Cocco Bill@warezhr.

prg

2. PROIRENO IZDANJE V

Gog(c0 ili@vvare^hr.org
 I

Uvod ... ....................... , 7

Bugar _____________ 21
Tu ta____ ________ __ 40
Klica ............... ......... . 59

Mornar.. .. ....... .......... 75

Barakuda...... .......... 91
Kriminalna scena ....... 104

Kralj kocke_ .. 128

Kralj poker automata. 151

Rat gangova . 170

A G M ________ 195

Hrvatski Eliot Ness ... 219

Mama... .... ......... ....... 243
Zdrug......................... 271

Epilog---------------- -- 291

Dokumenti _ 301

Indeks .. .......... ....-...... 316

O autorici...._ _ _ . 326
 :co BI

[ ]

eselin Marinov, po nadimku Bugar, likvidiran je 31. svibnja

2002. neto poslije 15 sati u zagrebakom kafiu NBA, u
prizemlju istonog krila Chromosova tornja koji gleda na
Heinzelovu ulicu.1 Ubijen je u klasinoj egzekuciji, s pet metaka u
glavu dok je kleao na podu: u usta, elo i zatiljak.2 Smaknue je
nesumnjivo imalo obrednu svrhu: u jeziku mafije metkom u usta
igoe se onaj tko je prekrio zakon omerta.
Egzekucija se pripremala mjesecima.3 U hajci na njegovu glavu
dvojici profesionalnih kilera nuena je nagrada od 100.000 DEM.
Jedan je u sijenju 2002. napokon prihvatio angaman. Uhodio je
rtvu sljedea tri mjeseca. Krajem travnja 2002. drao je Marinova
na nianu uvjeren da je naila idealna prilika: Marinov je sjedio za
stolom praznog restorana La Pasta na Jaranu, a kiler je ciljao kroz
stakleni zid, udaljen jedva stotinjak metara. Uto je Marinovu za
zvonio mobitel, Marinov je naglo promijenio poloaj i izaao iz vi
dokruga. Oekujui sljedei savreni trenutak plaenik je sluajno
uhien u Dubravi i osuen na mjesec dana zatvora zbog nekog ma
njeg krimena. No naruiteljima se silno urilo i Marinov je smak
nut desetak dana prije njegova izlaska iz zatvora u Remetincu. Li
kvidaciju je obavio Vinko uljevi Klica, umirovljeni zapovjednik

' Kaznena prijava sektora Kriminalistike policije PUZ-a broj 511-19-11/1-34-K-733/02.

Zapisnik o vjetaenju Centra za kriminalistika vjetaenja IvanVueti od
19. srpnja 2002. koji je potpisao Damir Tomaek, dipl. ing., dostavljen istranom
sucu Kreimiru Deviu.
Prvotni iskaz zatienog svjedoka inspektoru Gojku Markoviu krajem rujna 2002. koji
e svjedok kasnije pred istranim sucem izmijeniti.

[ 7 ]
 [ UVOD ]

specijalne jedinice HVO-a, nacionalni heroj, teki ratni invalid i na

vodno uzoran graanin.
U trenutku smrti Marinov je bio angairan kao suradnik-terenac
Kriminalistike policije MUP-a, lan policijsko-istraiteljskog tima
Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske, jedan od tajnih agena
ta istrane ekipe haakog tuiteljstva i neka vrsta privatnog detek
tiva ime Krasi, efice Dravnog ureda za reviziju. U obavjetaj
noj zajednici znali su ga kao kolovanog operativca bugarske tajne
slube koji je stigao u Hrvatsku 1991. sklanjajui se od obrauna
pijunskih frakcija u svojoj zemlji. Bio je evidentiran i kao trogodi
nji HIS-ov agent kodnog imena Mornar. Za javnost, meutim,
bio je lan redarske slube u zagrebakoj diskoteci Best, stalno pri
sutni lik zagrebakog kriminalnog miljea i bivi tjelohranitelj ozlo
glaenog haakog pritvorenika Mladena Naletilia Tute, osnivaa
Kanjenike bojne sa irokog Brijega. Marinov i uljevi znali su
se iz tih vremena hrvatsko-muslimanskog rata.
Dvadesetak minuta nakon pucnjave u NBA-u, Vinko uljevi Kli
ca uetao je u oblinje sjedite Policijske uprave zagrebake i pri
znao ubojstvo.4 Bio je petak popodne, dan nakon praznika koji su
dravni i policijski slubenici spojili u produeni vikend. Svi elni
ljudi PUZ-a bili su odsutni. Na radnom mjestu zateklo se tek neko
liko inspektora ne odve zainteresiranih da utvrde motiv, pozadinu
i okolnosti ubojstva. Ako ve uljevi, kao Hrvat i umirovljeni voj
nik HVO-a, nije uivao mnogo vee simpatije od ubijenog Bugari
na, za deurne policijske slubenike bio je to, u najmanju ruku, sa
mo okraj vie meu jednakim gangsterima. Na poprite zloina
prvi je stigao Ratko ao, ef tehnikog odjela PUZ-a, kojeg je Ma
rinov dvije godine prije optuio za ucjenu5: od Marinova je poet
kom 2000. traio da za potrebe suenja tzv. zloinakoj organiza-

' Veernji list i Jutarnji list, 3. lipnja 2002.

' U ime Veselina Marinova kaznenu prijavu podnio je jedan od njegovih odvjetnika Anto
Nobilo 2000. U prijavi je pisalo da policajci Ratko ao i eljko Dolaki obeavaju rje
avanje njegovih problema s hrvatskim dravljanstvom, bude li svjedoio u postupku
protiv tzv. zloinake organizacije.
 [ UVOD"' J

iji, prozvanog suenjem desetljea , po svaku cijenu tereti sku

pinu kriminalaca koji su predstavljeni kao supstrat organiziranog
kriminala u Republici Hrvatskoj. Premda se na Marinovljevu ka
znenu prijavu nitko nije osvrtao, prilino je razumljivo da inspek
tor ao nije previe suosjeao sa sudbinom ovjeka koji ga je op
tuio za iznuivanje lanog svjedoenja.
Prva verzija policijske kaznene prijave protiv uljevia, napisana
munjevitom revnou va-tri sata nakon pucnjave u NBA-u, sa
dravala je doslovni zapis ubojiine prie: u njoj se tvrdilo da je
Marinov prvi potegnuo pitolj i da ga je uljevi ubio preventivno,
spaavajui vlastiti ivot/ Ubio sam ga da on ne bi ubio mene,
ponavljao je egzekutor. Prema prilino providnom scenariju, sve je
bilo spremno za njegovo pomilovanje.
Vinko uljevi Klica uivao je , naime, dvostruko povlaten status:
u podzemlju i dravnim institucijama. U vrijeme hrvatsko-musli-
manskog rata predvodio je jednu od specijalnih postrojbi HVO-a
koje su za potrebe HDZ-ova reima sudjelovale u etnikom ie
nju Muslimana na onim podrujima BiH to ih je Franjo Tuman,
tadanji predsjednik Hrvatske, oznaio kao hrvatske povijesne
prostore koji bi trebali initi Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu.
Godine 1993. njegova jedinica prikljuena je Kanjenikoj bojni pa
se uljevi, zajedno s njezinim osnivaem Mladenom Naletiliem
Tutom, pojavio kao najmonije arite otpora meunarodnom pro
tektoratu u BiH, njenoj teritorijalnoj i politikoj reintegraciji.
U Hrvatsku je stigao bjeei pred mirovnim trupama Ujedinjenih
naroda u Bosni i Hercegovini koje su najavile uhienja pripadnika
hrvatskih paravojnih formacija. Zajedno s pet tisua razvojaenih
vojnika HVO-a - koliko ih je tek slubeno registrirano - uljevi je
preveden u Oruane snage Republike Hrvatske te umirovljen kao
hrvatski branitelj. Poetkom 2000. dobio je sve povlastice invalida
Domovinskog rata, mirovinu hrvatskog ratnog veterana i stan u za
grebakom naselju Lanite.

Veernji list, 3. lipnja 2002.

 [ UVOD ]

Istodobno se uzdigao na visoku poziciju u zagrebakom kriminal

nom miljeu. Znaajnu skupinu zaviajnih, ratnih i politikih sljed
benika iz svoje bive postrojbe HVO-a ujedinio je s Vjekom Sli-
kom, predvodnikom bande koja se regrutirala iz druge generacije
hrvatskih kolonista iz BiH po divljim stambenim naseljima Sesve-
ta, Retkovca, Dubrave i Kozari Boka. Kao novi, dominantni gang
uivali su podrku hercegbosanske struje u MUP-u, MORH-u,
Prvom gardijskom zdrugu i tajnim slubama. Uz takvo pokrovitelj
stvo i vjetu manipulaciju, Slikova i uljevieva kriminalna skupi
na vodila je rat s druinom Zlatka Bagaria, emigranta-povratnika,
suvlasnika kockarnice Jocker na zagrebakom Zelenom valu, koji
je u prvoj polovici devedesetih bio vrhovni autoritet tadanjeg
domaeg podzemlja.
Sve do uljevieve pojave, snage su bile izjednaene: kao uzor au
tohtonih zagrebakih kriminalaca Bagari je vladao gradskim sredi
tem, a Sliko je kontrolirao istonu periferiju bosanskih i hercego
vakih kolonista. Prikljuivi Sliku svoju vojsku i pijunsko-voj-
nc veze, uljevi je novom gangu omoguio ne samo ekspanziju u
Bagarievu teritorijalnu zonu, nego ga je uinio drutvenom i poli
tikom priuvom HDZ-ove desnice nakon njezina poraza na parla
mentarnim izborima u sijenju 2000.
Sliko i uljevi stekli su premo djelomice zahvaljujui invazi
ji bivih vojnika HVO-a iz BiH, a djelomice uz izravnu potporu
policije i pravosua koji su u studenom 1999. krenuli u spekta
kularni predizbomi progon tzv. zloinake organizacije, tek dje
lomice sastavljene od Bagarievih hrvatsko-njemakih mafijaa,
djelomice od njihovih gangsterskih satelita s Kneije, a djelomi
ce od njihovih osobnih znanaca i prijatelja. U sudskom procesu
protiv njihovih protivnika iz kriminalnog miljea, Slikovi plae
nici, rodbina i kumovi dobili su ulogu oteenika, rtava i zati
enih svjedoka optube.
Uhienjem i suenjem tzv. zloinakoj organizaciji, Slikovoj ban
di otvorilo se, dakle, neogranieno podruje djelovanja. U Vinku

I 10 1
 [ u v o ir ]

uljeviu Klici i njegovim ratnim sljedbenicima, kralj poker auto

mata, kako je Sliko eufemistiki prozvan, dobio je naoruanu,
izvjebanu paravojnu formaciju. Sastavljenoj od ljudi koji su u
hrvatsko-muslimanskom ratu obavljali za HDZ specijalne zadat
ke etnikog ienja Muslimana i politike likvidacije, koji su kon
trolirali koncentracijske logore i u potaji suraivali s etnicima, sr
pskim vercerima oruja i droge, HDZ-ovi politiki kuloari udijeli
li su Slikovoj zloinakoj skupini ulogu vrlo zaslune, poeljne i
korisne dravotvorne mafije. Nakon likvidacije Vjeke Slika 22.
oujka 2001., uljevi je sljedeu godinu funkcionirao kao samo
stalni gazda koji je zavladao poveim sektorom zagrebakog zati-
tarskog kriminala, kamatarenja, kockarnica, nonim klubovima,
ugostiteljskim lokalima.
Nipoto sluajno, Marinov je likvidiran u kafiu koji se, po prirod
nom pravu uspostavljenog reketa, smatrao uljevievom zonom
utjecaja.7 U sudskim dokumentima NBA jo je bio registriran na
ime sitnog, ucijenjenog, na smrt isprepadanog ugostitelja od kojeg
su uljevievi kriminalci potraivali novac, smatrajui da im lokal
pripada kao zalono jamstvo. Tako je poprite zloina ve nekoliko
mjeseci prije promovirano u dnevnu rezidenciju uljevieve para-
vojne grupacije u kojoj su dokoliarili, ugovarali sastanke, pregova
rali i aranirali svoje kombinacije.
Kada se uljevi pojavio u prostorijama Policijske uprave, scena
u NBA-u bila je ve pomno aranirana kao okvir za njegovu priu.
U drvetu stolice na kojoj je uljevi toboe sjedio trenutak prije
Marinovljeve smrti, pronaeno je zmo malokalibarskog pitolja
Nord American Arms koji su inspektori u prvi mah identificirali
kao imovinu rtve. Damski pitolj leao je uz njegovo truplo. Ka
ko su obje ruke ubijenog Marinova bile zalivene krvlju koja je lip
tala iz rasute glave, uljevievu pripovijest o samoobrani, navodno,

' O vlasnikim pravima Vinka uljevia Klice nad kafiem NBA posvjedoio je autorici
knjige bivi pripadnik SIS-a, bliski tuljeviev prijatelj; istovjetne pretpostavke unio je i
bivi naelnik PUZ-a.
' Zapisnik o vjetaenju D. Tomaieka.

1 U 1
 [ UVOD ]

nita egzaktno nije moglo potvrditi, ali ni osporiti.'1Krvava ruka r

tve nije se mogla potpuno pouzdano testirati tzv. parafinskom ru
kavicom, koja bi dokazala prisutnost ili odsutnost barutnih estica,
kao jedini siguran dokaz da je Marinov uope pucao: krv ponekad
prikrije estice, ponekad ne. Tako je prva slubena verzija pucnja
ve u NBA-u prihvaena na osnovi vrlo nepouzdanog iskaza samog
ubojice i jedinog svjedoka koji je moda ak bio suuesnik.
Dosljedno scenariju klasinih mafijakih trilera, samoobrana se
odigrala u pustom lokalu. Svi gosti - desetak poslije identificiranih
uljevievih plaenika, kumova i sljedbenika - bili su, navodno,
okupljeni ispred televizijskog aparata koji je zbog Svjetskog nogo
metnog prvenstva privremeno instaliran ispred ulaza, na terasi. Za
neseni televizijskim prijenosom utakmice Francuska - Senegal, ka
ko jednoglasno rekoe, nitko od njih nije ni vidio ni uo to se do
gaa s druge strane zida. O pucnjavi je, u prvi mah, svjedoila sa
mo konobarica. Prema njenom iskazu, uljevi je uao u prazan
lokal u pratnji svog kuma, kockara i sitnog hercegovakog kriminal
ca Vlade Rajia. Zajedno s Marinovom kratko su sva trojica sjedili
za istim stolom. Malo zatim Raji se premjestio na barsku stolicu za
ankom. Zabavljena, kako ree, nekim poslom u skladitu, u jed
nom trenutku ula je viku i psovke, a onda su prasnuli meci. Ne
znajui tko je u koga prvi pucao, koji trenutak kasnije na podu ka
fia ugledala je le u lokvi krvi.
uljevi i Raji zajedno su napustili kafi. Ubojica je krenuo pre
ma zgradi Policijske uprave, a Raji je netragom nestao. Na ope
iznenaenje, pojavio se tri dana poslije, potvrdivi pred istranim
sucem uljevievu pripovijest u cijelosti i do posljednjeg detalja.
Ubojiina pria o samoobrani, kao apsolutna istina potkrijepljena i
istovjetnom kaznenom prijavom, ve se uvelike distribuirala po
medijima; nakon trodnevnog iitavanja novinskih izvjea, Raji
je bez osobitih problema svjedoenje prilagodio eljama i oekiva
njima svoga kuma.

[ Iskaz konobarice u kafiu NBA kako ga je interpretirao Globus od 5, lipnja 2002.

1 12 ]
 [ UVOD ]

Tako je upanijskom dravnom odvjetnitvu dostavljena kaznena

prijava koja je najavljivala predvidljiv epilog: budui da je rije o
ubojstvu u samoobrani, koje je ubojica usto pokajniki, dobrovolj
no i samoinicijativno priznao, nakon pritvaranja i sasluanja ulje-
vi je sudski proces trebao ekati na slobodi. Sudska presuda i ka
zna trebale su se prilagoditi najblaoj kvalifikaciji zloina, nizu ola
kotnih okolnosti i uljevievu statusu veterana i tekog invalida
hrvatsko-muslimanskog rata.
Preokret je nastupio u trenutku kad se u istragu umijeao ravna
telj policije Ranko Ostoji, jedan od iskusnijih SDP-ovih kadrova
u policijskom poslu. U vrijeme HDZ-ove vlasti u Splitu je bio an
gairan u lokalnoj gradskoj vladi vodei sektor za gospodarenje
poslovnim prostorima, a nakon sijenja 2000. postao je naelnik
splitske Policijske uprave. Druga po veliini i znaaju u Republici
Hrvatskoj, splitska policijska filijala pokrivala je ujedno najjae
tranzitne kanale hercegbosanskih kriminalaca izmeu BiH i
Hrvatske. Kao osobnog supervizora istrage Marinovljeva ubojstva
Ostoji je imenovao inspektora Gojka Markovia.10 Svjestan da u
zagrebakoj Policijskoj upravi i upanijskom dravnom odvjetni
tvu postoji frakcija uljevievih pokrovitelja, Ostoji je otvorenim
politikim pritiscima uspio ishoditi da se sluaj ubojstva izuzme od
nadlenosti standardnih pravosudnih institucija i dodijeli novoo
snovanom Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog krimina
la - Uskoku. ak je i kriminalistikim laicima bilo savreno jasno
da pet metaka sasutih u rtvinu glavu, tako koncentrirano i preci
zno, ne ukazuje na spontanu i paninu reakciju ugroenog ovje
ka koji, titei svoj ivot, puca nasumce. U hipu je , dakle, sastav
ljena popravna, stroa verzija kaznene prijave, sa slubenom
kvalifikacijom prekoraenje nune obrane. Uz snaan otpor di
jela policije, pravosua i nekih novina, uljevi je ipak zadran u

Kao povjerljiva osoba ravnatelja policije Gojko Markovi u Upravi kriminalistike

policije Odjela opeg kriminaliteta obavio je obavijesni razgovor s Brankom
Marinov, suprugom ubijenogVeselina Marinova, o emu svjedoi slubena
zabiljeSka od 18. lipnja 2002.

[ 13 1
 { UVOD ]

pritvoru, dok su policijske ekipe ubojstvo Veselina Marinova na

stavile istraivati kao primjer organiziranog kriminala, s vrlo sta
rom genezom. U treoj verziji koja je objavljena u formi konane
optunice, uljevieva egzekucija dobila je najstrou kvalifikaciju
bezobzirne osvete prema bivem agentu HIS-a.
Pokazat e se da je Ostoji, zahvaljujui naelnikom iskustvu u
Policijskoj upravi splitskoj, prilino dobro poznavao najblie pravo-
sudno-policijsko okruenje. U balistiko-medicinskoj rekonstrukci
ji putanje zrna, koja je zavrena dva mjeseca poslije, otkrilo se da
je cijev uljevieva magnuma od mete bila udaljena najvie pet
naestak centimetara, d aje svih pet metaka ispaljeno u glavu bespo
mono pognute rtve koja je bila prisiljena lei ili kleknuti. Kona
ni nalaz vjetaka ukazivao je na ono to se moglo zakljuiti zdra
vim razumom: da je likvidacija unaprijed planirana i da je povijest
odnosa uljevia i Marinova previe dramatina i dugotrajna da bi
se razrijeila sluajno isprovociranom kavanskom svaom.
Tako je truplo Veselina Marinova postalo klju za razumijevanje
drutvene i politike klime na kraju prvog desetljea samostalne
hrvatske drave koja se dvije i pol godine prije, kako se inilo, izvu
kla iz polufaistikog reima HDZ-a.Tek naoko, svaa oko kvalifi
kacije Marinovljeva ubojstva motivirana je dugotrajnim institucio
nalnim ratom oko kaznene politike i razgranienja istrano-proce-
snih nadlenosti izmeu MUP-a i pravosudnih organa. Pravi moti
vi skrivali su se u sklopu suprotstavljenih politikih svjetonazora
izmeu hadezeovske i posthadezeovske Hrvatske. Nakon izborne
propasti stranke koja je deset godina vladala zemljom, u sijenju
2000. MUP je stavljen pod kontrolu esdepeovca ime Luina, dok
je Dravno odvjetnitvo, od vrha do dna, funkcioniralo kao ka
drovski, politiki i moralni recidiv HDZ-ova dravnog aparata. I
dok se Luin, u ime svoje lijeve stranke, javno obvezao da e - uz
uhiene i neutralizirane pripadnike kneijskoga ganga - raskrinkati
i rastjerati tzv. dravotvornu mafiju koja se prethodnih godina gra
dila kao oruana i mafijaka pesnica HDZ-ovih desniara, Dravno

1 14 1
 [ UVOD ]

odvjetnitvo raznim procesnim trikovima i povremenim medijskim

kampanjama blokiralo je policijske akcije. Cijelo prijanje deset
ljee pravosudne institucije bavile su se iskljuivo sitnim prestup
nicima pa su vrlo teko prihvaale nove strateke zahtjeve o ka
znenom progonu dojueranjih tienika i heroja HDZ-ova drav
nog aparata.
Kad je na intervenciju MUP-a sluaj ubojstva Veselina Marinova
predan dokazanom, provjerenom i nekorumpiranom istraitelju
Uskoka, u javnost je poslana poruka da policija vrsto vjeruje ka
ko u pozadini zloina u NBA-u valja traiti plan, namjeru, urotu,
razgranatu zloinaku hobotnicu koja je godinama prije bila pre
uena, zatakana i faktiki stimulirana u svojim mafijakim opera
cijama. Ta poruka ujedno je bila teka implicitna optuba protiv
pravosudnih ustanova, ali i protiv tzv. novih vlasti koje se nisu zna
le ili nisu htjele rijeiti HDZ-ova kadrovskog balasta.
Nasuprot policiji, upanijsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu mi-
noriziralo je uljevievu krivnju i relativiziralo njegove motive.
Protivei se Uskokovoj nadlenosti u sluaju Marinov, Dunja
Pavliek-Patak, dravnoodvjetnika zvijezda i razvikana antimafi-
jaka tuiteljica, obznanit e da nikada nije bilo ni najmanjeg do
kaza o zloinakoj organizaciji kojoj bi uljevi pripadao. S formal-
no-pravnog stajalita, bila je u pravu. Prije pucnjave u NBA-u, Vin
ko uljevi Klica, kao i njegov ortak Vjeko Sliko, imao je status
mirnog, dobroudnog, besprijekornog graanina, poslovnog ovje
ka, reprezentativnog Hrvata, bez i jednog registriranog kanjivog
djela. Pretuene, opljakane, ucijenjene ili likvidirane rtve zavra
vale su u dosjeima tajnih slubi s oznakom najstroe obavjetajne,
slubene ili dravne tajne, nedostupne bilo kojoj javnoj instituciji.

" Izjave Dunje Pavliek-Patak na konferenciji za novinare 2. lipnja 2002. u sjeditu

upanijskog dravnog odvjetnitva u Zagrebu, smjetenom u Zagrepanki, te intervju
u Novom listu 6. lipnja iste godine.
Takvu ocjenu dali su u neslubenim razgovorima s autoricom knjige i dvojica
visokopoziaoniranih slubenika MUP-a i jedan pripadnik tzv. Slikove grupacije
u zagrebakom podzemlju. Ona je identina procjeni odvjetnika Ante Nobila i Ljube
Viskovia Pavasovia.

1 15 1
 [ UVOD ]

Zato su pronicljiviji promatrai zbivanja s razlogom zakljuili'2 da

se uljevi ve prije akcije u NBA-u vjerojatno konzultirao s nekim
pravnim strunjakom iz dravnoodvjetnikih krugova. Predao se
policiji elei svojim sponzorima oglasiti da je uao u legendu pod
zemlja kao ovjek koji je ubio neunitivog Bugara, izdajnika i
drukera, raunajui istodobno - poduen mnotvom ranijih pri
mjera - da e pria o samoobrani, iroko prihvaena, posluiti kao
razlog njegove brze i lake amnestije. Prema Ostojievim, vrlo ute
meljenim, procjenama, da se takav plan realizirao, Zagreb bi zahva
tio novi val nasilja i ubojstava. Bila bi to poruka svim kriminalci
ma, zloincima i ubojicama da i nakon HDZ-a ive u carstvu gang
sterske dravotvornosti bez granica.
I mediji su za to bili pripremljeni. Ve godinama oslonjeni na izvore u
Dravnom odvjetnitvu koje ih je hranilo lanim senzacijama, veina
novinara podrala je uljeviev naueni tekst o smrtnoj opasnosti i
spaavanju golog ivota od Naletilieva kilera. Istina, bilo bi pretjerano
rei da je uljevi nevinace, pa je izabrana opcija - u Hrvatskoj otpri
je popularna - tzv. objektivnog sagledavanja stvari kroz izjednaavanje
dviju strana: crne kronike dnevnih listova varirale su tako likvidaciju u
NBA-u kao tipini obraun dvojice istovjetnih mafijaa od kojih se je
dan dokazao tek kao precizniji i bri strijelac. U prvoj vijesti na HTV-
u, u sredinjem Dnevniku od 31. svibnja 2002., Marinov je portretiran
kao kriminalac i mistifikator koji se svojedobno lano predstavljao kao
agent HIS-a. Razvijajui istu tezu, novinar tjednika Globus13, jedan od
najveih medijskih saveznika Slikove i uljevieve mafije, pisao je da
je pucnjava u NBA-u razrjenica sukoba oko kockarnice u hotelu She-
raton koju su otvorila dva poslovna partnera, Hrvoje Fetra i Turin
Ahmet Hamoglu. U obraunu oko podjele novca, Turin je protjerao
Pfetraevu zatitaisku tvrtku i nadomjestio je uljevievim redarima;
kao Petraev ovjek, Marinov je cijeli dan, navodno, jurcao za uljevi-
em i prijetio mu osvetom. Prema zakljucima Globusova teksta, u
ljevi je ubojstvom doista spaavao goli ivot.

|~NGlobus, 24. oujka 2001. i 5. lipnja 2002.

1 16 1
 [ UVOD 1

Medijska prezentacija tajnog agenta Kriminalistike policije MUP-a

i Haakog tuiteljstva inila se jo vjerodostojnijom je r je nitko od
predstavnika dravnih institucija ni rijeju nije doveo u pitanje.
Prema objanjenjima umirovljenog obavjetajca bive jugoslaven
ske tajne slube, preuivanje i poricanje svojih terenaca univer
zalni je zakon svih pijunskih ustanova na svijetu. Kao kolovani
operativac nekadanje Dravne sigurnosti Bugarske, ni sam Mari
nov, svjestan toga pravila, nije oekivao da e u sluaju njegove
smrti itko od policijskih ili obavjetajnih elnika ustati u obranu
njegove reputacije. Ali posao pijuna volio je vie od vlastitog dru
tvenog ugleda.
Samo je jedan detalj remetio i zbunjivao tu iroko prihvaenu pre
dodbu o kriminalcu koji je , u krajnjoj liniji, skonao kako je i i
vio. Bio je to pokop Veselina Marinova, toliko razliit od svih tradi
cionalnih pogreba mafijakih bossova ili njihovih sljedbenika.
Umjesto oekivane parade ikonografskih figura s izbrijanim glava
ma, debelim zlatnim lancima i nabildanih miia, novinari su na Mi-
rogoju ovaj put vidjeli tek skromnu oaloenu povorku od pede
setak ljudi u konvencionalnoj koroti i bez ikakvih policijskih do
sjea. Kao najvea atrakcija fotografiran je Anto Nobilo, odvjetnik
obitelji Marinov.
Ukratko, istina o egzekuciji Veselina Marinova onoliko se teko
probijala u javnost, koliko se cijela Hrvatska mukotrpno oslobaa
la HDZ-ova politikog naslijea koje se, po svojoj biti zloinako,
uortailo s probranim kriminalcima. Sukob oko mrtvog Marinova
dogaao se primamo kroz razliito gledanje na njegovu biografiju
i, to je jo vanije, kroz razliite poglede na pretpovijest njegovih
odnosa s vlastitim ubojicom.
Davno prije otvaranja kockarnice u hotelu Sheraton, Marinov je
svoje znance, prijatelje, sve institucije za koje je radio, izvijestio o
uljevievu lovu na svoju glavu". Osim rijetkih iznimki, jedva da

" Osim HIS-ova dosjea Barakuda iz 1998. u koji su uvrtena izvjea tajnog agenta
Mornara , Marinov je ostavio i tajno snimljene audiokazete svojih razgovora s
Radovanom Ortynskim, glavnim dravnim odvjetnikom Republike Hrvatske,

l 17 1
 [ UVOD ]

ga je itko elio sasluati. U zagrebakom podzemlju takoer se zna

lo da je uljevi godinama prije egzekucije u NBA-u bezuspjeno
traio nekoga tko e ubiti Marinova. Prvi put - 1998., kada je iz
SZUP-a meu pripadnike biveg HVO-a procurila informacija da je
Marinov tajni agent Mornar. Potraga je postala permanentna po
to je Marinov krajem 2000. izaao iz ekstradicijskog pritvora i
opet postao aktivan suradnik dravnih institucija, koje su, predvo
ene novom koalicijskom vladom, nastojale rekonstruirati hobot
nicu biveg HVO-a. Izvjesnom Draganu Kovau, nekadanjem
graninom policajcu koji se u slobodno vrijeme bavio vercom pro
stitutki i snajpera preko maarsko-hrvatske granice, ponueno je
20 tisua maraka. Prema onome to e poslije ispriati jednom od
svojih prijatelja15, Kova tu narudbu nije prihvatio, navodno iz sen
timentalnih razloga. Nije htio ubiti ovjeka s kojim je suraivao u
ilegalnom zagrebakom bordelu Intim-bar, premda se poslije do
znalo da je drukao po nalogu drave.
Istina je vjerojatno za nijansu drukija: kao kolovan i istreniran
obavjetajac bive Dravne sigurnosti komunistike Bugarske, Ma
rinov je bio vrlo teka meta. Neprestano na ulici ili na putovanji
ma, imao je obiaj provjeravati prati li se njegovo kretanje, odra
vao je stalne kontakte s tajnim izvorima u Slikovu i uljevievu
klanu, u rizinim situacijama oblaio bi pancir-koulju i spavao na
nepoznatim adresama. Marinova je, prema ocjeni pripadnika pod
zemlja, mogao eliminirati samo netko sa slinim znanjima, vjeti
nama i iskustvom. U sijenju 2002. druinu svojih najbliih surad
nika uljevi je izvijestio da mu je na raspolaganje stavljeno
100.000 DEM koje e ponuditi izvjesnom Kubancu, bivem ope-
rativcu kubanske tajne slube, koji se izvjetio u egzekucijama

Dunjom Pavliek-Patak, tuiteljicom u sluaju tzv. zloinake organizacije, fanjkotn Grli

em, zamjenikom upanijskog dravnog odvjetnika u Zagrebu, Zdravkom eninjakom,
policijskim inspektorom, Stjepanom Ivanieviem, ministrom pravosua. Na njima se u
je kako gotovo svakom od njih objanjava tko je Vinko uljevi Klica, ime s e bavi i tko

I
su njegovi politiki pokrovitelji.
15Rije je o znancu Dragana Kovaa, tada bjegunca zbog razbojstva poinjenog u Splitu,
koji je s njim razgovarao u ljeto 2002. u Hercegovini.

I 18 ]
 [ UVOD ]

dok je za raun Castrova reima ubijao dravne neprijatelje. Iz ne

poznatih razloga, sredinom 90-ih Kubanac je emigrirao u Hrvat
sku, uz jamstvo SZUP-a dobio dravljanstvo i nastavio ivjeti od
lova na ljudske glave. Od klasinih ubojica, regrutiranih iz redova
HV-a i HVO-a, razlikovao se po svojim profesionalnim skrupu
lama: jednom zgodom, primjerice, nije minirao automobil samo
zato to bi osim naruene rtve stradalo jo nekoliko ljudi ije
ubojstvo nije bilo plaeno.
Prihvativi narudbu da ubije Marinova kao neto tei ali stoga
profitabilniji posao, Kubanac se poeo pripremati. No onda je, sre
dinom svibnja, sluajna policijska patrola u njegovu automobilu
pronala poveu koliinu eksploziva i oruja. On je dospio u pri
tvor, a policija je uzalud ispitivala podrijetlo i svrhu privatnog arse
nala. Istraga nije donosila rezultate pa g aje istrani sudac namjera
vao osloboditi sredinom lipnja. Kubanac je bio spreman nastaviti
zapoetu akciju.
Vinko uljevi Klica postao je , ini se, silno nestrpljiv. Ne samo
zbog starih rauna: Marinov je najavljen kao svjedok obrane u su
enju desetljea protiv tzv. zloinake organizacije koje je zaglibi
lo u velike probleme za Dravno odvjetnitvo. Zagrebom su se isto
dobno pronijele vijesti da Marinov ozbiljno razmilja o svjedoe
nju pred Meunarodnim kaznenim tribunalom u Haagu, u procesu
protiv Mladena NaletiliaTute kojem je uljevi vrlo mnogo dugo
vao. Usto, ukazala se savrena prilika.
U kasnim veernjim satima 30. svibnja 2002. Marinov je nazvao
izvjesnog Franju Zeleniku, vjerujui da je to njegov ratni drug
istoga imena i prezimena sa irokog Brijega.'6 Ne znajui da je
dobio pogrenog ovjeka koji se sluajno jednako zove i koji je,
usto, zaposlen kao jedan od uljevievih zatitara , signalizirao
je svome progonitelju koga zapravo trai. Po svemu sudei, sutra
dan mu je u ime njegova irokobrijekog znanca Zelenike zaka
zan susret u kafiu NBA. Kao stranac u Zagrebu koji se kretao

Iskaz Branke Marinov policijskom inspektoru Gojku Markooiu o d 18. lipnja 2002.

I 19 ]
 [ UVOD ]

uglavnom uvijek istim etvrtima - oko Jarana, Vjesnika, Palainov-

ke - sutradan neto prije 14 sati Marinov je iz grada nazvao svo
ju suprugu17, molei da mu poblie objasni lokaciju Chromosova
tornja. Slijedei njezine upute, pojavio se u kafiu bez pratnje,
pancirke i, navodno, s malokalibarskim pitoljem skrivenim u li
jevom depu trenirke. Ne slutei da je stigao u uljevievo gnije
zdo, dip je parkirao na vrlo upadljivu mjestu, tono ispred ulaza
u NBA. Neto poslije 15 sati supruga je nazvala njega, provjera
vajui je li stigao na odredite. Nije se javio, ali je linija bila do
stupna i slobodna. Poziv je ponovila desetak minuta kasnije, no
dobila je obavijest da je mobitel nedostupan. Vjerojatno je Mari
nov u tom trenutku ve leao u lokvi krvi.
Znalci gangsterskih stilova prilino su suglasno definirali likvida
ciju kao klasinu telu ili navlakuu, kako se to kae u argo
nu kriminalaca. Prema njihovoj znalakoj rekonstrukciji - koja se
bitno razlikovala od rezultata policijskog oevida - Zelenika, ulje-
vi i Rajic zajedno su stigli na mjesto sastanka. Dovezli su se auto
mobilom registracijske oznake ST-371-J, koji je bio registriran na
ime uljevieva brata, nekadanjeg ministra rada i socijalne skrbi
Herceg Bosne. Zelenika se umijeao medu televizijske gledatelje na
terasi, dok su uljevi i Raji, oekujui rtvu, zauzeli mjesta u pra
znoj unutranjosti lokala. Tek kad ih je ugledao, Marinov je vjero
jatno shvatio da se naao u klopki. No bilo je prekasno. uljevi je
u njegovu glavu sasuo pet metaka.
Kao u grkoj tragediji, Marinov je doivio sudbinu koju je sam
unaprijed ispisao: bila je sadrana u dravnim zapeaenim doku
mentima HIS-ove operativne akcije Barakuda iz 1998. koji su
nosili oznaku pijunske tajne.

Isto.

1 20 ]
 [ BUGAR ]

eselin Marinov roen je 16. sijenja 1967. u Vami na Crno

me moru. Otac Miron, mornariki podoficir, i majkaTodor-
ka, ekonomistica, razveli su se kad mu je bilo samo est
mjeseci. Oboje su zasnovali nove obitelji s kojima se Marinov nika
da nije dokraja zbliio. Odgojili su ga majini roditelji, baka i djed
Halaev.1
Prezime Halaev imalo je znaajno mjesto u povijesti bugarske
komunistike partije: Konstantin Halaev, uenik moskovskog
KGB-a, bio je jedan od prvih bugarskih partizana koji su krajem
1943. sudjelovali u organizaciji ustanka protiv pronacistike mo
narhije kralja Borisa.12 Nakon sloma Treeg Reicha i uspostave ko
munistikog reima, postavljen je na vrlo visoko mjesto u bugar
skom Komitetu dravne sigurnosti koji je poetkom 70-ih preime
novan u Slubu dravne sigurnosti (SDS). Fanatino vjerujui da je
pijunaa najmonije oruje bugarske drave i komunistikog po
kreta, stari moskovski egrt od svog je unuka stvarao savrenog pi
juna koji e, sanjao je, sudjelovati u finalnom ratu protiv kapitali
stike sile.
ivjeli su u peterosobnom stanu u kvartalu Asparuhovo, veli

1Nezavrena autobiografska ispovijestVeselina Marinova ispriana autorici knjige

izmeu listopada 2001. i travnja 2002. koja je snimljena na est audiokazeta.
1 Obitelj Halaev ima zanimljivu povijest koja prilino podsjea na hrvatske sudbine u
Drugom svjetskom ratu. Od estero brae, trojica su tijekom Drugog svjetskog rata postali
pripadnici njemake okupacijske vojske, a trojica su se pridruili Oteestvenom frontu,
bugarskom pokretu otpora. Nakon rata jedan od njih, Assen Halaev, postao je ugledni
utemeljitelj Tehnikog fakulteta p o kojem je ta ustanom dobila i ime.

[ 21 ]
 [ BUG AR J

koj gradskoj etvrti koja je dobila ime po mitskom kanu prabugar-

skih plemenskih utemeljitelja. Asparuhovo je tada vailo za elitno
predgrae Vame, i fiziki i simboliki izolirano od urbanistikog
komara lukoga grada, njegovih prljavih orijentalnih sokaka, de-
vastiranih vila nekadanjeg mondenog ljetovalita i instant-naselja
sklepanih u doba intenzivne socijalistike izgradnje. Dvije-tri pe-
terokatnice zvali su ruskim blokom, po oficirima sovjetske voj
ske i KGB-a koji su obavljali poslove savjetnika, instruktora i kon
trolora bugarskih dravnih ustanova. Za razliku od ostalog socija
listikog puka, itelji Asparuhova opskrbljivali su se u Koreko-
mu , lancu trgovina namijenjenih diplomatima i ostalim stranci
ma, gdje se, za bonove ili devize, mogla pribaviti svakovrsna za
padnjaka roba, od cipela do bijele tehnike. Sve do zrele dobi Ma-
rinov nije uo za bajke Hansa Christiana Andersena, za kultne
stripove Huga Pratta, nikad nije bio na rock koncertu, ali je jako
dobro razlikovao dizajnerske stilove Versacea i Armanija ili
tehnike nijanse Sonyja i Grundiga .
U tom idilinom okruenju, podalje od bugarske socijalistike
stvarnosti, Konstantin Halaev na svom je potomku iskuavao od-
gojno-didaktike metode koje e Marinov poslije, kao pitomac
obavjetajnog fakulteta, pronai u udbeniku moskovskog Insti
tuta za psihologiju pri KGB-u. Halaev je petogodinjeg Marino-
va uspavljivao priama o Crvenoj armiji i sovjetskim herojima iz
Drugog svjetskog rata, pripovijedao mu je o kapitalistikom Zlu i
komunistikoj Pravdi, Dobru i Mirotvorstvu, o sablastima kapita
lizma sa zapadne strane svijeta koje prijete dobroj bugarskoj dje
ci. Ve u predkolskoj dobi nauio ga je naslijepo sastavljati i ra
stavljati trofejni makarov, tjerao da simulira gerilske zasjede u
parku nedaleko od njihove zgrade, da natreba sve vojne i policij
ske inove, salutiranje, strojni korak, ustroj zapadnjakih i komu
nistikih tajnih slubi.
Bugarski obavjetajac mora imati hladnu glavu, vatreno srce i i
ste ruke, prva je reenica iz djedove enciklopedije prigodnih mak

1 22 ]
 [ BUGAR ]

sima koju je Marinov pamtio od este godine ivota. Bila je to izre

ka Feliksa Edmundovia Derinskog, osnivaa najstarije sovjetske
obavjetajne slube eka.
Ve u osnovnoj koli postao je druker tajne slube. Kad mu je bi
lo 12 godina, Halaev je unuka upoznao s kolegom iz Dravne si
gurnosti koji je progonio neku tursku obitelj, navodno povezanu s
teroristiko-separatistikim grupacijama. Instruirao je djeaka kako
da se zblii s dvojicom njihovih sinova, takoer pukokolaca, i
izvue informacije o navikama i kunim prijateljima njihovih rodi
telja. Marinov je pokazao zavidan talent: zahvaljujui, medu osta
lim, i njegovim pijunskim doprinosima, ljudi su uhieni i osueni
na viegodinju robiju. Tako rano demonstriravi politiku izgrade-
nost, promoviran je u jednog od najmlaih elnika vamskog Kom-
somola, pa potom - ve u 16. godini ivota - u jednog od najmlaih
lanova Komunistike partije Bugarske.
Uz izvrsne politike karakteristike i slavno prezime svoga djeda,
zavrio je srednju milicijsku kolu u Pazardiku. Nakon niza sred
njokolskih konfidentskih pothvata, u kartotekama bugarskog
SDS-a registriran je u 16. godini kao stalni vanjski suradnik tajne
slube. Tri godine poslije bez ikakvih tekoa prihvaena je njego
va molba za upis na Fakultet SDS-a na Visokoj milicijskoj akademi
ji Georgi Dimitrov u Sofiji. Studentsko razdoblje proveo je u tzv.
korpusu, zatvorenom vojno-policijskom internatu. Podijeljeni u e
te i brigade studenti su, osim ocjena od jedan do est, osvajah pri
mjerene asnike inove Dravne sigurnosti, koji su rasli usporedo
s brojem uspjeno poloenih ispita. Struni predmeti bih su izvede
ni iz samo dva KGB-ova udbenika i nekoliko prirunika s ozna
kom dravne tajne, napisanih na ruskom, koji je svaki Bugarin te
no govorio ve od osnovne kole. Praktina nastava sastojala se od
simulacija pijunskih metoda: tajne pratnje, tajnog pretresa stana,
glume, vjetine laganja i obmanjivanja, vjebi psihike i tjelesne iz
drljivosti. Marinov je diplomirao kao porunik.
Prvog Hrvata upoznao je 1988., na etvrtoj godini Akademije, asi

I 23 ]
 [ BUGAR ]

stirajui starijim operativama Dravne sigurnosti u detektiranju

ilegalnog hrvatsko-bugarskog kanala za preprodaju oruja i eksplo
ziva. Ime mu je bilo Mladen Naletili a nadimak Hita, ivio je u nje
makom gradu Siengenu na Bodenskom jezeru, sa suprugom Nje
micom i dvoje male djece.3 Sebe je nazivao hrvatskim revolucio-
narcem i politikim emigrantom koji predvodi jednu skupinu
hrvatskih separatista. Marinov se s Naletiliem sreo u oblinjem ho
telu kao tobonji bugarski emigrant koji od hrvatskih radikala po
kuava pribaviti eksploziv za diverzije u Bugarskoj. Povezao ih je
jedan od Naletilievih prijatelja, podrijetlom Makedonac, koji je
ujedno u potaji suraivao s bugarskom tajnom slubom.
Marinov se vratio u svoju zemlju neobavljena posla, je r Naletili
lanom bugarskom teroristu nije mogao obeati nita sofisticiranije
od vrlo sumnjivih paklenih strojeva, sklepanih po receptima nekog
javnog prirunika o tzv. revolucionarnim metodama politikog dje
lovanja. Ipak, poznanstvo e dugorono odrediti njegovu sudbinu.
Isti Naletili dvije godine poslije priutit e unuku Konstatina Ha-
leeva da, po uzoru na djeda, iskusi Povijest.
Mladen Naletili zvani Tuta, vercer, kriminalac, kockar i pustolov
roen u irokom Brijegu u Hercegovini, stigao je u Njemaku
1973. U vrijeme prvog susreta s tobonjim bugarskim disidentom,
meu hrvatskim emigrantima vaio je za rodonaelnika lijevog
ustatva, jer je kopirajui retoriku studentskih lidera iz 1968. svoj
hrvatski nacionalizam poistovjeivao s nacionalnooslobodilakim
pokretima u Africi i Latinskoj Americi. Deklarirao se kao predsjed
nik hrvatske emigrantske organizacije koja se zvala Ujedinjeni
Hrvati Europe, sainjene od nevelike skupine polupismenih Herce
govaca koji su mnogo ozbiljnije od samog Naletilia shvaah njego
ve parole revolucionarca. Dok su njegovi nahukani sljedbenici,
okupljeni u tzv. trojke, u jednom podrumu izraivali primitivne pa
klene strojeve od elinih vaza i graevinskih tapina, Naletili je
na Bodenskom jezeru vodio noni klub koji je funkcionirao kao ile-

' Nacional, 5. oujka 1997.

1 24 ]
 [ BUGAR ]

galna kockarnica i bordel. Zato su hrvatski emigranti o njemu ima

li podvojeno miljenje. Prema onima koji su zazirali od revolucio-
narca, Naletilieva bombaka retorika odavala je provokatora Ud-
be, kako se u to doba jo samo kolokvijalno nazivala tadanja slu
ba jugoslavenske dravne sigurnosti, ili barem klasinog suradni
ka njemake obavjetajne slube BND koja zauzvrat tolerira Nale-
tiliev sumnjiv noni klub i ilegalne poslove. Njegovi simpatizeri
tvrdili su da je svojom pojavom dugokosog, mravog asketa s ljevi-
arskom retorikom modernizirao i radikalizirao hrvatsku dravo
tvornu ideju. Sam Marinov vratio se u Bugarsku s jakim dojmom
da je upoznao blefera kojemu politika slui samo za fasciniranje
naivnih sunarodnjaka.
Marinov je diplomirao u lipnju 1988., godinu i pol prije ruenja
Berlinskog zida.' Kao jedan od najvjetijih pitomaca obavjetajnog
fakulteta u jesen iste godine poslan je na specijalizaciju na esto
mjeseni antiteroristiki teaj KGB-ova fakulteta Feliks Edmun-
dovi Derinski u Moskvi. Premda je jo tvrdo vjerovao u nepo
bjedivost komunizma, susret sa Sovjetskim Savezom, o kojemu je
jo od djetinjstva sluao oaravajue prie, izazvao je vrlo protur
jene osjeaje. Koliko su ga god zadivili Crveni trg, Lenjinov mau
zolej i sveane vojne parade, toliko je prvi put poeo sumnjati u do
bronamjerno prijateljstvo i saveznitvo SSSR-a i Bugarske. Primije
tio je , naime, da KGB-ovci bugarske obavjetajce otvoreno nagova
raju na suradnju i izdaju bugarske Dravne sigurnosti. Bugarska je
faktiki funkcionirala kao jedna od republika SSSR-a, a ne samo
stalna drava. A oni su nas, eto, pijunirali kao da smo neprijatelj
ska zemlja i sluba.To nisam mogao shvatiti, rei e mnogo godi
na poslije, razmiljajui o vremenu u kojem je poeo gubiti iluzije
o sovjetsko-bugarskom bratstvu.
Prvo radno mjesto aktivnog pripadnika bugarske Dravne sigur-

' Diplomski rad Veselina Marinova i danas bi trebao biti u knjinici fakulteta. Bio je
posveen protuobavjetajnoj zatiti u ratnim uvjetima. Uz pisani dio, Marinov je morao
svoje teorijsko znanje o zadanoj temi demonstrirati i praktino, organizirajui
protuobavjetajnu zatitu vojarne u Vami.

1 25 ]
 [ BUGAR J

nosti dobio je deset mjeseci prije abdikacijeTodora ivkova, drav-

no-partijskog diktatora komunistike Bugarske. U zemlji su ve bi
le osnovane prve nereimske organizacije, Ekoglasnost i Udruga za
podrku perestrojki. Kao operativac-pripravnik u oujku 1989. an
gairan je u Osmom, tzv. turistikom odjelu Druge uprave bugarske
Dravne sigurnosti, u filijali na Zlatnim pijescima koja je pokrivala
turistiko-hotelski kompleks dvadesetak kilometara udaljen odVar-
ne. Radno mjesto slubeno je definirano kao protuteroristika i
protuobavjetajna zatita ezdesetak objekata Balkan turista, jedi
nog turistikog poduzea u dravi. Ali veina njegovih zadaa svo
dila se zapravo na uhoenje i progon turske manjine koja je , po slu
benom stavu reima, bila stalni izvor opasnosti za teritorijalnu
cjelovitost Bugarske i opstanak cijelog komunistikog lagera.
U Bugarskoj su Tbrci i ostali muslimani inili 10 posto populacije
koja je preostala nakon viestoljetne otomanske vlasti, skrene tek
1876. Zbog susjedne Tbrske, lanice NATO pakta, bugarska Partija
javno i slubeno nazivala ih je petom kolonom prozapadnjakog
imperijalizma. Proglasivi njihovu etniku posebnost izmiljotinom
trulih zapadnjakih liberala, a njih same zapravo poturenim Buga
rima, nacionalnim izrodima i janjiarima, ivkov je u prosincu
1984., uoi popisa stanovnitva, pokrenuo tzv. preporoditeljski po
kret njihove masovne bugarizacije. U njoj je, naravno, najaktivnije
sudjelovao represivni aparat. Specijalne milicijske postrojbe, udru
ene ponekad s vojnim formacijama, tzv. crvenim beretkama, op
sjedale su muslimanska sela, prisiljavajui stanovnike da na licu
mjesta svoje osobne dokumente s muslimansko-turskim imenima
zamjenjuju njihovim bugarskim varijantama.5Ahmed Dogan, jedan
od dananjih lidera turske manjine u Bugarskoj, u slubenim drav
nim kartotekama tako je 1985. upisan kao Medi Doganov. Tko bi

| ' Vcsselin Dimitrov: In search o f a Homogeneous Nation: The Assimilation of Bulganas Tur-
| kish Minority 1984.-1985., izdanje London School o f Economics and Political Science UK,
; prosinac 2000.
Takoer Rossen V. Vassilev: Post-Communist Bulgaria Ethnopolitics, Department o f Miti-
cal Science, Ohio State Unwersity, prosinac 2001.

1 26 J
 [ B U G AR ]

se usprotivio takvom nacionalnom preporodu, zavravao je u

koncentracijskim logorima, ostajao bez radnog mjesta, kolskih di
ploma, zdravstvenih kartona. Na vrhuncu kampanje, specijalci
su ruili damije i muslimanska groblja, zahtijevajui odTbraka da
mijenjanju imena ak na nadgrobnim spomenicima svojih mrtvih
predaka. Od 1984. do 1989. vie od 250.000 Turaka, pod prijet
njom puanih cijevi, promijenilo je identitet, naciju i vjeru.'
Kao reakcija na masovni teror, od 1986. doista su se stvarale ile
galne muslimansko-turske organizacije i njihove radikalne, naoru
ane skupine koje je, u uvjetima blokovske podjele svijeta, plaala
i stimulirala susjedna Ilirska.7 Uoi pada Berlinskog zida turska ma
njina postala je i glavno arite protukomunistikih gibanja, zago
vornik privatnog vlasnitva i ekonomskog liberalizma. Pokuavaju
i spasiti reim na izdisaju, ivkov je otvorio granice prema Tur
skoj, nastojei se rijeiti mase koju vie nije mogao obuzdati. U lje
to 1989. Bugarsku je , prema nekim procjenama, u manje od dva
mjeseca, napustilo 150.000 muslimana. Velika ekskurzija, kako
su egzodus posprdno nazvale bugarske novine, zaustavljena je kad
se izraunalo da su Ilirci - mahom zanatlije, trgovci, pekari i sitni
ugostitelji - iz domaih banaka odnijeli i etiri milijarde leva, zapri
jetivi Bugarskoj potpunim financijskim bankrotom.9
Pretpovijest prve znaajne akcije u koju je Marinov bio uklju
en u proljee 1989., stariji kolege iz SDS-a objasnili su priprav
niku ovako: na Zlatnim pijescima postoji ogranak razgranate mre
e turskih separatista i potencijalnih terorista koje je sofijska cen
trala ve odavno detektirala i godinama pratila; za predstojeu tu
ristiku sezonu smislili su plan diverzija u nekoliko bugarskih gra
dova kako bi zaplaili zapadnjake turiste i unitili ljetni turisti-

" Intervju Ahmeda Dogana u Turkish Daily News, 16. studenoga 1998.
' Isto.
Prema Ihnjugovoj vijesti od 20. svibnja 1989., koja je objavljena u svim dnevnim novina
ma tadanje Jugoslavije, Todor ivkov osobno je najavio izdavanje izlaznih viza za ulazak
u Tursku u intervjuu na bugarskoj nacionalnoj televiziji 19. svibnja 1989.
D. Dimitrova: Bugarsko-turski imigranti u Republici Turskoj, Internet verzija.

I 27 ]
 [ BUGAR ]

ki priljev. Marinov je ukljuen u zavrnu fazu operacije. Morao se

sprijateljiti s izvjesnim Agatom, koji se navodno druio s vrlo
sumnjivim kruokom varnskih muslimana. Uz vietjedno uhoe
nje i prislukivanje Agatinih telefonskih razgovora, odlueno je da
Marinov glumi nieg asnika bugarske vojske, korumpiranog i ne
zadovoljnog reimom, zaposlenog u skladitu sofijskog garnizona
koji - potpuno ve u duhu vremena - pomalo krade oruje i pre
prodaje ga na crnom tritu. Kao uvjerljiv glumac, Marinov se
uspio zbliiti sTurinom, postati njegov prijatelj i tobonji politi
ki istomiljenik. Nakon otprilike dva mjeseca, osumnjieni turski
terorist konano je progutao mamac i uinio ono to je Dravna
sigurnost oekivala: lanog vojnog skladitara nagovarao je da
ukrade garnizonski eksploziv kako bi pripadnici njegove skupine
od njega montirali paklene strojeve.
Sudski proces protiv turske skupine sa Zlatnih pijesaka nije pri
veden kraju. Nakon ostavke Todora ivkova na sve dravno-par-
tijske funkcije u studenom 1989. uslijedila je epohalna inverzija
uloga izmeu dotadanjih politikih heroja i politikih zloinaca.10
Dok se pribliavao trenutak kad e Agata biti proglaen rtvom
bugarskog SDS-a i montiranih optubi za izmiljene teroristike
planove, dotle je Marinov proivljavao prve lomove u svojoj kari
jeri i prve osobne dvojbe o smislu politike kojoj je od roenja slu
io poput fanatiziranog vjernika.
Najprije se dokraja sruila ionako poljuljana predodba o sovjet
skom nadovjeku. U ljeto 1989. zaljubio se u Finkinju koja je na
Zlatnim pijescima provodila godinji odmor. Marinov je ve bio u
braku. Unato protivljenju djeda, bake i majke, jo u 20. godini bio
se oenio malo mlaom Sneankom Marcevom. Brana zajednica
od samog poetka nije funkcionirala: suprug je pekao pijunski za
nat dok je mlada supruga uVami, udaljenoj pet stotina kilometara,
sama odgajala njihovu ker. Bugarska tajna sluba stimulirala je

[
" O okolnostima ostavke Todora ivkova i sloma komunizma vidjeti Bulgaria mave-
ments toioards democradzation", Internet izdanje AI/BGR/93.001, oujak 1993.
 [ BUG AR 1

promiskuitet svojih djelatnika neovisno o tome jesu li u braku ili

izvan braka, pothranjujui predodbu o kolektivu mukarina koji
uvajui poredak stjeu posebne privilegije i u privatnom ivotu.
Marinov se u ljubavne avanture uputao i po zadatku, jer se seksu
alno zavoenje smatralo jednom od najefektnijih i najefikasnijih
tehnika vrbovanja. Kako su veze sa strankinjama iz imperijalisti
kih zemalja ipak bile najstroe zabranjene, zaljubljeni je Marinov,
savreno svjestan da ini neoprostiv profesionalni grijeh, svoju ve
zu pomno skrivao od sveprisutnih oiju svoje pijunske brae.
Otkrili su je kad je Finkinja napustila Bugarsku. Njihova veza na
stavila se u dugakim razgovorima na meunarodnim telefonskim
linijama koje je SDS, dakako, pomno prislukivao preko sredinje
dravne centrale. Koliko god bio oprezan, interna kontrola detek
tirala je ak toan broj sati koje je utroio u telefonske pozive uvi
jek istog broja u Finskoj. Marinov je osumnjien za izdaju obavje
tajnih tajni dravljanki imperijalistike zemlje. Pokrenut je partij-
sko-disciplinski postupak. Najglasniji zagovornik njegova izbaciva
nja iz Partije i Slube sigurnosti bio je ruski asnik, KGB-ov ins
truktor njihova odjela koji je urlao, vrijeao, inzistirao na svakoj,
najintimnijoj pojedinosti njihova odnosa. Zbrajajui to novo iskus
tvo sa starim razoaranjima u vezi s rusko-bugarskim odnosima,
izgubio je i posljednje iluzije o Sovjetskom Savezu. Nije me vrije
alo to to se bavio mojim intimnim ivotom. Tada sam smatrao da
je to opravdano. Ali me vrijealo da mi Rus ita lekciju o izdaji Bu
garske, a sam je vrbovao stotine prosovjetskih izdajnika, komen
tirat e Marinov, sjeajui se te epizode desetak godina poslije.
Iznenadnim preokretom u politikom sustavu, njegovi ljubavni gri
jesi pali su u zaborav, ali je zato, kao mnogo gori problem, aktualizi
ran drugi fragment Marinovljeve biografije: njegova uloga u slamanju
turskih demonstracija u svibnju 1989. Bio je to njegov prvi veliki zlo
in poinjen u ime Drave; tada ga je smatrao herojskim djelom.
Proces raspada bugarskog komunistikog reima poeo je u svib
nju 1989." Neposredan povod za masovnu pobunu Thraka zbio se

I 29 ]
 [ BUCAR ]

u muslimanskom seluTodorov Ikonomovo12 gdje se lokalna policij

ska patrola fiziki razraunala s nekolicinom mjetana. Ranjeno je
nekoliko turskih seljaka. U znak prosvjeda njihovi su sunarodnjaci
organizirali masovne demonstracije po cijeloj zemlji. U Razgradu i
umenu se pukaralo; ubijeno je nekoliko pripadnika regularne mi
licije. Marinov je dobio nalog da prekine sve svoje tekue pijunske
operacije i pridrui se postrojbi milicijskih specijalaca koja je upu
ena u krizna podruja. Navodno: imali su zadau da muslimanska
sela eljaju u potrazi za eksplozivom i orujem.
Dok su specijalci spavali pod atorima i jeli konzerviranu hranu,
pripadnik obavjetajne elite noi je provodio u sobi hotela Grand
u Razgradu. Jedne veeri u hotelskom baru upoznao je atraktiv
nu djevojku. Nakon nekoliko rundi pia, zavrili su u njegovoj ho
telskoj sobi. U sitne none sate, mlada dama napustila je hotel,
molei ljubavnika da je otprati kui. Na njegovo iznenaenje na
li su se u muslimanskoj etvrti. 1 tek to je Marinov s nelagodom
shvatio da je no proveo s muslimankom, prvom i jedinom u svom
ivotu, iz mraka se pojavio trabant s etvoricom mladih Turaka.
Neto kasnije milicijska patrola nala g aje na asfaltu, onesvijete-
nog i razbijene glave.
Oporavljajui se u bolnici nekoliko dana, osjeao sam neizmjer
nu posramljenost, mrnju i bijes, jer sam, poput kakvog diletanta,
klasinim enskim trikovima namamljen u klopku. Izaavi iz bol
nice, molio sam kolege da meni osobno prepuste ispitivanje etvo
rice osumnjienih muslimana. Jednog po jednog masakrirao sam
batinama, zahtijevajui da priznaju kako su me namjeravali ubiti,
znajui da sam Bugarin i asnik Dravne sigurnosti. Nita nisu pri
znali i bijes je rastao. Premda sam u njima oduvijek vidio povije
sne neprijatelje Bugarske, do tada Turke nisam mrzio zato to su

" Vijest dravne bugarske agencije BTA objavljena u Veernjem listu, Vjesniku, Borbi i
Politici 25. svibnja 1989. U slubenom priopenju stajalo je d a je bilo naruavanja
javnog reda koja su bila rezultat zabluda i podstrekavanja ekstremista pod
i utjecajem alkohola".
Isto.

I 30 1
 [ BUGARI

Turci. Nakon dogaaja u Razgradu, bio sam lud od elje za osve

tom. Kad sam se vratio na teren, svi su oni za mene bili isti. Koliko
znam, nikoga nisam ubio, ali sam ljudima radio stvari koje danas
sebi ne mogu oprostiti, ispriat e Marinov trinaest godina poslije.
Za osobite zasluge u slamanju turskog ustanka, Marinov je u pro
ljee 1989. dobio visoko odlikovanje. Orden mu je uruen u sofij
skom sjeditu ministarstva unutarnjih poslova. Na internoj svea
nosti herojsko znamenje privrstio je na Marinovljeve grudi osob
no ministar Dmitar Stojanov.13 Sveanost je zavrena, orden je ski
nut s njegove uniforme i opet spremljen u sef. Odlikovanje za pi
juna, kao i sve ostalo, moralo je ostati stroga dravna tajna. Kao do
datnu nagradu Marinov je preseljen u tzv. esti odjel specijaliziran
za progon politikih disidenata, koji je inio sam vrh obavjetajne
elite. Premda je u njemu proveo manje od godinu dana, etiketa e-
stak, kako su Bugari nazivali ozloglaenu sekciju Dravne sigur
nosti, u novim politikim okolnostima postala je kompromitantnija
od epizode s pretuenim Turcima.
Kada je 1991. za predsjednika nove, viestranake drave postav
ljen nekadanji disident elju elev14, tvorac i voa antikomunisti
ke koalicije Udruene demokratske snage, Marinov je , pod priti
skom turskog Pokreta za prava i slobodu, uhien zajedno s jo de
setak operativaca Dravne sigurnosti. Dodue, u Bugarskoj, kolek
tivno neiste savjesti, nitko nije bio spreman priznati da su Turci bi
li dugogodinje rtve nasilja i prisilne asimilacije. Umjesto optubi
za zloin nad Turcima protiv Marinova su pronaeni minorni razlo
zi da se, u znak iskupljenja, ukloni iz dosega javnosti.15 Osumnjien
je za pronevjeru novca iz crne blagajne SDS-a, ije se postojanje
ak nije moglo dokazati regularnim sudskim postupkom.

' 1Dmitar Stojanov poslije je, na osnovi arhivske grade, prokazan k ao jedan od zaetnika
preporoditeljskog pokreta koji je potpisivao naloge vojno-polidjskim trupama za represiju
,! nad turskim stanovnitvom,
" Zelju elev roen je 193.5. u mjestu Veselinovo nedaleko od umena. Na sofijskom sveu
ilitu zavrio je studij filozofije. Premda je u mladosti bio lan Komsomola pa Komuni-

L
stike partije Bugarske, nakon Staljinove smrti publicirao je nekoliko radova koji su dobili
etiketu politiki nepodobnih. Izgubivi dotadanji posao sveuilinog profesora protjeran je

l 31 ]
 [ BUGAR ]

Osloboen je uz neveliku kauciju i na intervenciju Arlina Antono-

va , tadanjeg oficira obavjetajne slube koji je u svibnju 1989.
zapovijedao crvenim beretkama , vojnim specijalcima koji su
prednjaili u eljanju i ienju turskih sela. Nakon izlaska iz
zatvora ilegalno se ukrcao na jedan trgovaki brod i doplovio u
vedsku. Tu je boravio manje od godinu dana, teko se navikavaju
i na uredan ivot bez uzbuenja. Zato se godinu poslije, navodno
u potrazi za novim avanturama operativnog rada, opet zatekao
u Njemakoj, obnovio poznanstvo s Mladenom Naletiliem i upu
tio u potpuno nepoznatu zemlju, uvjeren kako e u njoj dokazati
da je dostojan uspomene na vlastitog djeda koji je umro malo pri
je abdikacije Todora ivkova.
Nije ispalo kako je oekivao.
Komunistika Jugoslavija, kao cjelina, u slubenoj bugarskoj histo
riografiji bila je ocijenjena kao revizionistika drava pod sr
pskom dominacijom koja je jo 1948. izdala autentini lenjinizam
i komunistiku zajednicu. Zbog blizine titoistikog, protustaljini-

iz Sofije. Status disidenta stekao je 1980. nakon svoje knjige Faizam koju je tadanja
vlast zabranila, ocijenivi je k ao napad na bugarski reim i osnove marksizma-lenjinizma.
Zelen je 1988. osnovao polulegalm Klub za glasnost i perestrojku, u znak podrke
reformskim promjenama Mihaila Gorbaiova u SSSR-u. Godinu dana poslije okupio je i
ostale civilne pokrete koji su se uskoro pojavili. Koalicija antikomunistikih skupina
dobiva ime Savez demokratskih snaga, a eleu postaje njen prvi predsjednik. U svibnju
1990. Veliko sobranje, u kojemu veinu ine bivi komunisti, sada Socijalistika partija,

!
bira ga za predsjednika drave. Nakon promjena Ustava i izbornog zakona, u sijenju
1992. pobjeuje na neposrednim predsjednikim izborima. Kraj mandata 1996. doekao
je potpuno sam, nakon to je ve 1993. izgubio podrku i vlastitog Saveza demokratskih
snaga.
" Bugarski su politiari i mediji burnim reakcijama poricali postojanje turskog pitanja
kad je televizijska novinarka Tatiana Voksberg objavila dokumentarni film o
~preporodueljskom pokretu', gotovo deset godina nakon pada Berlinskog zida.
"Slubena biografija Arlina Antonova, objavljena na Internetu, na engleskom jeziku, u
prijevodu danas glasi ovako: Roen 13. veljae 1948., oenjen, dvoje djece. Zavrio
vojnu artiljerijsku kolu u Sumenu, Vojnu akademiju G. S. Rakovski, te Sveuilite
nacionalne i svjetske ekonomije. asnik bugarske vojske o d 1970. do 1989. Sef
artiljerijskog odjela u pazardikskoj diviziji Dozapovjednik crvenih beretki o d 1989. do
1991. Sef regionalne policijske uprave u Ptmagmtu i regionalne direkcije Nacionalne
sigurnosti od 1992. do 1993. Privatni poduzetnik. Kandidat za gradonaelnika u
Puzardiku na listi Bugarskog biznis bloka 1995. Kandidat za potpredsjenika Bugarske na
listi Bugarskog biznis bloka 19%. (predsjedniki izbori odrani su u travnju 1997., op. a.)

[ 32 ]
 [ BUGAR ]

stikog arita, institucija za koju je Marinov radio definirala je svoj

globalni poloaj, meu ostalim, kao predzie Varavskog pakta.
Kao student obavjetajnog fakulteta, glumei ruskog novinara, dva
je dana proveo u pograninom podruju june Srbije, pokuavajui
razumjeti uzrok i povod srpsko-albanskih sukoba koji su tada tek
rijetki vizionari ocijenili kao simptom smrti SFRJ. Komentari lokal
nog srpskog stanovnitva o Hrvatskoj i Hrvatima savreno su se
uklapali u definicije bugarskog SDS-a koji je u njima vidio najslabi
ju toku jugoslavenske federacije: vjeni separatisti, ustae i srbo-
mrsci. Prepoznavi staru dijagnozu bugarskih tajnih slubi, Mari
nov je zakljuio da on, kao Bugarin, s Hrvatima doista ima neto
zajedniko. Jer na dugakom popisu najveih bugarskih neprijate
lja, kako su ga oduvijek uili, Srbi su se nalazili odmah iza Turaka.
Zagreb ga je prilino zbunio discipliniranim vozaima koji su, ak
i u ratnoj situaciji, potovali prometne oznake, istoom ulica i re
lativnom urbanistikom jednoobraznou. Kako je vrijeme odmica
lo i kako je upoznavao sve vie ljudi iz razliitih slojeva, jo ga je
vie zapanjilo to to je hrvatska komunistika prolost u svakom
pogledu drukija od Bugarske. Vrlo je malo intelektualaca bilo u
Partiji, obrazovani su na literaturi koja se u njegovoj domovini, u
doba komunizma, smatrala izravnim dokazom antidravne ideolo
gije, a tinejderi su, ak i u ratnim uvjetima, sluali srbijanske rock
bendove i slobodno demonstrirali svoju pripadnost najrazliitijim
subkulturama. Jedino je Naletili, sa svojom nacionalno-revolucio-
narnom priom, doista sliio na davno usvojeni stereotip o hrvat
skom separatizmu. Bio je u pravu, mislio je Marinov, kada je svoje
kolebljive sunarodnjake odluio nauiti pameti.17
Tako je Marinov u jesen 1991., kao Naletiliev tjelohranitelj, ime
novan efom osiguranja Kanjenike bojne koja je osnovana u ho
telu Holiday Inn u zagrebakom Jankomiru. Hotel je vrlo smiljeno
izabran za sjedite postrojbe: Naletili je kontrolirao hotelsku koc-

" Dio razgovora Veselina Marmova o njegovoj suradnji s Mladenom Naletiliem objavljen
je u Nacionalu od 6. lipnja 2002.

I 33 ]
 [ BUG A R ]

kamicu, oekujui ujedno dravnu koncesiju za otvaranje cijele

mree casina u zagrebakim hotelima. Uz znanje i financijsku logi
stiku iseljenikih donacija pod kontrolom Gojka uka, tadanjeg
ministra iseljenitva, Kanjenika bojna funkcionirala je kao tipi
na paravojna formacija sastavljena od bivih emigranata, nekoliko
legionara i klasinih gangstera i ubojica. Kako e Marinov mnogo
kasnije svjedoiti, u svojim prvim misijama bila je usmjerena na
tzv. unutarnje neprijatelje hrvatske dravotvorne revolucije: zadu
ena za podizanje nacionalne svijesti, ukova privatna vojska pod
kontrolom Mladena Naletilia nije samo protjerivala zagrebake
Srbe, nego je otimala, ispitivala i likvidirala sumnjive Hrvate, tzv.
jugonostalgiare, oficire JNA. Kao specijalna meta bilo je markira
no podruje Hrvatske - Istra i Rijeka - u kojem HDZ nikako nije
mogao pobijediti na izborima, pa je taj dio hrvatskog stanovnitva
optuen za manjak ratnikoga ara i nacionalne svijesti.
S nekoliko pripadnika Kanjenike bojne potkraj 1991. Naletili
je banuo u Policijsku postaju u Crikvenici i u nazonosti Marinova
vlastitim rukama pretukao njenog naelnika, stvorivi od njega od
toga trenutka vjernog policijskog slubenika za provedbu svojih
poslovnih i politikih projekata u tom dijelu Hrvatske.
U sklopu tog kroatiziranja Istre - odnosno stvaranja HDZ-ove
izborne baze - Naletili je ve zapoeo pregovore o privatizaciji ne
koliko rovinjskih hotela koje je, nakon rata, planirao ukljuiti u svo
je budue carstvo kockarnica. Osvajanje turistikog poduzea spri
jeio je sam uak kao glasnogovornik HDZ-ova politikog vrha
koji je tu imovinu namijenio nekom drugom dokazanom i jo za
slunijem lanu svoje stranke. Potkraj 1992. Kanjenika bojna
preselila se u njegov rodni iroki Brijeg, u Hercegovinu, sluei kao
model po kojem je organizirano jo desetak slinih postrojbi, na
zvanih antiteroristikima, postrojbama za posebne namjene ili spe
cijalnim postrojbama HVO-a. Jednu od njih, nazvanu Garavi, na
podruju Bugojna i Uskoplja okupio je i predvodio Vinko uljevi
Klica. Osim eliminacije unutarnjih neprijatelja - u ovom sluaju

I 34 ]
 [ BUGAR ]

zagovornika hrvatsko-muslimanskog saveznitva u obrani BiH - za

daa tih revolucionarnih formacija bila je etniko ienje Musli
mana s onih podruja koja su u Tumanovoj rezidenciji na Pantov-
aku obiljeena kao hrvatski povijesni prostori.18 Premda su speci
jalci HVO-a formalno bili podreeni Glavnom stoeru hercegbo
sanskih oruanih snaga, Naletili je, kao otjelovljenje ukove poli
tike volje i tajnih stratekih planova, bio njihov stvarni zapovjednik
i kontrolor. Tako je uoi druge bitke uljevieva postrojba izravno
prikljuena Naletilievim trupama, dobivi naziv 22. diverzantski
vod Kanjenike bojne, pa je irokobrijeka prijestolnica vladajueg
revolucionarca postala i uljevieva vojna centrala.
Veselin Marinov pridruit e se Mladenu Naletiliu zvanom Tuta u
irokom Brijegu tek nakon vie od godinu dana. Poto je po nalo
gu drave, kako se to kae, organizirao i predvodio ekipu koja je
sve do Rumunjske uhodila dvojicu navodnih KOS-ovaca, gdje ih je
i likvidirala, Marinov se vratio u Bugarsku. Naime, umjesto oeki
vane zahvale to je egzekucijom dvojice neprijatelja dokazao lojal
nost vlaajuim hrvatskim autoritetima, Naletiliu, uku i Tuma
nu, dobio je izgon. Nakon meunarodnog priznanja drave, hrvat
ska Vlada otkazala je gostoprimstvo svim stranim plaenicima koji
su se zatekli u redovima Hrvatske vojske. Istina, odlaskom u Her
cegovinu mogao je rijeiti sve svoje probleme. Kako su se, meu
tim, u Bugarskoj promijenile politike prilike, Marinov se odluio
na povratak u domovinu.
U sijenju 1992. elev je svoj predsjedniki status potvrdio na
neposrednim izborima, a protukomunistika koalicija koju je
udruio i predvodio u bugarskom je parlamentu odnijela blagu
prevagu nad bivom Komunistikom partijom koja se u meuvre
menu prekrstila u Bugarsku socijalistiku stranku. Proeuropski
predsjednik, kao jedan od svojih stratekih ciljeva, zacrtao je obra-

O ratnim ciljevima Franje Tumana u Bosni i Hercegovini svjedoi niz stenograma

njegovih razgovora s raznim prvacima tadanje Republike Hrvatske i Herceg Bosne koji
su nakon njegove smrti pronaeni u arhivu Ureda predsjednika na Pantovaku.

[ 35 ]
 [ BUG AR ]

un sa sovjetskim naslijeem koje je u Bugarskoj egzistiralo u fi-

nancijsko-politikoj simbiozi nekadanje partijske vrhuke, ruso-
filskog dijela stare Dravne sigurnosti i KGB-ovskih suradnika.
Preobraeni u postkomunistiku bugarsko-rusku mafiju koja je , u
privatizaciji, juriala na sve znaajnije gospodarske segmente, po
stali su osnovni regenerator kaosa i kriminala u zemlji, podgrijava-
jui velikobugarsku histeriju u odnosu na Tursku i Makedoniju.
Njihovo najjae uporite bila je korporacija Multigrup19 kojom je
upravljao Andrej Lukanov, prvi bugarski premijer nakon abdikaci
je Todora ivkova, takoer dugogodinji komunist, poslije pripad
nik reformirane bugarske Partije. U uvjetima meunarodnog em
barga protiv SRJ Slobodana Miloevica, Multigrup je postao naj
moniji ilegalni dobavlja nafte, municije i oruja za jugoslavensku
vojsku i srbijanske paravojne formacije.
Nasuprot tomu, elju elev okupio je dokazano antisovjetski ori
jentirane bugarske obavjetajce, koji su, istim pijunskim znanjima
i vjetinama, mogli parirati bivim kolegama. Predvodio ih je Arlin
Antonov, stari znanac Veselina Marinova, koji je postavljen na fun
kciju efa regionalnog odjela Slube nacionalne sigurnosti, kako je
godinu prije preimenovan nekadanji SDS.Taj slubeni rang bio je
mnogo nii od njegova stvarnog poloaja u supertajnoj pijunskoj
skupini koju je elev promovirao u svoje osobno, izvaninstitucio-
nalno oruje u borbi protiv organiziranog kriminala i preobraene
sovjetske, odnosno ruske sile.

J '* Nova Makedonija, 2. studenoga 7995. objavila je tekst Bugarska meunarodna hobot-

I
nica" povodom optubi u grkim novinama d a je Multigrup organizirao atentat na Kiru
Gligorova, tadanjeg makedonskog predsjednika. Dio teksta glasi ovako: Vlasnici
organizacije su bivi pijuni, sinovi i zetovi i drugi bliski ljudi bugarskih dunosnika koji su
igrali ulogu u komunizmu Todora ivkova. Organizacija je stvorena da transformira
politiku mo bive komunistike partije u ekonomsku mo koja bi se poslije preobrazila u
politiku partiju u politikim, ekonomskim i drutvenim promjenama. Tijekom 1998. slinu
je organizaciju pod imenom Multiart osnovao Ilija Pavlov, bivi bugarski ampion u
i hrvanju. Prosperirala je zahvaljujui njegovoj enidbi s Toni ergelanovom, keri
ergelanova koji je bio ef bugarske obavjetajne slube. Ostali osnivai organizacije

I su Dimitar Ivanov, dunosnik u odjelu Nacionalne sigurnosti, koji je bio potpredsjednik

korporacije do listopada 1995. kada je dao ostavku dan prije atentata na Gligorova.
, Ilija Pavlov likvidiran je u oujku 2003.

1 36 ]
 [ BUGAR J

Osobni poziv Arlina Antonova bio je kljuan motiv njegova pov

ratka u Bugarsku. Ukljuen u istu predsjednikovu pijunsku skupi
nu, dobio je zadau da slijedi ogranak Multigrupa koji je vodio pre
ma Primorskoj banci uVami. Zaposlio se kao ef banina osigura
nja, izravno sudjelujui u transportu neregistriranih novanih po
iljki za podmiivanje pojedinih politiara, lanova vlade, parla
menta i policijskih naelnika.20Tajne snimke primopredaja debelih
kuverti s devizama zavravale su u predsjednikom uredu.
Jednoga dana, kao osobnu izaslanicu Arlina Antonova, upoznao je
Tatjanu Totevu, 33-godinju vlasnicu privatnog trgovakog poduze
a Tanven koja je za operacije predsjednikove supergrupe - barem je
tako ona objasnila - trebala utemeljiti tajni raun crnoga fonda. Ka
ko e Marinov nakon svega priati, sreo ju je dva puta u ivotu. An-
tonov ga je molio da Totevu otprati do grada Pestera i od lokalnog
naelnika policije za nju preuzme pitolj. Nakon toga nikada je vie
nije vidio, a bugarska policija objavila je njezin zagonetni nestanak.
Za njezin nestanak uo je u rano proljee 1993. kada g aje bugar
ska civilna policija osumnjiila za pronevjeru 200.000 leva. Optu
ili su ga da je novac kojim je trebao kupiti elektronsku opremu za
tehniki nadzor banke investirao u vercerski kontingent cigareta.
On sam bio je tek sredstvo krajnjeg cilja: ruenja Antonova.
Istraga koju je pokrenula civilna policija, pod kontrolom Bugar
ske socijalistike stranke, teoretski je bila vrlo konspirativna, jer
se, medu ostalim, radilo o regionalnom efu sigumosno-obavje-
tajne slube. No, kako su se anonimni izvori pobrinuli da infor
macije procure u novinama, sam elev morao se javnim priope
njima opravdati od sumnjienja da prikriva krupni kriminal pove
zan s vrhom drave.21 Pod pritiskom pomno hukanih medija, bu
garski parlament u ljeto 1993. osnovao je istrano povjerenstvo o

Neto od toga spominje se ia k i u kraem feljtonu Veernjeg lista od 4. lipnja 2002.

povodom ubojstva Veselina Marinova. Prema navodima novinara koji citira bugarski
tjednik Kontinental i dnevnik 24 sata iz 1994., Marinov se jako bojao da ga u Bugarskoj
ne likvidiraju jer je imao dokaze o korumpiranosti politiara. Navodi se u tom
fragmentu podudaraju s njegovom priom autorici knjige.

[ 37 ]
 [ BUGAR ]

zloupotrebama tajnih slubi. Kad se afera ispuhala, odbaene su

sve optube o vercu cigareta, a povjerenstvo nikada nije objavilo
istrane rezultate. Arlin Antonov, koji je s Marinovom, toboe, di
jelio vercerski profit, ipak je morao dati ostavku, a predsjedniko
va je pijunska skupina fiziki desetkovana. Djelomice su, poput
Marinova, uhieni i optueni za klasian kriminal, neki su toboe
sluajno stradali, u prometnim nesreama ili meusobnoj pucnja
vi. Samo su tri njena terenca preivjela. Jedan je pobjegao na Ku
bu, drugi u Austriju, a Marinov je, nakon ponovnog uhienja i pu
tanja iz pritvora, potkraj 1993. emigrirao u iroki Brijeg, uvjeren
da je to jedino mjesto na kugli zemaljskoj gdje se moe sakriti od
sveprisutnog Multigrupa.
Opet je bio u krivu.
Tatjana Toteva, agentica Arlina Antonova, otkrivena je u lipnju
1993. Identificirana je u karboniziranom leu koji je tri mjeseca
prije naen na cesti grada Peveca, izmeu Vame i Sofije. Prema
obdukcijskom nalazu, ubojica ju je ranio u noge, dokrajio met
kom u zatiljak i na kraju spalio. U jednom hotelu u umenu pro
naen je makarov koji je Marinov dobio od efa policije u Pe-
teru. Policijski naelnik priznao je da je to njegov pitolj, tvrde
i da je Marinov pronaeno oruje od njega iskamio na prijeva
ru. Iz toga je izvedena policijsko-istrana pria da je Marinov naj
prije zaveo a onda likvidirao Totevu iz koristoljublja, ne bi li oteo
njezin stan i automobil.
Ipak, bugarska policijska tjeralica raspisana je tek nakon etiri go
dine, 1997., kada se Arlin Antonov na bugarskoj politikoj sceni
pojavio u novoj ulozi: kao jedan od favorita desniarskog Bugar
skog biznis bloka za potpredsjednika drave. Navijajui za njego
va konkurenta, kandidata bive Partije, bugarski mediji prvi su put
spomenuli da je Antonov 1989. predvodio crvene beretke u su
rovom slamanju turske civilne pobune. Kao o drugom kompromi-

[
O sluaju Antonov" slubeno priopenje . cleva objavljeno je u bugarskom
dnevniku Demokracija, 10. listopada 1993.

[ 38 )
 [ B UGAR ] o Bill@' rg

tantnom detalju, govorilo se o njegovoj bliskoj povezanosti s Ma-

rinovom, pijunom-ubojicom. Pobijedila ga je Bugarska socijali
stika partija, s Multigrupom personalno i financijski isprepletena.
A Marinov, mali igra u velikim politikim igrama, uao je u kri
minalistiki dosje Interpola koji e ga pratiti sve do smrti.

1 39 ]
 ]

aletilieva hercegovaka prijestolnica iroki Brijeg, uzdig

nuta do kultnog mjesta hrvatske nacionalne tradicije, kom
ponirana je urbanistiki kao drumska kasaba na putu
izmeu Gruda i Mostara. Hrvatsko-katoliki identitet gradia pre
poznavao se iskljuivo po franjevakom samostanu na najvioj lo
kalnoj koti, koji i danas, u svakom pogledu, dominira irokobrije-
kim krajolikom. U Drugom svjetskom ratu franjevci su bili ideolo
ki i organizacijski predvodnici ustakog pokreta, pa su se komuni
stiki streljaki vodovi nakon propasti NDH s njima vrlo drastino
obraunali. Sjeanje na to razdoblje, odravano kroz obiteljske pri
e, upotrijebljeno je nakon raspada Jugoslavije kao graa za novu
mitologiju o avangardi hrvatske dravotvornosti koja je dala i Goj-
ka uka i Mladena Naletilia zvanog Tuta.
Premda obojica emigranti-povratnici, roeni, tovie, iste godine i
u istom mjestu -1 9 4 6 . u irokom Brijegu - stjecajem okolnosti Na-
letili i uak upoznali su se tek 1991. u Zagrebu.1 Za razliku od
Naletilia, uak se vratio iz Kanade kao neka vrsta izaslanika tzv.
hrvatskog kulturno-socijalnog centra u gradiu Norvalu nedaleko
od Toronta, koji je kao prekomorsku ispostavu utemeljila i vodila
hercegovaka franjevaka provincija2. Ureen kao tipian hrvatski
park s bazenom i restoranom za nedjeljna i blagdanska okuplja-

' Prema autobiografskoj ispovijesti Veselirta Marinova autorici knjige, snimljenoj na audio
kazetama, on je osobno bio nazoan kada jeViceVukojevi, uz njega, u kabinet tadanjeg
ministra iseljenitva doveo i Mladena Naletilia.
1 O vezama Cojka uka i norvalskog socijalno-kultumog centra objavljeno je tijekom
1994. nekoliko lanaka u tjedniku Globus.

1 40 1
 [ TUTA ]

nja nostalginih kanadskih Hrvata, norvalski kulturno-socijalni

centar djelovao je zapravo kao politiko-promidbeno sredite ide
olokih nasljednika i sljedbenika ustakog zloinca Maksa Luburi-
a koji je prije smrti, navodno, zagovarao povijesno pomirenje usta
a i komunista, kao osnovni preduvjet samostalne hrvatske drave.
Osim otpora Vatikanu i projekta samostalne Hrvatske katolike
crkve - koja bi funkcionirala po uzoru na Srpsku pravoslavnu crkvu
- norvalski fratri zagovarali su, slino Naletiliu, teroristiki juri na
Jugoslaviju, stvaranje diktatorskog reima sovjetsko-staljinistikog
tipa u buduoj samostalnoj Hrvatskoj, njezino teritorijalno proire
nje na dobar dio Bosne i Hercegovine, te na kraju hrvatsko-srpsko
zajednitvo u kriarskom ratu balkanskih krana protiv navodnog
muslimanskog irenja prema Europi.
Demokracija nije za Hrvate koji tolike godine ive pod beogradskom
izmom; Muslimani su gori od Srba; Zapad se, za razliku od Rusa, za
lae za opstanak Jugoslavije; nije vano tko vlada Hrvatskom, samo
ako je dokazani Hrvat - tako je glasilo nekoliko maksima na koje se
mogao svesti politiki nauk hercegovakih fratara u Kanadi.
Franjo Tuman boravio je u Norvalu 1987. i upoznao Gojka u
ka kao poslovou jedne pizzerije u glavnom kanadskom gradu Ot-
tawi koji je opsjednut velikim bitkama Drugog svjetskog rata. In
teres za literaturu o vojsci i ratnoj strategiji bio je utoliko neobini-
ji to uak, tek sa zavrenom gimnazijom, nije imao ba nikakva
vojnikog iskustva. Jugoslaviju je napustio 1968., kao bruco Peda
gokog fakulteta u Rijeci, eskivirajui slubeni poziv za sluenje
vojnoga roka, te roditeljske obveze prema tek roenom djetetu iz
prvog, kratkotrajnog braka s jednom Rijeankom."
Tuman je od norvalskih sveenika i njihovih financijera dobio
prvu znaajnu moralnu i financijsku podrku za osvajanje vlasti u
uzdrmanoj posttitovskoj Jugoslaviji. Nekadanji zagorski partizan,
komunistiki general, pa instant-povjesniar koji se svrstao u disi

1 41 ]
 [ TUTA ]

dente tek kada je poetkom 70-ih izbaen sa svih utjecajnijih poli

tikih funkcija, zauzvrat je norvalsku doktrinu ugradio u program
svoje stranke, Hrvatske demokratske zajednice, utemeljene u Za
grebu dvije godine poslije, poetkom 1989.5
U samoj Hrvatskoj norvalske su ideje nailazile na snaan otpor,
kako hadezeovaca s partizanskim backgroundom, tako i onih koji
su hrvatsko odcjepljenje od Jugoslavije shvaali kao povijesnu an
su pribliavanja Zapadu i ukljuenja u Europsku zajednicu. No
hrvatsko-muslimanski rat u Bosni i Hercegovini koji je Tuman pre
pustio Gojku uku - promovirajui ga iz ministra iseljenitva u mi
nistra obrane Republike Hrvatske - pretvoren je u eksperimentalno
podruje ustako-komunistikog, odnosno faistiko-staljinistikog
pakta prema norvalskim receptima nacionalnog pomirenja. Projekt
se proveo utoliko lake to je u doba SFRJ cijela Bosna i Hercego
vina, nazvana tamnim vilajetom, mnogo vie od bilo koje druge
republike bila izloena partijskoj represiji. Tako su se u ime nacio
nalnog pomirenja i pod ukovim vodstvom kao kreatori hrvatske
drave na teritoriju BiH, nimalo sluajno, uz emigrantske povratni
ke pojavili nekadanji najrigidniji partijski elnici i najmraniji ko
munistiki ideolozi.6
Naletilia i uka nije zbliio samo istovjetni pijetet prema dra
votvornom nasilju, nego i snaan osjeaj solidarnosti nekadanjih
emigranata iz istog hercegovakog zaviaja. Bila je to ljubav na prvi
pogled, tvrde svjedoci njihova prvog susreta u ukovu kabinetu
ministra iseljenitva na Markovu trgu. Izloivi jedan drugome ha-
giografske verzije svojih emigrantskih biografija, otkrili su mnotvo
zajednikih hercegovakih prijatelja, istomiljenika, ak i nekoliko
daljnjih roaka. Naletili je uz ukovo odobravanje izloio tezu
da su u prvoj fazi dravotvorne revolucije najvei problem hrvatski
izdajnici koji koketiraju s HDZ-ovim protivnicima, a vjerojatno i

[
O osnivanju HDZ-a najvjernije svjedoi knjiga Darka Hudelista "Banket u Hrvatskoj",
CIP, 1991.

