubitke u transformaciji ili predaji
toplote i gubitke u transportu do potroaa:
203