' Biografije elnika HR Herceg Bosne detaljno su opisane u Globusu o d 3. rujna 1993.
[ 42 ]
 [ TUTA J

Srbima. Dogovorili su se da Naletili okupi jedinicu, da za nju pri

bavi najskuplju vojnu opremu i da, pod izravnom ukovom kontro
lom, krene u akciju ienja unutarnjih neprijatelja.7Tako je zaeta
Kanjenika bojna, model po kojem su potom sastavljene sve tzv.
specijalne jedinice HVO-a na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Ukratko, iako nisu znali nita jedan o drugome, dvojicu Hercego
vaca u hipu je udruio zaviajno-plemenski tip podobnosti koji se,
logikom stvari, u isto vrijeme munjevito granao u sustav diktature
ukovih Hercegovaca: prvo - povratnika iz emigracije, potom u-
kovih Hercegovaca iz irokog Brijega, potom ukovih bliih i dalj
njih roaka, kumova, zetova, obiteljskih prijatelja, koji su, dosljed
no istom principu, povlaili za sobom lanove daljnjih kumovsko-
roakih zajednica. Gojko uak zaposlio je suprugu uru na jed
no od elnih mjesta u tajnoj slubi HIS, zet Ante Filipovi postavljen
je na visoku zapovjednu dunost Prvog gardijskog zdruga koji se
daljnjom zaviajno-rodovskom regrutacijom u manje od godinu da
na popunio ljudima iz dva-tri susjedna hercegovaka sela. ukov
norvalski kruok preuzeo je sve kljune propagandne institucije u
Herceg Bosni i Hrvatskoj, ukova osobna tajnica Dunja Zloi pro
movirana je u pukovnicu HV-a koja je uz blagoslov svoga ministra
preuzela ovlasti sive eminencije MORH-a. Njezin mu Ante Go
tovina osvojio je generalski in i status herojskog zapovjednika u
oslobodilakoj akciji Oluja, ukov osobni miljenik Ljubo esi,
zvani Rojs, takoer iz Hercegovine, promaknut je do kljunog lo
gistiara za prijenos hrvatskog proraunskog novca u Herceg Bo
snu i HVO, kojim je financiran hrvatsko-muslimanski rat.8
Uskoro je bilo potpuno nevano je li Hercegovac ratni profiter,
vercer, ubojica, dezerter, ubija li Muslimane u samoobrani, iz uv
jerenja ili zbog ratnog plijena. Biti Hercegovac, pa jo k tomu Her
cegovac koji se vratio kao politiki emigrant - znailo je uivati sta-

r Autobiografska ispovijestVeselina Marinom.

' O funkcioniranju Hercegovake banke i kasnijoj istrazi SFOR-a o njezinom poslomnju
vidjeti Nacional od 18. studenoga 1998. te 4. veljae 2003. 0 poetku afere s Hercegova
kom bankom vidjeti Slobodnu Dalmaciju od 4. travnja 2001.

1 43 ]
 [ TUTA ]

tus osobe koja je uzdignuta iznad svih zakonskih i moralnih mjeri

la. uak je to demonstrirao i osobnim stilom ponaanja. Plaajui
sitnije izdatke Ministarstva obrane, novac je izvlaio iz svoje slu
bene kase u ministarskom kabinetu ili jo ee iz vlastitih depo
va. Krupnije ratne i vojne investicije godinama je financirala Priv
redna banka: bio je dovoljan ukov usmeni telefonski poziv da se
u tada jo dravnoj bankovnoj ustanovi, bez pitanja, priznanica ili
isplatnih naloga, novanice ukrcaju u obinu torbu i transportiraju
u zgradu MORH-a ili na bilo koje naznaeno odredite. Na isti se
nain troio iseljeniki novac namijenjen obrambenim potrebama.
Na ukov zahtjev milijuni njemakih maraka iz toga su fonda is
plaeni raznim HDZ-ovim tajkunima, favoriziranom nogometnom
klubu Hrvatski dragovoljac, ak za privatnu operaciju bubrega u
jednoj inozemnoj bolnici.9Ako bi se netko usudio postaviti pitanje
o ukovu trokovniku, on bi uzvraao uvijek istim objanjenjem:
rat je, Hrvatska je izloena meunarodnom embargu na uvoz oru
ja, pa bi svaki dokument mogao posluiti meunarodnim pijuni
ma za slabljenje hrvatske obrane.10
S jedne strane kompatibilan sTumanovom filozofijom pozitivnog
zla koje pokree velika povijesna zbivanja - nairoko elaboriranom
u njegovoj knjizi Bespuima povijesne zbiljnosti - uak je , na
drugoj strani, u Naletiliu naao vrlo pragmatino oruje za realiza
ciju norvalskog koncepta bez ikakve filozofske potke. Uz Naletili-
evu pomo nekadanji poslovoa pizzerije izgradio je i odravao
jednu od tri linije komunikacije izmeu Zagreba i Hercegovine.
Prva, javna linija, odvijala se na reprezentativnoj politikoj razini i
kroz dravne institucije Republike Hrvatske koje su se deklarativ
no zalagale za saveznitvo s Muslimanima i ouvanje bosanskoher-
cegovakog teritorijalnog integriteta. Druga razina dominacije Za
greba nad Herceg Bosnom ostvarivala se kroz strategiju krojenu na

* O troenju novca Hrvatskog nacionalnog fonda instruktivan je tekst u Nacionalu od 15.

oujka 2000.
Intervju Gojka uka u Globusu 1992.

[ 44 1
 [ TU TA ]

sastancima paradravnih tijela koja su zasjedala u slubenoj T\i-

manovoj rezidenciji na Pantovaku.TUdman je ukov MORH upo
trebljavao za prijenos svojih stratekih ratnih planova Glavnom sto
eru HVO-a koji je vodio ratne operacije na hrvatsko-musliman-
skim frontovima.
Veza izmeu uka i Naletilia bila je potpuno personalna i pod
zemna. Njezin primami cilj, kao izokrenuta stvarnost deklarativne
politike HDZ-a, bio je usmjeren na akcije u hercegbosanskoj poza
dini: etniko ienja Muslimana, teror i fizika eliminacija HDZ-
ovih politikih protivnika bilo koje nacionalne pripadnosti i ouva
nje hercegovako-emigrantskog monopola u Herceg Bosni i samoj
Hrvatskoj. Kao poseban izum u radikalizaciji protumuslimanskog
raspoloenja, Naletili je prvi medu HDZ-ovim spletkarima upotri
jebio mehanizam koji se moe nazvati trikom izokrenutih teza. Ka
ko e Marinov poslije navesti u jednom od svojih izvjea HIS-u,
Naletilievi sljedbenici, podueni da se odnosi u BiH najlake zao
travaju menjem sakralnih graevina, minirali su katoliku crkvu
u Mostaru." Kako je teroristiki in, u zadanom kontekstu hrvat-
sko-muslimanskog rata, automatski pripisan muslimanskim snaga
ma, Naletilievi kombinatori isprovocirah su novi val hrvatskog
gnjeva, pridobili nove antimuslimanske radikale, te jo jednom
unazadili mukotrpan proces mirovnog sporazumijevanja. Kasnijim
premjetajem hercegbosanske strukture u Hrvatsku, trik izokrenu
tih teza uskoro je opeprihvaen kako u obavjetajnom, tako i kri
minalnom podzemlju.
Ukratko, kao osobni instrument norvalca uka, Kanjenika
bojna i sve ostale specijalne postrojbe HVO-a pod Naletilievom
tajnom kontrolom obavljale su najvaniju zadau iz HDZ-ova pro
grama: ostvarenje Velike Hrvatske, u prvoj varijanti do Drine, u
skromnijoj - do istonog Mostara. Zloinaki politiki ciljevi, opet
logikom stvari, traili su iste takve izvritelje, zloince, gangstere i

" Izvjee koje je Miroslav Tuman, ravnatelj HIS-a, dobio 30. travnja 1998. pod ur. bro
jem 716-2207-C-04/9801.

1 45 ]
 [ TUTA ]

kriminalce koji su, nakon nekoliko slubenih Tumanovih amnesti

ja, puteni iz zatvora, odjeveni u uniforme s hrvatskim vojnim
oznakama i uzdignuti u hrvatske ratne heroje i veterane. Tako se
mafijaki obrazac zemljako-rodovske elite, kao drugo lice iste
strukture, pojavio i kao mrea vojnih jedinica sastavljenih od
dravotvornih kriminalaca.
Frakcijski sukobi koji su nakon Daytonskog sporazuma sve sna
nije ruinirali tu vieslojnu, shizofrenu graevinu HDZ-ove drav
ne politike, na hercegbosanskom teritoriju manifestirali su se kao
okraj izmeuThmanovih podanika u Glavnom stoeru HVO-a, te
ukove gangstersko-revolucionarne ispostave s jezgrom na iro
kom Brijegu. Jedni e biti identificirani kao tumanovci, poklo
nici Franje Tumana koji se u ostvarenju imperijalnih ambicija osla
nja na formalni ustroj HVO-a. Konkurentska frakcija sastojala se od
ukovaca koji poriu bilo kakvu organizaciju, hijerarhiju i pro
ceduru uzdajui se iskljuivo u prirodno pravo fiziki jaega i bes-
krupuloznijega. Hrvatska e biti tamo gdje je hrvatsko oruje,
tvrdili su ukovi sljedbenici.
Dvije struje unutar HDZ-a donekle su se podudarale i s grupaci
jama u samoj Hrvatskoj vojsci koja se poetkom Domovinskog ra
ta temeljila na znanju i iskustvima hrvatskih asnika iz JNA, dok
su emigranti-povratnici, uz politiku podrku ukova MORH-a, in-
zistirali na promociji nekadanjih pripadnika francuske Legije stra
naca, koji su svoju verziju hrvatskog nacionalizma shvaah kao
izvedenicu francuske desniarske ideologije Jean-Marie Le Pena.
Kao ljudi iz njegova najblieg okruenja uljevi i Marinov jo su
1994. vjerovah da Naletilieva personalna i ideoloka bliskost s
Gojkom ukom znai da oni osobno, takoer, slue viim
dravnim ciljevima koji su, eto, sretnim sluajem, u harmoniji s nji
hovom vlastitom mrnjom prema Muslimanima. Marinov je svoj
antimuslimanski nacionalizam donio iz Bugarske. kolovan u skla
du s velikobugarskim ambicijama staljinistikog reima, tvrdio je
da su se balije u njegovoj zemlji dokazali kao separatistika i te

1 46 ]
 [ TUTA ]

roristika manjina koja namjerava pokoriti i islamizirati cijeli

kranski svijet. Dodue, odgojen kao ateist, podloan indoktrina
cijama svake vrste, katolikog Boga otkrit e tek u bosanskoherce-
govakom ratu i silnoj elji da ga okruenje prihvati kao zaslunog
i dokazanog Hrvata. U uljevievu sluaju, mrnja se stjecala kroz
privatnu obiteljsku tradiciju koja se generacijama, zbog straha od
pravosudne i policijske represije, skrivala od susjeda i slubene ju
goslavenske politike bratstva-jedinstva.
Odgojen sam uz guslarske junake pjesme. U njima su musli
mani opisani kao poturice, kao Hrvati koji su se odrekli svoje vje
re i nacije, kao otpadnici roda koji su sluili turskim vazalima. A
ima li mizemijeg ovjeka od onog koji se vjere odrekao. Zato ih
nikada nisam mogao prihvatiti kao hrvatske saveznike u ratu pro
tiv Srba. Ako su jednom izdali svoju vjeru, izdat e je i drugi put.
To im je upisano u genima... Ja muslimane jednostavno organski
ne mogu podnijeti, s ponosom e obznaniti u jednom novinskom
intervjuu12.
Naletili, naprotiv, uope nije mrzio Muslimane. Kako e poslije
tvrditi njegov tjelohranitelj, u misiju etnikog ienja upustio se
samo zato to je u muslimanskoj zajednici vidio prepreku hercego-
vako-hrvatskom spajanju u jedinstvenu dravu. No svoje vojnike
s uitkom je hukao na mrnju, lagao im, varao ih, zavodio, primje
njujui na njima stare vjetine kockara, blefera i manipulatora. Ma
rinov e to shvatiti malo prije smrti, uljevi - nikad.
Prije raspada Jugoslavije Mladen Naletili esto je spominjan u
feljtonima slubene tampe o neprijateljskoj emigraciji koja prijeti
ruenjem komunizma i Jugoslavije. Opisan je kao ekstremni nacior
nalist, ustaa, bomba i terorist. Feljtonsko tivo koje je , oito, na
stajalo u dosluhu s jugoslavenskom tajnom policijom, postalo je na
kon sloma jugoslavenske federacije glavni Naletiliev adut: sva ne
gativna mistifikacija iz prijanjih godina dala mu je sada pozitivne,
herojske atribute znaajnog politikog disidenta. Poznate injenice,

Vinko uljevi Klica, intervju Nacionalu od 12. oujka 1997.

1 47 ]
 [ TUTA ]

meutim, nemaju mnogo veze ni sa sotonskom ni s herojskom sli

kom Naletilievih njemakih godina.
Roen je 1946. u obitelji irokobrijekog mlinara iz zaseoka Ci
gansko brdo koja je, osim Mladena, imala jo petero djece. Budui
revolucionarne zavrio je samo dva razreda irokobrijeke gim
nazije. Uz falsificirane svjedodbe o gimnazijskoj maturi uspio je
upisati prvu godinu prava u Sarajevu. Prema kasnijim legendama,
sveuilina administracija nikada nije otkrila podvalu. Navodno: s
Pravnog fakulteta izbaen je bez poloenog ispita jer ga je komu
nistika milicija sumnjiila da je po Sarajevu raspaavao letke anti-
jugoslavenskog sadraja. Prvi je put pokuao napustiti Jugoslavi
ju 1968. Kao vojni obveznik koji jo nije odsluio regularni vojni
rok, uhien je pri ilegalnom prijelazu jugoslavensko-austrijske gra
nice i vraen u iroki Brijeg da najprije ispuni graansku dunost
prema tadanjoj SFRJ. Pbto je odsluio vojsku u Niu, iz zemlje je
izaao s legalnim pasoem 1973., noen svojim pustolovnim duhom
i kockarskom strau.
U Njemakoj poetkom 70-ih Naletili je doista nabasao na
uzbudljive dogaaje i ljude koji su odstupali od uniformnog soci
olokog uzorka njegova hercegovakog zaviaja. Kao odjek stu
dentskih gibanja u svim europskim zemljama iz minule 1968. na
ao se u vrtlogu ljeviarskih ideja njemakih vrnjaka koje su po
djednako sadravale pobunu protiv roditeljske kulture, kao i pro
tiv tzv. njemakog imperijalizma. U arenilu mladih, dugokosih
maoista, lenjinista, anarhista, poklonika Che Guevare, nezavre
ni gimnazijalac i nerealizirani student prava sreo je Brigitte Hei-
nrich14, plavokosu intelektualku koja je rabila njemu razumljive
fraze iz tzv. revolucionarne povijesti jugoslavenske Komunistike
partije. Zagovarala je permanentnu anarhistiku revoluciju svjet-

" Veernji list od 2. oujka 1997., Feral Tribune od 3. oujka 1997. i FeralTribune o d 25.
3 oujka 2000.
i " 0 ulozi Brigitte Heinrich moe se poneto doznati iz pisma Mladena Naletilia
i upuenog mostarskom gradonaelniku-protektoru Hansu Koschniku, vidi Globus o d 5.
Lou/fea 1999.
 [ TUTA ]

skih razmjera i prezirala tradicionalne drutvene konvencije. Izv

jesno vrijeme ivjeli su u Mainzu u divljem braku koji je trajao
mnogo krae od Naletilieve zadivljenosti i uspomena na naju
zbudljiviju enu s kojom se, oito, ikada zbliio. Jer kratkotrajna
zarunica, pokazat e se, bila je spremnija na samortvovanje za
svoje politike ideale od Naletilia.
Brigitte Heinrich vaila je za simpatizera radikalno ultralijevog
pokreta koji je , poput grupe Baader-Meinhof, na kapitalizam juri
ao bombama i otmicama. tovie, nakon uhienja na njemako-
francuskoj granici zbog pokuaja krijumarenja nekoliko pitolja
njemaka policija stavila je njeno ime na popis vanjskih suradni
ka teroristike grupacije; osuena je na etiri godine zatvora. Sku
pine tih zapjenjenih mladih radikala - prilino osnovano - njema
ka vlast tretirala je kao omje specijalnog rata tajnih slubi isto
noeuropskih zemalja. Nakon odsluene zatvorske kazne, Naletili-
eva nevjenana supruga donekle je revidirala svoje stavove o efi
kasnosti revolucionarnog terora, pa je ula u Europski parlament na
listi Stranke zelenih. U meunarodnim anarhistikim krugovima
postala je poznata kao autorica triju knjiga o mranim stranama
njemakog imperijalizma, od kojih je jedna prevedena i na talijan
ski. Umrla je poetkom 80-ih kao teka astmatiarka.
Onako neukom, uz neto proitanih knjiga iz trendovske anarhi
stike bibliografije, na Naletiliu je ezdesetosmaka retorika osta
vila trajan peat: u njoj je pronaao ideoloki alat kako za opravda
nje svog navodno buntovnog stila ivota na rubu zakona, tako i za
impresioniranje svojih zemljaka, deklariranih ustaa, koji su potje
cali iz mase nepismenih Hrvata getoiziranih oko katolikih misija,
hrvatskih klubova i jeftinih krmi. S hipijevski dugom kosom i cvi
kerima, sitan i mrav, radikalno je odudarao od ustakog maizma,
izvrsno je govorio njemaki, komunicirao s pripadnicima njemake
ultraljeviarske elite i glumio fanatika hrvatskog oslobodilakog
pokreta. No istodobno se vucarao po kockarnicama, druio s kri
minalcima, bavio svodnitvom i preprodajom anirane robe. Po

1 49 ]
 J TUTA ]

sljednjih godina boravka u Njemakoj postao je vlasnik nonog

kluba na Bodenskom jezeru u kojem su - pred nosom njemakoj
policiji - radili ilegalni bordel i ilegalna kockarnica. Posao je bio to
liko unosan da se Naletili sam poslije hvalio svojim tajnim rauni
ma u vicarskoj, dvama mercedesima i luksuznom, upadljivom
dvokatnicom na Bodenskom jezeru avangardno oblih zidova.15
Hipokriziji anarhista koji ne priznaje ustanove njemake dra
ve, ali istodobno vrlo vjerojatno surauje s njenom policijom, pri
pisivala se i zagonetna nedosljednost Naletilieva ponaanja. Mno
go je putovao, u potrazi za velikim hazarderskim dvobojima, mo
tao se po kockarnicama u kojima se okree velik novac, odravao
je bliske kontakte s etnikom mafijom u Njemakoj okupljenom
oko Ljube Magaa Zemunca. Ipak, bio je ljubimac i sveenika iz
hrvatskih katolikih misija; plaao im je obilne milodare, pojavlji
vao se na svim crkvenim sveanostima i vanijim hodoaima.
Dok je nagovarao nepismene Hrvate da bacaju bombe na jugosla
venske ambasade i ubijaju udbae, sam ni u emu izravno nije
sudjelovao, pazei pomno da mu njemaka vlast ne pripie terori-
stiko-politiku nepodobnost.
Naletili je stigao u Hrvatsku u proljee 1991. u pratnji Vie Vuko-
jevia, tadanjeg visokopozicioniranog hadezeovca - danas suca
Ustavnog suda - i Veselina Marinova16 koji je u Hrvatskoj traio
sklonite pred pijunskim ratom u svojoj zemlji koju je smrt povi
jesne epohe komunizma obiljeila drugom vrstom drame. Naletili
je ve u tom trenutku znao da je Marinov operativac bugarske taj
ne slube. Marinov je pak bio svjestan da Naletili nije onako radi
kalan hrvatski idealist kakvim se predstavlja. Izmeu 1988., kada
ga je upoznao glumei bugarskog terorista, i 1991., kad mu je ot
krio svoj pravi identitet bugarskog pijuna i provokatora, Naletili
je, uz sva svoja mnogobrojna lica, ve radio i kao dounik bugar-

I
" U okrugloj kui Mladena Naletilia hite u Singenu autorica knjige provela je
jedno popodne u proljee 1991. u drutvu Vlade Grabovca i Josipa Popovia koji
se predstavljao kao novinar OTV-a.

Autobiografska ispovijest Veselina Marinova.

I 50 1
 [ TUTA 1

skog SDS-a. I tu je ulogu igrao uz dobro opravdanje: tvrdio je da

tako pridonosi tradicionalnom bugarsko-hrvatskom saveznitvu u
zajednikoj borbi protiv iste srpske opasnosti.
Kada se nakon povratka i viemjesenog boravka u Bugarskoj
opet pridruio hercegovakom revolucionarcu, Marinov je, za
jedno s Naletiliem, stanovao u njegovoj kui na Ciganskom brdu
koju su poetkom 1993. gradili Muslimani zatoeni u koncentracij
skom logoru Heliodrom u Mostaru. Ostali pripadnici Kanjeni-
ke bojne spavali su u Duhanskoj stanici i irokobrijekom hotelu
Park. Linija fronte bila je udaljena dvadesetak kilometara. Izmje
njujui se sa splitskom brigadom koja je, s oznakama HVO-a, po
magala ouvati osvojene poloaje oko Mostara, Kanjenika bojna
postala je jedini instrument HDZ-ove emigrantsko-ustake struje u
HDZ-u na cijelom hercegovakom podruju. Instalirali su vlastitog
efa policije, kontrolirali lokalnog gradonaelnika i ubirali hara od
lokalnih bogataa, ugostitelja i poduzetnika. Poznata mesarska obi
telj samo je u jednom potezu morala isplatiti dva milijuna DEM, jer
je Naletili oglasio da mu treba nova vojna oprema. Svaki odrasli
mukarac koji se zbog raznih razloga bavio nekim civilnim poslom,
morao je Naletilievoj postrojbi davati odreeni mjeseni iznos.
Ratni porez, kako su tu specifinu vrstu reketa nazvali u irokom
Brijegu, morali su plaati i hercegovaki gastarbajteri u Njemakoj,
ako su eljeli u domovini sauvati obitelji i imovinu.
Naletilieva rezidencija, s golemim dvoritem, seoskim kokoinj-
cem, kuicom za psa i prostranim bazenom, podignuta je na umo
vitoj uzvisini iznad ceste kojom se u iroki Brijeg ulazi iz smjera
Gruda.17Imala je viestruku namjenu. Pred reprezentativnim gosti
ma i novinarima, Naletili se u njoj pokazivao kao konzervativni,
premda poneto razmaeni patrijarh za ije se ekskluzivno muko
domainstvo brine jedna od njegovih sestara. Podalje od pogleda
javnosti, kua je funkcionirala kao jazbina hercegovakog je t seta,

" U kui Mladena Naletilia Tule na Ciganskom brdu autorica knjige boravila je dva puta,
1993. i 1997.

[ 51 ]
 [ TUTA ]

poprite ljubavnih skandala, ali i zapovjedni stoer, zatvor i tajno

stratite. Prema Marinovljevu svjedoenju, u njoj je Naletiliev pri
jatelj Franjo Zlomisli za lokalne hercegovake bogatae organizi
rao kokainske seanse koje su nerijetko zavravale kao orgije s pla
enim prostitutkama. Tu je Naletili udomljavao kratkotrajne i
mnogobrojne ljubavnice, izabrane uglavnom meu udanim ena
ma, koje su ga relaksirale priama o svojim branim dramama ili
muevima rogonjama. Tijekom 1994. s Naletiliem je nekoliko
mjeseci ivjela supruga visokog slubenika hrvatskog Ministarstva
vanjskih poslova koji se jednoga dana dovezao na Cigansko brdo u
sjajnoj crnoj limuzini s diplomatskim tablicama. Na koljena se, oa
jan i uplakan, bacio pred Naletilia, preklinjui ga da mu enu osta
vi na miru i da je vrati njihovoj djeci. Naletili je uzvratio velikom
predstavom: natjeravi ljubavnicu da se suoi s uplakanim muem,
traio je da ga psuje, vrijea i udara nogama.
Rezidencija je sluila i za grublje demonstracije sadizma. Na tro
sjedu svoje dnevne sobe Naletili je osobno dokrajio Muslimana
kojeg su njegovi toboe dobro obavijeteni pijuni optuili za pri
premu atentata. Najprije mu je pucao u oba koljena, a kada je op
tuenik nastavio poricati da je umijean u bilo kakvu urotu protiv
Naletilia, uguili su ga najlonskom vreicom koju su mu nabili na
glavu. Tijelo je baeno u jamu nedaleko od Naletilieve kue, gdje
je ve bilo sahranjeno nekoliko ljudskih trupla.1"
Na Cigansko brdo hodoastili su gotovo svi velikani HDZ-ove
politike u Hrvatskoj i tadanjoj Herceg Bosni: Markica Rebi, ef
zagrebake centrale Sigurnosno informativne slube (SIS-a), Pe
tar ale, dravni pravobranitelj Republike Hrvatske, njegov za
mjenik Kreimir Aleri, Mate Boban, predsjednik HR Herceg Bo
sne, Ljubo esi Rojs, ef hrvatske vojne inenjerije,Vice Vukoje-
vi, predsjednik saborskog Odbora za pravosue, Boe Vukui,
djelatnik SZUP-a, Milan Kova, nekadanji ef nabave u Holiday
Innu, pa ministar privatizacije...w Okruen zagrebakom elitom

' Autobiografska ispovijest Veselina Marinova.

I 52 ]
 [ TUTA ]

HDZ-ovih politiara, Naletili je , tvrit e poslije Marinov, vidlji

vo uivao u njihovu ulizivanju i strahu pred beskrupuloznim bar
dom hrvatske nacionalne revolucije. Svoj osobni autoritet svjesno
je podcrtavao hipijevskom frizurom meu izbrijanim glavama
svojih vojnika i asketskom krhkou meu njihovim korpulen
tnim figurama. Po uzoru na povijesne udbenike o razdoblju ile
galnog rada Josipa BrozaTita u Komunistikoj partiji, prozvali su
ga Stari, to se Naletiliu jako svialo.
Istreniran da ne propituje moralnu dimenziju svojih postupaka
ako se njima izvrava volja nadreenih autoriteta, dobar dio posla
Veselina Marinova sveo se na egzekucije ljudi to su ih Naletili -
ili njegovi zagrebaki nalogodavci - oznaili kao neprijatelje, izdaj
nike ili smetnju hrvatskoj revoluciji. Osim dvojice Srba ubijenih
u Rumunjskoj, Marinov je u samoj Hercegovini likvidirao jo este
ro ljudi ija imena nikada nije doznao.
Mua i enu likvidirao sam na Ciganskom brdu. Osobno mi ih je
predao Tuta. Bili su to roditelji jednog od tjelohranitelja Radovana
Karadia. Ubio sam dvojicu mukaraca koji su, navodno, radili za
muslimansku stranu. Njihova tijela, na koja je vezano kamenje,Tu
ta je dao baciti u Neretvu. Dva su mukarca dovedena iz Zagreba.
Likvidirao sam ih u jednoj naputenoj planinskoj kui nedaleko od
ipova, a ubojstvo je reirano kao da su se uzajamno poubijali, is
priat e HIS-ovim djelatnicima 1998.2"
Prve sumnje u ispravnost odluka i zapovijedi to ih je Marinov
dotada bespogovomo slijedio pojavile su se 1994., kada se Nale
tili posvaao sa ukom zamjerajui mu odluku o rasputanju
Kanjenike bojne i potpisivanje hrvatsko-muslimanskog primirja
u Washingtonu. Dodue, Kanjenika bojna nastavila je egzistirati
pod nazivom diverzantskih jedinica Gavran 1 i Gavran 2 ko
jima je Naletili i dalje upravljao na osnovi neslubenog zapovjed-

Izvjee koje je Miroslav Tuman, ravnatelj HIS-a, primio 30. travnja 1998. pod ur. bro
jem 716-2207-C-04/98-010.
10Isto.

[ 53 1
 [ TUTA ]

nog autoriteta. Nakon njihove svae Marinov je shvatio da Nale-

tili nije predvodnik vojske u funkciji javne dravne politike, ne
go samo jedne politike frakcije koja usto postaje sve manje po
pularna. 1 tako je prvi put poeo eskivirati naloge. Kad mu je na
reeno da ubije Mostarca kojeg je Markica Rebi optuio za u-
rovanje s KOS-om, kontraobavjetajnom slubom Jugoslavenske
armije, Marinov je odluio osobno provjeriti je li to istina. Poka
zalo se da ovjek nema nikakve veze s neprijateljskim snagama
i Marinov je odbio zapovijed.21
Definitivni razlaz s revolucionarcem dogodio se poetkom
1996. Povod je bio sasvim osobne prirode: Marinov se zaljubio u
Zagrepanku koju Naletili nije mogao smisliti, imperativno zah
tijevajui od svog tjelohranitelja da izabere neku dobru Herce
govku s kojom e ivot provesti na irokom Brijegu. Nakon ne
koliko vulgarnih primjedbi na raun njegove budue supruge, Ma
rinov je pokupio najnunije stvari i zauvijek napustio svog ratnog
i politikog idola.22
U Zagrebu, u novoj sredini, Marinova nisu doekala jamstva za
rjeenje egzistencijalnih pitanja. Kao stranac u bivem HVO-u, za
razliku od uljevia, nije dobio mirovinu, status ratnog vojnog
invalida i vojni stan, nije imao rodbinu, zemljake i pokroviteljstvo
HDZ-ove desnice koja je drmala MORH-om, MUP-om, pravosu
em i obavjetajnim slubama. Marinov se upravo oenio i dobio
dijete, naavi se u neprijateljskom okruenju, gdje se s velikom
kritinou ve preispitivao hrvatski ratni eksperiment u susjednoj
dravi. Ime Veselina Marinova Bugara, Naletilieva tjelohranitelja,
u krugovima graanskog Zagreba, samo po sebi, izazivalo je jezu i
asociralo na zloin.
Tih nekoliko prvih mjeseci u Zagrebu bilo je njegovo najvee i
votno iskuenje. Tada je prekrio ak i vlastite, prilino rastezljive
granice izmeu dobra i zla. Po narudbi zagrebakog biznismena

[
" Autobiografsku ispovijest Veselina Marinova.
a Isto.

I 54 J
 [ T U Tff 7

otputovao je u Njemaku da utjera dug od 250.000 DEM, mirei se

s injenicom da se takvi poslovi mogu uspjeno realizirati samo
uz prijetnje, ucjene i primjenu nasilja. Naavi vjerovnika, otkrio je
da njegovo ime izaziva snaniji dojam od svih metoda fizike pri
sile: im je doznao da pred njim stoji bivi Naletiliev tjelohranitelj,
ovjek je sleen od strave isplatio potraivanje do posljednjeg pfe-
niga. Dobio sam, kako mi je obeano, 25.000 DEM, bila je to la
ka i brza zarada. Ne mogu rei da mi se nije svidjelo. Bio sam za
dovoljan to je sve ispalo tako u rukavicama i pristojno. Ali bio sam
i postien, samo su kriminalci utjerivali privatne dugove. Jo je bi
lo strasnije kad sam otkrio da me ljudi trae iskljuivo kao plae
nog ubojicu, rei e pet godina nakon utjerivake ekspedicije.2
1 doista, bilo je potrebno mnogo takta i vrdanja da Marinov odbi
je naruenu likvidaciju poslovnog konkurenta vrlo monog i utje
cajnog tajkuna iz Dubrave. Na isti nain, trebalo je nai dobar ra
zlog da odbije izvriti ubojstvo lijenika s Rebra, to ga je naruio
bivi politiki emigrant. Ubijao sam po narudbi drave i politike.
Bio je rat, u ratu se tako radilo, bilo je neophodno. Ali ja nisam kri
minalac i plaeni ubojica, tako e objanjavati svoje principe.24
Ali presudnije od svega, Marinov se u Zagrebu opet sreo s Josipom
Perkoviem, bivim djelatnikom jugoslavenske tajne policije, kojeg
su mnogi smatrali i najsposobnijim, ali i najopasnijim hrvatskim
obavjetajcem. Ocjena se temeljila na jednostavnoj injenici: ne sa
mo da je uspjeno prebrodio smrt Jugoslavije, nego ga je uak
1991. imenovao svojim pomonikom i povjerio mu delikatnu zada
u da osnuje vojnu protuobavjetajnu slubu SIS. Taj odnos povje
renja izmeu biveg politikog emigranta iz Kanade i politikog
pijuna u slubi komunistikog reima inio se utoliko zagonetni
jim to je Perkovi posljednje godine SFRJ u republikoj ispostavi
Dravne sigurnosti proveo kao ef njenog odjela za protuemigran-
tske aktivnosti. Prema interpretacijama ukovih protivnika, njiho-

f
1! Isto.
Isto.

1 55 ]
 [ TUTA ]

va javna suradnja u samostalnoj Hrvatskoj bila je dokaz da je u do

ba Jugoslavije uak bio jedan od udbakih konfidenata, pa se
vie nikada nije mogao osloboditi ovisnosti o ovjeku kojem je bio
poznat njegOVstajni ivot. ukovi sljedbenici tvrdili su, naprotiv,
kako je svojim dobroudnim odnosom prema Perkoviu ministar
obrane pokazao osobnu dosljednost u provedbi HDZ-ova progra
ma nacionalnog pomirenja, ali i katolikog oprosta svim svojim ne
prijateljima i progoniteljima.
Cinici, koji su vjerojatno bili najblii istini, zakljuili su da je u
ak shvatio kako su Perkovieve pijunske vjetine, iskustvo, zna
nje, inteligencija i osobito uvid u mrane strane ljudskih biografija,
vrlo korisne za HDZ-ov reim. S druge strane, sluenje uku bilo
je jedini nain da Perkovi sebi moda ak sauva ivot.
Poto je godinu dana obavljao dunost ukova pomonika za
SIS, Perkovi je, pod pritiskom manje pomirljivih emigrantskih kru
gova, 1992. umirovljen i uklonjen iz hrvatske obavjetajne zajedni
ce. No, uskoro se utvrdilo da su njegovi pijunski potencijali nepro
cjenjivi. Nakon potihe rehabilitacije 1995., u drugoj tajnoj slubi,
HIS-u, dobio je mjesto specijalnog savjetnika za protuobavjetajne
aktivnosti.Trenutak je bio vrlo pogodan, jer je ukova svaa s Na-
letiliem rezultirala njegovim privremenim primiijem s tuma-
novcima.Time su obje frakcije bile zainteresirane da se Naletili
to bezbolnije ukloni s hercegovake scene. Izbjegavajui ga nazva
ti ratnim zloincem, obavjetajne slube dale su se u potragu za po
godnim Naletilievim zloinima protiv samih Hrvata. Kao iskusni
ji, pametniji i vjetiji od svih mlaih pijuna bez komunistike pro
losti, Perkovi je, naravno, postao jedan od kljunih nositelja akci
je. Na drugoj strani, postojao je bivi Naletiliev tjelohranitelj,
izgubljen usred Zagreba, bez posla, prijatelja i prvi put bez zatit
nika koji u njegovim oima otjelovljuje Dravu.
Bilo je logino da Marinov u Perkoviu pronae novi oslonac i
uzor. Bez obzira na veliku generacijsku razliku, dijelili su iste stra
hove politikih konvertita, sentimente i pijunsko iskustvo iz pro

1 56 ]
 [ TUT/r' i

palih komunistikih reima. Postojali su i stari zajedniki prijatelji

jo iz onog vremena kada su Jugoslavija i Bugarska razmjenjivale
informacije o neprijateljskoj emigraciji dviju drava. Prema tvr
dnjama Marinova, za Perkovia, kao SDS-ova eksperta za hrvatsku
emigraciju, prvi je put uo 1989., od jednog od svojih efova u bu
garskoj Slubi dravne sigurnosti.25
Pronaavi novu personalizaciju dravnog interesa, u HIS-ovu
kartoteku zaveden je kao Perkoviev osobni suradnik i tajni
agent Mornar koji je obavjetajnoj instituciji, fragment po
fragment, rekonstruirao cijelu mreu politiko-zloinake organi
zacije bivih specijalaca iz HVO-a. Veinu njih osobno je po
znavao, sudjelovao je na njihovim sastancima i sluao kako smi
ljaju svoje zloinake kombinacije. 1 nadalje glumei lojalno
st autoritetima bive Herceg Bosne, Marinov je sve te situacije
potajno snimio na audio ili video kazete, kao ilustraciju za svo
ja pisana agenturna izvjea.
Materijal je 1998. dobio naziv Operativna akcija Barakuda .26
Tajno snimljena graa o politiko-kriminalnim urotama Mladena
Naletilia Tute, Vinka uljevia Klice i njihove sljedbe postala je
najvaniji izvor informacija za Naletilievo suenje koje je uslijedi
lo nakon spektakularnog uhienja na hrvatsko-hercegovakoj gra
nici u veljai 1997. Na osnovi Marinovljevih izvjea HIS-u sastav
ljena je optunica koja je Naletilia teretila za likvidaciju Roberta
Nosia, pripadnika HVO-a iz Ljubukog. U HIS-ovu dosjeu Bara
kuda ostalo je zabiljeeno da je Mornar spasio ivote dvojice
svjedoka optube koje je uljevi planirao ubiti.
Deklarirajui se kao vrlo dravotvorni Hrvat, uljevi je shva
ao dravu podjednako fetiistiki i naivno, ali je to shvaanje ima
lo druge sadraje. Po njemu, Hrvatska koja se odrekla tzv. hrvatskih
povijesnih prostora u BiH i ukove ideologije, postala je neprija-

15 Isto.
Za HIS-ovu akciju Barakuda prvi se put javno doznalo iz Nacionala od 24. listopada
2000. dok je Veselin Marinov iekivao odluku o ekstradiciji u Bugarsku; o Barakudi" je
pisao Globus od 11. listopada 2002.

[ 57 ]
 [ TUTA J

teljska i izdajnika sila prema kojoj ne treba imati nikakvih obzira.

Takav odnos potiho je stimuliran u redovima HDZ-ove desnice ko
ja je bosanskim Hrvatima nakon propasti Herceg Bosne, raznim
signalima, slala otprilike ovakvu poruku: nakon to vas je Tuman
izigrao u Bosni i Hercegovini, sami naplatite sve ono to vam je
ostao duan. A uljevi je poruku razumio. Od dijela svojih Gara
vih stvorio je paravojnu formaciju koja je , po uzoru na irokobri-
jeki recept, prikupljala hara od novoroenih hrvatskih kapitalista,
a na bosanskohercegovakom teritoriju, atentatima i diverzijama,
odravala revoluciju protiv daytonskog poretka.
Kad je tajni agent Mornar 1998. izvijestio HIS da uljevievi
ljudi vrlo ozbiljno razmiljaju gdje i kako naruiti oruje za likvi
daciju Miroslava Tumana, dvojica bivih politikih istomiljenika u
svakom su pogledu bili na suprotnim stranama. uljevi je toga po
stao svjestan kad je iz prijateljskog SIS-ova kanala do njega sti
gla informaciju da je Marinov druker konkurentske pijunske in
stitucije. Izmeu HIS-a i SIS-a postojao je, naime, tradicionalni su
kob koji se manifestirao, medu ostalim, u uzajamnom prokaziva
nju, provaljivanju dounika i suradnika.
Tako je prikriveni front obavjetajnog podzemlja poprimio oblik
osobnog rata izmeu dvojice bivih Naletilievih sljedbenika koji
e trajati pune etiri godine. S obzirom na njegovu genezu i razlo
ge, u njemu e sudjelovati cijelo zagrebako podzemlje, cijeli repre
sivni aparat Republike Hrvatske i dobar dio medija.

1 58 1
 [ K LICA ]

inko uljevi roen je 1959. u selu Hrasnica kod Uskoplja

(Gornjeg Vakufa) u srednjoj Bosni. Mnogobrojna obitelj, s
deset uljevievih sestara i brae, dala je, meu ostalim,
profesora filozofije i teologije Iliju uljevia, prvog ministra rada i
socijalne skrbi budue Herceg Bosne. U trenutku ubojstva u NBA-
u on je takoer ivio u Zagrebu, premda je istodobno bio slubeno
imenovan bosanskohercegovakim konzulom u Ukrajini.'
Nadimak Klica Vinko uljevi dobio je u osnovnoj koli na sa
tu omiljene biologije koja je , kako je djeaki sanjao, trebala posta
ti njegovo trajno zanimanje.' San o prestinoj, intelektualnoj profe
siji pokazao se ipak kratkotrajnijim od vrlo prgave naravi. Sitniji i
krhkiji od svojih vrnjaka, poeo je trenirati boks koji je u Jugosla
viji 70-ih godina bio prvi rasadnik maeho-profesija: iz boksakih
klubova regrutirala se gotovo cijela generacija mladih snagatora
koji su ulazili ili u zajednicu Slavnih i Bogatih ili u zonu kriminala
koji je tada jo imao svoje jasne socioloke i prostome granice. Bio
je zbijen uglavnom oko diskoklubova, privatnih butika, trnica, pr
vih legalnih i ilegalnih kockarnica koje su nuno traile usluge mii
avih izbacivaa, redara i povremenih utjerivaa dugova. Kako se
socijalizam uruavao, tako se u istome krugu raalo interno trite
specijaliziranog lihvarenja, narkotrgovine, krupnog verca.

' Tako se Ilija uljevi sam predstavio na sasluSanju u Policijskoj upravi zagrebakoj
14. lipnja 2002., nakon ubojstvaVeselina Marinova i uhienja svoga brata.
Prema policijskoj zabiljeci koju je potpisao Ivan ale, Ilija uljevi, nastanjen u Zagrebu,
pokazao je tom zgodom i svoju diplomatsku putovnicu sa serijskim brojem
2001822 koju je dobio kao predstavnik vlade susjedne drave.
Vinko uljevi Klica, intervju u Nacionalu od 12. oujka 1997.

[ 59 ]
 [ KLICA J

Boksaki dril kod Vinka uljevia Klice manje se reflektirao na

oplemenjivanje i discipliniranje njegove agresivnosti, vie na moral
specifinog supeijunaka. Prvi nokaut kojeg se sjea postigao je
izvan ringa: u treem razredu uskopske gimnazije udarcem ake,
pred cijelim razrednim zborom, sruio je nastavnika tjelesnog od
goja, smatrajui da ga nepravedno zakida za ocjene. Epizodu je s
ponosom prepriavao i kao zreo ovjek, hvalei se da je , utjerujui
pravdu, zarana pobijedio znatno starijeg i krupnijeg mukarca.
Zbog fizikog razraunavanja na kolskom igralitu kanjen je za
branom daljnjeg kolovanja na cijelom teritoriju tadanje Socijali
stike Republike Bosne i Hercegovine. Zato je zavrne razrede
srednje kole pohaao u susjednoj Hrvatskoj, u Zagrebu. Nastavlja
jui s boksom, tu je zakratko postao lanom drugoligakog Metal
ca, oko kojeg su se ve okupljali budui pripadnici zagrebakog
postkomunistikog podzemlja.
Ipak, 19-godinji uljevi nije se, po svemu sudei, dobro osjeao
u irem okruenju metropole koja je krajem 70-ih ivjela pod sna
nim uplivom kulturnog kozmopolitizma i s otvorenim prezirom
gledala na ruralnu bosansku provinciju. Odmah nakon mature pre
selio se na sjever Vojvodine, u Suboticu. Dokazavi se u subotikom
Spartaku kao debitant koji mnogo obeava, uljevi je nakon rela
tivno kratkog vremena pozvan u vei i poznatiji sarajevski eljezni
ar. Kao tienik tog kluba 1981. je osvojio titulu prvaka SR Bosne
i Hercegovine. Bio je to krajnji domet njegovih boksakih sposob
nosti; naslov nije obranio, svi kasniji rezultati pokazivali su prosje
nog boksaa samo s dobrom sportskom statistikom. U boksakoj
karijeri imao sam 83 mea, 17 sam ih izgubio. Mene nitko nije po
bijedio nokautom, priat e u novinskim intervjuima.3
Odgaajui vojni rok u JNA koji je bio obavezan za sve zavrene
srednjokolce koji nisu izabrali neki fakultet, Vinko uljevi poku
ao je evocirati staru, pukokolsku ljubav prema biologiji. Upisao
se na Prirodoslovno-matematiki fakultet u Sarajevu. Birajui stu-

' Vinko uljevi Klica, Arena, 12. rujnu 1996.

[ 60 ]
 [ KLICA' ]

dijski smjer, vrlo ambiciozno, planirao se posvetiti tada ve pomod

noj genetici i toksikologiji. Ipak, unato protekcijama to ih je ui
vao kao boksaki ampion BiH, do tree godine studija pokazao se
tek kao prosjean student.
Na treoj godini dobio je novi predmet, biokemiju, koji je preda
vala Biljana Plavi, tada poznata iskljuivo kao ozbiljna sveuili
na profesorica i znanstvenica. Za razliku od ostalih profesora, bu
dua ratna liderica bosanskih Srba nije pokazivala razumijevanje
za uljevieve treninge, natjecanja, putovanja, este izostanke s fa
kulteta i ispitne improvizacije. Uporno ga je ruila na ispitima, tra
ei da udovolji standardima koje je primjenjivala na sve studente.
Ne samo zbog imena Biljane Plavi, koja e postati metafora sr
pskog zla u BiH i optuenica Haakog suda, pria o njoj je - nakon
nokautiranog nastavnika tjelesnog odgoja - postala druga legendar
na sekvenca iz uljevieva ivota. Dodue, poznata je u dvije ver
zije njegova osobna svjedoenja pa je vjerojatno s vremenom ukra
ena dramaturkim momentima koji ne korespondiraju s izvornim
dogaajem, ali svjedoe o uljevievoj slici o samome sebi. U jesen
1996. novinaru Arene, koji ga je predstavio kao heroja proteklog
hrvatsko-muslimanskog rata, Vinko uljevi pohvalio se da je pot
kraj 80-ih izbaen sa sarajevskog fakulteta jer je profesoricu Bilja-
nu Plavi oamario, kanjavajui je za nepravedno slabu ispitnu
ocjenu.4 Premda ozloglaena u hrvatskoj javnosti, uljevieva pro
fesorica jo nije bila kandidat za haaku optunicu.
Godinu poslije, kad je uljevi razgovarao s novinarima Naciona
la, Biljana Plavi ve je imala status ratnog zloinca, pa je i zgoda
opisana kao mnogo drastinije razraunavanje biveg studenta s
bivim znanstvenim autoritetom.
Konano sam jo j doao na ispit potpuno spreman, govorio je
uljevi 1997. Dva me sata gnjavila svim moguim pitanjima. Na
svako sam odgovorio. Kad je i njoj dosadilo to mrcvarenje, zatrai
la je indeks i upisala esticu, najniu moguu prolaznu ocjenu. A

1 61 ]
 [ KLICA ]

onda je indeks s prezirom bacila na pod. Zgrabio sam je za stranji

cu, dovukao do prozora i gurnuo je kroz prozorski otvor. Vritala je
iz sve snage, opasno nagnuta sa sedmog kata fakultetske zgrade...
Zgrabio sam svoj indeks i zauvijek otiao. Izbacili su me sa sarajev
skog sveuilita, pa sam studij nastavio u Zagrebu. Ali nikada nisam
diplomirao. Iz vicarske je stigla ponuda za poluprofesionalni an
gaman u jednom tamonjem klubu. Poeo sam zaraivati novac,
otvorio sam restoran i zakljuio da studij moe malo priekati.5
O uljevievu vicarskom razdoblju nema mnogo informacija. Zna
se tek toliko: spomenuti restoran vodio je zajedno s bosanskim zem
ljakom Vladom Rajiem koji e postati njegov vjenani kum, najin
timniji prijatelj i, navodno, jedini svjedok ubojstva Veselina Marino-
va u zagrebakom kafiu NBA. Zajedno su se vratili iz vicarske
1990. privueni povijesnim politikim previranjima koja su najavlji
vala slom Titove Jugoslavije i komunistikog sustava. Ali dok je Ra-
ji ratne godine provodio u Zagrebu, iskoritavajui bezakonje za sit
na vercerska muljanja, uljevi je vrijeme i prostor doivio kao i
votnu ansu za svoj osobni obraun s globalnim svjetskim poret
kom. Kao rijetki intelektualac meu svojim bosanskim zemljaci
ma, koji je dogurao barem do prvih godina fakulteta, i sam je ulje
vi sebe doivljavao kao iznimno obavijetenog, mudrog i relevan
tnog ovjeka, s ponosom istiui svoje iracionalno vienje svijeta i
manjak historiografskog znanja: Nisam ja mrzio Beograd i Srbe,
mrzio sam lita i komunistiku zvijezdu. Njih su, nama Hrvatima, na
metnuli Amerikanci, ti retardirani Amerikanci koji nemaju ni svoje
nacije, ni svoje povijesti, pa su prema vlastitoj slici stvorili mnogo-
nacionalnu ehoslovaku i mnogonacionalnu Jugoslaviju.6
U obranu Hrvatske, zajedno sa svojim kumom Vladom Rajiem,
ukljuio se kao pijun-diletant lokalnog kriznog taba u Novoj Gra
diki, gdje je 1991. ivio njegov veliki prijatelj Vinko Mender, HDZ-
ov aktivist. Sluei se svojim boksakim prijateljstvima meu Srbi-

' Vinko uljevi Klica u Nacionalu, 12. oujka 1997.

' Isto.

[ 62 )
 [ KLICA ]

ma - s njima je, uostalom, bio vezan tradicionalnim protumusliman-

skim paktom - neometano je prelazio preko srpskih barikada u sje
vernoj Bosni, esto boravio u Banjoj Luci i u Novu Gradiku dono
sio informacije o pokretima trupa banjolukog korpusa JNA. Te
kratke pijunske pustolovine, kako se ini, prilino su impresionira
le biveg boksaa i nesuenog genetiara, pa e se dvije godine po
slije kandidirati za efa SIS-a HVO-a na bugojanskom podruju.
No samo je jedan dan imao elitnu poziciju u podzemnoj vojno-po-
litikoj strukturi Herceg Bosne: odlukom svojih zagrebakih prija
telja u MORH-u postavljen je za efa bugojanskog SIS-a, ali je smi
jenjen ve sutradan na zahtjev samog Mate Bobana, osnivaa i
predsjednika hrvatske drave u BiH koji je na tu funkciju izabran u
Zagrebu.7 To Mati Bobanu nikada nee oprostiti, postavi zarana
jednim od njegovih najljuih frakcijskih oponenata.
Ali novoprobuena ambicija vie nikada nije nestala. Tzv. privatne
pijunske istrage protivnikih kriminalnih gangova postat e jedna
od specifinosti uljevieve postrojbe HVO-a koja je nakon raspada
Herceg Bosne poela preuzimati zagrebako podzemlje, ionako pod
kontrolom raznih slubi hrvatske obavjetajne zajednice. Uivljen u
konspirativnost, uljevi e od Srba ishoditi dokumente u Republi
ci Srpskoj na ime Mio Mii koji e mu u mirnodopskom razdoblju
posluiti za kontakte sa srpskim ratnim zloincima i kriminalcima."
U hrvatsko-srpski rat, kao vojnik, ukljuio se u kolovozu 1991. Po
stao je pripadnik 4. splitske brigade, koja je ratovala u zaleu dal
matinskih gradova. Kako nije sudjelovao u spektakularnim ratnim
akcijama protiv JNA, uljevi se iz tog razdoblja najradije sjea se
la avoglave, gdje je prvi put, jedne noi oko logorske vatre, uo bu
dui hit tada nepoznatog Marka Perkovia zvanog Thompson, koji
je svoj kasniji status zvijezde desnog krila hrvatske estrade osvojio
zahvaljujui maskimoj uniformi dobrovoljca Domovinskog rata.
Teritorij Republike Hrvatske napustio je tri mjeseca nakon njenog

Vinko uljevi Klica, Arena, 12. rujna 1996.

* Prema tvrdnjama to ih je autorici knjige iznio vrlo blizak suradnik Vinka uljevia Klice
tijekom 1998.

[ 63 ]
 [ KLICA ]

meunarodnog priznanja, u travnju 1992. Kao dobrovoljac koji se

samoinicijativno vraa u zaviaj da bi ratovao protiv JNA i Srbije,
uljevi je poslan u Bugojno gdje se ve uvelike pripremala reali
zacija zakljuaka s tajnog sastanka Franje Tlidmana s prvacima
HDZ-a BiH iz jeseni 1991.9 Na spomenutom sastanku eksplicitno
je dogovoreno pripajanje tzv. hrvatskih povijesnih prostora u BiH
Republici Hrvatskoj. uljeviu je reeno da u gradu postoji eksklu
zivno hrvatski krizni tab, da su lokalni Hrvati dobro naoruani, da
su trupe JNA prilino slabane i da se, ukratko, oekuje samo do
bar povod za ucrtavanje novih hrvatskih granica. Razoaran, otkrio
je da su stvari na terenu potpuno drukije: u bugojanskoj opini na
kon prvih viestranakih izbora vlast jest osvojio HDZ, ali uz po
mo muslimanskih glasova, JNA je jo uvijek vrsto stolovala u ka
sarnama, a jedini pokret otpora bio je koncentriran u Teritorijalnoj
obrani pod zajednikim hrvatsko-muslimanskim zapovjednitvom
lokalnih ogranaka HDZ-a BiH i SDA u osnivanju.
Ono to je uljevi poduzeo moe se definirati kao zametak hrvat
ske pete kolone u suverenoj dravi. Kako e sam poslije pripovi
jedati, regrutirao je tridesetak Bugojanaca, s podebljim policijskim
dosjeima, obukao ih u maskime uniforme, zalijepio na njih oznake
Hrvatske vojske i proglasio ih prvom, elitnom oruanom jedinicom
Republike Hrvatske u srednjoj Bosni.
Amblemi Hrvatske vojske, istina, zamijenjeni su nakon tjedan da
na znakovima HVO-a, oruane sile Hrvatske zajednice Herceg Bo
sne koja je samo deklarativno priznavala postojanje ire domovine
Bosne i Hercegovine. Naziv Garavi dali su im seljaci, koji u tom
predratnom meteu nacionalnih formacija i njihovih frakcija doista
vie nisu shvaali tko koga predstavlja, tko koga zagovara i tko to
namjerava. uljevievi ljudi bili su prepoznatljivi po tome to su se,
skrivajui identitet, u Uskoplju i Bugojnu pojavljivali crno oslikanih

[
Smail eki: Kako je Republika Hrvatska izvrila agresiju na BiH, Internet izdanje
iz kolovoza 2000.; Hrvatska zajednica Herceg Bosna osnovana je 18. studenoga 1991.,
a Hrvatska Republika Herceg Bosna 28. kolovoza 1993.

I 64 ]
 [ KLICA r

lica. Kamp su uredili u naputenom pastirskom selu Okolie u ne

pristupanoj planinskoj zabiti bugojanskog kraja. Ve tu je, navodno,
uljevi postao izvrstan strijelac iz svih vrsta oruja.
Prva dva mjeseca nakon osnutka Garavi su ratovali protiv Sr
ba. U suradnji s hrvatsko-muslimanskom Teritorijalnom obranom,
zauzeli su bazu JNA u Zijametu. Neto kasnije asistirali su HV-u u
borbama na Kupresu koje su se pretvorile u masovni pokolj pre
ivjelih branitelja Vukovara. Nakon hrvatskog poraza Kupreka vi
soravan, strateki vana poveznica Hrvatske i srednje Bosne, sve
do 1994. bila je pod srpskom kontrolom. Prema opem miljenu
hercegbosanskog javnog mnijenja - ono je dogaaje ocjenjivalo
potpuno drukije od hrvatske javnosti - na Kupresu je uljevi dva
puta demonstrirao zavidnu hrabrost. Te 1992. predvodei Gara
ve pobio je iz zasjede neku etniku skupinu srbijanskih dobro
voljaca koji su sami sebe prozvali Bela rada, a u drugoj bici za
Kupres 1994., u izravnom okraju s neprijateljem, izgubio je nogu
i postao teki invalid.
Rat s Muslimanima poeo je za uljevia mnogo prije otvaranja
sveopeg hrvatsko-muslimanskog krvoprolia u prosincu 1992.
est mjeseci prije, u lipnju 1992., uljevieva postrojba, to je bio
prvi zabiljeen sluaj hrvatsko-muslimanskog okraja, sudarila se s
dojueranjim saveznicima iz Teritorijalne obrane kod Gornjeg Va
kufa. Kontrolirajui prometnicu, zapovjednici TO-a izdali su nalog
da se uljevievi ljudi, kao paravojna, neregularna formacija, izvan
kontrole njihova taba, zaustave na kontrolnom punktu i razorua
ju. Prinueno im je da skinu oznake HVO-a i da se prikljueTO-u.
Garavi su uzvratili vatrom; u pukaranju su pale i prve rtve, po
ginuo je uljeviev zamjenik. Kao preuranjeno provociranje hrvat
sko-muslimanskog raskola, incident je nekako zatakan. Premda su
propagandno-psiholoke pripreme ve uznapredovale, u Zagrebu se
procjenjivalo da situacija za novi rat jo nije sasvim zrela.
Time se uljevievo pukaranje sTO-om u lipnju 1992. mnogo vi
e reflektiralo na odnose unutar samog HDZ-a BiH. Na javnoj ra

[ 65 ]
 [ KLICA ]

zini strankom je predsjedavao Stjepan Kljui, zagovornik nepodije

ljene i multinacionalne BiH i obrambenog hrvatsko-muslimanskog
saveznitva, najprije u formi TO-a, a onda Armije BiH. Pod sve sna
nijim utjecajem emisara iz Hrvatske, u stranci su se umnoavali
njegovi politiki protivnici koji su, poput Vinka uljevia Klice, u
raspadu SFRJ vidjeli ansu za temeljito etniko ienje tzv. hrvat
skih povijesnih podruja. Dodue, ni ta frakcija nije zadugo ostala
jedinstvena. Do 1995. i Daytonskog sporazuma ona se raspala na
struje koje su se estoko sporile oko veliine i opsega tog mitskog
hrvatskog povijesnog prostora u Bosni i Hercegovini. Hrvati iz
srednje Bosne zahtijevat e da se Hrvatskoj, zajedno s Hercegovi
nom, anektiraju dijelovi u kojima oni ive. Hercegovci e, naprotiv,
smatrati da je samo njihovo zaviajno podruje, kao najblia gra
nina zona, prirodni dio matinog hrvatskog teritorija.
Kada je u rujnu 1992. zavreno naoruavanje i ustrojavanje HVO-
a, Garavi su svrstani u kategoriju specijalnih jedinica koje, pri
mamo, obavljaju revolucionamo-politike zadae. Prema mostar
skim planovima, prvi cilj te revolucije nisu bili Muslimani i Teri
torijalna obrana, nego Kljuievi sljedbenici u HDZ-u BiH koji su na
prvim slobodnim izborima osvojili vlast u gradovima i naseljima s
hrvatskom veinom. U maskirnim uniformama, naoruani automa
tima, specijalci su iz opinskih i gradskih ureda fiziki protjeriva
li predstavnike i inovnike opinskih uprava, zamjenjujui ih mo
starskim namjesnicima HVO-a. uljevi i njegovi Garavi na isti
su nain u Bugojnu Vladu oljia, izabranog predsjednika opine,
promovirali u lokalnog vojno-civilnog diktatora koji je, raspustivi
opinsku, vienacionalnu skuptinu, bugojansko podruje proglasio
dijelom hrvatskog povijesnog prostora.
Nakon osvajanja vojarne JNA u Zijametu i oljieva ustolienja u
apsolutnog bugojanskog gospodara, uljevievu postrojbu nikakva
sila vie nije mogla uklopiti u vojnu hijerarhiju HVO-a. Prema jav
no poznatim sluajevima iz tog vremena sve identine specijalne
postrojbe rabile su, uostalom, iste argumente u ouvanju statusa

[ 66 ]
 [ KLICA ]

autonomnih hajdukih druina: budui da su okupljene kao dobro

voljake skupine iji su pripadnici sami sebe naoruavali i obuava
li, smatralo se da imaju pravo na apsolutnu slobodu djelovanja. Po
kuaji njihova discipliniranja uvijek su zavravali incidentima na
rubu internog rata izmeu specijalaca i standardnih formacija
HVO-a. Uskoro su maltretirali civilno stanovnitvo svih nacija,
pljakajui, ubijajui, ucjenjujui. Policija ih nije mogla zaustaviti,
ak i da je htjela. Bili su sve brojniji i sve bolje naoruani.
Zato su, u drugom valu revolucije, uljevi i njegova sljedba
postali opasni za sam HDZ BiH - sada ve oien od Kljuievih
umjerenjaka - koji je imao zadau da realizira tajne politike po
godbe Franje Tumana s Alijom Izetbegoviem i Slobodanom Mi-
loeviem, dvojicom lidera konkurentskih nacija10. Kao neposre
dan povod za ukidanje Garavih iskoriten je jedan od tipinih i
uestalih incidenata s Muslimanima. Poto je , u privremenom pri
mirju, u jednom od bugojanskih kafia dolo do pucnjave izmeu
nekolicine uljevievih sljedbenika i sline muslimanske formaci
je, iz lokalnog stoera HVO-a stigla je obavijest da se Garavi
briu iz organizacijske sheme HVO-a.
Da Bugojno nekoliko dana nakon toga nije palo u muslimanske ru
ke, pitanje je kakve bi posljedice ta naredba izazvala na ionako krhku
vojno-politiku strukturu lokalnog HVO-a. Sam uljevi priznat e
kako ga je nalog toliko razbjesnio da je izvjesnog Bagaria, efa bugo
janskog HVO-a11, godinu dana poslije, hvalit e se, pretukao kao maj
muna12, optuivi ga da je izdajnik i da je incident u kafiu reirao u
dogovoru s Muslimanima, a potom ga iskoristio da od mostarskih
vrhovnika iskami nalog o likvidaciji njegove specijalne postrojbe.
Do tih je saznanja doao, kako e samouvjereno tvrditi, nakon osob-

" Vidjeli razgovor izmeu Franje Tumana, Ivana Bobetka i Gojka uka 23. studenoga
1993. objavljen u formi stenograma u sarajevskom tjedniku Dani 28. studenoga 2002.
11 Taj Bagari nema nikakve veze sa Zlatkom Bagariem, hrvatsko-njemakim
kriminalcem koji se u sudskom procesu protiv tzv. zloinake organizacije spominje k ao
kum" zagrebake mafije.
Globus, 7. lipnja 2002.

[ 67 ]
 [ KLICA 1

ne privatne istrage i sasluanja nekih Bagarievih suradnika.

No uljevi je vrlo kratkovidno sagledavao vlastiti poloaj, ne
svjestan da je samo mali kotai u grandioznim projektima hrvat
skog predsjednika Franje Tumana koji je srednju Bosnu namijenio
tzv. fildan-dravici Alije Izetbegovia.13 Ustraen da e, prignjeen
Srbijom i Hrvatskom, ostati i bez tog malog teritorija, Izetbegovi
je prihvatio tajnuTudmanovu ponudu. A to je znailo da su Bugoj
no i Uskoplje preputeni Armiji BiH.
uljevieva postrojba rasputena je, oito, kako njegovo nepre
dvidljivo ponaanje ne bi otealo realizaciju zamiljenih etnikih
drava.'*Tako je u srpnju 1993. uljevi svojim oima gledao kako
se HVO pred Armijom BiH povlai iz njegova grada uz vrlo mlaku,
simuliranu obranu, i kako Hrvati civili u dugim kolonama automo
bila, traktora i autobusa bjee prema zapadnoj Hercegovini gdje su
ih ekali stanovi i kue poubijanih ili protjeranih Muslimana.
U istoj akciji humanog preseljenja i potajne razmjene stanovni
tva, uljevi se s ostacima Garavih premjestio u iroki Brijeg.
Integrirao se s Kanjenikom bojnom vjerujui kako je u Mladenu
Naletiliu pronaao apsolutnog istomiljenika koji samo eka novu
priliku da hrvatske snage vrate izgubljenu srednju Bosnu i kazni
izdajnike koji su je prodali Muslimanima. Naletili, kao vrhun
ski blefer, odravao je uljevia u toj zabludi. Ali su njegovi najpov
jerljiviji suradnici - ukljuujui Veselina Marinova - znali da intim
no podrava onu varijantu hrvatske dravne politike ije imperi
jalne ambicije ne seu dalje od Mostara i irokog Brijega. TI Bo
sanci jedva da su Hrvati, znao je govoriti svom tjelohranitelju, po
duavajui ga nijansama hrvatskog nacionalnog pitanja. Oni su sa
mo katolici koji do juer nisu imali nikakve nacionalne svijesti. Ako
ne ele ivjeti pod vlau balija, neka ostanu u Hercegovini.15

"Vidjeti temu i sadraj razgovora izmeu franje Tumana, Ivana Bobetka i G ojka uka
23. studenoga 1993., objavljen u formi stenograma u sarajevskom tjedniku Dani 28.
studenoga 2002.
" Isto.
" Autobiografska ispovijest Veselina Marinova.

1 68 1
 [ k l ic A i

U pothranjivanju iste iluzije o kratkotrajnosti Washingtonskog i

Daytonskog sporazuma, uljevi je dobio nove zadae: da u eri de
klarativne mirnodopske demilitarizacije hercegovakog podruja,
oruane formacije biveg HVO-a sauva do novog hrvatsko-musli-
manskog rata koji je HDZ-ova desnica prieljkivala, najavljivala i
provocirala, raunajui kako e on oznaiti konano komadanje BiH
i hercegovako sjedinjenje s hrvatskom matinom dravom. Nakon
to su specijalne jedinice HVO-a proglaene rasputenima, a njihovi
pripadnici razvojaenim civilima, u rano proljee 1996. u mostar
skom trgovakom sudu registrirana je uljevieva zatitarska tvrtka
Ad Matricem, nazvana po starolatinskom nazivu njegova rodnog
Uskoplja. Pbmpozno predstavljena u hrvatskim medijima kao pionir
ski poduzetniki projekt i prva privatna zatitarska tvrtka na herce
govakom tlu,Ad Matricem je dobio monopolistika prava na naju
nosnije poslove osiguranja svih ustanova bive Herceg Bosne, tran
sformiranih u institucionalnu hrvatsku komponentu Federacije BiH.
No kako su sve institucije tzv. hrvatske komponente Federacije BiH
jo godinama financirane iz hrvatskog dravnog prorauna, novcem
koji je sve do 2000., zaobilaznim kanalima, potajno prenosio preko
hrvatske granice, zarada koju je uljevi ubirao bila je istog proraun
skog podrijetla. Utoliko je Ad Matricem samo prividno spadao u sek
tor privatnog zatitarstva, dok je zapravo funkcionirao kao prikriveno
paravojno poduzee Republike Hrvatske na teritoriju strane drave.
Prema procjenama SFOR-a, Ad Matricem je prikrivao paravojnu
formaciju od 400 ljudi, sastavljenih od dijelova bive uljevieve
jedinice i nekadanje mostarske ispostave Kanjenike bojne Vinka
Martinovia tele. Zatitari su raspolagali pitoljima, automat
skim pukama, snajperima, raketama, ak topovima i tenkovima
skrivenim po nekim franjevakim samostanima. Poreznicima i vla
sti meunarodnog protektorata bilo je prijavljeno tek sedamdese
tak uposlenika, to je SFOR-ove obavjetajce samo dodatno uvjeri
lo da je zatitarska tvrtka jedna od novih formi za ouvanje najpro
blematinijih dijelova starog HVO-a.

[ 69 ]
 [ KLICA ]

ak je i do hrvatske javnosti stiglo nekoliko uljevievih zati-

tarskih akcija koje su svjedoile o aktivnostima ratne priuve radi
kalno desnog krila HDZ-a BiH. Zajedno s pripadnicima Kanje-
nike bojne - koja je takoer proglaena rasformiranom - Gara
vi su odigrali kljunu ulogu u spaavanju Ivice Rajia, hrvatskog
ratnog zloinca iz srednje Bosne, kojemu se 1996., u zavoenju
kakvog-takvog mirnodopskog reda u Mostaru, pokualo suditi za
likvidaciju estorice SIS-ovaca, naravno, hrvatske nacionalnosti.
Raji ih je dao smaknuti jo 1993. je r je doznao da su u zagreba
ku centralu vojnoobavjetajne slube slali izvjea o njegovu ma-
fijako-vojnom saveznitvu sa srpskim etnicima u otimanju hu
manitarnih konvoja za Sarajevo, u vercu naftom, prehrambenim
proizvodima, cigaretama i drogom.'6
Obradivi svjedoke optube, uljevievi i Naletilievi sljedbe
nici pratili su sudski proces pred mostarskim upanijskim sudom,
sjedei u prvim redovima sudske dvorane, u maskimim uniforma
ma i naoruani do zuba. Istodobno su ispred sudnice skupine
hrvatskog naroda toboe spontano prosvjedovale protiv kazne
nog progona hrvatskog nacionalnog heroja. Suenje je , naravno,
zavreno oslobadajuom presudom, a uljevi, Naletili i Raji us
pjeh su proslavili letom vojnim helikopterom u Kiseljak, posljednju
hrvatsku oazu u srednjoj Bosni, gdje je organiziran sveani dernek,
uz jelo, pie i ivu glazbu.
Godine 1997. uljevievi zatitari izveli su, po nalogu hrvat
ske dravne politike, desant na HE Mostar i pripojili je zapad
nom dijelu grada koji se i danas smatra hrvatskim teritorijem. U re
dovima Ad Matricema skovan je plan o spektakularnom atentatu
na Hansa Koschnika, meunarodnog protektora Mostara.17

" Svjedoenje visokopozicioniranog djelatnika HIS-a koji je bio ukljuen u operativne

akcije Pauk", jet" i Barakuda". O zavretku mostarskog suenja Ivici Rajiu vidjeti
I1 Nacional od 8. prosinca 1995.
| " O eksploziji u mostarskom naselju Pentagon, mostarskoj mafiji HVO-a i lokalnim
frakcijskim obraunima unutar HDZ-a BiH vidjeti tekst "Oit rukopis hrvatske mafije"
u Danima o d 6. listopada 1997., te tekst Ganga u Haagu" na Internet izdanju
U Feral Dibunea www.feral.hr.

1 70 ]
 [ KLICA ]

Na slian nain tzv. zatitari Ad Matricema presudili su i privat

nom sporu dioniara Euroherca, tvrtke koja se razvila na osnovi
klasinog ratnog profiterstva zaslunih osnivaa HDZ-a u Ljubu-
kom. Jedan od njenih manjih dioniara bio je brat Vinka Martino-
via, zvanog tela, zapovjednika mostarske ispostave Kanjenike
bojne koji se nakon Daytonskog sporazuma, u podjeli rada izmeu
dijelova nekadanjeg HVO-a, orijentirao na narkotrgovinu, postav
i najvei, ako ne i jedini veletrgovac heroinom i kokainom u hrvat
skim dijelovima BiH. Dubravko Grgi, osniva i direktor Euroher
ca, pokuao je sprijeiti da Martinoviev brat Jadranko povea svoj
dioniki portfelj i time u poduzeu uspostavi vru upravnu kon
trolu. U sukobima oko profita i vlasti miniran je automobil Jadran-
ka Martinovia, a onda su zatitari Ad Matricema, za odmazdu, or
ganizirali slino miniranje Grgieve kue, traei ne samo da udo
volji zahtjevima brata njihova prijatelja i saveznika, nego i da im
svakoga mjeseca plaa pozamaan iznos crnog poreza koji se u
klasinom gangsterskom argonu naziva reket.
U istrazi splitske policije, koja se ilegalno motala po teritoriju tue
drave, utvreno je da je ucjenjivaki pothvat predvodio kum Vinka
uljevia Klice i slubeni direktor njegova zatitarskog poduzea.
Sarajevska sredinja vlast raspolagala je vrstim indicijama da je
izvjesni Pero Zelenika, strunjak za eksplozive bive Kanjenike
bojne, poslije djelatnik Ad Matricema, konstruirao autobombu ko
ja je 18. rujna 1997. eksplodirala u mostarskom naselju Pentagon,
u neposrednoj blizini baze SFOR-ove policije. Pedesetak ozlijee
nih civila, mahom Hrvata, i 150 unitenih stanova protumaeni su
kao preventivno upozorenje Naletilievih sljedbenika o jo drasti
nijim posljedicama najavljivane haake optunice protiv irokobri-
jekog revolucionarca.'8
Indicije se, meutim, nisu mogle potkrijepiti jaim pravosudnim
dokazima, budui da je cijela politika struktura tzv. hrvatske kom
ponente Federacije BiH otvoreno bojkotirala sve istrane napore

" Dani, 6. listopada 1997.

1 71 ]
 [ KLICA ]

SFOR-a i bosanskohercegovake vlasti. Na isti se nain odvijao i

proces protiv Ivana Andabaka, generala HVO-a iz Naletilieve po
strojbe, koji je optuen za organizaciju politikog atentata na domi-
nistra bosansko-hercegovake policije Jozu Leutara.
Ipak, evakuacija specijalaca biveg HVO-a iz susjedne drave i
njihova tiha invazija na Hrvatsku poela je nakon uhienja Mlade
na Naletilia Tute koji je, u izmijenjenim politikim okolnostima
nakon Daytonskog sporazuma, postao velika smetnja tzv. hrvatskoj
dravnoj politici. Nakon Naletilieve svae s Gojkom ukom,
mandat za uspostavu kontrole nad bivom Herceg Bosnom dobio
je Miroslav Tuman, stariji sin tadanjeg hrvatskog predsjednika i
ravnatelj HIS-a. U realizaciji toga zadatka Miroslav Tuman nasto
jao je za tajnog gubernatora toga podruja ustoliiti Ivu Luia,
svog zamjenika i osobnog prijatelja. Usto, postalo je vie nego si
gurno da se u Haagu protiv irokobrijekog revolucionarca pri
prema optunica: ako bi dospio u ruke SFOR-a, zaduenog za uhi
enja haakih optuenika u BiH, Naletili bi mogao postati vrlo ne
zgodan svjedok koji zna dovoljno da Meunarodnom kaznenom
sudu isporui ak i samoga hrvatskog predsjednika.
Naletili je zatoen u zagrebaki upanijski zatvor u Remetincu
u veljai 1997. Istodobno, hrvatski MUP izdao je internu tjeralicu
za 22 osobe19koje su, kao kriminalci iz njegova najueg kruga, de
tektirane kao potencijalni svjedoci, ako se ne potkupe ili na to pri
sile. U strahu da je to prvi znak udruenog ameriko-hrvatskog lo
va na njegovu glavu, Zuljevi je , u pratnji povee skupine svojih
zatitara, napustio Mostar i utaborio se u Drvaru. Skrivao se u
okolici grada, spavajui nou u planinskoj peini, vrlo ponosan na
lokalne prie o novom hrvatskom harambai koji priprema veliki
ustanak protiv Turaka.
Nije dugo izdrao. Ipak naviknut na udobnost, nakon tjedan da
na nastanio se u samom gradu koji je , sam po sebi, u to doba jo
funkcionirao kao divlja, naputena, izolirana zona u ratom opusto-

' Lista imena s MUP-ove tjeralice objavljena je u Nacionalu 5. oujka 1997.

I 72 ]
 L KLICA ]

enoj zemlji. Iz Drvara, pod vlau Hrvata, preciznije bosanskoher-

cegovakog HDZ-a, povuklo se cjelokupno srpsko i muslimansko
stanovnitvo: hrvatska manjina, zajedno sa svim hrvatskim izbjegli
cama iz drugih bosanskih gradova, nije imala dovoljno snage ni za
odravanje komunalne infrastrukture, a kamoli za zavoenje prav
nog reda. Jo uvijek oekujui slom daytonske Bosne, uljevi je u
Drvaru, kao njegov apsolutni gospodar, proveo manje od godinu
dana, sluei desnom krilu HDZ-a BIH za odravanje frakcijske
dominacije nad unutarstranakim protivnicima. Prema HIS-ovim
informacijama koje e se poslije sabrati u Barakudu, u ime re
volucionarne misije radio je na organizaciji atentata na lokalnog
gradonaelnika. Misija nije obavljena samo zato to je plaeni ubo
jica, naruen iz Srbije, traio previe novaca. Dok je nastavio potra
gu za nekim jeftinijim kilerom, do uljevia je iz Zagreba211 stigla
obavijest da je SFOR doznao za njegove planove, ne samo o likvi
daciji lokalnog politiara, nego i samog Miroslava Tumana. Istim
kanalima dobio je poruku neka izabere: ako ne da vrste garancije
da odustaje od svih svojih politikih urota, hrvatska e drava pre
ventivno likvidirati njega.
Vinko uljevi Klica stigao je u Zagreb u jesen 1998., tvrdei svo
jim prijateljima da je u Mostaru zauvijek ostavio uhodani Ad Ma-
tricem, da se u Hercegovini odrekao vojnog stana i mirovine, eljan
normalnog graanskog zanimanja. Pojavio se s desetak Garavih
i u drutvu Vlade Rajia, kockara, koji je predstavljen kao njegov
prijatelj iz srednje kole, vjenani kum, bivi vojni policajac koji sa
da ivi od mesnice i ugostiteljskog objekta u Kozari Boku. Raji je
bio obiteljski povezan s Vjekom Slikom, koji je imao opsesivnu
ambiciju da osvoji zagrebako podzemlje i ono vrhovno mjesto ko
je je u tom trenutku zauzimao Zlatko Bagari.Tako je Raji, kao za
jednika spona, aranirao poznanstvo koje je ve pri prvom Sliko-
vu i uljevievu susretu zavrilo poslovnim dogovorom o osnivanju
zajednike zatitarske agencije koja bi, slino mostarskom Ad Ma-

Jedan od elnika HIS-a koji je koordinirao operativne akcije "je" i "Barakuda

t 73 ]
 [ KLICA ]

tricemu, pokrivala uljevicevu komandu nad armijom bivih speci-

jalaca HVO-a. Agencija je prvo registrirana na ime Mladena Gude-
lja, a potom na biveg policajca Zdravka Bilia.21 Slubeno, imala
je samo nekoliko uposlenika i tek nekoliko legalnih poslova: osigu
ranje trnice u Sesvetama i Dubravi, te noni klub Planet, u vlasni
tvu umirovljenog vojnog policajca Mladena Topia. Neslubeno,
nazonost nove skupina zatitara na zagrebakoj kriminalnoj
sceni prepoznavala se po galeriji pretuenih, masakriranih, ucije
njenih rtava. Javno demonstrirajui svoju dominantnu nazonost,
u Klubu Maksimir, gotovo do smrti, tukli su pitoljima, nogama i
bocama nogometaa Vladu Kasala22, a natelili su najmanje tri
ubojstva. Preuzeli su kontrolu nad svim vanijim objektima u Se
svetama, jedan lanac sportskih kladionica, nekoliko najpopularni
jih ugostiteljskih lokala u Zagrebu, kockarnicu hotela Sheraton, te
zatitu meunarodnog teniskog turnira u Bolu na Brau. Imali su
i znaajnih ambicija u meunarodnom irenju poslova: Vinko ulje-
vi Klica sklopio je dogovor s jednim zagrebakim Albancem, kri
minalcem s relativno jakim vezama s crnogorskom mafijom, da sa
zajednikim ulaganjem otvore lanac kockarnica na Kosovu. Kona
no, u zagrebakom kafiu NBA organizirali su saekuu za Vese-
lina Marinova koji je ve davno bio oznaem igom viestruke
izdaje kolektivnog herceg-bosanskog zloina. Kao veliki pokajnik,
Naletiliev tjelohranitelj i kiler postao je sinonim za Barakudu,
veliku rekonstrukciju Herceg Bosne koja se nakon Daytonskog
sporazuma preselila u Hrvatsku i inkorporirala u zagrebako pod
zemlje i hrvatsko drutvo.

O zatitarskim tvrtkama koje su sluile kao paravan za uljevievu paravojnu i

teroristiku formaciju vidjeti tekstove u Nacionalu od 24. listopada 2000. i Globusu
od 11. listopada 2002. O uljevievoj kontroli zatitarske tvrtke Bili i dr." svjedoio
je 7. lipnja 2002. Marija Jozi, jedan od njenih rijetkih registriranih uposlenika.
Slubenu zabiljeku sastavio je policijski slubenik Draen Dejanovi.
" Osim samogVlade Kasala, autorici knjige o tome je djelomice svjedoila i Branka Bolkovi
I koja je uljevievo i Slikovo drutvo napustila nekoliko minuta prije poetka masakra.

I 74 ]
 [ M O RNA R ]

laden NaletiliTuta uhien je 24. veljae 1997. nedaleko

M od hrvatsko-hercegovakog graninog prijelaza kod Ciste

Provo, dok se iz Zagreba vraao u svoju irokobrijeku re
zidenciju.' U Zagrebu je boravio nekoliko dana, spavajui u sobi
222 hotela Esplanade. Sreo se s Veselinom Marinovom da pokua
ju izgladiti stare nesporazume.2Vien je u zgradi hrvatskog parla
menta, gdje je u kafiu popio pie u drutvu HDZ-ova saborskog
zastupnika Vie Vukojevia. Prema Hercegovini je putovao nissa-
nom, u pratnji svog stalnog vozaa.
Akcija je pomno pripremana mjesecima. Na cesti izmeu Splita i
Imotskoga nissan je zaustavila patrola prometne policije u nao
ko sluajnoj i rutinskoj provjeri. Dok su Naletili i njegov voza
ekali da policajac zavri s listanjem dokumenata, iz oblinjeg
grmlja iskoili su do zuba naoruani specijalci MUP-ove elitne po
strojbe Alpha. Zateen bez zatite svojih ljudi, Naletili je is
pravno procijenio da bi najmanja gesta neposluha bila ravna sa
moubojstvu. Posluno je izaao iz automobila, otrpio lisice na ru
kama i sjeo u policijsku maricu kojom je transportiran u reme-
tineki pritvor. Ipak, uhienje nije prolo bez incidenata.
Jedan mladi policajac u strahu od susreta s ozloglaenim revo-
lucionarcem uspanieno je zapucao iz puke. Metak se odbio od
kamena i samog strijelca pogodio u nogu. Navodno: Naletili je
smirivao situaciju. Ne boj se, sine , dobacio je nervoznom mladi-

' Nacional, 5. oujka 1997.

;' Autobiografska ispovijest Veselina Marmova.

[ 75 ]
 [ MORNAR ]

u, superiorno, oinski, dok su ga uguravali u policijski kombi.3

Naletili je optuen samo za dva zloina4: za organiziranje otmi
ce i ubojstva Roberta Nosia, Hrvata, pripadnika HVO-a iz Ljubu-
koga, te za fiziko zlostavljanje Damira Brekala u irokobrijekoj
Duhanskoj stanici. Godine 1993. Nosieva sudbina silno je uzbuni
la lokalnu hercegovaku javnost, provocirajui sukob koji je umalo
prerastao u graanski rat meu tamonjim Hrvatima. U trenutku
Naletilieva uhienja uzroci i okolnosti Nosieve smrti bili su dobro
poznati ve etiri godine. Prema priama lokalne javnosti5, u jed
nom ljubukom kafiu Nosi se poijekao s pripadnikom Kanjc-
nike bojne; obojica su potegnuli oruje, Naletiliev vojnik je ubi
jen, a Nosi je odmah nakon toga odveden u Mostar, gdje je trebao
doekati suenje. Kada je vijest stigla do irokog Brijega, Naletili
je pobjesnio. Izmeu njegove stoarsko-hajduke prijestolnice i
Ljubukog, gradia u nizinsko-ratarskom dijelu Hercegovine, posto
jao je tradicionalni rivalitet jo iz vremena prvih etnikih ienja
Muslimana. Dok je iroki Brijeg, pod utjecajem lokalnog franjeva
kog samostana, funkcionirao kao vojno i politiko arite separati
stike Herceg Bosne, Ljubuaci - mnogo manje ratniki raspoloeni
- s tihim zgraanjem nikad nisu zaboravili obitelj Osmi, svoje su
graane muslimanske nacionalnosti, koji su ubijeni 1992. jedne no
i, doslovce na spavanju. Premda ubojice nikada nisu pronaeni, u
Ljubukom se zloin pripisivao irokobrijeanima koji su, navod
no, truplima njihovih lokalnih Muslimana eljeli demonstrirati ka
ko Hercegovina ima postati etniki ist zaviaj Hrvata.
U Ljubuki je u veernjim satima 24. studenoga 1993. banulo pe
desetak lanova Naletilieve postrojbe, naoruanih noevima, pi
toljima i automatima. U kolektivnom juriu na zatvorsku zgradu
razoruali su strau, proeljali sve elije i na kraju provalili u ured
zatvorskog upravitelja. Shvativi da Nosi vie nije u Ljubukom,

[
' Svjedoenje Kree Krsnika, Naletilieva branitelja u zagrebakom suenju; detalji uhienja
opisani su takoer u Nacionalu od 19. oujka 1997. i FeralTHbuneu od 24. studenoga 1997.
' Optunica upanijskog dravnog odvjetnitva u Zagrebu KT-88/97 od 20. kolovoza 1997.

Nacional, 19. oujka 1997. i Feral Dibune, 24. studenoga 1997.

1 76 ]
 [ MORNAR ]

konvoj od desetak dipova, s punim gasom, odjurio je u smjeru Mo

stara. U mostarskoj vojno-polijskoj upravi pretukli su izvjesnog
Zdenka Klepia, jedinu osobu koja se usudila suprotstaviti pobje-
njeloj hordi. Nosi je napokon pronaen u zgradi Strojarskog fa
kulteta koja je tih mjeseci sluila kao ispostava vojnog zatvora
HVO-a. Izvukli su ga iz njegove elije, ubacili u jedno od vozila i
odvezli u nepoznatom smjeru. Otada se Ljubuaku izgubio svaki
trag. Nosievo tijelo nikada nije pronaeno, a Hercegovinom se
pronio glas da su ga stjerali u unakrsnu vatru na hrvatsko-musli-
manskim linijama razdvajanja. Kao odgovor na Naletilievu ekspe
diciju, Ljubuaci su digli barikade i postavili naoruane strae na
gradskim prilazima, odluni da pucaju u svaku uniformiranu osobu
iz irokobrijeke postrojbe. Barikade su uklonjene uz silan trud za
grebakih i hercegovakih politiara, ali Nosieva smrt ostala je
izvor sukoba koji se nije izgladio ni nakon zavretka rata.
Konano, s etiri godine zakanjenja, sluaj je, zajedno s pretue
nim Brekalom, izvuen iz zaborava, ne zato da bi smrt mladia bi
la pravedno kanjena, nego kao najzgodniji povod za uspostavu
drukijeg odnosa frakcijskih snaga u hrvatskom vojnoobavjetaj-
nom podzemlju. Postojao je plan da se Naletiliu uzgred pripiu i
neki tui nekanjeni grijesi - kao to je ruenje staroga turskog mo
sta u Mostaru 1993. - koji su u meunarodnim krugovima zapea
tili negativnu sliku o hrvatskoj ratnoj invaziji na Bosnu i Hercego
vinu.6 Realizacija plana ostala je , meutim, na internoj zabiljeci
mostarske vojne policije vrlo problematine vjerodostojnosti. U
njoj je pisalo da su Naletiliev osobni nalog o ruenju mosta izvri
la etvorica pripadnika Kanjenike bojne danima ciljajui iz ten
kovskog gnijezda s hrvatskih poloaja na Humu. U pokuaju da se
to i dokae, mostarsko pravosue otkrilo je da je jedan od apostro
firanih ruitelja davno poginuo u prometnoj nesrei, dok se za dru
goga ne moe utvrditi da li uope postoji. Lokalna hrvatska javnost
u Mostaru istodobno je aptala kako je akcija izvedena zajednikim

f Josip ili u intervjuu za Globus o d 24. srpnja 1998.

[ 77 ]
 [ MORNAR ]

angamanom raznih jedinica HVO-a i splitske gardijske brigade ko

ja je hercegovakim trupama pruala bratsku ratnu pomo.
Tajming Naletilieva uhienja nije sluajno izabran. Neznatno
prije iz Haaga su stigle vijesti da je Meunarodni kazneni sud
umalo zgotovio Naletilievu optunicu.7 U amerikim novinama
pojavio se lanak o hrvatskoj narkomafiji u zapadnom Mostaru
kojom upravljaju Mladen NaletiliTuta iVinko Martinovi tela.8
U podijeljenom gradu poetkom veljae dogodilo se novo ma
sovno krvoprolie. Kao prvi korak u realizaciji hrvatsko-musli-
manskog primirja SFOR je za Muslimane, stjerane na istonu
obalu Neretve, organizirao posjet jednom njihovu groblju u tzv.
hrvatskom dijelu. Naoruani Hrvati doekali su ih rafalnom puc
njavom s leda. Meunarodni istraitelji SFOR-a identificirali su
zloince kao bive specijalce iz Naletilieve, uljevieve i Marti-
novieve postrojbe.
Istodobno, u HDZ-u je bjesnio unutarstranaki sukob frakcija
izmeu desniara i tzv. umjerenjaka. HDZ-ova desnica u tom se
trenutku sastojala od politikih poklonika Gojka uka, a tzv. libe
rali okupljali su se oko samog Tumana. ukovu su sljedbu inili
bivi politiki emigranti Hercegovci i dobar dio vojske, policije,
SZUP-a i SIS-a. Liberalna struja imala je jaka uporita u Ministar
stvu vanjskih poslova i HIS-u kojim je od osnutka 1993. do 1998.
rukovodio Miroslav TUman, stariji sin hrvatskog predsjednika.
Desniari, javno deklarirani kao ustae, protivili su se Dayton-
skom sporazumu i reintegraciji Bosne i Hercegovine, nastojei
odrati vojnu diktaturu HVO-a na podruju bive Herceg Bosne ko
ja je formalno ukinuta nakon uspostave hrvatsko-muslimanskog
mira. Gotovo su ultimativno zahtijevali da se ratni ciljevi hrvatske
dravne politike realiziraju, ako treba, i uz meunarodne gospo
darske sankcije i potpunu izolaciju zemlje.

[
Prva vijest da huaki tuitelji pripremaju optunicu stigla je iz hrvatskih obavjetajnih
izvora u Haagu u studenom 1996. U listopadu 1997. ve su i hrvatski mediji pisali o
zgotovljenoj optunici protiv Mladena Naletilia Tute.

'Tekst u NewYork limesu od 5. sijenja 1997. citiran u Nacionalu 3. svibnja te godine.

I 78 ]
 [ MORNAR ]

HDZ-ovi liberali nisu dovodili u pitanje komadanje BiH i anektira-

nje njezinih dijelova Hrvatskoj. Kao mnogo vec'i realisti smatrali su
da se Velika Hrvatska moe ostvariti lukavije, strpljivije, bez sukoba
s Ujedinjenim narodima, uz simulaciju velike kooperativnosti s me
unarodnim okruenjem koje e kad-tad shvatiti da je BiH nemogu
a drava. Za provedbu te politike strategije valjalo se, meutim, ri
jeiti Naletilia koji je, uz podrku obavjetajno-politikog podzem
lja HDZ-ove desne frakcije i naoruanih hordi svojih specijalaca,
suvereno vladao na terenu. Pripremajui politiku klimu za Naletili-
evo uhienje, Miroslav Tuman, u svojstvu ravnatelja HIS-a, potkraj
1995. uputio je pismo svome ocu, hrvatskom predsjedniku, pokua
vajui sruiti legendu o strategu nacionalnooslobodilake organizaci
je Ujedinjeni Hrvati Europe. Tvrdei da je Naletili u Njemakoj i
vio od svodnitva, a potom od ilegalnih kockarnica, Tuman je ocu
potanko opisao njegovu suradnju s kriminalcem eljkom ukom
angom, takoer Hrvatom iz Hercegovine, koji je u njemakom za
tvoru zavrbovan za konfidenta njemake tajne slube. Ortakluk s
angom Naletili je poslije pretvorio u izmiljotinu o svojim kontak
tima s PLO-om i IRA-om, pisao je Miroslav Tuman efu hrvatske
drave koji je prema politikoj emigraciji gajio vrlo jake sentimente
nekadanjeg lana Titove Komunistike partije Hrvatske.9
Svrha svih ovih poteza nije bila jednoznana. Miroslav Tuman
vrlo je tijesno suraivao s amerikim obavjetajnim krugovima za
koje je Naletili bio ozbiljna smetnja u Bosni i Hercegovini. Kako je
jo za oeva ivota pokazivao ozbiljne predsjednike ambicije, po
svemu sudei, procjenjivao je da bi Naletilievom eliminacijom iz
osjetljive bosanskohercegovake zone stekao amerike simpatije, a
time i potporu za politiki uzlet na elo drave nakon smrti teko
bolesnog FranjeTudmana. Usto, ulogu novog tajnog zagrebakog gu
bernatora Hercegovine namijenio je Ivi Luiu10 koji je, prema slu-

Pismo M. Tumana predsjedniku Franji Tumanu od 1. prosinca 1995., ur. broj

716-2451-E-l2/95-031.
" 0 usponu Ive Luia, novog efa hercegovakog HIS-a, objavljen je tekst u Jutarnjem
listu, prilog Magazin, od 7. lipnja 1998.

[ 79 ]
 [ MORNAR ]

benom ustroju HIS-a, definiran kao pomonik ravnatelja za kri

zna podruja.Ta neodreena funkcija pokrivala je zapravoTuma-
nova najblieg suradnika koji upravlja HIS-ovom pijunskom mre
om u Bosni i Hercegovini. Definirajui Hercegovinu kao krizno
podruje, ravnatelj tajne slube jasno je pokazao da sa svojim tak
macima iz desne frakcije HDZ-a dijeli potpuno jednako shvaanje
hrvatskog povijesnog prava na dijelove teritorija susjedne drave.
Bliskost Miroslava Tumana i njegova pomonika za krizna po
druja nije bila ak ni rezultat sluaja. Lui je potjecao iz naj
monije obitelji ljubukih tajkuna koja je bila poznata kao vein
ski vlasnik osiguravateljske kompanije Euroherc. Obitelj je dala i
svjetski poznatu tenisaicu Miijanu Lui. Uza sve to, pomogla je
i u financiranju HIS-ovih podzemnih operacija, obilnim donacija
ma na posebnom raunu tajne slube koji je otkriven nakon HDZ-
ova izbornog poraza u sijenju 2000. Oni koji su poznavali njihov
odnos, tvrdili su d aje Lui, mnogo inteligentniji, praktiniji i isku
sniji u pijunskom zanatu, predsjednikova sina koristio kao tit za
obiteljsko poslovno carstvo koje je Naletili opasno ugroavao re
ketom i ucjenama. Zato je u HIS-u 1996. inicirana tajna operacija
Pauk, navodno protiv kriminalne mree u Hercegovini, kojom
je zapravo trebalo prikupiti pogodne argumente za Naletiliev
vrlo ogranieni kazneni progon.
U vrijeme Naletilieva uhienja Veselin Marinov upravo je obnav
ljao poznanstvo s Josipom Perkoviem, koji je u HIS-u bio angai
ran na istoj obavjetajnoj akciji tajnog lova na irokobrijekog re-
volucionarca. U veljai 1997. dva njihova kontakta u HIS-u ak su
slubeno zabiljeena.11 Navodno: sastanci su ugovoreni na inicijati
vu Marinova koji je Perkovia molio da mu, kao strancu u Zagrebu
i povratniku iz Hercegovine, pronae kakvo radno mjesto u SIS-u,
SZUP-u ili HIS-u. Kako je ostalo sauvano u HIS-ovim zabiljeka-
ma, Perkovi je Marinova uvjerio da nema toliko utjecajnih veza u

ZabiljeSke Josipa Perkovia o njegovim prvim kontaktima s Veselinom Marinovom

od 24. veljae 1997. u privatnom arhivu autorice

[ 80 ]
 [ MORNAR ]

dravnom aparatu, ali mu je navodno dao neobvezujui savjet da,

najprimjerenije svojoj izvornoj profesiji, potrai posao redara ili za-
titara. Prema tim slubenim zabiljekama, Marinov je diskretno i
prilino neodreeno dao do znanja da bi Naletilievo pritvaranje
moglo imati pogubne posljedice za neke znaajne politiare i, oso
bito, Ivu Luia. Ujedno je obeao da e Perkoviu dojaviti za sva
ki plan politike likvidacije. Ali o samom Naletiliu, navodno, jo
nije elio nita govoriti, tvrdei kako ne moe drukati ovjeka
koji mu je pomogao u najteim trenucima.
Po svemu sudei Marinov je posluao Perkovievu sugestiju o izbo
ru radnog mjesta. U srpnju te godine, kad je spektakularnim heli
kopterskim desantom MUP blokirao Intim-bar u Sesvetama, bivi
Naletiliev tjelohranitelj identificiran je kao domar, odnosno ef osi
guranja sesvetskog bordela.12Premda je tijekom racije otkriveno de
setak ljudi koji su bili angairani na stvaranju i odravanju mree
ilegalne prostitucije, jedini je nakon uhienja zadran u pritvoru s
vrlo jasnim namjerama: u eliji je primio nekoliko vrlo eksplicitnih
ponuda o putanju na slobodu, ak obustavi kaznenog progona, ako
zauzvrat pomogne u sastavljanju Naletilieve optunice. Strategija
pritiska i ucjene dogovarala se na sastancima Koordinacije obavje
tajne zajednice u ljeto 1997., gdje su dvojica kriminalistikih in
spektora - eljko Dolaki i Perica Martinovi - zadueni da Marino-
vu ponude nagodbu u izravnim informativnim razgovorima.13 No
plan vrbovanja nije donosio eljene rezultate; ucijenjeni je pritvo
renik tvrdoglavo utio. U potrazi za metodom koja e slomiti Nale-
tilieva tjelohranitelja, HIS je na sebe preuzeo zadau da prikupi do
kumentarni materijal koji bi, kao dodatno sredstvo zastraivanja,
mogao posluiti za eventualnu reviziju njegova hrvatskog dravljan
stva i izgon u Bugarsku. U tom trenutku bugarski ekstradicijski zah
tjev zbog ubojstva TatjaneToteve jo nije postojao. Prema kronolo-

[
0 suenju protiv Veselina Marinova i etvorice suoptuenika vidjeti Jutarnji list
od 3. svibnja 2000.

0 Sastanak Koordinacije obavjetajne zajednice iz srpnja 1998., prema svjedoenju

1 81 ]
djelatnika HIS-a koji je bio osobno nazoan.
 [ MORNAR ]

giji zbivanja u HlS-ovim uredima, iz Bugarske je stigla molba za

izruenje tek kad sc hrvatska vlast poela vrlo ivo raspitivati o bu
garskoj sekvenci Marinovljeve biografije. Nije iskljueno da je kasni
ja pria o ubijenoj Bugarki dospjela do Hrvatske u sklopu uzajamne
razmjene usluga tajnih slubi dviju drava.
Marinov je, naime, stekao status hrvatskog dravljanina 1995., na
osnovi krivotvorenog rodnog lista, s izmiljenim roditeljima i lanim
mjestom roenja. Poput veine hrvatskih stranih plaenika koji su
ratovali u BiH, domovnicu je dobio na jedini mogui nain - na
osnovi dokumenata koji su ga lano predstavljali kao etnikog
Hrvata. Neki slubenik hrvatskog konzulata u Mostaru izdao je Ma-
rinovu rodni list u kojemu je pisalo da je 1967. roen u Sarajevu,
kao tobonji sin pokojne Doris Radii i pokojnog Boe Medica."
Po zakonskim odredbama, hrvatsko dravljanstvo samo po sebi ni
komu se ne moe oduzeti. Ovaj put pronaen je zakonski trik: Ma-
rinovu se zaprijetilo revizijom dravljanstva uz optubu da ga je ste
kao nezakonito, obmanama i laima o svom etnikom podrijetlu i
falsificiranjem slubenih podataka o svojim roditeljima.
Prijetnja je napokon urodila plodom. Ustraen da e ga prognati u
Bugarsku, gdje su jo uvijek vladali njegovi politiko-pijunski pro
tivnici, u veljai 1998. Perkoviu je iz remetineke elije uputio po
ruku da je spreman nastaviti njihov davno zapoeti razgovor s po
etka 1997. Na potpunu ispovijed o Mladenu NaletiliuTuti pristao
je uz tri uvjeta: da se ne dira u njegovo dravljanstvo, da ne mora
javno svjedoiti u sudskom postupku protiv Naletilia i da njegov
identitet informatora ostane poznat iskljuivo najuem krugu HIS-
ovih prvaka, nipoto MUP-ovim djelatnicima. Bude li hrvatska vlast
inzistirala na njegovoj ekstradiciji, zaprijetio je oajni Marinov, sta
vit e se na raspolaganje haakim istraiteljima i ispriati sve to zna
o hrvatsko-muslimanskom ratu i HDZ-ovoj politikoj reprezentaciji
koja je koristila usluge Naletilieve zloinake postrojbe.15

" Fotokopija osobne iskaznice i domovnice na imeVeselko Marinov, roen u Sarajevu -

u privatnom arhivu autorice.
" Biografska ispovijest Veselina Marinova.

t 82 ]
 [ MORNAR ]

I doista, nakon nekoliko dana, u travnju 1998., puten je iz pritvo

ra, a Perkovi je s njim zapoeo trodnevnu sesiju koja se vrtjela oko
poslovanja Intim-bara i aktivnosti nekadanjih specijalaca HVO-a.
Uz instrukcije o daljnjem druenju s Naletilievim i Zuljevievim
sljedbenicima, u kartoteci obavjetajne slube zaveden je kao HIS-
ov prikriveni agent pod kodnim imenom Mornar. Ipak, testiranje
njegove istinoljubivosti potrajalo je jo mjesecima. U skladu s odlu
kom elnitva tajne slube, kao mjera opreza i kontrole, protiv Ma-
rinova je nastavljen i kazneni postupak za svodnitvo i prikupljanje
podataka koji su mogli posluiti kao zakonska podloga za suspenzi
ju dravljanstva. Tek u jesen 1998. na zahtjev Miroslava eparovia,
novog ravnatelja HIS-a, MUP e Mornaru vratiti domovnicu, ovaj
put na osnovu autentinih dokumenata o njegovoj izvornoj bugar
skoj nacionalnosti. Dodue, eparovievim odlaskom s ravnateljske
dunosti dravljanstvo je ponovno i ukinuto, a hrvatska vlast Mari-
nova e faktiki nuditi njegovim bugarskim progoniteljima.
Prva informacija tajnog agenta Mornara saeta je u opseno
izvjee od 29. travnja 1998.'6 U njemu je Intim-bar opisan kao
jedno od arita organiziranog kriminala tadanje Hrvatske u ko
jem je prostitucija inila najunosniji izvor crnih profita. Otvoren
je poetkom prosinca 1997. u obiteljskoj kui u Sesvetama koju je
unajmio bivi vojni policajac Mlado Topi. Registriran je kao no
minalno vlasnitvo izvjesnog Gige Prskala i javno predstavljen kao
noni klub sa striptiz programom. U samo nekoliko tjedana postao
je omiljeno zabavite visokih dravnih slubenika, djelatnika
MORH-a, hrvatskih generala, policijskih inspektora, saborskih za
stupnika, savjetnika iz Ureda predsjednika. Sesvetski kupleraj ne
koliko je puta posjetio Belgijanac Marty Cappiau - tek mnogo ka
snije javno poznat kao plaeni ubojica Vjeke Slika - uvijek u prat
nji nekolicine pripadnika Stoera osiguranja hrvatskog predsjedni
ka. Plaene ljubavne seanse odvijale su se u sobama susjednog

[
* HIS-ov arhiv, izvjea pod urudbenim brojem 716-2207-c-04/98-001, 002 i 005
koja su autorici knjige dana na uvid.

[ 83 ]
 [ MORNAR 1

motela Antunovi s tajnim video-kamerama. Snimljena graa kori

stila se kao materijal za potencijalne Topieve ucjene klijenata iz
krugova najmonijih predstavnika dravnih institucija. Na vrhuncu
poslovanja financijska etva ponekad je dosezala 18.000 DEM u
jednom danu. Uvoz prostitutki iz Bugarske, Rumunjske i Ukrajine
organizirao je izvjesni Josip Luki, deklarirani mafija s dugogodi
njim iskustvom u slinim kriminalnim poslovima.17 Ilegalni tran
sport preko maarsko-hrvatske granice uspostavio je Dragan Ko
va, bivi granini policajac iz osjeke policijske uprave i uljeviev
zemljak iz srednje Bosne. Vize, radne dozvole, prijave boravka osi
gurao je Jure Vrselja, ef pravnih poslova zagrebake policijske
uprave. Cijeli je Zagreb, naravno, znao za postojanje sesvetskog ku
pleraja. Ipak, u svakoj raciji policija je u Intim-baru zatjecala stan
dardno ugostiteljsko osoblje i goste koji konzumiraju alkohol. Pla
ajui jednoj skupini policajaca 7000 DEM mjeseno,Topi je una
prijed dobivao upozorenja o planovima njihovih elnika, pa su se
djevojke na vrijeme sklanjale u prostorije motela Antunovi.
Marinov je u Intim-baru angairan u svibnju 1997., na preporuku
Petra ale, dravnog pravobranitelja koji je svojedobno esto hodo-
astio na Cigansko brdo. U sklopu svojih domarskih dunosti, bri
nuo se, medu ostalim, za dostavu mjesenog honorara od 7000
DEM. Marinov bi honorar odnio na Salatu u kafi jednog boksaa,
HDZ-ova saborskog zastupnika, koji je novac dostavljao krajnjim
korisnicima. Helikopterski desant na Intim-bar napokon je uspjeno
isplaniran i realiziran u srpnju 1997. samo zato to je spomenuti na
elnik PUZ-a otputovao u Sjedinjene Amerike Drave na meuna
rodni seminar kriminalista.
Drugi set tema to ga je izvjeem od 29. travnja 1998. tajni agent
Mornar otvorio HIS-u, na mnoge se naine pokazao presudno va
nim za elnike tajne slube koji su traili modus za Naletiliev vrlo
dozirani kazneni progon. Postojala je, naime, opravdana bojazan da

[
" Josip Luki, suvlasnik ilegalnog bordela u Sesvetama, intervjuom koji je dao
Nacionalu o d 8. travnja 1998. javno je potvrdio sve injenice o funkcioniranju
Intim-bara Sto ih je Veselin Marinov u isto vrijeme dostavio HIS-u.

I 84 ]
 [ MORNAR ]

e Naletili hrvatskom politikom vrhu uzvratiti javnom, osvetni

kom kompromitacijom nekoliko kljunih ljudi HDZ-ove politike.
Zato je , prije svega, izabran povjerljiv istrani sudac, koji je od HIS-
a i SIS-a dobio precizne instrukcije o strogim ogranienjima istra
nih pitanja i smjerova. Bio je to Radovan Ortynski, vrlo slavohle
pan, koliko i ogranien sudac-istraitelj koji e se nakon sloma
HDZ-a uz pripomo istih HIS-ovskih krugova nametnuti medijskoj
javnosti kao prvi domai antimafijaki borac.
Zahvaljujui Marinovljevoj iscrpnoj ispovijedi o kaznenim ekspe
dicijama tutia, kako su od milja nazivali pripadnike Kanjeni-
ke bojne, nadlene institucije napokon su rekonstruirale posljednje
sate Roberta Nosia: nije ubijen u unakrsnoj hrvatsko-musliman-
skoj vatri, kako se prialo po Hercegovini, nego je iz mostarskog
zatvora transportiran na Cigansko brdo nedaleko od Naletilieve
kue. Tu ga je likvidirao Naletiliev vojnik Mario Milievi. Truplo
je spaljeno i baeno u istu onu jamu u kojoj su ve bili naslagani
ostaci Marinovljevih rtava. A ubojica je plaen u naturi: porsche-
om i diskoklubom.18
Mnogo vei dio prie tajnog agenta Mornara bio je nalik na po
pis osmrtnica to ih je HIS, u ime najviih nacionalnih interesa, za
takao oznakom vjene dravne tajne: u kolovozu 1993. Mladen
Naletili Tuta osobno je likvidirao jednog Hrvata u irokobrijekom
hotelu, Emest Taka zvani Brada nagraen je poslovnim prostorom
u Mostaru je r je na Naletiliev zahtjev ubio nekolicinu njegovih po
litikih protivnika, Vlado ori s nadimkom Barun, jedan od verce
ra oruja Kanjenike bojne, ubio je svojim browningom etvori
cu Hrvata ija su tijela 1995. pronaena nedaleko od Mostara, Na
letiliev vozaliborTomac smaknuo je nepoznatog mukarca na ce
sti Mostar - iroki Brijeg potkraj 1995. Izvravajui Naletilievu
zapovijed, Vinko Martinovi tela iste je godine postavio eksploziv
u mostarsku filijalu Promdeibanke jer je Ibrahim Dedi, njen osni-

" Izvjee Mornara od 15. srpnja 1998., urudbeni broj 716-2207-C-07/98-0816, koje je
autorici dano na uvid.

[ 85 1
 [ MORNAR ]

va i veinski vlasnik, tvrdoglavo odolijevao reketu. Jedan HDZ-

ov saborski zatupnik traio je od Naletilia da organizira egzekuci
ju elimira Dodera, vlasnika Europeda. Poduzetnik je iskupio svoj
ivot plaajui Naletiliu 20.000 do 30.000 DEM svakih petnaestak
dana. Slubenik hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova od samog
je Marinova traio da likvidira zagrebakog lijenika, Srbina i na
vodnog dounika bive jugoslavenske Slube dravne sigurnosti. Ja-
njevaki tajkun nudio je basnoslovnu nagradu da se zauvijek rijei
svoga poslovnog partnera iz Rijeke. Poduu listu s imenima ljudi ko
je valja ukloniti sastavio je za Naletilia ak i sin jednog HDZ-ova
elnika, vlasnik kafia pokraj Cibonina tornja u Zagrebu.19
Grupa okoTute bavila se planovima o likvidaciji airbeja i Si-
lajdia (tadanji lideri Muslimana u BiH - op. a.). U tome je imao
odreenu ulogu izvjesni Vittorio, Talijan, lan sicilijanske mafije.
Mafija je trebala obaviti neke likvidacije za raun Hrvata, a Hrvati
bi obavili dogovorene likvidacije za raun mafije, pisalo je , meu
ostalim, u HIS-ovu izvjeu koje je nastalo u trodnevnim razgovo
rima Marinova i Perkovia.20
Ipak, sudski postupak protiv Naletilia tapkao je u mjestu. Prije
svega, Nosievo tijelo nije postojalo. Zadueno Dravno odvjetni
tvo, formalnopravno gledano, moglo je dokazati Nosievu otmicu
iz mostarskog zatvora, ali je imalo velikih problema u dokazivanju
da je nakon toga uslijedila smrt. Ako nema lea, ne postoji ni ka
njivo djelo, tvrdili su njegovi odvjetnici. Uz snanu kampanju Na-
letilicevih sljedbenika, uz grafite i plakate u slavu irokobrijekog
revolucionarca i navodnog ratnog heroja, poneto dobrovoljno,
poneto u strahu od drastinih posljedica, nitko u Hercegovini nije
bio spreman na suradnju sa zagrebakom sudskom vlau. U oaj
nikim pokuajima da pribave dokaze i sudske svjedoke, Luievi
HIS-ovci primjenjivali su metode dostojne samog Naletilia: otima
li su pripadnike Kanjenike bojne, danima ih drali u privatnim
zatvorima i prisiljavali da potpisuju izjave kako je nestali Nosi do-

[
' Isto.
" Isto.
 [ MORNAR ]

ista smaknut i da je, tovie, smaknut po Naletilievu nalogu.21

Kad je Marinov izvijestio HIS gdje bi se mogli identificirati Nosi-
evi karbonizirani ostari, istraga i tuitelji zapleli su se u jo vee ne
volje: iz iste jame na Ciganskom brdu istraitelji bi morali izvui i
mnotvo drugih, neeljenih i nezgodnih rtava ija se tragina sud
bina nije mogla objasniti a da se ne optui cijela galerija HDZ-ovih
politikih, obavjetajnih i vojnih prvaka. Odlueno je , dakle, da se
sudski postupak ipak dri prijanje tvrdnje o iezlom Nosievu ti
jelu. Marinovljeve informacije upotrijebljene su iskljuivo kao puto
kaz prema Naletilievim suuesnicima koji bi, kao eventualni svje
doci, mogli posluiti kao potpora optunom tivu.
Tako se, unato vrlo iscrpnoj kronici Kanjenike bojne u Bosni i
Hercegovini, praktian doprinos HIS-ova agenta Mornara na kra
ju sveo na dva fragmenta: sprjeavanje Naletilieva bijega iz zagre
bakog zatvora i spaavanje Zdenka Klepia, biveg efa uvarske
slube u mostarskom vojnom pritvoru.
Punih pet mjeseci Naletilievi odvjetnici bili su prilino sigurni da
e kazneni proces protiv njihova klijenta zavriti happy endom i
da, tovie, istraitelji nee prikupiti dovoljno materijala ak ni za
formuliranje optunice. U srpnju 1998. shvatili su, meutim, da je
suenje neizbjeno, jer hrvatska vlast popunjava tek interregnum
do haakog naloga za izruenje. Premda se Franjo Tuman s Meu
narodnim kaznenim sudom natezao oko svakog optuenog Hrvata,
iskustvo je upozoravalo da je Naletilievo preseljenje u haaki za
tvor Scheveningen samo pitanje vremena. Sam optuenik skovao je
plan vlastitog oslobaanja. Nakon to je kroz medije plasirana vi
jest da je Naletili obolio od tuberkuloze, odvjetnik Kreimir
Krsnik zatraio je od nadlenog sudskog vijea da njegova klijenta
hospitalizira u bolnici za plune bolesti na Jordanovcu.22 elimir
Doder, koji je godinama, otkupljujui svoj ivot, smjerno financirao1

11 Isto.
IJ Globus od 23. svibnja 1997., iji autori, naravno, ne znaju za planove bijega,
objavljuju tekst u kojem se takoer kae da Naletililievi odvjetnici trae o d suda
ij rregled na pulmolokom odjelu bolnice jordanovac.

[ 87 ]
 [ MORNAR J

Kanjeniku bojnu, trebao je ishoditi da se Naletili smjesti u istu

sobu s Igorom Mikolom, jednim od zloinaca iz Pakrake Poljane,
koji je takoer dobio neku lanu dijagnozu o teko naetim plui
ma. U pogodnom trenutku Mikola bi razoruao straare rasporee
ne po bolnikim hodnicima, dok bi Andabak predvodio juri tuti-
a iz bolnikog dvorita. Naletilia bi izvukli iz zemlje pomou
falsificiranih talijanskih putovnica. Nakon smrti teko bolesnog Fra-
njeTumana, Naletili bi se vratio u Hrvatsku da raskine sve hrvat-
sko-haake odnose i sa svojim sljedbenicima uspostavi reim pri
mjeren vlastitim shvaanjima nacionalnooslobodilake revolucije.23
Ne znajui da Marinov ve tri mjeseca surauje s HIS-om, Nale
tili je svom bivem tjelohranitelju takoer namijenio znaajnu ra
lu u pripremama bijega. Medu ostalim, zaduio je Marinova da to
hitnije pronae Dodera koji e, uz pomo svojih prijatelja lijenika,
srediti bolniko lijeenje na Jordanovcu. U dogovoru s HIS-om Ma
rinov je odugovlaio, tvrdei da Doder nije u Zagrebu, da je nedo
stupan, da se ne javlja na mobitel. Na kraju je zahtijevao da o sve
mu tome s Naletiliem osobno raspravi, molei da ga ovaj primi u
zatvorskoj eliji. Po svemu sudei, irokobrijeki revolucionarne
prvi je put posumnjao u lojalnost biveg plaenika. Ne samo da je
odbio Marinovljev posjet, nego je po Krsniku poslao vrlo zanimlji
vo pismo. Dragi Veseli - do jednog dana. Sada nije dobro da mi do
lazi. Ne pitaj puno. Ako je neto hitno, reci samo Krei. Ili si i ti
pao pod utjecaj masa. Do jednog dana Naletili je znakom stre
lice povezao s rijeju dragi, pa se reenini sklop mogao proita
ti i kao diskretna opomena: Dragi - do jednog dana.241 doista, bi
la je to posljednja verbalna poruka koju je Marinov primio od biv
eg irokobrijekog poslodavca.
No zahvaljujui informacijama tajnog agenta Mornara Naleti-
liev bijeg nije uspio. Optuenik nikada nije premjeten na Jorda-
novac. tovie, iz zatvorske bolnice munjevito je vraen u mnogo

Slubena biljeka HIS-u od 1. rujna 1998., kopija u privatnoj arhivi autorice.

/* Kopija toga pisma u privatnoj arhivi autorice.
 [ MORNAR |

bolje uvanu remetineku eliju. Mjesec dana potom, u kolovozu

1998., upanijsko dravno odvjetnitvo podiglo je optunicu, ini
cirajui sudski proces koji se temeljio iskljuivo na nekoliko svje
doka iz pijunsko-policijskog tabora Miroslava Tumana i Ive Lu
ia. Suenje je bitno ovisilo o nastupu istog onog Zdenka Klepi-
a kojeg su Naletilievi vojnici isprebijali prije Nosieve otmice iz
mostarskog zatvora.
Zdenko Klepi trebao je pred sudskim vijeem upanijskog suda
u Zagrebu potvrditi da je Naletili osobno predvodio naoruanu
skupinu otmiara. Svjedoenje je najavljeno za listopad 1998. U
meuvremenu - posljednjih dana kolovoza 1998. - Klepi je sa svo
jim bratom Miroslavom sudjelovao na nekakvoj smotri hrvatskih
karatista u Neumu u istoimenom hotelu. Marinov je u to doba pu
tovao prema Trogiru, vozei svojim automobilom Mlau Topia
koji je nakon zatvaranja Intim-bara traio nove lokacije za slian
bordel. U kui na otoku iovu 28. kolovoza 1998. sreli su dvojicu
tutia, Pticu i Kreu, koji su Marinovu povjerili da pripremaju
ubojstvo brae Klepi, kako su objasnili, hrvatskih izdajnika koji
ugroavaju Naletilia. Pokazavi mu makarov s prepariranom ci
jevi i s priguivaem koji je iskljuivo za tu svrhu pribavljen u ka
fiu Jet set na zagrebakoj Malenici, od Marinova su zatraili da
pomogne pri atentatu. Prema njihovim planovima, jo iste noi pre
ko balkona uuljat e se u hotelsku sobu i jednog po jednog Klepi-
a likvidirati na spavanju.25
Kad su svi zajedno stigli u Neum, tajni agent Mornar ulovio je
priliku da HIS-ovu centralu izvijesti o namjerama dvojice potenci
jalnih ubojica. Iz HIS-a je dobio nalog da to vie kupuje vrijeme,
dok se braa ne evakuiraju na sigurnije mjesto. Slijedei te instruk
cije, Marinov je Krei i Ptici poeo prigovarati zbog slabosti i pro
pusta u njihovu atentatorskom planu. Konano se dokopao pitolja
koji je trebao posluiti za likvidaciju i izvukao udarnu iglu. Kad je
par tutia otkrio kvar na oruju, Klepii su ve napustili neum-

[ Slubena zabiljeka HIS-a od 1. rujna 1998.

[ 89 ]
 [ MORNAR ]

ski hotel. Objanjavajui poslije isti dogaaj mnogo podrobnije,

Marinov je ispriao HIS-ovcima da se nakon odlaska brae Klepi
dvojici tutia pridruio Ivan Bakovi, bivi pripadnik HVO-a za
kojim je hrvatsko pravosue raspisalo tjeralicu zbog ubojstva devet
lanova jedne muslimanske obitelji u zaseoku Krivonoge kodTomi-
slavgrada. Stigao je iz Drvara, tadanje baze Vinka uljevia Klice,
donosei u Neum snajper i dva nova pitolja. Arsenal je, kako su za
jedno komentirali, bio namijenjen za realizaciju drugih politikih
atentata, ukljuujui ubojstvo neumskog gradonaelnika Ivana
Bendera koji se protivio otvaranju jo jednogTopieva bordela na
prostoru svoje opine.
uljevi je bio silno ljut to su Klepii izmakli smrtnoj presudi. Ko
mentirajui neuspjeh pred Draganom Kovaem, koji e to prenijeti
Marinovu, ustvrdio je kako su taj Kreo i Ptica obini papci koji
su dorasli vrlo ogranienim zadaama, kada nekoga treba istui i
verbalno zastraiti. Zato je Marinovu preko spomenutog Kovaa
prenio ponudu; ako se on prihvati posla i ubije Klepie, za to e do
biti 30.000 DEM i novi automobil.26 Od HIS-a je dobio nalog da
pogodbu prihvati. A kada doe as, neka smisli kakvu dobru izliku
zato je nije proveo u djelo.
U tom trenutku igra je prekinuta. Sam uljevi otkazao je aran
man, doznavi da ga hrvatske tajne slube dre pod prismotrom.
Atentat je storniran jer se igraju politike igre, tako je navodno
glasila uljevieva poruka Marinovu, kako ju je Mornar citirao u
svom izvjeu. Isti prijateljski izvor u dravnom vrhu uskoro e u
ljevia obavijestiti da se pijunska prismotra odvija, meu ostalim,
uz pomo Marinova. Sudbina Mornara bila je zapeaena.

[ trto.

1 90 ]
 [ BARAKUDA ]

perativna akcija Barakuda, po kojoj je Veselin Marinov

postao poznat posljednjih godina svoga ivota, pokrenuta je,
sasvim precizno, 22. rujna 1998.' Za njenog operativnog vo
ditelja imenovanje GoranAkrap,jedan od najmlaih HIS-ovih nael
nika. Kodno ime Barakuda dobila je po ribarskoj mrei kojom se
love krupne ribe, kao simboliki prikaz ambicioznog cilja da se ot
kriju i upecaju najmoniji institucionalni zatitnici zloinake orga
nizacije koja se rasprostire ak u dvije drave, u Hrvatskoj i BiH.
Neposredan povod za iniciranje HIS-ove operacije bio je sadran
u nekoliko uzgrednih reenica podueg izvjea kojim je Mornar
opisao epilog neumske krize s braom Klepi. Nakon neostvarenih
planova njihove likvidacije, Marinov i dvojica uljevievih ljudi,
kako je Mornar referirao HIS-u, otputovali su u apljinu, gdje su
se sastali s Antom Bakoviem2, lanom zagrebake sredinjice tada
vladajueg HDZ-a. U njihovo ime, Bakovi je nazvao Antu Jelavi-
a3, predsjednika HDZ-a BiH, i u telefonskom razgovoru izloio mu
nevolje s neumskim gradonaelnikom Benderom koji se protivi
otvaranju kockarnice i kupleraja u zoni svoje gradonaelnike

9
1Slubena zabiljeka sastanka u HIS-u o d 22. rujna 1998. p od ur. brojem
716-261-1-09/98-050 koja poinje tekstom: Dana 22. rujna 1998. u prostorijama HIS-a
na inicijativu naelnika operative Gorana Akrapa odran je sastanak u svezi OA Bour
i i uvoenja nove operativne akcije pod nazivom OA Barakuda...
Na sastanku su SZUP predstavljali joko Dragonja, Mirko Bilandija i Sinia juri.
1 Operativna informacija HIS-a od 1. rujna 1998. ur. broj 716-2836-M-09/98-040.
/ Isto.

[ 91 ]
 [ B A R A K U DA ]

uprave. Lanac prostitucije pod kontrolom nekadanjeg HVO-a pri

godno i patetino elaboriran je socijalnim problemima razvojaenih
specijalaca u Hrvatskoj i nekadanjoj Herceg Bosni: Bender, eto,
upropatava radna mjesta za dvadesetak umirovljenih vojnika koji
bi tu bili angairani kao redari i konobari. Od Jelavia su dobili
vrsto obeanje da e Bendera prisiliti da prihvati njihov poslovni
projekt. Po svemu sudei, Jelavieva intervencija neumskom je gra
donaelniku spasila ivot, jer su uljevievi i Naletilievi zloina
ki epigoni nakon toga prekinuli debatu o optimalnim varijantama
njegove egzekucije ili barem temeljitog batinanja.
Nakon obavljene misije, drutvo je, proireno nekolicinom hercego
vakih istomiljenika, zasjelo u jedan apljinski restoran i otvorilo
politiku raspravu, jednoglasno zakljuivi da je izvor svih njihovih
problema Miroslav Tlidman koji je dao uhititi njihova irokobrijekog
vou i koji je time viestruko izdao hercegovake interese. Zasluio
je metak, i metak e kad-tad dobiti, rekao je netko za kavanskim
stolom. A tajni agent Mornar tu je konstataciju, zajedno s opisom
svog boravka u Hercegovini, takoer prenio do HIS-a, nimalo svje
stan njenog budueg odjeka. Meu analitiarima tajne slube, ree
nica je, meutim, proitana kao bit stvari: kao otvorena prijetnja sta
rijem predsjednikovom sinu.4 U HIS-ovim redovima zavladala je pa
nika. Cijeli aparat danima se bavio sigumosno-pijunskim planovima
o zatiti lana predsjednike obitelji, sve dok se nije pojavio prijedlog
za posebnu antimafijaku operativnu akciju, kroz koju valja rekons
truirati cijeli milje nekadanjeg HVO-a preseljenog na hrvatski terito
rij. U pripremama za Barakudu skupljeni su na gomilu svi nalazi
etveromjesenog agentumog rada Mornara: ponovno revalorizi
rani, proglaeni su njenom polaznom osnovom.
Taj saetak jednog dijela Momarovih informacija izmeu trav
nja i rujna 1998. u pismenom obliku u HIS-u je artikuliran ovako5:
Tijekom kolovoza i rujna ove godine prikupljeni su podaci o

[
' Prema svjedoenju jednog od elnika HIS-a koji je bio ukljuen u operaciju.
' Operativna informacija o d 1. rujna 1998.

I 92 ]
 I BARA KUDA ]

kriminalnoj grupi iz BiH povezanoj s kriminalnom grupom u Repu

blici Hrvatskoj i srpskim kriminalcima u Maarskoj i Njemakoj ko
ja vri likvidacije te druge oblike nezakonitog djelovanja, kao to je
nabavka oruja za likvidacije i za OVK. Nositelj kriminalnih aktiv
nosti je Vinko uljevi zvani Klica. Dragan Kova je preko Marija
Sove nabavio najmanje 15 pitolja s priguivaem, vilo kvalitetne
izrade. Mario Sova je roen 24. listopada 1968. u Kaknju, s adre
som prebivalita u Zagrebu, M. Divkovia 28, koristi vei broj vozi
la. Prvi dio poiljke od 6 pitolja (makarov 7,65 s prepravljenom
cijevi) namijenjen za likvidaciju u etapama je odnosio Vinku ulje-
viu. uljevi i Kova sastali su se na Plitvikim jezerima kada je
Kova predao kupljeno oruje Klici.
U kuu Ane Karin6 na iovu iz Zagreba su doli Veselin Marinov
i Mladen Topi gdje su se sastali s izvjesnim Kreom i Mariom Pti
ca iz Kanjenike bojne, a zatim otili u Neum. Kova je izdao na
redbu za likvidaciju dvojice pripadnika Slube. Navodno se na listi
za likvidaciju nalazi popis od 10 osoba od kojih su veina djelatni
ci naih slubi iz razloga jer oni rue interese Hrvata u Hercegovi
ni, je r su puno nakodili Tuti i jer sluaju Zagreb. Plan nije uspio
pravovremenim djelovanjem djelatnika nae Slube. Takoer smo
doli do saznanja da je oruje zakazalo, pa su dvojica drugih pri
padnika bive Klicine postrojbe donijeli snajpere s priguivaem.To
je potvreno i iz drugih izvora. U hotelu Neum uoeni su Mario
Lui koji je kod Klice bio zaduen za rad s eksplozivima, te Lu-
kenda koji je izvrio napad RPG na hotelsku sobu Hansa Koschni-
ka. Planiran je bio i napad na Bendera. Prilikom nedavnog povrat
ka iz Maarske sastali su se u Osijeku s Moljcem7 i Bamburom8, te
im ponudili likvidacije iz usluge. Osjeka grupa dio arsenala krije

6Ana Karin, navodno poduzetnica iz Njemake, koja je Mladenu Naletiliu Tuti iznajmila
svoju vikendicu na otoku iovu koju su joj njegovi vojnici pokuali oteti, ft) svemu sudei
bila je prilino bliska s kriminalnom scenom, jer je njeno svjedoenje o prljavim poslovima
njezinih gostiju na iovu snimio jedan agent SZUP-a kako bi te goste ucjenjivao.
7 Stipe Barii zvani Moljac, kojeg smatraju pripadnikom tzv. epinskoga ganga.
Dragan Bakovi zvani Bambur, kojeg smatraju pripadnikom tzv. epinskog ganga.

1 93 1
 I BARAKU D A ]

na osjekom podruju a dio u Maarskoj. Dana 11. rujna ove godi

ne bila je primopredaja oruja za izvrenje likvidacija. Dragan Ko
va, Bambur i Moljac imaju pristup Slubi i MUP-u. Dokumentira
ni su sastanci s bivim i sadanjim djelatnicima SIS-a, SZUP-a koji
mu pruaju pomo u nezakonitim aktivnostima. Bambur i Moljac
upozoreni su da su predmet interesa Slube. Dragan Kova, arko
Lazi, Tomo Raji pripadaju grupi glavnih osoba za nabavu lanih
dokumenata. Za jedan vikend nabave za 5000 DEM komplet osob
nih dokumenata bez upisa u policijski terminal, a za 20.000 DEM
dokumente s novim identitetom upisanim u terminal.
Ukratko, spomenuti sastanak od 22. rujna 1998., odran u HIS-
ovim uredima, zavrio je s dva zakljuka. Prvo: da se kroz buduu
Barakudu identificiraju svi policajci i svi djelatnici tajnih slubi
koji podacima i upozorenjima servisiraju uljevi-Naletilievu sku
pinu. 1 drugo: da se kroz zagrebako podzemlje prema Vinku ulje-
viu Klici poalje poruka da e drava unajmiti kilere koji e Hrvat
sku i BiH poistiti od njegovih ljudi, ako do HIS-a opet stigne infor
macija da se priprema atentat na Miroslava TUmana, Ivu Luia ili
bilo kojeg drugog pripadnika tzv. umjerene obavjetajno-politike
frakcije HDZ-a.s Kao prvorazredan prioritet tajne slube, oko Ba-
rakude je okupljena cijela mrea agenata na terenu koji su dobili
zadatak da jo jednom provjere stare nalaze Mornara. Sam Mari-
nov usmjeren je prema pijuniranju crnog trita oruja i droge.
U tom trenutku Miroslav Tuman vie nije bio ravnatelj HIS-a. ef
drave smijenio je sina pod pritiskom SIS-a, protivnike kontrao-
bavjetajne slube Ministarstva obrane koja je po politikoj orijen
taciji, ali i raznim zaviajno-personalnim vezama, odravala tradi
cionalne odnose s bandama biveg HVO-a. Uzroci su, dakako, bili
stari i poznati: okraj oko kontrole nekadanjih hercegbosanskih
prostora u Bosni i Hercegovini koji su jo dugo nakon daytonskog
sporazuma ostali podruje verca, pljake i politikih manipulacija.
Za smjenu Miroslava Tumana pronaen je argument koji je kod

{* Svjedoenje autorici knjige djelatnika HIS-a ukljuenog u operaciju Barakuda".

[ 94 ]
 [ B A R A K U D A )

njegova oca, provjereno, izazivao eljene reakcije: njegovi stalni sa

stanci s bekim rezidentom CIA-e u zagrebakom Intercontinenta-
lu daleko su, navodno, preli granicu ravnopravne ameriko-hrvat-
ske suradnje u razmjeni informacija i zamalo skliznuli u izdaju.
Znajui da je upravo Hercegovina za meunarodne institucije
test njegove kooperativnosti s euroamerikim protektoratom u
BiH, Franjo Tuman za nasljednika svoga sina imenovao je Miro
slava eparovia, dotadanjeg ministra pravosua, jednog od rijet
kih HDZ-ovaca koji se iskreno zalagao za uredan institucionalni
ivot drave i proeuropsku orijentaciju Hrvatske. Nagovarajui ga
da prihvati tu funkciju, hrvatski je predsjednik, u skladu s obia
jem starog politikog licemjera, jamio novom ravnatelju potpuno
odrijeene ruke i slobodu djelovanja. Uskoro e se pokazati da je
eparovia podravao tek koliko je bilo potrebno da ogranii do
minaciju konkurentskih pijunskih institucija i desne HDZ-ove
struje koju, ipak, nikada nije elio do kraja eliminirati, ni iz svoje
politike blizine, ni iz aparata HDZ-ove drave. I dok je naivni e-
parovi jo vjerovao da predsjednikova rije ima teinu i vrijed
nost, stvarna politika taktika Franje Tumana svodila se na odra
vanje ravnotee suprotstavljenih sila.
Zato je mandat novog ravnatelja trajao vrlo kratko: unato inteli
genciji i obavjetajnim uspjesima, eparovi je bio odve moralan i
principijelan da bi sluio takvoj politikoj svrsi koju je relativno
brzo shvatio. Optuen za odavanje pijunskih tajni i dokumenata
redakciji tjednika Nacional, uhien je poetkom 1999. i umalo op
tuen za veleizdaju.10 Sudskog procesa spasila ga je javnost koju je
Tuman, potkraj svoga ivota i zaljuljanog autoriteta, ipak koliko-
toliko morao uvaiti.
Pbd eparovievim ravnateljstvom HIS je donekle provodio u dje
lo deklarativnu protumafijaku strategiju, oslanjajui se na naslije
ene Tumanove kadrove, uglavnom mlade, visokoobrazovane i

[
0 smjeni Miroslava eparovia s mjesta ravnatelja HIS-a vidjeti
Nacional od 9. lipnja 1999.

1 95 1
 [ BARAKU D A J

ve prilino prekaljene u svakodnevnim pijunsko-politikim frak

cijskim ratovima. Za kratkog eparovieva mandata HIS je , tovie,
stidljivo probio prve barijere obavjetajne tajne, drei se maksime
koja je vrlo pregnantno ostala zapisana u njegovoj slubenoj prepi
sci s MUP-om: informacije o organiziranom kriminalu, kao jednom
od kljunih pitanja nacionalne sigurnosti, nita ne vrijede ako ih
tajna sluba ne proslijedi kriminalistima za pripremanje kaznenih
progona i optunica." Tako je prvi put otkako je identificirana Na-
letili-uljevieva grupacija, MUP od HIS-a poeo dobivati gradu
za pokretanje konkretnih kriminalistikih obrada i istraga. Primje
rice, u kolovozu 1998. Ivanu Peniu, ministru unutarnjih poslova,
stigli su podaci o mjestu i ljudima koji distribuiraju krivotvorene
hrvatske dokumente, te opis situacija, lokacija i imena koja doka
zuju funkcioniranje krijumarskih kanala snajpera, korpiona i
makarova. I jedno i drugo je takoer potjecalo od agenta Mor
nara koji je, po dogovora sa svojom tajnom slubom, odglumio
zainteresiranog kupca i obavio simulirane narudbe falsificiranih
putovnica i nekoliko pitolja s priguivaima. Svaki primjerak oru
ja uredno je fotografiran, a svako cjenjkanje sa vercerima tajno je
snimljeno na video ili audio vrpce koje su, kao dokazni materijal,
dodane njegovim usmenim referatima. No HIS-ove informacije iza
zvale su neoekivane reakcije MUP-ove reprezentacije. Umjesto da
ih proslijede kriminalistikim odjelima, HIS je ozbiljno osumnjien
za - dezinformiranje i pakiranje.
Na sastancima Koordinacije obavjetajne zajednice prvo se poja
vila sumnja u priu o planiranom ali neuspjelom atentatu na brau
Klepi. Predstavnici SIS-a tvrdili su kako nitko od uljevievih lju
di nije primijeen na karatakom seminara hotela Neum i kako, uo
stalom, makarov nije mogue pokvariti munjevitim vaenjem
udarne igle. I jedno i drago u hipu je demantirano. U HIS-ovoj ar
hivi pronaeno je izvjee jednog agenta od 28. kolovoza 1998. ko
ji je, za razliku od provokatora Mornara, bio zaduen za klasi-

[- Pismo Miroslava Separovia o toj temi upueno MUP-u 27. kolovoza 1998.

I 96 ]
 [ B AR AK UDA ]

no obavjetajno osiguranje neumskog skupa karatista. Kao kontrol

na informacija, u njemu je stajalo da su upravo toga dana u nepo
srednoj blizini brae Klepi primijeeni Miro Lukenda, tuti koji
je raketom gaao mostarskog protektora Koschnika, i Mario Lui,
ekspert za eksplozive u bivoj postrojbi Vinka uljevia Klice. Ka
ko je pisalo u tom izvjeu, Lukenda je potpuno mimo dotadanjih
obiaja priao Zdenku Klepiu i srdano ga pozdravio. Neovisno o
Mornaru agent je zakljuio da se takvo neobino ponaanje mo
glo interpretirati samo na jedan nain: Lukenda je Klepia pokuao
markirati nekome tko nije znao kako on izgleda.
Uvaavajui skepsu profesionalnih rivala iz tajne slube MORH-
a, HIS-ovci - kojima je, dakako, njegov identitet bio poznat - trai
li su da im tajni agent Mornar demonstrira vaenje udarne igle
iz makarova. Kako je tu vjetinu nauio jo kao petogodinji dje
ak, test je obavio za manje od jedne minute.12
Slijedile su kritike na raun HIS-ovih otkria vercera i proizvo
aa oruja. Jedan od putokaza to ih je Mornar identificirao vo
dio je, naime, prema prebivalitu Stjepana Vugreka, obrtnika koji je
1992. nudio Hrvatskoj vojsci puku vlastite proizvodnje nazvane
agram. MORH je odbio ponudu, ali je MUP izdao dozvolu da
njegova privatna oruamica popravlja i reparira oruje svake vrste.
Prema Momarovim otkriima, cijev makarova iz kojeg je u
Neumu izvadio udarnu iglu prilagoena je za priguiva upravo u
Vugrekovoj obrtnikoj radionici, smjetenoj u podrumu njegove
obiteljske kue nedaleko od Zaboka. Osporavajui te tvrdnje,
MUP-ovci su ponavljali kako su u nekoliko policijskih racija kod
zagorskog oruara pronaeni samo legalni i registrirani proizvodni
pogoni. Istodobno su eksperti SZUP-a, MUP-ove tajne slube, po
lemizirali s kolegama iz HIS-a o cijeni pitolja, eksploziva i snajpe
ra na crnom tritu. Dok su HIS-ovci tvrdili da se njihovom tajnom
agentu Mornaru nude pitolji s priguivaima za 850 DEM po
komadu, SZUP-ovci su uzvraali d aje cijena potpuna izmiljotina,

" Prema svjedoenju elnika HIS-a koji je imao uvid u OA Barakuda"

I 971
 [ 8ARAKUDA ]

budui da Albanci u Hrvatskoj za 10.000 DEM mogu nabaviti cije

li leper oruja, od raketnih bacaa do uzija.
Motivi SIS-ova otpora Barakudi od samog poetka bili su pot
puno razumljivi: dirala je u samu jezgru SIS-ove frakcijsko-kriminal
ne infrastrukture u Bosni i Hercegovini. No motivi MUP-ovih elni
ka, po svemu sudei, nisu bili tako jednoznani. U MUP-u je posto
jao estok otpor HIS-ovu mijeanju u kriminalistike poslove koji su
smatrani monopolom njihove policijske institucije. Postojao je, tako
er, velik zazor od HIS-ove rehabilitacije Josipa Perkovia kao sta
rog jugo-udbaa koji, kako se strahovalo, gura nos u tue poslove i
manipulira ak nekim politikim procesima. Naposljetku, HIS i
MUP sudarili su se oko razliitog vienja albanskog pitanja na
Kosovu koje se i politiki i kriminalistiki i te kako ticalo Hrvatske.
U HIS-u se smatralo da dravni aparat treba provoditi javne sta
vove predsjednika Tumana koji je vie puta izjavio da je upravo
zapoeti srpsko-albanski rat na Kosovu interna stvar Jugoslavije.
Stav je djelomice izveden iz njegova starog saveznitva sa Sloboda-
nom Miloeviem u komadanju Bosne i Hercegovine. No djelomi
ce je bio proizvod svijesti da odvajanje kosovskog teritorija od Sr
bije odve asocira na pokuaje separacije treine hrvatskog terito
rija sa srpskom veinom. U skladu s takvom orijentacijom hrvatske
dravne politike, eparovi je inicirao vie pijunskih operacija u
kojima je trebalo zaustaviti ilegalni izvoz ratne opreme iz Hrvatske
za Oslobodilaku vojsku Kosova, kako su se zvale oruane snage
tamonjih Albanaca. U vojnim i policijskim krugovima postojala je,
naprotiv, snana struja koja je zagovarala hrvatsku pomo kosov
skim Albancima u ruenju Miloevia i ostataka Jugoslavije, toleri
rajui vercerske konvoje oruja koje su zajednikim snagama or
ganizirali hrvatski kriminalci spojeni s HV-om, bivim HVO-om i
Albancima u vojnim strukturama.
U takvoj atmosferi sukob oko Momarovih izvjea kulminirao
je kad je na Koordinaciji obavjetajne zajednice otvorena rasprava
o vercerskom ortakluku dvojice SIS-ovaca, albanskih naruitelja
oruja i tzv. epinske mafije dobavljaa.

1 98 1
 [ BARAKUDA ]

Dana 8. rujna Topi je nazvao Mornara kako bi se nali u bis

trou kod Glumina banke na Kennedyjevom trgu s Bamburom i
Moljcem koji su doputovali iz Osijeka. Prilikom dolaska Topi je
rekao da je razgovarao s Tihomirom Orekoviem iz HV-a11 koji je
obeao da e mu predati spisak agenata koje slube koriste prili
kom nadzora Albanaca. Za spisak su zainteresirani Bambur i Mo
ljac kojima predstoji velik posao s Albancima za koje trebaju naba
viti oruja u vrijednosti od oko 1 milijun DEM. Prema izjavi Bam-
bura i Moljca ve su izvrili pet manjih isporuka oruja za Alban
ce. Jedino ime koje su spomenuli je izvjesni Mensur s kojim rade
oko oruja. Namjeravaju Albance dovesti preko nekih veza u neko
skladite HV-a na podruju Osijeka i pokazati im ga. Nakon toga
oni trebaju donijeti novac u gotovini i zapoeti utovar, pisalo je u
HIS-ovoj slubenoj zabiljeci od 10. rujna 1998. koja je uzbuni
la duhove u krugovima hrvatske obavjetajno-policijske elite.
Dragan Bakovi Bambur i Stipe Barii Moljac, epinci povezani
rodbinskim vezama, imali su prijateljske zatitnike u SZUP-u, aTi-
homir Orekovi, aktivni djelatnik SIS-a, na to je radno mjesto in
staliran uz snanu potporu desniarsko-emigrantskih krugova u
vladajuoj stranci. Tako su MUP i SIS, udruenim snagama, cijelu
ovu epizodu proglasili novom, svjesnom izmiljotinom HIS-a za
dnevnopolitike potrebe eparovia i Perkovia koji usto jo krimi-
naliziraju zaslune veterane Domovinskog rata.
Iz HIS-a su pak uzvraali optubama da vojno-policijski krugovi
opasno tite mafiju koja ugroava ak strateke vanjskopolitike
pravce predsjednika Tumana. Kada je, dakle, napokon Koordinaci
ja obavjetajne zajednice (KOZ) obavijetena o zavoenju Baraku-
de, kao reakcije na vijest o smrtnim prijetnjamaTumanovu stari
jem sinu, svi predstavnici dravnih institucija okupljeni na redovi
tim sastancima imali su samo jedno pitanje: ime HIS dokazuje da
iz dravnog vrha cure tajne informacije i da postoji zloinaka

" Rije je o istom 'Rhomiru Orekoviu koji je u oujku 2003. pred upanijskim sudom u
Rijeci osuen za ratne zloine u Gospiu iz 1991.

I 99 ]
 [ BARAKUDA ]

organizacija koja priprema atentat na lana predsjednike obitelji.

Pritisnut njihovim sumnjama, eparovi je, dokazujui upuenost
HIS-ovih izvora, napokon odao identitet Mornara. Rije je o biv
em Naletilievu tjelohranitelju, objasnio je ravnatelj HIS-a, koji je
duboko infiltriran u ivot i poslovne kombinacije bivih sperijala-
ca HVO-a sada ustrojenih kao kriminalna organizacija.
Mnogo kasnije, sam Marinov procjenjivat e da je taj sastanak fa
talno odredio njegovu daljnju sudbinu. Nakon to je nazonim SIS-
ovcima, SZUP-ovcima i MUP-ovcima otkriveno njegovo ime i pre
zime, tvrdio je, informacija o identitetu tajnog agenta Mornara
procurila je i do zagrebakog podzemlja. Dvadesetak dana nakon
tog sastanka, 11. listopada 1998., MladoTopi zatraio je urni ra
zgovor u etiri oka i povjerio mu sljedee11: neka vrlo uvaena i do
bro obavijetena osoba iz dravnog vrha izgrdila je Vinka uljevi-
a Klicu to tako blisko surauje s Marinovom koji, prema pouzda
nim saznanjima, radi za Slubu. Topi je uljevia pokuao razuv
jeriti da je Marinov druker, tvrdio je uljeviu da raspolae ne
tonim informacijama, jer bi on osobno u tom sluaju imao velike
nevolje s policijom. Apsolutno siguran u svoj visoki dravni izvor,
Zuljevi se nije dao pokolebati. Bijesan to je, kao zadnja budala,
nasjeo na Marinovljevu glumu, zaprijetio je predTopiem kako e
drukera dati ubiti, zajedno s onim koji ga dri na vezi . No ka
ko Topi i nadalje nije vjerovao u uljevievu priu, odluio je Ma-
rinova o tome izvijestiti.
U HIS-u su izveli zakljuak da je informacija procurila do krim-
miljea od predstavnika SZUP-a, kao dokaz vie d aje MUP-ova taj
na sluba najue povezana s Naletili-uljevievom mafijom. Je li
taj zakljuak bio toan, teko je procijeniti. Poznate injenice govo
re da se u identitet Mornara sumnjalo ve mnogo prije. Prije sve
ga, sam Josip Perkovi vrbovao je Marinova uz znanje ure u
ak, supruge ministra obrane koja je u HIS-u bila zaposlena kao ka-
drovik, te Markice Rebia, pomonika ministra obrane za SIS, po-

'* OA Barakuda", Izvjee o d 21. listopada 1998., ur. broj 7?6-2207< -10/ 98-028.

1 100 ]
 [ BARAKUDA ]

tom predsjednikova savjetnika za nacionalnu sigurnost. Istina, Goj-

ko uak, kao njihov voa i ideolog, ve se bio svrstao u tabor Na-
letilievih neprijatelja, ali u permanentnom duelu izmeu pijun
skih struja nije iskljueno da je izdajnik Mornarova identiteta
ipak bio iz njihove blizine.
Da je Marinov s HIS-om u nekoj vrsti suradnikog odnosa, ve u
ljeto 1998. nanjuio je policijski inspektor eljko Dolaki koji je o
tome izvijestio i veinu svojih efova. Pokuavajui doi do kon
kretnih dokaza o Marinovljevim kontaktima s Perkoviem, HIS-
ovom sivom eminencijom, Dolaki je konstruirao nekoliko zamki
koje su zavrile internim skandalom u obavjetajnoj zajednici.15Ta
ko su u MUP-u odavno shvatili da HIS koristi usluge biveg Nale-
tilieva tjelohranitelja, samo nisu bili sigurni u kojem opsegu i s ko
jim zadaama. Ni sama HIS-ova izvjea i slubene zabiljeke koje
su potjecale od Mornara nisu bile osobit primjer diskrecije. Vei
na njih, ak i sasvim prosjean analitiki um, upuivala je na Vesc-
lina Marinova. Utoliko moda nije bila potrebna osobito spektaku
larna izdaja da se provali njegov agentumi odnos s HIS-om.
U jednom detalju Marinovljena ocjena ipak je potpuno tona:
kronologija daljnjih zbivanja svjedoi da je nakon otvaranja opera
tivne akcije Barakuda sudbina svih njezinih kreatora, a ne samo
Mornara, bila zapeaena. Kao minoran i najbespomoniji, Ma
rinov je uhien, eparovi je prisiljen na ostavku koja je u javnosti
protumaena kao protestna gesta zbog permanentnog HDZ-ov-
skog uhoenja novinara, a Perkovi je jo jednom prognan u ano
nimnost umirovljenog obavjetajca. MUP je , pod zakulisnom rei
jom SZUP-a, odigrao najaktivniju ulogu u njihovoj eliminaciji iz
tajne slube. Tako je tajni agent Mornar opet dospio u zatvor,
ovaj put uz sasvim oito montirane kaznene prijave, najprije za si
lovanje, a potom za dilanje droge.
Prema jednoj teoriji, na Marinova je primijenjen recept iz slu
aja Naletili, pa su spakirani procesi trebali premostiti vrije-I

I" OP Info" ur. broj 7l6-2230<-01/99-077.

1 101 ]
 [ BARAKU D A ]

me do ponovljenog i naruenog zahtjeva Bugarske za njegovom

ekstradicijom koji je trebao posluiti kao novi povod za oduzima
nje dravljanstva. Zagrebako podzemlje drukije je tumailo pra
vosudne montae: skrojene su, tvrdilo se, uz pristanak samog Ma-
rinova koji je u zatvorskoj eliji, s jedne strane, sklonjen izvan do
maaja uljevievih ubojica, a s druge, ubaen kao pijun medu
zatoene kriminalce.
Bilo kako bilo, rtva navodnog silovanja bila je Srpkinja kojoj su
zagrebaki kriminalci obeali sreivanje hrvatskih dokumenata.
Kao dodatni svjedok optube pojavila se daljnja Topieva roaki
nja. Vjetaenje je , meutim, pokazalo da je djevojka bila virgo in-
tacta. A Marinov je imao i dobar alibi. U doba kada je toboe dje
vojku odveo u neki stan i prisilio je na seksualni odnos, zajedno sa
suprugom objedovao je u restoranu A. G. Mato na Trgu bana Je-
laia, kao gost Olega Strelnikova, asnika osiguranja OESS-a u Za
grebu.16 Sam Rus to je potvrdio, u pismenoj izjavi ovjerenoj kod
javnog biljenika. Inicirano suenje nikada nije zavreno. Nakon
to se otezalo vie od dvije godine, Marinov je ubijen prije nego to
je dobio ansu da sudskom vijeu iznese svoju obranu.
Sudski proces za ilegalnu trgovinu drogom montiran je u svibnju
1999. im je Marinov puten iz pritvora da se od optunice za silo
vanje brani sa slobode. Zavrio je bre od prethodnog procesa.
Izreena je oslobadajua presuda jer se utvrdilo da je heroin bio
podmetnut u dip kojim se Marinov tada sluio. Namjetaljku je u
dosluhu s odjelom za organizirani kriminal PUZ-a aranirao Damir
Deba, pripadnik narkoganga s Kneije, konfident kriminalistike
policije i SZUP-a. Marinova je obranio pripadnik zagrebakog pod
zemlja koji je ispriao na sudu kako se Deba hvalio tim svojim
pakiranjem HIS-ovu agentu. Perkovi, eparovi i Akrap pred
sudskim su vijeem potvrdili da je motiv te montae osveta krimi
nalistike policije za pijunska otkria HIS-ova agenta Mornara .

[
" Fotokopija diplomatske putovnice O. Strelnikova i ovjerena izjava na ruskom jeziku o
zajednikom ruku u restoranu Mato u privatnoj arhivi autorice knjige.

[ 102 ]
 [ BARAK tnfk ]

Ipak, montaeri nikada nisu kanjeni, ostali su na svojim poli

cijskim dunostima i nakon HDZ-ova izbornog bankrota u sijenju
2000. A Marinov je i dalje morao dokazivati da je , za razliku od
svih ostalih hrvatskih ratnih zloinaca, spreman iskupiti i okajati
svoju bugarsku i hercegovaku prolost.
Hrvatsko dravljanstvo vraeno mu je tek krajem 2000., kada je
novom ministru pravosua Stjepanu Ivanieviu dao vrsto obe
anje da e vladi SDP-ovca Ivice Raana pomoi u dcmontai
HDZ-ova mafijakog naslijea. U tome nije uspio samo iz jednog
razloga: je r je nesposobna i naivna vlada na elne pravosudne
funkcije promovirala svjesne ili nesvjesne pokrovitelje hercegbo
sanske mafije koja je dubinski - i moralno i kulturoloki - sahra
nila urbanu Hrvatsku.

t 103 )
 -J \
[ KRIMINALNA SCENA ]

oetkom 90-ih, uoi Domovinskog rata, zagrebaka krimi

nalna scena bila je razmrvljena na nekoliko jaih bandi po
razliitim gradskim etvrtima. Njihovu koheziju uglavnom
su odravala osobna prijateljstva iz tinejderske dobi, zajedniki
drutveni uzori ili zatita jednih od drugih. Motivi meusobnih
konflikata samo su iznimno imali racionalnu potku, poput borbe
za teritorij ili to vei komad gangsterskog plijena. Pucalo se u
izravnim duelima, u pijanstvu, svai oko djevojke, u plitkim poli
tikim raspravama o Srbima i Hrvatima. Okraji su izgledali dra
stiniji nego prije uglavnom zato to je pribliavanjem rata tradi
cionalnom kultu miia, novca i automobila dodan kult pitolja
koji postaje najvaniji oznaitelj ulinog mangupa, kako krimi
nalci sami sebe nazivaju.
U razdoblju 1990./91. prosjeni pripadnik kvartovskog ganga po
malo je trgovao narkoticima, distribuirajui uglavnom heroin za ra
un Albanaca koji su tradicionalno drali monopol u veletrgovini
drogom. Uglavnom su preprodavali kalanjikove i, mnogo ma-
sovnije, ukradene automobile koji su postali traeni statusni simbol
u svim postkomunistikim zemljama. U pravilu, svi su lihvarili, ta
da jo rijetke poduzetnike izvan svog kriminalnog miljea, mnogo
ee jedni druge, stvarajui sistem duniko-vjerovnikih odnosa
koji e s vremenom postati i faktor okrupnjavanja tih skupina i fak
tor njihove podjele. Poput ostalih svjetova u nevelikoj zemlji, tako
su svi gangovi ujedno bili i isprepleteni meusobnim poznanstvi
ma, povremenom suradnjom, ali iznad svega istim urbanim rezer

1 104 ]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

vatima: kockarnicama, boksakim i fitness-klubovima, restoranima

sa ivom glazbom i dvama-trima diskoklubovima.
Erupcija nasilja najprije se pojavila u onim teritorijalnim zonama
koje su se ve u ljeto 1990. nale nadomak trupa JNA i srpskih po
bunjenika. U samom Zagrebu, zagonetna smaknua s neidentificira-
nim ubojicama i motivima, upuivala su na politike likvidacije u
podzemnom ratu frakcija zaostalih tajnih slubi bive Jugoslavije.1
Po kockarnicama, kao jezgri tadanjeg kriminalnog univerzuma ko
ji e se ubrzano iriti ranokapitalistikom Hrvatskom, rastao je par
buduih krupnih lihvara, Zoran Pripuz i Nikica Jelavi.2 Pripuz, ro
en 1960., potjecao je iz Rudea, zagrebake etvrti obiteljskih kua
na zapadu grada, koja je sredinom 70-ih nastala naseljavanjem neko
liko rodbinski povezanih imotskih obitelji, s izrazitim smislom za
trgovinu i financije. Svaka od njih imala je nekog lana na tzv. priv
remenom radu u Njemakoj, pa su ve u doba socijalizma stekli zna
tan kapital koji su investirali u nekretnine, zemljita i ugostiteljstvo.
Tu je djelovala jedna od prvih ilegalnih mjenjanica. Nakon raspada
SFRJ i legalizacije privatnog poduzetnitva, iz te etvrti iskrsnuli su i
vrlo uspjeni biznismeni, i prvi krupniji kamatari. Poznata poslovna
dinastija Pripuz dala je i jedno i drugo. Petar Pripuz osnovao je pro
fitabilno poduzee CIOS za recikliranje metalnog otpada i postao je
dan od najveih poreznih obveznika u hrvatskoj metropoli. Suprot
no obiteljskoj tradiciji, ak prkosei roditeljima i bra, njegov mlai
brat Zoran, obiteljska crna ovca, jo kao maloljetnik zavrio je u
zatvoru zbog falsificiranja carinske dokumentacije na toboe uveze
ne automobile to su ih krali njegovi vrnjaci u kvartu. Nekoliko go
dina poslije specijalizirao se za ilegalnu trgovinu novcem.
Nikica Jelavi, roen 1962., juniorski boksaki prvak Jugoslavije,
potjecao je iz Hercegovine, ali je djetinjstvo i mladost proveo na

' Ubojstva Ante Paradika, osnivaa HOS-a i prvog predsjendika HSP-a, Milana
Krivokue, predsjednika sindikata Hrvatskih eljeznica, Milana Bezera, bivieg
djelatnika Slube dravne sigurnosti u Osijeku...
O poecima svoje lihvarske karijere autorici knjige svjedoili su sami Zoran
Pripuz i Nikica Jelavi.

[ 105 1
 [ KRIM IN ALN A SCENA ]

Kneiji. Studirajui veterinu, u slobodno je vrijeme radio kao redar

po restoranima i diskoklubovima u Zagrebu i jadranskim ljetovali
tima. S Pripuzom se upoznao potkraj 80-ih, kad se Jelavieva ute
evina nakon ljetne redarske gae na Hvaru popela na 40.000
DEM. Pripuz je predloio da udrue svoje vikove novca i ponu ga
umnoavati lihvarenjem kockara-ovisnika koji nisu marili ni za visi
nu kamata ni za sudbinu svoje imovine. Fbrtuna Klub na tadanjem
Trgu Republike, prva i najstarija kockarnica hrvatske metropole, bi
la je ve pokrivena starijim kamatarom, Mijom Kovom, koji nije
trpio konkurenciju, pa je novi lihvarski dvojac promoviran 1989. na
sveanom otvaranju casina hotela Holiday Inn, to ga je Hrvatska
lutrija iznajmila tivu Stojanoviu, Srbinu iz SAD-a. Obeavajui
unosnu klijentelu iz cijele Jugoslavije, otvorenje kockarnice u Holi-
day Innu pamti se po galeriji likova iz beogradskog podzemlja, me
u kojima je , reputacijom i kockarskim ulozima, dominirao eljko
Ranatovi Arkan, ubojica i gangster u slubi srbijanske i crnogor
ske Dravne bezbednosti, poslije poznat kao jedan od najveih rat
nih zloinaca posljednjih balkanskih ratova.
Procvat casina u Holiday Innu nije bio dugog vijeka. Nakon HDZ-
ove izborne pobjede u svibnju 1990., Stojanovije proglaen per-
sonom non grata, otkazan mu je najam, a hotelska igranica zape
la je za oko Mladenu Naletiliu Tuti, emigrantu-povratniku koji je
zahtijevao zadovoljtinu za svoja, navodno, prognanika desetljea
u Njemakoj. Kako su uspostavom Naletilieve kontrole kockarni
cu preplavili Naletilievo njemako drutvo i ratni dobrovoljci, pro
fesionalni kockari od formata, uvijek gladni kratkoronih pozajmi
ca, preselili su se u hotel International, gdje je Nikica Jelavi isto
dobno angairan u redarskoj slubi.
injenica da se nerazdruiv par nakon toga vinuo u sam vrh li
hvarske hijerarhije, znalci su pripisali njihovim inovacijama u du-
niko-vjerovnikim nagodbama. Za razliku od ostalih lihvara iz
zagrebakih kockarnica, Jelavi i Pripuz nikada nisu kockali i nika
da nisu posuivali na rije. Znajui da investiraju u blefere i laljiv-

1 106 ]
 [ KR IM IN ALN A SCENA ]

ce koji bi za igru prevarili roenu mater, u poetku su kao jamstvo

povrata duga uzimali njihove automobile, a kada su se njihove ope
racije irile na zagrebake obrtnike i poduzetnike, knjiili su hipo
teke na kue, radionice, graevinska zemljita, poduzea, sklapaju
i s dunicima slubene ugovore uredno ovjerene kod javnih bilje
nika. Stekli su reputaciju lihvarske gospode koja su pronala
mnogo efikasniji nain naplate svojih potraivanja od primitivnog
premlaivanja, prijetnji ih ucjena dunika. Okreui tako enormni
financijski kapital, njihova ilegalna depna banka postala je ne sa
mo zamanjak divljeg hrvatskog kapitalizma, nego i veine zagre
bakih kriminalaca, kao jedine sorte ljudi koja je mogla raunati da
e svojim ilegalnim kombinacijama dovoljno zaraditi za povrat
lihvarskih kamata. Kad ih je okruenje poelo identificirati sa Zlat-
kom Bagariem, kojeg je pratio glas najopasnijeg kriminalca u Za
grebu, posao kamatarskog para postao je jo laki: prestraeni onim
to je Bagarievo ime znailo u podzemlju, malo se tko usudio pre
kriti dogovore o rokovima i kamatama.
U Maksimiru je operirao 20-godinji Ivica akota, vlasnik rent-a-
car agencije, koji je poput Slika fantazirao o mjestu vrhovnika za
grebakog podzemlja. Za raun svojih pet bogatih strieva, koji su
radili u Njemakoj, vodio je kafi Kiwi u Kraljevievoj ulici, mon
deno okupljalite proslavljenih hrvatskih nogometaa i njihovih fa-
nova. Njegov ulazak u svijet kriminala djelomice je bio predestini-
ran obiteljskom tradicijom - spomenuti strievi u Njemakoj su
zgrnuli bogatstvo na vercu i kocki - no, dobrim dijelom, proizaao
je iz pubertetske identifikacije s filmskim uzorima. I najblii prija
telji opisivali su ga kao krajnje infantilnog u silnoj elji da se afir
mira kao gangsterska sila i tvrdi momak. No ve pri prvoj iznu
di doivio je debakl: poduzetnik kojemu je zaprijetio masakrom
obitelji ne plati li 100.000 DEM, ucjenu je prijavio policiji; akoti i
njegovu kompanjonu postavljena je zamka pa je nerealizirani ma
fija 1997. dospio u viemjeseni pritvor. Zato je reputaciju gang
stera mnogo vie dugovao vlastitoj druini, sastavljenoj od ve

[ 107 ]
 [ KRIM IN ALN A SCENA ]

afirmiranih kriminalaca koji su iz raznih razloga bili otpadnici

ostalih zagrebaih skupina: aa Vukadin, Shpejtim Taqi, Zvonko
Milas, Ivan Rogina, Mirko Krpelnik. Uglavnom su krali automobile
ili utjerivali dugove za raun poduzetnika koji bi ih nagraivali izv
jesnim postotkom od naplaenih potraivanja.
Taqi je bio najzanimljivija pojava u akotinoj druini. Bio je Al
banac s Kosova koji se 1991. pridruio specijalnoj postrojbi
MORH-a Zrinski. Ratujui na svim hrvatskim i hercegbosanskim
frontovima, tri je puta ranjavan. Medu braniteljima ostao je poznat
kao ovjek na ijim je rukama, nakon neuspjelog pokuaja izvlae
nja iz srpskog obma u Hrvatskoj Kostajnici, izdahnuo televizijski
snimatelj Gordan Lederer. Njegovo ime postalo je javna stvar u ruj
nu 1996., kada je u diskoklubu Best fiziki nasrnuo na Siniu Ko-
utia, unuka tadanjeg hrvatskog predsjednika Franje Tumana,
koji je politiku titulu svoga djeda koristio za epirenje uz stalnog
boyguara, buran noni ivot i pokazivanje luksuznih automobi
la. Premda e kasnije tvrditi da u mladiu kojeg je udario nije pre
poznao lana predsjednike obitelji, incident e Taqijevoj slavi rat
noga heroja dodati atribut neponovljivog mangupa koji ne uzmi
e ni pred najopasnijim i najjaim dravnim autoritetom.
Taqi je akotu upoznao u remetinekom pritvoru 1997. nekoliko
mjeseci prije svoje smrti, gdje se naao nakon prometnog inciden
ta u Vlakoj ulici. Vozei se u svom BMW-u sukobio se s nekim gra
aninom oko prava prvenstva na raskriju, natjerao ga da izae iz
automobila, legne na ulini asfalt i onda mu pucao oko glave. Silna
privrenost mladom maksimirskom gangsteru rodila se u dirljivim
Taqijevim pokuajima da negdje i nekomu pripada. Tvrdio je da s
Kosovom nema nikakve veze, da je potpuni Hrvat, tek sluajno al
banskog podrijetla. Kriminalci su ga definirali kao osobu lavljeg
srca. Uz pripadnost akotinoj druini, osnovnu plau zaraivao je
kao profesionalac Prvog hrvatskog gardijskog zdruga, pretorijan-
ske garde predsjednika Franje Tumana.

^ ' O Shpejtimu Taqiju vidjeti Nacional od 9. srpnja 1997.

[ 108 1
 [ KRIMINALNA S C E NA ]

Oko hotela Panorama vladao je ljepukastiAlbert Buri4, sin sinj-

skog gastarbajtera koji je karijeru kriminalca zapoeo u Njemakoj,
kao kockar i igolo. Vrativi se u Hrvatsku 1990. otvorio je kafi
Versus nedaleko od Doma sportova; ivio je djelomice od njema
ke apanae svoga radinog oca, a djelomice od reketa koji je
utjerivao od susjednih ugostitelja. U povijesti podzemlja ostao je
zabiljeen kao gangster koji se usudio ucijeniti glavu Sreka Varge-
ka, vlasnika tekstilnog lanca WGW, i natjerati ga da ivot svoje obi
telji otkupi za 350.000 DEM. Primijenjena tehnika zastraivanja
ak je i u podzemlju ostala zapamena kao osobit primjer sadizma:
1997. ispred trgovine WGW-a uVaravskoj ulici poduzetnika je is
prebijao bejzbol palicama, a njegovoj keri, pukokolki, u kolu je
slao pisma s otprilike ovakvim sadrajem: tebe tata ne voli, jer od
bija dati novac u zamjenu za tvoj ivot.5
eljko obot bio je, uz Zlatka Bagaria i Vjeku Slika, voa tre
e najvee i najopasnije zagrebake bande. Potekao je iz Kozari
Boka. Miniranjem njegova kafia Kripton zapoeo je rat sa Sliko-
vim klanom koji se irio u toj gradskoj zoni bosanskih kolonista.
Prve ilegalne poslove aranirao je 1990. kao dio mree vercera
deviza pod zatitom HDZ-ovih financijskih institucija. Uspon u
kriminalnom miljeu oznaio je preseljenjem u novoizgraeni
stambeni blok u Gajnicama, potom nedaleko od Doma sportova,
da bi ga uoi smrti smatrali nekrunjenim kraljem panskoga, na
rubu teritorija koji se sudarao s kamatarskim i dilerskim tritem
brae Rajka i Velibora Momilovia.
Godine 1991., zajedno s Ibrahimom Dediem, osnivaem prve
privatne banke u Hrvatskoj, Promdeibanke, izveo je grandioznu fi
nancijsku prijevaru s krivotvorenim slovenskim tolarima.6 Pet godi
na poslije, u travnju 1996., u maniri chicakih pothvata iz 20-ih go
dina, organizirao je napad na transportno vozilo Zagrebake banke

Najplastiniji i najdetaljniji psiho-profil Alberta Buria dao je Zlatko Ferat, kao svjedok
u sudskom postupku zloinakoj organizaciji 4. rujna 2002.
5 O "reketu nad Srekom Vargekom vidjeti Nacional od 26. veljae 1997.
1 Zlatko Ferat, svjedok u suenju tzv. zloinakoj organizaciji 4. rujna 2002.

[ 109 ]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

u kojem se prevozio novac od Porea do banine poslovnice u Pa-

romlinskoj ulici. Skupina njegovih gangstera presrela je kombi u
ukradenom golfu njemakih registracija. Vozaa su ranili, trojicu su
vozaa pitoljima i korpionom istjerali na cestu, a transportno vo
zilo zaustavili blizu Nacionalne i sveuiline knjinice i kasu sklo
nili na nepoznato mjesto.7
Unato, navodno, pomnom policijskom nadzoru njegovih akcija i
kretanja, sve do smrti uspjeno je izbjegavao kazneni progon, a
pljaka Zagrebake banke, slubeno, ostala je zauvijek otvoren slu
aj. Prvi pokuaj obotova ubojstva dogodio se poetkom 1996.
kad je u njega pucaoTvrtkoTomii, narkoovisnik i diler sTrenjev-
ke koji je, za malo heroina, stajao na raspolaganju raznim zagreba
kim bandama, ukljuujui kneijski gang brae Momilovi. Kako
je obot prepoznao lice napadaa koji je pucao s desetak metara
razdaljine i pogodio ga u nadlakticu, atentat je prijavio policiji, iza
zvavi pozornost i gnjev Mladena Naletilia Hite koji je prema To-
miievu ocu, poznatom pjesniku-emigrantu, gajio vrlo sentimen
talne osjeaje. U ljeto 1996. pozvao je obota na razgovor u hotel
Intercontinental i naredio mu da povue kaznenu prijavu protiv
Tvrtka Tomiia. Kad se ovaj tome usprotivio, Naletili je u pozi
starobiblijskog boga koji kori neposlunu djeurliju prijetei za
grmio: Pomaknem li malim prstom, svi ete nestati.8
Likvidiran je 1999., a dio sljedbenika ostavio je Radovanu Buva-
u Bebi, jednom od kriminalaca koji je , kao dounik SZUP-a, ujed
no predvodio reketae iz redova umirovljenih specijalaca koji su,
naoko legalno, ubirali zatitarski honorar u nekoliko novozagreba-
kih restorana i diskoklubova.9 Najpoznatiji lan njegove druine
bio je Goran Jungi Jungas. Ve 1989. osumnjien je za ubojstvo;
est godina poslije, 1995., uhien je nakon policijskog lova po del-
nikoj cesti za jednim BMW-om u kojem su pronaena 32 kilogra

7 Nacional, 24. slueni 1999. i svjedoenje inspektora PUZ-a autorici knjige.

' Prema iskazu ure obot, supruge leljk a obota, u suenju protiv tzv. zloinake
i organizacije 18. veljae 2002.
j *Prema kazivanju same rtve autorici knjige u veljai 2001.

I no ]
 [ KRIM INALNA SCENA J

ma heroina. Budui da je tijekom sedmomjesenog pritvora i on

postao suradnik SZUP-a, tajne slube koja je u to doba preuzela i
taktiko vodstvo svih veih kriminalistikih operacija, Dravno
odvjetnitvo odustalo je od njegova kaznenog progona.10 U policij
skim i kriminalnim krugovima spekuliralo se da je zaplijenjena dro
ga pripadala zapravo eljku obotu koji je opljakanim novcem
Zagrebake banke financijski gubitak u nerealiziranom heroinskom
poslu morao nadoknaditi svojim financijerima. tovie, u kuloar
skim priama financijer je imao konkretno ime i prezime: bila je ri
je o prilino proslavljenom kompozitoru pop-glazbe i vienijem
predstavniku hrvatskog je t seta.
Iz krme Stara Kneija u istoimenom zagrebakom kvartu, ope
rirali su Rajko i Velibor Momilovi i lanovi njihova narkolanca:
Davorin Sobjeslavski, Davorin Zeevi, Zoran Mileti, Tomislav
Marinac, Anelko Turudi i neto kasnije Damir Deba. Srce ban
de sainjavala su djeca vrlo uglednih i dobrostojeih roditelja.
Otac Raj ka i Velibora Momilovia, autohtoni zagrebaki Srbin, u
vrijeme komunizma bio je poznati ekonomist, Davorin Sobjeslav
ski potjecao je iz obitelji proslavljene operne pjevaice, a Davorin
Zeevi, Crnogorac, bio je sin etabliranog direktora. Gang je stvo
ren kao skupina socijalistike zlatne mladei koja je odrasla u
istoj osnovnoj koli i istim kvartovskim kafiima, da bi nakon
1990. okrupnjavala kroz narkomanske duniko-vjerovnike od
nose. Prema prii Zorana Miletia", on je postao njihov radnik
otplaujui dugovanje od 20.000 DEM to ih je uz 20 posto kama
ta mjeseno posudio od Rajka Momilovia. Kako dug nije mogao
vratiti, preuzeo je posao izravnog distributera medu narkomanima
Dugava i Kneije, uz mjesenu plau od 3 000 DEM. Na slian
nain u bandu je regrutiran Tomislav Marinac, ija biografija tipi
nog kriminalca sadrava tek jedan egzotian detalj: bjeei svoje-

[
Veernji list. Crna kronika, 4. travnja 1996., izvjee o presudi u procesu protiv Atena
Antolia, Vladimira titia, Tahira Uskuplua i Teufika Sancaka.

"Iskaz Zorana Miletia, zatienog svjedoka broj 1, tijekom travnja 2001. u suenju pro
tiv tzv. zloinake organizacije. 1H l 1
 [ KR IM IN ALN A SCENA ]

dobno od kaznene prijave za silovanje, stigao je sve do Bliskog

istoka i prikljuio se meunarodnim jedinicama PLO-a.
No primjer Anelka Turudia ponajbolja je matrica po kojoj su se
gradili odnosi unutar kneijske bande. Godine 1995. posudio je no
vac od zagrebakog Roma po nadimku argo kojem je do povrata
cijele glavnice morao davati dnevnu kamatu. Premda se bavio trgo
vinom varajui dobavljae kojima nije plaao isporuenu robu, za
rada ni priblino nije bila dovoljna da se rijei lihvarskog vjerovni
ka. Da bi argu redovito vraao kamate, zaduio se kod Marinca
koji je tvrdio da je taj novac posudio od brae Momilovi. Kako ni
Marinca nije mogao na vrijeme podmiriti, uskoro je bio duan ve
ini zagrebakih kriminalaca, ukljuujui i Vjeku Slika.12
Dobivi u Miletiu i Marincu prve radnike, Momilovii su se
uzdigli do samostalnih narkotrgovaca srednjega ranga, koji heroin
kupuju na veliko od Baftija Shatmana, jednog od veletrgovaca
drogom, i prosljeuju ga svojim niim distributerima. Kao Albanac,
Shatman je pripadao etnikoj zajednici koja je u Zagrebu, jo iz
vremena SFRJ, drala monopol na glavne heroinske kanale iz Tur
ske i s Kosova. Braa Momilovi svoju su djelatnost narkodistribu-
tera pokrivali pred javnou trgovinom rabljenih automobila iz Ma
arske i Hercegovine, a Zeevi se uzgred jo bavio preprodajom
kua i stanova iz kojih su se iselili hrvatski Srbi. Nitko u lancu, me
utim, nije akumulirao enormno bogatstvo, jer je sav novac koji je
proao kroz njihove ruke spiskan na luksuzne auotmobile, satove,
odjeu, putovanja, tulume ili pak na narkomanske seanse.
Damir Deba, jo jedan konfident tajnih slubi i kriminalistike
policije, pridruio se kneijskoj skupini zbog specifinih razloga.
Nakon pucnjave u opatijskom restoranu Kapitano dospio je u Le-
poglavu, odakle je samoinicijativno ponudio suradnju zagrebakoj
policiji i HIS-u. Prije toga motao se u svim gangsterskim drutvi
ma, vercajui ukradene automobile u Hercegovinu i dilajui dro
gu meu pripadnicima HVO-a za raun Momilovia. Kad je

" Anelko Tiirudi u suenju tzv. zloinakoj organizaciji, 8. travnja 2002.

1 H2 1
 [ KRIM IN ALN A SCENA ]

druknuo aktere pljake Zagrebake banke, potpuno se solidari

zirao s dekima s Kneije raunajui na njihovu zatitu od o-
botove osvete. Postao je javno poznat kad se, vjerojatno dobrano
nafilan kokainom, provozao preko cvjetnih aleja ispred zgrade
HNK. Zahvaljujui suradnikom odnosu s tajnim slubama i kri
minalistikom policijom koji su, titei svoga drukera, skandal
nastojali minorizirati, novine su taj incident predstavile kao ne
kontrolirani ispad biveg hrvatskog branitelja traumatiziranog
stranim ratnim iskustvima. Ubijen je 1999. iz bunja ispred Male
kavane na Prisavlju, nedaleko od Vjesnikove zgrade.13 Dio pod
zemlja njegovu je smrt povezivao s dramatinom svaom oko za
tite Kree Filipovia, sina poznatog zagrebakog bankara. Dok
su Mijo Kovo i Vinko uljevi Klica, za raun Naletilieva prija
telja, od tog mladia pokuali utjerati povei dug, Deba je preu
zeo ulogu plaenog zatitnika, oekujui zauzvrat vrlo povoljan
bankovni kredit kojim je planirao rijeiti svoje stambeno pitanje.
Netko od uljevievih suradnika pozvao je Debu u Malu kavanu
da spor rijee dogovorom. Pregovara se nije pojavio: Deba je
ubijen dok je, nakon deset minuta ekanja, naputao lokal.14
Kneijska narkoskupina bila je prva kopa Nikice Jelavia i Zora-
na Pripuza sa sektorom klasinog kriminala. Do 1997., kada se li
hvarski dvojac zbliio s hrvatsko-frankfurtskim gangsterom i koc
karom Zlatkom Bagariem, njihova komunikacija s braom Mom
ilovi, Jelavievim znancima iz djetinjstva, svodila se na druenja
u kafiu Stara Kneija posveena zajednikim mukim temama,
boksu, teretanama, nogometu, limuzinama, revolverima i automo
bilskim utrkama. Poslije su Jelavi i Pripuz dilerima posuivah no
vac ne znajui, navodno, da se oplouje kroz narkotrite.
Kao gradski nomadi bez jasno definirane zone utjecaja i teritori
ja, povremeno je ordinirala zloinaka etvorka iz priuvne pos-

[
n 0 Debinom ubojstvu svjedoio autorici knjige njegov dobar znanac kojem je povjerio s
kojim ljudima i zato ima sastanak u Maloj kavani.

Prema kazivanjima Debinog znanca.

1 U3 ]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

trojbe MUP-a koja je tijekom 1991. u Pakrakoj Poljani pobila dva

desetak srpskih civila: Munib Sulji, Sinia Rimac, Neboja Hodak
i Igor Mikola. Jedan od njih - Igor Mikola - svrstao se medu izrav
ne tienike Mladena Naletilia Tute; irokobrijeki revoluciona
rne koristio je ratnog zloinca kao dio specijalizirane ekipe za ubi
ranje tzv. ratnog poreza u korist svoje postrojbe od zagrebakih bo
gataa i ratnih profitera.15 Naletilievi puleni uhieni su 2002. u Mo
staru, kad ih je lokalni hercegovaki tajkun, vlasnik lanca benzin
skih crpki, prijavio SFOR-u zbog pokuaja reketa i ucjene.
Dubrava, Retkovec, Sesvete i Kozari Bok bili su teritorij mladog
Vjeke Slika koji je u zagrebako podzemlje startao djelomice
preko familijamo-zaviajnih veza u naselju Mala Bosna, a djelo
mice preko svog arenog drutva sa sesvetske trnice. Poslije je to
drutvo umnoeno jakim lobijem bosanskih Posavljaka koji su
nakon srpske okupacije sjeverne Bosne prebjegli u Hrvatsku i do
bili znaajne poloaje u dravnom aparatu, irenje ganga nove
generacije oitovalo se u sve eim sudarima s Konjinskom uli
com, bastionom Janjevaca u Dubravi, tradicionalnih vercera zla
tom, jeansom i biuterijom koji su 1990. obilno financirali prve
predizborne kampanje HDZ-a. Rasni trgovci koji ni u to ne ula
u bez raunice, od HDZ-ove izborne pobjede oekivali su pri
mjerenu nagradu kroz poslovne prostore, porezne i carinske olak
ice za svoje uvozne poslove. Pobjednika stranka, s kroninim
manjkovima dravnog prorauna iz kojeg su financirana dva rata,
nije mogla realizirati ba sva olako dana predizborna obeanja.
Uz iznimku dviju-triju janjevakih obitelji koje su lansirane u ka
tegoriju HDZ-ovih kapitalista, Konjinska ulica, s osjeajem pre
varenog kolektiviteta, uskoro se svrstala medu protivnike reima.1

11jedan od najveih sponzora Mladena Naletilia Hite bio je mostarski Srbin etimir Do-
der koji je u Zagrebu otvorio peditersku tvrtku Euroiped i nekoliko poduzea u Rijeci.
Dravne banke davale su mu enormne kredite k oje nikada nije vraao jer je novac, po
preutnom dogovoru, zavravao u tajnom budetu Naletilieve Kanjenike bojne. Nakon
njezinog rasputanja, Doder je imao zadau da brine za njezine razvojaene pripadnike.
Hrvatska javnost za njega je saznala 1999. kada mu je HDZ omoguio da prigrabi ogrom
no obalno zemljite na otoku Pagu poznato kao Paka rebra.

[ 114 ]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

Nije iskljueno da je etabliranje Slikove bande u Dubravi i Se-

svetama bilo pokuaj da se suzi tradicionalno janjevako carstvo
koje se iz saveznika preobrazilo u prijetnju.
Ipak, najmonije Slikove veze s dravnim aparatom uspostavlje
ne su stvaranjem njegove personalne unije s Vinkom uljeviem
Klicom i Ivanom Andabakom, umirovljenim vojnicima HVO-a koji
su njegovoj druini dali prilino jaka obiljeja klasine mafije. Pot
kraj svoga ivota Vjeko Sliko pojavljivao se uglavnom u pratnji An
te Bakovia, nekadanjeg aktivista Mladei HDZ-a, ovjeka koji je,
prema izvjeima tajnog agenta Mornara, do grla bio umijean u
sve podzemne operacije HDZ-a u Bosni i Hercegovini. Nakon veli
kih kadrovskih promjena u hrvatskoj obavjetajnoj zajednici 1998.
Bakovi je promoviran u zamjenika ravnatelja HIS-a, kao jamstvo
dominacije HDZ-ove krajnje desnice u tajnim slubama.
Kriminal se poeo mijeati s dravom ve 1990. u dva strateka
vorita: crnom tritu deviza i navali bivih politikih emigranata
iz Europe i svijeta. Ilegalni devizni sektor iz toga doba, kao navla
stiti hrvatski specifikum, afirmirao je Promdeibanku, prve agenci
je za financijski inenjering, kriminalca eljka obota i nekoliko
kasnijih tajkuna poput Hrvoja Petraa, krupnog trgovca, Zvonimi
ra Medvidovia, financijsko-trgovakog meetara, i Luku Rajia,
nekadanjeg ofera koji se etablirao u vlasnika poljoprivredno-
trgovakog koncerna Lura. Iz plime emigranata-povratnika medu
kojima je bilo teko razlikovati stvarne komunistike oponente i
disidente od probisvijeta, prijestupnika i delinkvenata, jo manje
od konfidenata i provokatora jugoslavenskih tajnih slubi, izronio
je prvi krupni gangster Zlatko Bagari koji e dugorono utjecati
na drutvena zbivanja hrvatske metropole.
Odmah nakon HDZ-ove izborne pobjede institucije tada jo ju
goslavenske SR Hrvatske sve svoje kapacitete podredile su pribav
ljanju financijskih rezervi koje bi ostale izvan domaaja beograd
skih saveznih fondova i centralne banke. U tu svrhu zagrebaka
policija poistila je s ulica i trnica Rome i Albance koji su domi-

1 U5 ]
 [ KR IM IN ALN A SCENA )

nirali i tim segmentom predratnog zagrebakog kriminala, a prvi

HDZ-ovi ministri financija angairali su nekolicinu vjetijih podu
zetnika, dajui im odrijeene ruke u stvaranju nove vercerske
mree. Uz njihove znatne privatne provizije za tu vrstu usluga, do
bar dio ulinog deviznog otkupa ipak se slijevao na tajne HDZ-
ove raune.Takve financijske operacije omasovile su se uvoenjem
hrvatskog dinara, nakon ega su u trezoru Hrvatske narodne ban
ke ostale tone starih jugoslavenskih novanica. Ve uspostavljena
vercerska mrea iskoritena je za njihov transport u susjednu BiH
u kojoj su, zbog kasnijeg slubenog razdruivanja iz sastava SFRJ,
bile u optjecaju jo nekoliko sljedeih mjeseci. Umjesto da se spa
le, jugodinarima kupovane su njemake marke na ilegalnim nov
anim tritima BiH i kao vrsta valuta transferirane u korist ne
registriranih blagajni hadezeovske Hrvatske. Ujedno, uspostavljeni
su prvi i trajni kriminalni ortakluci izmeu nacionalne drave i bo-
sanskohercegovakih Hrvata, jer su pojedini ogranci HDZ-a u BiH
funkcionirali kao vercersko-devizni punktovi.
Pribliavanjem ratne najezde iz Srbije, mirnodopske forme krimi
nala transformirale su se u novu vrstu dravno-gangsterskog save
znitva: reketarenje i pljaka srpskih ugostitelja, osvajanje napute
nih srpskih stanova i poslovnih prostora smatralo se jednom od tak
tika hrvatske samoobrane. Kad su Srbi postali odve mali potenci
jal za sve brojnije kriminalce koji su traili udjel u redistribuciji za
teenih dobara, ienje se proirilo na Muslimane, JNA-umirovIje-
nike, tzv. komunjare i navodne jugonostalgiare hrvatske etnike
pripadnosti, potom stvarne i fiktivne ratne profitere, na kraju sve
bogatije ljude koji nisu sudjelovali u Domovinskom ratu. Ukratko,
u ratnom razdoblju kriminal se pravdao politikom svrhom. Nakon
toga proglaen je instrumentom socijalne pravde u korist onih koji
su krvarili na fronti, dok su se drugi bogatili.
Osim Mikole, Suljia i Hodaka, zloinaca iz Pakrake Poljane, na
taj su se nain u zagrebako podzemlje integrirale cijele horde po
licijskih i vojnih specijalaca, te pripadnika Vojne policije i SIS-a,

[ ne 1
 [ KRIM INALNA SCENA ]

koji su izvan svog radnog vremena uspostavljali prisilnu zatitu

nad ugostiteljskim objektima, obrtnicima, trgovcima, manjim pa
sve krupnijim poduzetnicima koji, uskoro, jedva da su mogli fun
kcionirati bez plaenih kriminalaca. Jedna gangsterska skupina bi
la je jedini nain obrane od kasiranja druge bande; profesional
ni utjerivai dugova sluili su takoer kao alternativa neefikasnim
dravnim i financijskim mehanizmima u naplati zarade i ak sud
ski dokazanih potraivanja. Umjesto direktora i vlasnika tvrtki, o
poslovima su uskoro autonomno pregovarali predvodnici njihovih
zatitno-kriminalnih trupa.
Koliko je malo manevarskog prostora ostalo izvan gangsterskih
normi, svjedoi pria jednog malog trgovca iz zagrebake etvrti
Maksimir16 koji se 1994. naao pred bankrotom samo zato to je
pokuao pomoi Hrvatu iz Sarajeva. Isporuio mu je kontingent
brana vrijedan 10.000 DEM koji je i sam mogao prodati. Ali, eto,
sunarodnjaku ija je sudbina izazivala suut nastojao je omogui
ti da zaradi barem minimalnu maru za preivljavanje u izbjegli
tvu. Za zagrebakog trgovca bio je to velik novac; dobrim dijelom
morao je platiti i vlastitog dobavljaa koji mu je sjedio za vratom.
Sarajlija je , meutim, potroio cijelu zaradu a da sentimentalnom
trgovcu nije isplatio ni kune. Trgovac se poalio poslovoi mesnice
u kojoj je godinama kupovao meso. Oito, na osnovi vlastitog isku
stva, ovaj mu je preporuio ovjeka iz Prvog hrvatskog gardijskog
zdruga Shpejtima Taqija koji je takvim uslugama servisirao cijeli
maksimirski kvart. Obeavi Taqiju polovicu utjeranog duga, trgo
vac nije imao ni priblinu predodbu o nagodbi koju je sklopio. Uz
asistenciju nekolicine lanova akotine bande, dunik je ulovljen,
zavezan icom i doveden u stan svog vjerovnika. Naoigled oki
ranog trgovca Taqi je, prijetei masakrom cijele njegove obitelji,
zahtijevao od Sarajlije da nazove enu i zatrai 20.000 DEM, ko
liko je prema lihvarskoj raunici dug iznosio s kamatama. Trgovac
se uplaio koliko i zatoenik u njegovu stanu. Nisam to tako za-

Svjedoenje samog trgovca, rtve Shpejtima Taqija, autorici knjige.

[ 117]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

miljao. Ne trebaju mi nikakve kamate, a kamo li batine, rekao je

Taqiju, otkazujui nagodbu. No gangster na to vie nije pristajao.
Smatrao je da je posao ve napola obavio i da je zasluio primje
renu nagradu, bez obzira tko e je isplatiti, dunik ili vjerovnik. Ta
ko se trgovac i sam naao u ulozi ucijenjenog. Iskoristivi trenutak
Taqijeve nepanje, oslobodio je Sarajliju. Zajedno su pobjegli iz
stana, na kraju su se i zajedno skrivali u jednom bosanskom selu
nedaleko od Rame.
Njih dvojica nisu imali dovoljno novca da se maksimirske bande
rijee na drastinije naine. Ali neki bogatiji biznismeni ve su otvo
reno prijetili da e osnovati mafijake organizacije kako bi se obra
nili od ucjena.17Nije nemogue da je dio zagrebakih gangstera ubi
jen po narudbi poslovnih ljudi koji su izraunali da je plaeni ubo
jica mnogo jeftiniji izdatak od stalnog otkupa vlastitih glava i ivo
ta svojih obitelji.18
Ako se tijekom rata inilo da zloin slui politici, ve dolaskom
UNPROFOR-a i uspostavom hrvatsko-srpskog primirja pokazalo se
da je kriminal ve neraskidivo nakalemljen na institucionalni orga
nizam. Kao jedan od prvih kristalno jasnih simptoma da su isti na
cionalni junaci podjednako reprezentanti podzemlja i samog rei
ma, postoji sjeanje na pogodbu to su je 1994. sklopili jedan od el
nika specijalne postrojbe Luko i vlasnik vrlo starog i vrlo popular
nog diskokluba. Nakon to je ugostitelj izvijestio policiju da je sku
pini specijalaca, na ime zatite, morao platiti 200.000 DEM, za
povjednik je opljakanom ugostitelju isti iznos diskretno nadokna
dio iz budeta MUP-a, obeavi da e kompenzirati i sve budue gu
bitke, pod uvjetom da se oko toga ne die praina.1'' Ni zapovjednik
ni HDZ-ov politiki vrh nisu bili spremni ui u okraj s reketa-
kim trupama koje su imale status institucionalne policijske elite.

Ibrahim Dedi, Nacional od 21. sijenja 1999.

" Nacional od 16. srpnja 1997. citira jednog anonimnog poduzetnika koji objanjava
zato su neki od njih uzeli pravdu u svoje ruke.
" Prema kazivanjima umirovljenog inspektora PUZ-a koji je radio u odjelu za organizirani

1 118 ]
 [ KRIMINALNA SCENA ]

Uloga tih vojnih formacija u prisvajanju drutvenog kapitala ot

krivena je pak kroz dva privatizacijska skandala. Godine 1996.
trojica specijalaca u maskimim uniformama upali su u zgradu
Ferimporta i pitoljima prisiljavali uposlenike poduzea da svoje
dionice prepiu na Josipa Gucia, jednog od onih Janjevaca to
ih je HDZ uvrstio u klasu svojih stranaki zatienih tajkuna. U
vlasnikim sporovima oko Croatia busa koji su, iste godine, kul
minirali trajkom uposlenika, pojavila se cijela jedinica do zuba
naoruanih Naletilievih sljedbenika da trajkae pacificiraju i
natjeraju na pokornost Leonu Suliu, eksponiranom pripadniku
HDZ-ove desnice.
Vrhunac apsurda u odnosima drave i kriminalnog miljea doseg
nut je u masovnim kraama automobila, prema kojima su dravni
prvaci osjeali istu fetiistiku strast kao i kriminalci. U prvom rat
nom razdoblju krade su se pokrivale koliko-toliko formalnim ovla
stima MORH-a i HV-a u mobilizaciji vozila za potrebe obrane,
pa su njihovi vlasnici dobivali potvrde o privremenom oduzimanju
automobila. Nakon otvaranja novih frontova u BiH cijele vojne je
dinice angairane su za popunjavanje voznog parka HVO-a. Krimi
nalci su ukradene automobile jeftino preprodavali Ministarstvu
obrane koje ih je, u konvojima i uz osiguranje vojne policije, preba
civalo u Herceg Bosnu. Dobar dio zavravao je na divljoj trnici u
Stocu, na hercegovako-cmogorskoj granici koja je ak i u vrijeme
najeih oruanih sukoba funkcionirala kao zona miroljubive
vercerske razmjene izmeu zaraenih nacija.
Gangsteri izvan pljakake mree HV-a razvili su sistem otkupa.
Birajui skupe limuzine HDZ-ovih politiara i bogataa koji su
imali dovoljno novca da si priute najskuplje i najreprezentativni
je marke, vraali su ih vlasnicima uz otkupnu cijenu koja je 1997.
dosegnula 7000 DEM za BMW, mercedes ili dip. Najslavniji i
najdrskiji meu njima - poput Mirka Krpelnika i Ranka Rapajia
- ak su se natjecali tko e oteti limenog ljubimca utjecajnije i
monije osobe. Bio je to ujedno jedini sluaj kad bi MUP reagirao

1 119 ]
 [ KR IM IN ALN A SCENA ]

u skladu s vlastitom definicijom: ni tada policija ne bi, dodue,

gangstere kazneno gonila, nego bi im posredstvom svojih douni
ka i informatora slala uljudne molbe da njihovim uglednim vla
snicima vrate to su oteli. U seriji najpoznatijih sluajeva, spomi
njani su mercedesi i BMW-i nekolicine HDZ-ovih ministara i
ak dvojice visokopozicioniranih djelatnika samoga MUP-a. Kad
je jednom novinskom magnatu ukraden dip, ravnatelj SZUP-a
osobno je angairao dobar dio vlastitih agenata da kradljivcu udu
u trag, tvrdei da je rije o akciji od prvorazrednog politikog
znaaja. Nakon pronalaska i povrata dipa, ef tajne slube zah
tijevao je samo jednu protuuslugu: da ga njegova novinska izda
nja prestanu javno kritizirati kao nesposobnog pijunskog mistifi-
katora koji je dorastao iskljuivo progonu HDZ-ovih verbalno-
politikih protivnika. Identificirani lopov, naravno, nastavio je ne
smetano djelovati.20
Primjer koji dokraja oslikava karikaturalne odnose dravnih in
stitucija i kriminala kao drutvenog supstrata tadanjeg vremena u
javnosti je zapamen kao afera bunda. Pb njemu se hrvatska jav
nost osvjedoila, meu ostalim, da nacija na svojoj grbai ne tegli
samo skupi snobizam mukog dijela politike elite koja je izronila
iz relativne socijalistike uravnilovke, nego i njihovih ena, keri,
ljubavnica. Ankica Tuman i ura uak, supruge tadanjeg
hrvatskog predsjednika i ministra obrane, u ljeto 1996. svoje su
kolekcije krznenih ogrtaa dale na ienje i konzerviranje krzna
ru u zagrebakoj Ilici. Za skupe i ekscentrine odjevne navike dvi
ju prvih dama hrvatske drave doznalo se kad je Zagrebom pro-
tutnjala vijest da je krznarija obijena i da je iz nje pokradeno de
setak bundi vrijednih gotovo dva milijuna DEM. Dok su novine
zabavljale itateljstvo otrovnim komentarima na raun prvih da
ma koje su donedavno defilirale u jeftinoj konfekciji, iza kulisa
nadlenih dravnih institucija odvijala se drama bez presedana o

Prema iskazu to ga je autorici knjige dao tadanji djelatnik SZUP-a i jedan o d najbliih
suradnika Smiljana Reljia, ravnatelja protuobavjetajne civilne slube.

[ 120 ]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

ijem je razijeenju ovisila budunost i tadanjeg ministra unutar

njih poslova i svih efova tajnih slubi.
Agenti SZUP-a u hipu su doznali da je pljaka osoba koja potje
e iz Slikova ganga, ah nisu bili u stanju otkriti - barem ne onako
brzo kako je to iziskivala delikatnost situacije - u kojem je pljaka
kom zakutku pohranio plijen. Uslijedilo je dugotrajno pogaanje
izmeu identificiranog anera i SZUP-ova operativca, u kojem se
gangster pokazao neumoljivijim od predstavnika represivnog apa
rata. Pristao je na povrat bundi tek kad mu je djelatnik tajne slube
priprijetio da e na njega nahukati nekoliko dokazanih ubojica po
znatih po beskrupuloznosti. Jo godinama aner se podjednako
diio i svojom provalom, ali i dravnom zatitom kojom je nagra
en za svoju kooperativnost.21
Ipak, zloin s ideolokom pozlatom u punom smislu rijei perso-
nalizirao se tek u Zlatku Bagariu koji je, kao novi drutveno-poli-
tiki fenomen, dokraja izjednaio kapitalizam, patriotizam i klasi
ni kriminal. Njegova pojava podudarila se ak s javno propagira
nom doktrinom koja se ukratko svodila na maksimu: sadraj hrvat
ske drave nije bitan, dok je god ta drava, zajameno, u hrvatskim
rukama, koji god i kakvi god to Hrvati bili.
Bagarieva hrvatsko-njemaka sljedba koja je stigla u Hrvatsku
1990. izvorno se nije razlikovala od autohtonih zagrebakih gan-
gova koji su postanak dugovali istovjetnom stilu ivota, istovjet
noj identifikaciji s filmskim klieima, kultu maizma i sile. Baga
rieva uloga voe nije bila formalizirana, poivala je na samoni
klom autoritetu najstarijeg, najsnanijeg i drutveno najpropul-
zivnijeg. Zato se Bagariev gang sastojao od satelita koji su se
vrtjeli oko istog idola i povremeno vrlo galantnog sponzora. I
sam Bagari svoju je bandu doivljavao kao skupinu osobnih pri
jatelja koji su povremeno solidarni u rjeavanju nekog problema
ili realizaciji neke kombinacije, ali se autonomno brinu za vla
stite egzistencije. Povratnici iz Njemake razlikovali su se od za

1 121
]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

teenih bandi jedino politikim legitimitetom: stigli su praeni

legendom o svom emigrantskom razdoblju hrvatskih nacionalista
i rtava jugokomunizma.Time su se nasilje i banditizam, prvi put
u Hrvatskoj, ogrnuli svetim ideolokim ciljevima, ponekad ak i
naelima pravde.
Cijela Bagarieva obitelj morala je pobjei iz Jugoslavije. Kao
protivnici komunizma bili su na udaru Udbe. Logino je i praved
no da je u dravi koju je stvarao kao politiki emigrant dobio pred
nost u odnosu na sve ostale. Ako se sluio nasiljem da obrani ono
to je stekao, bilo je to zbog toga to je navikao svoje probleme sa
mostalno rjeavati. Usto, nikada prvi nije zapoinjao sukobe, ali
ako bi netko ugrozio njega ili njegove prijatelje, onda bi kad-tad
uzvraao istom mjerom, tako e jedan od veih Bagarievih sim
patizera objasniti ponaanje hrvatsko-njemakog gangstera.
Takvo pravdanje njegova backgrounda - kroz politike zasluge -
oznailo je ujedno prevlast potpuno novog etikog kodeksa hrvat
ske kriminalne zajednice. Osvojivi status najveeg mangupa
zagrebake metropole, dakle, vrhovnog uzora njenih uliara, Ba-
gari je u ropotarnicu socijalistike prolosti zauvijek protjerao
onog kriminalca koji se s ponosom deklarirao kao drutveni ot
padnik, protivnik drave, zakona i morala graanske veine. Etike
ta kriminalca odjednom je postala uvreda, a svaki gangster prona
lazio je isto opravdanje u politikoj, socijalnoj ili poduzetnikoj
svrsishodnosti svojih protuzakonitih akcija. tovie, malo se tko
usudio uputati u takve aktivnosti, ako mu neka dravna instituci
ja ili neki politiki monik nije uvao lea.
Na temeljima novog etikog kodeksa podzemlja, to ga je uda
rio hrvatsko-njemaki gangster, raspadom Herceg Bosne nastupa
druga faza koju ujedno prate i znaajne kadrovske promjene u
najvanijim institucijama Republike Hrvatske i marginalizacija
bive politike emigracije. Razvojaeni pripadnici HVO-a, kao no
va plima doljaka, ne donose sa sobom samo klasine kriminoge-
ne biografije nego i iskustvo ratnih zloinaca, kao vrhunac nacio

1 122 ]
 [ KR IM IN ALN A SCE NA ]

nalnih zasluga i patriotskog samortvovanja. Koliko se bagari-

evska epoha kriminalne scene tumaila kao pravina kompen
zacija za navodne patnje nekadanjih protivnika komunistike Ju
goslavije, razvojaeni pripadnici HVO-a legitimiraju se kao rtve
same hrvatske drave. Poruka koju oni primaju od svojih promo
tora u HDZ-ovoj desnici glasi: potpisivanjem hrvatsko-musliman-
skog mira HDZ-ov je reim iznevjerio obeanja o pripajanju Her
ceg Bosne matinoj hrvatskoj dravi; prema tome, kriminal je do
puten nain da bivi HVO utjera svoje povijesno potraivanje
prema Republici Hrvatskoj.
Za razliku od Bagarievih satelita koji gravitiraju istom drutve
nom uzoru, ti novi protagonisti zagrebakog podzemlja iz Herceg
Bosne donose staru vojnu hijerarhiju na ijem su vrhu njihovi
bivi zapovjednici. Vinko Zuljevi Klica, kao najmarkantnija figu
ra meu hercegbosanskim doljacima, svoju prijanju zapovjed
nu funkciju preobraava u poziciju predvodnika kriminalne pa-
ravojne formacije, s istom disciplinom i istim fanatizmom. Sljed
benike ne naziva samo svojim prijateljima i bivim suborcima,
nego govori o organizaciji koja gangsterskim metodama na
stavlja staru misiju ruenja Bosne i Hercegovine i njezinih save
znika u Republici Hrvatskoj. Istom manirom vojskovoe dijeli
zadae, kanjava neposlune ili nesposobne, te vrlo aktivno su
djeluje u politikom ivotu ratnih veteranskih udruga. Zagreba
ki kriminalci napokon otkrivaju sustav koji je vrlo blizak izvor
noj juno talijanskoj mafiji s poetka dvadesetog stoljea, kad su
reket, ucjene i likvidacije njeni efovi pravdali svetim ciljevi
ma sicilijanskog separatizma.
Udruen s Vjekom Slikom, mladim i ambicioznim gangsterom iz
sesvetske Male Bosne, uljevi, i sam Bosanac, postaje inicijalni
faktor velikog prestrojavanja i polarizacije kriminalne scene. Baga-
ri je u Hrvatsku unio kriterij ponaanja, uspjeha, retoriku, ivotne
navike i nove statusne simbole tvrdog momka. Kao predvodnik
bive izvjebane vojne postrojbe Zuljevi etablira novu kriminalnu

1 123 ]
 [ KR IM IN ALN A SCENA ]

praksu - urotu, konspiraciju, privatne istrage, uhoenja - koja se je

dva razlikuje od metoda nekadanje Udbe i njenih nasljednika u
hrvatskoj obavjetajnoj zajednici. Prema dostupnim informacijama,
Sliko postaje njegov prvi uenik u tzv. preventivnim likvidacijama.
Imperativ tzv. preventivne likvidacije - po kojem su nekoliko godi
na prije srpske trupe pravdale svoj juri na ostale narode - u najsa
etijoj je formi glasio: ubij da ne bude ubijen.
Kao drugi jednako snaan motor polarizacije zagrebakog pod
zemlja zapoinje sustavno ienje videnijih gangsterskih efova
po zagrebakim kvartovima. Uz nekoliko iznimki, statistiki niz
leeva - najgui 1998. i 1999. - svjedoi da se ubojstva vie ne do
gaaju u afektu, licem u lice, u revolverakim dvobojima, nego kao
hladnokrvne, unaprijed pripremljene egzekucije u kojima se rabi
sofisticirano oruje mahom vojnoga podrijetla ili pakleni strojevi s
vrhunskom elektronikom. Da li zbog visoke profesionalnosti pla
enih kilera koji pristiu iz Srbije i BiH, ili zbog bezvoljnih i tra
ljavih policijsko-sudskih istraga u kojima neki prepoznaju namjer
no zatakavanje smaknua po nalogu drave, umorstva uglavnom
ostaju godinama nerijeena, a njihovi motivi podjednako zagonet
ni, proturjeni i vieznani koliko i mrani ivoti njihovih rtava.
Umjesto vrstih, kriminalistiki utvrenih injenica zagrebake
ulice preplavljuju glasine, prie, informacije i dezinformacije tobo
e povjerljivih i pouzdanih izvora koji u podzemlje zahvaeno pa
nikom, malo-pomalo, usauju predodbu da su sva zbivanja i sva
ubojstva rezultat meusobnih obrauna iskljuivo dvaju gangster
skih klanova, Bagarieva ili Slikova.
Slika blokovske podjele kriminalnog miljea, isprva mitoloki pri
zor, napokon proizvodi stvarnu polarizaciju tog miljea na dva
centra i njihove sljedbenike i simpatizere. Zapadni dijelovi grada
i njegovo urbano sredite uglavnom e se solidarizirati s Bagari-
evom skupinom povratnika iz Frankfurta, dok e gangsteri s
istonih velegradskih rubova i iz vojno-policijskih redova initi
vojsku Vjeke Slika i Vinka uljevia Klice. U klimaksu sudara

1 124 ]
 [ KRIM INALNA SCENA ]

izmeu Bagarieva njemakog ganga i njegovih bosanskohercego-

vakih protivnika bit e dovoljno da netko s nekim popije kavu,
pa da ga jedna ili druga strana svrsta meu smrtne neprijatelje.
Najgore su prolazili nesvrstani. Kad bi se otkrilo da podjednako
prijateljski komuniciraju i sa slikovcima i s bagarievcima,
najee se dogaalo da, kao prokazani dvostruki igrai, postanu
i predmet dvostruke hajke.
Po mnotvu znakova, polarizacija nije bila sasvim spontana. O to
me svjedoe ne samo likvidacije snajperima i strojnicama iz skladi
ta Prvoga gardijskog zdruga i specijalnih postrojbi MUP-a nego i
izravno mijeanje drave u njihove odnose koje postaje javno vid
ljivo 1999. Tim izravnim upletanjem rascjep bagarievaca i sli-
kovaca izvlai se iz njihova gangsterskog svijeta i postaje javna
predstava u improviziranoj sudskoj dvorani u Remetincu, u suenju
koje je u povijesti hrvatskog pravosua ostalo zapameno kao pro
ces protiv tzv. zloinake organizacije stvarnih i izmiljenih Bagari-
evih nasljednika. Istim potezom, hrvatska obavjetajna zajednica,
dobar dio MUP-a, pravosue, mediji, otvoreno su se svrstah na
stranu Sliko-uljevieva ganga, identificirajui se s ratnikom pro
lou veine njegovih lanova ili, mnogo jednostavnije, po projek
ciji njihove vee i trajnije korisnosti za HDZ-ovu desnicu.
Bagarievom smru 1998. Sliko-uljevieva sljedba ostala je po
sljednja respektabilna skupina zagrebakih kriminalaca ije je vla
darsko mjesto nadivjelo desetljee, slom reima, ak smrt jednog
i uhienje drugog vode. Vlast te druge zloinake organizacije u za
grebakom podzemlju kamuflirana je , meu ostalim, i zamjenom
teza. Premda je Bagari bio mrtav ve dvije godine, kao jedini no
sitelj kriminalnog terora apostrofirana je njegova posthumna figu
ra. Koliko su dravne institucije bile umijeane u kreiranje scene,
toliko su bili jaki institucionalni napori da se javnost zavede na po
grean trag. Matrica nije bila nova. Mogla se prepoznati u jednoj
od akcija SZUP-a iz 1996., iz vremena kada je tom tajnom slu
bom upravljao Smiljan Relji, izvorno diplomirani pravnik, jedan

I 125 ]
 [ KRIM INALNA SCENA 1

od osnivaa HDZ-a u Drniu, kojeg je u velikog pijuna preobra

zio Josip Manoli, jedan od najbliih Tumanovih suradnika i naj
ei frakcijski neprijatelj tzv. hercegovako-emigrantske struje
oko Gojka uka u stranci.
Kada je tjednik Nacional 1996. objavio dokumente iz kojih se vi
djelo da je Reljieva pijunska institucija prislukivala sindikalne
voe, efove oporbenih stranaka i neke novinare, osobno je nare
dio dvojici kriminalaca, svojih dounika, da za odmazdu pretuku
Nacionalova glavnog urednika Ivu Pukania. Osim preciznih ins
trukcija o Pukanievu kretanju i planiranom mjestu zasjede - na
godinjem odmoru u Dubrovniku - Relji je batinaima dao naput
ke i koje e reenice izgovoriti kada smlave novinskog urednika.
Morali su rei: To ti je zato to stalno pie protiv Hercegovaca.
Sam Relji, poput svog mentora Manolia, pripadao je protuherce-
govakoj frakciji HDZ-a. Uvjeren u svoje silno pijunsko lukavs
tvo, ovom reenicom predviao je dva korisna efekta. Prvo: Puka-
ni nikada nee pomisliti da je rtva Reljieva protuhercegovakog
SZUP-a. I drugo: nakon toga novinski urednik jo e se jaim me
dijskim silama obruiti na Manolieve i Reljieve frakcijske nepri
jatelje. Trik je nauio od bivih operativaca jugoslavenske Slube
dravne sigurnosti kojima se, onako neuk u pijunskim poslovima,
potpuno okruio.22 Snaan utjecaj udbake kole bio je vidljiv na
svim zaraenim stranama raspadnute Jugoslavije, pa je vjetina
izokrenutih teza uskoro postala i velika tekovina kriminalnog
podzemlja, kao pozornice na kojoj su se odvijale kljune operaci
je opskurnih slubi, toboe u slubi ustavnog poretka i nacional
ne sigurnosti drave.
Akcija Smiljana Reljia protiv Ive Pukania, tipino za tadanje
odnose, nije realizirana samo zato to se ravnatelj SZUP-a posva
ao s jednim od svojih najbliih suradnika oko nadlenosti nad
dvojicom kriminalaca koji su trebali provesti nalog. Jedan od nesu
enih SZUP-ovih batinaa bio je Radovan Buva Beba, mnogo ka-

j Isto.

[ 126 1
 [ KR IM IN ALN A SCENA ]

snije krunski svjedok Slikova ganga u povijesnom suenju tzv. zlo

inakoj organizaciji.
Tako je dravotvorni kriminal hadezeovske Hrvatske nastavio
sijati kaos ak i onda kad je izbaen iz slubene nacionalne ideolo
gije. Umjesto kriminalistike rekonstrukcije sukoba, motiva i uboj
stava pojavila se mitologija podzemlja u kojoj se nije mogla razli
kovati la od istine, stvarnost od legende.

1 127 ]
 [ K R A 4^ t f ^ 0-C K E ]
\

latko Bagari pripadao je generaciji jugoslavenskih krimina

laca koja je poetkom 80-ih inila relativno homogenu po
pulaciju prijatelja i znanaca arolikog nacionalnog sastava u
dobi izmeu 25 i 30 godina. Priznati status elite Bagarieva gang
sterskog narataja izvojevali su Srbi i Crnogorci razbacani po naj
bogatijim europskim dravama. U Njemakoj, kao najjaem centru
jugoslavenskog podzemlja u Europi, priznavali su vrhovnu vlast
Ljube Magaa Zemunca. U posljednjim godinama Jugoslavije, kada
su se gangsteri poeli raslojavati na deklarirane etnike i deklarira
ne ustae, Maga je postao prvi predstavnik tog miljea koji je iza
ao iz okvira anrovski usmjerenih crnih kronika da bi, najavlju
jui miniranje tzv. socijalistikog morala, u beogradskim medijima
dobio prostor novog tipa drutvenog junaka.
Po ocu Hrvat iz selaVinjerac u Novigradskom zaljevu, po majci Sr
bin, Maga je roen 1948. u Zemunu kraj Beograda. U svijetu kri
minala, tipinom za tadanje socijalistiko drutvo, afirmirao se kao
rekreativni boksa bez karijere koji je svoju fiziku nadmo de
monstrirao stalnim ulinim tunjavama sve dok se cijela gangster
ska zajednica nije pokorila najsnanijim akama tadanjeg Beogra
da.1 Iz Jugoslavije je emigrirao 1974. nakon silovanja maloljetne
djevojke na beogradskom Topideru. Do Njemake je stigao preko

' O junacima srbijanskog podzemlja objavljen je tekst Kako su nestali kraljevi ulice na
Internet stranici www.ezboard.com. Vidjeti takoer beogradske novine Glas javnosti od 13.
oujka 2000. koji se bavi ivotom Ljube Magaa Zemunca u okviru feljtona o pogibiji
srbijanskog kriminalaca Branislava Lainovia Dugog.

[ 128 ]
 [ KR A LJ KOCKE ]

Italije, gdje je nekoliko godina operirao pod lanim imenom i s

ukradenim jugoslavenskim pasoem. Prema procjenama njemake
policije, Maga je u Njemakoj - poneto ubojstvima, poneto bati
nanjem - uspostavio vlast nad stotinjak jugoslavenskih kriminalaca
razliitih nacionalnosti, ukljuujui i marginalnu bandu Zlatka Ba-
garia. Kao osobit kuriozitet u kriminalnom cehu, gangstersko dru
tvo imalo je ak prigodno politiko pokrie: proglaeno je njema
kom ispostavom etnike organizacije Ravna gora, osnovane u Sje
dinjenim Amerikim Dravama; titulu njenog predsjednika nosio je
neki falsifikator putovnica i dozvola boravka, dok je Magau pripao
naslov njegova zamjenika. Ubijen je 1986. na ulaznim stepenicama
pokrajinskog suda u Frankfurtu, u nazonosti i, prilino oito, uz
blagoslov njemake policije koja Magaa nije uspjela neutralizirati
ni viegodinjom robijom.
Nakon prijenosa posmrtnih ostataka u Beograd pokop se pretvo
rio u javnu demonstraciju srpskog nacionalizma. U snanom zama
hu demontae jugoslavenske federacije, kojim je tada ve pripreman
partijski uspon budueg ratnog zloinca Slobodana Miloevia i po
etak srpske ekspanzije po teritorijima ostalih republika, tisue Sr
ba koji su oplakivali Magaevu smrt mogle su se usporediti samo s
masovnim sprovodom Aleksandra Rankovia, osnivaa jugoslaven
ske tajne policije, koji je umro 1983. Maga je bio prvi gangster ko
jeg su beogradski mediji oslikali kao nacionalnog heroja i buntovni
ka ije su kriminalne aktivnosti imale viu ideoloku svrhu: za ra
un jugoslavenske tajne slube ubijao je, navodno, vienije pripad
nike ustake i albanske emigracije, juriajui ujedno na najvee sve
tinje njemake kapitalistike drave, tradicionalnog ustakog save
znika i vjekovnoga srpskog neprijatelja.2 U mitu o Magau tako je
prvi put etablirana ideja patriotskog i dravotvornog nasilja koju e
Bagari, kao njegov uenik, 1990. donijeti u Hrvatsku.
Zeljko Ranatovi Arkan bio je sredite drugog srpsko-cmogor-
skog kruga koji je operirao po Italiji, Belgiji, Nizozemskoj i vicar-

Glas javnosti, 13. oujka 2000.

[ 129 ]
 [ KRALJ K O C K E ]

skoj. U zajednicu priznatih kriminalaca iniciran je 1968. kad je z

jedno s jednim tada afirmiranim hrvatskim lopovom opljakao
poslovnicu Generalturista u Zagrebu.3 Za tadanje socijalistike pri
like sluaj je bio utoliko skandalozniji to je maloljetni Ranatovi
potjecao iz obitelji pukovnika JNA, nekadanjeg crnogorskog par
tizana kojem se pripisivalo oslobaanje Pritine u posljednjim da
nima Drugog svjetskog rata. Roen 1952. u Sloveniji, gdje je nje
gov otac neko vrijeme slubovao, najvei dio Ranatovieve krimi
nalne karijere ipak je bio vezan za Beograd gdje se njegova obitelj
definitivno nastanila poetkom 70-ih. Rani fragmenti legende stvo
reni su uoi raspada Jugoslavije, kad je Ranatovi stekao reputaci
ju pljakaa banaka u Frankfurtu i Stockholmu te bjegunca iz naj-
uvanijeg nizozemskog i vicarskog zatvora. Njegovo ime prvi je
put uvrteno u tivo crnih kronika 1983. kad je optuen zbog fizi
kog zlostavljanja bezazlenog ekonomista u liftu stambene zgrade u
Novom Beogradu. Pred sudskim vijeem Ranatovi je obznanio
da je plaenik Odjela za emigraciju Dravne sigurnosti saveznog
SUP-a SFRJ, dokazujui to kolekcijom pitolja, kartonom socijal
nog i mirovinskog osiguranja te ugovorima za svoj stambeni kredit
na kojima su bili igovi tadanje tajne slube.'1
Ume je u Jugoslaviji prvi put javno priznato da beogradski krimi
nalci za jugoslavensku tajnu slubu obavljaju prljave poslove i da
svoj primat u jugoslavenskom podzemlju duguju zatiti podzemnih
dravnih institucija. U istom svojstvu suradnika i provokatora Dr
avne sigurnosti u proljee 1990. Ranatovi je predvodio horde
navijaa Crvene zvezde koji su nakon utakmice s Dinamom demo
lirali maksimirski stadion, najavljujui skoranju srpsku invaziju na
Hrvatsku. Nekoliko mjeseci poslije hrvatska policija uhitila ga je u

' 0 maloljetnikoj kriminalnoj karijeri eljka Ranatovia Arkana svjedoio je autorici

knjige poznati zagrebaki odvjetnik koji ga je 1966. branio pred tadainjim zagrebakim
Okrunim sudom.
Marko Lopuina: ovjek zvani Arkan" iz knjige Nova historija srpske mafije
poznate rtve i nepoznate ubice", feljton objavljen na Internet stranici
t www.tvnovosti.co.yu/REVIJA9.

[ 130 ]
 [ KRALJ KOCKE ]

Dvoru na Uni, dok je on obilazei srpska sela po Hrvatskoj sudje

lovao u organizaciji njihove pobune, kao pripremnog razdoblja za
intervenciju JNA i srbijanskih dobrovoljaca regrutiranih iz kruga
beogradskog kriminalno-pijunskog podzemlja. Svjetska javnost
upoznala ga je 1992. kao zapovjednika srpske specijalne jedinice
Tigrovi, iji su pripadnici, naoigled fotoreportera, ubijali i masakri-
rali muslimanske civile po Zvomiku i Bijeljini. Ubijen je u auli be
ogradskog hotela Intercontinental 2000., kad su ga Srbi smatrali
jednim od simbola srpskog patriotskog kapitalizma koji se odrekao
kriminalne prolosti kako bi postao priznati trgovac naftom, legal
ni osniva nogometnog kluba Obili i brian otac mnogobrojne dje
ce iz svojih pet brakova.
injenica da su jugoslavenskim podzemljem u posljednjim godi
nama SFRJ vladali tienici beogradske centrale jugoslavenske Dr
avne sigurnosti, objanjava zato Zlatko Bagari, sin hrvatskog
azilanta, nije mogao izbiti na vrh mafijake piramide, kako je u
naknadnom napuhavanju njegova lika i djela predstavljen hrvatskoj
javnosti. Prvo ubojstvo - kao akt vrhunskog samodokazivanja u
kriminalnom svijetu - Bagari je poinio tek u Hrvatskoj 1990., uz
minimalni rizik od pravosudnih sankcija jer je u komamoj dravi
na rubu rata ljudski ivot bio bagatelno jeftin. Izveden u slijepom
bijesu, Bagariev revolveraki debi postao je relevantan dogaaj sa
mo zbog jednog razloga: u Hrvatskoj je najavio dravotvornu
emigrantsku diktaturu u prvoj polovici 90-ih. Ipak, tradicija bive
jugoslavenske kriminalne scene nije prekinuta njenim raspadom na
podruja zaraenih nacija. Kao podruje u kojem je Bagari kona
no doivio svoju punu gangstersku afirmaciju, Hrvatska je postala
pozornica vrlo slinog procesa koji se neto ranije, i u mnogo dra
stinijem obliku, odvijao u Srbiji: i meusobno istrebljivanje dviju
otadbinskih linija kriminalaca, i njihovo povezivanje s raznim
frakcijama vladajue garniture.
Zlatko Bagari roen je 1956. u selu Keinci nedaleko od ako
va kao jedno od troje djece Petra i Smilje Bagari. Njegova obitelj,

[ 131 ]
 [ KR A LJ KOCKE ]

podrijetlom s Kupresa u susjednoj BiH, nakon Drugoga svjetskog

rata naselila se u Slavoniji u valu tadanje kolonizacije opustjelih
folksdojerskih sela.5 Otac Petar u ranoj mladosti krae je vrijeme
sluio u ustakoj vojsci. Po svemu sudei, u tome nije imao istak
nutiju ulogu, je r nema informacija da je nakon uspostave komuni
stike vlasti bio osuivan kao kvisling ili narodni izdajnik. Ali e
davna ustaka epizoda njegova oca postati jedna od Bagarievih
bitnih referenci za stjecanje drutvenog i politikog statusa u
Hrvatskoj 1990. Poetkom 70-ih Petar Bagari doista je napustio
Jugoslaviju i aktivirao se u Hrvatskom oslobodilakom pokretu,
jednoj od mnogih politikih skupina hrvatskih nacionalista koje su
djelovale na njemakom teritoriju. Petar Bagari ostavio je enu i
djecu u akovu, a s nekom Njemicom sklopio i novi brak. Njegov
je sin sve do svoje 20. godine bio nastanjen u Jugoslaviji. Prije ne
go to se ostatak obitelji takoer preselio u Njemaku, Zlatko Ba
gari u Valpovu je zavrio gimnaziju, a u Bihau odsluio vojni
rok. Kao insert naknadno prigodno zainjene prie o osvijetenom
nacionalistikom profilu, spominjat e se da su ga srpski oficiri u
JNA grubo ikanirali, djelomice zbog oca emigranta, a djelomice
zbog njegova vlastitog disidentstva.
Doavi u Njemaku mladi Bagari nekoliko je prvih godina ivio
u Mainzu, gdje je njegova majka otvorila restoran s narodnja
kim bendom. Ugostiteljski lokal funkcionirao je kao rezervat emi
grantskog polusvijeta svih jugoslavenskih nacija. Okupljali su se u
istim krmama i lokalima, u potrazi za zemljacima koji u tuin
skom okruenju govore razumljivim jezicima, sluaju istu glazbu,
jedu istu hranu i dijele iste strepnje. U istom krugu jugoslavenskih
doljaka Bagari je upoznao devet godina mlaeg Zorana Ivicu Pe-
trovia, tada tinejdera s jakim problemom osobnog i nacionalnog
identiteta; dijete nepoznatog oca, roen u Beogradu i deklarirani

' Mladost Zlatka Bagaria rekonstruirana je prema svjedoenju Stipe Arlovia Pepe od 30.
svibnja 2001. u suenju protiv tzv. zloinake organizacije, usmenom svjedoenju Branka
Bradvice, biveg politikog emigranta koji je osobno poznavao cijelu njegovu obitelj, te
prie Bagarieve sestre Branke u Nacionalu od 22. srpnja 1998.

1 132 ]
 [ KRALJ KOCKE I

Hrvat srpskog imena i prezimena. Preuzevi ulogu njegova adoptiv-

nog oca ili starijeg brata, Bagari je Petrovia, prema vlastitoj slici i
prilici, odgojio kao profesionalnog kockara. Zahvaljujui izvrsnoj
memoriji, koncentraciji i bezizraajnoj fizionomiji starmalog djete
ta, Petrovi se specijalizirao za profesionalne kartake seanse remi-
ja u kojemu pobjeda ne ovisi iskljuivo o instinktivnom doivljaju
hazarderske sree. Premda je znatno nadmaio svoga kockarskog
uitelja i nerijetko zaraivao mnogo vie od njega, Petrovi je sa
mom sebi namijenio ivot Bagarieva lakaja za prljave poslove. Ni
je ih odraivao radi honorara nego kao gestu neizmjerne privre
nosti oboavanom skrbniku i drutvenom vodi.
U istom emigrantskom drutvu koje se skupljalo u restoranu nje
gove majke Bagari se zbliio i s drugim buduim stalnim pratio
cem, Miljenkom Zajom Krojfom - neradnikom, icarom, zgubida-
nom u stalnoj potrazi za sponzorom - koji je pobjegao iz Jugosla
vije spaavajui glavu od nasilnih zelenaa kojima nije vratio
dug.6 Potkraj 80-ih Bagari, Petrovi i aja pojavljivat e se kao
nerazdruiva trojka koju je okruenje, ovisno o kutu gledanja,
doivljavalo ili kao stalni postav jedinstvene mafije koja se u sva
kom pogledu uzajamno ispomae, ili kao skupinu nerazdvojnih
prijatelja koji godinama dijele dobro i zlo. Za kasnije Bagarievo
osvajanje Hrvatske nije bilo beznaajno ni njegovo poznanstvo s
Mladenom Naletiliem Hitom, slinim kockarom i jo slinijim
politikim bleferom.
Ni iri radijus Bagarieva kretanja nije prelazio granice njemake
drutvene margine. Njegov stil ivota i socijalne veze bitno su
odredile besane noi po kockarnicama Frankfurta i Wiesbadena i
ja se stalna klijentela sastojala od sumnjivih bogataa na rubu ban
krota ili zatvora, profesionalnih i patolokih kockara, lihvara, utje-
rivaa dugova, nasilnika i propalih sportskih ampiona. Koristei

[
Ivan iVerica Mio, brat i supruga ubijenog Nike Mioa, opisali su okolnosti ajina
bijega u iskazu koji je uvrten u optunicu protiv tzv. zloinake organizacije od 25.
svibnja 2000.

I 133 ]
 [ KRALJ KOCKE ]

se tim poznanstvima, u kratkim intermezzima izmeu svojih koc

karskih bdijenja, pojavljivao se kao organizator ilegalnih kladioni
ca na znaajnijim boksakim natjecanjima i turnirima, ne samo ra
di izvora novca, nego i radi ulaska u svijet koji se ponekad dodiri
vao sa slavnima i bogatima. Kao simbol prestia, u njemako-
hrvatskom podzemlju godinama se isticalo Bagarievo dugogodi
nje prijateljstvo s EbbyjemThustom, jednim od poznatijih boksa-
kih menadera koji je , zajedno s ocem glasovite tenisaice Steffi
Graf, optuen i uhien zbog enormnih knjigovodstvenih falsifika
ta, pranja novca i utaje poreza.7
Uoi povratka u Hrvatsku pojavljivao se u poasnim loama bok-
sakih revija i meeva, premda je slubeno bio zaposlen samo kao
poslovoa jedne razvikane saune u Wiesbadenu, po nekima ud-
biajenog paravana ilegalnog bordela.
Prema pripovijesti kojom je post festum ukraena njegova njema
ka biografija*, Zlatko Baragi s Ljubom Magaem Zemuncem prvi
se put sreo poetkom 80-ih, u sudaru hrvatske i srpske bande oko
reketake zatite jednog gastarbajterskog restorana u Frankfurtu.
I o tome postoje dvije razliite prie. Kako tvrdi uljepana legenda,
sukob je zavrio happy endom, u kojemu su jedan drugome prizna
li ravnopravnost; iskra simpatije razvila se u trajno prijateljstvo i
kumstvo, u kojem je postignuta ak i potpuna politika suglasnost.
Navodno: potpredsjednik etnike organizacije Ravna gora priznao
je legitimitet Bagarieva Hrvatskog oslobodilakog pokreta, us
tvrdivi da imaju zajedniki interes u ruenju socijalistike Jugosla
vije i stvaranju dviju antikomunistikih nacionalnih drava.
Realistinija verzija tog fatalnog susreta u neto drukijem svjetlu
prikazuje motive Bagarievih skladnih odnosa s Ljubom Magaem
Zemuncem: da se Bagari, priznavi Magaevu nadmo, uklopio u
njegovu jugomafiju, kao rubni kriminalac s vrlo ogranienim pravi
ma djelovanja. Bagariev inferiorni odnos potvruju i poznate i-

Prema svjedoenju frankfurtskog znanca Tlatka Bagaria.

Isto.

[ 134 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

njenice o njegovim kasnijim ratovima. U pamenju kroniara emi

grantskih zbivanja u Njemakoj nije ostao zabiljeen ni jedan Ba-
gariev okraj sa Srbima. Ali se vrlo esto spominjao sudar s Mar
kom Griem, Hrvatom iz Sinja. Koliko se javno zna, Gri i skupi
na njegovih kompanjona jednog su dana 1988. banuli u restoran
Bagarieve majke i teko ranili Zorana Ivicu Petrovia. Napadai su
pobjegli, a Bagari je zajedno s nekolicinom majinih gostiju zavr
io pred sudom. Premda se u formalnopravnom smislu to nikada
nije uspjelo dokazati, njemaki Interpol9 s razlogom je pretpostav
ljao da je Grieva kaznena ekspedicija bila odgovor na Bagariev
pokuaj razbojnike ucjene, kako se u njemakom zakonodavs
tvu definira specifina vrsta reketa. Prevedeno na jezik laika, to
znai otprilike ovo: kada bi Bagari doznao za neku pljaku, kra
u, prijevaru ili poreznu utaju, od prijestupnika bi zahtijevao zna
tan dio plijena ili zarade, zastraujui ga ili batinama ili anonimnom
dojavom policiji. Gri je bio suvlasnik graevinske tvrtke koja je
na crno zapoljavala brojne jugoslavenske radnike. Kad ga je Baga
ri ucijenio, graevinar koji je godinama varao i njemake porezni
ke i vlastite radnike nije se mogao obratiti policiji, pa je problem s
ucjenjivaem pokuao rijeiti vlastitim snagama.10
Reketarenje drugih kriminalaca i prijestupnika koje je u hijerarhi
ji podzemlja jo bilo na samom dnu vrijednosne ljestvice, ponajbo
lje svjedoi da je Bagari, u znak priznanja Magaeve vlasti, prihva
tio i teritorijalno-nacionalne granice svog gangsterskog lovita. Lo
jalnost Ljubi Magau Zemuncu dokazivat e do svog posljednjeg
dana. Palio je svijee na stubitu pokrajinskog suda u Frankfurtu
gdje je, proreetan revolverakim mecima, skonao voda jugosla
venskog podzemlja. Oenio se Magaevom nevjenanom suprugom
Martinom, Njemicom. U ast svog branog prethodnika i mafija-
kog uzora prvoroenom sinu dao je ime Ljubo. Godine 1996. pu-

[
' Izvjee Interpola Wiesbaden koje je visoki dunosnik MUP-a autorici knjige dao na
uvid.

" Prema iskazu Stipe Arlovia Pepe, svjedoka protiv tzv. zloinake organizacije;
takoer i izvjee Interpola. [ 135 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

tovao je u Beograd da se na desetogodinjicu smrti pokloni nad

grobnoj skulpturi kojom je pokojnik repliciran u kamenu, u narav
noj veliini u pozi polugolog boksaa u ringu. Po svemu sudei, pri
svajanje magaevskih relikvija bio je prvi in kojim je Bagari po
kuao dokazati da je dostojan njegova vrhovnog ranga.
Zlatko Bagari pojavio se u Hrvatskoj sa svojim stalnim pratio
cima Miljenkom ajom Krojfom i Zoranom Ivicom Petroviem u
jesen 1990. predstavljajui se, prije svega, kao ustaa koji je zbog
svojih politikih uvjerenja dobar dio ivota proveo u njemakom
progonstvu. Trojka je stigla zajedno s tisuama lanih i stvarnih
politikih emigranata koji su se legalizacijom viestranaja i uki
danjem kategorije dravni neprijatelj vraali u staru domovinu.
Dio njih oekivao je da e, kao rtve donedavnog komunizma,
primiti priznanja, nagrade i visoke politike pozicije; veinu njih
doveo je miris rata i slutnja lakih zarada u vakuumu raspada jed
ne i nastanka nove drave. Bilo ih je koji su bjeali od zakona eu
ropskih drava da bi kostimirani u hrvatske branitelje nali utoi
te od meunarodnih policijskih tjeralica. Koliko ih je prije doiv
ljavala kao mranu emigrantsku silu - ustae, bombae i teroriste
iz feljtona reimskog tiska - toliko ih je sada hrvatska javnost ne
kritiki prihvatila kao avangardu hrvatske dravotvornosti. Ko
lektivnu mistifikaciju poticala je i HDZ-ova doktrina o njihovu
zasluenom prioritetu; idealizacija je trajala dok god je HDZ svo
je stranake blagajne i tajne fondove punio novcem iz dijaspore
toboe za obranu Hrvatske. Dodue, u hrvatskom drutvu zanos
doljacima nee dugo trajati. im su poprimili fizionomije stvar
nih osoba od krvi i mesa, otkrilo se da Hrvatskoj nisu donijeli ni
kakva europska iskustva i znanja, nego da su doteglili svoje frus
tracije, predrasude, neiste savjesti i stare emigrantske sukobe. I u
samom HDZ-u pojavit e se jaka domovinska frakcija koja, u bor
bi za svoj dio drutvenog kapitala i politiku mo, osporava nji
hove dravotvorne zasluge, pa time i prirodno pravo prvenstva u
njihovoj naplati.

[ 136 ]
 [ KRALJ KOCICE ]

Stigavi u Zagreb Bagarievo drutvo nita nije znailo u doma

em kriminalnom miljeu, jo manje u njegovu drutvenom okruju.
aja je na Tmovici imao obiteljsku kuu i roditelje; u Dubravi,
gdje je proveo djetinjstvo i mladost, imao je neto prijatelja meu
starijom generacijom mangupa. U kafiu Bonaparte obnovio je
poznanstvo s njegovim vlasnikom Vjekom Slikom, neto zrelijim,
znatno bogatijim i monijim, ali podjednako fasciniranim tvrdim
momcima iz Frankfurta meu kojima osobno nikada nije naao
svoje mjesto. Kao obeana zemlja za veinu njegovih zemljaka iz
bosanske Posavine - odakle su se gastarbajteri vraali u blistavim
mercedesima i prvim odijelima - Njemaka je bila vrhovno mje
rilo koje god vrste uspjeha i neuspjeha. Kafi Bonaparte postao je
ujedno i prva kopa Bagarieve bande s domovinskim kriminalnim
miljeom. Zadivljen vlastitom predodbom ajine, Petrovieve i Ba
garieve njemake prolosti, Sliko je pridonio njihovoj promociji
ne samo usmenim prijenosom raznih epizoda iz njihove zajednike
emigrantsko-kriminalne epopeje, nego i osobnim preslikavanjem
njihovih manira i stila ivota do posljednjeg detalja. Mladi, fascini
rani gangster kopirao je Bagaria, koliko je sam Bagari bio kopija
Ljube Magaa Zemunca." Po uzoru na svog idola sastavio je stalnu
pratnju sljedbenika koju je pokazivao na javnim mjestima, u svoj je
vokabular ugradio magaevsko-bagarievske srbizme i psovke,
prisvojio je omiljene odjevne marke Armani i Boss, glazbeni
ukus, stambene i poslovne navike. Kada se ljubav 1995. bude
preokretala u jednako snanu mrnju, ta istovjetnost blizanaca ko
ji su proistekli iz kroatiziranog kliea srpske mafije postat e i naj
snaniji poticaj njihovu nadmetanju i rivalstvu. Kada je Bagari po
eo kupovati graevinska zemljita, planirajui gradnju motela i
lanca benzinskih crpki, isto je uinio Sliko. Kako je Bagari svoj
trajni hotelski smjetaj objanjavao sigurnosnim razlozima, Sliko
je za svoju slubenu adresu, s istim argumentima, izabrao hotel

[
" Prema svjedoenjima Zlatka Ferata lu ke, Bagarievih prijatelja i prijatelja obitelji Sli
ko iz bosanske Posavine.

[ 137 ]
 [ KRALJ KOCKE ]

svog brata nedaleko od autobusnog kolodvora. Kad je Bagari na

javio preseljenje u urbanu zagrebaku jezgru, Sliko je pourio ku
piti stan u Bogovievoj ulici. Unato istovjetnom moralu, karakte
ru i temperamentu dvojice gangstera, iskusnog i mladog, postojala
je meu njima samo jedna, ali bitna razlika koja je , kao znaajna
prednost u njihovu kasnijem sukobu, Bagariu priskrbila mnogo vi
e simpatizera: za razliku od patoloki krtog Slika, Bagari je bio
galantan u opratanju dugova, ugoavanju rukovima i veerama,
te nagraivanju svojih radnika i prijatelja.
No na poetku svoje domovinske karijere Bagarievi povratnici,
izvan Slikove zone u Dubravi, najmanje godinu dana bili su ne
zanimljivi, anonimni stranci, manje-vie osueni na poznata lica
iz emigracije. Obnovljeni geto nacionalnih nostalgiara preseljen
je iz Mainza i Frankfurta u zagrebaki diskoklub Dallas Stipe Ju-
ria Kivija na Krugama, kojeg su bivi emigranti ranije susretah
na njegovim kockarskim turnejama po Njemakoj. Adresa Jurie-
ve obiteljske kue prijavljena je u PUZ-u kao zagrebako prebi
valite Bagaria i Petrovia, kao i jo etrdesetak povratnika12 ko
ji su se, oito, na definitivni ostanak odluili tek kad su shvatili da
je Hrvatska E1 Dorado za njihove kombinacije. Na kraju je i Ju-
ri zavrio slino svojim beskunicima, osuen na dugogodinju
robiju zbog dvostrukog ubojstva.
Ni Bagari se nije vratio da ostane zauvijek. Kako e svjedoiti nje
govi prijatelji13, planirao je pomoi aji da rijei problem sa svojim
poslovnim partnerom, pronae neku unosniju kockarsku rtvu,
eventualno otvori kafi i vrati se odakle je i doao. Hazardersku
Hrvatsku, u kojoj su kockarski ulozi dosezah iznose vee nego u Ba-
den Badenu, Bagari je zamiljao kao mjesto svojih povremenih rad-
no-poslovnih izleta ih relativno jeftinih ljetovanja u Dubrovniku ko-

!' Rekonstrukcija prvih Bagarievih mjeseci u Hrvatskoj nainjena je na osnovi svjedoenja

| Stipe Arlovia Pepe u suenju protiv tzv. zloinake organizacije, izvjea lnterpola iz
t Wiesbadena, te zavrne obrane Zarana Ivice Petrovia u suenju protiv tzv. zloinake
g organizacije tijekom listopada 2002.
L Prema svjedoenju autorici knjige njemakih prijatelja Zlatka Bagaria.

[ 138 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

ji se njegovoj njemakoj supruzi inio iznimno egzotinim i otmje

nim. Dogodilo se, meutim, da je Bagari u ulinoj svai ubio ajina
ugostiteljskog kompanjona te pokrenuo mehanizme koji e ga lansi
rati u vrh kriminala koji se jedva ve razlikovao od drutvene elite.
Poslovni partner Miljenka aje Krojfa zvao se Niko Mio. Bili su
suvlasnici pizzerije Naa stvar naTmovici. Dok se aja motao po
Frankfurtu, Mainzu i Wiesbadenu, povremeno boravio u njemakom
zatvoru, Mio se u Zagrebu brinuo za zajedniki ugostiteljski lokal,
prema dogovoru aljui dio profita na Zajine njemake adrese. Kad
se vratio u Hrvatsku, aja je svog ugostiteljskog partnera optuio da
godinama potkrada njegov dio zarade. Utjerujui tako Mioev stvar
ni ili izmiljeni dug, emigrantska trojka tjednima je na nesretniku
demonstrirala sve poznate tehnike zastraivanja i prijetnji. Maltreti
rali su ga neprestanim telefonskim pozivima i povremenim demoli
ranjem pizzerije.1' Nedovoljno impresioniran i zastraen njihovim
jo ogranienim gangsterskim kapacitetima, Mio se uporno nije dao
slomiti. U listopadu 1990. na Mioa su nabasali ispred restorana Ca-
ssandra u blizini Miramarske ceste tragajui za omiljenom Bagarie-
vom pjevaicom novokomponiranog balkanskog folka. Veernji su
sret, naravno, opet se pretvorio u vrijeanja, prijetnje i psovke, pa
naguravanje i tunjavu, i duel je kulminirao smrtonosnim pucnjem.
U policijskom ispitivanju Petrovi je preuzeo krivnju za Mioevu
smrt, premda se zagrebakim podzemljem proirila vijest - potpuno
tona - da je to ubojstvo Bagarievo djelo. Svaljujui zloin na svog
najvjernijeg sljedbenika, Bagari je Petroviu obeao da e ga izvu
i iz zatvora i pronai nain da izbjegne daljnji sudski proces. Tako
je i bilo. Uz desetke, pa stotine svakodnevnih ratnih rtava, ni poli
cija ni pravosue nisu pokazali veliko zanimanje za Mioev tragini
zavretak. Uz 100.000 DEM kaucije, Petrovi je puten na slobodu
u kolovozu 1992., bez ikakvih osobitih politikih intervencija. Ka-

[
" Prema iskazima brata i ene ubijenog, Nikole iVerice Mio, kao neposrednih oevidaca
torture kojima je rtva bila izloena, kako su uvrteni u optunicu protiv tzv. zloinake
organizacije.

1 139 ]
 [ KRALJ KOCKE ]

ko je Bagari ipak razgranao korisna politika poznanstva, sluaj

Mioeve likvidacije ostao je zamrznut i nakon okonanja rata, jo
sljedeih deset godina. I dok su svi vjerovali da je Bagari time spa
avao svoga prijatelja, navodni spasitelj ipak je primamo titio sebe.
Zainteresirana javnost dugo nije znala kljunu injenicu: da optuu-
jue barutne estice, sasvim dovoljne za viegodinju zatvorsku ka
znu, nisu pronaene na Petrovicevim nego na Bagarievim rukama.
Posredovanjem ulinih i kavanskih pripovjedaa, sekvenca Mioe-
va ubojstva u hipu je obila tadanji Zagreb i stigla do ugostitelja
Milana Caria poznatog pod nadimkom Mio Romantika, kako se
sredinom 70-ih zvao i njegov prvi prestini lokal u Samobora. U
istom aktu epske prerade iz nje je izbaena najzanimljivija pouka
o liku i djelu novog gangstera koji je zablistao u tadanjem krimi
nalnom zvijeu. Nitko nije uoio kukaviluk kojim je Bagari bio
spreman vlastiti zloin natovariti najvjernijem suradniku. Govorilo
se, naprotiv, ovako: eto mafijaa velikog formata, prvog u Zagrebu
koji sam potee oruje kako bi rijeio probleme svojih ljudi.
Mio Cari, u tom trenutku vlasnik prestinog predratnog resto
rana Tiffany na Zelenom valu, poetkom 1991. ispravno je procije
nio da za urbane zagrebake pravoslavce, kako je samog sebe
predstavljao15, nastupaju vrlo opasne godine. U vrijeme velike do
movinske selidbe politikih emigranata, srpskih barikada oko Kni
na i sve jasnijih signala nadolazee invazije jugoslavensko-srbijan-
skih trapa, Zagrebom su poeli haraiti HOS-ovci i "zenge, otima
ti srpske stanove i poslovne prostore. I gradska je vlast, tek perfid
nijim sredstvima, obavljala istu redistribuciju vlasnikih prava u ko
rist zaslunih i nacionalno neupitnih HDZ-ovaca. U ulinim vijesti
ma o nekakvom hrvatsko-njemakom mafijau koji se zove Zlatko
Bagari uplaeni i apolitini Srbin prepoznao je ovjeka koji bi, sa
svojim ustakim pedigreom i lakim potezanjem oruja, mogao
obraniti i njega osobno i njegove prilino pustolovne poslovne pro

15 Milan Cari, svjedok u suenju tzv. zloinakoj organizaciji, iskaz uvrten u optunicu
protiv tzv. zloinake organizacije.

1 140 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

jekte. U to doba bio je jo ovisnik o hazardu; vjene gubitke na

kocki i enormne kockarske dugove vraao je povremenim ekskur
zijama u vrlo matovite i najee prilino unosne trgovako-po-
slovne kombinacije. Kao svojevrsna drutvena institucija predrat
nog Zagreba, bio je jedan od prvih pustolova koji je putovao svije
tom, playboya i deklariranih socijalistikih dandyja.
U jednoj od tih svojih kreativnih faza Cari je restoran Tiffany pre
ureivao u casino Jocker koji su zdrave hrvatske snage mogle
pomesti jednim rafalom ili malo jaom eksplozijom. Vaui nje
govu vrijednost politikog emigranta, naavi usto i srodnu kockar
sku duu, Cari je Bagariu ponudio suvlasnitvo i status poslovnog
ortaka. Kad su aranman zapeatili slubenim papirima, Cari se
pobrinuo da njegov novi partner izgleda dovoljno lukavo, opako i
opasno da potencijalni osvajai Jockera ustuknu ve pri samom
spomenu Bagarieva imena. apnuvi tu i tamo kako se, eto, uorta-
io s kumom Ljube Magaa Zemunca, Bagaria je jednako efektno
kitio atributom efa hrvatske mafije u Njemakoj. A onda je sve to
zainio masnom lai o 7 milijuna DEM to ih je Bagari toboe za
radio na ilegalnim kladionicama i kockarskim seansama u Njema
koj. Klie velikog gangstera zaokruen je primjerenim okvirom.
Cari je aktivirao svoje veze s Upravom hotela Intercontinentala i
ishodio znaajan popust da bi njegov lik iz emigrantske kolonije u
kui Stipe Juria Kivija premjestio prebivalite u hotelsku sobu
1225 najskupljeg zagrebakog hotela.
Nakon qelononih kockarskih seansi, zabava s omiljenim ukrajin
skim prostitutkama ili pijanki po krmama sa ivom glazbom, Ba
gari bi jutro i dobar dio popodneva provodio spavajui. Svakoga
dana oko pet popodne sjedao bi za isti stol u auli Intercontinentala,
srkao prvu dnevnu kavu i otvarao gotovo slubene audijencije za
sve one koji su icali novac, molili uslugu ili samo stisak ruke. U tim
posljednjim godinama svog nekadanjeg sjaja, Intercontinental je
pretvoren u stjecite ratnih profitera, prvih pretvorbenih bogataa,
hercegovakih politiara i uglednika razne vrste, meunarodnih

1 141 ]
 [ KRALJ KOCKE ]

vercera oruja, svodnika i skupih kurvi - ljudske menaerije koja je

isplivala iz hrvatskog i europskog taloga. Biti vien u drutvu osobe
iji gangsterski misterij nezadrivo osvaja nacionalnu metropolu,
znailo je uivati barem djeli tog strahopotovanja. Koliko je sam
Cari uveo Bagaria u neke krugove zagrebakih predratnih ugled
nika, koji nisu spadali u kategoriju podzemlja u najuem smislu te
rijei, toliko je ambijent Intercontinentala zavrio njegovo prikopa-
vanje na zagrebaku drutvenu i politiku kremu. Plejada proslav
ljenih nogometaa, generala, javno poznatih tajnih agenata i pijuna,
razvikanih biznismena i opskurnih politiara prola je kroz impro
vizirani Bagariev ured u hotelskom predvoiju vjerujui kako mafi
ja iz bijeloga svijeta moe omoguiti uspjene nogometne, boksa-
ke i pjevake karijere u Europi, obraniti ih od utjerivaa dugova i na
srtljivih poslovnih rivala. Fama o najopasnijem i najuspjenijem
hrvatskom kriminalcu u Njemakoj narasla je u jednako golicavu
priu o Bagarievim razgranatim i jakim politikim ispostavama ko
je jame sveopu amnestiju za prola i budua gangsterska djela, ka
ko njegova vlastita, tako i svih onih koje on smatra svojim savezni
cima. Tek nakon njegove smrti utvrdit e se da je popis tih dravnih
pokrovitelja ipak bio mnogo skromniji: upan Foeko-slavonske
upanije bio je njegov stric, ali nisu bili u osobito dobrim odnosima;
na Vinkovakim jesenima nekoliko je puta vodio podue razgovore
s Vladimirom eksom, jednim od najmonijih HDZ-ovaca iz drav
ne garniture, ee je komunicirao s Bosiljkom Mietiem, jednim od
HDZ-ovih ministara pravosua, posudio je znatan novac dvojici no
gometnih reprezentativaca, s Antom Prkainom, tadanjim sabor
skim zastupnikom, uspustio se u neke zajednike poslove koji, me
utim, nisu realizirani, intenzivnije se viao s poznatim biznisme
nom Hrvojem Petraem, bio je blizak sTomislavom Miiem, bivim
emigrantom koji je poetkom 90-ih postavljen u neki obavjetajni
odjel Glavnoga stoera HV-a. armirao je Miroslava iru Blaevia,
nogometnog selektora i Tumanova ljubimca, upoznao je Markicu
Rebia, efa SIS-a, i veinu buduih generala hercegovakog podri:

1 142 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

jetla. No sve su to bili uglavnom jednokratni susreti, za Bagaria bez

trajne i zajamene upotrebne vrijednosti.
Doista respektabilno dravno pokroviteljstvo Bagari e usposta
viti zapravo uz pomo samo dvojice ljudi: Branka Budia i Ivice
Kuurina, efa zagrebake filijale i elnika prislunog odjela MUP-
ove tajne slube poznate po kratici SZUP. Pbstat e, kako su vjero
vali, njihov kapitalni suradnik koji kontrolira ostatke srbijanske ma
fije u Zagrebu i Beogradu. Koliko se moglo doznati, Bagari je pri
skrbio videosnimku vjenanja eljka Ranatovia Arkana i srbijan
ske folk-zvijezde Svetlane Velikovi Cece koje su, tko zna zbog
kojih razloga, SZUP-ovci smatrali vanom obavjetajnom injeni
com. U pravilu skloni preuveliavanju vlastitih postignua, hrvatski
pijuni, oito, nisu imali pojma da je Ranatovievo vjenanje bilo
tema svih srbijanskih novina i jedne od srbijanskih televizija. Tako
je bliskost s tajnim slubama donijela mnogo veu korist njihovu
suradniku. Bio je zdrav, snaan mukarac u najboljim godinama ko
ji je Domovinski rat, suprotno legitimitetu dravotvorna, proveo
daleko od fronte, zabavljen kockanjem, zgrtanjem novca i uicima
neokrunjenog kralja zagrebakih mangupa. Hrvatska se ne bra
ni samo na fronti, znao bi rei svojim znancima iz emigracije kad
bi od njega traili da objasni taj raskorak izmeu svoje patriotske
retorike i stvarnog angamana.16
Domovinski rat bio je, ujedno, i kljuni faktor Bagarieve prilino
ograniene klijentelistike mree u tadanjem dravnom aparatu
koji je funkcionirao po diktatu Hrvatske vojske i Ministarstva obra
ne. Premda je podzemlje bilo veliki rezervat njegove tajne politi
ke i vojne strategije, MORH je gradio paktove s onim gangovima
koji su svoje postojanje kako-tako mogli legitimirati ratnim zaslu
gama i zajednikim ratnim iskustvom. I vie od toga. Odsutnost po
krovitelja u vojnim strukturama bitno e odrediti i ogranieni vijek
Bagarieve drutveno-kriminalne dominacije.

[
" Prema sjeanjima 28-godinjeg mladia s Thiovice koji je postao sljedbenik Zlatka Ba
garia i njegovog njemako-hrvatskog drutva sredinom 90-ih.

1 143 ]
 [ K R A L J KOCKE ]

Koliko su, na drugoj strani, stvarni mafijaki potencijali Zlatka Ba-

garia korespondirali s vlastitom legendom, svjedoe dvije poznate
epizode. Jednog jutra, tek to se pijan vratio iz neke prigradske
krme, iz sobe 1225 zaula se pucnjava.17 Strahujui da je zbog Ba-
garieve prisutnosti Intercontinental ve postao pozornica oruanih
dvoboja, hotelsko osiguranje provalilo je zakljuana vrata. Ali
umjesto lesa zateklo je ivog Bagaria kako revolverom gada po-
deblji knjini svezak to ga je privrstio uza zid kao prirunu me
tu. Utvrdilo se d a je pod utjecajem prekobrojnih aa vina trenirao
svoju diletantsku revolveraku ruku, ne bi U postala dostojna repu
tacije hrvatskog mafijakog bossa. Skandal je dvostruko zatakan:
uprava Intercontinentala nita nije dojavila policiji i nije mu otka
zala gostoprimstvo, a za potrebe podzemlja epizoda se opisivala
kao Bagarieva uspjena obrana od nepoznatog nasrtljivca. Uvjere
ni kako su pronali uzor koji je od njihova svijeta nainio drutve
nu i politiku silu, zagrebaki kriminalci nisu bili spremni povjero
vati da u stranom Bagariu ui infantilni, nezreli sadist, ulini
temer i razbija koji se od njih razlikovao jedino po bogatijem i
raznovrsnijem kriminalnom stau.
Drugi prizor koji oslikava njegove realne dimenzije, svjedoi o re
akciji na prvih 100.000 DEM to ih je inkasirao kao polovicu neto
prihoda od Jockera u manje od mjesec dana. Zaprepatenje je bilo
utoliko vee to je casino na Zelenom valu bio apsolutno prvi le
galni posao u njegovoj karijeri. Budui da nikad prije nije tako la
ko skupio toliko mnogo novca, nevjerica i oprez tjerah su ga da po
kupi plijen i da istog trenutka krene u smjeru Njemake. Ma kud
e? Pa to je tek poetak, zaustavljao ga je Mio Cari, strahujui
da e ostati bez zatitnika u sve teim vremenima.18

17Taj dogaaj iz Intercontinentala spominje, prilino iskreno, Zoran Ivica Petrovi kao
jedan od optuenih u suenju tzv. zloinakoj organizaciji, u svojoj obrani od 1. listopada
2002.
" To je jedini detalj iz njegovog odnosa sa Zlatkom Bagariem koji je Milan Cari bio
voljan ispriati autorici knjige, oito svjestan da se uortaio s osobom koja predvodi
prilino opasnu bandu koja je preivjela smrt svoga vode i idola.

1 144 ]
 | K R A LJ KOCKE ]

I Bagari je ostao, promoviran faktiki u najskupljeg tjelohranite

lja kojeg je itko ikada angairao. Dok se Cari brinuo za opremu
Jockera, goste, osoblje, nabavke, izdatke i poreze, Bagari je jedino
imao obvezu da se, demonstrirajui gangstersku mo, stalno pojav
ljuje u prostorijama casina i sudjeluje u zatvorenim partijama ba-
kare na kojima bi bogati Janjevci i Romi gubili i cijelu imovinu. Pre
ma istom receptu, posao su pokuali proiriti na akovec, grad s
vrlo brojnom romskom populacijom i, prema pretpostavci, jednako
velikim uzorkom potencijalnih kockarskih klijenata. Brzo e se ot
kriti da je zbog takvog nacionalnog sastava akoveko podruje ve
pokriveno lokalnom mafijakom mreom koja se iri iz Monte Car-
la, registriranog nonog kluba s go-go plesaicama koji je, prema
eljama gostiju, prodavao seksualne usluge. Zato je akoveka ispo
stava postala prva velika kunja za Bagarievu titulu vrhovnog
hrvatskog mafijaa. Bio je to ujedno jedini poznati sluaj da se mo
rao braniti od ravnopravne konkurencije.
Bagari je , navodno, nastupio miroljubivo. U pokuaju da se zate
enoj mafiji pokae da je akovec dovoljno veliko trite za sui
vot dva vladara, lokalni mafijai pozvani su na sveano otvorenje
njegova casina Oaza i vie no srdano ugoeni probranim vrstama
ampanjca i kavijara. Unato tim gestama dobrohotnosti, nakon sa
mo nekoliko dana u Oazi su zaredali reirani incidenti koji su kul
minirali razbijanjem jednog prozorskog stakla. Premda je financij
ska teta bila minorna, Bagari je osobno predvodio do zuba nao
ruanu ekipu koja je jednog petka 1994. - u vrijeme najvee guve
- banula na ulaz Monte Carla. Razoruavi golemog, usaljenog go
rilu koji je stajao na ulazu, desetak naoruanih bagarievaca sve
zateene goste, konobare i plesaice polegli su na pod i svezali, a
onda se Bagari svom silom bacio na vlasnika, izvjesnog Peteka.
Ponavljajui omiljenu psovku iz magaevskog vokabulara - maji
cu da ti jebem - tukao je ovjeka beskrajno dugo, najprije akama
obraujui sistematino dio po dio lica, potom jedno po jedno re
bro, trbuh, bubrege, koljena... A kada se hrpa Petekova izmrcvare

1 145 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

nog mesa nala na podu, izmeu blatnih donova, razbijenog stakla,

prolivenog alkohola, Bagari je isti postupak ponovio udarcima no
gu, prigodno obuvenim u uvene izme od tvrde otporne koe
za finalno cipelarenje.19
Poto je horda napustila Monte Carlo, Petek se mjesecima oporav
ljao u bolnici, ali je u Oazi nastupio dugotrajni mir. To to akove
ki casino ipak nije dosegnuo profitabilnu razinu zagrebakog Joc-
kera, moglo se pripisati iskljuivo sveopem padu hazarderskog za
nosa hrvatske populacije koja je upravo od 1994. poela jae osje
ati ratnu neimatinu i promaaje nacionalnog pretvorbenog uda.
Ipak, kao trajna tekovina Bagarieva pogroma u Monte Carlu, u
akovcu je uspostavljen njegov neosporan autoritet koji je , povre
menim nasilnikim pohodima, odravao Bernard Hutinski, nekada
nji legionar, razvojaeni i poluludi pripadnik HV-a i HVO-a.
akovekom kaznenom ekspedicijom Zlatko Bagari konano se
pribliio slici koju je okolina projicirala u njegovu osrednju krimi
nalnu biografiju. Nije, dodue, ni priblino postao graditelj onako
sveobuhvatne mafijake piramide od dvadesetak discipliniranih
plaenika, kako e to poslije opisivati mediji i hrvatsko pravosue,
ali je uzdignut do vrhovnog idola velike veine zagrebakih krimi
nalaca. I premda su mu mnogi od njih zavidjeli, sve do Slikova
uspona nitko se nije usudio upustiti u borbu za to mjesto. Diktirao
je ne samo pravila igre u njihovoj zajednici nego i ulini argon i
macho-simbole, unijevi u Hrvatsku i specifian - polururalni, polu-
urbani - kulturoloki obrazac nekadanje magaevske mafije u Nje
makoj. U Bagarievu razdoblju podzemlje je postalo glavni distri
buter kavanske subkulture predratnih srpskih i bosanskih narod
njaka, u opsegu koji Zagreb nikada u Jugoslaviji nije poznavao.
Paradoksalno je da se na vrhuncu moi Bagari poeo stidjeti i
svojih gangsterskih titula i gangsterske legende koju je prijanjih

[
'* Scene iz casina Oaza i nonog kluba Monte Carlo u akovcu autorici knjige djelomino
je opisao jedan umirovljeni policijski inspektor, a djelomice jedan od oevidaca koji se
zatekao na mjestu dogaaja kada je u Monte Carlo banula Bagarieva horda.

1 146 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

godina tako naporno njegovao i branio. Godinu dana prije smrti e

trdesetogodinji karizmatik zagrebakog podzemlja strasno se, nai
me, zaljubio u 20-godinju ljepoticu iz zagrebakog jet-seta, koja je
u potrazi za bogatim i slavnim udvaraima zalazila u oba kafia
Down Town, na Jarunu i u Teslinoj ulici.20 Impresioniran njezinom
mladou i dahom drukijeg svijeta, poeo je mozgati o najbezbol-
nijem raskidu braka s Njemicom Martinom, kako se povui iz bur
nih kockarskih poslova u Jockeru i pronai neko pitomije i ugledni
je zanimanje. Zaljubljeni gangster kovao je planove o otvaranju
benzinskih crpki i motela na buduoj cestovnoj dionici Zagreb -
Gorian, vjerujui da bi time mogao ui u zajednicu neporonih ka
pitalista. S istim arom bacio se u potragu za reprezentativnim sta
nom u zagrebakoj pjeakoj zoni ili na Pantovaku, koji bi, nakon
sedam godina hotelskog ivota, uinio branim gnijezdom po mje
ri svoje vrlo lijepe, vrlo mlade i vrlo zahtjevne budue supruge.
Kako se prolost nije mogla odbaciti jednim potezom, prema pri
anju njegovih najbliih prijatelja Bagari je doivio neto poput
shizofrenog sloma identiteta. Sve je tee podnosio i najmanje koli
ine alkohola; agresijom je reagirao na svaku kritiku primjedbu,
raspoloenje mu je nepredvidljivo osciliralo od euforije do mrane
depresije. U jednom trenutku bio je odluan da promijeni ivotne
navike, pa bi noi provodio gledajui stare hollywoodske filmove
na hotelskom videorekorderu. Ve sutradan, poraen starim ovi-
snikim strastima, vraao se barbutu, Ukrajinkama i pevaljkama,
tvrdei kako nema te ene koja je dostojna njegova svijeta.
Ubijen je u tom ludilu zaljubljenog mukarca na pragu sredovje-
nosti i opasno uzdrmanog ega. Zbilo se to 15. srpnja 1998. oko pet
sati ujutro, nakon to je obilno konzumirao bijelo vino u Okruglja-
ku, kao uzvanik HDZ-ova tajkuna Josipa Gucia21, na proslavi Ni-

[
x O romantinoj strani Bagarieve prirode autorici knjige svjedoio je ne samo Bagariev
bliski prijatelj iz kruga u Doum Tbumu, nego i umirovljeni policijski inspektor koji se
godinama bavio zagrebakim gongovima.

21 Ubojstvo Zlatka Bagaria prema Jutarnjem listu od 17. srpnja 1998., Veernjem
listu od 18. srpnja 1998., te Nacionalu od122.
147srpnja
) 1998.
 [ K R A LJ KOCKE ]

kea, iji je Gude bio trgovaki zastupnik za Hrvatsku. Da li zbog

alkohola ili ve trajne paranoje, u Okrugljaku ga je vidljivo uzne
mirila pjesma Jedan dan ivota koju je pjevaica otpjevala vjero
jatno kao dio klasinog repertoara namijenjenog toj vrsti publike.
Zato tu pjesmu izvode gdje god se pojavim, sumnjiavo je ispi
tivao nazone. Kada se Okrugljak zatvorio, pripiti Bagari navalio
je da se barem dio drutva preseli u neku krmu s narodnjacima.
Svi lokali s tzv. ivom glazbom bili su ve zatvoreni, osim restora
na NK Dubrava, inae pod zatitom Vjeke Slika, u kojem se pak
Bagarieva nazonost nikada nije smatrala poeljnom. I tu je pro
gram bio blizu fajrunta, pa je jedan od Gucia nazvao telefonom i
najavio dolazak nove runde gostiju spremnih da potroe znatnu ko
liinu novca. Bagaria nije spomenuo.
Bagari je uao u krmu u pratnji Gucieva sina Ante, njegova bra
ta Zvonka, Miljenka aje Krojfa i Nikice Jelavia, s kojim je po
sljednjih mjesed intenzivnije komunicirao, spojen prvim zajedni
kim financijskim aranmanima. Za jednim stolom sjedili su vlasni
ci, braa Zoran, Lazar i Vinko Rodi, vidljivo okirani time to se
kralj kocke usudio prekoraiti nevidljivu granicu teritorija koji je
u tom trenutku, po nepisanoj podjeli podzemlja, pripadao kralju
poker automata. Doekali su ga ledenom, odbojnom utnjom. Bo
jei se, navodno, incidenta, izvijestili su doljake da e im ispuniti
samo nekoliko glazbenih elja je r je ansambl ve odavno odradio
svoju veernju ihtu. Bagari se tome estoko usprotivio. Poela je
guva.
Bagari je s Antom Guciem poeo bacati ae sa stola na pod.
Svakog je trenutka postajao sve nasrtljiviji. Plesao je oko mene po
diui majicu i pokazujud pitolj. Onda je rukom krenuo ispod mo
je bluze, govorei da mu sjednem u krilo, rei e pjevaica Alma
Kahri u policijskoj istrazi.22 Kada je na nekoliko minuta nestao u
WC-u, izmrcvareni glazbenici ulovili su zgodu da se evakuiraju iz
NK Dubrava. Potpuno je poludio, nitko ga od prijatelja takvog ni

22 Citirano prema Nacionalu o d 22. srpnja 1998.

1 148 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

kada nije vidio, sjeat e se poslije osoba iz njegove pratnje, opisu

jui trenutak kada je Bagari ugledao praznu binu. Onda e ti pje
vati!, zaurlao je, ciljajui pitoljem u Lazara Rodia. Izmeu uda
raca pitoljskom cijevi, Bagari je Rodia prisilio da prvo pjeva, za
tim skakue plesnim koracima, da sjedne, opet ustane, legne...
Prema kasnijim, neprovjerenim priama, policijsku patrolu koja
je u lokal stigla oko pet sati ujutro poslao je Sliko od kojeg je e
tvrti brat Roko Rodi mobitelom zatraio pomo. im je ugledao
policijsku uniformu, Bagari je , iznenada trijezan, priseban i pi
tom kao janje, sam predao pitolj koji je neznatno prije gurao u
Rodieva usta. Ubijen je s lea, drugim pitoljem koji je skrivao u
torbici za pojasom i koji mu je odatle bio ispao, navodno, dok je
pod policijskom pratnjom ve koraao po blatnom puteljku pre
ma policijskom kombiju. Kako e pisati u obdukcijskom nalazu,
taj Bagariev pitolj dograbio je jedan od brae Rodi i kralja
kocke ubio ispalivi mu dva metka u glavu. Drugi je odnekud
izvukao agram i u Bagarievo ve nepomino truplo jo ispalio
cijeli arer.
Godine 2003. suenje Bagarievim ubojicama okonano je neo
bino blagim kaznama. Svi osim jednog Rodia proglaeni su ne
vinima. Jedini krivac, Lazar, osuen je na tri godine zatvora. Sud
sko vijee kao osobito olakotnu okolnost u korist njegovih uboji
ca uzelo je , navodno, u obzir sadistiko ponaanje rtve. No pre
sudno je bilo da su nazoni policajci dogaaje prikazali poneto
drukije. Ni njihovi kolege istraitelji nisu imali odve volje da Ba
garievo ubojstvo rekonstruiraju u svakom detalju, nastojei to je
mogue vie amnestirati egzekutore. U naoko trivijalno i neplani
rano ubojstvo kralja hrvatskog podzemlja ipak se umijeao prst
sudbine: kao to je njegov nekadanji mafijaki ef Ljubo Maga
Zemunac morao umrijeti da se u Srbiji otvori prostor za novu
vrstu kriminalaca otjelovljenih u eljku Ranatoviu Arkanu, tako
je i Bagari, deset godina poslije, svoju titulu gangsterskog vlada
ra morao prepustiti Vjeki Sliku, eksponentu druge dravotvorne

1 149 ]
 [ K R A LJ KOCKE ]

frakcije zagrebake kriminalne scene. Bagari je , naime, davno pri

je svog smaknua u NK Dubrava bio ve drutveno i politiki ot
pisan. Nakon ubojstva u njegovu je depu pronaen povelik sve
anj njemake valute, a cjelokupna imovina to ju je stekao od
1991. do 1998. procijenjena je , ugrubo, na 20 milijuna DEM.
Pogreb je bio velianstvena smotra obrijanih glava, najskupljih
Versace odijela i tamnih naoala. Biva Magaeva ena ovaj se
put pojavila u ulozi ucviljene Bagarieve udovice. Ljepotica iz
Down Towna, pokojnikova posljednja ljubav, nije bila na sprovo
du. Martina Bagari, nekadanja efica njemakog salona za ma
sau, ujedno je ustoliila modne standarde svih buduih mafija-
kih udovica: damski crni kostimi i eir irokog oboda koji baca
duboku sjenu na pomno naminkano lice. Danijela Sliko, udovi
ca kralja poker automata , na istom e mjestu 2001., identino
kostimirana, pokopati i oplakati Bagarieva kratkotrajnog nasljed
nika iz Male Bosne.
Njihove kosti, kao spomenik jednog razdoblja hrvatske drutvene
povijesti, takoer su posloene jedne uz druge, u neposrednoj bli
zini Aleje velikana na zagrebakom groblju Mirogoj.

1 150 ]
[KRALJ PO TOM ATA]

akon ubojstva Vjeke Slika na Cvjetnom trgu u oujku

2001., Marko Sliko1 tvrdit e da je javna slika o njegovu
mrtvom bratu proizvod klevetnikih pria to su ih lansira
li medijski plaenici Bagarieve mafije. Prema njegovu opisu, Vjeko
Sliko bio je siromaan, marljiv i ambiciozan djeak sa zagrebake
periferije koji je uao u krugove poslovne i drutvene elite zahvalju
jui priroenoj inteligenciji, marljivosti i financijskom geniju.
Navodno: budui kralj poker automata prvu je uteevinu pri
skrbio ve kao 18-godinjak, nakon vie godina rada u obiteljskoj
peenjarnici na Britanskom trgu. Tim novcem - koji je stariji brat
doivljavao kao kolektivnu obiteljsku steevinu - u Retkovcu je
otvorio kafi Bonaparte, a potom je osnovao istoimenu tvrtku ko
ja je raspolagala golemim lancem vrlo unosnih poker automata. Ka
ko e tvrditi Marko Sliko, uz potporu cijele obitelji Vjeko Sliko ra
zvijao se u potenog biznismena koji je u kratkom razdoblju na le
galan nain stekao golemo bogatstvo, politiki utjecaj i zaslueni
drutveni ugled. Utoliko su u Slikovoj posthumnoj zaostavtini
vrlo zanimljive dvije injenice: nakon njegova ubojstva otkriveno je
da je Bonaparte razlomljen na etiri manje tvrtke koje, istina, pri
stojno posluju svaka sa svojim kontingentom poker automata, ali
da su godinji priljevi daleko od visokoprofitnih. Na drugoj strani,
Marko Sliko od udovice svog pokojnog brata potraivat e 50 mi-

[
' Iskaz Marka Slika istranom sucu Zoranu Luburiu u istrazi ubojstva Vjeke Slika
od 11. srpnja 2001. prema istranom spisu XI-Kio-I-94/01.

1 151 ]
 [ KR A LJ POKER AUTOMATA ]

lijuna DEM, apsolutno siguran da je to samo dio kapitala to ga je

Vjeko Sliko za ivota prikupio.2 Dramatian sukob oko novca i
imovine koja nikada dokraja nije locirana, rastvorit e ujedno spe
cifine odnose bosanske obiteljsko-rodbinske zajednice koju poi
nju nagrizati potpuno drukija pravila velikog grada.
Vjeko Sliko roenje 1969. u selu nedaleko od Dervente, kao naj
mlai od estero djece.3 Imao je etiri sestre i 18 godina starijeg
brata. Roditelji, Ana i Ante Sliko, poetkom 70-ih, ciglu po ciglu,
izgradili su obiteljsku kuu u Sesvetama, u naselju koje su Zagrep
ani, zbog zaviajnog podrijetla njegovih itelja, nazivali Malom
Bosnom. Obitelj je financijski i materijalno rasla zahvaljujui uza
jamnom ispomaganju i solidarnom investiranju u zajednike poslo
ve. Marko Sliko poeo je karijeru u restauraciji zagrebakog Glav
nog kolodvora, gdje se radei kao konobar bavio kupoprodajom
deviza na crno.4 U to doba domai gastarbajteri masovno su jo
putovali vlakovima, a eljeznika stanica u Zagrebu, velika ras
krsnica meunarodnih linija prema Bosni, Srbiji i Jadranu, bila je
nezaobilazna etapa na putu izmeu Njemake i njihovih tzv. pasiv
nih krajeva. Nakon nekoliko godina u obiteljsku blagajnu unio je
dovoljno kapitala za otvaranje peenjarnice na Britanskom trgu,
gdje se, u daljnjoj ekspanziji vercersko-deviznog poslovanja, usko
ro afirmirao meu pionirima zelenaenja, ili kamatarenja, kako
se to ee kae u ulinom argonu.
Kao bratov potrko Vjeko Sliko faktiki je rastao na trnici, savr
enom uzorku i socijalistikog taloga i sitnog poduzetnitva: od
tzv. zelene mafije, prekupaca poljoprivrednih proizvoda i krijum-

' Vidjeti kaznenu prijavu koju je u ime Danijele Sliko u oujku 2002. podnio Opinskom
sudu u Zagrebu odvjetnik Ljubo Viskovi Pavasovi.
j Rana biografija Vjeke Slika rekonstruirana je na osnovu teksta u Globusu od 24. oujka
2001., prie njegove majke Ande u lmperijalu od 20. rujna 2002., tvrdnji Marka Slika
koje su zapisniki zabiljeene u istranom spisu od 11. srpnja 2001., svjedoenja Zlatka
[ Ferata Zuke na suenju tzv. zloinakoj organizaciji u rujnu 2002., te svjedoenja
dvojice ljudi iz Dubrave bliskih njegovoj gangsterskoj skupini.
4 Biografija Marka Slika prema usmenom svjedoenju autorici knjige jednog bliskog
prijatelja obitelji Sliko iz bosanske Posavine, te dugogodinjeg prijatelja Mije Kove
ii Marka Slika iz Tbmislavgrada.

I 152 ]
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

ara cigareta, kave, deviza, traperica, do svodnika, kurvi i korum

piranih policajaca. Svakodnevno se motajui oko bratove evab-
dinice koja je funkcionirala i kao ilegalna banka, Vjeko Sliko
upoznao je gradsko sredite iz rakursa sveope razmjene usluga i
roba u kojem, bez ikakvih ogranienja, osim sile i straha, vladaju
pravila igre suprotna proklamiranim zakonima tadanje komuni
stike drave. Kako e poslije s ponosom svjedoiti njegova maj
ka, u takvom univerzumu zarana se izvjetio kao spretan trgovac.
Ako na Britanskom trgu nije obavljao sitnije poslove za brata, mo
glo ga se nai na sesvetskom sajmitu, u to doba glavnom jugosla
venskom voritu vercerskih kanala izmeu Njemake i Srbije. Tu
je svake srijede dolazio s deparcem zaraenim u peenjarnici, ku
povao staru kramu i odmah je skuplje preprodavao lakovjernim ili
sentimentalnim kupcima koji nisu mogli odoljeti njegovoj aneo
ski svijetloj kosi i plavim oima. Donosei kui nekoliko dinara za
raenih u tim svojim amaterskim trgovakim transakcijama, djea
i je s ponosom dokazivao da je aktivan sudionik u rastu rodbin-
sko-obiteljskog prorauna.
Jedva je zavrio osnovnu kolu. Najblie okruenje ionako je sma
tralo da je daljnja naobrazba gubitak vremena, dostojna slabia ko
ji nisu u stanju zaraditi. Mnogo kasnije, kada njegove rtve ponu
svjedoiti da im je lomio kosti i da ih je masakrirao bocama, njego
vi bivi razredni kolege sjetit e se da je Vjeko Sliko jo kao tinej
der patio od iznenadnih provala bijesa, silno osvetoljubiv i prepun
mrnje kojoj je malo tko znao objasniti korijene. Zbog straha od
njegova nasilnikog temperamenta, u tih osam godina kolovanja
nije stekao ni jednog jedinog bliskog prijatelja. Kao pukokolac
druio se s romskom djecom iji su roditelji ibicarili ili prosili na
Britanskom placu i sesvetskom sajmitu. U drutvo vrnjaka iz gra
anskih obitelji ukljuio se tek u tinejderskoj dobi, kad je njegova
generacija dosegnula rang srednje kole. Bila su to dvojica maloljet
nih delinkvenata iz Retkovca, razmaena djeca dobrostojeih oe
va, koji su satima dokoliarili u kafiu Rua, kibicirali partije ka

[ 153 ]
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

vanskih kockara, igrali fliper, povremeno obijali kioske i sudjelova

li u okrajima sa temerima iz Konjinske ulice.5
Ipak, Sliko se nije uklopio ak ni u etiki kodeks ulice koji se ta
da jo gradio na specifinom vitetvu ravnopravne borbe licem u li
ce. esto su se prepriavale epizode iz njegova mladenakog ra
zdoblja koje svjedoe o dugom zlopamenju i podmuklim napadi
ma iz zasjede.6 U dvadesetoj godini, ve kao dokazani mangup
iz Dubrave, u nonom klubu Klub 88 jednog je gosta bocom uda
rio u glavu. Redar ga je izbacio na ulicu, u istom trenutku zabora
vivi dogaaj kao jedan u nizu rutinski rijeenih incidenata. Ali Sli
ko nije zaboravio. Nakon nekoliko tjedana pronaao je redara u
jednom kafiu i izmlatio ga eljeznom ipkom naoigled njegovih
prijatelja. Sljedei put eljeznim je utegom nasrnuo na izvjesnog
Vinija, lana boksakog kluba Metalac na momercu u kojem se i
mladi Sliko ponekad rekreirao. Bila je to osveta to ga je Vini ne
koliko dana prije pobijedio nokautom u klupskom ringu. U isti niz
primjera spada i sukob s Damirom Kovaiem erifom u diskoteci
Sokol 1991. Razlika je u tome to je u svom osvetnikom gnjevu
doivio prvo vatreno krtenje i postao rtva.
Jedan od vanijih trenutaka u ivotu mladog Slika bilo je njego
vo zbliavanje s neto starijim Jurjem Dodiem, ve uhodanim nar-
kodilerom, koji je tijekom povremenih poslovnih izleta u Nje
makoj izmeu 1987. i 1994. ispekao tzv. frankfurtsku kolu krimi
nala.7 Dodi je podrijetlom Janjevac, u Zagreb je stigao kao 14-go-
dinjak. Godinama je ivio kao podstanar Sljkove obitelji u podru
mu njihove kue. Tek kasnijom enidbom s mostarskom Hercegov
kom uspostavit e vezu s drutveno i politiki relevantnim svijetom
postkomunistike Hrvatske.

' Prema sjeanjima 35-godinjeg poreznog slubenika iz Dubrave koji je rastao s Vjekom
Slikom da bi 2000. postao njegov tekli" u komunikaciji sa efovima zagrebake
porezne uprave.
Te dvije opizode u suenju tzv. zloinakoj organizaciji opisao je Zlatko Ferat Zuka
tijekom rujna 2002.
f Zlatko Ferat Zuka na suenju tzv. zloinakoj organizaciji 4. rujna 2002.

I 154 J
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

Specifinost frankfurtskog stila to ga je Dodi, prema tvrdnjama

ostalih kriminalaca, vrlo dosljedno slijedio, izumili su stariji i isku
sniji gangsteri iz tadanje Jugoslavije: tamo gdje se bavi ilegalnim
poslovima, nitko ne smije primijetiti da raspolae imovinom koju
ne moe opravdati legalnim izvorima prihoda. Kao uzoran primjer
frankfurtske kole spominjao se izvjesni Makedonac, jedan od
najveih trgovaca heroinom na njemakom teritoriju. Svoju enor-
mnu zaradu utroio je , medu ostalim, na stanove u elitnim etvrti
ma Los Angelesa, ali u samom Frankfurtu, gdje je dilao, ivio je vi
e nego skromno, u unajmljenom stanu od ezdesetak etvornih
metara. Svoj luksuzni mercedes toliko je pomno skrivao u garai
svoga prijatelja da je u trenutku njegove preprodaje, vije-tri godi
ne poslije, u daljinomjeru bilo zabiljeeno manje od 700 kilometa
ra. Strahujui da bi ga mogli uoiti njemaka policija i poreznici,
vozio ga je samo dva ili tri puta.
Zahvaljujui pravilima opreza i diskrecije frankfurtske kole,
Dodi nikada nije registriran kao narkodiler. Jo godinama poslije
zadrao se u granicama svoga skuenog trita u Dubravi, ne ire
i ga izvan redovite zarade od nekoliko stotina DEM dnevno. Sam
Sliko nakon izvjesnog se vremena odmaknuo od Dodia, otkriva
jui nove financijske izvore i nove poslovne partnere. Otvorio je
kafi Bonaparte koji je, po uzoru na brata, sluio kao zgodan para
van kamatarskih aranmana, ipak manje rizinih od narkotrgovine.
No kao trajna tekovina nekadanje osobne i poslovne veze s obi
teljskim podstanarom ostali su njihovi izleti u Frankfurt u posljed
njim godinama Jugoslavije, gdje je budui kralj poker automata
upoznao Zlatka Bagaria, svoj prvi veliki gangsterski uzor u koji e
projicirati krupnog, bogatog i monog mafijaa najslinijeg fil
mskom junaku Kuma. Premda bez konkurencije miljenik majke
Ane, apsolutne obiteljske vladarice,Vjeko Sliko bio je svjestan da
e po tradiciji bosanske Posavine dugo ekati na status reprezenta
tivne muke glave. Gledajui cijeli filmski serijal Kuma vie od
200 puta, kako se sam hvalio svojim prijateljima, sanjao je o iden

1 155 ]
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

tinoj obiteljskoj zajednici ijim lanovima kroji sudbinu i egzisten

ciju. Iz istog sna proizaci e kasniji obiaj da mu Romi pod njego
vom zatitom ljube ruku, no rodit e se i projekt braka u kojem
je svojoj eni namijenio iskljuivo reproduktivnu ulogu. Planiraju
i devetero djece, sebe je vidio u ulozi gospodara koji mijesi njiho
ve karaktere, nain ivota, profesije i daleku budunost.8
Drugi znaajan protagonist Slikove rane biografije pojavio se
1990. Zvao se Mladen iki i bio je vlasnik etiriju poker auto
mata.9 Shvativi da njegovu znancu iz Dubrave aparati za igru do
nose viestruko vei prihod od svega ime su se bavili i svi lano
vi njegove obitelji i svi njegovi dotadanji ortaci, Sliko je za
220.000 DEM prodao kafi Bonaparte, osnovao tvrtku istoga na
ziva, smjestio je u ured u Maksimirskoj 109 i u novi posao uloio
cjelokupnu zaradu. iki je pak pretvoren u njegova prvog, jav
no poznatog radnika.
Bilo je to vrijeme neviene hazardske pomame u Hrvatskoj. U na-
karadnoj predodbi kapitalistikog raja koji se najavljivao 1990.
slomom komunistike Jugoslavije, gotovo se cijela nacija kockala
sanjajui o brzom i lako steenom bogatstvu. Vie od 100.000 sta
novnika svoje ivotne uteevine izruilo je financijskom inenje
ringu, iekujui povrat uz stopostotne kamate, drugi su sanjali o
enormnim dobicima na happy lineu ili lotu. Kao potpuno novi
fenomen ovisnosti, pojavili su se mukarci i ene koji svoje mjese
ne plae razmjenjuju za kovanice da bi satima ostali prikovani za
ruicu hazardskog stroja u nekom kafiu. Svaki vei hotel uurba
no je nabavljao rulete, organizirao teajeve za krupjee i otvarao
kockarnice u kojima su, do tada ozbiljni i radini obrtnici, trgovci,
direktori, ostavljali sve to su stekli.
Sliko se suoio samo s jednim problemom: u nedostatku bilo ka
kve zakonske regulative igara na sreu, svaki je ugostitelj, relativno
jeftino, mogao vlastiti stroj instalirati u svoj kafi kao dodatni izvor

' Svjedoenje obiteljskog prijatelja iz bosanske fosavine.

' Zlatko Ferat Zuka na suenju tzv. zloinakoj organizaciji.

1 156 ]
 [ KR A LJ POKER AUTOMATA ]

ugostiteljskih prihoda. Osvajanje Male Bosne i Kozari Boka ilo je

vrlo lako, je r je bio prvi Posavljak koji je u kolonijama svojih zem
ljaka nudio mehanike instalacije za igru. Izvan tih zona ipak se
morao nad drukiji modus. Slikovu tehniku irenja trita ponaj
bolje ilustrira sudbina Zdravka Habazina, jednog od rijetkih koji je
postao tema javnosti i suda.
Udrueni s Mijom Kovom, Slikovim uijakom, iki i Sliko
1991. su vlasnika kafia Bono u Gotovevoj uli prisilili da potpi
e ugovor o najmu njihova stroja za igru, potom su odrezali iznos
koji je obavezan plaati bez obzira na koliinu kovanica koja e se
u njega ubaciti.10 Kako nesretnik tih novaca nije imao, gangsterska
trojka optuila je Habazina da ih drsko potkrada, projenivi da je
u nekoliko mjesed ostao toboe duan 10.000 DEM. Kako je
iznos, dakako, bio nedostian, proglasili su da polau imovinska
prava na djeli kafi. Uz prijetnje, batine i razbijeni inventar, iki,
Sliko i Kovo uspjeli su ugostitelja 1991. protjerati iz njegova lo
kala i munjevitim graevinskim intervendjama preurediti ga u bu
tik Pronto moda koji je jo jednom preimenovan uTriumph.Tom
nekretninom osam godina poslije nagraen je ikiev brat, kao je
dan od najzaslunijih u obraunu s Bagarievim sljedbenicima koji
su u meuvremenu poprimili likove Slikove najvee konkurencije.
Kad se pria o Habazinu proirila Zagrebom, vie nije bilo ugosti
telja koji bi se usprotivio ponudi Slikova Bonapartea.
Premda je rtva, po svim propisima pravne procedure, ve 1991.
prijavila reket, Dravno odvjetnitvo nije smatralo da je rije o
kanjivom djelu; ugostitelju je preostala samo privatna parnica za
ometanje posjeda koja je, uz otvoreni pravosudni bojkot, trajala
sljedeih deset godina.

O reketakim akcijama Vjeke Slika, Mije Kove i Mladena ikia priao je autorici
knjige sam Zdravko Habazin koji je sve to potkrijepio obimnom dokumentacijom sudskog
procesa koji se, do zastare, razvlaio sljedeih desetak godina. Neki dijelovi tih dogaaja
opisani su u dopisima tadanjeg predsjednikovog savjetnika Vladimira obata o d 14.
prosinca 1994. Hrvaju ariniu, predstojniku Ureda predsjednika, te Ivanu Jamjaku,
ministru unutarnjih poslova.

I 157 ]
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

U tom trenutku Vjeko Sliko jo nije imao dovoljno moi da osi

gura tako znaajno pokroviteljstvo pravosudnih institucija. Ulogu
ovjeka s jakim vezama odigrao je znatno stariji Mijo Kovo ko
ji se 1989. oenio njegovom sestrom Mirjanom. Roen u Duvnu u
junoj Bosni, preimenovanom uTomislavgrad, Kovo je bio ovjek
u kojem su se zgodno spojile dvije vrste politike podobnosti. Bio
je gotovo Hercegovac", to je u ideologiji tada vladajueg HDZ-a
samo po sebi povijesno-genedka povlastica. Kao glavna preporu
ka njegove hrvatske dravotvornosti sluio je njegov brat koji je
sudjelovao u Domovinskom i hrvatsko-muslimanskom ratu. Na
drugoj strani, nije bio ovjek bez korijena u bivoj Jugoslaviji. U
svom rodnom Duvnu imao je prvi i jedini privatni karate klub, ti
jesno povezan s lokalnim i regionalnim SUP-om. A zagrebaki po-
licijsko-pravosudni krugovi dugo su pamtili da im je Kovo svoje
dobno inio velike usluge kao dobro izbrifirani svjedok na sue
nju tzv. albanskoj mafiji 1989. godine.
U situaciji antialbanske histerije potkraj 80-ih, proces je imao pri
mamo politiku svrhu. Kovo je tada bio zaposlenik Hrvatske lutri
je koji lihvari u Fortuna klubu i dounik jugoslavenske tajne slube.12
Ba kako je optunica zahtijevala, zajedno s Markom Slikom, ur
jakom koji je postao i lihvarski partner, svjedoio je da albanska ma
fija terorizira Zagreb u saveznitvu s nekolicinom najpoznatijih
hrvatskih inspektora tadanjeg zagrebakog SUP-a. Kao daleka
prethodnica kasnijeg procesa protiv tzv. Bagarieve mafije, postu
pak je zavrio katastrofalnim porazom tuiteljstva, pokazujui, me
u ostalim, da je kreiran u beogradskoj politiko-udbakoj kuhinji.
Ipak, pravosudni i policijski krugovi koji su nadivjeli taj fijasko
ostali su Kovin oslonac u dravnom aparatu i nakon raspada SFRJ.

" Premda Tbmislavgrad, ranije Duvno, zemljopisno ne pripada Hercegovini, u mitolokom

zemljovidu hrvatskih desniara stanovnitvo tog kraja u politikom je smislu hercegovako,
odnosno tvrdo nacionalistiki i dravotvorno orijentirano.
Podatak o suradnikom odnosu Mije Kove s operatmcom nekadanje Driavne sigurno
sti SR Hrvatske Marijom Lazarinom potjee odVeselina Marinova koji je identificirao i
Kovanu ifru u Organu bezbednosti JNA kao S-J13.

1 158 ]
 [ K R A LJ POKER AUTOMATA ]

Kombinirajui te stare spone s klasinim podmiivanjem sudaca13,

za Slika je otkljuao prva vrata prema institucionalnim monici
ma. Za prvo testiranje Slikova imuniteta posluio je incident s
dvojicom Albanaca u njegovom lokalu. Kako u Dubravi i danas
pamte, 1992. Albanci su, u sporu oko kupoprodaje nekog oruja, u
Bonaparteu isprovocirali guvu; Sliko je odnekud dovukao ame
riku samaricu i slijep od bijesa jednog od njih teko ranio. Na po
ziv uznemirenih susjeda, policija je obavila oevid i slubenu zabi-
ljeku. No, poput cijelog niza kasnijih predstava s pucnjavom i na
siljem, sluaj nikada nije postao predmet kaznene prijave.
Do 1994., kada je Sliko prvi put preivio atentat, rtve su uglav
nom bile sluajan izbor njegove naravi i golemog koliko i krhkog
samoljublja. Tako je , primjerice, u drutvu svojih dvaju pratilaca -
Mijata Vrdoljaka i Ivice Bertia - premlatio poznatog zagrebakog
temera po nadimku Zuba koji se zajedno s njima zatekao na i
voj glazbi u restoranu Adriaticon na Zagorskoj cesti.14Poto su svi
sjedili za istim stolom i astili se uzajamno bezbrojnim rundama
pia, trojka je na Zubu nasrnula im su zajedno napustili lokal. Tu
kli su ga sistematski i ritualno. Povremeno bi Sliko cijev svoga pi
tolja gurnuo u Zubina usta, traei da moli milost. Piko, ubij me
sad ih u ja tebe ubiti kad-tad, uzvratio je tvrdoglavi temer, pa
je tortura nastavljena dok se batinai nisu umorili. Iz istog Sliko
va razdoblja potjee i pria o otetom gostu njegova kafia Bona-
parte koji vjerojatno ni danas nema pojma zato je transportiran u
sljemenski umarak gdje su na njemu isprobali sve tehnike fizike
torture. Nekoliko sati kasnije Sliko i Vrdoljak su ga, krvavog,
slomljenog i bez svijesti, izbacili iz automobilskog prtljanika na
plonik ispred njegova stana.

" Prema tvrdnjama Veselina Martnova koje je autorici knjige potvrdio i jedan od elnika
Policijske uprave zagrebake postoji audiokaseta s poetka 2001. na kojoj je zabiljeeno
kako Mijo Kovo jednog suca-pamiara zagrebakog opinskog suda podmiuje gumama
za mercedes i darovanim mobitelom. Kaseta je neto kasnije dostavljena Radovanu
Ortynskom, glavnom dravnom odvjetniku. Umjesto da poduzme mjere u okviru svojih
nadlenosti, sudac je bio jedan od uzvanika na proslavi njegovog 50. roendana.
Zlatko Ferat Zuka na suenju tzv. zloinakoj organizaciji.

[ 159 ]
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

Tek nakon drugog atentata 1995. Slikovi sadistiki ispadi dobili

su naoko racionalnu osnovu. Masakre je obavljao u demonstracija
ma nadmoi nad fiktivnim i stvarnim protivnicima u kojima je vi
dio sablasti svojih atentatora i ubojica. Vlastiti smrtni strah nastojao
je svladati licima tue strave i ponienja. Faktiki se naselio u ure
du Bonapartea s blindiranim vratima, videokamerama, nekolici
nom zaposlenika i osobnim gorilom. Dodavi uredskom inventaru
krevet, neto ormara i tu-kabinu, Bonaparte je naputao u krajnjoj
nudi, prekinuvi ujedno i veinu kontakata sa svojim starim znan
cima i prijateljima.
Stvari su se poele mijenjati nakon Bagarieve smrti 1998., pojave
Vinka uljevia Klice i Slikova vjenanja s Danijelom Vranjkovi.
Kovine stare pravosudno-policijske veze pokazale su se marginal
nima u odnosu na mreu odnosa i pokroviteljstava u dravnim in
stitucijama, MORH-u, MUP-u, obavjetajnim slubama koju je Sli-
ko uspio izgraditi uz svoju suprugu, daljnju roakinju Gojka uka,
i Vinka uljevia, ljubimca HDZ-ove hrvatsko-hercegovake desni
ce. Osnaen tim politikim zaleem, Sliko se prvi put upustio u do
kazivanje vlastite autonomije u odnosu na starijeg brata koji ga je
neprestano podsjeao da je iznenada steeno bogatstvo izgradio na
obiteljskoj solidarnosti. Marko Sliko ureivao je hotel nedaleko od
zagrebakog Autobusnog kolodvora. U financijskoj konstrukciji ne
dostajalo je 300.000 DEM koje je, raunajui na najbolje uvjete, po
sudio od mlaeg brata. Kad je proao rok za povrat duga,Vjeko Sli
ko na tu je glavnicu dodao standamu lihvarsku kamatu, potrauju
i od svoga brata gotovo milijun DEM.15 U kolektivnoj konsternaci
ji Slikovih, medu braom je izbila svaa koja je zaprijetila defini
tivnim obiteljskim raskolom. U privremenom primirju Marko Sliko
umjesto kamata ustupio je Vjeki Sliku kafi Mir u Kozari Boku to
ga je izvornom vlasniku oteo istovjetnim tehnikama kamatarskog
izrauna. Ipak, sljedeih nekoliko godina prekinuli su svaku komu-

[
" Prema tvrdnjama obiteljskog prijatelja iz bosanske Posavine. Takoer vidjeti Nacional od
28. sijenja 2003.

[ 160 ]
 V E S E L I N M A R IN O V
zvani Bugar ubijen je u klasinoj
navlakui, kao potencijalni
haaki svjedok, agent HIS-a,
suradnik kriminalistike policije
MUP-a, te najavljeni svjedok
obrane u suenju protiv
tzv. zloinake organizacije koji
j e bio spreman govoriti o
podzemnom paktu pravosua i
kriminalne skupine Vjeke Slika

V IN K O
U L JE V I
K L IC A , ubojica
Veselina Marinova,
snimljen u veljai
1 9 9 7 . u Drvaru,
gdje se skrivao
nekoliko mjeseci
nakon uhienja
Mladena Naletilia
H ite, svog ratnog
saveznika i
politikog
istomiljenika
istonom krilu Chromosovog tornja u nizu ugostiteljskih lokala koje su tih mjeseci
poele preuzimati zatitarskc trupe pod vodstvom Vinka uljevia Klice

P O L IC IJS K I U V I A J
U K A F I U N BA
neposredno nakon
likvidacije HIS-ovog
agenta Veselina
Marinova, u ranim
popodnevnim satima
3 1. svibnja 2 0 0 2 . godine
 V 9N n?ijE5| n BAjsfoqn uojjeu
IBS 'BptAajo 8oj]sfpqod uio^afp
ouafiuiius VA O N IM V Ki
VNiiasHAOiaru

"D A M S K I P I T O L J
kojim je , navodno, Veselin Marinov
napao Vinka uljevia Klicu
-SIH IU33b uei!P!A5|!| af fofcnj n ,.3n>JV lA V N ,. HNlVfOMHfA 31SIHOZIH.

P R E M D A J E V IN K O U L J E V I K L IC A
ubio Marinova s pet metaka u glavu,
sudsko vijee izreklo je oslobaajuu presudu
 P U T O V N IC A
V E S E L IN A
M A R IN O V A
iz 1 9 9 5 . izdana je
na osnovi
lanih podataka o
mjestu njegova
roenja i
nacionalnosti
njegovih roditelja,
je r u protivnom ne
bi mogao dobiti
hrvatsko dravljanstvo,
Tek 1999. na
intervenciju HIS-a
dobio je status
VESELIN hrvatskog dravljanina
MARINOV kao Bugarin roen
u Vami
14.01.1967.
BUGARSKA

chW 019673901 fO
P O G R E B V E S E L IN A M A R IN O V A razlikovao se od tradicionalnih
pogreba mafijakih bossova ili njihovih sljedbenika: umjesto parade
nabildanih figura s izbrijanim glavama i debelim zlatnim lancima, na
Mirogoju je bila skromna povorka od pedesetak ljudi (na fotografiji obitelj
Veselina Marinova: njegova supruga, polubrat, majka i ki iz prvoga braka)
 M L A D E N N A L E T IL I T U T A (gore i
lijevo); na veoj fotografiji: snimljen 1995.
godine ispred svoje kue na Ciganskom brdu
pokraj irokog Brijega koja je funkcionirala
kao okupljalite hercegovakih politiara,
neslubeni vojni stoer i stratite

V IN K O M A R T IN O V I
T E L A u doba SFR J bio
j e taksist; u vrijeme
hrvatsko-muslimanskog
rata predvodio j e specijalnu
jedinicu HVO-a u Mostaru i
kontrolirao lokalno trite
droge i ukradenih
automobila; zajedno
s Mladenom Naletiliem
Tutom osuen u Haagu
zbog ratnih zloina
 V IN K O Z U L J E V I C K L IC A , V IN K O M A R T IN O V I S T E L A
I M L A D E N N A L E T JL I T U T A 1996., dok su jo inili vladajui
trijumvirat na tzv. hrvatskim povijesnim prostorima u Bosni i Hercegovini

I N T E R V JU V IN K A U L J E V I A K L I C E u Nacionalu 1 9 9 7 .godine,
u kojem je bivi voda postrojbe Garavi znatno uljepao svoju biografiju
 P U T O V N IC A
RO BERTA
N O S I A , vojnika
HVO-a kojeg su
ljudi Mladena
NaletiliaTute
oteli i ubili 1993.,
a tijelo mu spalili i
bacili u jamu kod
irokog Brijega

G O JK O U A K , ministar obrane
Republike Hrvatske u razdoblju
od 1 9 9 2 . do 1 9 9 7 ., bio je drugi najmoniji
politiar u Hrvatskoj: predvodnik
emigrantsko-desniarske frakcije
unutar vladajueg HDZ-a i
neslubeni vladar Hercegovine

P R A N JO T U M A N , prvi
predsjednik postkomunistike
Hrvatske, sa svojom doktrinom
nacionalnog pomirenja udario je
politike tem elje desetogodinje
alijanse ustaa i staljinista,
kriminalaca i dravotvoraca ,
koja je proizvela organizirani kriminal
pod zatitom dravnih institucija
 M IR O S L A V
T U M A N , stariji
sin predsjednika
Franje Tumana,
kao ravnatelj HIS-a
organizirao je
akciju uhienja
Mladena Nalctilica
Tute da bi uz
pomo svog
osobnog prijatelja,
takoer djelatnika
HIS-a, uspostavio
kontrolu nad
Hercegovinom

B I L JA NA P L A V I , lider
bosanskih Srba u vrijeme rata u
BiH, kasnije osuena u Haagu
za ratne zloine, upoznala se s
Vinkom uljeviem Klicom
dok mu je predavala biologiju
na sarajevskom fakultetu

D U B R A V K O G R G I , jedan od
osnivaa, suvlasnika i direktora
Euroherca, osiguravajue tvrtke u
Ljubukom, od kojeg se miniranjem
kue i prijetnjama ubojstvom nastojao
iznuditi stalan porez za potrebe
uzdravanja razvojaenih pripadnika
specijalnih postrojbi Mladena Naletilia
Tute i Vinka uljevia Klice
 E L I M I R D O D E R , vlasnik
pediterske tvrtke u Zagrebu,
od dravnih banaka dobivao je
cnonnne kredite kojima je,
medu ostalim, financirao
Kanjeniku bojnu Mladena
Naletilica Tute; po nalogu iz
HDZ-ove vlasti Doder je , kao
Srbin iz Mostara, trebao biti
likvidiran, no tim stalnim
sponzorstvom iskupio je ivot i
postao ak Nalctiliev tienik

J O S I P P E R K O V I , ef
Odjela za emigraciju u hrvatskoj
ispostavi Slube dravne
sigurnosti, nakon raspada
Jugoslavije postao je pomonik
Gojka uka za sigumosno-
obavjetajne poslove; godine
1995. angairan j e kao savjetnik
u HIS-u, a dvije godine kasnije,
1997., postao je obavjetajni
mentor Veselina Marinova,
tajnog agenta Mornara

IB R A H IM D E D I , osniva
Promdeibanke, prvi je tajkun
koji je javno priznao da se
naao na udam ucjenjivaa i
reketara; nakon atentata 1998.
koji je preivio, likvidiran je
na vratima zgrade u kojoj je
stanovao 1999. godine

V L A D O R A J1 ,
stalni pratilac i kum
Vinka uljevia Klice
P R IL A Z N E K A D A N JE M I N T IM -B A R U u Sesvetama, ilegalnom
bordelu, koji je nakon spektakularne policijske racije u srpnju 1 9 9 7 . godine
nastavio raditi pod drugim imenom, kao noni klub 8 1 "

M O TEL
A N T U N O V IC
U SE SV ET A M A
1997. je funkcionirao
kao depandansa
ilegalnog bordela
Intim-bar pod
kontrolom biveg
vojnog policajca
Mladena Mlae
Topia, u kojem
su potajno snimane
privatne zabave
HDZ-ovih politiara,
hrvatskih generala,
policijskih elnika i
pijunskih prvaka
N IK IC A J E L A V I , jedan od najveih zagrebakih kamatara 90-ih, koji je
nakon smrti Zlatka Bagaria proglaen novim efom hrvatsko-njemake mafije
Z L A T K O B A G A R I , uenik" Ljube Magaa Zemunca, ef mafije
koja j e vladala cijelim Zagrebom u prvoj polovici devedesetih godina

L JU B O M A G A ZEM U N A C ,
ef srpske mafije u Njemakoj, bio je
pionir dravotvornog kriminala u
SFR J pod zatitom tajne policije kojeg
su kasnije kopirali hrvatski gangsteri
A U T O M O B IL u kojem je Albert Buric, ef trenjevakog ganga, u blizini
zagrebakog Doma sportova likvidiran podmetnutom paklenom napravom

IV IC A A K O T A ,
predvodnik maksimirske
bande, likvidiran je u
obraunima kriminalno-
obavjetajnog podzemlja
u lipnju 1997. godine

S H P E JT I M T A Q I, jedan je
od rijetkih Albanaca pripadnika
Prvoga gardijskog zdruga,
poznatog kao pretorijanska
garda predsjednika Franje
Tlidrnana; ubijen j e 1997.
rafalom iz igrama
na raskriju Zagorske
i Selske ulice
 E L JK O
O BO T,
predvodnik ganga
u Spanskom,
ubijen je iz
strojnice ero
vojnoga porijekla
JO JEDNOPROFESIONALNOUBOJSTVO u oujku 1999.
UZAGREBAKOMPODZEMLJU
na raskriju

Zagrebaki Selske i
Ozaljske ulice

aka! opet u akciji

RADOVAN
BUVA
BEBA ,
reketar iz
restorana
Fontana, bio
je jedan od
svjedoka na
procesu tzv.
zloinakoj
organizaciji

GORAN
JU N G I
JU N G A S ,
kriminalac - dounik
SZUP-a u
kriminalnom
miljeu, svjedoio je
u tzv. suenju
desetljea
K A F I S T A R A K N F . IJA u kojem su se okupljali pripadnici kneijskoga ganga

R A JK O M O M 1 L O V I , voa kneijskoga ganga koji

se bavio preprodajom droge i ukradenih automobila
D A V O R IN Z E E V I , pripadnik kneijskoga ganga, u sudskom je
postupku protiv tzv. zloinake organizacije optuen za dva ubojstva

V E L IB O R M O M IL O V I , bratRajka Momilovia,
na suenju tzv. zloinakoj organizaciji
D A V O RIN S O B JE S L A V S K I u studenom 1 999.. kada je
podignuta optunica protiv tzv. zloinake organizacije

T O M IS L A V
M A R1N A C
u suenju desetljea
dobio je status prvog
slubeno priznatog
pokajnika u povijesti
hrvatskog pravosua

Z O R A N M I L E T I ,
bivi radnik" brae
Momilovi s Kneije, pojavio
se kao pokajnik u suenju
tzv. zloinakoj organizaciji;
nakon pravomone presude
tvrdio je kako je bio prisiljen
lano teretiti optuenike
u tom postupku
 Z O R A N IV IC A P E T R O V I ukljuio se u bandu
Zlatka Bagaria sredinom osamdesetih u Mainzu

M IL A N C A R I , zvani Mio Romantika,

poetkom devedesetih postao je poslovni
partner Zlatka Bagaria da bi kao Srbin
mogao preivjeti u ratnoj Hrvatskoj

M IL JE N K O Z A JA
K R O JE na sprovodu
Zlatka Bagaria 1998.
M O N T E C A R L O , noni klub u akovcu iji su se vlasnici 1 9 9 8 . sukobili
sa Zlatkom Bagariem oko dominacije nad lokalnom kockarskom klijentelom

D A M IR D E B A , jedan od suradnika SZUP-a i kriminalistike

policije koji j e likvidiran u Cvjetnom naselju 1 9 9 9 . godine
 B R A N K O B U D I , naelnik zagrebakog centra SZUP-a, do 1 9 9 8 . bio je
jedan od najznaajnijih politikih i institucionalnih pokrovitelja Zlatka Bagaria

S M IL JA N R E L J I ,
ravnatelj SZUP-a od
1 992. do 1995.,
douniku mreu
svoje tajne slube
regrutirao je od
gangstera i ubojica,
postavi prvi generator
organiziranog
kriminala u Hrvatskoj

A N T E B A K O V I ,
jedan od elnika
HIS-a koji j e titio
gangVjeke Slika
Z L A T K O B A G A R I ,
ef hrvaLsko-njemake
bande, ubijen j e u krmi
Z O R A N R O D I (lijevo), jedan od brae Rodi koji su bili optueni za
ubojstvo Zlatka Bagaria, prima estitke nakon oslobaajue presude

L A Z A R R O D I zbog ubojstva Zlatka Bagaria na zagrebakom j e

upanijskom sudu krajem veljae 2 0 0 3 . osuen na tri godine zatvora
 V JE K O S L I K O ,
sitni kriminalac iz sesvetskog
naselja Mala Bosna, uspon u
podzemlju zapoeo je 1998.
kada se udruio s razvojaenim
zapovjednicima HVO-a koji
su nakon Daytonskog
sporazuma preplavili Hrvatsku

M IJO K O V O ,
ogor'Vjeke Slika i
vlasnik restorana
Fashion u Vlakoj
ulici koji je
funkcionirao kao
jedno od sredita
hercegbosanskog
ganga u Zagrebu
J O S I P G U C I , jedan od HDZ-ovih tajkuna i tienika HDZ-ove desne
frakcije, koristio je usluge razvojaenih pripadnika HVO-a za osvajanje
privatizacijskih prava; uhien je tek nakon HDZ-ovog izbornog poraza 2000.

BERN ARD
H U T IN S K I,
pripadnik
francuske Legije
stranaca koji se
1991. ukljuio
u hrvatske ratne
postrojbe;
nakon rata
postao j e plaeni
ubojica koji j e i
sam ubijen
1 9 9 8 . godine
 L O K A L B O N A P A R T E u Dubravi u kojem u je Vjeko Sliko,
kralj poker automata, 1990. zapoeo kriminalnu karijeru

M A R K O S L I K O , brat
ubijenog kralja poker automata,
i sam je likvidiran 2002.
J U R A J D O D I C , kriminalac
iz ganga Vjeke Skliska i jedan od
krunskih svjedoka protiv
tzv. zloinake organizacije
K U G A na uglu Bogovieve ulice i Preradovieva trga u kojoj je -
na prvom i drugom katu - bio smjeten stan branog para Sliko

V JE N A N J E V J E K E S L I K A ,
tzv. kralja poker automata, i Danijele
Vranjkovi (gore) 2 0 0 0 . u restoranu
Globus na zagrebakom Velesajmu u
drutvu najboljeg obiteljskog prijatelja
Draena Golemovia (sjedi u sredini),
za kojeg se Danijela Vranjkovi udala
nakon ubojstva prvog mua (lijevo)
IV IC A B E R T I ,
tjelohranitelj Vjeke
Slika koji je
likvidirao
njegova ubojicu
Martyja Cappiaua
u malijakom
okraju na
Cvjetnom trgu
u oujku 2001.
godine

M IJA T V R D O L J A K ,
pripadnik ganga Vjeke Slika,
ubijen 1 9 9 7 . godine
R O M A N O B O L K O V I , urednik
i voditelj talk shovva Dva u devet
na zagrebakoj televiziji OTV,
godine 1 9 9 9 . bio je pripadnik
tzv. intelektualnog kruoka Vjeke
Slika iz Kluba Maksimir i
restorana O tok u Novom Zagrebu

V L A D O K A S A L O , nekadanji
nogometa NK Osijek i Dinama,
tipian pripadnik postkomunistikog
zagrebakog jet-seta i prijatelj svih
vienijih zagrebakih kriminalaca,
isprebijan je u prosincu 1 9 9 9 . u
Klubu Maksimir je r su ga gangsteri
Vjeke Slika optuili da je previe
blizak s njihovom konkurencijom
M A R T Y C A P P IA U , belgijski plaenik i trgovac orujem, likvidiran je u oujku 2 0 0 1 . u gangsterskom obraunu sVjekom Slikom
V JE K O S L I K O , ranjen u obraunu 22. oujka 2 0 0 1 . na Cvjetnom trgu,
u komi j e prevezen u Vinogradsku bolnicu gdje je umro nakon nekoliko dana

A N T E R O S O , bivi legionar i
general HV-a, koji je u Hrvatsku
doveo Martyja Cappiaua,
ubojicu Vjeke Slika

M A R K O N IK O L I medu
zagrebakim kriminalcima
vaio je za sitnog meetaia,
sve do 2001. kada je
organizirao spektakularno
ubojstvo Vjeke Slika
R A D O V A N O R T Y N S K I kao istrani sudac i glavni
dravni odvjetnik kreirao j e proces protiv tzv. zloinake
organizacije kako bi postao najmoniji ovjek u Republici Hrvatskoj

D U N JA P A V L I E K -
P A TA K , zamjenica
zagrebakog upanijskog
dravnog odvjetnika, stvorila
je blisko saveznitvo s
Vjekom Slikom kako bi
spasila suenje desetljea
protiv njegove gangsterske
konkurencije
H R V O JE P E T R A , hrvatski tajkun, proglaen nadefom i nasljednikom
Zlatka Bagaria poto mu je Privredna banka ostala duna 4 0 milijuna DEM

U H I E N JE B L A A P E T R O V I A , poslovnog partnera Nikice Jelavia

i Zorana Pripuza te jednog od suvlasnika tvrtke AGM, u studenome 1999.
 a resi

R A N K O O S T O J I , prvi ravnatelj policije nakon sloma HDZ-ovog reima

E L J K O D O L A K I Z V A N I A C , miljenik
razvikane antimafijake tuiteljice D unje Pavliek-Patak,
tijekom sudskog procesa protiv tzv. zloinake organizacije
stekao je reputaciju superpolicajca koji je strpao u zatvor
najvee zagrebake kriminalce; kasnije se otkrilo da je
aktivno sudjelovao u pakiranju nekih toaka optunice
R A T K O E K I , predsjednik sudskog vijea u procesu desetljea protiv
tzv. zloinake organizacije koji j e voden u prostorima zatvora u Remetincu

M IR K O
BATARELO,
nekadanji carinik
pa privatni odvjetnik
koji je funkcionirao
kao siva eminencija
Dravnog
odvjetnitva
Republike Hrvatske
u razdoblju
Radovana Ortynskog
 I K R ALJ POKER AUTOMATA ]

nikaciju. Pomirila ih je majka Ana nekoliko dana prije enidbe

svog mlaeg sina, argumentom koji su obojica razumjeli: to e
svijet rei ako brat bratu ne doe na vjenanje.
Tako je 1999. u sveanoj dvorani restorana Globus na Zagreba
kom velesajmu u naoko idilinoj obiteljskoj atmosferi odrana ve
lika svadbena sveanost Vjeke Slika i Danijele Vranjkovi, od mi
lja Danje, koja je donijela u miraz prvo blago koje Slikovi nisu mo
gli izmjeriti novcem: svoju politiki utjecajnu obitelj u rodbinskim
vezama s Gojkom ukom i novinarsko-tajkunsku elitu oko prve
privatne televizije OTV gdje je, kao brucoica novinarstva, mlada
supruga pokuala ispeci novinarski zanat. Uz nekolicinu hrvatskih
generala i hrvatskog konzula u Mostaru koji su pozvani kao prija
telji Vranjkovievih, vjenanje je bilo zanimljiva smotra anera,
vercera, temera, lihvara iz Slikova svijeta Male Bosne. Medu
ostalima, tu se, kao jedan od bliskijih mladoenjinih prijatelja, za
tekao Draen Golemovi, kralj tekstila, kako su ga zvali, koji e
etiri godine poslije postati drugi suprug Danijele Vranjkovi.
Mladi par upoznao se samo dva-tri mjeseca prije vjenanja, kad
je njezinu ocu ukraden automobil. U jednom od lokala u Sloboti
ni, gdje je ivjela s roditeljima, netko ju je uputio na Vladu Rajia,
biveg vojnog policajca s bogatom zbirkom poznanstava medu za
grebakim kriminalcima. Kum Vinka uljevia Klice pokazao se do
stojnim svoje reputacije; automobil je pronaen, otkupljen i vra
en. U toku tog ve uhodanog postupka, Raji je Danijelu Vranjko
vi upoznao s Vjekom Slikom koji je, nakon skupih manekenki,
lanih fotomodela i luksuznih prostitutki, osvojio svoj prvi drutve
ni trofej. Otputovali su u panjolsku i vratili se kao zarunici.
Ako je dotada bio opsjednut samo jednim ciljem - pobijediti ma-
fijakog vrhovnika Zlatka Bagaria - svijet desniarske HDZ-ove
elite njegove mlade ene, izmijean sa zagrebakim jet-setom, u
djeaku iz Male Bosne aktivirao je iskru snobizma, tipinu za sve
meteorske bogatae ranog hrvatskog kapitalizma. Rodila se ambici

jaIsto.

1 161 1
 [ KRALJ POKER AUTOMATA )

ja da, u svakom pogledu, osvoji grad koji je cijeli ivot gledao iz pri
gradske perspektive. Uostalom, Zlatko Bagari, nekadanja najvea
muka ljubav, sada jednako patoloka mrnja, u Slikovim predod
bama nije bio samo nositelj titule gangsterskog uzora koju eli pri
svojiti, nego i vladar podzemlja iz urbanog zagrebakog sredita s
kockarnicom na Zelenom valu i rezidencijom u Intercontinentalu.
Kada je Zlatko Bagari novac iz svoje kockarnice investirao u
zemljita, planirajui na njima izgraditi motele i benzinske crpke,
Sliko je takoer kupio umarak na buduoj trasi autoceste Zagreb
- Gorian, najavljujui svoje motele, svoja benzinska postrojenja i
igraonice s poker automatima.17 im se Bagari medu meetarima
nekretninama poeo raspitivati za poveu stambenu jedinicu u za
grebakoj pjeakoj zoni, Sliko se pourio kupiti stan u srcu grada,
u zgradi koja pripada tradiciji tipino austrougarskog Zagreba. Na
kon gangsterskog showa na Cvjetnom trgu, stan e postati jedan od
glavnih faktora obiteljskog sukoba. U skladu sa svojim obiajima
kamufliranja imovine, Vjeko Sliko uknjiio ga je na oca Antu, pa
e Danijela uzalud dokazivati da ona i njezino dvoje djece imaju
prioritet u konzumaciji nasljedno-vlasnikih prava.
Prema procjeni znalaca, milijun DEM utroeno je da bi se kunim
prijateljima mogao pokazati vrhunski proizvod najskupljih arhite
kata i dizajnera u novom domu u Bogovievoj ulici. Ambijent je
istodobno odavao gotovo dirljivu odsutnost stvarnog ivota, uspo
mena ili osobnog ukusa svojih stanara. Uz fino tkanje zavjesa i te
piha, besprijekorno araniran i poliran namjetaj, kuna biblioteka
sastojala se od desetak prirunika bontona iz kojih je Sliko, u in-
termezzima svojih gangsterskih pothvata, uio uljuene graanske
manire i konverzaciju.18

Dokument kojim gradski ured za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove grada

Zagreba daje odobrenje za izdavanje lokacijske dozvole Zlatku Bagariu za gradnju
sportsko-rekreacijsko-ugostiteljskog objekta na autocesti Zagreb - Gorian klasa
UPU-350-05196-011155 od 6. oujka 1996. u privatnom arhivu autorice knjige.
Projektna dokumentacija za nesueni LasVegas u Novom Zagrebu Vjeke Slika takoer
u posjedu autorice.
l Prema kazivanju Vlade Kasala autorici knjige u travnju 2001.

1 162 ]
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

Ipak, kad bi neto morao platiti, gestom musavog ibicara s Bri

tanskog trga, izvlaio je iz depova svojih Boss i Armani odi
jela debeli snop kuna i maraka zavezanih gumilastikom.1 Vjeko,
hou ovoliko love, infantilno je tepala njegova supruga Danijela,
dlanovima pokazujui koliko je velika gomila novanica koju eli
imati. Manirom svemonog Bonapartea, Sliko je , unato tedljivo
sti, rado ispunjavao sve njezine prohtjeve, uivajui, oito, to je
svoju enu preobrazio u ovisno, bespomono derite koje e nje
mu, utemeljitelju i patrijarhu vlastite dinastije, roditi osam sinova i
jednu ker. Garderoba njegove supruge - kao ogledalo njihova
branog odnosa - sastojala se od nizova ormara u kojima su halji
ne, kostimii, eiri i cipele bili gusto nanizani prema raznim boja
ma: jedan ormar - samo za crvenu odjeu, jedan samo za crnu i ta
ko redom. Jedne nedjelje popodne, dok su svi butici i trgovine bili
zatvoreni, Danijela Sliko zakljuila je da za veernji izlazak mora
odjenuti haljinu koju je dan prije uoila u jednom izlogu. Jednim
telefonskim pozivom Sliko je otkljuao butik i vlasnika natjerao
da njegovoj eni ispuni elju. Haljinu je obukla samo jednom, a
nakon toga je haljina, zaboravljena, ostala visjeti u dugakim redo
vima luksuznih tekstilnih markica.
Ta rastronost inae poznatog krca imala je , meutim, nevieno
visoku cijenu. Danijela Sliko ivjela je u osami, dokona i gotovo
zarobljena. Stan su odravale dvije kune pomonice, za njihovo
prvo dijete - nazvano, naravno, Vjeko - brinula se dadilja, a mlada
supruga provodila je vrijeme ekajui stalno odsutnog mua. Ako
bi njegova sljedba, sastavljena od divova s golemim zlatnim lanci
ma, pitoljima i izbrijanih glava, svratila u Bogovievu ulicu, mlada
supruga morala bi se skrueno povui u kuhinju da ne ometa njiho
ve tajne muke sjedeljke. Tvrdei da svima njima Bagarieva mafi
ja radi o glavi, Sliko je svojoj eni propisao dnevni raspored kre
tanja i potpuno je izolirao od ostatka svijeta. Ivica Berti, tjelohra
nitelj, faktiki se, ve za medenog mjeseca, preselio u njihov stan.

"Vidjeti izvjeeVeselina Marinova HIS-u o Intim-baru od 29. travnja 1998.

[ 163 1
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

Jedna od kunih pomonica postala je jedina prijateljica koju je ste

kla kao udana ena.
Drugu galeriju svojih socijalnih trofeja Sliko je okupio u restora
nu Otok na Slobotini. Otvorio ga je zajedno s jednim od suvlasni
ka OTV-a i starih prijatelja svoje ene. Oglasivi lokal ekskluzivnim
klubom, tu je okupljao novinare, odvjetnike, estradne zvijezde,
sportae, neto slikara i glumaca. astei ih veerama, igrajui s nji
ma tenis na okolnim terenima, konano je postao srce i dua kru
oka koji je u njegovim oima bio intelektualna i umjetnika elita.
Izmeu butelja probranih vina, drao im je dugaka predavanja o
tkanju oica na biljarskoj oji, o svojim trivijalnim politikim zapa
anjima, ljekovitim svojstvima bilja i meda ili ekonomskim recep
tima za rjeavanje hrvatske gospodarske krize. U Otoku je vrlo rijet
ko i malo pio, tvrdei da, kao ovjek stalno aktivnog uma, prezire
stimulanse; pred svojim novim, uglednim prijateljima nije produci
rao etu tjelesnih uvara i pitolje koje je uvijek nosio u depovima,
glumei da potpuno ravnoduno i iste savjesti prihvaa injenicu da
se u njega pucalo nekoliko puta. I na papu je izvren atentat, zna
i li to da je kriminalac?, esto je ponavljao. U istom krugu organi
zirao je sveani doek 2001., svoje posljednje Nove godine.
Strpljivi auditorij zauzvrat je uivao u Slikovim obeanjima da
e svoje bogatstvo, kao socijalno osjetljiv ovjek, investirati u vi
e ciljeve. U Otoku je vie puta razlagao ideju o pokretanju tjed
nika koji bi ga jednoga dana lansirao u politiku. Nekolicini slikara
prikljuenih tom kruoku predstavio se kao kolekcionar s priroe
nim smislom za prosudbu umjetnikih vrijednosti. Dvojici gluma
ca i jednom redatelju obeao je novac za film koji je , navodno, tre
bao oslikati zagrebako razdoblje eljka Ranatovia Arkana, za
povjednika srpske dobrovoljake postrojbe koja je 1992. izvela
masovni pokolj civila u Bijeljini. Konano, kao spomenik vlastitom
drutvenom trijumfu, angairao je najpoznatije i najskuplje zagre
bake arhitekte da projektiraju velebnu peterokatnicu za njegov
zabavni centar u Novom Zagrebu, nazvavi ga buduim hrvatskim

[ 164 ]
 t K R A LJ POKER AUTOMATA ]

Las Vegasom. Peterokatnica se doista poela graditi, naoigled

gradske vlasti, suprotno graevinskoj dozvoli za mnogo manji broj
katova i nie zdanje.
Medijsko-drutvena elita postkomunistike Hrvatske udijelila mu
je , eufemistiki, titulu kralja poker automata.
A prava istina opet je bila drukija: Slikovi prihodi u Bonapar-
teu radikalno su se stanjili kad se ugasila kolektivna kockarska
strast Hrvata, jednako neobjanjivo kako se i pojavila otprilike na
kon sloma tzv. financijskog inenjeringa krajem 1993. Umjesto
obeanih stopostotnih kamata, kao okantno otrenjenje, 100.000
ljudi izgubilo je posljednje rezerve svoje uteevine. Godine
1994., kada je Vlada ve samostalne hrvatske drave napokon
uvela red u igre na sreu, neko basnoslovni posao jedva da se is
platio. Uz pripomo sve brojnijih veza u dravnom vrhu, Sliko je
bez ikakvih problema osvojio koncesiju na poker automate, ali
ona vie ni priblino nije jamila prijanju zaradu. U prvim poku
ajima da odri stari trini opseg, Sliko je 1996. sline tvrtke
osnovao u Pragu. Kako se, meutim, i eka pokazala potpuno za
sienom, Sliko je sljedeih godina aparaturu koristio iskljuivo
kao pokrie za svoje hvalisave prie o legalnim profitima, laui
kako svake godine hrvatskoj dravi prijavljuje i plaa barem mili
jun DEM poreza.Tek nakon njegove smrti otkrit e se da su njego
ve porezne obveze bile minimalne i da je Bonaparte solidno po
slovao, ali nipoto uz astronomsku zaradu.
I dok je drutvenoj eliti u Otoku izlagao svoje grandiozne plano
ve o zagrebakom Las Vegasu, Sliko je reket po ugostiteljskim lo
kalima ve uvelike kombinirao s klasinim lihvarenjem, okruen
armijom utjerivaa dugova regrutiranom prvo iz redova njegovih
starih gangsterskih ortaka iz Dubrave i Kozari Boka, a poslije iz
uljevieve zatitarske tvrtke. Novcem koji je oploivao na
crnom financijskom tritu kupovao je zemljita i poslovne prosto
re to ih je, u skladu s obiajima frankfurtske kole, u zemljinim
knjigama upisivao na imena majke, oca i svojih najvjernijih sljed-

l 165 ]
 [ K R A LJ POKER AUTOMATA ]

benika iz kriminalnog miljea. Prema svjedoenjima njegovih zna

naca, novac je investirao iskljuivo u poslove narkodilera, makroa,
krupnih kockara, prekupaca oruja, tajkuna u poslovnim nevolja
ma. Kao poslovni ovjek kojemu je potpuno svejedno tko i kako
oplouje njegovu pozajmicu, Sliko je , navodno, najvei lihvarski
posao utanaio 1997. s Ivanom Andabakom, umirovljenim genera
lom HVO-a koji je preko svoje privatne tvrtke iz Kolumbije u Afri
ku pokuao prokrijumariti 600 kilograma kokaina. Ostatak prie
ne temelji se na nesumnjivim injenicama, nego na zakljuivanju
znalaca ilegalne duniko-vjerovnike logike: kokain je otkriven i
zaplijenjen, dileri su ostali bez zarade, Sliku nisu vraah ni glavni
cu ni kamate, pa je problem s nestrpljivim i opasnim vjerovnikom
moda rijeen njegovim spektakularnim ubojstvom na Cvjetnom
trgu. Dodue, Sliko je imao toliko mnogo oajnih dunika da je
svaki od njih bio snano motiviran za njegovu likvidaciju.
Ta druga Slikova strana za koju posjetitelji Otoka nisu eljeli
znati i nadalje je pripadala svijetu zagrebakog polusvijeta s rubo
va grada, gdje je banio u krmama sa ivom glazbom i cijelim
repertoarom srbijanskih folk zvijezda Ace Lukasa i Svetlane Cece
Velikovi. Nekoliko prvih godina svoga uspona u krmama se po
javljivao kao stalna pratnja hrvatsko-frankfurtskog kriminalca
Zlatka Bagaria koji je, mnogo galantniji od mladoga gangstera, u
pravilu i financirao zajednike terevenke. Poslije, zabavljao se
okruen frakcijom svojih sljedbenika iz zagrebakog podzemlja -
anera, razbojnika, pljakaa, nasilnika i ubojica, dajui oduka
i svojim ambicijama i svojim opsesivnim strahovima. Poznato ra
zraunavanje s bivim nogometaem Vladom Kasalom u nizu iden
tinih Slikovih pohoda, iznimno je samo po tome to je rtva, za
razliku od svih ostalih, bila spremna i javno svjedoiti.20
Vlado Kasalo i Vjeko Sliko bili su stari znanci. Upoznali su se u
Njemakoj 1993. u restoranu Bagarieve majke u Mainzu, kamo
je zalazilo mnotvo Hrvata iz kriminalnog miljea koji su na nje

L ' Biografska ispovijestVeselina Marinova.

[ 166 ]
 [ K R A LJ POKF.R AUTOMATA ]

makom teritoriju odraivali neke svoje meunarodne kombi

nacije. Sljedeih est godina sreli su se jo dva ili tri puta; Kasa
lo je , medu ostalim, jednom posjetio sjedite Slikove tvrtke u
Maksimirskoj ulici.
Jedne veeri u prosincu 1999. Sliko je, u pratnji Vinka uljevia
Klice i desetak njegovih zatitara, u Klub Maksimir izveo na ve
eru svoju mladu enu, Romana Bolkovia, urednika OTV-a, i nje
govu suprugu, te izvjesnog Orsata Zovka, videodistributera koji e
koji mjesec potom postati predsjednik Uprave NoveTV. Svi su sje
dili za istim stolom ispijajui bezbrojne butelje vina, Danijela Sli
ko u naruju je drala Vjeku mlaeg, tek roenog Slikova sina;
Zovko se alio kako ga progoni boksa Branko Cikati i zahtijeva
isplatu dugova koji, navodno, nisu postojali. Zajamivi videodis-
tributeru obranu od nasrtljivog vjerovnika, Sliko je odrao jedan
od svojih dugih monologa o nepobjedivosti uljevieve vojske ko
ja je, eto, spremna zatititi zajednike prijatelje od zajednikih ne
prijatelja. Mlada majka u tom je intervalu nakratko izala do au
tomobila u kojem je sjedio tjelohranitelj Ivica Berti. Podojila je
bebu i vratila se meu goste.
Vlado Kasalo nabasao je u restoran oko 23 sata. Izabrao je naju
daljeniji stol, ne elei uznemiriti Slikov kasnoveemji kruok ko
ji je izgledao sam sebi dovoljnim. No nije prolo vie od nekoliko
minuta kad mu je konobar donio Slikovu poruku da ga eli u svo
me drutvu. Rukovah smo se, Sliko me ak i poljubio. Dok je svo
je lice primicao mojem, apnuo je : znam da me elite ubiti, ali ja ti
opratam. Pobunio sam se, pokuao sam ga razuvjeriti, objasniti da
me se ne tiu njegove razmirice s Bagarievim prijateljima, premda
doista s njima kontaktiram, sjeat e se Kasalo poslije.
Dok je brani par Bolkovi sjedio za stolom, drutvo je nastavi
lo s kurtoaznim razgovorom. im su se Bolkovii oprostili i izali
iz Kluba, Sliko je zgrabio najbliu butelju vina, jo gotovo punu,
i bez rijei je razbio o Kasalovu glavu. U istom trenutku nasrnu
li su i svi ostali: nogama, akama, pitoljima. Tukli su ga, inilo se

I 167 ]
 [ KR A LJ POKER AUTOMATA ]

Kasalu, petnaestak minuta, zavrivi sadistiki obred guranjem

slomljene boce u njegova usta. Na rubu svijesti uo je uljevia
kako kae Sliku: Pusti ga, Vjeko, dosta mu je ovo... I uo je Sli-
ka koji vlasniku dovikuje da mu policija, zajameno, nee raditi
nikakve probleme.
I doista, policija se zainteresirala tek nakon nekoliko dana kad je
iz bolnice, po obaveznoj proceduri, dobila izvjee da je zaprimljen
polumrtvi pacijent koji se jedva dovukao do hitne pomoi. U neslu
benom razgovoru Kasalo je iskreno ispriao to mu se dogodilo.
No, kada je izjavu trebalo pretoiti u potpisani zapisnik, dao je
drukiju verziju, po kojoj nije prepoznao ni jednog batinaa. Pri
znat e poslije, za Slikova ivota lagao je iz straha i uvjeren, uo
stalom, da njegova iskrenost nee imati nikakvih pravosudno-pro-
cesnih posljedica. Tek kada je kralj poker automata likvidiran na
Cvjetnom trgu, odvait e se da zgodu iz Kluba Maksimir ispria
za novine i u privatnom sudskom postupku.
Veselin Marinov uo je za Vjeku Slika jo 1997. kad je Mladenu
Topiu posudio 50.000 DEM za otvaranje Intim-bara. U ugostitelj
skom dijelu bordela bili su instalirani Slikovi poker aparati. Slikov
tjelohranitelj Ivica Berti ponekad je iz bordela blindiranim di
pom svoga gazde odvozio djevojke u sjedite Bonapartea, koje je u
to doba ve bilo pretvoreno u jazbinu za svakodnevni ivot.21
Upoznali su se, meutim, tek u ranu jesen 1998., mjesec dana
nakon Bagarieve smrti. Susret je aranirao Mijo Kovo, s kojim
se Marinov u to doba druio po zadatku kao tajni agent Mor
nar, za rukom u restoranu Guti na Markuevakoj cesti. Vjeru
jui da pred sobom ima Naletilieva plaenog ubojicu, Sliko je
predloio Marinovu da za dobru nagradu likvidira Miljenka aju
Krojfa, Zorana Petrovia Ivicu i Nikicu Jelavia. Likvidacijom je,
kako je objasnio, trebalo sprijeiti da Bagarievi prijatelji ne ubi
ju njega. Kako je Marinov ponudu odbio, atentat na aju 1999.
pokuali su pripadnici jednog osjekog ganga, podmetuvi pod

C " Biografska ispovijest Veselina Marinova.

I 168 ]
 [ KRALJ POKER AUTOMATA ]

njegov automobil magnetnu minu ruske proizvodnje. aja je u

dom preivio, ali kao teki invalid.
Drugi, jednako sudbonosan susret, zbio se u Kaptolskoj kleti po
etkom 2001. u sasvim drukijim okolnostima. Sada ve Sliko ni
je bio obian protagonist zagrebakog podzemlja nego najvei sa
veznik Dravnog odvjetnitva koje je zapoelo proces protiv tzv.
zloinake organizacije sastavljene od navodnih nasljednika Zlat-
ka Bagaria. Sliko vie nije nudio novac za likvidaciju svojih ne
prijatelja. Marinovu je obeao nagradu ako nastupi pred sudskim
vijeem kao svjedok optube i svali na optuenike to vie stvar
nih ili izmiljenih grijeha.
Kako je slinu narudbu da pakiranjem pomogne Dravnom
odvjetnitvu u sluaju Naletili prije ve dobio od dvojice djelat
nika tajnih slubi, SIS-a i SZUP-a, Marinov je logino zakljuio da
je organizirani kriminal iz desetogodinjeg razdoblja promijenio
formu, povezan s ostacima HDZ-ove pravosudne, policijske i obav
jetajne infrastrukture. Bio je u pravu. Premda je Sliko ubijen u
gangsterskom obraunu motiviranom nesumnjivo krupnim pod
zemnim interesima, ni jedna nadlena institucija nije smogla volje
ni hrabrosti da temeljito istrai njegove poslove. U suenju njego
vim ubojicama i dalje se govorilo o asnom poslovnom ovjeku,
koji je izgubio glavu kao nevina rtva zloinakih sila.

[ 169 ]
 [ RAT VA ]

1
naknadno stvorenoj mitologiji zagrebakog podzemlja po
eci Slikova i Bagarieva rata - kako to biva sa svim mitolo
gijama - pripisani su vrlo razliitim uzrocima i razliito dati
ranim dogaajima. U Slikovu gangsterskom klanu tvrdit e se da je
sukob zapoeo Bagari 1993. nakon partije barbuta u kockarnici Ki-
ss u Dubravi koju je vodio tada jo aktivni pripadnik specijalne pos
trojbe MUP-a. Primjereno naknadnim interpretacijama o sudbono
snom znaaju tog kockarskog dvoboja, Slikovi sljedbenici govorit e
0 spektakularnoj pobjedi kralja poker automata u kojoj su Zlatko
Bagari i Zoran Ivica Petrovi izgubili 30.000 DEM. Kralj kocke taj
poraz, navodno, nije mogao preboljeti pa je Slika, kao podsjetnik na
svoju hazarersku inferiornost, osudio na smrt. Kako je Sliko ipak
preivio tri atentata, nadivjevi ak i vlastitog progonitelja, nakon
Bagarieve smrti projekt njegove likvidacije predan je , kako su tvrdi
li, u amanet njegovim mafijakim nasljednicima, sve dok ga na kraju
nije likvidirao njihov plaenik, James Marty Cappiau, belgijski do
brovoljac iz specijalne postrojbe Ministarstva obrane.1
Prema priama rivalskog hrvatsko-njemakog ganga, Sliko se na
vodno prvi patoloki fiksirao na Bagaria, isprva zbog ljubomore
na njegov autoritet najveeg mangupa u zagrebakom kriminal
nom miljeu, a poslije zbog fantomskih konstrukcija svog paranoi
nog uma, neprestano zaokupljenog neprijateljima koji ga odasvud

1 Prema iskazu Marka Slika o d 17. travnja 2002. i Mije Kove od 20. oujka 2002. u su
enju protiv tzv. zloinake organizacije.

t 170 ]
 [ RAT GANGOVA ]

vrebaju. Partija barbuta, kako rekoe, ni po emu nije bila fatalna.

Trajala je punih est sati jedne ljetne noi u nazonosti nekolicine
lokalnih Janjevaca koji su, privueni enormno visokim ulozima, na
peto iekivali ishod. Sliko je bio izaziva. Pojavio se u Kissu sa
znatnim iznosom i s oitom namjerom da ukrsti snage s ve razvi
kanim kockarima. Za jednim od stolova zatekao je Bagaria, Petro-
via i Kqirua Nerca, zvanog Andrija, koji je u Zagrebu vaio za ha-
zardera bez konkurencije. S Bagariem je odbio igrati, tvrdei da su
odve veliki prijatelji da bi jedan drugom otimali novac. Tako je
kralj kocke sudjelovao kao pasivni kibicer.
U poetku Sliko je uporno gubio; prokockao je ne samo sve to
je donio u depu nego je i od Bagaria posudio 80.000 DEM. No,
kako je u barbutu srea u pravilu vrlo promjenjiva, Sliko je do ju
tarnjih sati uspio isplatiti sve svoje dugove i jo zaraditi nekih
30.000 DEM. Budui da je u jednom trenutku ulog dosegnuo astro
nomski iznos od pola milijuna njemakih maraka, Slikov konani
dobitak smatrao se siom.2
Prije rastanka kockari su s kibicerom popili oprotajno pie. Raz
mjenjujui impresije o protekloj igri Sliko je Bagariu povjerio da
se u jednom trenutku panino pobojao kako e izgubiti sve to je
ikada stekao. Ova je igra za mene previe opasna, izjavio je za
klinjui se da je to njegov prvi i posljednji barbut u ivotu. Koliko
je poznato, zakletve se doista drao; poslije je esto kartao poker,
ali se nikada vie nije dotakao kocke.3
Drugo tumaenje sukoba - takoer iz Slikova kruga - temeljilo se
na slinosti njihovih poslova. Kao suvlasnik casina na Zelenom va
lu, Bagari je, kako su ga optuivah pojedini slikovci, planirao
prisvojiti i monopol na poker automate pa je ubojstvom njihova
predvodnika nastojao ukloniti glavnu prepreku vlastitoj poslovnoj

2 Svjedoenje Enesa eoapovia zvanog evap o d 11. lipnja 2002. na suenju Izv.
zloinakoj organizaciji koji je bio nazoan partiji barbuta u casmu Kiss, te iskaz od 27.
srpnja 2002. u istom postupku koji je dao Kqiru Nerc Andrija, aktivni sudionik igre s
Vjekom Slikom i Zoranom Ivicom Petroviem.
' Prema tvrdnjama umirovljenog policijskog inspektora koji je radio na tom sluaju.

1 171 1
 [ RAT GANGOVA ]

ekspanziji.4 Ni to objanjenje nije zvualo logino: ne samo da je

njegov poslovni partner Mio Cari to izrijekom demantirao - Ba-
garia je zanimala iskljuivo iva igra, tvrdio je uvjerljivo5 - nego su
postojale i sasvim objektivne zapreke za slamanje Slikova mono
pola. Uz splanjavanje hazarderskog erosa i radikalne izmjene za
kona o igrama na sreu 1994. poker automati naglo su izgubili ne
kadanju profitabilnost. Istim su zakonom, tovie, zabranjeni, pa ih
je Sliko morao zamijeniti mega tachevima, aparatima za igru ko
ji nisu bili programirani po uzoru na iste hazarderske igre. Instali
ranje takvih strojeva po kafiima i lokalima nije vie ovisilo o iri
ni osvojenog ugostiteljskog prostora nego o vezama u Ministarstvu
financija koje je dijelilo koncesije. Kako je Sliko spadao u krupni
je koncesionare, njegov se interes bitno promijenio: istom meto
dom kojom je ugostitelje prije prisiljavao da koriste Bonaparteove
usluge, sada je krenuo u lov na ilegalne poker automate koji su
ozbiljno konkurirali njegovim bezazlenijim mega tachevima. U
jednoj od tih svojih privatnih inspekcija upoznao je Draena Gole-
movia, koji je , uz verc tekstilom, imao peenjarnicu nedaleko od
starog Savskog mosta. Medu bosanskim Pbsavljacima proulo se da
jedan njihov zemljak nudi relativno jeftinu i vrlo luksuznu konfek
ciju najpoznatijih europskih modnih kua. Sliko je banuo u njego
vu peenjarnicu i otkrio ilegalni poker aparat kojim je Golemovi
mamio goste. Nesklon bitkama s jaima od sebe, Golemovi je vla
stiti stroj ve sutradan zamijenio Bonaparteovom instalacijom.
Napokon, i sam Sliko sruio je teoriju o sukobu interesa sa Zlat-
kom Bagariem. Neznatno prije smrti dao je iskaz pred istranim
sucem, izjavivi da je sve poker aparate izvukao s podruja Repu
blike Hrvatske i razmjestio ih po drugim istonoeuropskim zemlja
ma s manje rigidnim zakonodavstvom.6

' Prema iskazu Zdravka ikia, zatienog svjedoka broj 2", od 13. lipnja i 23. srpnja
2001. na suenju protiv tzv. zloinake organizacije.
' Iskaz Milana Caria na suenju protiv tzv. zloinake organizacije 29. sijenja 2001.
SamVjeko Sliko tako je govorio pred istranim sucem Radovanom Ortynskim 2. veljae
2000., kada je, godinu prije smrti, sasluavan u svojstvu glavnog oteenika tzv. zloina-

[ 172 ]
 [ RAT GANGOVA ]

Trea varijanta prie koja je kruila u Slikovoj zajednici svodila

se zapravo na pripovijest o beskonanom nizu krvnih osveta koje
su takoer inicirane 1993., ali s posljedicama koje su postale mani
festne tek dvije godine poslije. Iste 1993. kada se u Dubravi odigra
la partija barbuta, u Rudeu je ubijen Damir Kovai zvani erif. U
dijelu podzemlja ubojstvo je doivljeno kao prva saekua u po
vijesti grada kojom je Sliko, balavac od 25 godina, tada jo neho
tice, naeo Bagarievu reputaciju najvjetijeg i najopasnijeg zagre
bakog kriminalca.7
Damir Kovai nije bio prijestupnik od zanata. Barem ga policija
nije zabiljeila u svojim kaznenim evidencijama. Za kasnija zbiva
nja kljuna je , navodno, bila injenica da je stanovao u kvartu Zo-
rana Pripuza. Nije imao roditelje, ivio je kod strieva i na neki je
nain postao adoptivno dijete svih rudekih obitelji, rastui s njiho
vom djecom na lokalnom nogometnom igralitu. Godine 1990. za
poslio se u redarskoj slubi diskokluba Sokol na Mamlievu trgu
koja je nakratko postala pomodnim aritem nonog ivota. U pro
ljee 1991. u diskoklub je nabasao 22-godinjiVjeko Sliko, po pro
sudbi nazonih svjedoka prilino pijan ili namrkan. U grubom i
vulgarnom udvaranju nasrnuo je na jednu djevojku. Kako je njezin
kavalir zatraio pomo redara, Sliko je izbaen na cestu. Nakon
zatvaranja diskokluba Sliko je ekao u zasjedi. No Kovai je bio
bri i Sliko se teko ranjen jedva nekako dovukao do bolnice. Po
licijska istraga zakljuena je konstatacijom o samoobrani.
Dvije godine poslije, 1993. Kovai je likvidiran na vratima svog
rudekog stana. Premda ubojica u formalnopravnom smislu nikada
nije dokazan da bi bio izvan svake sumnje, za zagrebako podzem
lje - dobro upueno u narav svojih protagonista - bila je notorna i-

ke organizacije. Izjavio je: Od 1993. ja sam imao ovlatenje da proizvodim i postavljam

maine za zabavu, elektronske igre, to i danas radim. Imam velik broj tih maina za
zabavu, z a igru, ali njima pokrivamo trita izvan Hrvatske... ja uope ne drim trite
poker aparatima u Hrvatskoj.
Zlatko Ferat Zuka, k ao svjedok na suenju protiv tzv. zloinake organizacije tijekom
trodnevnog ispitivanja pred sudskim vijeem koje je poelo 4. rujna 2002.

I 173 ]
 [ RAT GANGOVA ]

njenica da je Sliko strpljivo ekao pogodan trenutak odmazde.

Prema opem uvjerenju, narudbu je realizirao MijatVrdoljak zva
ni aban, mladi bosanski Hrvat iz Kozari Boka, u tom trenutku naj
vjerniji Slikov prijatelj. Do istovjetnog zakljuka, kako se ini, do
li su sudsko-policijski istraitelji koji su Vrdoljaka nekoliko mjese
ci drali u pritvoru, da bi ga zbog nedostatka dokaza pustili na slo
bodu. I Sliko je sasluavan. Utvrdilo se da se u vrijeme ubojstva
sklonio u Mainz, trudei se da bude vien u restoranu u koji su, ti
jekom svojih njemakih turneja, obavezno navraali hrvatski nogo
metai, kriminalci i bivi politiki emigranti. Jedan od njih u istrazi
je doista potvrdio Slikov alibi.
Slikovci e djelomice podrati priu. Priznajui kako je mogu
e da je Kovaieva likvidacija izvrena po Slikovu nalogu, Baga-
ria su optuili da je nastavio istu liniju odmazdi. Nekoliko godina
poslije identificirat e ga kao Kovaieva osvetnika koji je organizi
rao uzvratno Vrdoljakovo ubojstvo i dva atentata na Slika.
Bagarievi prijatelji Vrdoljakovu su smrt objanjavali, naprotiv,
kao drugi Slikov zloin u seriji egzekucija vlastitih ljudi. Priali su
ovako: kad se Vrdoljak naao na slobodi, oekivao je primjerenu
nagradu za obavljen posao i zatvorsku kunju svoje lojalnosti i ut
nje, ali Sliko, poslovino krt, poastio je sljedbenika jedva s
nekoliko tisua maraka. Razoaran i gnjevan, Vrdoljak je reagirao
sve glasnijim i zlobnijim primjedbama o Slikovu nemaru za rad
nike kojima najvie duguje. Kralj poker automata shvatio je to
kao ucjenjivaku poruku. Jednom zgodom na Vrdoljaka je u bije
su bacio pepeljaru.
Vrdoljak je smaknut u Kozari Boku 22. kolovoza 1997. Ubijen
je nekoliko metara od svoga stana iznad kafia Mir koji je vodio
za raun obitelji Sliko. Ubojica ga je ekao u golfu . Sruivi na
letom automobila rtvu na kolnik, ispalio je arer iz korpio
na, te u pratnji jo dvaju vozila odjurio s mjesta zloina.8 Njego
vu smrt bagarievci su, dakle, pripisali Slikovoj financijskoj

\ Nacional, 3. rujna 1997,

l 174 ]
 [ RAT CANGOVA ]

kalkulaciji: platiti ubojicu da te rijei ucjenjivaa mnogo je jeftini

je nego plaati ucjenu.9
Pbvezan rodbinskom i zaviajnom solidamou, Rude se doista
homogenizirao oko mrtvog redara Sokola. Kao spomenik kolektiv
nom miljeniku, 1994. je utemeljen lokalni malonogometni turnir
nazvan Kovaievim imenom, koji se jo i danas odrava svakoga
lipnja. Tako se gradska etvrt Zorana Pripuza - bez obzira na legal
na ili ilegalna zanimanja - pojavila kao zajednica koja je , prva u Za
grebu, detektirala Slikov uspon na kriminalnoj sceni i prvo arite
njegovih neprijatelja. Ako se iz nje iznjedrio Kovaiev osvetnik,
mala je vjerojatnost da je imao ikakve veze sa Zlatkom Bagariem,
jer u to doba Rude i njemako-hrvatski kriminalac nisu imali ak
ni posrednih veza. Likvidirani redar Sokola bio je, istina, Pripuzov
prijatelj iz djetinjstva, pa time i Jelaviev prilino dobar znanac, ali
s kneijskim narkogangom nije imao nikakvih dodirnih toaka.
Osobito Bagariu nije znaio nita. Godine 1993. Zoran Pripuz, u
pratnji Nikice Jelavia, esto se motao po Jockeru, nudei Bagari-
evim i Carievim klijentima usluge svoje crne banke. Prema Cari-
evim priznanjima, bili su vie nego dobrodoli u njihovoj kockar
nici, jer su posuujui novac kockarskim gubitnicima poticali ha-
zarderske strasti, pa time i stimulativno djelovali na prihode kue.10
Ipak s Bagariem je kamatarski dvojac tih godina odravao vrlo
povrnu i kurtoaznu komunikaciju; kralj kocke bio je odve za
okupljen svojim partijama bakare i barbuta da bi vrijeme i pozor
nost posveivao Jelaviu i Pripuzu koji nikada nisu kockali. Tek
1997. uli su u prvi financijski aranman. I sam Bagari, sad ve do
ista bogat, svoj je kapital uvelike oploivao visokokamatnim pozaj
micama. Jelaviu i Pripuzu nedostajalo je , pak, 1,2 milijuna DEM
za kupnju pogrebnog poduzea Palma koje je trebalo biti prvi ko
rak u legalizaciji njihovih financijskih plasmana. Nakon povrata

[
' Prema kazivanju kriminalca iz Dubrave koji se bavio kamatarenjem i preprodajom ukra
denih automobila u suradnji s pripadnicima klana Vjeke Slika.

" Milan Cari u postupku protiv tzv. zloinake organizacije.

1 175 ]
 [ RAT GANGOVA ]

kredita, Palma se pokazala silno propulzivnom investicijom, to

je kod Bagaria izazvalo velik respekt prema njihovu poslovnom
njuhu koji osobno nije imao." Poslovne veze razvile su se u inten
zivnije osobne kontakte.Tek 1998., u posljednjim mjesecima Baga-
rieva ivota, postali su kvadra koja se svake nedjelje ujutro sasta
je u kafiu DownTown na Jarunu na mukim tra-partijama zajed
no s njegovim vlasnikom, bogatim trgovcem i ugostiteljem Hrvojem
Petraem, infantilno oaranim njihovim maizmom.12
Kada su se, dakle, zbliili Pripuz, Jelavi i Bagari, Kovaievo
ubojstvo bilo je ve daleka prolost: teko je zamisliti da bi se gang
sterski uglednik, tada ve vrhunsko mjerilo uspjeha domae kri
minalne scene, uputao u obraune zbog nekog anonimnog i be
znaajnog redara iz Sokola.
Bagari je, neosporno, bio vrlo opasan i nemilosrdan. Uivao je
u slavi glavnog gradskog mangupa pred kojim se ostalima pune ga
e. Ubojstvo Nike Mioa vjerojatno nije bilo jedino. Nije iskljue
no da je neke likvidacije organizirao iz usluge svojim prijateljima
tajkunima ili tajnim slubama i dravi. U svakom je trenutku mo
gao aktivirati svoje stare veze medu srpskim mafijaima i dovesti
relativno jeftinog plaenika koji bi obavio posao i vratio se odakle
je doao. Ali nisu sva ubojstva u tih deset godina bila iskljuivo nje
govo djelo. Kad je postao idol kriminalaca, svi su kopirali njegov

" Isto.
" Hrvoje Petra autorici knjige ovako je opisao upoznavanje sa Zlatkom Bagariem:
jednog dana 1995. iz Sjedinjenih Amerikih Drava nazvao ga je, po njegovom dojmu,
prilino namrkani Zlatko Kohnan Mari. Kolman je bio njegov znanac, vlasnik butika
"Mister X koji je u pretvorbi kupio i lanac rijeke tekstilne indrustrije RIO, s kojim je
Bagari u to doba uspostavio odnos poslovnog partnerstva u kupoprodaji jeansa i
amerikih traperica. Vie su puta zajedno putovali u inozemstvo, inilo se da se odlino
razumiju i zabavljaju. Ukratko, Kolman je, p od utjecajem kokaina koji je esto i obilno
konzumirao, priprijetio Petrau da e ga Bagari ubiti. Vrlo inatljiv i tat, Petra se
potrudio da dobije Bagariev mobitelski broj i zakazao mu njihov prvi sastanak. Bagari
je doao u pratnji Ivice Kuurina, tada jo aktivnog djelatnika SZUP-a. Zna, Bagariu,
meci mogu frcati i na drugu stranu", rekao mu je otprilike. Zaklevi se k ako mu nikada
nije namjeravao nauditi, Bagariu se, navodno, svidio takav istup. Nekoliko dana kasnije
Kolman je temeljito pretuen, navodno iz "pedagokih " razloga. Zauvijek je ostao
uvjeren kako je batine dobio po Petraevoj narudbi.

[ 176 ]
 [ RAT GANGOVA ]

stil. Najspornije je ipak postojanje Bagarieve mafije tako irokog

sastava. Mafijaka svojstva to ih je Sliko pripisivao faktiki cije
lom drutvu iz dva kafia, DownTowna i Stare Kneije, bila su do
bar alibi za stvaranje njegove vlastite zloinake organizacije. Ba
gari ipak nije bio ni dovoljno inteligentan ni dovoljno sposoban da
efuje tako sloenim kolektivom. Pria o mafiji, uostalom, pojavila
se u naknadnoj interpretaciji dogaaja, koje je Sliko, tada kad su
se zbili, tumaio potpuno drukije, red e mnogo kasnije jedan od
posjetitelja DownTowna kojeg su takoer spominjali kao pripadni
ka Bagarieva kriminalnog kruga.
Drugim rijeima, kasna ulina mitologija nije se mogla iskoristiti
kao oslonac ni jedne vrste rekonstrukdje ranijih zbivanja u zagre
bakom podzemlju. Slikova frakja kriminalaca imala je eviden
tno ofenzivniji pristup u optuivanju bagarievaca koji su se svo
jim verzijama uglavnom branih i pravdah. No razliitim interpreta
cijama motiva i dogaaja obje su strane nastojale i uspjele zataka
ti istinu, ako im je ona uope i bila u cijelosti poznata. I najvani
je , nije bilo prie, u bilo kojoj verziji, koja se pozvala na neposred
nog oevica ili izvor s imenom i prezimenom. Pripovijedajui kako
je Kovaieva smrt rezultat Slikove i Vrdoljakove saekue, nit
ko od zagovornika te teorije nije mogao potvrditi kako je osobno
bio nazoan kad se ona dogovarala i realizirala. I obratno, nikad ni
jedan slikovac nije mogao red kako je vlastitim uima uo da je
Bagari njihova vodu osudio na smrt. Ono malo ljudi, poput Vese-
lina Marinova, koji su kriminalnu scenu upoznali kroz vlastito isku
stvo, uporno su ignorirani i preuivani.
Zato su uzajamna optuivanja Slikova i Bagarieva kruga bila za
pravo jedini nedvojbeni dokaz da je njihov rat doista stvaran, ali u
punom zamahu tek 1998. Pri tome je zauvijek ostala tajna koliko
je on bio rezultat spontanih procesa, a koliko refleks same mitolo
gije. U smjesi glasina, dezinformacija, spekulacija i konstrukcija ko
je su te godine preplavile podzemlje, vie nije bilo mogue utvrdi
ti - od kada i zato njihov rat postoji. Sasvim pouzdano, sukoblje

[ 177 ]
 [ R AT C. A N G O V A ]

ne frakcije bagarievaca i slikovaca nisu bile vidljive 1993. ka

da je ubijen Kovai, blokovski raskol nije se dogodilo ni 1994., ka
da je Sliko preivio prvi atentat. Poelo je, kako se ini, 1997., po
kuajem eliminacije kneijskog narkoganga uz politiko-nacionalnu
argumentaciju: Nae deke ubija jugosrpska mafija s Kneije. Te
za je kreirana u vojno-obavjetajnim krugovima; u ljeto 1997. irio
ju je pukovnik Hrvatske vojske, vie nego blizak zagrebakom pod
zemlju. Ali samog Bagaria i njegovo njemako drutvo nitko jo ni
je dovodio u vezu ni sa Slikom ni s dekima s Kneije.
Iz teze o uroti kriminalaca Srba protiv Ivana akote i eljka o-
bota, pria o mafiji postupno se razvijala kako su se deki s Kne
ije pribliavali Bagariu. Presudna zgoda bilo je uhienje Velibo-
ra Momilovia u Njemakoj s nekoliko grama kokaina. Na molbu
njegova brata Bagari je u Frankfurtu pronaao dobrog odvjetnika
koji ga je izvukao iz njemakog pritvora. Prema pripovijesti koja je
obila podzemlje, Bagari je, navodno, vlastitim novcem i utjecaj
nim vezama jednog od Momilovia spasio dugogodinje robije.
Zato bi pak to uinio, ako nije rije o bandi njegovih vlastitih pla
enika? Kako je u isto vrijeme kralj kocke kreditirao Nikicu Je-
lavia i Zorana Pripuza koji su, na drugoj strani, intenzivno kontak
tirali i sa kvadrom iz Stare Kneije, slika je , inilo se, dobila ja
sne i logine obrise.
Nakon toga je Vjeko Sliko, po svojevrsnom automatizmu, uklju
en u drugi pol scene. Fiksiran u poetku ak vie na Petrovia i a-
ju nego na samog Bagaria, napokon je dobio protivnika koji impo
nira tatini i osjeaju vlastite veliine: opasnu, mnogoljudnu mafiju
iji je jedini smisao njegova likvidacija. Iz tog rakursa, cijela pro
lost dobila je novo znaenje, kakvo u aktualnom vremenu ni pri
blino nije imala.
Prvi atentat na Vjeku Slika u kojem je , oito, postojao skriveni fi
nancijer i plaeni egzekutor dogodio se 1994. Sliko se zaustavio
na crvenom svjetlu semafora na raskru u Sesvetama, kad je na
njega ispaljen rafal iz tamnocrvenog fiata . Premda teko ranjen,

1 178 ]
 [ RAT C.ANGOVA ]

uspjeno se oporavio uTraumatolokoj bolnici. Kako e poslije izja

viti policijskim istraiteljima i nekolicini svojih prijatelja, Sliko je
u fiatu vidio dvije muke figure, ali nije uoio dovoljno pojedino
sti da bi mogao identificirati njihove fizionomije. Razloge atentata,
navodno, nije mogao ni priblino naslutiti.13
U isto doba Bagarievom mafijom nazivalo se iskljuivo njegovo
drutvo povratnika iz Njemake, kojima se pridruilo nekoliko
anonimnih temera i kamatara s Tmovice pod ajinom kontro
lom. Njihovi odnosi s kraljem poker automata bih su jo toliko
idilini da su u Sliku mnogi vidjeli pridruenog lana ili stratekog
saveznika Bagarieva ganga. Bilo je ak onih koji e nekoliko slje
deih godina vjerovati da su neki zagrebaki kriminalci likvidirani
u osebujnoj razmjeni usluga izmeu mladog i iskusnog gangstera.
Navodno: Bagari je u Srbiji pronalazio kilere koji su Slika rijeili
nekih konkurenata. Ni Slikova obitelj u kralju kocke nije vidje
la progonitelja. tovie, Kovo je s Bagariem bio u skladnijim od
nosima nego s vlastitim urjakom. Vjeko Sliko posudio je novac
nekom Kovinu znancu koji dug nije na vrijeme vraao, pa je
kralj poker automata potraivanje od 50.000 DEM - zasigurno
nimalo uljudno - naplatio od Kove, smatrajui ga odgovornim za
tako nepouzdanog dunika. Da bi ispunio Slikov financijski ulti
matum Kovo je tih 50.000 DEM posudio od Bagaria, kao mnogo
pitomijeg i za njega manje opasnog kreditora.15
Prema najrairenijoj teoriji toga doba, atentat na Slika isplanira
la je albanska zajednica u Zagrebu kojoj se zamjerio jo 1990., su
djelujui u sukobima svoga starijeg brata Marka oko vercerskog
monopola na Britanskom trgu. U drugoj varijanti spominjala su se
razna imena njegovih reketakih rtava i poslovnih konkurenata.

' Vjeko Sliiko u istrazi protiv tzv. zloinake organizacije o atentatu iz 1994.: Ja nisam
uspio vidjeti tko u mene puca, niti koliko osoba, no siguran sam da to nije bila jedna
osoba. Rt mojoj procjeni bila su dvojica ili trojica. Sigurno je bio voza i jedna ili
dvije osobe s njim."
" Spomenuto kazivanje kriminalca iz Dubrave.
Mijo Kovo kao svjedok na suenju tzv. zloinakoj organizaciji.

[ 179 1
 [ RAT GANGOVA 1

Prve glasine o Bagarievoj hajci na Slikovu glavu pojavile su se

nakon ponovljenog atentata u sijenju 1995. Te zimske veeri Sli
ko je izlazio iz ureda Bonapartea u Maksimirskoj ulici u pratnji
Juija Dodia, koji je obavljao usluge njegova dobrovoljnog bodygu-
arda i vozaa. Sjeli su u automobil: Sliko na sjedalu vozaa, Do-
di na suvozako mjesto. Napad je poeo im je Sliko pritisnuo pa
puicu gasa; trajao je manje od minute, a atentatori su se razbjea-
li je r je Dodi uzvratio rafalom iz automatske puke. Ni Sliko ni
Dodi nisu bili u stanju prepoznati napadae.Ujekom kriminalisti
kog oevida u haustoru tik uz Bonaparte policija je pronala puko-
mitraljez Crvena zastava srpske proizvodnje i plastinu sportsku
torbu. U torbi su bile pohranjene vunene rukavice i smotuljak jak
ne u ijem je depu otkrivena zguvana iskaznica teniskog kluba
Doma sportova iz 1993. Rukom nepoznatog slubenika sportsko
ga centra na iskaznici je bilo upisano ime Nikice Jelavia. Kamatar
je priveden u Policijsku upravu zagrebaku i sasluan zajedno sa
stotinjak kriminalaca iz raznih zagrebakih bandi. Policija, istrani
suci i Dravno odvjetnitvo - s razlogom ili bez razloga - u tom su
trenutku zakljuili kako papiri star dvije godine nije dovoljno jak
dokaz za kaznenu prijavu, a kamoli pravosudni progon. Na potpu
no novoj sportskoj torbi, jakni i oruju nisu, naime, pronaeni ni
otisci Jelavievih prstiju ni njegovi bioloki tragovi. A osumnjienik
je imao i prilino uvjerljiv alibi. Sve je upuivalo na to da su aten
tatori podmetnuli torbu, nastojei policiju navesti na pogrean trag.
I sam Bagari isti je dan proveo u pritvoru, ali zbog drugog zlodje
la. Iste veeri, u vrijeme pukaranja u Maksimirskoj ulici izmeu
Slikova bodyguarda i njegovih atentatora, Zlatko Bagari s naju-

* Svjedoenje Jurja Dodia, oiteenika, koji je ranjen u toj pucnjavi, na suenju tzv.
zloinakoj organizaciji krajem lipnja i tijekom srpnja 2001. Njegov iskaz bio bi kvalitetan
doprinos rasvjetljavanju odnosa u zagrebakom podzemlju da ga prije nastupa pred
sudskim vijeem nije brifirao Zdravko iki, hukajui ga da svjedoenjem to vie
kompromitira nekoliko osoba koje su, prema miljenju tuitelja, ugroavale njihovu
optunicu. Dokument koji to dokazuje - izvjee SZUP-a o tajno snimljenom razgovoru
ikia i Dodia od 16. srpnja 2001. klasa 511-20-16130-01 - nalazi se u prmatnom
arhivu autorice.

[ 180 1
 [ RAT GANGOVA j

om postavom svog njemako-hrvatskog ganga satima je banio u

restoranu Manduevac, maltretirajui vlasnika i svakog gosta koji bi
nesretnim sluajem nabasao. U restoran je navratio stari znanac iz
emigracije Stipe Arlovi Pepo, Bagari se prisjetio nekog njihova
neraienog sukoba iz Mainza, potegnuo pitolj i opasno ga ranio.
Tako je dospio u zatvor, ali je uskoro i puten na slobodu.
Sliko se opet naao u bolnici. Medu ostalima, dva puta ga je po
sjetio Miljenko aja Krojf, prenosei tople Bagarieve pozdrave.
Kada se izlijeio, doekan je raznim glasinama o moguim atenta
torima. Jedna od njih tvrdila je da su ajina prijateljska gostovanja
uz njegovu bolesniku postelju bila samo lukavo zavaravanje Baga-
rieva radnika koji ga je zajedno sa svojim gazdom osudio na
smrt. Sliko je vrlo ozbiljno prihvatio i takvu teoriju. Jedino nije
nudila odgovor na kljuno pitanje: ime se to zamjerio svom gang
sterskom uzoru da ga ovaj odjednom nastoji smaknuti. O Jelavie-
voj torbi na mjestu pucnjave nije znao nita do 1999. Da je ta in
formacija Sliku i bila dostupna, teko bi kamatara povezao s Ba-
garievom kriminalnom druinom, je r meu njima jo nije bilo ni
privatne ni poslovne komunikacije.
Kako e 2001. svjedoiti njegov prijatelj Petrovu?1, kralj kocke
bio je u Njemakoj kada je do njega stigla vijest da je u zagrebakim
kriminalnim krugovima osumnjien za atentat u Maksimirskoj ulici.
Uznemiren, nazvao je Zagreb i Sliku ostavio poruku da se moraju
vidjeti i razjasniti spor. Kako odgovor nije stizao, molbu je proslije
dio preko Mije Kove, svog dunika i Slikova urjaka. Sliko se na
pokon javio da ugovore sastanak. Kad se Bagari vratio u Hrvatsku,
sreli su se u uredu Bonapartea. injenica da je sastanak odran je ne
osporna. U tom trenutku nikoga osobito ak nije zanimao. Izvuen
je iz zaborava tek nakon nekoliko godina kad je njihova navodno
kontinuirana oruana borba dobila status nepobitne injenice. U

Zoran Ivica Petromc, kao optuiemk na suenju protiv tzv. zloinake organizacije
ii koji je davao svoju obranu 1. listopada 2002.; Vjeko Sliko u istrazi protiv tzv.
zloinake organaizadje.

( 181 1
 [ RAT GANGOVA ]

skladu s tom naknadnom percepcijom, opet nije bilo konsenzusa o

onome to se dogaalo na sastanku u Bonaparteu. Jedni e govoriti
da je Bagari pred Slikom, istina, odluno demantirao svoju umije
anost u pucnjavu u Maksimirskoj ulici, ali je dopustio mogunost da
su atentat oiganizirali Miljenko aja Krojf i Zoran Ivica Petrovi.18
Ako je ta interpretacija tona, rat klanova ponajmanje je izazvan in
teresnim sukobom bagarievaca i slikovaca. U tom sluaju mo
gu je iskljuivo jedan motiv: da su Bagarievi njemaki sljedbenici,
u nastupu ljubomore, pokuali eliminirati novog ljubimca svog vode.
Problem je u tome da su ti njemaki sljedbenici na potpuno drukiji
nain prepriavali isti razgovor izmeu Slika i Bagaria. Bagari je,
navodno, tvrdio da nitko iz njegova kruoka ni na koji nain nije su
djelovao u pokuajima Slikove likvidacije, da je rije o trau koji je
potekao iz konkurentske kockarnice u Gradskom podrumu, kako bi
se njih dvojica, tako bliskih prijatelja, meusobno zakrvili. Dokazu
jui taj svoj zakljuak, Bagari je uvjeravao Slika da podzemljem
krui i kontrapria: kako Sliko planira njegovo ubojstvo. I ja sam
zakljuio da je to obian tra, rekao je Sliko pomirljivo, prije nego
to su se, navodno, razili u miru."
U rujnu 1995. u dvoritu svoje obiteljske kue u Dubravi snajper-
skim hicima usmren je Mladen iki, Slikov ortak iz rane reke-
take faze po Gotovevoj ulici. Nakon policijske istrage koja nije
donijela ni pribline spoznaje o pozadini sluaja, Slikovo drutvo
likvidaciju je doivjelo kao neku vrstu kompenzacijske smrti za
kralja poker automata koji je pola godine prije preivio napad u
Maksimirskoj ulici. Varirali su ovakvu pretpostavku: kad ve nije
uspio atentat na njihova vodu, likvidiran je jedan od njegovih po
najboljih prijatelja i najbliih kompanjona.
Slika je obuzela panika. Kupio je blindirani dip, angairao pro
fesionalnog gorilu, samog sebe osudio na zatoenitvo u prosto
rijama Bonapartea i prekinuo svaku komunikaciju ne samo s Baga-

[
" Mijo Kovo, kao svjedok na suenju tzv. zloinakoj organizaciji.
Zoran Ivica Petrooi u suenju protiv tzv. zloinake organizacije.

1 182 1
 [ RAT GANGOVA ]

riem nego i s veinom svojih dotadanjih znanaca. Muen sumnja

ma, zaledio je odnose ak i s vlastitom rodbinom.20 Sablast ubojice
traio je u svima s kojima se ikada sukobio, ukljuujui vlastitog
brata i urjaka. Crv sumnje revitalizirao je , meu ostalim, priu o
Bagarievu potajnom neprijateljstvu.
U toj atmosferi panike i straha Sliko je udario temelje privatnog
paraobavjetajnog i parapolicijskog sustava. Uvjeren kako je pravo
dobna informacija klju samoobrane i zatite, nekolicinu svojih
radnika, u koje je jo imao povjerenja, zaduio je da obilaze gang
sterska okupljalita i da u Bonaparte donose prie i ogovaranja. Sli-
kovim dounicima i pijunima uskoro su postali i dvojica policaja
ca iz Dubrave koji su ga servisirali MUP-ovim dokumentima, kazne
nim evidencijama i informacijama o kriminalistikim obradama.21
Sjedei u svom kunom pritvoru, Sliko je najrazliitije konstrukci
je urota gradio i razgraivao sljedee tri godine.
U noi 28. lipnja 1997. ispred kafia Kvak, pod slabanim ulinim
osvjetljenjem, samo jednim, ali vrlo preciznim metkom ubijen je
Ivan akota. Policijski inspektori nisu bili u stanju identificirati ak
ni vrstu oruja.22 Prema zrnu u njegovu tijelu, to je mogao biti snaj
per ili vojni karabin. Balistiki strunjaci koji su se, potpuno neo
bjanjivo, u istragu ukljuili tek nakon tjedan dana, na popritu zlo
ina vie nisu nali nikakav putokaz prema moguem ubojici, a ka
moli njegovu poslodavcu. Zagrebakim podzemljem prostrujala je
pria o plaeniku iz Srbije, bivem nikom specijalcu koji je nakon
obavljena posla i primljene nagrade nestao u smjeru Slovenije. Kao
i obino, glasina se irila ulicom u nekoliko varijacija. Jedna od njih
izvodila se iz tvrdnje da inicijatora valja traiti meu neprijateljima
akotinih strieva u Njemakoj. U drugoj, ubojstvo su poinili de-

i
Prema kazivanju kriminalca iz Dubrave, prvotno lana Slikovog ganga, kasnije
otpadnika koji se smatrao nesvrstanom stranom u sukobu "slikovaca" i
bagariavaca, tijekom sudskog procesa tzv. zloinakoj organizaciji.
" Nakon promijene vlasti u sijenju 2000. iz MUP-a su najureni policajci Branko Belak i
Mile gela jer su Vjeki Sliku dostavljali informacije o planiranim policijskim akcijama
protiv njegova ganga.
1 Balistiar Damir atipovi u suenju tzv. zloinakoj organizaciji 4. oujka 2002.

1 183 ]
 [ RAT GANGOVA ]

ki s Kneije, zaostala srpska banda u srcu hrvatske metropole.

Premda je teorija u nekoliko dana zasjenila sve ostale, narkogang-
steri s Kneije ni rijeju se jo nisu dovodili u vezu sa Zlatkom Ba-
gariem, bivim politikim emigrantom hrvatsko-hercegovakog
podrijetla. Deki s Kneije optueni su za akotinu smrt kao au
tonomna skupina pod vodstvom Rajka Momilovia.
Dana 4. srpnja, samo nekoliko dana nakon akotina sprovoda,
ubijen je ShpejtimTaqi. Ubojstvo je , po reiji, neodoljivo podsjea
lo na sesvetski pokuaj likvidacije Vjeke Slika. U Taqija je sasuto
18 metaka dok je zastao na crvenom svjetlu semafora na krianju
Zagorske i Selske ulice. Prema iskazima oevidaca, dva mukarca s
kacigama rtvu su gaali s motora koji se zaustavio uz bokTaqije-
va BMW-a. Likvidacija je poinjena igramom, automatskom pu
kom amerike proizvodnje koja se nikada nije mogla nai na do
maem crnom tritu. Svojedobno je igram bio uvrten u slube
ni arsenal specijalnih jedinica i Slube sigurnosti JNA, ali je poet
kom 1990., nekoliko mjeseci prije raspada Jugoslavije, izbaen iz
upotrebe. Kad su hrvatske postrojbe 1991. osvajale vojarne i skla
dita JNA, u njima se moglo nai tek neto otpisanih i neupotreb
ljivih komada tog oruja.23 Poneto zbog tako rijetkog i specifinog
automata, poneto zbogTaqijeva sukoba slUmanovim unukom u
diskoklubu Best, sve do 1998. malo je tko njegovu smrt ubrajao u
klasine obraune meu zagrebakim gangovima. Taqijevo umors
tvo podzemlje je uglavnom pripisivalo osvetnikom inu reima i
tajnom nalogu VONS-a, najmonijem predsjednikom tijelu, u rea
lizaciji profesionalaca Prvog gardijskog zdruga, predsjednikove pre-
torijanske garde. Izvod se, meu ostalim, oslanjao na injenicu da
jeTaqi pokopan bez vojnih poasti, jer je pokojniku naknadnim fal
sificiranjem dokumenata znatno skraen ratni i vojni sta. Jedna od
verzija ticala se i samog Bagaria: Prvi gardijski zdrug je, navodno,
ipak samo dao oruje, ali je kralj kocke Taqijeve krvnike prona
ao medu profesionalnim ubojicama u Srbiji.

Isto.

I 184 ]
 [ RAT GANGOVA ]

Sve su te prie stizale do Slika kanalima usmenog dojavljivanja

njegovih plaenih i dobrovoljnih dounika. U njima, meutim, nije
pronalazio zajedniku nit: deke s Kneije nije ni poznavao, su
kobi dvojice Momilovia i Zeevia, ni teritorijalno ni interesno,
nisu se dodirivali s njegovom zonom poslova i utjecaja. Kneijski
obraun sa akotom, ako je postojao, njega osobno nije se ticao.
Slikova defenzivna taktika samozatite radikalno se promijenila
1998. pojavom Vinka uljevia Klice. Spojio ih je Vlado Raji24,
strastveni kockar, vlasnik kafia u Kozari Boku i umirovljeni vojni
policajac, isti onaj koji je Slika upoznao s Danijelom Vranjkovi,
njegovom buduom enom. Sljedeih godina vjeni posrednik u
spajanju svojih kumova, roaka i znanaca imat e kljunu, premda
sasvim zakulisnu ulogu u zbivanjima zagrebakog podzemlja. Ka
ko pokazuje iznenadna promjena u Slikovu ponaanju, udruen sa
uljevievom postrojbom bivih pripadnika HVO-a, kralj poker
automata, po svemu sudei, donio je nekoliko sudbonosnih odlu
ka: da se svojim neprijateljima suprotstavi vlastitom zloinakom
organizacijom, da se izvue iz svog skrovita u Bonaparteu i da kre
ne u preventivna ubojstva. Formulu napadni prvi onoga koji te e
li ubiti kao recept za Slikovo preivljavanje nedvojbeno je donio
uljevi koji je tu maksimu preuzeo od tzv. preventivnog rata srbi
janskih trupa u BiH i Hrvatskoj. Formula e uskoro postati dio eti
kog imperativa cjelokupnog podzemlja. Njenom primjenom na od
nose u kriminalnom miljeu stvorena je ovakva situacija: im mu se
doapne da ga netko namjerava ubiti, Sliko uzvrati vlastitim pla
novima o ubojstvu potencijalnog ubojice. I obratno: uje li Bagari
da Sliko vjeruje kako on, Bagari, snuje njegovu likvidaciju, Baga
ri doista poinje i planirati Slikovu smrt, siguran kako je to jedi
ni nain da se zatiti od Slikove preventivne akcije. Podzemlje je
smatralo da je preventivna egzekucija opravdana. Bavilo se isklju
ivo pitanjem: tko je koga prvi namjeravao razrijeiti.Toan od
govor ve odavno se nije mogao otkriti. Bagarievi simpatizeri

|" Iskaz Vlade Rajia na suenju protiv tzv. zloinake organizacije 23. travnja 2002.

[ 185 ]
 [ RAT GANGOVA ]

tvrdili su d aje uzrono-posljedine mehanizme pokrenuo Sliko; iz

Slikova okruenja stizala je suprotna pria. Stvorena je atmosfera
u kojoj se, potpunim izmiljotinama, vrlo lako moglo manipulirati
objema frakcijama. Godine 1998. one su konano doista ratovale.
Motiviran informacijom iz tzv. povjerljivih obavjetajno-policij-
skih izvora Vinka uljevia Klice da ga Zlatko Bagari namjerava
ubiti, Sliko je poetkom 1998. angairao Bernarda Hutinskog i is
platio mu predujam. Nekadanji legionar, emigrant povratnik, pa
vojni policajac, izgledao je kao savreno izabrani kiler. Javnost je
za njega doznala mjesec-dva prije, kad je u akovekom diskoklu-
bu Monte Carlo - nekoliko godina nakon Bagarieve kaznene ek
spedicije - zarobio dvojicu civilnih policajaca i prijetio samoubila
kim miniranjem lokala.Talaku krizu, najspektakularniju u povije
sti Hrvatske, razrijeio je jedan od pomonika ministra obrane koji
se s Hutinskim upustio u pregovore. Eksces se, slubeno, pripisao
drastino izraenom posttraumatskom sindromu prekaljenog hrvat
skog branitelja koji je ratovao u Hrvatskoj i BiH. Neslubeno, tvrdi
lo se da je Hutinski u pregovorima s pomonikom ministra obrane
spomenuo imena svojih rtava to ih je tijekom Domovinskog rata
likvidirao po nalogu politike. Najblie istini vjerojatno je ono to se
nije pojavilo ni u jednoj spekulaciji: da je Hutinski novim cirkusom
u Monte Carlu jo jednom dokazivao Bagarievu pobjedu nad lo
kalnom akovekom mafijom.
U svemu je najintrigantnije to to, unato fiksaciji na sve Bagari
eve prijateljske i poslovne veze, Vjeko Sliko nije imao pojma da
je Hutinski akoveka ispostava njegova smrtnog neprijatelja, daje
ovjek istog onog Bagaria kojeg je obiljeio kao plaenu metu. Ta
ko je kralj kocke upravo od naruenog ubojice doznao za Slikov
plan i isplaeni predujam. Nali su se u auli Intercontinentala, u na
zonosti nekolicine Bagarievih najpovjerljivijih ljudi. I to e
uiniti?, pitao je Bagari. Zajebat u ga. Uzeo sam novac koji mu
nikada neu vratiti. A kao to vidi, tebe neu ubiti, samouvjere
no je odgovorio bivi legionar. Bernard Hutinski ubijen je revolver-

[ 186 1
 [ RAT GANGOVA ]

skim hicima u Varadinu u listopadu 1998. Po svemu sudei, baga-

rievci su ovaj put govorili istinu: bila je to kazna za prijevaru i
dvostruku igru, za plaeni, a neobavljeni posao.25
Saga o juriu Bagarieve mafije na Vjeku Slika nije okonana ni
ubojstvom Bagaria. U kontinuitetu predodbe o ratu kriminalnih
klanova, koji nitko u podzemlju vie nije dovodio u pitanje, hrvat-
sko-njemaka mafija proirena je novim protagonistima. opan
stalnim dotokom istih informacija - da duh mrtvoga kralja kocke
nastavlja djelovati kroz njegove nasljednike - Sliko je u jesen
1998. od Marinova naruio trostruko ubojstvo: Miljenka aje Kroj-
fa, Zorana Petrovia Ivice i Nikice Jelavia. Sliko jo uvijek nije
znao za sportsku torbu koja je 1995. pronaena na popritu puc
njave u Maksimirskoj ulici. Jelavievo ime pridodao je Bagarievoj
druini, je r je u noi Bagarieva smaknua bio u njegovoj pratnji.
Imam pouzdanu informaciju da me ele ubiti, kako je to i Bagari
namjeravao, tako je Sliko objanjavao Marinovu stari motiv svo
je nove preventivne akcije.26
Poto je Marinov o tome izvijestio HIS i dobio naputak da narud
bu to dulje eskivira, 19. lipnja 1999. pod ajin automobil podmet
nuta je jedna od paklenih naprava s daljinskim detonatorom prik
ljuenim na motorolu. Istovjetni eksploziv s magnetskom ploom
Marinov je u kolovozu prethodne godine vidio kod pripadnika e-
pinskog ganga koji ga je, izvan svake sumnje, proslijedio Vinku u-
ljeviu Klici. Postoji svjedok koji se zaklinje da je pred njegovim
oima uljevi u proljee 1999. jednu od tih eksplozivnih naprava
osobno aktivirao, testirajui njenu pouzdanost.22 U meuvremenu,
u listopadu 1998., identinom eksplozivnom instalacijom likvidi
ran je Albert Buri, ucjenjiva sTrenjevke.

Bliski prijatelj Zlaika Bagaria koji je bio nazoan tom razgovoru s Bernardom
Hutmskim; istovjetne tvrdnje iznio je Zlatko Ferat Zuka kao svjedok na suenju protiv
tzv. zloinake organizacije 10. rujna 2002.
* Veselin Marinov o tome je osobno izvijestio tuiteljicu u sudskom postupku Dunju
Pavtiek-Patak krajem oujka 2001.
Kriminalac koji je 2000. pobjegao u B iH od kaznenog progona, godinama blizak
Vinku uljeviu Klici.

1 187 J
 [ RAT GANGOVA ]

Do poetka 1999. dravne institucije nisu se izravno mijeale u

blokovski rat podzemlja. Navijanje za Sliko-uljeviev gang, sa
svim diskretno, svelo se na zatakavanje njegovih aktivnosti. Prem
da zatrpani izvjeima o funkcioniranju hercegbosanske mree
ubojica, vercera, lihvara i ucjenjivaa na hrvatskom teritoriju, po-
licijsko-obavjetajni krugovi svu su tu grau klasificirali kao drav
nu tajnu i tako sprijeili da bilo kakvo otkrie stigne do pravosua
i pretoi se u predmet slubene kriminalistike obrade. Ubojstva
Hutinskog, Buria i atentat na aju lakonski su uvrteni u nerjei
ve istrane sluajeve i istog trenutka potisnuti u dubok zaborav.
Otvorena institucionalna potpora Sliku i uljeviu poinje od
oujka 1999., kada je naTrenjevci ubijen eljko obot. Predvod
nik kriminalne skupine u panskom likvidiran je u svom automo
bilu dok je vau burek iekivao prijatelja Manojla Mora s kojim
je imao ugovoren sastanak. Kao primjer tipine navlakue, kako
kau kriminalci, umjesto Mora iskrsnuo je ubojica koji se dovezao
u crnom BMW-u. Naoigled nekolicine graana preko puta oblinje
videoteke sasjeen je rafalnom vatrom strojnice ero s priguiva
em, pronaene nedaleko od mjesta zloina. Prema serijskom bro
ju, oruje je, vrlo vjerojatno, potjecalo iz skladita Prvog gardijskog
zdruga, elitne vojne formacije koja je zacijelo bila umijeana i uTa-
qijevo ubojstvo. Priguiva je pak van nedvojbeno izaao iz radio
nice MUP-a. No izvjee o podrijetlu oruja, navodno zagubljeno
na putu od MORH-a do istranog suca, nikada nije uvrteno u is
trani spis. A Manojlo Moro netragom je nestao iz Zagreba.
Iste noi Damir Deba, Morov bliski prijatelj, konfident SZUP-a
i kriminalistike policije, od Marinova je panino traio alibi, pri
znajui faktiki da je , kao voza BMW-a, sudjelovao u smrtono
snoj klopci za obota.28 Izvijestivi o tome HIS, Marinov mu je to
boe prijateljski savjetovao da pronae prostitutku koja e, za izv
jesnu svotu, lagati da su zajedno proveli no u sobi hotela Panora
ma. Pokazat e se da takav manevar nije bio potreban. Dok je za-

Biografska ispovijest Veselina Marinova.

 [ RAT GANGOVA ]

grebaka kriminalna zajednica brujala da je sudjelovanjem u o-

botovoj likvidaciji Deba obavio jedan od dravotvornih poslo
va po nalogu svojih mentora u tajnim slubama i MUP-u, nadle
ne istrane institucije ve su, oito, imale drugu ideju: da oboto-
va smrt poslui kao dobar povod za definitivnu eliminaciju ganga
poznatog kao deki s Kneije. Nesumnjivo, jo nije postojala za
misao da ih se uklopi u zloinaku organizaciju stvarnih i fiktivnih
Bagarievih nasljednika.
Tako je tijekom oevida u dokazni materijal uvrten par rukavica
koje su, prema testovima DNK, identificirane kao vlasnitvo Davo-
ra Zeevia, videnijeg pripadnika kneijskog ganga. Preueno je
da na rukavicama nije bilo barutnih estica i da, tovie, uope ni
su pronaene na mjestu zloina, kako je pisalo u krivotvorenom is
tranom spisu. Kriminalistikim tehniarima sat-dva nakon ubojs
tva uruio ih je inspektor eljko Dolaki, specijalist za organizira
ni kriminal, koji se u meuvremenu u potaji sastao sa SZUP-ovim
i policijskim provokatorom Damirom Debom.
Ipak, u svojevrsnoj prevenciji od poslovine brbljavosti narkoman-
skog ovisnika, ni policijsko-obavjetajni konfident nije doekao da
se Zeevi nae na optuenikoj klupi. U ljeto iste godine elimini
ran je kombinacijom navlakue i saekue ispred Male kavane
u Cvjetnom naselju. Dakako, za njegovu egzekuciju takoer nitko
nije ni osumnjien, a kamoli optuen. U sporu izmeu Debe i u-
ljevia oko kasiranja bogatog sina poznatog zagrebakog banka
ra, kao mirovni posrednik sudjelovao je Ante Bakovi, u tom tre
nutku jedan od jae pozicioniranih djelatnika HIS-a i reprezentant
hercegovake desnice u HDZ-u.
U konani obraun sa Slikovim protivnicima nadlene instituci
je upustile su se uoi parlamentarnih izbora. Povod je isprovociran
smru Zorana Dominija, uposlenika videoteke u Slikovom nepo
srednom susjedstvu u Preradovievoj ulici. Bezazleni graanin,

* Veseliti Marinov je scenu iz restorana Guti takoer potanko opisao Dunji

Pavliek-Patak.

1 189 ]
 [ R AT G A N G OVA ]

oito kao nenamjerna rtva, u noi izmeu 26. i 27. studenoga

1999. pogoen je projektilom protutenkovske rakete armbrust
kojim je ciljan parkirani dipVjeke Slika. Sliko i njegov tjelohra
nitelj Ivica Berti upravo su se vraali u stan u Bogovievoj nakon
sastanka s Vladom Rajiem i Vinkom uljeviem Klicom u uredu
Bonapartea u Maksimirskoj ulici.
Protutenkovski projektil armbrusta ispaljen je iz ukradenog
mercedes-benza 2 3 0 na kojem su bile montirane lane tablice s
registracijom ZG 520-OT premjetene pak s takoer ukradenog
fiata 126 p. Zbog nestrunog rukovanja ili greke na lanseru
projektil se odbio od blindiranog Slikova automobila, udario o
plonik te Dominija, koji je upravo bio zakljuao videoteku, ra
znio krhotinama. Neznatno kasnije u Klaievoj ulici, kilometar
udaljenoj od mjesta zloina, na dojavu graana pronaen je mer-
cedes u plamenu koji je ubojica polio zapaljivom tekuinom i
potpalio. Kao nesumnjiv dokaz da je automobil u plamenu poslu
io za atentat na Slika, u njemu je ostavljena lansirna konstrukci
ja armbrusta. Prema zakljucima balistikih strunjaka takvo
oruje izabrano je zbog dva razloga: je r se blindirani dip mogao
razoriti jedino protutenkovskim projektilom i je r je armbust bez
ispunih plinova, za razliku od vrlo sline zolje, te je pogodan
za rukovanje iz skuene automobilske kabine.
U spirali preventivnih likvidacija dvaju klanova, sam po sebi na
metnuo se zakljuak da su bagarievci nastojali biti bri od sli-
kovaca. Zakljuak bi, dakle, zvuao sasvim uvjerljivo da je Do-
minijeva smrt pripisana profesionalnom, plaenom ubojici i stru
njaku za projektile iz ratnoga razdoblja kojeg je Bagarieva mafi
ja angairala i platila. No, nedovoljno pripremljeni za kazneni pro
gon Slikovih neprijatelja - koji je Dominijevo ubojstvo moralo
ubrzati - zadueni istraitelji ponudili su prilino paradoksalnu
verziju dogaaja: da je Nikica Jelavi ne samo novi vrhovnik ne
kadanje Bagarieve organizacije, nego i izravni egzekutor koji je
armbrustom osobno rukovao.I

I W0 ]
 [ RAT CANGOVA ]

I armbrust je bio teko dostupno oruje kojeg nije bilo na

crnom tritu. U trenutku tragine pogibije nevinog prolaznika sa
mo sedam primjeraka rakete toga tipa pronaeno je u svim vojnim
i policijskim skladitima.30 Iziskivao je i specijalnu vojnu obuku ko
ju Jelavi nikada nije proao. Nije sudjelovao u ratu. Uz povreme
no gaanje iz pitolja u nepokretne mete na streljani Domagojevi
strijelci u Podsusedu, Jelavi je u ranoj mladosti proao samo regu
larnu obuku u pjeatvu JNA. Zato bi kamatar, dovoljno bogat da
kupi najpreciznijeg i najskupljeg ubojicu na Balkanu, osobno uao
na Preradovievu trgu, satima iekujui pojavu Slikova blindira
nog dipa? U povijesti organiziranog kriminala nije poznat sluaj
da je vrhovnik neke mafije obavljao poslove mafijakog radnika.
Teza o Jelaviu kao nesumnjivom ubojici bila je naoko potkrijep
ljena vrstim materijalnim dokazima. U Klaievoj ulici pronaen je
naputeni i zapaljeni mercedes iz kojeg je , izvan svake sumnje,
ubojica ispalio raketni projektil. Svi su tragovi nestali u vatri, osim
jednog jedinog: na lanim, nagorenim i aavim tablicama automo
bila naen je , tvrdilo se, savreno ist i neumrljan Jelaviev biolo
ki otisak. Dodue, u munjevitoj policijskoj istrazi koja je uslijedi
la, mimo svih pravila i propisa, propustila se utvrditi vrlo znaajna
injenica: potjeu li mikroskopske estice DNK od epitela Jelavie-
ve ruke kojom je , navodno, namjetao lane tablice na spomenuto
vozilo? Ili se moda savrena istoa njegova biolokog traga moe
pripisati pakiranju optunih dokaza? Nakon uhienja, od Jelavia je
uzet uzorak sline kojom je, kako e poslije sam tvrditi, automobil
ska tablica naknadno poprskana. Istim potezom sastav Bagarieve
hrvatsko-njemake druine pod vrhovnom Jelavievom vlau pro
iren je na 18 ljudi. Uz povratnike iz Njemake, aju i Petrovia, u
istu su zloinaku organizaciju uvrteni deki s Kneije s nekoli
ko svojih satelita, te Zoran Pripuz, Jelaviev kamatarski kompanjon.
Drava se jednim potezom ijeavala tri kriminalna kruga.
Optunica je podignuta 25. svibnja 2000. Sastojala se od 230 gu-

' Balisliar Dama atipooi na suenju protiv tzv. zloinake organizacije.

I 191 ]
 [ RAT GANGOVA ]

sto tipkanih stranica kompjuterskog ispisa. Najavljeno kao pro

ces desetljea kojim je jednom zauvijek rijeeno pitanje organizi
ranog kriminala u Republici Hrvatskoj, suenje je trajalo od listo
pada 2000. do studenoga 2002. kada je veina, nakon tri godine za
tvora, putena na slobodu.32 Kamatar Nikica Jelavi, prvooptueni,
kvalificiran je kao ef tzv. zloinake organizacije nakon Bagarie-
ve smrti. Osim pozicije vrhovnog mafijakog nalogodavca Jelaviu
su pripisana i dva izravna atentata na Vjeku Slika: u Maksimirskoj
ulici 1995., te projektil armbrusta kojim je ubijen Zoran Domini
1999. Drugooptueni i treeoptueni bili su Bagarievi povratnici
iz Njemake: Zoran Petrovi Ivica i Miljenko aja Krojf. Petrovia
se teretilo za ubojstvo Nike Mioa i Omera Zahirovia, a aju za
krau automobila i atentat na biveg emigranta Stipu Arlovia Pe-
pu u zagrebakom restoranu Manduevac. Jelaviev nerazdvojni
kamatarski partner Zoran Pripuz naao se na etvrtom mjestu, bez
konkretnog kanjivog djela, ali predstavljen kao pripadnik najue
nalogodavne mafijake elite koja je projektirala sva pobrojena
ubojstva, sve prijevare, krae, pljake i iznude.
Za njim su slijedili Rajko i Velibor Momilovi, optueni za nar-
kotrgovinu. Osim toga, stariji brat Rajko, prema optunici realizirao
je ubojstvo Shpejtima Taqija 1997., a njegov sljedbenik Davorin
Zeevi - kao sedmooptueni - likvidaciju Ivana akote 1997. i
eljka obota 1999. Kao najnii u mafijakoj hijerahiji, preostala
mjesta zauzela su imena manje poznatih kriminalaca, temera,
sitnijih varalica i nekolicine biznismena tipinih za tadanji
hrvatski kapitalizam: Davorin Sobjeslavski, Radovan teti, Miro
slav Vukovi, Hrvoje Gaparinac, Tomislav Marinac, Gordan Kola-
ri, Vladimir Tlustenko, Zoran Cmojevi, Damir Pribudi, sin umi
rovljenog policajca oreVuleti, te narkoman Tvrtko Tomii, sin
poznatog pjesnika emigranta, prilino poznat nizozemskoj policiji.

" Vidjeti tekst optunice protiv tzv. zloinake organizacije broj DO-K-429/99 od 25.
jsvibnja 2000.
Sudski spis pod poslovnim brojem IX K-101/100.

1 192 ]
 [ RAT GANGOVA J

Njemu je stavljen na teret pokuaj obotova ubojstva 1996. uz lak

e ranjavanje rtve.
Optueni su za udruivanje u mafijaku organizaciju koja je soli
darno poinila 35 tekih kanjivih djela: pet ubojstava, etiri poku
aja ubojstva i etiri poticanja na ubojstvo.
Nakon istrage Radovana Ortynskog koji je faktiki napisao tih
230 stranica, optunicu su zastupali neiskusni ali vrlo pretenciozni
tuitelji Dunja Pavliek-Patak i Petar Dragosavac. Predsjednik sud
skog vijea bio je Ratko eki. Obranu okrivljenika preuzeo je
tim najpoznatijih zagrebakih odvjetnika: Anto Nobilo, Marijan
Svedrovi, edo Prodanovi, Danko Drakuli, eljko Dumani,
Zvonimir Hodak. Budui da je suenje ocijenjeno kao iznimno ri
zino, dvogodinja glavna rasprava odvijala se u samom remeti-
nekom zatvoru gdje je, uz stroge mjere elektronikog i fizikog
nadzora, najvea prostorija preureena u sudsku dvoranu upanij
skog suda u Zagrebu.
Prva redukcija optunice poela je ve u jesen 2000. otpisivanjem
Tomislava Marinca, koji je Dravnom odvjetnitvu priznao kanjiva
djela, ponudio se za pokajnika da bi zauzvrat dobio amnestiju i stal
nu policijsku zatitu. Pred sudskim vijeem potanko je opisao svoje
sudjelovanje u kneijskom narkolancu brae Momilovi. No za nje
govo pokajanje i dodatna saznanja, kako e se poslije pokazati,
jednako je bila znaajna injenica da je ivio u Sesvetama, u nepo
srednom susjedstvu Vjeke Slika kojeg je poznavao iz djetinjstva.
Najatraktivnije toke optunice koje su sadravale skicu mafija-
kog ustroja i funkcioniranja Bagarieva drutva, oslanjale su se isk
ljuivo na svjedoke koji su regrutirani iz redova Slikova kriminal
nog kruga ili iz gangova koji su mu se pridruili u prethodne dvije
godine. Njezin sie sainjen je na temelju iskaza Slikove svojte i
rodbine, Mije Kove i Marka Slika, njegovih gangsterskih ortaka,
Vinka uljevia Klice i Vlade Rajia, njegovih radnika, Juija Do-
dia i Zdravka ikia, dvojice SZUP-ovih provokatora, Gorana
Jungia Jungasa i Radovana Buvaa Bebe, te jednako zainteresira

1 193 ]
 [ RAT GANGOVA ]

nog hercegovako-legionarskog lobija Bruna Zorice Zulua koji je,

navodno, u svojoj privatnoj istrazi doao do saznanja koja su iden
tina otkriima tuitelja protiv tzv. zloinake organizacije.
Tako je Dravno odvjetnitvo, bez ikakve kritike distance i prov
jere, sluaj izgradilo gledajui zagrebaku kriminalnu scenu oima
kralja poker automata. tovie, Slikov gang postao je strateki
saveznik pravosudnih institucija u pokuaju da dokraji ono to je
preostalo nakon smrti biveg kralja podzemlja Zlatka Bagaria:
tzv. zloinaku organizaciju sastavljenu od drutva kriminalaca,
polukriminalaca i njihovih stalnih satelita iz Stare Kneije i Down
Towna. Istim potezom mitologija podzemlja u Slikovoj verziji do
bila je status slubene istine, a Dravno odvjetnitvo zavrilo je
proces ustolienja podzemne infrastrukture Herceg Bosne. U tome
je, osim samog Slika i uljevia, imalo i logistiku pripomo jed
ne policijsko-pijunske frakcije u SZUP-u, MUP-u i HIS-u koji su
obino iskoritavah zbunjenost, unutarnje razmirice, kukaviluk
koalicijske vlade, koja je na elu hrvatske drave naslijedila HDZ.
Ali i kontinuitet vrlo praktinih interesa koji su prikriveni viim
nacionalnim naelima.

[ 194]
 [ ]

rutvo iz Stare Kneije i DownTowna uhieno je dva mje

seca prije parlamentarnih izbora, uoi same izborne kam
panje, koju je Hrvatska, opljakana, devastirana i pod te
rorom mafijakih skupina, oekivala s velikim nadama. Franjo Tu
man ve je umirao na aparatima Nove bolnice, ostavljajui u nasli
jee kompromitirani i posvaani HDZ koji je stvaranjem drave i
osloboenjem okupiranih dijelova Hrvatske izgubio orijentir i smi
sao postojanja. Sve ankete proroki su najavljivale poraz vladajue
stranke na parlamentarnim izborima zakazanim za sijeanj 2000.1
Ispitivanja javnog mnijenja pokazivala su da postoji prilino jedin
stvena percepcija birakog tijela o HDZ-ovu temeljnom krimenu:
privatizacijska otimaina drutvenog kapitala te oiti brak politike
i organiziranog kriminala.
U pokuajima da sauva HDZ-ove izborne anse, Koordinacija
obavjetajne zajednice - u istom sastavu koji je svim silama ospo
ravao istinitost informacija tajnog agenta Mornara - dobila je za
dau da izabere najpogodniji kriminalistiki sluaj i srui predod
bu o dubokoj korumpiranosti politike vrhuke.i2
Neposredan povod za iniciranje kaznenog progona tzv. zloina
ke organizacije bilo je ubojstvo Zorana Dominija, prve nevine r-

i
' Istraivanje javnog mnijenja u Nacionalu od 27. studenoga 1999., neto vie o d mjesec
dana prije izbora, pokazivalo je da e HDZ dobiti jedva treinu mandata u Saboru, dok
e oporbenim strankama pripasti dvije treine; istraivanje javnog mnijenja od 22.
prosinca 1999., desetak dana prije izbora, pokazivalo je da e koalicija SDP-HSLS dobiti
39,8 posto glasova na izborima, a HDZ 17 ,5 posto.
Isto.

I 195 ]
 [ AG M ]

tve gangsterskih obrauna na zagrebakim ulicama, u vrlo nezgod

no predizbomo vrijeme. Nakon munjevite pobcijske istrage od ne
koliko sati u kojoj nikoga nije zanimalo postoje U za to motivi, jo
manje podrijetlo rijetkog oruja iz specifinog arsenala specijalnih
postrojbi HV-a, za ubojstvo je optuen Nikica Jelavi, kamatar i
izravni oevidac Bagarievog ubojstva.
Nadlene institucije, izvan svake sumnje, ve odavno imale su pri
blino tonu sliku stanja u domaem podzemlju. Nekoliko mjeseci
prije pogibije Zorana Dominija u MUP-u je pokrenuta tajna krimi
nalistika operacija Klju u kojoj je doista pobrojan dobar dio
gangstera u Republici Hrvatskoj. Popis glavnih nositelja organizi
ranog kriminala, kako je definiran temeljni dokument Kljua,
kolokvijalno je nazvan Plavom knjigom. Ipak, jo u proljee
1999. reprezentacija Pblicijske uprave zagrebake na jednoj od svo
jih konferencija za novinare slubeno je objavila da u Hrvatskoj ne
ma zloinakih organizacija, da postoji samo klasini kriminal koji
policija uspjeno rjeava. Prema kasnijim tvrdnjama nekih elnika
MUP-a koji su kritiki gledali na funkcioniranje vlastite kue, Pla
va knjiga prije se koristila kao oruje u sukobu s ostalim dravnim
tijelima slinih nadlenosti nego kao vodi kroz hrvatsko drutvo
kojem je kriminal, u raznim matovitim oblicima, postao kolektiv
ni kredo. Kao MUP-ov protuodgovor HIS-u, na popisu nositelja
organiziranog kriminala nije bilo uljevieva imena. U popis je,
meutim, uvrten Veselin Marinov, premda su sastavljai Kljua
u tom trenutku ve jako dobro znali kakva je njegova uloga u kri
minalnom miljeu. Upisano je i nekoliko drugih dounika i agenata
tajnih slubi koji su, zbog profesionalne konkurencije, smetali po
jedinim MUP-ovim inspektorima i naelnicima policijskih odjela.
To ne znai da nije postojala svijest o sve veim sukobima meu
kriminalcima koji su do ljeta 1999. dosegnuli klimaks u svakodnev-

[
' Kopija MUP-ova dokumenta OA Klju Istaknuti nositelji organiziranog kriminala u
Rll, kolovoz 1999." u privatnom posjedu autorice. Ime Vjeke Stiska nalazi se na 32. mje
stu tog dokumenta.

[ 196 ]
 [ AG M ]

nim pukaranjima, ubojstvima i prebijanjima. No, zarobljen korum

piranim policajcima, tajnim paktovima s dijelovima podzemlja i
svojim frakcijskim nadmudrivanjima, MUP je dogaaje i procese
prepustio odnosu snaga koji su uspostavljale tajne slube, kao
izravna ispostava dravotvorne volje HDZ-ove vrhovne elite. Na
kraju, u najnezgodnijem trenutku za vladajuu stranku, stradao je
graanin koji s kriminalom nije imao nikakve veze.
Razotkrivanje i kazneni progon hobotnice biveg HVO-a, do
bro poznate iz HIS-ovih pijunskih istraga, u politikom smislu za
cijelo bi postigli mnogo vie pozitivnih poena u korist HDZ-a. I
bez osobitih sociolokih analiza, bilo je javno vidljivo da stanov
nitvo Hrvatske ve odavno zazire od poplave hercegovakih i bo
sanskih Hrvata koji zaposjedaju kljuna mjesta u dravnim sluba
ma, MORH-u, vojsci, unosei u dravne strukture matricu famili-
jamo-zaviajnog klijentelizma koji je , sam po sebi, asocirao na
mafiju. Ali kazneni progon gangova to ih je iznjedrila nekadanja
Herceg Bosna bio je vrlo opasan za sam reim. Da je Vinko ulje-
vi Klica, kao srce jedne od monijih zloinakih organizacija, po
stao javna, pravosudna stvar, s njim bi se aktualizirali i ratni zloi
ni, rodno mjesto kriminalno-politike mafije, u krajnjoj instanci
izmijeane sa samim HDZ-om.
Ni Sliko se vie nije mogao bezbolno upotrijebiti za pokazivanje
zakanjelih i prigodnih antimafijakih refleksa reima. Iako je u
Plavoj knjizi identificiran kao bandit koji je nekanjeno naruio
najmanje jedno ubojstvo, u meuvremenu se otkrilo jo nekoliko
injenica koje su bitno utjecale na njegovu tihu amnestiju: da je bio
glavni financijer Topieva Intim-bara i da se domogao videokaze-
ta na kojima su ministri i HDZ-ovi stranaki prvaci potajno snim
ljeni u sobama kupleraja. Usto, uz uljevievu pijunsko-vojnu
mreu, potporu jakog lobija bosanskih Posavljaka i obitelji svoje
ene, malo se tko usudio ozbiljnije naeti njegovu poziciju ugled
nog graanina.
Preostala je kneijska skupina pod vodstvom dvojice omraenih

1 197 ]
 [ AGM ]

Srba koji su ve odavno obiljeeni kao kriminalno-nacionalna pri

jetnja. Preostao je, takoer, oslabljeni hrvatsko-njemaki krug po
kojnog Bagaria koji se naao i bez vodstva i bez nekadanjih
dravnih pokrovitelja. Kralj kocke ve je nakon Budieve i Ku-
urinove smjene s njihovih dunosti u SZUP-u lien utjecajne insti
tucionalne zatite. Kako su se svi zagrebaki kriminalci, bez obzira
na klanovsku pripadnost, meusobno poznavali i zalazili na ista
mjesta, nije bilo teko ustvrditi da su deki s Kneije ispreplete
ni, meu ostalim, i s Bagarievom bandom.
No, uz prigodni i selektivni obraun s kriminalom, iznad svega,
valjalo je rijeiti golem financijski problem Privredne banke: njen
sve vei dug privatnoj tvrtki AGM.
Za predizbomu demonstraciju HDZ-ovih antimafijakih namjera
poetkom 1999. poeo se pripremati kazneni progon samo protiv
kneijskog narkoganga.4 Zajednika optunica protiv hrvatsko-nje-
makih kriminalaca pokojnog Zlatka Bagaria planirala se u isto
vrijeme, ali kao poseban kazneni sluaj. Prema izvornoj ideji iz tog
vremena, progon Nikice Jelavia i Zorana Pripuza trebalo je orga
nizirati kao trei, jo specifiniji sluaj u kojem bi kamatari bili op
tueni kao lanovi hrvatsko-etnikog lobija koji prihode od plja
ke i lihvarenja djelomice odnosi u Srbiju, a djelomice ih pere
kroz registrirana domaa poduzea.
U ljeto te godine tajne slube otkrile su, naime, da se Jelavi i
Pripuz kriju iza vlasnike strukture AGM-a. U katalog te navod
no hrvatsko-etnike skupine lopova uvrtena su i dvojica njego
vih javno poznatih vlasnika, ugostitelj Bla Petrovi i poduzetnik
Hrvoje Petra. Planove je poremetilo ubojstvo nevinog graanina
u Preradovievoj ulici u najdelikatnijem politikom trenutku koji
je iziskivao iznimnu urbu. Usto, nedostajalo je samo nekoliko
dana do javnog objavljivanja odluke Visokog trgovakog suda da
je Privredna banka duna AGM-u isplatiti iznos koji je ve doseg
nuo 32 milijuna DEM.

4 Prema kazivanju djelatnika SZUP-a koji je kontrolirao i vodio kriminalca Damira

Debu, SZUP-ova dounika.

[ 198 ]
 [ AGM ]

Ukratko, nije bilo dovoljno vremena za prikupljanje formalno

pravnih argumenata protiv svih javnih i tajnih vlasnika AGM-a. Ali
se pruila zgodna prilika da se svi njihovi grijesi maksimalno radi
kaliziraju, da ih se udrui sa Srbima s Kneije i sa Zlatkom Bagari-
em i da se optue za niz ubojstava u proteklih deset godina, uk
ljuujui, prije svega, Dominijevo. Ukratko - da se jednim udarcem
rijei nekoliko kljunih kriminalistikih i politikih tema.
Privredna banka u tom je trenutku bila u vlasnitvu drave, a
hrvatska je Vlada upravo pregovarala o njenoj prodaji talijanskom
kupcu. U njenoj uljepanoj bilanci AGM-ovo potraivanje nije ni
spomenuto, premda je bilo potvreno nizom sudskih presuda. U
dravi koja se tek izvukla iz dva rata, koja je nastavila uzdravati
vojno-politiku strukturu donedavne Herceg Bosne, 500.000 mla
dih mukaraca sa statusom branitelja i invalida Domovinskog rata,
30.000 policajaca, 100.000 pripadnika HV-a i 40 posto statistiki
nezaposlenog stanovnitva - izdatak od 32 milijuna DEM postao je
vrlo ozbiljna stavka.
Budui da su sudovi do tada ve nekoliko puta presudili u korist
AGM-a, njegovo potraivanje moglo se obezvrijediti jedino kazne
nom procedurom, pod uvjetom da se privatna tvrtka prikae kao
sredinja karika u lancu klasinog organiziranog kriminala. U li
hvarskim kombinacijama Nikice Jelavia i Zorana Pripuza AGM je
bio finale viegodinjeg duniko-vjerovnikog natezanja s izvje
snim Ivanom Majherom, prezaduenim obrtnikom, iji su se bliski
roaci pojavili kao poslovni partneri Vjeke Slika. Utoliko nije slu
ajno da se u jagmu oko dravnih milijuna umijeao Vinko uljevi
Klica. Ili zbog domoljubne identifikacije s nacionalnim financijskim
simbolom, ili zato to je netko obeao znatnu nagradu ako se rije
i pitanje AGM-a, dio podzemlja Privrednoj banci stavio je na ra
spolaganje sve svoje kapacitete.
AGM je 1990. osnovao Milorad Gaji, Srbin iz Banje Luke koji je
godinama ivio u Zagrebu. Poetkom 90-ih jedan od direktora Priv
redne banke, oito namjernom grekom, otetio je tvrtku za

[ 199 ]
 [ AG M ]

450.000 tadanjih HRD. U sloenoj razmjeni tehniko-poslovnih

usluga koje je banka konzumirala, pa ih je trebala i platiti, novac je
umjesto u korist Gajieva poduzea poslan na raun HDZ-ova taj-
kuna koji e vladajuoj stranci poslije pomoi da zamulja privatiza
cijske nepodoptine oko Veernjeg Usta, najtiranijeg hrvatskog
dnevnika.5 Gaji je 1992. tuio Privrednu banku i dobio spor kad
se iznos - umnoen za propisane zatezne kamate - poveao na 4,5
miUjuna DEM.6 Bavei se pozadinom izgubljenog sudskog spora
koji je dravnu financijsku instituciju doveo u prifine financijske
nevolje, poUcijski istraitelji utvrdili su da je banku otetio Martin
Katii, njen tadanji direktor. Posebno izvjee za potrebe poficije
protiv Katiia upueno je Dravnom odvjetnitvu, gdje je dugo
rono zaboravljeno. S druge strane, pronaene su stotine trikova da
se eskivira izvrenje pravomone presude o ovrsi radi naknade
AGM-ovih financijskih potraivanja.
Tada je ujedno prvi put demonstriran dravno-kriminalni pakt
u Privrednoj banci. Neidentificirani bombai dva su puta zare-
dom minirali Gajiev automobil, raunajui, vjerojatno, kako
e vlasnik AGM-a, pouen sudbinom mnotva zagrebakih Sr
ba, pobjei u SRJ. U podzemlju se govorkalo da je eksploziv
pod Gajiev automobil postavio bivi pripadnik MUP-ove pri
uve iz Pakrake Poljane, iji je urjak bio banin uposlenik.
Poneto zbog straha, poneto zbog procjene da nema nikakve
anse u borbi s monom financijskom kuom, potkraj 1998.
Gaji je za 5 0 0.000 DEM tri etvrtine poduzea - barem za jav
nost - prodao dvojici Hrvata: Hrvoju Petrau i Blau Petroviu.
Obojica su, svaki na svoj nain, bili tipini predstavnici tajkun-
ske klase ranog HDZ-ova kapitalizma. Petra je poetkom 90-
ih sudjelovao u golemom pranju jugodinara pod pokroviteljs

5 Prema sadraju kaznene prijave - zatakane u Dravnom odvjetnitvu - protiv Martina

Katiia koja je reprintirana i u posebnom izvjeu PUZ-a Opinskom dravnom odvjet
nitvu 10. listopada 2000. broj 5U-19.13/3-44/3-K-893/00.
Prema iskazu Milorada Gajia u istrazi protiv tzv. male zloinake organizacije kako je
Juvrten u optunicu poslovni broj Do-K-429/99 o d 12. veljae 2001.

[ 200 ]
 AG M ]

tvom hrvatskog Ministarstva financija u susjednoj Bosni i Her

cegovini. Odravao je bliske poslovne odnose s najrazliitijim
sortama ljudi u raznim dijelovima svijeta: od njemakih i aus
trijskih biznismena, izraelskih trgovaca orujem i vojnom teh
nologijom, lanova libijske i turske vlade do bugarskih umirov
ljenih pijuna i krupnih kriminalaca u Srbiji i Crnoj Gori koji su
bili osnova jugoslavenske ekonomije. Prema nekim indicijama,
uz regularni trgovaki biznis, povremeno je vercao kontingen
te marlbora izmeu Britanije i Turske, skriven iza tuih me
unarodnih poduzea.
Zaradivi na tome solidne provizije i goleme profite, razvio je ra
znovrsne legalne aktivnosti. Dobio je zastupstvo Lavazze i Volva u
Hrvatskoj, otvorio prestini talijanski restoran Cantinetta u Zagre
bu, niz kafia pod nazivom Down Town, vie meunarodnih trgo
vakih kompanija s ispostavama u Izraelu i Turskoj, kockarnicu u
hotelu Sheraton, osiguravajue drutvo i privatnu industriju hvalje
nih i nagraivanih vina u svom rodnom selu u Zagoiju.
Bla Petrovi, vlasnik pizzerije Faust u Drakovievoj ulici, ivio
je zapravo od trgovakog meetarenja, prijevara i provizija na ra
znorazne usluge: od pribavljanja domovnica i vozakih dozvola
do araniranja audijencija u Uredu predsjednika i kabinetu Vlade.
U posao oko AGM-a ukljuen je , po svemu sudei, uglavnom za
to to je , kako se hvalio, na Trgovakom sudu imao nekoliko utje
cajnih prijatelja; bio je ujedno cimer iz studentskih dana s Bo-
om Prkom, Katiievim nasljednikom na mjestu predsjednika
Uprave Privredne banke.
I doista, Pika je poeo pregovarati. U pregovorima, na obje stra
ne, izmjenjivali su se razni odvjetnici i opunomoenici. S obzirom
na prodaju Privredne banke, kao stratekog gospodarskog poteza,
problem s AGM-om proglaen je pitanjem nacionalne sigurnosti
domaeg financijskog sustava, pa je poetkom ljeta 1999. uvrten
u dnevni red VONS-a. Sve su to lopovi, izjavio je jedan odTu-
manovih savjetnika. Onda to tako i rijeite, naloio je Tuman.

[ 201 ]
 [ ACM J

Time je financijski spor faktiki preputen kriminalistima, financij

skoj policiji i tajnim slubama.7
Kao prvi simptom da je represivni aparat dobio zadau da srui
pravomone sudske odluke, na posljednjem pregovarakom sastan
ku u rujnu 1999. sudjelovao je agent SZUP-a, lano se predstavlja
jui kao banin referent. U Petraevo ime interese AGM-a na tom
je sastanku zastupao Pero Pripuz, brat Zorana Pripuza.8Ve tko zna
koji put banina reprezentacija nije dala nikakav odgovor, pa su
AGM-ovci rjeenje prepustili odluci Vieg trgovakog suda koja se
oekivala u sljedeih mjesec-dva. Drava je ve uvelike razvijala
drukiju strategiju. Provodei Tudmanovu direktivu s VONS-a,
SZUP je pokrenuo tajnu operativnu akciju koja je dobila kodno
ime PPP, prema inicijalima triju prezimena: Petra, Pripuz, Pe-
trovi. Instalirani su prisluni ureaji na telefone Hrvoja Petraa,
Blaa Petrovia i obojice brae Pripuza. U okviru te operacije pod
prismotru je stavljeno nekoliko sudaca Trgovakog suda. pijuni su
vjerovali da e ih uloviti u primanju mita. Kad je istekao tromjese
ni rok, prislukivanje i uhoenje iz nadlenosti SZUP-a prebaeno
je na tehniki odjel kriminalistike policije i istranog suca koji su
prisluni materijal, prikupljen u tzv. obavjetajnoj istrazi, trebali
oblikovati u valjani formalnopravni dokaz za podizanje optunice.
Kako pokazuju dokumenti koji e se pojaviti u novinama nakon tri
godine, Radovan Ortynski potpisao je nalog za tajnu kontrolu Pe-
traevih telefona i mobitela 4. prosinca 1999.10
Tako su zabiljeeni njegovi poslovni razgovori s inozemnim bizni
smenima i meetarima u raznim dijelovima svijeta i raznih nacija,
s lanovima obitelji, odvjetnicima i Ivom Pukaniem, veinskim
vlasnikom Nacionala i Petraevim dugogodinjim prijateljem.

' Svjedoenje visokopozicioniranog HDZ-ova politiara koji je prisustvovao spomenutoj

sjedniciVONS-a.
' Svjedoenje Petra Pripuza autorici knjige.
* Prema kazivanju djelatnika SZUP-a autorici knjige.
" Intemet-izdanje beogradskog tjednika Nedeljni telegraf,
www.Nedeljnitelegraf.co.yu/novi/cigare2.html od 8. svibnja 2002.

[ 202 ]
 t AG M ]

Prema dnevnim izvjeima to su ih policijski tehniari pisali kao

saetke tih tajno snimljenih razgovora, u prosincu 1999. Petra je
uglavnom bio zaokupljen procjenama pobjednika na skoranjim
parlamentarnim izborima, pa je 3. sijenja 2000. vie puta nazivao
Ivu Pukania da se raspita o vijestima koje s biralita stiu u Naci-
onalovu redakciju. Interes za politika zbivanja vidi se iz Petrae-
vih razgovora sa suprugom u kojima raspravljaju da li da financij
ski pomognu dvojicu kandidata za predsjednike izbore, zakazane
nekoliko dana nakon parlamentarnih, ukljuujui Stipu Mesia ko
ji e kasnije, uostalom, trijumfalno pobijediti. No, najzanimljiviji
dio policijskih saetaka potjee iz postizbomog razdoblja, iz velja
e 2000., kad Petra i Pukani raspravljaju o ljudima iz visoke po
litike u Hrvatskoj i BiH koji bi mogli realizirati Petraevu ideju o
obnovi proizvodnje tenkova za kuvajtsku vladu koji su se za bive
Jugoslavije izraivali u tvornicama uro akovi u Slavonskom
Brodu i sarajevskoj vojnoj tvornici UNIS. U jednom od telefonskih
razgovora Pukani daje obeanje da e ga upoznati s novim, upra
vo izabranim predsjednikom Mesiem.
Jo su zanimljiviji telefonski dijalozi od 7. veljae 2000. Oko 10
sati ujutro Petra od poslovnog partnera Mustafe doznaje da su
grke vlasti u Solunu zaplijenile tri kontejnera marlbora namije
njena turskom tritu i uhitile tri osobe koje su ih dalje trebale tran
sportirati brodom. Istoga dana u kasnim veernjim satima Petra
svom sinu prenosi obavijest da su tri kontejnera pala jer je net
ko druknuo. Sin pita: Vas nema nigdje?, a Petra odgovara:
Nema. Dan poslije Petra naziva nekog Srbina kojeg oslovljava
kao Bato, s kojim raspravlja o cijenama regala, marlbora i
benstona namijenjenih tritima Moskve, Srbije i Makedonije.
Dogovaraju se o isporukama kontejnera u Aman i Bejrut. A onda o
tome Petra izvjeuje nekog Edhema, kojeg zanima da li mu Pe
tra doista alje cigarete ili kakav rizini teret. Sigurno su cigare
te, nije ni droga ni oruje, umiruje ga Petra.
U policijskim saecima ostalo je zabiljeeno i kako se njegova

[ 203 ]
 [ AGM ]

supruga raspituje kod obiteljskog odvjetnika o sudskom postupku

u kojem se od Petraa trai da prizna oinstvo svom izvanbra
nom djetetu.
Kada se dvije godine poslije ti saeci tajno snimljenih telefonskih
razgovora budu pojavili u beogradskom Nedeljenom telegrafu, pri
jateljskom tjedniku zagrebakog novinskog koncerna EPH, tvrdit
e se da oni dokazuju ne samo Petraevu umijeanost u verc ciga
retama, nego i trgovinu orujem i drogom.
Ipak u doba kada je nastala, prikupljena prisluna graa doslov
no niim nije mogla posluiti svojoj izvornoj namjeni - dokaziva
nju kriminalnih aktivnosti oko AGM-a - pa su stenogrami Petrae-
vih telefonskih dijaloga ostali zaboravljeni u ladicama Dravnog
odvjetnitva, bez ikakvih kaznenih konzekvenci i bez ikakvih dalj
njih istraga. Izvueni su iz zaborava tek kada je Ortynskom treba
lo da se, zbog spaavanja njegovog jedinog velikog pravosudnog
projekta - suenja tzv. zloinakoj organizaciji Zlatka Bagaria -
pojaa medijska kampanja protiv problematinog tajkuna."
U vrijeme, naime, tajne SZUP-ove operacije PPP, i njoj unato,
suvlasnici AGM-a pobijedili su na Trgovakom sudu. Koliko su pre
sudu u svoju korist dugovali Petrovievim vezama i poznanstvima,
koliko pravinoj sudskoj odluci, bilo bi doista bitno pitanje da je
sluaj AGM-a posluio kao povod za istraivanje funkcioniranja
domaeg pravosua.
Dogodilo se, meutim, neto drugo: da je dugovanje Privredne
banke nakon Dominijeve pogibije inkorporirano u sluaj tzv. zlo
inake organizacije u koju su, istim manevrom, vlasnici i kama-
tari AGM-a spojeni s kneijskim narkogangom i Bagarievom
hrvatsko-njemakom skupinom. Supstrat te optunice, kako e se

" Novinar Andrej Maksimovi, u to doba glavni urednik OTV-a, izvjesno vrijeme bliski su
radnik Ninoslava Pavia, suvlasnika EPH, najvee izdavake kue u Hrvatskoj, u inter
vjuu za Nacional ispriao je da su tzv. Petraevi stenogrami iz veljae 2002. kruili EPH-
ovim redakcijama da bi u svibnju te godine bili potajno dostavljeni beogradskom tjedniku
Nedeljni telegraf. EPH-ova izdanja nakon nekoliko su dana reprintirala stenograme pozi
vajui se na beogradske novinske izvore.

I 204 1
 [ AG M ]

iz nje vidjeti, skicirao je zapravo Boo Prka koji s MUP-om i

Dravnim odvjetnitvom, naoko, nije trebao imati nikakve veze.
Mjesec i pol dana prije zavoenja SZUP-ove akcije PPP i eti
ri mjeseca prije uhienja tzv. zloinake organizacije, u Trgovaki
sud uputio je pismo u kojem tvrdi kako su AGM-ova potraivanja
od Privredne banke rezultat urote kriminalno-srpskih sila koje
namjeravaju oteti hrvatski novac.
ini se da je odvjetniki srpski tim i njihovi istomiljenici na Vi
sokom trgovakom sudu veoma koordinirano uskladio svoje aktiv
nosti u svoju korist a na nau tetu i tetu Republike Hrvatske. Sve
vie sumnjamo, a eljeli bismo da nismo u pravu, da se ovdje radi
o kumulaciji financijskih i politikih interesa, obojenih nesklonom
nam nacionalnom opcijom koja nakon toliko ratnih razaranja kori
sti podzemni nain borbe preko institucija u kojima imaju svoje su
radnike, pisao je Boo Prka, predsjednik Uprave Privredne ban
ke, Nenadu epiu, tadanjem predsjedniku Visokog trgovakog su
da u Zagrebu, 26. srpnja 1999.
Slijedom Prkinih teza insert o AGM-u funkcionirao je kao jedan
od znaajnih siea tzv. zloinake organizacije u istrazi Radovana
Ortynskog pod istim brojem kaznenog predmeta. Kasnijim optu
nicama jedinstvena istraga razlomljena je u dva procesa. Tajni vla
snici AGM-a, Jelavi i Pripuz, u jednom su kaznenom postupku
oslikani kao nova vrhuka mafije Bagarievih nasljednika koja se u
okraju s drugim zagrebakim gangovima bavila likvidacijama nji
hovih voa, planirajui, prije svega, ubojstvo Vjeke Slika. U drugoj
se optunici dokazivalo da su Jelavi i Pripuz, irei svoje kamatar-
ske aktivnosti, rabili klasine gangsterske metode ucjena, prijetnji,
zastraivanja ija je krajnja svrha bila juri na milijune Privredne
banke. Premda su se policijsko-pravosudne institucije mnogo dulje
bavile rekonstrukcijama Jelavievih i Pripuzovih kamatarskih kom
binacija od njihove uloge u ratu zagrebakih gangova, sudski postu-

[
" Pismo B oe Prke, predsjednika Uprave Privredne banke, upueno predsjedniku'i/isokog
trgovakog suda, u privatnoj arhivi autorice knjige.

[ 205 ]
 [ AG M ]

pak s AGM-om slubeno je zapoeo tek u veljai 2001. Za razliku

od mnogo atraktivnijeg sudskog procesa protiv bagarievaca ko
ji se odvijao pred upanijskim sudom, ovaj je bio u nadlenosti za
grebakog Opinskog suda, pa je kolokvijalno nazvan sluaj male
zloinake organizacije. Optunica u kojoj je AGM zauzimao sre
dinje mjesto podignuta je protiv Nikice Jelavia, Zorana Pripuza,
Blaa Petrovia i jo etvorice njihovih znanaca, sitnih varalica ko
ji su u postupku imali sporedne uloge.
Kroz sluaj tzv. male zloinake, mnogo jasnije nego u suenju
desetljea, vidjelo se da dravni mehanizmi vrlo selektivno utje
ruju pravdu i financijsku disciplinu, dokazujui da je reim pravo
sudnu vlast kreirao kao oruje hrvatske dravne politike . Sluaj
male zloinake prezentirao je jedan od tipinih duniko-vjerov-
nikih projekata koji su od Pripuza i Jelavia nainili elitu crnog
bankarstva i divljeg hrvatskog kapitalizma. Uz sve apsurde doma
eg financijsko-gospodarskog sustava, suenje je pokazalo da su
kamatari iz zagrebakih kockarnica kroz AGM pobijedili dravu
njenim vlastitim orujem: Privrednoj banci nagomilao se dug od 32
milijuna DEM samo zato to su slubene zatezne kamate bile po
djednake, povremeno ak i vee od onih na ilegalnom kamatar-
skom tritu. Naposljetku, sudski proces pred Opinskim sudom u
Zagrebu u punom je opsegu demonstrirao kako je u takvoj situaci
ji izbrisana bilo kakva granica izmeu rtve hrvatskog kapitalizma
i njegove kriminalne avangarde.13
Brani par Ivan i Vesna Majher prije raspada Jugoslavije bili su
vlasnici radionice za uramljivanje slika i za tadanje uvjete vrlo
uspjeni obrtnici. U kapitalistikoj euforiji nakon propasti komuni
zma 1990. orijentirah su se na trgovinu koja je obeavala veu i
laku zaradu. Osnovali su tri tvrtke: Kombial i Upravitelj u Zagre
bu te Majher u Grazu. Postali su uvoznici raznovrsnih artikala za

[
Sudski postupak protiv Nikice jalavia, Zorana Pripuza, Radovana tetia, Miroslava
Vukovia, Blaa Petrovia, eljka Vmkeevia, Ivana Cecega poznat k ao sluaj tzv. male
zloinake voden je pod poslovnim brojem XV KO-1114/01.

1 206 ]
 [ AGM ]
Tvornicu duhana Zagreb, ibo-promet iz Trogira, te tvrtke Stoar i
Imes iz Samobora. Otvorili su, takoer, i vlastitu agenciju za pro
met nekretninama. Poetkom 1993. uvozom jednog lepera mar-
lbora za free-shopove na hrvatskim graninim prijelazima zali
su, po svemu sudei, u zabranjenu zonu koja je bila pokrivena
vercerskim monopolom pod dravnom zatitom. Marlboro je
zadran u carinskom skladitu u Jankomiru, a financijska policija
optuila je Majhere za pokuaj krijumarenja cigareta. Uslijedio
je dugotrajni parnini postupak u kojem se utvrdilo da je mar
lboro ipak uvezen uz urednu carinsku dokumentaciju. Ali kon
tingent nikada nije vraen. Kako je glasilo opravdanje carinske
slube, u meuvremenu je leper cigareta popuila Hrvatska voj
ska kojoj je uruen kao ratna donacija. Majher je tuio Republi
ku Hrvatsku, zahtijevajui primjerenu financijsku odtetu. U oe
kivanju okonanja sudske parnice, u poslovanju njegovih tvrtki
nastao je manjak od 350.000 DEM.14
U prosincu 1993. Ivan Majher stupio je u kontakt s Nikicom Je-
laviem i Zoranom Pripuzom, od kojih je prijanjih godina jed
nom zgodom posudio i vratio im 50.000 DEM. Ovaj put zatraio
je pozajmicu od 100.000 DEM, prihvativi i temeljni uvjet lihvar
skog kredita: 12 posto kamata mjeseno. U ugovoru sastavljenom
u restoranu Serbus u Prekom, zajmoprimac se obvezao na pov
rat 112.000 DEM u roku od jednog mjeseca. Dakle, kamate su
unaprijed obraunate i zbrojene s glavnicom, da bi u ugovoru bi
le lano predstavljene kao beskamatna pozajmica. TVik je spadao
u kamatarske uzuse.15
No Majher nije uspio isplatiti ni kune u sljedeih mjesec dana, pa
ni u sljedee dvije godine. Po svemu sudei, posuenim novcem ni
je ni pokuao premostiti poslovanje nego je kupio BMW 850 vrije
dan, prema njegovoj vlastitoj procjeni, 200.000 DEM. U to doba
luksuzno vozilo smatralo se bitnom demonstracijom pripadnosti

HIskaz Ivana Majhera na suenju tzv. maloj zloinakoj u lipnju i srpnju 2001.
ISIsto.

[ 207 ]
 [ AGM ]

kapitalistikoj klasi uspjenih poslovnjaka; svi ostali bili su pre

zira vrijedni. Kamatarskom paru Majher se pravdao kako e du
nike obveze ispuniti im okona barem jednu od parnica protiv
vlastitih dunika. Prihvativi isprike, Pripuz i Jelavi zahtijevali su
redovita izvjea o stanju Majherovih sudskih predmeta, kako bi se
prvi naplatili s rauna njegovih poduzea.
Kamatari su izgubili i strpljenje i povjerenje 1995., kad se dug, pre
ma njihovoj kalkulaciji, popeo na 500.000 DEM. Zahtijevajui da se
taj iznos potvrdi novim ugovorom, kao jamstvo ovaj su put upisah
hipoteku na Majherov poslovni prostor u Maievoj ulici koji po vri
jednosti ni priblino nije pokrivao duniko-vjerovniku svotu. Na
tih 500.000 DEM, rei e sam dunik, vie nisu obraunavali nove
kamate, znajui vjerojatno da ih ionako nikada nee dobiti.
Prema Majherovim priznanjima u kasnijoj policijsko-sudskoj istra
zi, nitko ga nije fiziki prisiljavao da taj novi ugovor potpie. Nitko
mu nije ni verbalno prijetio. Ali svjestan da je kamatarski svijet ne
odvojiv od ucjenjivaa i kostolomaca, on nije ni elio doi u priliku
da iskusi drastine metode utjerivanja duga. Tako je zauvijek osta
lo nerazrijeeno jesu li Zoran Pripuz i Nikica Jelavi enormni po
rast svojih zajmoprimaca doista dugovali gospodskim manirama,
kako se govorilo u podzemlju, ih je Majher pokomou i smjemo-
u izbjegao najgoru soluciju. Meni nitko od njih nije prijetio, jer
im se nisam protivio, objanjavat e poshje istranom sucu u slu
aju tzv. zloinake organizacije.16
A 1996. na scenu je, iz potpuno druge prie, stupio Bla Petrovi.
Kao pokazatelj vrlo skuenih i meusobno povezanih krugova ta
danjih zagrebakih meetara, lihvara i biznismena, Majher je Pe-
trovia upoznao neovisno o Pripuzu i Jelaviu. Utvrdilo se da Pe
trovi i Jelavi pripadaju istoj studentskoj generaciji zagrebakog
Veterinarskog fakulteta. Bla Petrovi se u njihove aranmane s

[
'* Iskaz Phttija Cuccunna, tlana Uprave Tvornice duhana Rovinj koja je postala vlasnik
Tvornice duhana Zagreb, u optunici DO-K-429/99, te svjedoenje pred sudskim vijeem
u srpnju 2000. u postupku protiv tzv. male zloinake.

[ 208 ]
 [ AGM ]

Majherom ukljuio slatkoijeivim priama o znaajnim vezama u

hrvatskom pravosuu. Obeao je, takoer, da e istim kanalima
ubrzati Majherovu parnicu protiv Tvornice duhana Zagreb koja je
njegovu Kombialu, po sudskoj tubi, morala platiti 16 milijuna ku
na. Petrovi je pri tome postavio samo jedan uvjet: da za aktivira
nje pravosudnih veza i poznanstava dobije pet posto provizije od
naplaenog iznosa.
Kao novo jamstvo naplate svojih potraivanja - dug se, naime, pro-
tegao ve u 1998. - Jelavi i Pripuz traili su da Majher na njih pre
pie suvlasnitvo Kombiala kojeg bi se odrekli istoga trenutka kad
pokupe svoj dio novca od Tvornice duhana Zagreb.17 Majher je ra
nije izabarao alternativu: financijski zahtjev prema Tvornici duha
na Zagreb u cijelosti je ustupio poduzeu BRIM, raunajui valjda
kako je time Blaa Petrovia pretvorio u smrtnog neprijatelja svo
jih vjerovnika. Kad sve to kasnije bude priao istranom sucu Ra
dovanu Ortynskom, Majher e se poaliti da izbor BRIM-a nije bio
izraz njegove slobodne volje. Vlastoruni potpis na dokumente o
prijenosu potraivanja stavio je, navodno, samo zato to mu je je
dan od Petrovievih plaenika pitoljem zaprijetio da e ga ubiti i
nazvao ga svinjom koja stalno neto mulja i eskivira.'8
Zaslugom pravine sudake odluke ili, naprotiv, zbog Petrovie-
va utjecaja na korumpirano pravosue, Tvornica duhana Zagreb
izgubila je prvostupanjski spor. Ocijenivi, oito, kako se odluka
ne moe osporiti daljnjim pamienjem, iz Tvornice su predloili
kompromisnu nagodbu. Umjesto 16 milijuna kuna pristali su bez
odgaanja isplatiti 12,5 milijuna kuna, poetkom 1998. transferi-
ranih na Petroviev BRIM. Kako je taj novac regularno sjeo na
raun, uz oduzimanje Petrovieve provizije od pet posto, uz ispla
tu Jelavia i Pripuza, BRIM je namirio visoka porezna davanja,
kompenzirajui taj izdatak primjerenim smanjivanjem Majherova

[
' Iskaz Ivana Majhera u suenju protiv tzv. male zloinake.
" Iskaz Plimja Cuccurina.

* Iskaz Milana Gajia uvrten u optunicu protiv tzv. male zloinake organizacije

[ 209 ]
 [ AGM ]

ostatka. Premda Majheru nije ostalo mnogo, odmah se dao u po

tragu za jaguarom koji bi darovao svojoj eni.
Prema kasnijim nalazima financijske policije koja je u distribuciji
novca otkrila niz poreznih prekraja, daljnjim transakcijama upla
ta Tvornice duhana Zagreb novac je s rauna BRIM-a razdijeljen u
nekoliko obroka i prebaen na nekoliko privatnih rauna. Medu
ostalim, 500.000 DEM zavrilo je kod Milorada Gajica, ime je sta
ri vlasnik AGM-a smatrao da su Petra i Petrovi kupili i isplatili tri
etvrtine poduzea i postali njegovi suvlasnici. Prema dogovoru,
trebao je dobiti jo 4,5 milijuna DEM kad AGM od Privredne ban
ke naplati 32 milijuna DEM.
Petra je svoja veinska vlasnika prava otkupio policama Petra-
osiguranja koje su Gajiu dane kao polog za buduih 4,5 milijuna
DEM.20 No ime Blaa Petrovia u vlasnikoj strukturi AGM-a bilo
je , prilino oito, paravan kamatarskog para Nikice Jelavia i Zora-
na Pripuza. Tvrtka je kupljena za isti iznos koji se kao Majherov
dug iz 1995. prevalio u obveze Petrovieva BRIM-a. Nadleni Spi-
junsko-policijski organi potkraj ljeta 1999. napokon su shvatili da
su zakulisni vlasnici AGM-a - dakle najvei vjerovnici Privredne
banke, odnosno hrvatske vlade - zapravo gradski lihvari iz zagre
bakih kockarnica. Koliko se grananje njihovih poslova moglo tole
rirati dok su kamatarske rtve bile izvan opsega krupnih financij
skih interesa drave, toliko HDZ-ova vladajua reprezentacija nije
mogla otrpjeti da se i sama drava tako izravno suoi s loginim po
sljedicama vlastitog kapitalistikog uda.
S obzirom na tadanje zakone, pravomone sudske presude i slu
bene bankarske kamate - istovjetne lihvarskima - i zakuasti na
in kupnje AGM-ovih potraivanja, sam po sebi, ipak nije mogao
dobiti jau kvalifikaciju od financijsko-poreznih prekraja. Na dru
goj strani, cilj je bio da se dugovanje Privredne banke obezvrijedi
i otpie kao uinak prijevare, pljake ili zloina. Valjalo je, dakle,
dokazati da se iza tih financijskih nedjela krije krupna zloinaka

Isto.

[210 ]
 [ AGM ]

urota. Kako AGM nije ostvarivao nikakav promet osim minimuma

neophodnog da se tvrtka ne ugasi silom zakona, interes SZUP-a i
policijsko-sudskih istraitelja koncentrirao se na poslovnu povije
st njegovih novih vlasnika.
Ipak, sve dok se Majher21 nije ponudio za svjedoka, zainteresira
ni dravni organi nisu imali osobit manevarski prostor. Jelavicevo i
Pripuzovo ime nigdje nije bilo zabiljeeno u dokumentaciji koja je
pratila tijek novca iz Tvornice duhana Zagreb do AGM-a. Ono to
je SZUP napokon otkrio kao neosporno nije se ni na koji nain mo
glo dokazati u regularnom sudskom postupku.
Nije nezanimljivo da je Majherovu pojavljivanju u uredu istranog
suca Ortynskog prethodio buran sastanak to ga je Slikov urjak
Mijo Kovo za jutro 21. rujna 1999. zakazao Blau Petroviu u
svom restoranu Fashion u Vlakoj ulici. Doekavi ga na terasi, pre
dloio je da se presele u unutranjost pageterije zbog mirnijeg
razgovora. im je konobar pred njih stavio pie i nestao, iz zamra
enog separea podigao se Vinko uljevi Klica i svojim uvenim
magnumom odalamio Petrovia u glavu. Iz svih zakutaka lokala
iskrsnulo je desetak bivih HVO-ovaca koji su posao dovrili aka
ma i nogama, dok je uljevi u nekontroliranom bijesu Petrovia
grizao za ruku.
Kad su ga isprebijanog napokon opet posjeli za stol, Petroviu je
vrlo eksplicitno objanjena svrha tog burnog susreta: da Ivan Maj
her nije samo Jelaviev, Pripuzov i njegov dunik; da je Vinko u
ljevi Klica svojedobno Majheru posudio 400.000 DEM, to znai
da u tom trenutku potrauje 1,4 milijuna DEM i polae pravo na
dio transfera odTvomice duhana Zagreb koji je zavrio, meu osta
lim, kao ulog za kupnju AGM-a. Ako je batina govorio istinu, li
hvarski kapital vrlo je vjerojatno potjecao odVjeke Slika, a ulje
vi je svojom paravojnom formacijom razvojaenih HVO-ovaca

t
" Prema iskazu Ivana Majhera u suenju protiv tzv. male zloinake, on osobno obratio
se istranom sucu Radovanu Ortynskom tek nakon to je u Nacionalu proitao intervju s
Hrvojem Petraem o potraivanjima AGM-a, dakle, nakon 29. prosinca 1999.

I 211 ]
 [ ACM ]

jamio da e krajnji dunik na vrijeme ispuniti svoje obveze.22

Gotovo u isto vrijeme, uljevi je nazvao Zorana Pripuza, trae
i od njega da mu prepusti hipoteku na Majherov poslovni prostor
u Maievoj ulici.
Da je Ivan Majher posjetio Radovana Ortynskog prije Dominijeve
pogibije, moda kamatarski dvojac nikada ne bi bio inkorporiran u
tzv. zloinaku organizaciju i spojen s dekima s Kneije i dvoji
com bagariavaca Zoranom Ivicom Fetroviem i Miljenkom a-
jom Krojfom. Policijsko-sudski istraitelji u Majheru bi dobili ono za
im su mjesecima tragali: krunskog svjedoka za eliminaciju tajnih
vlasnika AGM-a. Ali Majher je Ortynskom ponudio svoje usluge
prekasno, tek potkraj prosinca 1999., kad je Dominijeva smrt ve
iskoritena.22 U situaciji nedostatka formalnopravnih dokaza o kri
minalnom etniko-hrvatskom komplotu u pljaki najmonije finan
cijske kue u Republici Hrvatskoj, Nikici Jelaviu ve je pridodan
projektil armbrusta iz Preradovieve ulice. Istom optubom Jela-
vi je dobio status prvooptuenog mafijaa i ujedno novog efa za
teene mafijake piramide Zlatka Bagaria. Zoran Pripuz zauzeo je
pak mjesto etvrtooptuenog. Njemu, istina, nije pripisana ni jedna
izravna likvidacija, ak ni jedna ucjena, ni jedno izravno kanjivo
djelo, ali je definiran kao najblii Jelaviev suradnik u planiranju
zloinakih zadaa.
Tako je Majherova pripovijest o duniko-vjerovnikim odnosima
samo javno eksplicirala staru i nejavnu Prkinu tezu o AGM-u kao
produktu organiziranog kriminala iz njegova pisma predsjedniku
Trgovakog suda. Izlaui prilino tonu, premda poneto reducira
nu kronologiju svojih dunikih odnosa s tajnim vlasnicima vjerov
nike tvrtke, Majher je rezolutno tvrdio da je ona kupljena njego-

n Prema svjedoenju Blaa Petrooia autorici

a Goran Sui, pravni zastupnik i lobist Privredne banke, posjetio je redakciju Nacionala
sredinom oujka 2001. traei glavnog urednika Ivu Pukania u svojstvu emisara Vjeke
Stiska. Donio je poruku da se Sliko s Pukaniem eli nai na kavi i razjasniti navode iz
Nacionalova teksta od 19. oujka 2001. u kojem se tvrdilo da kralj poker automata
predvodi jednu o d bandi reketara koji harae Zagrebom. Pukani je odbio sastanak pre
dlaui da se Sliko nade s autoricom teksta ih d a u redakciju poalje demanti.

I 212 ]
 t AG M ]

vim, opljakanim i iznuenim novcem.To to su u Majherovoj ispo

vijedi nedostajali kljuni atributi fizike prisile i ucjene, opet je pri
pisano efovskom mafijakom statusu Jelavia i Pripuza. Navodno:
bili su Petrovievi nalogodavci a on je ucjenjivaku zadau povje
rio onom svom suradniku koji je na Majhera potezao pitolj.
Ukratko, oba procesa - i protiv tzv. zloinake organizacije i pro
tiv tzv. male zloinake organizacije - bila su motivirana interesima
koji imaju najmanje veze s pravednom kaznom za smrt Zorana Do-
minija.Ta pozadina ujedno daje odgovor na pitanje koje su povre
meno postavljali mediji: zato je , bavei se Dominijevom pogibi
jom, Dravno odvjetnitvo suenje desetljea reiralo kao amne
stiju Slikova ganga i ujedno kao apologiju liku i djelu njegovom
voi nazvanom kraljem poker automata.
Prema prianju nekih njegovih roaka, Vjeko Sliko bio je jako za
interesiran za AGM-ove sudske i ovrne parnice, meu ostalim za
to to je jedan od njegovih obilno plaenih poslovno-pravnih sav
jetnika upravo u tom sporu bio angairan i kao pravni zastupnik
Privredne banke.24 Osim intervencije Vinka uljevia Klice u du-
niko-vjerovniki status Ivana Majhera, kralj poker automata
bio je - kao drugi faktor njegova interesa - vjerovnik tvrtke ZTP
Invest koja je 2000. za njega poela graditi viekatnu poslovnu
zgradu u Novom Zagrebu za budui zagrebaki LasVegas.
Utoliko nije beznaajno da se istodobno s pokretanjem SZUP-ove
akcije protiv vlasnika AGM-a mijenja i Slikova predodba krimi
nalnog okruenja. Koliko je danas mogue rekonstruirati, Fetra
ulazi u Slikov obzor u isto doba kad se otvara SZUP-ova pijun
ska operacija PPP. Do tada je kralj poker automata tvrdio svo
jim prijateljima da mafijaku eliju njegovih smrtnih progonitelja,
nakon Bagarieve smrti, ine Petrovi, aja i Jelavi.

" Koga Vjeko Sliko smatra svojim smrtnim neprijateljem, osvjedoio se Veselin Marinov
kad je 1998. u restoranu Gusti od njega traeno da ubije Zorana Petrovia Ivicu,
Miljenka aju Krojfa i Nikicu jelavia.

1 213 ]
 [ AG M ]

ak ni Pripuza nije spominjao. Novog mafijakog junaka u veinskom

vlasniku AGM-a, oito nahukan, otkrio je tek potkraj ljeta 1999.
Koliko se sjea Vjeko Brajovi, Petraev znanac i tadanji dravni
tajnik MUP-a, sa Slikom se sastao u restoranu Mira Mar u Mira-
marskoj ulici potkraj ljeta 1999. Bila je to Slikova inicijativa; Bra-
jevia je molio da Petrau dostavi njegov broj mobitela uz poruku
da ga eli vidjeti. Premda e Brajovi tvrditi da Sliko nije objasnio
zato eli taj susret, kasniji dogaaji pokazuju da su ga u to doba
njegovi izvori prvi put usmjerili prema Petrau.25
injenica je da se kralj poker automata ovaj put nije olako upu
stio u preventivno, samozatitno ubojstvo, nego je traio nain da,
barem za poetak, otkrije razloge Petraeva neprijateljstva. Razvi
kani tajkun bio je odve poznat i utjecajan da bi njegova likvidaci
ja zavrila u policijskoj ropotarnici olako istraenih ili nerijeenih
sluajeva, ak i onda kad za to potiho navijaju. Uz sve atribute bi
znismena zaslunog za neke mutne dravne poslove, Petra je svo
jedobno bio i poslovni partner predsjednike obitelji. Kao dioniar
Kaptol banke pomogao je Tumanovu unuku Dejanu da se instali
ra na mjesto njenog direktora. Drugom unuku Sinii sponzorirao je
njegov vrlo skupi hobi - automobilizam. Godine 1994. preuzeo je
na sebe organizaciju donacija za sveani zagrebaki doek pape
Ivana Pavla II. Svjestan da se ne suoava s protivnikom iz kriminal
nog miljea, Sliko je grevito elio razgovor s Petraem, oi u oi.
Petra se nije odazvao Slikovoj molbi, ne shvaajui koliko je ona
znaajna i sudbonosan. tovie, silno ponosan na svoj poslovni potez
sAGM-om, dao je intervju u kojem se pohvalio da dravi uzima 32
milijuna DEM, najavljujui ak svoju kandidaturu na predsjednikim
izborima.26 Pb svemu sudei, intervju je bio kap koja je prelila au.

Iskaz Vjeke Brajovia u sudskom procesu protiv tzv. zloinake organizacije od

22. srpnja 2002.
Intervju Hrvoja Petraa u Nacionalu objavljen je dva dana nakon njegova prvog susreta
sVjekom Slikom u restoranu na Hipodromu 29. prosinca 1999. U trenutku kad je Vjeko
Sliko prilazio njegovu stolu Petra je mobitelom razgovarao s Ivom Pukaniem, glavnim
urednikom Nacionala, ugovarajui vrijeme autorizacije.

[ 214 ]
 [ ACM ]

Uz nemono pravosue, Sliko je postao alternativno oruje HDZ-

ova obavjetajnog podzemlja koje se ionako nikada nije razlikovalo
od svog kriminalnog konteksta: tko god je znao kako funkcioniraju
mozgovi tadanjih gangstera, mogao je s velikom vjerojatnou pre
dviati da e Sliko - vjeruje li da je Petra nastavlja Bagarieva lo
va na njegovu glavu - njega pretvoriti u svoju glavnu metu.
Petra i Sliko srest e se prvi put - i opet na Slikov poticaj - 27.
prosinca 1999., mjesec dana nakon uhienja tzv. zloinake organi
zacije u kojoj, zbog umosti i nedostatka vremena, nije bilo Petra-
eva imena. Obojica su bili u blagdanskom, poslijeboinom raspo
loenju. Petra se zatekao u restoranu na Hipodromu, u drutvu Bla
a Petrovia, svog suvlasnikog partnera u AGM-u, arka Pee, na
elnika HIS-a i vlasnika lokala, te jednog odvjetnika, svoga prijate
lja.27 Uoi Nove godine malo muko drutvo zabavljalo se uz Petra-
ev omiljeni tamburaki orkestar. Sliko je , zajedno s djelatnikom
druge HIS-ove pijunsko-polidke frakcije Antom Bakoviem ispijao
butelje bijeloga vina u kafiu kraj Cibonina tornja. Kafi u vlasni
tvu jednog od sinova Vie Vukojevia, eksponiranog HDZ-ova desni
ara, bio je poznato okupljalite razvojaenih pripadnika HVO-a i
hercegovakih pijuna. Zato nije udo da je do Cibone pristigla do
java da se Slikov novi neprijatelj zabavlja na Hipodromu.28
Sliko i Bakovi pojavili su se na Hipodromu u pratnji Vlade Raji-
a, uljevieva kuma, Ivice Bertia, Slikova osobnog tjelohranite
lja, i jo pet-est krupnih mukaraca.29 Posjedali su za slobodan stol
ne skidajui kapute, kako je to uobiajeno kad se prikrivaju pitolji
za pojasom. Sliko je pristupio Petraevu drutvu i pruio ruku: Ja
sam Sliko. Ve u sljedeoj reenici Sliko je zatraio da popriaju
u etiri oka. Zato ti mene hoe ubiti?, pitao je Sliko im su se
odvojili od ostatka drutva Zato bih ja tebe htio ubiti? Uope te
ne poznajem, uzvratio je Petra, navodno, zaprepaten pitanjem.30

Kazivanje Hrvoja Petraa i Blaa Petrovia autorici knjige.

" Sam Ante Bakovi autorici knjige ispriao je da je to popodne proveo sa Sliikom; detalje
je nadopunio bivi pripadnik HVO-a koji se zatekao na istom mjestu i u istom drutvu.
Prema svjedoenju Hrvoja Petraa i Blaa Petrovia autorici knjige.
* Isto.

I 215 ]
 [ AGM ]

Razgovor je trajao ne dulje od desetak minuta. Prije rastanka Pe-

tra i Sliko za ankom su popili oprotajno pie u vie nego srda
nom razgovoru. A onda su Petra i njegovi prijatelji kolektivno na
pustili lokal, dok se Sliko pridruio svojim kaputaima. Slutei
znatnu koncentraciju oruja za stolom kralja poker automata,
Pea je mobitelom pozvao policijsku patrolu, uvjeren da se pripre
ma guva.31 Gotovo istodobno u restoran su banula i dvojica poli
cajaca i desetak naoruanih ljudi koje je prevodio Ivan Andabak,
politiko-ratni ortak Mladena Naletilia Tute. Ohrabren pojaa
njem, Bakovi je Peu zasuo pogrdama iz kojih se moglo razabrati
da mu jebe mater to tako smjerno slijedi Miroslava Tumana ko
jeg on, Bakovi, prezire i mrzi. Iz psovki i uvreda dalo se shvatiti
da je HIS-ov ukovac silno uvrijeen to je HIS-ov tumano-
vac, zbog njega i njegova drutva, pozvao policiju.
Petra i Sliko jo su jednom vodili slian dijalog godinu poslije
na terasi pizzerije Zadar na Cvjetnom trgu. Sastanak je opet
odran na Slikov zahtjev i nedvojbeno u dosluhu s institucijama.
Bilo je to vrijeme kad je kralj poker automata ve tajno snimao
sve svoje vanije razgovore. Dijalog je , meutim, zvuao poznato.
Sliko je pitao: Zato ti mene hoe ubiti?, a Petra je odgovo
rio: Zato bih te ubio?32
U suenju tzv. zloinakoj organizaciji dogaaj je predstavljen
kao dramatina svaa u kojoj je sadran motiv za likvidaciju
kralja poker automata. Kad je Sliko doista ubijen u oujku
2001., lanovi njegove bande u ulozi svjedoka optube tvrdit e
da je njihov voa toliko ponizio i uvrijedio Hrvoja Petraa na Hi
podromu da ga je ovaj, navodno, odluio likvidirati.33 Premda Pe-
traevo ime nikada nije uvrteno ni u kakvu slubenu kaznenu

" Iskaz arka Pee u sudskom procesu protiv tzv. zloinake organizacije 4. srpnja 2002.
Svjedoenje Hrvoja Petraa autorici knjige. Ono se, po sadraju, podudara sa
svjedoenjima svjedoka optube u suenju tzv. zloinakoj organizaciji. Razlike postoje
samo u interpretaciji znaaja tog dijaloga u kontekstu prie o ratu mafija.
Iskazi Marka SUka, Vinka uljeoia KHce i jurja Dodia u suenju protiv tzv.
zloinake organizacije

[ 216 ]
 [ AGM ]

prijavu ili optunicu, bilo je sasvim oito da se sudski postupak u

remetinekoj sudnici koristi za javnu kompromitaciju veinskog
AGM-ova vlasnika kojom bi se obezvrijedila i njegova enormna
potraivanja od drave.
Pria oAGM-u nije zavrena ni nakon promjene vlasti. Privredna
banka Zagreb ula je u sastav talijanskog Unicredita, dug od 32 mi
lijuna - uvean jo za nove stope zateznih kamata - ostavljen je
hrvatskoj dravi koja se za novo ponitenje AGM-ovih potraivanja
obratila Vrhovnom sudu za reviziju parninog postupka. Vrhovni
sud je 2002. presudio protiv AGM-a.
Njegovi tvrdoglavi registrirani vlasnici, Hrvoje Petra, Milorad
Gaji i Bla Petrovi, obratili su se Ustavnom sudu Republike
Hrvatske, tvrdei da su tom odlukom prekrena ustavna jamstva o
zatiti privatnog vlasnitva. U tubi su traili izuzee ustavnog su
ca Milana Vukovia koji je u hrvatskoj javnosti ostao zapamen po
izjavi da Hrvati, to god radili u ratu sa Srbima, nisu mogli poiniti
ratni zloin jer su se branili od agresije. Godine 1994., u vrijeme
Gajieve uzaludne borbe s Privrednom bankom, Vukovi je obav
ljao dunost predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji
je, tvrdih su AGM-ovci, najgrubljim pritiscima na svoje kolege spri
jeio provedbu prve u nizu sudskih presuda u korist njihove tvrtke.
Sudski je spis, doslovce, zakljuao u ladicu svog sudakog stola, tra
ei od Trgovakog suda da revidira odluku.34
Ako su AGM-ovci govorili istinu, logino je zato je desetogodinji
sluaj AGM u jesen 1999. povjeren istranom sucu Radovanu
Ortynskom da ga pretvori u sekvencu tzv. zloinake organizacije.
Kao prvi u nizu HDZ-ovih pravosudnih prvaka koji amnestiraju
hrvatske ratne zloine, Vukovi je takoer bio zatitnik i promotor
karijere Radovana Ortynskog sve do parlamentarnih izbora 2000.
raunajui, dakako, na njegovu uzvratnu lojalnost u provedbi viih
dravnih ciljeva.

[
u "Zahtjev za izuzee vijea suca Milana Vukovia u predmetu U111-90212002 od 19.
studenoga 2002. koji su potpisali Hrvoje Petra, Milorad Gaji i Bla Petrovi.

1 217 ]
 [ ACM ]

I doista, dosljedno Vukovievim javno deklariranim stavovima,

Radovan Ortynski - uzdignut 2001. do glavnog dravnog odvjetni
ka Republike Hrvatske - nije inicirao ni jedan kazneni progon za
ratne zloine, ali je na konferenciji za novinare u srpnju 2000. AGM
proglasio tvrtkom preko koje su mafijai oprali 70 milijuna DEM.35
A u tom trenutku AGM je imao promet od nekoliko desetaka tisu
a kuna ija je vrijednost iskljuivo potencijalna, iskazana samo
kao potraivanje od Privredne banke.

Globus, 20. srpnja 2000.

I 218 ]
 [ HRVATSKI E L I O T NE SS

U
hienje skupine kriminalaca poznatih kao tzv. zloinaka
organizacija 27. studenoga 1999. izvedeno je poput se-
kvence amerikog krimia za masovnu publiku. Osim bje
gunca Zorana Pripuza, Zorana Petrovia Ivice, koji se nalazio u
njemakom zatvoru, i Miroslava Viikovia Olija, koji se potukao s
policijom, svi ostali bez ikakva su se otpora odazvali policijskom
pozivu i tijekom jutra disciplinirano pojavili na informativnom ra
zgovoru u prostorijama Policijske uprave zagrebake u Petrinjskoj
ulici. Kako su se informativni razgovori oduili do vremena ruka,
inspektori su ih nudili evapiima iz oblinjeg restorana, ne znaju
i jesu li se u policijskim uredima nali u svojstvu svjedoka ili
osumnjienika.1
Filmska scena reirana je popodne, kad su transportirani do istra
nog suca na Zrinjevcu.'Iih stotinu metara preli su u pratnji speci
jalne jedinice MUP-a u punoj ratnoj spremi, s pancirkama, kaciga
ma, automatskim pukama i snajperistima na susjednim krovovi
ma. Kad je konvoj marica zastao pred Istranim centrom, svaki
je uhienik ve bio sapet lisiinama, a specijalci su jednog po jed
nog gotovo nosili od policijskih kombija do haustora zgrade.
Od MUP-ova glasnogovornika nacionalna televizijska kua una
prijed je dobila obavijest o vremenu i mjestu njihove seobe iz
zgrade policije u Istrani centar, pa su televizijske kamere ekale
u zasjedi. Jo iste veeri u sredinjem Dnevniku naciji je upuena
poruka da je policijski aparat pod kontrolom HDZ-a u manje od
jednoga dana sposoban rijeiti ne samo Dominijevo ubojstvo nego
znatan broj likvidacija u proteklih deset godina. Pod snanim doj-

1 Kazivanje tadanjeg slubenika PUZ-a, poslije djelatnika MUP-a, autorici knjige.

[ 219 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

mom televizijske atrakcije, malo je tko zamijetio paradoks trenut

ka: ako je ta zloinaka organizacija 1999. uhiena, medu ostalim,
za ubojstvo iz 1990., zato isti HDZ-ov dravni aparat nije reagi
rao mnogo prije?
Istraga je dodijeljena Radovanu Ortynskom, a optunicu je treba
la zastupati Dunja Pavliek-Patak, zamjenica upanijskog dravnog
odvjetnika u Zagrebu. Premda je bio glavni istraitelj u sluaju
Naletili koji su mediji prilino pomno pratili, ira hrvatska jav
nost jedva je znala za postojanje Radovana Ortynskog. Naletilie-
vo uhienje i pritvaranje predstavljeno je, potpuno tono, kao za
sluga HIS-a koji je provodio direktive samog Franje Tumana. Istra
ni sudac samo je dao formalnopravni blagoslov za kazneni pred
met iji su gabariti negdje drugdje definirani. Istraga protiv osniva
a Kanjenike bojne svodila se na sasluavanje svjedoka koji su,
uz HIS-ove specijalne obrade, unaprijed narueni i pripremljeni.
Nakon sluaja Naletili Ortynski je, po svemu sudei, stekao
iskustvo o istranim tehnikama tajnih slubi koje e obilno primi
jeniti na tzv. zloinakoj organizaciji. Sluei se uglavnom informa
cijama koje su stizale iz pijunskih retorti, oslanjao se na paralelne
istrage Dravnog odvjetnitva, ignorirao zakonsku proceduru, falsi
ficirao istrane zapisnike, nagovarao i ak ucjenjivao ljude da lano
svjedoe te skrivao injenice koje se nisu uklapale u njegove vrlo
jednoznane konstrukcije zloina i rtve.
Prije nego to e postati slavan, Radovana Ortynskog kolege su
doivljavali kao osrednjeg pravosudnog aparatika koji povremeno
pokazuje ambicije za uspjeniju karijeru, ali nema dovoljno kon
centracije, znanja i radne discipline da se tome posveti svim svojim
kapacitetima. S blagom ironijom spominjao se njegov obiaj - nasli
jeen iz komunizma - da esto izbiva s posla, dok okrivljenike i
svjedoke preputa svojoj dugogodinjoj tajnici Banci koja se sjajno
izvjetila u procesnom pravu.2

'Svjedoenje jednog od bivih efova istranog centra upanijskog suda u Zagrebu

koji je, prema vlastitom priznanju, u doba SFRJ pravdao i pokrivao esta odsustva
j posla Radovana Ortynskog.

[ 220 1
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

Na drugoj strani, vodio je bogat i raznovrstan drutveni ivot. Uz

svoju suprugu, bivu balerinu HNK, pojavljivao se na svim presti
nim kazalinim premijerama. Visok i krupan, ne odve razgovor
ljiv, uvijek s leptir manom, pozu odmjerenog gospodina upotpu
njavao je priama o svojim otmjenim precima, samoborskim ple-
menitaima, naslijeenom pradjedovskom sabljom i nekadanjim
bogatstvom koje su komunisti nacionalizirali 1945. Sklonost snobi
zmu razvijat e primjereno procvatu svoje slave pa e tijekom su
enja desetljea postati neizbjean gost diplomatskih prijema u
inozemnim ambasadama, politikih domjenaka ili razvikanih kul
turnih priredbi araniranih uglavnom za televizijske potrebe. U no-
osteenoj navici slavne osobe, Ortynski e se u pratnji ete bodygu-
arda pojavljivati na jutarnjoj rekreaciji na bazenu hotela Intercon-
tinental. Bilo je, dodue, onih koji su tvrdili da je svakodnevnim pli
vanjem pokuao pobijediti uznapredovalu bolest miia.
Znao si je , sasvim balkanski, priutiti i manje uglaene izlete u
gargantuovske pijanke u gostionici nedaleko od Samobora ili male
ljubavne avanture u hotelu Esplanade.3 Sitna ugaanja njegovu mu
kom hedonizmu redovito je sponzorirao njegov prijatelj Mirko Ba-
tarelo, privatni odvjetnik koji je zgmuo bogatstvo zastupajui ko
rumpirane carinike i vercere.
Za Radovana Ortynskog, s neusporedivo manjom plaom od pri
hoda privatnog odvjetnika, ini se, bila je to samo gesta iskrene Ba-
tarelove naklonosti. Za Batarela Ortynski je funkcionirao tek kao
karika u razgranatom lancu unosnih pravosudnih investicija, od
Trgovakog i Ustavnog suda, do policijskih istraitelja i efova fi
nancijske policije. Taj bivi slubenik zagrebake Carinarnice kojeg
je samo raspad Jugoslavije spasio od kaznenog progona za malver-

0 tome najzornije svjedoi sumanuta potraga Radovana Ortynskog za videokazetom na

kojoj je, kako je vjerovao, snimljen nezgodan prizor iz njegova privatnog ivota. Za njeno
postojanje doznao je u rano proljee 2001. iz telefonskog razgovora Zorana Pripuza,
odbjeglog optuenika iz suenja tzv. zloinakoj organizaciji, i pokajnika Zorana Miletia.
Nakon tog razgovora izdao je nalog da se jo jednom obavi pretres Pripuzova privatnog
stana i poslovnih prostorija. Kako videokazeta nije pronaena, d ao je nalog Veselinu
,,Marinovu da je pronae i otkupi za bilo koji iznos.

I 221 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

zacije s putnim nalozima, izaao je iz anonimnosti kao predsjednik

lokalnog ogranka HDZ-a u Samoboru. U spretnom kombiniranju
svoje stranake titule, odvjetnike kancelarije, zaviajnih sinjskih
veza i meetarenja uslugama, munjevito je napredovao u jednog od
najbogatijih, ali i najprezrenijih zagrebakih odvjetnika. Premda e
se svim silama truditi da svoju imovinu, silni novac, kue, vile, au
tomobile i pravosudna prijateljstva napokon zaokrui ugledom ve
likog odvjetnika, u drutvenoj povijesti hrvatske metropole ostat e
zapamen kao rodonaelnik tzv. pravosudnog reketa. Puni opseg
batarelovtine, kao specifinog modela pravosudnog trita, po
godbi i trampe, pokazat e se u punom opsegu 2003. kada se u taj
nom snimanju njegovih telefonskih razgovora otkrilo da je zagre
baki upanijski odvjetnik Batarelu odavao slubene tajne, oeku
jui zauzvrat izuzetno povoljnu kupnju automobila kod Batarelova
klijenta, vlasnika autokue Zubak.4
Na slinoj razmjeni usluga koje su Batarelu jamile razne kazne
ne olakice za njegove klijente - pa time i njihove obilne honora
re - godinama se odravala sumnjiva, ali obostrano korisna simbi
oza s Radovanom Ortynskim, prvo kao istranim sucem, a potom
za njegova kratka mandata Glavnog dravnog odvjetnika Republi
ke Hrvatske. Batarelo kao vjeni, ivotni prijatelj, sam po sebi, po
stao je slika etike, profesionalne, ak intelektualne vrijednosti
ovjeka kojem e biti povjerena najznaajnija misija u posthade-
zeovskoj Hrvatskoj: obraun s organiziranim kriminalom.
Koliko je javnost uspjela doznati,' uli su u zajedniki projekt
tedno-kreditne zadruge koji je financirao jedan od Batarelovih

Rije je o upanijskom dravnom odvjetniku Krunoslavu Canjugi kojeg je na to mjesto, na

privatnu preporuku Mirka Batarela, postavio Radovan Ortynski. Postoje Ortynski
prisiljen na ostavku, Canjuga je nastavio obavljati tu dunost iskazujui Batarelu
zahvalnost na osobit nain: obavjetavao ga je o stanju spisa u kaznenom postupku
protiv njegovog klijenta Igora TUrca, osumnjienog za verc kave, a maksimalno je ublaio
optunicu i protiv Batarelova klijenta i narko-dilera SaeVukadina, kojem je, medu
ostalim, time trebalo vratiti uslugu to je nastupio kao svjedok optube u procesu protiv
tzv. zloinake organizacije. Poto je Canjuga suspendiran s tog mjesta, tehnika Batarelova
t pravosudnog reketa pravnikom termologijom opisana je u Rjeenju o pokretanju istrage
^ odlukom izvanraspravnog vijea upanijskog suda u Zagrebu od 31. srpnja 2003.

1 222 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NES ]

pravnih tienika.5 Kad je izbila afera, Ortynskom nije bilo jasno

zato se taj mali poduzetniki ortakluk doivljava kao prilino zo
ran primjer korupcije. U istom razdoblju Radovan Ortynski, dana
9. lipnja 2001., u zagrebakom Adria-klubu proslavio je 50. roen
dan koji je zamiljen kao prestini drutveni dogaaj, opet pod Ba-
tarelovim financijskim pokroviteljstvom. Imamo ast pozvati vas
na proslavu 50. obljetnice ivota Radovana pl. Ortynskog, tako je
otprilike glasio zlatopisni tekst na slubenim pozivnicama koje su
odaslane veini pravosudnih uglednika. Kao gesta tihog bojkota
struke, od svih pozvanih sudaca sveanost je uveliao samo pami-
ar zagrebakog opinskog suda. Uzvanik je , naime, dobro znao
da Ortynski u svojoj ladici ima audiokazetu na kojoj je snimljeno
kako Mijo Kovo, Slikov urjak, eljenu presudu plaa darovanim
mobitelom i novim gumama za suev automobil.6
Ortynski je bio jedan od malobrojnih kadrova koji su preivjeli
HDZ-ove istke pravosudnih ustanova poetkom 90-ih. Njegov op
stanak na mjestu istranog suca smatrao se utoliko veim udom
to je imao biografiju koja je, sa stajalita HDZ-ove moralno-poli-
tike podobnosti, sadravala tri krupne, neoprostive greke: po
tjecao je iz grkokatolike obitelji sa umberka, to znai da je znat
no odstupao od rimokatolikog uzor-Hrvata, njegova supruga Rad-
mila bila je srpske nacionalnosti, a otac Hilandar ostao je stalno na
stanjen u Beogradu, u prijestolnici agresorske sUe koja je poharala
treinu Hrvatske.
Karijeru je spaavao poslunou pred viim autoritetima koji su
sudbenu vlast definirali kao instrument hrvatskih dravnih intere
sa, ali i pokajnikom reinterpretacijom obiteljskog backgrounda. U
postkomunistikoj verziji ivotopisa prilagoenog HDZ-ovim kri-

' Imenik zadrugara tedno-kreditne zadruge Euro-kat iz Zagreba, Grada Mainza 24

u privatnoj je arhivi autorice. Mirko Batarelo upisan je kao sedmi osniva,
Katica Udovid, Batarelova klijentica, ubiljeena je na 14. mjestu, a Aleksandar
Ortynski, sin tadanjeg glavnog dravnog odvjetnika, pod rednim brojem 19.
"Audiokaseta na kojoj se Mijo Kovo cjenka sa spomenutim sucem bila je poznata
Veselim Marinom, Zdravku eninjaku i jednom od naelnika PUZ-a koji ju je i
slubeno dostavio Radovanu Ortynskom.

[ 223 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

terijima nacionalne ekskluzivnosti, Ortynski je napisao: premda je

roen u grkokatolikoj obitelji, sina i ker uredno je krstio u rimo
katolikoj crkvi. Njegov djed bio je pukovnik domobranske vojske
koji je nakon zavretka Drugog svjetskog rata emigrirao na Kanar-
sko otoje. Njegov prastric, zbog slinih razloga, devet je godina
proveo u zatvorima komunistike Jugoslavije, a stric je jedva prei
vio Bleiburg. Sam Ortynski, roen u Zagrebu 1951., na drugoj go
dini Pravnog fakulteta dobio je rektorsku nagradu za seminarski
rad pod naslovom Bioloki korijeni zloina. Zaposlio se 1978. pri
zagrebakom Opinskom sudu kao struni suradnik, pa sudac za
maloljetniku delinkvenciju. Raspad Jugoslavije doekao je na po
slovima istranog suca upanijskog suda. Bila mu je posebna ast
sudjelovati u istranim radnjama na lokalitetu Maceljska uma,
kako je napisao, gdje su partizani nakon Drugog svjetskog rata, za
odmazdu, likvidirali poraenu ustaku vojsku. Svoj doprinos Do
movinskom ratu dao je, kako se hvalio, u veljai 1992. obilazei rat
ne linije u Pakracu, Lipiku i na Moslavakoj gori i biljeei kame
rom posljedice srpskih razaranja. Fotodokumentaciju je darovao
Hrvatskom povijesnom muzeju.7
U autobiografskom krokiju posveenom svim bliim i daljnjim ro
acima, jedino je njegov otac - nastanjen u Beogradu - ostao mu
dro preuen. Za egzistenciju Hilandara Ortynskog znalo je samo
nekoliko povjerljivih prijatelja njegova sina; njihove je privatne te
lefone koristio da ponekad nazove oev beogradski stan, u strahu
da domae tajne slube ne otkriju njegovu komunikaciju s neprija
teljskom metropolom.8 Hrvatske dokumente, domovnicu, osobnu
iskaznicu i putovnicu, za odsutnog oca sredio je 1992. Vjeko Bra-
jovi, povjerljivi ovjek predsjednika Tumana u MUP-u, zaduen

'Fotokopija biografije Radovana Ortynskog, koju je on osobno napisao u srpnju 1995. kao
kandidat za predsjednika upanijskog suda u Zagrebu, u privatnoj arhivi autorice. Kad se
kandidirao za mjesto glavnog dravnog odvjetnika, u sijenju 2001., nova verzija
biografije oiena je od digresija o religioznom opredjeljenju njegove obitelji, zaslugama
za Domovinski rat i ustako-domobranskim prastrievima i strievima.
' Kolega Radovana Ortynskog koji je 1992. radio u istranom centru upanijskog
^uda u Zagrebu.

[ 224 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

za privatne poslove predsjednike obitelji. Postali su bliski kuni pri

jatelji. Njihove vrlo srdane odnose Ortynski je zaledio im je Bra-
jovi morao napustiti svoje utjecajno mjesto u dravnoj instituciji.
Najvee jamstvo opstanka Radovana Ortynskog bila je potpora
Milana Vukovia, predsjednika Vrhovnog suda koji je 1994., meu
ostalim, osobno sprijeio provedbu AGM-ova ovrnog zahtjeva u
Privrednoj banci. Ortynski mu je sluio kao stalni izvor informaci
ja i traeva u pravosudnim krugovima, koji nisu bili bez utjecaja na
Vukovievu prosudbu podobnih i nepodobnih kadrova. Zbog uz
vratnih obaveza kojima je morao plaati to mono pokroviteljstvo,
Ortynski je , uz sluaj Naletili, za HDZ-ov reim i njegovu pred
sjedniku obitelj obavio svoje prvo glasovito ispitivanje. U lipnju
1995. sasluavao je nizozemskog dravljanina koji je opisao neko
liko situacija nezgodnih za Darka Tumana, neaka tadanjeg pred
sjednika Hrvatske. Navodno: mladi roak Oca Nacije, vlasnik di-
skokluba i lokalne radiopostaje u Umagu, zajedno sa sasluanim
Nizozemcem sudjelovao je u narkotrgovakom aranmanu. Nizo-
zemev iskaz o sumnjivim poslovima Tumanova neaka Ortynski
je uredno pribiljeio, ali i pomno zakopao u pravosudni arhiv.9
Nakon sloma HDZ-ova reima patronat nad jo anonimnim istra
nim sucem preuzeo je HSLS-ovac Hrvoje Kraljevi, prvi ministar
znanosti u koalicijskoj vladi Ivice Raana. Era Kraljevieva politi
kog mecenata donijet e pak kudikamo vie od uspjenog preiv
ljavanja hrvatskih povijesnih lomova i Ortynski e postati pravo
sudnom zvijezdom nacionalnih razmjera.
Politika Radovanu Ortynskom jedino nije jamila iskreno potova
nje kolega. U sudako-pravnikim krugovima pamtilo se da je vie
puta pokuao iskoraiti iz karijere vjenog istranog suca pa se
1996. kandidirao, meu ostalim, za predsjednika upanijskog
dravnog odvjetnitva. Unato Vukovievim preporukama i kuloar
skom lobiranju, nadleno izbomo-pravosudno tijelo nije Ortynskom

[
'Zapisnik sasluanja Hansa Petera Josephusa Wi!hemusa u Okrunom zatvoru u Zagrebu
od 21. lipnja 1995., u privatnoj arhivi autorice.

I 225 1
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

udijelilo ni jedan glas podrke. Prema procjeni njegove linosti, ko

ja e se poslije stubokom promijeniti, bio je to glavni razlog to je
Radovan Ortynski kampanju protiv organiziranog kriminala iskori
stio za kompromitiranje sudstva, optuujui ga za korupciju i spre
gu s tzv. zloinakom organizacijom. Izvjesno vrijeme optube su si
jale strah: kako je svaka njegova rije, kao bogomdano otkrie, zav
ravala na novinskim stranicama, i najasniji suci imali su ozbiljne
dileme hoe li svoje odluke prilagoditi zahtjevima Radovana Or-
tynskog ili vlastitoj prosudbi i savjesti.
Kad je od elnika HDZ-ova MUP-a dobio zadatak da prikupi ko-
liko-toliko valjane argumente za pravosudnu prezentaciju zloina
ke organizacije, pokazalo se da Ortynski, osim to oskudijeva prav
nikim znanjem, nema ni osobit uvid u specifinosti hrvatskog ka
pitalizma, jo manje u funkcioniranje zagrebake ulice. Radni vijek
proveden u ugodnoj izolaciji dravno-pravosudne slube, uz spon-
zorstvo Mirka Batarela i enino kazalino okruenje simulirane ot
mjenosti, njegovo razumijevanje stvarnosti svelo je na filmske kli-
ee o kriminalcima i mafijakim organizacijama: na iste one filmske
junake i mitske siee s kojima su se identificirali i domai gangste
ri. Tako se sluaj tzv. zloinake organizacije, do faze javnog sud
skog procesa, zbivao kao zanimljiva interakcija igranih rola: koliko
se Bagari trudio da oivotvori vlastitu legendu o efu hrvatske ma
fije, a Vjeko Sliko - o prvom mafijakom intelektualcu u zagreba
kom podzemlju, toliko je Ortynski oponaao fikcije antimafijakih
istraitelja iz amerikih filmskih hitova.
Dodue, u vrtlogu medijske euforije nije se naao po vlastitom
izboru; tu su u potrazi za supeijunakom Radovana Ortynskog po
stavili novinari. Kako je tzv. zloinaka organizacija u kolektivnoj
predodbi stanovnitva postala esencija desetogodinjeg kriminala,
tako je Radovan Ortynski ustolien u vrhovnog arbitra zloina i ne
vinosti. Sam po sebi, sluaj tzv. zloinake organizacije, pojavio se
kao poslastica za crne kronike. Primjenom novog Kaznenog za
kona koji je izglasan 1998., prvi put u povijesti hrvatskog pravosu

[ 226 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

a uvedeni su instituti pokajnika i zatienog svjedoka koji su svo

jim napetim gangsterskim priama, barem se tako inilo, odkrinu-
li javnosti misterij hrvatskog podzemlja. Istina, toliki dokazani kri
minalci - kojima je najmanje stalo do istine - na kraju su unitili bi
lo kakvu vjerodostojnost optunice, ali su pune tri godine hranili
medije atraktivnom novinarskom gradom. Kao zvijezde procesa - i
pozitivci i negativci - kriminalci su od suenja desetljea napra
vili javnu arenu svojih starih klanovskih bitaka.
Takoer prvi put u povijesti pravosua, kreatori kaznenog proce
sa odravali su konferencije za novinare i davali intervjue, referira
jui o svakom koraku u prikupljanju dokaza. Zbog politikog zna
aja procesa koji je iziskivao stalnu medijsku tenziju, novinarima je
na raspolaganju stajalo neiscrpno mnotvo zainteresiranih izvora iz
dravnoodvjetnikog pogona. U tajnim brifinzima sedme sile ak
tivno su sudjelovali sam Radovan Ortynski, a poslije i Dunja Pavli-
ek-Patak. Ortynski je uspostavio stalnu komunikaciju s novinari
ma nacionalne televizije, dok je tuiteljica stajala na raspolaganju
EPH-u, najutjecajnijoj novinsko-izdavakoj korporaciji.
Tek mnogo kasnije shvatit e se da je medijska kampanja krpa
la formalnopravne promaaje Dravnog odvjetnitva, goleme ru
pe u konzistentnosti dokaznog materijala i vrlo sumnjivu pouzda
nost krunskih svjedoka. U meuvremenu je izmeu medija i pra
vosua stvoren sustav uzajamne ovisnosti. Koliko su novinski
lanci ovisili o stalnom dotoku informacija iz Istranog centra za
grebakog upanijskog suda i upanijskog dravnog odvjetni
tva, s toliko su ara novinari uzvraali apologijama u ast pame
ti i hrabrosti Radovana Ortynskog i Dunje Pavliek-Patak. Takvi
se izvori nisu mogli iznevjeriti.
U doba kampanje za njegovu promociju u glavnog dravnog
odvjetnika Radovan Ortynski postao je miljenik Europapress hol
dinga, krae EPH, najutjecajnije novinsko-izdavake kue, koja se
potkraj 2000. nala u sreditu kriminalistikog skandala. Istraitelji
MUP-a otkrili su da je novinsko-izdavaka korporacija tajnim or

[ 227 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS )

takim ugovorima povezana sa zaostalom HDZ-ovom politiko-ka-

drovskom infrastrukturom koja, i nakon sloma HDZ-ova reima, u
potaji kontrolira vei dio domaeg medijskog prostora. Podzemna
koncentracija medijsko-financijske moi, zamaskirana poduzeem
Grupo, nastala je 1997., kad je Ninoslav Pavi, osniva EPH, sklo
pio niz tajnih ortakluka s Miroslavom Kutlom, vodeim HDZ-ovim
tajkunom, Iviem Paaliem, Tudmanovim savjetnikom za unutar
nju politiku, i Vinkom Grubiiem, nominalnim vlasnikom privatne
televizijske kue OTV. U ifriranim ugovorima etvorica ortaka de
finirali su meusobne odnose u uspostavljanju vlasti nad domaim
medijima: svojim politikim vezama Paali se obvezao pribaviti
radijske i televizijske koncesije, Kutline tvrtke osiguravale su ban
kovne kredite, a Pavi je investirao izdavako iskustvo i ve gotove
novinske proizvode. Grubii, Kutlin vlasniki paravan na OTV-u,
sluio je kao dodatna HDZ-ova kontrola nad Ninoslavom Paviem,
nekadanjim aktivistom najrigidnije ideoloke frakcije u Savezu
komunista Hrvatske.
Mreom ortakluka stvorena je paralelna HDZ-ova medijska, go
spodarska i financijska struktura koja je, nakon Tumanove smrti,
morala jamiti politiku dominaciju HDZ-ove desnice pod Paalie-
vim vodstvom.
Razdruivanje osnivaa Grupoa zapoelo je potkraj 1999., nakon
to je Ninoslav Pavi 50 posto dionica EPH prodao njemakom
WAZ-u. Prema ortakoj raunici, ostalim suvlasnicima iz njihovih
tajnih ugovora ostao je duan gotovo 20 milijuna eura koje nikada
nije platio. Kutle, kao najvei vjerovnik, u sijenju 2000., malo pri
je izborne promjene vlasti, uhienje i optuen za pljaku Tiska, po
duzea za distribuciju novina, vrsto uvjeren da su ga iza reetaka
smjestili njegovi ortaki dunici.
U prosincu 2000. tajni je ortakluk otkriven. U kaznenoj prijavi
MUP-a definiran je kao stvaranje zloinake skupine pa su se Pa
vi i Grubii nakratko u pritvoru pridruili Kutli. Skandal je razri
jeen intervencijom Dravnog odvjetnitva koje je MUP-ovu kvali

[ 228 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS J

fikaciju maksimalno ublailo, tvrdei da su tajni medijski ortaci sa

mo blago prekrili antimonopolistike zakone.10 Nakon Pavieva
oslobaanja MUP, pod vodstvom esdepeovca ime Luina, u no
vinskim je izdanjima EPH postao meta stalnih napada, dok je Or-
tynski, zajedno s Dravnim odvjetnitvom, uzdignut do sredinjeg
junaka antimafijake borbe posthadezeovske vlasti i ovjenan atri
butima hrvatskog Eliota Nessa. Pokuavajui od kaznenog pro
gona zatititi i drugog ortaka Ivia Paalia, kojeg je hrvatski krimi
nalac iz vicarske teretio za primanje mita od 12 milijuna DEM,
Ortynski je ak falsificirao zapisnik njegova sasluanja, izbacujui
iz njega sekvence to ih je po sili zakona trebalo transformirati u
policijsko-pravosudnu istragu.11
Kutlu, koji je u pritvoru proveo punih petnaest mjeseci, Ortynski
je osobno posjeivao, testirajui koliko je blizu iskuenja da o sve
mu javno progovori.12
A kada je ve proglaen hrvatskim Eliotom Nessom, Radovan
Ortynski tako se poeo i ponaati. Tvrdei da mu opasno prijete jo
neidentificirani i slobodni lanovi zloinake organizacije koju be
skompromisno goni, od MUP-a je ishodio danononu policijsku za
titu, ne vidjevi da to proturjei atributu hrabrosti kojim ga novi
ne zadivljeno aste. Okruen kordonom policijskih uvara koji su,
naoruani, iskakati iz dipa koji ga je u stopu pratio, kretanje Or-
tynskog izazivalo je vee smetnje za gradski promet, ali i veu po
zornost od premijera ili predsjednika drave. Izvodio je pompozne
rekonstrukcije davnih ubojstava po Kneiji,Trenjevci, Dubravi, sa
tima blokirajui policijskim vozilima cijele gradske etvrti. Kroz
njegovu kancelariju glavnog dravnog odvjetnika u Vinogradskoj
ulici, bez naloga i objanjenja, defilirali su ljudi najrazliitijih pro
fesija i najrazliitijeg stupnja povezanosti s lanovima Bagarieva

O aferi Grupo" vidjeti dnevnik Republika od 4. do 6. prosinca 2000.

" 0 sasluanju Zdravka Fobiegovia u istranom centru upanijskog suda u Zagrebu vi
djeti Nacional od 11. lipnja 2002.
Predstavke Miroslava Kutle Odboru za pravosue u kojima govori o ilegalnim posjetima
Ortynskoga, citirane u Nacionalu od 6. studenoga 2001.

[ 229 ]
 [ H RVATSKF ELIOT NESS ]

ganga: od njihovih bliskih suuesnika do povrnih znanaca koji su

se optuenika jedva sjeali. Iznenaujui marljivou, voljom i rev-
nou privodio ih je na sasluanja u sitnim nonim satima, nedje
ljom i praznicima, pretresao stanove, zastraivao njihove obitelji,
rodbinu, ljubavnice. Izbor je , sa stajalita racionalnosti, bio prilino
zagonetan. Na udaru njegova ureda nala se, medu ostalima, tele
vizijska zvijezda Ivana iki. Ortynski nije znao to bi od nje do
bio osim potvrde da je, potkraj 80-ih, kao tinejderica hodala s Ni-
kicom Jelaviem. Ali je odjek tog sasluanja pojaao dojam istrane
beskompromisnosti njegove antimafijake borbe.
Utvrdivi da je na nedoputen nain regrutirao svjedoke i prikup
ljao dokaze, sudsko vijee odmah je iz njegova spisa izdvojilo, kao
bezvrijedne, gotovo dvije tisue stranica. Ali neki su ljudi zauvijek
ostali igosani sumnjom da ih hrvatski Eliot Ness ne bi saslua
vao da nisu sigurni negativci.
Prema istom klieu konstruirana je i zloinaka organizacija. Pre
ma Ortynskom, njezina se jezgra sastojala od dvadesetak ljudi s
Kneije,Trenjevke i iz Rudea koji su se ujedinili pod Bagarievim
vodstvom im se ef hrvatskog podzemlja u Njemakoj pojavio u
Hrvatskoj. Popis mafijakih zloina poinjao je Mioevim ubojs
tvom 1990. a zavravao s projektilom armbrusta koji je 1999. us
mrtio Zorana Dominija. Osim realiziranih i nerealiziranih likvida
cija, narkotrgovine, fiktivnih i stranih privatnih poduzea, u mafija-
ke projekte Ortynski je uvrstio i izvanbrano dijete Hrvoja Petra-
a te bolniko lijeenje jednog od optuenika s tuom karticom so
cijalnog osiguranja.
Po uzoru na amerike filmove o Cosa nostri, skupinu optuenika
vidio je kao hijerarhijsku poluvojniku organizaciju: na vrhu je vla
dao Bagari, neto su nie bili rangirani Zoran Petrovi Ivica, Mi-
ljenko aja Krojf, Nikica Jelavi i Zoran Pripuz, a najnii status
imali su deki s Kneije i njihovi radnici, terenski narkodileri,
utjerivai dugova i povremeni ubojice; Bagari je izdavao naloge
etvorici najbliih asistenata, a oni su ih prosljeivali kneijskom i

[ 230 ]
 [ HRVATSKI E L l o f NESSE ]

trenjevakom ogranku. Tako zaraeni novac oploivali su prvo

kroz kamatarenje i zelenaenje, a onda su to ulagali u legalno regi
strirane Bagarieve kockarnice te nekoliko zajednikih Jelavievih
i Pripuzovih tvrtki.
Kako je zakljuio hrvatski Eliot Ness, mjesto operativnog
vrhovnika mafijake piramide nakon Bagarieva ubojstva preuzeo
je Nikica Jelavi. No strateki predvodnik, s mreom visokih poli
tikih, policijskih i poslovnih saveznika, bio je Hrvoje Petra, vein
ski vlasnik AGM-a. Istina, Ortynski Petraa i nadalje nije ukljuivao
ni u kakvu formalnopravnu istragu, kaznenu prijavu ili optunicu.
Smatrajui da je ipak glavna svrha zloinake organizacije sadra
na u ubojstvu Vjeke Slika, uhienoj skupini, meu ostalim, pripi
sao je dva atentata na kralja poker automata u Jelavievoj izved
bi. Ortynski je takoer tvrdio da je po Bagarievu nalogu Zoran Pe-
trovi Ivica ubio Niku Mioa i Omera Zahirovia. A ostale likvida
cije obavili su deki s Kneije: eljka obota i Ivicu akotu
smaknuo je navodno Davorin Zeevi, dok je ShpejtimTaqi rtva
Rajka Momilovia.
Ve osnovna postavka na kojoj se gradila istraga i kasnija optu
nica o pranju novca - odnosno kamufliranju ilegalnih financij
skih transakcija kroz legalne tvrtke - bila je nekompatibilna s
hrvatskom stvarnou. U carstvu kea ije podrijetlo nitko de
set godina nije ispitivao, gdje je veina kupoprodajnih transakcija
mimoilazila tekue i iro-raune, nije bilo nikakve potrebe da se
novac od lihvarenja ili narkotrgovine, po uzoru na zloinake or
ganizacije u Americi ili Italiji, ulae u registrirana i oporezovana
poduzea. Upravo obratno, Bagari, Jelavi i Pripuz - predstavlje
ni kao poslovni mozak mafije - svoje podzemne financijske kom
binacije nikada nisu legalizirali u formi tedionice ili banke samo
zato to je registrirana kreditna aktivnost podrazumijevala znat
na porezna davanja. U Hrvatskoj toga vremena bili su na djelu
upravo obratni procesi: najkrupniji kriminal razvijao se kroz pri
vatizaciju drutvenih poduzea; tipina postkomunistika mafija

[ 231 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

imala je ambiciju da izvlai novac s rauna jeftino kupljenih, ote

tih ili ak darovanih tvrtki.13
Daljnja problematina toka u konstrukciji zloinake organizaci
je odnosila se na motiv. Da je istrani sudac Ortynski imao namje
ru dosljedno dokazivati kako su zagrebaka ubojstva u posljednjem
desetljeu fenomen sudara izmeu dviju bandi, gangova ili mafija,
imao bi manji problem. U tezama Radovana Ortynskog, koje su po
slije doslovno prepisane u optunici, govorilo se, istina, o oruanom
sudaru dviju frakcija podzemlja, ali je Vjeko Sliko postavljen isk
ljuivo kao nevini poslovni ovjek, bez ikakvih dodirnih toaka s
kriminalom. ak i vie od toga. Ispitujui Vjeku Slika u istrazi u
veljai 2000., Ortynski se, kako je ostalo zabiljeeno u zapisniku,
ponaao kao Slikov branitelj. Kad su odvjetnici tzv. zloinake or
ganizacije u tom ispitivanju otvorili pitanje tajnovitih poslova kra
lja poker automata, on je Sliku dobroudno savjetovao da o to
me uti jer bi se mogao izloiti kaznenom progonu.14 Zato ni Rado
van Ortynski, ni Dunja Pavliek-Patak, zarobljeni tom kontradikci
jom, nikako nisu mogli razjasniti zato je Bagari upravo Slika iza
brao za svoju strateku metu.15
Cijela optuna shema izgraena je bez osobito vrstih i konzisten-
tnih materijalnih dokaza. Istrana konstrukcija gotovo je u cijelosti
izvedena iz svjedoenja samih Slikovih ljudi, silno zainteresiranih
da njihovi voe zavladaju zagrebakim kriminalnim miljeom. U is-

" Jedan od manjih poslovnih aranmana unutar ortakog konglomerata Grupo ujedno
oslikava tehniku koja se primjenjivala za pljaku tvrtki u korist privatnog bogatstva
njihovih vlasnika. Poduzee Diona, u vlasnitvu Miroslava Kutle, kupilo je u poslovnom
centru Rotonda u juriievoj ulici vie poslovnih prostora, jedan od njih darouan je
Ninoslavu Paviu i uknjien na imena njegove supruge i punice. Zbog meusobnog
prebijanja ortakih rauna, Pavi je taj prostor prodao Kutlinu poduzeu Globus holding
za 500.000 DEM, koliko mu je isplaeno na ruke, u gotovini Kaznena prijava napisana
jo 1998. nije procesuirana sve d o zastare.
" Prema zavrnoj rijei Ante Nobila, odvjetnika Nikice jelavia i Zorana Pripuza, koji
citira zapisnik Slikova ispitivanja iz veljae 2000.
,sNa stranici 124. optunice K-1001-000 od 25. svibnja 2000. tvrdi se da je Zlatko Bagari
krenuo u sukob s Vjekom Slikom zbog poker automata, na glavnoj raspravi svjedoci
Mijo Kovo i Juraj Dodi tvrdili su da je rije o sukobu koji je poeo partijom barbuta
u kockarnici Kiss u Dubravi 1993.

[ 232 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

trazi i suenju nudili su uglavnom prie po uvenju, kako kau

pravnici, iz druge ili tree ruke. Najzorniji primjer istrane i kasni
je optune tehnologije jedan je od kriminalaca iz Slikova kruga,
uzdignut do krunskog i zatienog svjedoka, koji je ovako teretio
Jelavia16: od svog pokojnog brata on je uo da se Sliko alio ka
ko ga je Jelavi 1994. htio ubiti na sesvetskom raskru, pa i godi
nu dana poslije pred Bonaparteom. Kolika je bila upotrebna vrijed
nost takvih iskaza, ponajbolje pokazuje usporedba s originalnim
izvorom: Sliko je u istrazi Radovana Ortynskog rezolutno tvrdio
da nema pojma tko bi na njega mogao pucati i da nikoga nikada, ni
pred kim, nije optuivao za smrtonosne namjere.17 Od mnotva ra
zliitih tvrdnji koje su najee pobijale jedna drugu, istrani sudac
uvaavao je samo one koje je mogao uklopiti u unaprijed definira
nu tezu. Istraga i optunica kretale su se u zaaranom krugu: to su
neloginosti bile vee, to se Dravno odvjetnitvo grevitije pozi
valo na iskaze Slikovih sljedbenika koji su pak, sve oitije, demon
strirali krhkost vlastitih pria.
Napokon, Nikica Jelavi, proglaen Bagarievim nasljednikom, na
vrhu mafijake piramide, u istranim nalazima Radovana Or-
tynskog postavljen je kao neponovljiv mafijaki specifikum: u po
vijesti organiziranog kriminala nije poznato da bi se vrhovni boss
osobno uputao u egzekucije koje je sam isplanirao i naruio. U
najmanju ruku Jelavi se dovoljno obogatio kamatarenjem da je za
100.000 DEM - a to je najvea cijena smaknua u zagrebakom
podzemlju - u Srbiji, Bosni ili ak u samoj Hrvatskoj mogao prona
i i platiti profesionalnog kilera.

4 Na 57. stranici optunice protiv tzv. zloinake organizacije ovako se objanjavaju

saznanja zatienog svjedoka broj 2: Svjedok opisuje prvi pokuaj ubojstva na
Vjeku Slika 1994. u Sesvetama o kojem dogaaju je saznao od svoga pokojnog brata
koji je bio blizak prijatelj sa Slikom."
' U iskazu koji je dao u istrazi 2. veljae 2000. Vjeko Sliko tvrdio je da je u crvenom
fiatu' iz kojeg se na njega pucalo u Sesvetama 1994. vidio dvije ili tri osobe koje ne
moe prepoznati, d a je 1995. molio Zlatka Bagaria za pomo u otkrivanju atentatora,
da deke s Kneije uope ne poznaje, da je poslove s poker atomatima preselio izvan
Hrvatske i da Nikicu Jelavia takoer ne b i prepoznao na ulici da ga sretne. Naveo je
I takoer da je iz ulinih glasina doznao kako je Bagari postao njegov neprijatelj.

[ 233 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

Nije posve jasno je li Ortynski bio svjestan koliko najatraktivniji,

najrazvikaniji dijelovi njegova sluaja poivaju na klimavim noga
ma. Takoer nije razjanjeno je li znao da je sastav tzv. zloinake
organizacije sloio tono po mjeri Privredne banke koja Jelaviu i
Pripuzu duguje enormni novac. Nije iskljueno da je takav mafija-
ki sklop nainio pod utjecajem SZUP-a koji ga je obilno servisirao
probranim informacijama. Kriminalistika je logika, naime, bila
potpuno drukija. ak da su svjedoci hrvatskog Eliota Nessa bi
li istinoljubivi i asni ljudi, a ne laljivi kriminalci, moralo ih je izda
ti sjeanje u tako velikom vremenskom rasponu, od 1990. do 1999.
Ni materijalni tragovi nisu bili pouzdaniji: zakljuak da je Jelavi
pucao na Slika 1995. u Maksimirskoj ulici nije se temeljio ni na
jednoj novootkrivenoj injenici. Postojala je samo famozna torba
koja je svestrano prostudirana etiri godine prije. Da je Momilovi
likvidirao Taqija, dokazivalo se takoer samo hondom koja je
pronaena u njegovoj garai. Zeevia je pak teretio par rukavica
koji, utvrdit e se pouzdano, nije ni naen na mjestu obotova
ubojstva. Sve ostalo Ortynski je pokupio iz mitologije podzemlja
koja se, primjereno klanovskim nesuglasicama, sastojala od dvije
razliite usmene predaje.
Ukratko, euforija oko tzv. sluaja desetljea oslanjala se na fak
tore koji su najmanje slijedili pravniku logiku. HDZ je zahvalju
jui tzv. zloinakoj organizaciji titio svoje povlatene kriminalce,
nacija je bila eljna kapitalnog mafijakog ulova, a kreatori sue
nja desetljea njuili su ansu za vrtoglav uzlet svojih karijera.
Zato fascinacija nije splasnula ni nakon to je uhienje Bagarieva
ganga izgubilo izvornu predizbomu svrhu. tovie, pobjednika
koalicija stranaka, na elu s vladom esdepeovca Ivice Raana, u si
jenju 2000. preuzela je upravu nad institucijama, naivno vjeruju
i kako je aktom primopredaje vlasti osvojila neutralni dravni
aparat koji e se preko noi podatno aktivirati u novim smjerovi
ma. Fatalna zabluda poivala je djelomice na tome to je kolektiv
dojueranje oporbe, kao i sam Ortynski, prethodno desetljee

1 234 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

proveo u virtualnoj stvarnosti, iskljuen iz socijalnih, financijskih i

drutvenih problema preostalog puka, zabavljen minornim politi
kim pitanjima i nevanim parlamentarnim temama. Strahopoto
vanje nove elite vladara prema ostavtini Franje Tumana djelomi
ce je bilo manifestacija kukavikog uzmaka pred desniarskim pri
jetnjama oruanim ustankom, vojnim puem, masovnim demons
tracijama i blokadom cesta.
Oglasivi sebe za vlast kontinuiteta koja e samo modernizirati,
racionalizirati i reformirati HDZ-ovo dravotvorno naslijee, novo
izabrana vlast, dijametralno suprotno predizbomim obeanjima,
nastavila je zateene HDZ-ove projekte, ukljuujui i sluaj tzv.
zloinake organizacije kao pravosudni prioritet. U pripremama su
enja, koje je proglaeno iznimno rizinim i opasnim, dva milijuna
maraka potroeno je da se najvea dvorana upanijskog zatvora u
Remetincu preuredi u improviziranu sudnicu za skupinu optueni
ka, mnotvo njihovih odvjetnika i povei kor novinara. Novih de
setak milijuna DEM potroeno je na danonono osiguranje zatie
nih svjedoka optube i pokajnika koji su svi odreda regrutirani iz
redova Slikove bande. Jo dvadesetak milijuna DEM investirano je
u stalnu policijsku pratnju koja je skrbila za sigurnost glavnog istra
itelja, potom glavnog dravnog odvjetnika, i tuiteljice protiv tzv.
zloinake organizacije.18
Dosljedno istom kontinuitetu, Radovan Ortynski, kreator razvika
nog suenja desetljea, u veljai 2001. nagraen je mjestom glav
nog dravnog odvjetnika Republike Hrvatske. Novim zakonima
njegova institucija dobila je status dijela samostalne pravosudne
vlasti koja odgovara iskljuivo parlamentu. Time je glavni dravni
odvjetnik stekao goleme autonomne ovlasti koje su se, prema za
crtanim HDZ-ovim projektima, trebale proiriti Uskokom (Uredom
za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala). Prema HDZ-
ovu nacrtu koji je SDP namjeravao realizirati, Uskok je trebao po-

[
Trokove suenja desetljea u neslubenom razgovoru s autoricom knjige u rujnu
2002. procijenio je dobro upueni slubenik MUP-a.

1 2 35 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

stati dravnoodvjetniko tijelo s vlastitim istranim instrumentari

jem, s vlastitim policijskim i obavjetajnim ekipama, izuzetima iz
kontrole MUP-a, parlamentarnih odbora i sudova. U verziji koju su
njeni autori ponudili premijeru Raanu, Uskok je mogao hapsiti i
sasluavati ljude bez sudskog naloga, imao bi vlastitu prislunu teh
niku i tajnu pratnju, a mogao bi u svakom trenutku blokirati podu
zea koja sumnjii za financijske veze s mafijakim prihodima.
Projekt je znatno promijenjen i ublaen jer su u MUP-u, nakon
poetnog oduevljenja antimafijakim istranim sucem, zakljuili
da je rije o kukavijem jajetu biveg reima koji je u Uskoku -
analogno medijskom centru etvorice tajnih ortaka oko koncerna
EPH - elio stvoriti novi punkt vlastite policijske, obavjetajne i
dravnoodvjetnike strukture, sastavljene od svojih starih i lojalnih
kadrova. I doista, mnogo kasnije doznat e se da je stara HDZ-ova
vlast Ortynskom dala u ruke povijesni antimafijaki sluaj rauna
jui kako e ga on lansirati na funkciju efa Uskoka koji Raanova
vlada nee moi i nee smjeti kontrolirati.
Dogodilo se da je HDZ precijenio promuumost svojih nasljed
nika pa je uzlet Ortynskoga nakon sijenja 2000. nadmaio njiho
va predvianja. Instinktom apratika koji poznaje kolektivni men
talitet hrvatskih politiara, kojoj god stranci pripadali, Ortynski se
i osobno potrudio za svoju promociju u novim politikim uvjeti
ma. Jo uoi izbora skicirao je stablo organiziranog kriminala u
Hrvatskoj. U razgovorima s oporbenim prvacima koji su svakog
trenutka trebali osvojiti vlast, hvalio se svojim dubokim uvidom u
zagrebaku kriminalnu scenu. Neki od njih bili su oarani grani
com koja je vodila prema Stipi Mesiu, predsjednikom kandida
tu koji je podjednako smetao HDZ-u koliko i svojim kolegama iz
predizbome koalicije.
Nakon to je Stjepan Ivanievi postao ministrom pravosua, Or-
tynski je opsjedao njegov kabinet, traei toboe savjete za daljnje
voenje istrage protiv tzv. zloinake organizacije. Kad je ministar
dospio u bolnicu, Ortynski mu je doao zaeljeti brzo ozdravljenje

I 236 ]
 [ HRVATSKI ELlOT NE S ]

uz golemu tortu. Uz novinski koncern Ninoslava Pavia za Rado

vana Ortynskog lobirala je grupacija bivih pripadnika HIS-a koji
su ga poznavali iz vremena sluaja Naletili. Doivljavajui ga
kao pravnika koji se zakona ne dri kao pijan plota, u njegovoj
promociji vidjeli su ansu da se, nakon smjene vlasti, i sami doe
paju visokih pozicija ih izvaninstitucionalnog utjecaja.
Ortynski je dunost glavnog dravnog odvjetnika preuzeo uz ne
koliko prigodnih intervjua kojima je, uz sveope oduevljenje jav
nosti, nakon gangstera iz Stare Kneije i Down Towna, obeao ot
krivanje i kanjavanje monih dravnih krugova koji tvore vrh
vrhova cjelokupnog organiziranog kriminala u Hrvatskoj, ukljuu
jui i njegove filijale u vlastitoj dravnoodvjetnikoj instituciji. Na
javljujui nove spektakularne progone, pobrojao je arka Peu, biv
eg efa SIS-a, Hrvoja Petraa, bogatog poslovnog ovjeka, Branka
Jordania, glavnog dravnog inspektora, Stjepana Tumana, mla
eg sina pokojnog hrvatskog predsjednika.19
No u realizaciji svojih sveanih najava slijedio je matricu Raano-
ve vlade: uz nekoliko marginalnih kadrovskih zahvata, staru drav-
noodvjetniku strukturu ostavio je netaknutom sa svim njenim za
takanim, preuenim predmetima, neistim savjestima i, osobito,
sa svim njenim spojevima u svijetu HDZ-ovih tajkuna, HDZ-ovih
ratnih zloinaca i HDZ-ovih ljudi u HV-u, HVO-u i MORH-u. Svi
sluajevi veih razmjera, pokrenuti u MUP-u, na putu do Dravnog
odvjetnitva splasnuli bi maksimalnim ublaavanjem kvalifikacija
ili ak odbacivanjem kaznenih prijava.
Najzorniji primjer te udne nekonzistentnosti bilo je oslobaanje
Ivana Andabaka, optuenog za sudjelovanje u vercu 600 kg koka
ina. Premda je otkrivanje goleme narkopoiljke u rijekoj luci bilo

Imamo fotografiju na kojoj se vidi Stjepan Tuman na otvaranju kockarnice u hotelu

Dubrovnik i sigurno emo ga neto priupitati o vezama s Bagariem", izjavio je Ortynski
za Feral IHbune 20. srpnja 2001. Radim svoj posao i mislim da ga radim dobro,
a u ovoj fazi ne mogu ba govoriti hoemo li sasluati Ivicu Kuurina, Branka Jordania,
arka Peu, Bosiljka Mietia", rekao je za taj tjednik tono godinu dana prije,
20. srpnja 2000. Nitko o d imenovanih nije sasluavan ni kao svjedok mafijakih
zlodjela, a kamoli k ao suokrivljenik.

[ 237 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS 1

rezultat zajednike akcije s amerikom DEA-om koja je identificira

la njegove suuesnike u Britaniji i Gambiji, Dravno odvjetnitvo
Radovana Ortynskog ocijenilo je da nije rije o organiziranom kri
minalu nego individualnom Andabakovu djelu. S obzirom na tako
blagu kvalifikaciju, nadlenom sudskom vijeu nije preostalo drago
nego da Andabaka pusti iz pritvora.20 Predstavnici Dravnog odvjet
nitva nisu ak, ni forme radi, uloili prigovor na tu odluku. Istodob
no, braa Momilovi iz tzv. zloinake organizacije cijeli sudski
proces provela su u pritvora zbog znatno manje koliine heroina.
Nedostatak efikasnosti, znanja i iskrene volje tog tromog drav-
noodvjetnikog aparata da se uhvati u kotac sa zloudnom zao-
stavtinomTumanova reima pokuao se kompenzirati izvaninsti-
tucionalnim metodama i instrumentima djelovanja.
U dogovoru s novim ministrom pravosua Stjepanom Ivanievi-
em, poetkom ljeta 2001. Ortynskom je na raspolaganje, kao pre
tea Uskoka, stavljen poseban istraiteljsko-policijski tim. Ekipa je
okupljena u najveoj tajnosti, pridrueni su jo j tajna pratnja i pri-
sluni ureaji. Izuzeta iz nadlenosti svih odjela MUP-a i svih sud
skih razina, antikorapcijska ekipa policajaca i pijuna imala je za
dau da po izravnim nalozima glavnog dravnog odvjetnika uhodi
inspektore, suce, privatne odvjetnike, dravne slubenike.21 inili
su ga trojica policijskih inspektora - eljko Dolaki, Jadranko Beli-
na i Zdravko eninjak - koji su potkraj 1999. tijesno suraivali u
sklapanju sluaja tzv. zloinake organizacije.
Katastrofalne posljedice njihovih izvaninstitucionalnih operacija
slubeno su priznate tek godinu i pol poslije, nakon smjene hrvat
skog Eliota Nessa s dunosti glavnog dravnog odvjetnika.Tajni
istrani tim, otkrit e se, bavio se uglavnom kompromitacijom svih

I
s HKT-ove vijesti na Internetu od 11. veljate 2001., Veernji list od 15. veljae 2001.
te Novi list od 17. veljae 2001.

!'Vie o tajnom Uskoku vidjeti u Nacionalu o d 19. lipnja 2001. tekst pod naslovom
Privatni ivot Radovana Ortynskog"; o1 djelovanju
238 ] tajnog Uskoka svjedoio je autorici
knjige iVeselin Marmov koji je bio angairan k ao vanjski suradnik ak za neke
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

onih koji su dovodili u pitanje prvorazredan znaaj i povijesne do

sege procesa desetljea. Glavna linija udara bila je usmjerena na
domau odvjetniku elitu koja je , branei okrivljenike, sluaj do
ivjela kao jedan od najveih profesionalnih izazova. Dok su logi
kom vlastitog posla odvjetnici tzv. zloinake organizacije - ma
hom bivi tuitelji to ih je HDZ poistio iz pravosua zbog poli
tike nepodobnosti - ukazivali na propuste u radu biveg istranog
suca, na njegove manipulacije sa zapisnicima i goleme kontradik
cije u njegovoj shemi Bagarieve mafije, Ortynski je njihovo pona
anje u sudnici, oito, doivljavao kao atak na svoju ivotnu krea
ciju. Upregnuo je svu svoju institucionalnu i ilegalnu maineriju da
ih i kazneno i medijski diskreditira.
Pokazat e se d aje glavni dravni odvjetnik, opijen vlastitom me
dijskom slikom, ipak precijenio svoju mo i medijsku nedodirlji
vost. Prvi poraz pretrpio je u sudaru s Antom Nobilom, braniteljem
prvooptuenog Nikice Jelavia.
Anto Nobilo bio je javno poznata osoba mnogo dulje od Rado
vana Ortynskoga. Afirmirao se jo u doba Jugoslavije, kao mladi
tuitelj Andrije Artukovia, politikog prvaka ustake NDH kojeg
je Kanada izruila zbog ratnih zloina u Drugom svjetskom ratu.
Nakon raspada SFRJ ostao je dosljedni, javno deklarirani ljeviar,
jedini pravosudni dunosnik koji je ak u najkaotinijem vreme
nu Domovinskog rata inicirao progon etvorice hrvatskih branite
lja zbog likvidacija srpskih civila u Pakrakoj Poljani. Napustio je
funkciju zamjenika upanijskog dravnog odvjetnika 1992. u
znak neslaganja s pravosudnom politikom HDZ-a. Godine 1996.
angairan je kao branitelj prvog haakog optuenika hrvatske na
cionalnosti Uhomira Blakia, vodei rovovsku bitku protiv tzv.
hrvatske dravne politike koja je, da zatiti svoju zloinaku stra
tegiju u BiH, svjesno blokirala obranu njegova klijenta. Dok je Or-
tynski vodio naruenu istragu protiv tzv. zloinake organizacije,
Nobilo je postao vrlo aktivan lan Savjeta SDP-a, stranke koju je
HDZ, kao najveeg izbornog konkurenta, pred domaom javno

I 239 1
 [ HRVATSKI ELIOT NESS )

u opisivao kao izdajniku ispostavu stranih obavjetajnih slubi.

Poetkom 2000. Nobilo je prihvatio obranu Zorana Pripuza, e-
tvrtooptuenog u tzv. zloinakoj organizaciji, koji se za razliku
od ostalih optuenika nalazio u bijegu tijekom cijelog sudskog po
stupka. Uskoro je postao odvjetnik i prvooptuenog Nikice Jelavi-
a, navodnog Bagarieva nasljednika na vrhu mafijake piramide.
Zakljuivi da je Nobilo - zbog politike bliskosti s novom koali
cijskom vladom i svoga javnog utjecaja - najvei izvor opasnosti
za pobjedu tuiteljske strane, tajni istrano-policijski tim Radova
na Ortynskog u Istri je pronaao sitnog policijskog dounika, pro
vokatora i varalicu Boka upanovia koji je bio spreman posvje
doiti da Nobilov ured ve godinama potplauje suce kako bi nje
govim klijentima izricali oslobadajue presude. U prvom koraku
Ortynski je dao uhititi Nobilova bliskog prijatelja i dvojicu njego
vih kolega, privatnih odvjetnika. Po starom receptu osvajanja me
dijske podrke za svoje antimafijake projekte, Ortynski je varali
cu poticao da opsjeda novinske redakcije i da, kao kninski svje
dok, nudi javne ispovijedi o Nobilovim korupcionakim vezama u
pravosudnim tijelima.22
Svjestan strategije glavnog dravnog odvjetnika, Nobilo je
uzvratio istom mjerom: sazvao je konferenciju za tisak i na njoj
izrekao niz kvalifikacija na raun Ortynskoga koje su novinari
korektno citirali. Time je glavni dravni odvjetnik, prvi put otkad
je dobio atribut hrvatskog Eliota Nessa , javno opisan kao prav
ni neznalica koji svoju nesposobnost pokuava prikriti podmu
klim tehnikama blamae i montae. Novi udarac stigao je iz
Vrhovnog suda koji je donio odluku da se Nobilov prijatelj, na
vodni sudionik pravosudnog podmiivanja, pusti iz pritvora. Or-
tynskog je odluka zatekla u Sloveniji, na pravnikom seminaru o
organiziranom kriminalu. Reagirajui na nju bijesnim komenta
rom za hrvatske novine, izrekao je tvrdnju koja je opet dospjela

'Vjeticu o glavnom akteru afere upanovi" Boku upanoviu vidjeti u Nacionalu od

[ 29. svibnja 2001.
[ 240 J
 [ HRVATSKI ELf'OT NESS ]

na naslovne stranice, ali ovaj put kao novi signal njegova skora
njeg pada: puten je na slobodu, rekao je Ortynski, jer su suci
Vrhovnog suda duboko korumpirani.23
Cijeli sudaki ceh uzvratio je utlimativnim zahtjevom da glavni
dravni odvjetnik ili podastre barem jedan dokaz za takvu optubu
ili podnese ostavku zbog javnog vrijeanja sudakog ugleda i po
tenja. Suprotno imidu beskompromisnog junaka, Ortynski je ku
kaviki ustuknuo. Odgovarajui na sudaki ultimatum, u prvoj je
varijanti izjavio da su podaci o korumpiranim sucima slubena taj
na koju e iznijeti na sjednici nadlenog saborskog Odbora za pra
vosue. Kad je takva sjednica sazvana, morao je priznati da iza nje
gove izjave ne stoji nita osim osobne ljutnje to se Vrhovni sud
usudio iznevjeriti zahtjeve i oekivanja Dravnog odvjetnitva.
Premda se premijer Raan napokon suoio sa stvarnim sposobno
stima Radovana Ortynskog, afera je razrijeena kompromisom. Or-
tynski je dobio ultimativnu naredbu da se javno ispria sudakom
cehu zbog lanih optubi.
Slina demistifikacija pratila je i tajnu meunarodnu suradnju
hrvatskog Eliota Nessa s euroamerikim protektoratom u susjed
noj Bosni i Hercegovini, iji su predstavnici, est godina nakon Day-
tonskog sporazuma, bili savreno svjesni da Hrvatska i raskomada
na BiH i nadalje funkcioniraju kao spojene posude. Kad je spekta
kularnom helikopterskom akcijom SFOR-a poela istraga o pranju
novca u mostarskoj Hercegovakoj banci, Ortynski se obvezao da e
ispitati podzemne financijske kanale koji iz Mostara vode prema za
grebakoj Privrednoj banci. Obeao je takoer da e ishoditi pro
mjenu zakona o hrvatskom dravljanstvu kako bi se hrvatski graa
ni mogli izruivati u BiH. S jednakom je lakoom na sebe preuzeo
obvezu u prikupljanju dokaza protiv Ivana Andabaka, najblieg su-

" Novi list. Veernji Ust, Jutarnji list od 27. lipnja 2001. citirali su izjavu Radovana
Ortynskog na meunarodnoj konferenciji u Ljubljani odranoj u Cankarjevu domu:
Vrhovni sud donio je nezakonitu odluku i ovo je dokaz da je pravosue korumpirano".
Odvjetnik Anto Nobilo zbog te je izjave protiv Ortynskog podnio kaznenu prijavu za
prisilu prema pravosudnom dunosniku" 1. veljae 2002.

1 241 ]
 [ HRVATSKI ELIOT NESS ]

radnika Mladena Naletilia, koji je u Sarajevu optuen za organizi

ranje likvidacije Joze Leutara, doministra unutarnjih poslova BiH.
Za razliku od elnika hrvatskoga MUP-a koji su na tim sastanci
ma upozoravah da su obeane akcije u suprotnosti s hrvatskim za
konima, Ortynski je predstavnike meunarodnog protektorata pot
puno osvojio onim to su eljeli uti - jamstvima da e, kao sve
moni vrhovnik Dravnog odvjetnitva, slomiti ta formalnopravna
ogranienja i realizirati sve ono to protektorat zahtijeva. Kao novi
miljenik SFOR-a i meunarodnih krugova na Balkanu, uputio se na
beskrajne turneje bosanskohercegovakim teritorijem, a na jedna
ko beskrajnim sjedeljkama s amerikim obavjetajcima u presti
nom restoranu As na Tukancu dogovarao se o tajnoj strategiji za
jednikih istraga i uhienja.
Nita se, meutim, nije pomaknulo s mrtve toke i Ortynski se na
ao u vrlo nezgodnoj situaciji: njegovi njemaki i ameriki prijate
lji poeli su postavljati pitanja o rezultatima. Kako ih nije bilo, Or-
tynski je, pravdajui se, napravio fatalnu greku koju nije mogao is
praviti nikakvim javnim isprikama: pred nekolicinom diplomata s
kojima se poetkom 2002. sastao u Sarajevu krivnju za svoju nee
fikasnost pokuao je svaliti na predsjednika Mesia i premijera Ra-
ana.Tonom konfidenta koji ogovara svoju vladu, izjavio je da oni
na sve mogue naine opstruiraju njegove antimafijake akcije i da
mu daju glupe i trivijalne zadae na koje troi vrijeme i energiju.
Dakako, izvjee o razgovoru stiglo je do Hrvatske i Ortynski je
prisiljen na ostavku u travnju 2002. Javnost je bila okirana. Bio je
to samo uvod u ok koji e doivjeti pola godine poslije, oslobaa-
juim presudama na suenju tzv. zloinakoj organizaciji.

1 242 ]
 [MAMA]

hienje tzv. zloinake organizacije i smjenu vlasti Veselin

Marinov doekao je u ekstradicijskom zatvoru. Sve prie
o dvobojima Slikove i Bagarieve mafije sluao je od pri
tvorenika koji su 1999. prolazili kroz remetineke elije. Kad se
potkraj 2000. naao na slobodi, svi su ve odavno bili uhieni i
zbog sigurnosnih razloga razbacani po raznim zatvorskim ustano
vama po Hrvatskoj. Nikica Jelavi i Zoran Pripuz postali su slobod
ni ljudi tek pet mjeseci nakon njegove smrti. Hrvoja Petraa upo
znao je u proljee 2002. Dva puta sreli su se u Austriji. Doznavi da
u Bugarskoj ima jake poslovne pozicije, da poznaje neke lanove
bugarske vlade, molio je utjecajnog tajkuna da se raspita tko je ini
cirao ekstradicijski zahtjev, je li Tatjana Toteva doista mrtva i vodi
li se protiv njega kazneni postupak. Petra je stupio u kontakt sa
svojim znancem koji je neko radio u bugarskoj ispostavi KGB-a.
Prve informacije trebale su stii potkraj svibnja. Da je KGB-ovac
umro od infarkta, Petra je doznao 24 sata prije nego to je dobio
vijest da je uljevi likvidirao Marinova.
O dekima s Kneije Veselin Marinov imao je onoliko saznanja
koliko ih je svojedobno izvukao od Damira Debe. Debu je 1995.
lovio po Hercegovini zbog dilanja heroina, a 1998. koristio ga je i
kao izvor informacija i kao medij za plasiranje dezinformacija me
u kriminalnim skupinama. Ni Vjeku Slika nije osobno poznavao
do 2000. Ipak, o njemu je prilino rano stekao jasnu predodbu, jer
je sesvetski gangster Mladenu Topiu, naravno uz enormne kama-

' Svjedoenje Hrvoja Petraa u suenju protiv Marka Nikolia i dr. 18. rujna 2002.

I 243 1
 [ MAMA ]

te, posudio 50.000 DEM za otvaranje Intim-bara. Kako se Topi

osobno povjerio Marinovu, poker automati u njegovu bordelu bili
su takoer Slikovo vlasnitvo.
Ministri nove, koalicijske vlade koja je u sijenju 2000. preuzela
upravljake poslove u dravi zatekli su proturjene i kontroverzne
obavijesti o liku i djelu Veselina Marinova. U dokumentaciji MUP-
a i SZUP-a portretiran je kao klasian kriminalac, svodnik, optuen
za silovanje i preprodaju droge za kojim traga i Interpol u njegovoj
matinoj zemlji. Prema opisu HIS-ovih djelatnika2, Marinov je iz
gledao potpuno drukije: kao kolovani obavjetajac koji se sjajno
snalazi meu kriminalcima i vrlo inteligentno i vjeto obavlja pi
junske zadatke, kao vjerni suradnik hrvatskih tajnih slubi i sigur
nosnih institucija Republike Hrvatske i kljuni akter Barakude.
Optube koje je na njega svaljivala bugarska vlast, tvrdilo se u HIS-
ovim papirima, vjerojatno su recidivi mranih postkomunistikih
sukoba stare Dravne sigurnosti komunistike Bugarske.
Dok su se prostorije zatvora u Remetincu preureivale u sudsku
dvoranu za proces desetljea, a Radovan Ortynski u zaletu me
dijske kampanje novinsko-izdavakog koncerna EPH koraao pre
ma funkciji glavnog dravnog odvjetnika, dva tako razliita pogle
da na Marinovljevu biografiju postala su leitmotiv prvog sukoba
izmeu novog ministra pravosua i novog ministra unutarnjih po
slova, koji se nije izrodio u javni skandal samo zato to su pripada
li istoj stranci. Pod utjecajem Josipa Perkovia i nekolicine bivih
pripadnika HIS-a, Ivanievi se zalagao da se tajnom agentu Mor
naru obnovi hrvatsko dravljanstvo i zaustavi postupak izruenja
Bugarskoj, kako bi se njegova znanja i dalje koristila u borbi protiv
organiziranog kriminala. Vrlo se ozbiljno razmiljalo da ga, nakon
izvjesnog vremena, stave na raspolaganje kriminalistikoj policiji
MUP-a u svojstvu prikrivenog istraitelja na terenu.3

[
'Iskaz Gorana Akrapa i Josipa Perkovia na tajnoj raspravi sudskog procesa protiv
Veselina Marinova u sluaju droga , prema presudi upanijskog suda u Zagrebu.

' Svjedoenje visokopozicioniranog djelatnika HIS-a koji je sudjelovao u operacijama

Je" i Barakuda". I244 ]
 [ MAMA J

ime Luin koji je itao izvjea SZUP-a, MUP-ove tajne slube,

mnogo skeptinije, smatrao je kako uz toliko autohtonih krimina
laca Hrvatskoj nije potreban jo i Naletiliev kiler, Bugarin, koji je
dravi uinio neke usluge tek u krajnjoj nudi.4
Nakon jednogodinjeg natezanja pronaen je kompromis: Mari-
nov dobiva status punopravnog hrvatskog dravljanina i puta se iz
pritvora da se u svojim sudskim procesima brani sa slobode. Ali tu
blagonaklonost nove vlasti mora iskupiti na mnogo naina: mora
nastaviti svoju staru misiju protumafijakog tajnog agenta, mora
pomoi da se Barakuda pretoi u relevantan dokazni materijal i
pomoi istranim ekipama haakog tuiteljstva u otkrivanju ratnih
zloinaca u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U osnovi bio je to isti
zadatak. Sljedbenici Mladena NaletiliaTute, kao protagonosti Ba-
rakude, zbog zvoje ratne prolosti i statusa u HVO-u izazivali su
velik interes SFOR-a u BiH i Meunarodnog kaznenog suda.
Nijanse aranmana utanaene su jo u remetinekoj eliji kroz ne
koliko rundi razgovora s raznim dravnim dunosnicima. U Reme-
tincu je Marinova nekoliko puta posjetio sam Ivanievi, zatim je
razgovarao s Damirom Lonariem, novim ravnateljem HIS-a. Kao
izaslanik Dravnog odvjetnitva pojavio se Janjko Grli, najblii
suradnik Dunje Pavliek-Patak u zastupanju optunice protiv tzv.
zloinake organizacije.5
Oko Nove godine 2001. Marinov je osloboen. U svojstvu vanj
skog suradnika pridruen je tajnoj dravnoodvjetnikoj ekipi poli
cijskih istraitelja u svojstvu terenca. Stavljen je na raspolaganje
Zdravku eninjaku, njenom voditelju, a kao agent Haaga komuni
cirao je s UNS-om i samim Radovanom Ortynskim.6 Nesumnjivo,
eninjak nije bio njegov osobni izbor. Nakon to su se bolje upo
znali kroz zajedniki posao, Marinov ga je smatrao sitno korumpi
ranim i bolesno ambicioznim mistifikatorom. Sve njihove kontakte

' Nacional, 24. listopada 2000.

' Svjedoenje Veselina Marinova autorici knjige.
* Isto.
potajno je snimao. Nakon Marinovljeva ubojstva te su snimke po
sluile kao dokaz da je razvikani superpolicajac za dvije stotine
maraka prodavao kompjuterske izliste iz MUP-ove kriminalistike
evidencije.7 Mnogo bolje miljenje Marinov nije imao ni o eljku
Dolakom, koji je u istoj ekipi sluio kao izravni servis i osobni lju
bimac Dunje Ravliek-P&tak. Smatrao je kako Dolaki i nadalje
funkcionira u dosluhu sa svojim bivim efovima iz HDZ-ova
MUP-a koji su njega, Marinova, strpali u zatvor.
Ortynskoga je isprva iznimno potovao. Poput svih ostalih, u
hrvatskom Eliotu Nessu vidio je autoritativnu linost koja e po
krenuti pravosudne mehanizme protiv hercegbosanske mafije iz sta
re HIS-ove Barakude. No, kako je vrijeme odmicalo i njihovi ra
zgovori nisu donosili ploda, prvotno potovanje i oduevljenje zami
jenili su prezir i rezignacija. To je tat i bahat ovjek koji puno obe
ava, a nita ne radi. Jutra provodi na bazenu, zatim u Palainovki sa
tima pije kavu i ita novine, putuje po seminarima, a veeri provo
di na domjencima ili u skupim restoranima, znao je rei.
Shvativi da Ortynski od njega oekuje samo jedno - da se pri
drui armiji kriminalaca koji svjedoe protiv tzv. Bagarieve zlo
inake organizacije - potajno se priklonio njegovim protivnici
ma u MUP-u.
Odnos Veselina Marinova s haakim istraiteljima poznat je samo
u turim insertima. Pisani tragovi, ako postoje, jo e godinama
ostati prikriveni utnjom o hrvatsko-amerikoj i hrvatsko-haakoj
suradnji. Zato se o tom segmentu Marinovljeva ivota zna tek ko
liko je sam, tu i tamo, poneto natuknuo. U svibnju 2001. kao lani

' Kriminalistiki odjel PUZ-a rekonstruirao je shemu Slikove organizacije ve tijekom

2000. Shema je pokazana i Radovanu Ortynskom koji je potom informaciju plasirao u
Globusu bi se obranio od optubi da njegovo Dravno odvjetnitvo zatakava kriminalne
aktivnosti Slikove skupine. No, i sam Sliko dobio je informaciju da je pod policijskom
obradom, pa je naao naine d a svoje aktivnosti dijelom zamrzne", a djelom prikrije. To
dokazuju stenogrami njegovih tajno snimljenih razgovora naeni k od Ivice Bertia, njego
va tjelohranitelja. U istrazi o njihovom curenju policija je uspjela utvrditi d a su steno
grami proli samo sedam ovlatenih osoba. Osnovana sumnja da su doli do Slika iz
Dravnog odvjentitva nikada nije do kraja dokazana.

1 246 ]
 [ MAMA I

vedski novinar obojene plave kose ilegalno je boravio u Beogra

du, u potrazi za nekim svjedokom koji je haakom tuiteljstvu tre
bao pomoi u procesu protiv Mladena NaletiliaTute. U srpnju iste
godine putovao je u Crnu Goru, sudjeluju u preliminarnom pri
kupljanju informacija o navodnom skrovitu Radovana Karadia.
Mjesec dana poslije iz Sarajeva je odletio u Maroko, gdje je u jed
nom lukom gradu proao trotjednu obavjetajno-kriminalistiku
obuku za borbu protiv narkomafije i organiziranog kriminala. Vra
tio se s priom o beduinskim putovima droge u sjevernoj Africi,
strano neugodnoj pustinjskoj klimi i tonama haia pomijeanog s
mentom koje su instruktori pokazivali polaznicima teaja. Nakon
putovanja od njega je zatraeno da se u Naletilievu haakom pro
cesu pojavi kao svjedok optube. Kako je obeano, nakon iskaza
pred Haakim sudom, on i njegova obitelj dobit e novi identitet,
biografiju i sklonite u bilo kojem mjestu na Novom Zelandu. Bio
je vrlo zabrinut. Bude U svjedoio u Haagu, to je znailo da e i
vot morati poeti ispoetka na drugoj strani svijeta, u zemlji iji je
zik ne govori, ije obiaje ne poznaje i koja je potpuno razliita od
postkomunistike Bugarske. Ako odbije, plaio se, haaki tuitelji
moda nemaju dovoljno jakih dokaza za Naletilievu osudu; nje
gov bivi zapovjednik mogao bi se brzo nai na slobodi, osveuju
i se svima koji su pomogli u sastavljanju haake optunice. A Ma-
rinov je , kao jedan od znaajnih pomagaa, za potrebe Naletilieva
suenja istraiteljima prepriao sve dijelove Barakude koji su se
odnosili na irokobrijeku centralu hrvatsko-muslimanskog rata.
Za njegovu suradnju s Haagom zagrebako podzemlje doznalo je
ve u proljee 2001. Informacija je stigla iz redova Naletilievih
sljedbenika. U trenutku Marinovljeva ubojstva haaka ponuda jo
je bila aktualna, premda se za desetak dana oekivao zavretak
Naletilieva procesa pred Meunarodnim kaznenim sudom.
Poetni opi plan pravosudno-policijskih vlasti nakon izborne pro
pasti HDZ-a bio je , u osnovi, ovakav: kad se Slikova grupacija
iskoristi za sudsku eliminaciju Bagarieve bande, uslijedit e uhie

1 247 ]
 [ MAMA ]

nje i te drage mafije.8 Marinov je dobio zadau da obnovi stare ve

ze sa Slikovim uijakom Mijom Kovom, priblii se kruoku te
drage zloinake organizacije i paljivo motri na njihove kontakte
i planove. Plan nije bio lo. Patio je od samo jedne krupne slabosti
koju MUP, sada pod vodstvom esdepeovca, prilino dugo nije pri
mjeivao: kolektivna energija Slikove kriminalne skupine ve je
mjesecima bila investirana u tajnu alijansu s Dunjom Pavliek-Pa-
tak, glavnom tuiteljicom u sluaju tzv. zloinake organizacije. To
saveznitvo koje se izrodilo u nakaradnu ovisnost optunice o mre
i laljivih i kupljenih gangstera Marinov je mogao dokazati, kao i
obino, metodom vlastite koe. U veljai 2001. Sliko mu je zaka
zao sastanak u restoranu Kaptolska klet, preko puta katedrale. Na
kon poduljeg elaboriranja svoga poloaja rtve u okraju s kneij-
skom konkurencijom, ponudio je Marinovu privlanu financijsku
nagradu bude li kao javni svjedok optube pomogao tuiteljici Pav-
liek-Patak da na Bagarievu bandu svali to vie godina robije. Sa
stanak je i slubeno zabiljeen; snimala ga je tajna pratnja neoza-
konjenog Uskoka. No nikad nije otkriveno gdje je zavrila video-
kazeta sa snimkom. Vjerojatno se smatrala velikom smetnjom u
sretnom okonanju suenja desetljea koje se oslanjalo na pozi
tivnu prezentaciju Slikove uloge.
U poetku, MUP je preutno odobravao takvu strategiju Drav
nog odvjetnitva. Radovan Ortynski i Dunja Pavliek-Patak uspje
li su nekako uvjeriti MUP-ove elnike kako je HDZ simulirao po
stupak protiv tzv. zloinake organizacije, namjeravajui odmah
nakon izbora osloboditi njene pripadnike i obustaviti daljnji ka
zneni progon. Zato je MUP, kao kontra, u poetku uloio sve sna
ge da suenje zavri sa to rigidnijim kaznama. No idilini odnosi
nisu potrajali. Policijski elnici shvatili su da je Dravno ovjetni-

* Prema kazivanjima dvojice visokopozicioniranih djelatnika MUP-a autorici knjige.

Razgovor o toj temi sa Zdravkom eninjakom ostao je zabiljeen na tajno snimljenoj
kazeti Veselina Marinova u proljee 2001. koja je postala javno dostupna nakon
njegova ubojstva. Original kazete danas je u posjedu PUZ-a, a kopija u privatnom
arhivu autorice knjige.

1 248 ]
 [ MAMA ]

tvo iznevjerilo plan da se jedan klan iskoristi protiv drugoga.

Zbog loe voene istrage Radovana Ortynskog i nedostatka mate
rijalnih dokaza, Dravno odvjetnitvo sve se jae oslanjalo na
iskaze Slikovih kriminalaca. Tune je drava postala najmonije
oruje tog drugog ganga koji se istodobno irio zagrebakim pod
zemljem bez ikakvih prepreka. Sukob MUP-a i Dravnog odvjet
nitva trajao je cijelu 2001.
Po svom profesionalnom i osobnom profilu Dunja Pavliek-Patak
bila je vrlo slina Radovanu Ortynskom. Prije raspada Jugoslavije
spadala je u sivi ealon pravosudne birokracije. Roena 1960. u Pu
li, karijeru je poela sredinom 80-ih u zagrebakom Okrunom tu
ilatvu, kako se tada zvalo sadanje upanijsko dravno odvjetni
tvo u Zagrebu.10 Zaposlila se nakon zavrenog Pravnog fakulteta
zahvaljujui intervenciji strica, jednog od prvaka Slube dravne
sigurnosti u Istri. Prije suenja desetljea, u pravnikim krugovi
ma zapaena je iskljuivo kao zagriena, pomalo zamorna sljedbe
nica istonjakog gurua Sai Babe. Vie je vremena i energije troila
na prodaju knjiga o transcendentalnoj meditaciji nego na optuni
ce i sudske predmete. Posao u tuiteljstvu svela je na sve krae in-
termezze izmeu ekskurzija po Indiji i stalnih sesija sa svojim eg
zotinim sektama. Tjedne i mjesece nerada i izbivanja prikrivala je
estim bolovanjima, pravdajui se lijenikom dokumentacijom o
bolesnoj kraljenici. Osuena na beznaajne sudske predmete koji
nisu iziskivali mnogo truda, vremena i pameti, sama je sebi uskra
tila mogunost da u etrnaest godina pravosudnog staa stekne
znaajno znanje i iskustvo u sueljavanju s kriminalcima, njihovim
braniteljima, ali i samim sucima. Poslije, na vrhuncu medijske po
pularnosti, ta sklonost prema trivijalnoj filozofsko-religijskoj litera
turi interpretirat e se kao dokaz egzotine osobnosti i iznimne du
hovnosti antimafijake tuiteljice.

" Biografija Dunje Pavliek-Patak rekonstruirana na osnovi usmenog svjedoenja dvojice

njezinih kolega iz zagrebakog upanijskog dravnog odvjetnitva, te njezine prijateljice,
sljedbenice Sai Babe sa zagrebake Peenice.

[ 249 ]
 [ MAMA ]

Kao potpuna pravosudna blizanka hrvatskog Eliota Nessa, i Du

nja Pavliek-Patak politike bure domaeg pravosua preivjela je
zahvaljujui lojalnosti HDZ-ovoj slubenoj ideologiji patriotizma i
dravotvornosti. Ortynski je tome prilagodio svoju obiteljsku bio
grafiju, a Dunja Pavliek-Patak se, mnogo plastinije, dokazivala ti
jekom Domovinskog rata. Rat je provela u Upravi Informativno-po-
litike djelatnosti Ministarstva obrane, poznatijoj po kratici IPD.
Uprava je utemeljena 1991. kao punkt za hrvatski medijsko-propa-
gandni protuudar JNA i Srbiji koji su ratna osvajanja u Hrvatskoj
pokrivali majstorskim kreacijama dezinformiranja, opsjena i za
mjene teza. Kao predstavnica IPD-a bila je dodijeljena velikogori-
koj brigadi. Najtee ratno razdoblje doivjela je uglavnom kao ve
liku melodramu s oenjenim zapovjednikom HV-a, oekujui nje
gov razvod i romantino vjenanje u maskimoj uniformi domovin
ske heroine. Romansu koja je prohujala s ratnim uzbuenjima, Du
nja Pavliek-Patak nije mogla preboljeti sve do udaje za mladog
glazbenika koji je vodio kolu gitare u Centru kulture na zagreba
koj Peeni.1 Vjenao ih je Sai Baba osobno na jednom od njezi
nih hodoaa po Indiji, to joj u hadezeovskom tvrdom katolian
stvu nikada ne bi bilo oproteno da IPD, kao elitni sektor ratnih ak
tivnosti, nije ostao trajna referenca njezine savrene uklopljenosti
u HDZ-ovo pravosue. Nakon Oluje ono se popunjavalo kadro
vima iz istog vojnog miljea: iz ukinutih vojnih tuiteljstava i vojnih
sudova. Kvaliteta i djelotvornost takve kadrovske strukture ponaj
bolje ilustrira to to, unato 16.000 spaljenih srpskih kua i stotina
ma pobijenih civila, ni jedan pripadnik Hrvatske vojske iz nadle
nosti vojnoga pravosua nije kanjen za ratni zloin.
Ipak, Dunja Pavliek-Patak nikada ne bi dobila tako kompleksan
i politiki znaajan predmet kao to je tzv. zloinaka organizaci
ja da veina nadlenih zamjenika upanijskog dravnog odvjetni-

[
" Prema audiokazetama to ih je Veseliti Marinov potajno snimao razgovarajui s Dunjom
Pavliek-Patak koja je, medu ostalim, potanko opisala svoju romansu s bivim zapovjedni
kom velikogorike brigade HV-a i svoje upoznavanje s tadanjim muem.

[ 250 ]
 [ MAMA )

ka - iskusnijih i pametnijih - nije uspjela nai dobra opravdanja da

to eskiviraju. Za razliku od nje, bili su duboko svjesni zamki sla
bane, na brzinu sklepane sudsko-policijske istrage s prigodnim,
predizbomim ciljevima. U sijenju 2000. istrani spis doslovce je
baen na stol Dunje Pavliek-Patak istoga dana kad se vratila s
jednog od svojih bolovanja, ovaj put praktino spojenog s boi
nim i novogodinjim blagdanima.12 Rije mafija na nju, bez ika
kva znanja o zagrebakom podzemlju, bez ikakve predodbe o
dubinskim procesima koji mijenjaju njegov etiki kodeks, junake i
odnos snaga, djelovala je mantriki, kao i na cijelu hrvatsku javno
st. Jedino to je , izvan svake sumnje, ispravno procijenila bila je
njezina ivotna ansa da izae iz anonimnosti i da, zajedno s Or-
tynskim, postane kreator pravosudne budunosti Hrvatske. Iskus
tvo u ratnom IPD-u moglo je posluiti kao jaka kompenzacija za
nedostatak pravosudnog uma: budui da je sluilo potrebama pre-
dizborne kampanje HDZ-a, suenje desetljea od prvog je tre
nutka graeno po mjeri laiko-politike javnosti, mnogo manje po
logici zakonodavno-pravnih argumenata u kojima se biva IPD-
ovka ionako teko snalazila.
Prvo jako uporite nala je u novinarki utjecajnog politikog
tjednika iz novinsko-izdavakog carstva EPH iji je suprug bio
znanac Dunje Pavliek-Patak iz studentskih vremena. Novinsko-
pravosudni pakt, koji se u kratkom roku intenzivirao u prijateljs
tvo s uzajamnim kunim posjetima i zajednikim objedima, pro
cvjetao je u obostranom interesu. Novinarka je dobila pristup ek
skluzivnim informacijama Dravnog odvjetnitva, a tuiteljica re
doviti tjedni panegirik u ast svoga djela, svojih svjedoka i vlasti
te osobe. Bliskost je ila tako daleko da su zajednikim snagama
reirale dokazni materijal ije se podrijetlo nastojalo prikriti pred
remetinekim sudskim vijeem. U Globusu je objavljen popis du
nika Zlatka Bagaria.13 Premda je bilo vie nego jasno da je do-1

11Bivi kolege Dunje Pavliek-Patak iz upanijskog dravnog odvjetnitva u Zagrebu.

" Globus, 12. svibnja 2000.

1 251 ]
 [ MAMA ]

kument stigao do redakcije na inicijativu Radovana Ortynskog ili

Dunje Pavliek-Patak, u optunici protiv tzv. zloinake organiza
cije tvrdilo se suprotno: d aje Globus Bagariev popis pribavio od
svojih povjerljivih novinarskih izvora pa ga je nakon objavljiva
nja dostavio tuiteljici.'4
Razvijajui isti model komunikacije sa svim ostalim redakcijama,
Dunja Pavliek-Patak uskoro je medije upotrebljavala za svoju sve
opu i stalnu prisutnost u hrvatskom javnom ivotu. Preko novina
ra u javnost je plasirala toboe strogo povjerljive ali pouzdane
dravnoovjetnike nalaze o novim pokroviteljima, novootkrive-
nim plaenicima i tajnim poslovnim partnerima Bagarieve mafije.
Kako je svaka od tih informacija imala vrijednost visokotirane
kriminalistike poslastice, lai tuiteljice uveavale su grandioznost
i tzv. zloinake organizacije koliko i junakih dimenzija njezina
tuiteljskog pothvata. Fikcija se nuno reflektirala na njenu biro
kratsku prosjenost. Prema tvrdnjama ljudi iz njene okoline, nakon
nekoliko mjeseci, kao kod Radovana Ortynskog, heroinu su poeli
opsjedati strahovi da sa svih strana vrebaju jo neidentificirani la
novi Bagarieve ubojite druine. Kad su je u PUZ-u pokuali obzir
no upozoriti da su dravni trokovi za njeno danonono policijsko
osiguranje mnogo vei od realne mogunosti odmazde i da bi, mo
da, valjalo reducirati broj njezinih stalnih uvara, Dunja Pavliek-
Patak od srca se, enski, gorko rasplakala.15 Oblivena suzama optu
ila je elnike zagrebake policije da se kockaju njezinim ivotom.
Dijelei fatum svih paranoika, zavrila je u raljama svih moguih
teorija zavjere, koje su, osim strahova, hranile njezin ego.
Ukratko, kad je Radovan Ortynski zahvaljujui suenju desetlje
a ustolien za glavnog dravnog odvjetnika Republike Hrvatske,

U optunici protiv tzv. zloinake organizacije na stranici 50 pie: Navedeno kamata-

renje oito je krenulo od Zlatka Bagaria o emu primjerice govori svjedok Goran Jungi, s
time da tu treba napomenuti i novinski lanak iz tjednika Globus od 12. svibnja 2000.
; gdje je izala preslika knjige dugovanja pok. Zlatka Bagaria povodom koje su novinari
obavili razgovore s pojedinim osobama koje su od Bagaria posuivale novce."
" Prema kazivanju visokog dunosnika MUP-a autorici knjige.

1 252 ]
 [ MAMA ]

Dunja Pavliek-Patak takoer je rapidno napredovala. Sam Or-

tynski postavio ju je za eficu upanijskog dravnog odvjetnitva u
Zagrebu, najveeg i najmonijeg segmenta dravnoodvjetnikog
aparata. No njegova najpovjerljivija suradnica i dalje je ostala mak
simalno koncentrirana na svoj ivotni projekt.
U ranom razdoblju suenja desetljea Dunja Pavliek-Patak is
crpljivala se u bjesomunom hvatanju svjedoka koji su bili spremni
potvrditi idealtipsku hijerarhiju Bagarieve mafije; nije marila za
motive, interese, policijske dosjee svojih osvojenih i potencijalnih
svjedoka, jo manje za istinoljubivost kriminalaca koji su se u go
milama dobrovoljno javljali kao potpora njezinu razvikanom pred
metu. Gomilanjem njihovih iskaza, u kojima su prepriavali kavan
ske glasine ih citirah jedni druge, stvorila je dojam silnog obilja do
kaza koje se, ogoljeno na puku statistiku, svelo na dva iva otee-
nika i dva izravna oevica.16 Sluaj sjajno stoji, zakljuila je sa
mozadovoljno u travnju 2001. motrei medijski odraz svojih akci
ja koje su u pravilu dobivale udarno mjesto na naslovnim stranica
ma dnevnih novina.
Iz svega su proizale posljedice koje e dugorono blokirati, ak
unazaditi hrvatsko pravosue: svi dravnoodvjetniki kapaciteti vi
e od tri godine bili su upregnuti u jedan jedini sluaj koji se - bez
inzistiranja na kvalifikaciji mafije - mogao rijeiti u nekoliko mjese
ci. Jo mnogo gore, Radovan Ortynski i Dunja Pavliek-Patak insta
lirani su u vrhovne arbitre svekolikog dobra i zla hrvatskog dru
tva: svi koji su pokazivali divljenje prema optunici protiv tzv. zlo
inake organizacije, pa bili i okoijeli kriminalci, okieni su atribu
tima pozitivaca i potenjaka; svi koji su, skeptinije, upozoravali na

Zavrna rije odvjetnika Ante Nobila 12. studenoga 2002. u suenju protiv tzv.
zloinake organizacije analizira vjerodostojnost krunskih svjedoka optutbe na
primjerima Radovana Buvaa Bebe, Mije Kove, Jurja Dodia, Marka Slika i Zdravka
ikia. Od 45 Buvaevih tvrdnji, ak 24 pozivaju se na nepoznate ili mrtve izvore, osam
navedenih izvora porie Buvaeve navode, dok pet njegovih tvrdnji potvruje samo Goran
jungi Jungas, njegov kolega iz dounike mree SZUP-a. Vrlo je slian rezultat statistike
analize i na svim ostalim primjerima.

[ 253 ]
 [ MAMA ]

njene manjkavosti i proricali jo j fijasko, dobili su etikete negativa-

ca, zloinaca, plaenika Bagarieve mafije. Time je dvadesetak op
tuenih kriminalaca otjelovilo svekoliku drutvenu zlou desetogo
dinje povijesti samostalne Hrvatske, dok je gang Vjeke Slika po
stavljen kao rtva i kolektivni pozitivac. Smisao kaznenog progo
na organiziranog kriminala sadran je u tome da se manje zlo isko
risti u borbi protiv velikog zla, tako je Dunja Pavliek-Patak tuma
ila svoju tuiteljsku taktiku.17 Sve do njene zavrne rijei u sue
nju tzv. zloinakoj organizaciji u studenome 2002. ostat e nera
zjanjeno po emu je Sliko, uortaen sa uljevievom bandom
biveg HVO-a, manje poguban za hrvatsko drutvo od Bagaria i
njegovih sljedbenika.
Temelj za suradnju s Vjekom Slikom tuiteljska strana nala je u
institutima koji su, kao spektakularni novitet, potkraj 1998., zajed
no s pojmom organizirani kriminal, uvedeni u domae kazneno
zakonodavstvo: pokajnika i zatienih svjedoka. Dodue, u zbrci
koja je stvarana za potrebe pojaane percepcije suenja, zatieni
svjedoci u izvjeima crnih kronika esto su se mijeali s pokaj
nicima, premda po odredbama zakona nisu mogli imati ni takav
status, ni takve privilegije. Kao punopravni pokajnik mogao je fun
kcionirati iskljuivo Tomislav Marinac, koji se prvotno nalazio me
du optuenicima. Kako je Marinac Dravnom odvjetnitvu ispriao
sve to je znao o narkoposlovima brae Momilovi, njegovo je ime
skinuto s popisa tzv. zloinake organizacije. Zbog opasnosti od od
mazde i on je dobio stalnu policijsku pratnju. Kao dodatnu nagra
du, Dravno se odvjetnitvo pobrinulo da se zaborave i neki drugi
Marinevi prijestupi.
Zoran Mileti nazvan je pokajnikom, premda to u formalnoprav
nom smislu nije mogao biti. Poetak suenja zatekao ga je u ka
znionici Lepoglava, gdje je sluio etverogodinju kaznu kao nar-

"Tako je Dunja Pavliek-Patak odgovorila na jedno od pitanja na okruglom stolu o

medijima i organiziranom kriminalu u Hrvatskom novinarskom drutvu poetkom ljeta
2001. godine.

1 254 ]
 [ MAMA ]

kodiler. Kako mu je obeano znatno smanjenje kazne, Mileti je

pristao pred sudskim vijeem upanijskog suda obznaniti kako je
heroin prodavao po Novom Zagrebu za raun brae Momilovi.
Ispriao je, takoer, poneto o svojim zajednikim akcijama s Mi-
ljenkom ajom Krojfom 1997. kad su krali mercedese, dipove
i BMW-e i potom ih njihovim vlasnicima nudili na otkup za 6000
DEM.18Tuiteljici je ponudio i jedini argument da je Rajko Mom
ilovi asistirao Davorinu Zeeviu u ubojstvu Shpejtima Taqija,
tvrdei kako je osobno sakrio njegovu hondu s koje je ispaljen
smrtonosni rafal iz igrama .
Dijelovi ispovijesti u kojima su Marinac i Mileti iznosili svoja iz
ravna saznanja o situacijama i dogaajima u kojima su i osobno su
djelovali, nesumnjivo su bili vrlo kvalitetan doprinos bitnim frag
mentima optunog siea Dunje Pavliek-Patak. Ali budui da po
kajnik i zatieni svjedoci nisu poznavali nikoga od onih pripadni
ka tzv. zloinake organizacije koji su, po njezinoj zamisli, tvorili
vrh mafijake piramide, ti su iskazi bili bezvrijedni za dokazivanje
osnovne teze o mafijakom funkcioniranju kvadre iz Down
Towna i Stare Kneije. Naprotiv, Mileti i Marinac malo su potvri
vali, a malo poricali bilo kakva saznanja o mafijakoj strukturi Ba-
garieva ganga, njegovim poduzeima i velikim financijskim kom
binacijama, ne znajui zapravo kako bi definirah pojam mafije.
Dakle, klju za spaavanje remetinekog suenja postao je
Zdravko iki, brat starog Slikova prijatelja Mladena ikia ko
ji je ubijen snajperskim metkom 1 9 9 5 .1 sam iki bio je osue
ni ubojica. U vrijeme podizanja optunice protiv tzv. zloinake
organizacije bio je zatoen u Lepoglavi zajedno s Miletiem19. Iz
kaznionice, kao jedinu satisfakciju, u zagrebakom podzemlju tra
io je ubojicu za odmazdu nad sucem kojeg je smatrao najodgo
vornijim za svoju desetogodinju robiju. Obratio se Marinovu,

" Zoran Mileti kao svjedok na suenju tzv. zloinakoj organizaciji koji je davao iskaz
tijekom veljae 2001.
" Zatvorski dosje Mladena ikia u privatnoj arhivi autorice.

I 255 ]
 [ MAMA ]

meu ostalima, pa je ikieva potraga pedantno registrirana u

HIS-ovu izvjeu koje je zatim, kao signal za opasnost, razdijelje
no i svim dravnim institucijama.2"
Nakon svega, Zdravko iki proglaen je zatienim svjedokom
broj 2. Za nagradu je premjeten u Lipovicu, zatvor otvorenog tipa
koji je mogao naputati svakog vikenda. Dravno odvjetnitvo pre
poruilo je njegovo pomilovanje predsjedniku Republike, to su ne
ki protumaili kao zasluenu plau za pomo dravi, a drugi kao
oblik podmiivanja za podrku tuiteljskoj strani.
Mnogo vremena provodei izvan zatvora, iki je dao slubeni
iskaz o mafijakom ustroju Bagarieva ganga, ba kako su to elje
li najprije istraitelj Radovan Ortynski, a potom Dunja Pavliek-Pa-
tak. Kako je malo koga meu bagarievcima osobno poznavao,
njegovo svjedoenje svelo se na prepriavanje onoga to je , navod
no, uo od drugih zagrebakih kriminalaca. Istim potezom, postav
ljen je za Slikova oficira za vezu sa upanijskim dravnim
odvjetnitvom, malo-pomalo, preuzevi ulogu mentora Dunje Pav-
liek-Patak, pa time i pozadinskog reisera sluaja tzv. zloinake
organizacije.
Od Slika do tuiteljice Zdravko iki prenosio je informacije o
pojedinim dogaajima i protagonistima zagrebakog podzemlja. Ne
provjeravajui njihovu tonost i motive, Dunja Pavliek-Patak
uskoro je problem kriminala gledala iskljuivo iz jednog, nimalo
neutralnog rakursa. Po Slikovim napucima iki je vrbovao i bri-
firao svjedoke.21 U Slikovo ime neke je kriminalce mamio nagra
dama i novcem da to ee terete kneijski gang, bilo da su u pi
tanju njihova izravna iskustva, bilo glasine, traevi, insinuacije ili
najgrublje lai; u ime Dunje Pavliek-Patak obeavao je ijeavanje
njihovih problema sa zakonom, ili obratno, prijetio kaznenim pri
javama ako odbiju sudjelovati u remetinekom suenju.

[
Zabiljeka Veselina Marmova u HIS-avom dosjeu Barakuda od 1. veljae 1999.
" O nainu na koji jeV jeko Sliko podmiivao i vrbovao svjedoke za Dunju PavHek-Pa-
lak, osim samog Veselina Marmova govorilo je vie kriminalaca na suenju tzv. zloina
koj organizaciji: Zlatko Ferat i Igor Rogina, te zatieni svjedoci broj 7 i broj 8.

I 256 ]
 [ MAMA ]

Cijelo je suenje desetljea time pretvoreno u gangsterski cir

kus. Poueni ponaanjem Dravnog odvjetnitva, optuenici - uo
stalom, istoga moralnog profila - poeli su primjenjivati sline prlja
ve trikove. Zakljuivi da je nastup pred sudskim vijeem tek pita
nje cijene pojedinih gangstera, Zoran Pripuz iz svog je tajnog skro-
vita nazvao zatienog svjedoka broj 1 i ponudio mu 100.000
DEM da promijeni iskaz. Primivi predujam od 50.000 DEM, koji
nikada nije vratio, Mileti je Dunji Pavliek-Patak prijavio pokuaj
podmiivanja. Jedan od njihovih razgovora tajno je snimljen i kao
dokaz mafijakog pritiska na svjedoke prezentiran u remetinekoj
sudnici. Sudsko vijee odbacilo je audiozapis kao sudski dokaz, jer
nije nastao po zakonitom slubenom nalogu.22 Ipak, nakon te zgo
de do zagrebakog podzemlja s optuenike klupe stigla je, tako
er, trgovaka ponuda: kada su se potkraj sudskog procesa protiv
tzv. zloinake organizacije poeli redati svjedoci obrane, opet se
nee moi procijeniti koliko su svoj nastup prilagodili obeanim na
gradama za uslugu bagarievcima, a koliko su govorili istinu.
Pokazalo se, naime, da se Slikov oficir za vezu Zdravko iki
dri zadane rijei. Nakon njegova nastupa u remetinekoj sudnici
policijsko-pravosudne vlasti zanemarile su sve indicije o umijea
nosti zagrebakog kriminalca Davora Pleka u pljaku banke u No
vom Zagrebu. Hvalei se da je svjedok optube protiv tzv. zloina
ke organizacije kojemu nitko nita ne moe, Radovan Buva Beba,
uz znanje Dravnog odvjetnitva i njegove istrane ekipe, nesme
tano je nastavio reketariti zagrebake poduzetnike.231 Goranu Jun-
giu oproteno je nekoliko zlodjela.24 Sam iki, naoigled svoje

" Transkript tajno snimljenog razgovora izmeu Zarana Miletia i bjegunca Zorana Pripu
za objavljen u Globusu 16. veljae 2001. Prema snimci njihovog telefonskog razgovora,
Pripuz nudi Miletiu eku vizu i 150.000 DEM ako promijeni iskaz pred sudom i optui
tuiteljicu da je i od njega i od Tomislava Marinca zahtijevala da tereti Hrvoja Petraa.
| ;l Izvodi iz MUP-ove kaznene evidencije Davora Pleka i Radovana Buvaa Bebe u pri
vatnom arhivu autorice knjige; Pleko je izmeu 1990. i 1996. bio prijavljivan za 12 te
kih kraa, dva falsifikata i jedno ubojstvo, a Radovan Buva Beba je izmeu 1996. i

S
2001. bio prijavljen za jednu izmidu i jednu teku kradu. Prijanje razdoblje izbrisano je
iz kaznene evidencije.
Goran fungi pred sudskim je vijeem sam priznao da mu je zamrznut" jedan proces.

I 257 ]
 1 MAMA ]

zatitne policijske pratnje, izazivao je nerede po zagrebakoj Du

bravi, da bi, u osjeaju vlastite svemoi, ak iao naplaivati reket
u jednom od kafia na zagrebakoj Novoj Savici. U znak zahvalno
sti svojoj pravosudnoj pokroviteljici Slikovi kriminalci Dunju Pav-
liek-Patak prozvali su mamom. Njezini slubeni i privatni tele
fonski brojevi uz isti nadimak mama bili su memorirani u iki-
evu mobitelu.25
Vjeko Sliko mnogo se rjee viao s Dunjom Pavliek-Patak, jer
su oboje bili svjesni da bi javno pokazivanje njihove bliskosti kom
promitiralo zajedniki projekt remetinekog suenja. Ali su prori
jeeni susreti, izvan svake sumnje, na nju ostavili snaan dojam.
Nije izdrala da se nekolicini kolega ne pohvali kako jo j je kralj
poker automata, ve za prvog posjeta u njezinom uredu, udvorno
ponudio posao pravne savjetnice u svom Bonaparteu. Meni nikad
u ivotu koliko sam tuilac, 14 godina, nikad nitko nije ponudio ta
ko neto, govorit e polaskana.26 Oito, notorni kriminalac poka
zao se vrlo dobrim psihologom.
Prvi znakovi pucanja megalomanske graevine suenja desetlje
a pojavili su se poetkom 2001. U veljai 2001. Dravno odvjet
nitvo nije uspjelo ishoditi da se mala zloinaka rjeava pred
upanijskim sudom. Pato je sluaj preuzeo nii Opinski sud, po
stupak kojim se ACM prezentirao kao velika mafijaka praonica
novca, medijski i pravosudno prilino je marginaliziran. Taj izdvo
jeni dio nekadanjeg predmeta tzv. zloinake organizacije doivio
je katastrofalan poraz oslobadajuim presudama koje su potvrene
i na svim viim sudskim instancama.27 U daljnjem topljenju mafija-
kih razmjera tzv. Bagarieve zloinake organizacije izdvojeno je
i ubojstvo Nike Mioa. Sudsko vijee, dakle, zauzelo je stav da se

0 tituli mama koju je Dunja Pavliek-Patak stekla medu zagrebakim kriminalcima

svjedoili su Zlatko Ferat, Ivan Rogina i Miki olaki.
* Razgovor snimljen na audiokazetama Vesehna Marinova.
" b d jeti optunicu upanijskog dravnog odvjetnitva u Zagrebu, broj Do-K-429/99 od
12. veljae 2001. protiv Nikice Jelavia, Zorana Pripuza, Radovana tetia, Miroslava
Vukovia, Blaa Petrovia, eljka Vinkeievia, Ivana Gecega, te presudu suca Zdravka
Majerovia o d 3. svibnja 2002.

[ 258 ]
 [ MAMA ]

ta likvidacija ne moe povezati s mafijakom cjelinom nego samo s

dvojicom njenih pripadnika, Pfetroviem i ajom. Time je povijest
optuene mafije znatno skraena: umjesto 1990., kako su Rado
van Ortynski i Dunja Pavliek-Patak datirali njeno osnivanje, ro
endan optuene mafije premjeten je u 1995. kad se dogodio dru
gi pokuaj Slikove likvidacije. Poetni popis od 19 pripadnika tzv.
zloinake organizacije redukcijom njenih zloina i lanova do
zavrne rijei tuiteljice spao je na samo devet optuenika. Na kra
ju su ak i najvei medijski poklonici optunice protiv tzv. zloina
ke organizacije, poput novinara crne kronike Veernjeg lista, po
eli otvoreno sumnjati u njen uspjeh.28
Viestruko presudan dogaaj u razgradnji suenja desetljea bio
je nestanak njegova glavnog pozitivca Vjeke Slika koji je likvidi
ran na Cvjetnom trgu u oujku 2001. Scena Slikova ubojstva iza
zvala je prilinu pomutnju medu oboavateljima Radovana Or-
tynskog i Dunje Pavliek-Patak: ako je kralj poker automata li
kvidiran dok je Bagarieva mafija ve godinu i pol iza brave strogo
uvanog Remetinca, moda razloge i organizatore onih triju pret
hodnih atentata ipak valja potraiti i negdje drugdje, a ne samo me
du optuenicima tzv. zloinake organizacije.
No sukob s MUP-om bio je poetak kraja antimafijake tuiteljice.
Po rutinskoj proceduri, kriminalistika ekipa Policijske uprave za
grebake poela je premetainu Slikova stana u Bogovievoj ulici.
Doznavi od privatnih dounika da kriminalisti pregledavaju sve
zateene dokumente, Dunja Pavliek-Patak telefonom je nazvala
naelnika PUZ-a i ultimativno zatraila da zaustavi pretres. Umje
sto odgovora dobila je ljubazan naputak da se s ultimatumom izvo
li obratiti njegovim nadreenim efovima, kao jedinoj slubenoj in
stanci koja se smije mijeati u takav posao. 1 dok je Dunja Pavliek-

U Veernjem listu od 9. studenoga 2002. objavljen je tekst u kojem se izvjeuje da su

prvotne 24 toke optunice reducirane na est i da je spisak optuenika naknadno
smanjen za jo tri imena. Iz teksta je izvuen lead ovakvog sadraja: Zagrebaka mafija
' ima sve manje lanova; posljednji su potezi tuiteljstva tne panino spaavanje onoga to
l j e preostalo od suenja desetljea negp normalni pravni potez proizaao iz stanja spisa".

1 259 ]
 [ MAMA )

Patak nastavila telefonsku svau s Rankom Ostojiem , ravnate

ljem policije, policijska je ekipa u Slikovu privatnom sefu pronala
mnotvo dokumenata iz istranog i sudskog spisa tzv. zloinake
organizacije koji nisu smjeli iza iz ruku ovlatenih osoba. U stanu
njegova tjelohranitelja otkrivena je , tovie, kompjuterska disketa
sa stenogramima Slikovih telefonskih i mobitelskih razgovora ko
ji su nastali u okviru tajne kriminalistike obrade njegova ganga.
Premda se to nikada nije moglo slubeno dokazati, u MUP-u se
opravdano posumnjalo kako je Dunja Pavliek-Patak toliko dubo
ko zaglibila u svojim odnosima s Vjekom Slikom da ga je opskrblji
vala promptnim informacijama o policijskim planovima njegova
kaznenog progona. Umijeala se, dakle, u pretres njegova stana
znajui da bi njeni neprijatelji iz MUP-a mogli pronai dokumente
koji bi nju osobno teko kompromitirali.
Svaa se zaotrila televizijskom emisijom Forum u kojoj su 27.
oujka 2001., u povodu Slikova ubojstva na Cvjetnom trgu, gosto
vali predstavnici MUP-a i Radovan Ortynski. Insinuirajui da Sli-
kovi ubojice uivaju tihu podrku policije, glavni dravni odvjet
nik pred televizijskim je gledateljstvom optuio policijsku ustano
vu da je odbila provesti njegov nalog o pretresu stana kljunog
sumnjivca Hrvoja Petraa. Nakon tog javnog istupa, Fetra je zau
vijek dobio reputaciju drugog mafijakog efa tzv. zloinake orga
nizacije, a odnosi izmeu Dravnog odvjetnitva i MUP-a vie se
nikada nisu popravili. Optuivi Ortynskog da je preko televizij
skog ekrana medu Slikovim kriminalcima raspisao tjeralicu za nje
govom glavom, Fetra je pobjegao na slubeni put u inozemstvo s
kojeg se nije vratio cijelu sljedeu godinu.
Televizijska pria Ortynskoga, naime, iz policijskog rakursa zvu
ala je sasvim drukije. im je dobio vijest o Slikovu ubojstvu, Or-
tynski je od Ivana Babica, efa FUZ-a, telefonom zatraio da poli-

[
Intervenciju u PUZ-u Dunja Puvlilek-Patak pnznala je Veselinu Marinom ito je ostalo
zabiljeeno na njegovoj tajnoj audiovrpci koja je nastala krajem oujka 2001. prilikom
njihovog prvog susreta.

I 260 ]
 [ MAMA ]

cijsku ekipu poalje na Petraevu adresu. Babi je odbio usmeni na

log Dravnog odvjetnitva, sugerirajui da se za premetainu Petra-
eve kue, kako zakon trai, ishodi pisano rjeenje istranog suca.
Zauzeti, oito, drugim problemima koji su isplivali nakon Slikove
egzekucije, Radovan Ortynski i Dunja Pavliek-Patak u istom su
trenutku zaboravili na Babievu sugestiju, propustivi obaviti tako
jednostavan rutinski posao. No od tog trenutka Dunja Pavliek-Pa
tak postala je predvodnicom dravnoodvjetnikog rata koji je jav
no objavljen iz televizijskog studija.
Po njezinim nalozima policijsko-istraiteljski tim Dravnog od
vjetnitva preusmjerio je svoje aktivnosti na privatne ivote policij
skih inspektora i djelatnika SZUP-a, pod novim ravnateljem. Pro
tiv jednog naelnika PUZ-a pokrenula je postupak zbog protuza
konitog troenja stambenog kredita. ovjek je, naime, od Zagre
bake banke dobio 40.000 DEM, uz uobiajene kamate i standar
dne uvjete otplate. Doista nije kupio stan, kako je prvotno namje
ravao, nego je novac utroio u poetak gradnje obiteljske kue. Dje
lo je kvalificirala kao teku prijevaru i zloupotrebu poloaja kroz
nenamjensko troenje kredita.
U sljedeem koraku obruila se na MUP-ov odjel za tzv. tiene
osobe koji je bio nadlean za njezinu policijsku pratnju. Iskoriten
je dogaaj iz njenog privatnog branog ivota. Jednog jutra brani
se par estoko posvaao i jedan od suprunika, ljutitim udarcem,
otetio je vrata njihova stana. Da pred susjedima i javnou prikriju
svoje privatne razmirice, Dunja Pavliek-Patak prijavila je policiji
pokuaj provale, tvrdei kako se to dogodilo zbog nemara njezina
stalnog policijskog osiguranja. Istina, u internoj se istrazi otkrilo da
je efica upanijskog dravnog odvjetnitva izmislila provalnika, ali
su jo j MUP-ovi elnici morali dati za pravo: u trenutku svae poli
cajac zaduen za njezinu sigurnost nije bio na radnom mjestu nego
je u oblinjem kafiu srkao kavu. Afera je zatakana kratkim primir
jem: Dunja Pavliek-Patak morala se zadovoljiti tihom suspenzijom
spomenutog zatitara" kako bi joj MUP oprostio lanu dojavu.30

[ 261 ]
 [ MAMA ]

Na udaru se naao Franjo Turek, novi ravnatelj SZUP-a. Potrudila

se da u saborskim krugovima - koji su to prenijeli premijeru Raa-
nu - Tureka predstavi kao potajnu ispostavu HDZ-ove desne frak
cije, tvrdei kako raspolae pouzdanim saznanjima da negdje u Za
gorju s Iviem Paalicem, najomraenijim HDZ-ovim desniarom,
dijeli suvlasnika prava nad vinogradom.3'
U aru tog obrauna dala se u potragu za novim saveznicima, pa
je tako stigla i do Veselina Marinova, pijuna od zanata koji se inio
potencijalno vrlo monim orujem protiv policijskog neprijatelja. U
MUP-u su jo radili inspektori koji su sudjelovali u montiranju nje
govih kaznenih procesa. Znala je, takoer, da se ime Luin, mini
star unutarnjih poslova, samo nekoliko mjeseci prije zalagao za pro
vedbu bugarskog ekstradicijskog zahtjeva. Kako e se vidjeti iz nji
hova kasnijeg razgovora, pripremajui se za upoznavanje s Marino-
vom pomno je prostudirala sve njegove kaznene predmete. Prikupi
la je i stenograme tajno snimljenih razgovora izmeu inspektora
eljka Pula i njegova dounika Debe iz 1999. u kojima je dogovo
reno da se Marinovu, kao nezgodnom HIS-ovu agentu, podmetne
heroin i da ga se neutralizira spakiranim kaznenim progonom.
Marinov je za Dunju Pavliek-Patak znao mnogo prije njezina
ustolienja u antimafijaku zvijezdu. Godine 1998. potpisala je jed
nu od niza optunica - onu za silovanje - kojom ga je MUP-ova
frakcija HDZ-a nastojala diskreditirati kao HIS-ova agenta Mor
nara. Predmet je , po svemu sudei, oznaavao krajnji domet pra
vosudnog potencijala proslavljene tuiteljice: navodnu rtvu seksu
alnog nasilja nikada nije vidjela, a kamoli provjeravala njezinu pri
u; zbog svojih bolovanja ni jednom nije prisustvovala njezinu ispi
tivanju pred istranim sucem. Optunica kojom je Marinov oslikan
kao seksualni manijak nastala je kao doslovni daktilografski prije
pis policijske kaznene prijave; bila je zapravo djelo tajnice Kiki,

!
wPrema iskazu visokog elnika MUP-a autorici knjige.
" 0 pokuaju kompromitiranja Franje Tureka u Vladi Republike Hrvatske autorici knjige
svjedoio je jedan lan saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost; anonimno pismo s istim
sadrajem Dunja Pavliek-Patak pokazala je Veselinu Marinovu.

[ 262 J
 [ MAMA ]

jednako vane za Dunju Pavliek-Patak koliko i tajnica Barica za

Radovana Ortynskog.
Kao i sve ostale sastanke s kriminalcima koji su bili voljni svjedo
iti protiv tzv. zloinake organizacije, tako je i njen prvi susret s
Veselinom Marinovom sredio Zdravko iki. ikia je Marinov
poznavao iz ere Intim-bara, oko kojeg su se, osim pijuna, politia
ra, policajaca i razvojaenih pripadnika HVO-a, motali i Slikovi
kriminalci. iki se Marinovu javio mobitelom potkraj oujka
2001., ni tjedan dana nakon Slikove pogibije na Cvjetnom trgu.
Nali su se u Kovinu kafiu Fashion u Vlakoj ulici. Predloio je
Marinovu da posjeti Dunju Pavliek-Patak i saslua neke njezine
prijedloge. Potom je na mobitelu otipkao mamin broj i za sutra
dan, oko 11 sati, zakazao njihovo upoznavanje. Dao je instrukcije
o tajnom putu do mamina ureda u upanijskom dravnom
odvjetnitvu - kroz garau liftom do petog kata, a onda pjeice na
etvrti kat - kojim se slue njezini povjerljivi suradnici da izbjegnu
radoznalog portira na slubenom ulazu.32
Upoznavanje Veselina Marinova s Dunjom Pavliek-Patak potkraj
oujka 2001. - kao i jo desetak njihovih kasnijih sastanaka - snim
ljeno je tajnim audiouredajem ugraenim u jedan od tri njegova
mobitela. Audiozapisi koji su nakon njegove smrti dospjeli do novi
nara vrlo vjerno svjedoe o svemu to je proslavljena tuiteljica
pred javnou nastojala zatakati.
Inicijalni susret Dunje Pavliek-Patak i Veselina Marinova prote
kao je u vrlo srdanom, trosatnom razgovoru koji, naoko, nije oda
vao unaprijed planiran cilj. Nakon petnaestak minuta preli su na
intimno oslovljavanje s ti. avrljah su o zajednikim znancima iz
svijeta kriminala, o njezinu ekom i njegovu bugarskom podrije
tlu, ogovarali su policiju i zgraah se nad policijskom nesposobno-
u da otkrije naruitelje Slikova ubojstva. Marinov se poalio da
ga zbog Barakude godinama progoni Vinko uljevi Klica, jedan
od voda mafije koja je mnogo opasnija od one u Remetincu. Upo-

'* Prema kazivanju Veselina Marinova.

t 263 ]
 [ MAMA ]

zono je Dunju Pavliek-Patak na hercegbosansku liniju zagreba

kog podzemlja, upozorio bive legionare i inozemne plaenike ko
ji bi mogli biti putokaz prema Slikovim egezekutorima. Spomenuo
je i obotovo ubojstvo: ak je dva puta ponovio kako Sobot vrlo
vjerojatno nije rtva tzv. zloinake organizacije nego Damira De-
be koji je petnaestak minuta nakon likvidacije panino traio alibi.
Ni na to nije reagirala. ak nije pokazala iznenaenje. Razlog sa
stanka otkrila je vrlo perfidno, zaobilazno i diskretno.
Ja sam inae tebe optuila za silovanje, rekla je iznenada.
Znam, itao sam, lijepi si roman napisala, uzvratio je Marinov.
Ona se poela pravdati: Ja nisam bila u istrazi. Nego sam ja dobi
la spis, a tuioci ne moraju ii u istragu. Uglavnom ja te cure nisam
ni vidjela. Meni je sudac Kos, mi smo inae dobri, odmah rekao:
Dunja, tu meni smrdi. Ja kaem: Ja te djevojke nisam ni vidjela. Ka
da doem na glavnu raspravu, ja mogu i odustati... Ja sam tuilac
koji je esto odustajao. Ja kad na glavnoj raspravi vidim da netko
lae, ja odustajem.33
Marinov je deifrirao poruku: Dunja Pavliek-Patak odustat e od
njegove optunice, dakako, pod odreenim uvjetima. Razgovor je
nastavljen u njegovu iekivanju da tuiteljica te uvjete jasno odre
di. Ona je pak otvorila novu temu: podmetnuti heroin. Znajui da
je postupak bio montiran, Dunja Pavliek-Patak pokuala je Mari-
novu dokazati da krivnju za njegove nevolje snosi MUP, gnijezdo
njihovih zajednikih neprijatelja. Za ilustraciju pokazala mu je ste
nograme telefonskih razgovora Debe i Pula koji su se, toboe pu
kim sluajem, zatekli na njezinu stolu. Marinov je shvatio: Dunja
Pavliek-Patak alje ga u pijunski rat protiv policijskih elnika. Ra
stali su se razmijenivi brojeve mobitela, uz uzajamna obeanja da
e se opet uskoro vidjeti.
U prvi mah Marinov je pristao na preutnu pogodbu. ansa da sa
sebe skine teret nekoliko montiranih procesa inila se jednako pri
mamljivom kao i mogunost da pijunira instituciju u kojoj su sje-

Audiokazete Veselina Marinova.

 [ MAMA ]

dili njihovi montaeri. Naao je nain da doe do esdepeovca Ran

ka Ostojia, koji je nekoliko mjeseci prije napustio mjesto naelni
ka u Policijskoj upravi splitskoj kako bi, kao ravnatelj cjelokupne
dravne policije, preuzeo dunost drugog ovjeka MUP-a. Marinov
jc pristupio Ostojiu s najozbiljnijim namjerama da iz njega izvue
bilo kakvu informaciju, reenicu ili priu koja bi Dunji Pavliek-Pa-
lak koristila u njezinoj daljnjoj ofenzivi. Dogodilo se, meutim, da
se Ostoji svidio Marinovu doslovce na prvi pogled.
Stekao je dojam da ravnatelj policije - nakon jednogodinjeg isku
stva s hercegovakim kriminalcima u splitskoj policijskoj upravi -
pokazuje mnogo vie interesa za ekspanziju hercegbosanskih kri
minalaca od Dravnog odvjetnitva. Koji je tvoj interes da se time
bavi, pitao je Ranko Ostoji. Moja sigurnost, uzvratio je Mari
nov bez izmotavanja. Ako ta mafija opstane, Klica e mene ubiti.
Do ljeta 2001. Marinov je postao svjestan da, suprotno MUP-u, ne
zainteresiranost Dunje Pavliek-Patak za uljevia nije izraz njezi
ne neupuenosti u hercegbosansku nadmo nad zagrebakim pod
zemljem, nego rezultat njihove prirodne povezanosti u suenju
desetljea, a moda ak i skrivenih politikih simpatija nekada
nje IPD-ovke prema bivem zapovjedniku HVO-a.
Antimafijaka tuiteljica otkrit e da je njezin privatni pijun po
stao saveznik njezinih politikih i pravosudnih neprijatelja tek u
ranu jesen te godine, nakon desetak sastanaka koji nisu urodili
plodom. Svaku informaciju koju bi mu dala na provjeru, Marinov
bi odbacio, tvrdei da je pogrena i rugajui se njezinim povjerlji
vim izvorima. I obratno - u njezin je ured donosio obavijesti koje
su redovito protuijeile eljenim hipotezama o kompromitantnim
policijsko-mafijakim vezama za kojima je Dunja Pavliek-Patak
opsesivno tragala.
Otkrivi da je nasamarena, u ranu jesen te godine Dunja Pavliek-
Patak zapoela je revanistiku akciju. U novinama je plasirana pri
a da je Veselin Marinov novootkriveni pripadnik Bagarieve, od
nosno Petraeve zloinake organizacije. Prema informacijama ko

[ 265 ]
 [ MAMA ]

je su iz Dravnog odvjetnitva dostavljene redakcijama EPH, bivi

Naletiliev tjelohranitelj zajedno sa Zoranom Pripuzom i Hrvojem
Petraem sudjelovao je na sastanku u Mainzu u veljai 2 001. na ko
jem se, toboe, dogovaralo Slikovo ubojstvo.34 Ciljana dezinforma
cija slubeno je pokrivena slubenom zabiljekom o pouzdanim
saznanjima zatienog svjedoka Zdravka ikia koja je uvrtena
u dravnoodvjetniki spis.35 Nasuprot tomu, Marinov je Njema
kom prokrstario vie puta uzdu i poprijeko, ali u Mainzu nikada
nije bio. Dodue, iz dravnoodvjetnike zabiljeke nije se moglo
doznati je li iki osobno vidio susret spomenutih ljudi u Mainzu
ili ga je neki izvor o tome izvijestio. Nitko ga to nije ni pitao.
U drugom osvetnikom manevru Dunje Pavliek-Patak uslijedile
su albe Dravnog odvjetnitva na oslobadajue presude Marinov-
ljevih sluajeva, aktivirane sve stare montirane optunice iz doba
HDZ-a, a na poticaj Dravnog odvjetnitva zakazano je prvo sud
sko roite - za silovanje.
Da e Marinov nastupiti u procesu protiv tzv. zloinake organi
zacije, doznalo se u travnju 2002., kad je Anto Nobilo, odvjetnik
Nikice Jelavia i Zorana Pripuza, sudskom vijeu dostavio popis
svjedoka obrane. Za Marinova je, zbog opasnosti od osvete, traen
status svjedoka zatienog identiteta. Njegovo svjedoenje, kako je
navedeno u Nobilovu obrazloenju, trebalo je poduprijeti tezu o
komplotu dvoje antimafijakih zvijezda sa Slikovim gangom, svje
snom montiranju optunih dokaza protiv Nobilovih branjenika i
grubom krenju zakona u postupku protiv tzv. zloinake organiza
cije. Marinov je bio spreman javno prepriati sve svoje razgovore s
glavnom tuiteljicom, o njezinu paktu s Vjekom Slikom i Zdrav-
kom Sikiem. Htio je pred sudom rei kako mu je Sliko nudio no
vac da nastupi kao svjedok optube i svali na optuenike to vie
zloina. Kao dokaz vjerodostojnog svjedoenja bio je spreman su-

Prema kazivanju Veselina Marinova.

" Biljeka koja je nastala u upanijskom dravnom odvjetnitvu na temelju saznanja
Zdravka ikia kojima se ne zna izvor stavljena na uvid autorici knjige.

1 266 ]
 [ MAMA ]

du staviti na raspolaganje kazete na kojima je potajno snimao ra

zgovore s Dunjom Pavliek-Patak i Radovanom Ortynskim.
Dvadesetak dana prije smrti doznao je da Vinko uljevi Klica
kuje novi plan za njegovu likvidaciju. Gotovo istodobno nekolici
nu prijatelja izvijestio je da iz Dravnog odvjetnitva stiu najed
nom miroljubive ponude za novu nagodbu: tuiteljica Pavliek-Pa
tak sredit e sve njegove sudske procese ako se ne pojavi u reme-
tinekoj sudnici.34
Ako je njegova smrt imala za cilj eliminaciju svjedoka koji je Ra
dovana Ortynskog i Dunju Pavliek-Patak mogao dovesti u bezizla
znu situaciju, planirani efekt nije postignut. Premda mrtav i poko
pan na Mirogoju, Marinov je ipak dao svoj doprinos u prokazivanju
mranog nalija antimafijake tuiteljice i sljedbenice Sai Babina mi
rotvorstva, humanosti i filantropije. Dalekovidno predviajui vla
stito smaknue koje je godinama iekivao, Marinov je iza sebe osta
vio est audiokazeta svojih sastanaka s Dunjom Pavliek-Patak te tri
audiokasete s Radovanom Ortynskim.Tako je javnost ula glas Du
nje Pavliek-Patak koja objanjava Marinovu zato se u suenju
desetljea potpuno oslanja na Slikovu mafiju, koja ga huka pro
tiv MUP-ovih inspektora, odvjetnikog tima tzv. zloinake organi
zacije i javnih kritiara svojih pravosudnih metoda. TVik izvmutih
teza, kao inovacija hrvatskog SZUP-a i hercegbosanskog zloinca
Mladena Naletilia, svjedoe te snimke, postao je temeljno pravo
sudno oruje razvikane antimafijake tuiteljice koja je na kraju tra
ila nain da sve one koji sa skepsom motre njezino djelo optui kao
plaenike Bagarieve, odnosno Petraeve mafije.
Obrazlaui svoju presudu koju je donijelo 26. studenoga 2002.
remetineko sudsko vijee konstatiralo je da tuiteljica nije doka
zala postojanje zloinake organizacije, da Jelaviu i Pripuzu nije
dokazala ni jedno ubojstvo, atentat i nasilnu iznudu od dunika.

Veseliti Marinov izvijestio je Petra Pripuza, Antu Nobila te autoricu knjige da mu iz

Dravnog odvjetnitva nude nagodbu ako odustane od svjedoenja na suenju tzv.
I zloinakoj organizaciji.

I 267 ]
 [ MAMA ]

Zajedno s jo petoricom optuenika osloboeni su po svim toka

ma optunice. Iznimka je bio Tvrtko Tomii koji je osuen na tri
godine zatvora zbog prvog pokuaja ubojstva eljka obota 1996.
Deki s Kneije proglaeni su krivima i drastino kanjeni isklju
ivo kao pripadnici narkoganga: Rajko Momilovi osuen je na
12,5 godina, njegov mlai bratVelibor na 6, Davorin Sobjeslavski
kanjen je osmogodinjom robijom, a Davorin Zeevi sa 7,5 godi
na zatvora. Zoranu Ivici Petroviu nastavilo se, u zasebnom proce
su, suditi za ubojstvo u Njemakoj. Prema obrazloenju suca e-
kia, unato 120 svjedoka koji su proli kroz njegovu sudnicu, sud
ska odluka donesena je uglavnom na osnovi onih dijelova iskaza
pokajnika Tomislava Marinca i zatienog svjedoka broj 1 Zorana
Miletia koji su se zasnivali na njihovim neposrednim iskustvima i
kontaktima s kneijskom kriminalnom skupinom. Sve ostalo odba
eno je kao nevjerodostojno, odnosno kao mega-tra, kako e
suenje desetljea post festum komentirati odvjetnik Nobilo.
Ovo sudsko vijee pokualo je razluiti koliki su utjecaj na svje
doke imali mediji, odnosno jesu li njihova saznanja neposredna ili
su neto i proitali u novinama ili uli po kafiima, tako je otprili
ke objasnio sudac eki nakon odmjeravanja kazne.
I doista, samo pola godine kasnije jedan od istaknutih protagoni
sta suenja desetljea oglasit e se pismom koje je do kraja po
tvrdilo opravdanost te sudake skepse.38 U oekivanju drugostupanj
ske odlukeVrhovnog suda, Zoran Mileti, zatieni svjedok optube
broj 1, obratit e se tijekom svibnja 2003. pravosudnim instituci
jama - sucu ekiu i Mladenu Bajiu, novom glavnom dravnom
odvjetniku - sa znatno preraenom verzijom svoga ranijeg iskaza. U
sedam kartica teksta Mileti e takoer opisati kako ga je Dunja
Pavliek Patak hukala da lano tereti optuenike, obeavajui
oprost za njegova vlastita kaznena dijela. Kako e tvrditi dvije godi-

[
" Citirano prema Globusu od 28. studenoga 2002.
Pismo Zorana Miletia ovjereno kod javnog biljenika 5. svibnja 2003.
u privatnom arhivu autorice

1 268 ]
 [ MAMA ]

ne nakon svog svjedoenja protiv tzv. zloinake organizacije, svoj

tadanji nastup u sudnici vjebao je na tajnim brifinzima u njezinu
uredu, studirajui istrane zapisnike i usuglaavajui ga s ostalim sv
jedocima optube, svojim prijateljima i poslovnim partnerima jed
nako bogatih kriminalnih biografija. Istom metodologijom ucjene i
potkupljivanja od njega je traeno da kompromitira branitelje Niki-
ce Jelavia i njegovih suoptuenika i da, kao neka vrsta ovlatenog
ambasadora Dravnog odvjetnitva, osobno pronalazi i instruira
kriminalace koji bi bili voljni, uz primamljive pravosudne nagrade,
podrati atraktivnu mafijaku strukturu to su je antimafijaki tui
telji ponudili oaranoj medijskoj i politikoj publici.
Bio je to posljednji pokuaj da se iz suenja desetljea uiari
nekakva korist za zatienu frakciju zagrebakog podzemlja. Na
jednom od svojih slobodnih vikenda izvan zatvora, u samom fina
lu sudskog procesa, zatieni svjedok broj 1 - suprotno slici po
kajnika koji je definitivno raistio s gangsterskom prolou - ulov
ljen je u pokuaju iznude na zagrebakoj Savici. Poto su njegovi
dravnoodvjetniki zatitnici u meuvremenu doivjeli debakl, Mi
leti se mjesecima skrivao pred novom policijskom tjeralicom, a po
tom se prestrojio na pobjedniku stranu: na stranu odvjetnika tzv.
zloinake organizacije i njihovih uglavnom osloboenih klijenata.
Oglasivi se pismom kojim navodno konano prokazuje pozadinu
okonanog suenja, proslavljeni broj 1 zapravo je poslao poruku
da je, uz odreenu pogodbu, sada spreman odigrati ulogu krunskog
svjedoka protiv same Dunje Pavliek Patak. Poraena, antimafijaka
tuiteljica nije bila u mogunosti da realizira ranija obeanja. Nika
da se nee ustvrditi kada je Mileti lagao, a kada je govorio istinu:
da li - kao njen ortak u pakiranju ih sada - kao njezin denunci
jant. Ali e tim svojim kameleonskim prilagodbama trenutanom
odnosu pravosudnih snaga postati najvjernija ilustracija zagreba
kog gangstera, tipinog krunskog svjedoka u suenju desdjea, na
kojem je antimafijaka tuiteljica gradila optunicu svoga ivota.
Vas molim da razmotrite ovo moje pismo, te da mi pokuate po

1 269 ]
 [ MAMA ]

moi u razijeenju moje ivotne situacije i osobne tragedije, jer

smatram da sam svoj dio pogodbe vjerno i poteno prema vaoj in
stituciji izvrio, a umjesto istog da sam u povoljnijem poloaju, pro
ganja me se na sve mogue naine, pisat e Mileti Mladenu Baji-
u, nasljedniku smijenjenog Radovana Ortynskog, uvjeren kako ti
me osvaja milost novih pravosudnih elnika. Kako je izvukao pou
ku iz iskustva svoga prethodnika, a od njega je i mnogo inteligen
tniji i daleko oprezniji, Baji je ignorirao Miletieve ponude. Svje
dok broj 1 na kraju je uhien u svojem zagrebakom stanu gdje
je, bez novca i saveznika, danima iekivao da ga policija pronae
i oslobodi dobrovoljnog kunog zatoenitva.
Suenje desetljea ispuhalo se kao mjehur od sapunice39, a Mari-
nov je , prema vlastitim proroanstvima, postao faktiki njegova
najvea rtva. Ne zato to je smaknut kao opasan svjedok obrane,
nego zato to je razvikani sudski sluaj, uz znanje i blagoslov pra
vosua, otvorio neogranien prostor moi hercegbosanskoj gan
gsterskoj koloniji.

[
" Odlukom Vrhovnog suda objavljenoj 3. listopada 2003. u Veernjem listu sluaj tzv.
zloinake organizacije djelomice je vraen na ponovno suenje, a potvrena je
prvostupanjska odluka da nije bilo udruivanja radi injenja kriminalnih djela.

I 270 ]
 rema tvrdnjama znalaca, postoje tri osnovne tehnologije
ubojstva koje ovise o ponaanju oznaene mete. Ako rtva
nije svjesna opasnosti i nije okruena tjelohraniteljima, naj
jeftinija je i najsigurnija paklena naprava na njenom automobilu ko
ja se aktivira daljinskim upravljaem. Za takvo ubojstvo potrebno je
angairati kriminalca koji je pirotehnika znanja svladao u Domo
vinskom ili hrvatsko-muslimanskom ratu u Bosni i Hercegovini.
Mnogo je efektnija i spektakularnija saekua; snajperski hitac
iz daljine ili rafal automatske puke, kao u sluaju Ivana akote, Sh-
pejtimaTaqija, Damira Debe. Takvo ubojstvo iziskuje vie novca i
strpljenja, ekipu koja tjednima, ponekad i mjesecima studira pona
anje rtve dok u njenoj dnevnoj rutini ne pronae najpogodniji
trenutak za likvidaciju. Ponekad se idealna ansa reira navlaku-
om kao u sluaju eljka obota: netko iz njegove blizine zakae
sastanak na odreenom mjestu gdje ga doekaju ubojice.
Najrjee je , najrizinije, ali i najpreciznije ubojstvo iz neposredne
blizine. Onaj tko se odlui na takvu varijantu, zna da se sa rtvom
mora nai u etiri oka, bez nazonosti ikakvih svjedoka. Na taj na
in smaknuti su Damir Kovai erif i Bernard Hutinski. Iznimka
su dvije situacije: ili je ubojica toliko zaslijepljen mrnjom da mu je
savreno svejedno hoe li zavriti u zatvoru, ili je rije o trofejnom
ubojstvu - poputVeselina Marinova - kojim egzekutor stjee osobi
to visok ugled u kriminalnom miljeu i svojim saveznicima, uzorima1

1Tehnologiju plaenih ubojstava autorici knjige objasnio je bivi pripadnik HV-a koji je

[ 271 ]
 [ ZDRUG ]

ili nalogodavcima alje nesumnjivu poruku.

Vjeko Sliko ubijen je 22. oujka 2001., kombiniranom tehnikom.
Naruena i strpljivo pripremana saekua Analizirana je likvida
cijom iz revolvera iz neposredne blizine.2 Dodue, njegov plaeni
ubojica nije elio prepoznavanje i slavu; planirao je iskoristiti ko
lektivni ok i pobjei da se za njegov identitet nikada ne dozna.
Ubojstvo iz neposredne blizine izabrano je , meu ostalim, da Sli-
kova pogibija zadovolji dva kriterija: da bude javno smaknue na
oigled stotine svjedoka i da se ujedno izbjegne i najmanja opa
snost od pokolja ljudi kojima je u tom trenutku okruen.Taj detalj
ukazuje da su i naruitelj i izvritelj ovaj put eljeli biti sigurni da
se nee dogoditi repriza promaenog projektila armbrusta u stu
denom 1999. kojim je usmren pogrean ovjek. Nije iskljueno da
je i egzekutor bio potpuno isti: James Marty Cappiau, Belgijanac,
nekadanji pripadnik specijalne postrojbe Hrvatske vojske te do
bavlja sofisticirane vojne opreme za francuske desniare i hrvatsko
Ministarstvo obrane. S obzirom na svoje jake veze sa Stoerom osi
guranja Prvoga gardijskog zbora, mogao je pribaviti rijetku protu
tenkovsku raketu. ak je i scenarij bio istovjetan: u Slika se puca
lo u neposrednoj blizini njegova stana u Bogovievoj ulici, nakon
strpljivog iekivanja da izae iz blindiranog dipa.
Zbog predodbe o bipolamoj podjeli podzemlja koju se nitko nije
usudio dovesti u pitanje, takva mogunost nikomu nije pala na pamet.
Javno smaknue kralja poker automata izvedeno je oko 14.20.
Bio je prekrasan ranoproljetni dan, ugostitelji su ispred kafia na
Cvjetnom trgu postavili stolove i stolice vabei Zagrepane prvim
toplijim suncem nakon zimske sezone. Ubojstvo se, dakle, odigralo
kao pravi gangsterski spektakl za masovnu publiku.
Prema policijskoj rekonstrukciji, u pripremama egzekucije Cappi
au je imao tri pomagaa.2 Dvojica su identificirana: Marko Nikoli

t
osobno obavio dvije naruene egzekucije u Bosni i Hercegovini.
' O pojedinostima likvidacije Vjeke Slika i uhienju Samim Ivoevia izvijestio je Vjesnik
od 21. travnja 2001. pozivajui se na konferenciju za novinare u Policijskoj upravi
zagrebakoj odranoj dan prije.

[ 272]
 [ ZDRUG ]

Markoni, Slikov zemljak iz bosanske Posavine, i Samir Ivoevi iz

osjekog predgraa epin, gdje je svojedobno bio zaposlen kao ko
nobar kafia Apis. U istom kafiu Marty Cappiau ubio je 1996. e
fa lokalnog HSP-a, opozicijske desniarske stranke, dok je bio oe
njen Osjeankom iz Tomislavgrada koja je svoga mua Belgijanca,
tvrdili su neki, upoznala u Zagrebu sa zemljakom Mijom Kovom,
Slikovim ogorom.3
O treem se pomagau nije doznalo nita vie nego da je bivi po
licajac iz Zagreba koji je Belgijanca opskrbio informacijama o Sli
kovim navikama i kretanju. Kao organizator koji je okupio ekipu,
Nikoli je, navodno, jedini odravao izravni kontakt izmeu anga
iranih plaenika i nevidljivog naruitelja. Prema informacijama to
ih je hrvatskim kolegama dostavila nizozemska policija, Cappiaua
su, tada nastanjenog u Nizozemskoj, 2000. posjetile dvije osobe od
kojih se jedna zvala Marko, a druga Jelco. U kuloarima oko Ra
dovana Ortynskog i Dunje Pavliek-Patak tvrdit e se da je nesum
njivo rije o Marku Nikoliu i pogreno shvaenom imenu eljko
koje se, najvjerojatnije, odnosi na eljka Goluba, boksakog mena
dera iz Dubrave i pripadnika frankfurtskog ganga Zlatka Bagari-
a4, koji je s Nikoliem izvjesno vrijeme u Zagrebu imao zajedni
ku tvrtku Anemona.5
U sijenju 2001. Nikoli je pod lanim imenom iznajmio stan u
Novom Zagrebu koji su Ivoevi i Cappiau povremeno koristili.Tje
dan uoi ubojstva Ivoevi je na novozagrebakoj adresi boravio
sam, dok je Cappiau, na raim Yvesa Almadovara, urjaka biveg le
gionara Ante Rose, spavao u hotelu Sheraton. Almadovar e posli
je tvrditi da je Begijanac na prijevaru iskamio broj njegove kredit
ne kartice i upotrijebio je za nabijanje hotelskog rauna.6
Ivoevi je izravno asistirao egzekutoru u araniranoj saekui,

' O ubojstvu Ratka Zrne u epinskom kafiu Apis vidjeti Veernji list od 23. prosinca 2001.
' Izvjee nizozemske policije prema citatima Globusa od 24. svibnja 2002.
'Veernji list. 23. prosinca 2001.
* IskazVvesa Almadovara istranom sucu Zoranu Luburiu u istrazi oko ubojstva
f Vjeke Slika 9. srpnja 2001., poslovni broj Xl-Kio-I-01.

I 273 ]
 [ ZDRUG ]

promatrajui Preradovievu ulicu iz kafia na Cvjetnom trgu, dok

je Cappiau iekivao rtvu iza staklenog izloga oblinje knjinice.
Kad se Slikovo vozilo parkiralo na uobiajenom mjestu, internim
UKV-om javio je Belgijancu da je Sliko izaao iz dipa i zakoraio
na plonik. Egzekutor je nonalantno doetao do Slikovih leda i
ispalio u njegovu glavu arer iz taurusa koji je neto prije bio u
vlasnitvu Prvog gardijskog zdruga. Dok su se gosti po okolnim ka
fiima oporavljali od oka, ubojica se trei udaljio prema Varav-
skoj ulici. Prvi su reagirali zatitari susjedne Privredne banke. Za
skoivi ubojicu, razoruali su ga i bacili na tlo. Dok su posezali za
mobitelima da pozovu deurnu policijsku slubu, priao je Slikov
tjelohranitelj Ivica Berti i svojim pitoljem dokrajio atentatora.
Sliko je izdahnuo nakon nekoliko dana u Vinogradskoj bolnici, a
njegov ubojica bio je na mjestu mrtav. U naprtnjai Martyja Cap-
ppiaua koja je leala uz njegovo truplo naen je agram s prigui
vaem iz ilegalne oruamice u Zagorju koju je Marinov identifici
rao u Barakudi jo 1998.
Marko Nikoli pobjegao je s lanom putovnicom na ime Marko
Antunovi, nastanjen u Sisku.7 Trag se mogao slijediti samo do
Frankurta, gdje je pod istim lanim imenom kupio kartu Lufthanse
i ukrcao se u zrakoplov za Bogotu. Ivoevi je uhien nekoliko da
na poslije na osjekom podruju. U optunici, uz trojicu identifici
ranih plaenika, naruitelj je spominjan kao N. N. osoba. Ista optu
nica odnosila se i na Ivicu Bertia, Slikova tjelohranitelja koji je
na licu mjesta likvidirao gazdina ubojicu.
Sudski proces koji je uslijedio nije imao svrhu da otkrije pozadi
nu i motive ubojstva na Cvjetnom trgu. Naprotiv, tuiteljska stra
na postavila je sluaj kao drugi in remetinekog suenja kojim je
trebalo dodatno argumentirati da je tzv. zloinaka organizacija
godinama juriala na Slika.Tako su u prvom planu opet bili ve
znani svjedoci iz Slikova obiteljsko-kriminalnog okruenja sa

7Prema iskazu Milana Stanica, slubenika PU sisake, istranom sucu Zoranu Luburiu od
15. svibnja 2001.

[ 274 ]
 [ ZDRUG ]

svojim ve poznatim priama o uvijek istoj mafijakoj uroti koja

poinje partijom barbuta, sukobom oko poker automata ili odma
zdom za Damira Kovaia erifa.
Novi moment u dravnoodvjetnikoj strategiji bio je sadran u
tome da je trebalo zakrpati temeljnu kontradikciju sluaja tzv.
zloinake organizacije: otkud sada Slikovi egzekutori koje n ije
dan svjedok sa svojim pouzdanim saznanjima nije spominjao
pred remetinekim sudskim vijeem. Dodue, bilo je ak onih ko
ji su sada tvrdili kako ih je Sliko upozoravao na Marka Nikolia,
ne objanjavajui, naravno, zato to ime spominju tek kad su ga
proitali u novinama.
Ukratko, u spaavanju stare dravnoodvjetnike tautologije Rado
vana Ortynskog i Dunje Pavliek-Patak, pravosudni postupak pro
tiv gangstera s Cvjetnog trga nadograen je sredstvom koje je na
neki nain ve ekalo u priuvi skovanih mitolokih elemenata:
Hrvojem Petraem, veinskim vlasnikom AGM-a. Budui da je u
trenutku Slikove smrti tzv. Bagarieva mafija bila u pritvoru, Pe-
tra je predstavljen kao njen novootkriveni ef efova koji je, kao
slobodan ovjek, imao dovoljno novca i prilike da okupi tim Sliko-
vih ubojica. Svjedoci iz Slikova obiteljsko-gangsterskog kruoka u
raznim su varijantama, dakle, elaborirali tezu Radovana Ortynskog
iz televizijske svae s MUP-om: Petrau su sad pripisani svi oni
atributi mafijakog vrhovnika i svi zloini kojima je neto ranije
atribuiran Nikica Jelavi. Unato tome, opet nije bilo nikakve ka
znene prijave, nikakva uhidbenog naloga, nikakve optunice. U
slubenim dokumentima sudskog spisa financijer i nalogodavac Sli
kova smaknua do kraja procesa ostat e N. N. osoba, no za pro
motivne potrebe Dravnog odvjetnitva Petra je malone bio doka
zani mafija. Slika se utoliko uspjenije gradila to se Petra nalazio
izvan Hrvatske. Nakon televizijskog nastupa hrvatskog Eliota Ne-
ssa u emisiji Forum od 27. oujka 2001. pobjegao je na jednogo
dinji poslovni put u inozemstvo, uvjeren da je glavni dravni
odvjetnik cijelom zagrebakom podzemlju dao signal da krene u

[ 275 ]
 t ZDRUG J

lov na njegovu glavu. Kao jedina formalnopravna posljedica uslije

dio je poziv na informativni razgovor u Policijskoj upravi zagreba
koj. Kako se bjegunac nije odazvao, MUP je raspisao internu po
tjernicu. Razlog tog poziva bio je sadran u policijskom kompjute
ru u kojem je otkriven podatak da je dvadesetak dana prije Sliko-
ve pogibije Petra zajedno s Markom Nikoliem legitimiran na Trgu
Francuske Republike.
Prema Petraevim kasnijim objanjenjima8, krajem veljae 2001.
Nikoli je nazvao njegov ured, nudei dionice podsusedske cemen
tare. U poslovnim, a oito i kriminalnim krugovima, proulo se da
su neki njegovi izraelski partneri pokazali interes da u devastiranoj
i zaputenoj podsusedskoj zoni izgrade stambeni blok. S Nikoliem
se naao na parkiralitu uz Rudolfove vojarne nedaleko od svoje ku
e, je r je , navodno, urio na redovitu popodnevnu rekreaciju. Kad
im je prila policijska patrola, sjedili su u Petraevu automobilu i ra
zgledavali knjigu dioniara koju je Nikoli donio. Rastali su se na
kon to je Petra odbio kupoprodajnu ponudu. Nikolievih 25 posto
dionica nije bilo ni priblino dovoljno za preuzimanje vlasnikih
prava nad podsusedskom cementarom. Kako je Petra tvrdio, vie se
nikada nisu vidjeli, a za njega je drugi put u ivotu uo kad je otkri
ven kao jedan od aktera gangsterskog sukoba na Cvjetnom trgu.
Koliko god izgledalo neuvjerljivo da tajkun s raskonim poslov
nim uredom na tadanjem Trgu hrvatskih velikana zakazuje poslov
ni sastanak na parkiralitu, istraga je utvrdila da su neki dijelovi
njegovih objanjenja ipak toni: Nikoli je doista posjedovao dioni
ce podsusedske cementare; stekao ih je prebijanjem kamatarskih
dugova s nadasve sumnjivim hrvatskim biznismenom iz Bea ko
ji se zbog pljaki i prijevara u trenutku Slikova ubojstva zatekao u
austrijskom zatvoru.9 U kriminalnim krugovima poznat kao mee
tar koji uglavnom ordinira po Dubravi, koji stalno neto kupuje i

Hrvoje Petra kao svjedok u sudskom postupku protiv Nikolia i dr. 18. rujna 2002.,
poslovni broj sudskog spisa VI-K-173/01.
IskazVencela Drinovca, Nikolieva poslovnog partnera iz sesvetske cementare,
aZoranu Luburiu 14. svibnja 2001.

I 276 1
 [ ZDRUG ]

preprodaje - od stanova do pitolja - iz nekog starog policijskog izv

jea izvuen je podatak da se Nikoli spominjao kao pomaga sku
pine HVO-ovaca koji su u Oraju opljakali novac za vojnike pla
e. U arhivu velikogorikog suda nalazila su se dva sudska predme
ta vezana uz lairane prometne nesree kojima je Nikoli pokuao
iz Croatia osiguranja izvui odtetu. U HIS-ovoj akciji Barakuda
tajni agent Mornar predstavio ga je kao nerazdvojnog poslovnog
partnera i osobnog prijatelja Marija Sove koji je na zagrebakoj Ma-
lenici pribavljao pitolje s priguivaima za Vinka uljevia Klicu.1"
Premda je suraivao sa svim zagrebakim gangovima kojima je
podjednako rado prodavao svoje meetarske usluge, kriminalci ga
nisu uzimali previe ozbiljno. Neki od njih zauvijek su ostali uvje
reni da su policijsko-pravosudni istraitelji napravili ozbiljnu pogre
ku kada su Nikolia proglasili organizatorom Slikova ubojstva.
On je tip koji e pronai smjetaj za sitnu lovu, pribaviti automo
bil, oruje, poslovni prostor, stan, ali da sinkronizira neije ubojs
tvo - to je iznad Nikolievih mogunosti , objasnit e jedan od nje
govih znanaca, vercer iz Dubrave.
injenica da se upustio u bijeg ak do Kolumbije, koji iziskuje i
dobru organizaciju i enormne trokove, pokazuje, meutim, da je
jedan dio Nikolievog ivota ispadao iz obzora i klasinih krimina
laca i policijskih eksperata. U spekulacijama koje su post festum
trebale rasvijetliti njegovu prolost, pojavio se ovjek koji je tvrdio
da ga poznaje kao djelatnika vojnoobavjetajnog SIS-a, to su slu
beni predstavnici Ministarstva obrane odluno zanijekali.
U istrazi i kasnijem suenju ubojicama s Cvjetnog trga, vrlo su
aktivno sudjelovali privatni odvjetnici Slikove obitelji, najprije
kao zastupnici oteenika, a potom kao branitelji njegova tjelohra
nitelja Ivice Bertia koji je pokazivao prilino jake simptome neu
raunljivosti. Imali su dva zadatka: da titei uspomenu na pokoj-

Niz izvjea Veselina Marinova o Mariju Sovi, ilegalnoj proizvodnji i distribuciji

pitolja HS2000 i agrarna , pohranjena u HIS-ovoj arhivi, nastalo je tijekom rujna
i listopada 1998.
" Prema kazivanju pripadnika kriminalnog kruga Vjeke Slika iz Dubrave.

1 277 ]
 [ ZDRUG ]

nika iz mirogojske Aleje velikana sprijee svako pitanje o mra

nim stranama njegove biografije i da Bertiev in predstave kao
to praviniju i neizbjeniju gestu. Jedan od njih ak je pokuao
dokazivati da je Berti, ubivi Cappiaua, uinio herojsko djelo i
sprijeio opasnog terorista da izvri masovni pokolj nevinih gra
ana na Cvjetnom trgu.
U takvoj atmosferi optuena trojka - Nikoli u odsutnosti - osu
ena je na drastine robije, a da ni pravosue ni zainteresirana jav
nost nisu bili nita blie motivima ni prijanjih atentata na Vjeku
Slika ni razlozima njegova smaknua. Bile su to drakonske kazne
kakve su hrvatski sudovi izricali jo samo za ratne zloince srpske
nacionalnosti: Slikovom tjelohranitelju Bertiu, kao najblaa, od
mjerena robija od devet godina, Ivoevi je dobio dvadeset, a bje
guncu Nikoliu dosueno je 30 godina zatvora. Dodue, uvaava
jui albe njihovih branitelja, u rujnu 2003. Vrhovni sud bitno e
izmijeniti odluku zagrebakog upanijskog suda, pa e, uz smanje
nje Ivoevieve kazne, u potpunosti ukinuti presudu protiv odsut
nog Nikolia i naloiti ponovljeni sudski postupak.
No pozadina Slikova ubojstva dodatno se zamutila dramatinim ra
skolom u njegovoj obitelji oko znanog i neznanog naslijea. Sukus
obiteljske drame bio je zapravo socioloke naravi. Dogodio se u suda
ru tradicija ruralne zajednice iz bosanske Posavine s graanskim nor
mama branoga prava. Slikovi su tvrdili da im pripada najvei dio
imovine kralja poker automata, jer pokojnik svoj kapital nije stekao
kao pojedinac nego uz snanu obiteljsku potporu. Njegova udovica
pozivala se na imovinska prava koja pripadaju njezinoj djed.
im je policija zavrila premetainu Slikova stana u Bogovievoj
ulici, Marko Sliko i Mijo Kovo, stariji brat i uljak, krenuli su u svoj
privatni pretres. Naoigled okirane udovice, pokupili su sva pokoj
nikova odijela, kapute, rune satove i kreditne kartice. Nudei joj
materijalnu i fiziku sigurnost, od nje su traili potpunu lojalnost Sli-
kovoj krvnoj rodbini kojom ujedno prihvaa i obiteljsko vodstvo
Marka Slika. Javno poznata ostavtina kralja poker automata

[ 278 ]
 [ ZD RUG ]

sastojala se od etiri tvrtke nekadanjeg jedinstvenog poduzea Bo-

naparte. Zbog poreznih malverzacija, tri poduzea bila su registrira
na na imena njegovih povjerljivih suradnika, dok je samo jedna bi
la uknjiena na ime njegove supruge Danijele Sliko.12Vei dio stam
benog prostora u Bogovievoj ulici - sastavljenog od tri spojena sta
na - bio je upisan na ime oca Ante, a teren na buduoj trasi autoceste
Zagreb - Gorian u zemljinim je knjigama zaveden kao vlasnitvo
Slikove majke Ane.
U prvi mah mlada ena s dvoje male djece pokorila se ulozi neu
tjene udovice ija je svrha da - pod vodstvom Marka Slika - nje
guje kult ubijenog mua. Okruili su je uljevievim ljudima,
tvrdei da se brinu za njezinu sigurnost i da je brane od daljnjih ak
cija bagarievaca. Za efa tog privatnog udoviina osiguranja po
stavljen je Franjo Zelenika, isti onaj koji e godinu dana poslije bi
ti umijean u uljevievu navlakuu za Veselina Marinova. Treti
rajui je kao zarobljenicu, ograniili su joj kretanje, nadzirali svaki
njezin korak, telefonske razgovore. Na ime trokova tog pomnog
osiguranja od nje su izvukli posljednju uteevinu.13
Odnose je poremetio Draen Golemovi, stari prijatelj njezina po
kojnog mua, koji se kavalirski ponudio za alternativnog zatitni
ka. U vrlo kratkom vremenu postali su ljubavnici, zarunici pa
brani par. Poto je uz njegovu pomo izmakla i svojim uvarima i
Slikovoj rodbini, u rat s tzv. zloinakom organizacijom - ve
odavno premjeten s ulice u sudnicu - uveden je novi moment: jed
nog dana u Golemovievu peenjarnicu svratili su Marko Sliko i
Mijo Kovo zahtijevajui od mladoga para sudjelovanje u razdiobi

jj " Prema sudskom Rjeenju o nasljeivanju posl. broj V-O-3652/Ol od 29. lipnja 2001.

I
Danijela Sliko i njezini sinovi naslijedili su zaputenu zgradu u Pragu registriranu kao
imovinu tvrtke Bonaparte Bohemia, inventar i obrtna sredstva zagrebakog poduzea
Bonaparte, 12 vozila za postavljanje i servisiranje poker automata, dio nekretnine u
[i Tkalievoj ulici od 27 etvornih metara, salon za igre na sreu i bistro na Peenici,

L
manji dio stana u Bogovievoj 9 (ostatak pripada Anti Sliku, ocu pokojnika), lokal
Madona u Sesvetama, te 555 etvornih metara poslovnog centra u Novom Zagrebu.

' Intervju Danijele Sliko u Globusu od 13. rujna 2002., te kazivanje bliskog prijatelja
obitelji Sliko autorici knjige. [ 279 ]
 [ ZDRUG ]

imovine vrijedne 50 milijuna DEM, koliko po njihovoj procjeni

iznosi naslijee kralja poker automata. Kako ih je udovica uvje
ravala da ona tih novaca nema, da ivi iskljuivo od etvrtine ne
kadanjeg Bonapartea i dvadesetak poker automata, Marko Sliko
priprijetio je da e je zajedno s Golemoviem proglasiti suuesni
kom u likvidaciji vlastitog mua.,4Tako je i bilo. Mjesec dana posli
je, u svojstvu svjedoka u sudskom postupku protiv aktera oruanog
sukoba na Cvjetnom trgu, uijakinju i njezina novog zarunika op
tuio je za urotniko saveznitvo s Hrvojem Petraem. Navodno, na
dan muevljeva ubojstva potajno je iz njegova depa ukrala pitolj
znajui da ide u pripremljenu zasjedu.
Na pitanje sudskog vijea zato ve u istrazi nije iznio svoja sa
znanja o umijeanosti uijakinje u likvidaciju brata, Marko Sliko
lakonski je odgovorio kako je istinu o Danijeli Sliko skrivao kao
obiteljsku sramotu iz obzira prema mrtvom bratu.
Golemovi je uzvratio jednakom estinom, tvrdei da se Marko
Sliko bavi prostitucijom, da je pedofil, kamatar i ucjenjiva. U tom
obiteljskom raskolu Vinko uljevi Klica, zajedno sa svojom voj
skom razbijaa i dva kuma, Vladom Rajiem i Mladenom Gude-
ljem, svrstao se na udoviinu stranu. Svoj izbor izmeu dviju obi
teljskih frakcija objanjavao je sentimentima prema djeci Vjeke Sli-
ka koja, po njegovu miljenju, imaju pravo na oevinu. No udovi
ca i njezin novi suprug uskoro e shvatiti da uljevi nije tako sen
timentalan kako se predstavlja. Primjeujui da je progutao mamac
o 50 milijuna DEM skrivenih na tajnim raunima kralja poker au
tomata, zakljuili su da je u udovici vidio zlatnu koku koju e la
ko i temeljito opljakati.
Kad mu je Golemovi otkazao zatitarske usluge, uljevi je
vrlo lako promijenio stranu. U trenutku egzekucije Veselina Marino-
va svoje gangsterske kapacitete stavio je na raspolaganje Marku Sli-
ku. U tom brzom i olakom prestrojavanju, jedinstvena organizacija

t
" Sadraj kaznene prijave koju je u ime Danijele Sliko podnio odvjetnik Ljubo Viskoui
Pavasovi protiv Marka SHka.

[ 280 ]
 [ ZDRUG ]

njegovih sljedbenika iz biveg HVO-a prvi se put raskolila. Dok je

jedan uljeviev kum - Vlado Raji - sluio kao kljuni spoj u novoj
alijansi, drugi kum - Mladen Gudelj - ostao je lojalan Danijeli Sliko
i njezinu drugom suprugu. Uzvraajui udarac, uljevi je poeo po
tiho pothranjivati priu da su Draen Golemovi i biva ena Vjeke
Slika doista postali pripadnici Petraeve mafije.15
Kao tragini, po mnogima ipak logini epilog drame vrlo grubog ra
zraunavanja oko naslijea, 23. sijenja 2003., u mrano zimsko po
podne, likvidiran je i sam Marko Sliko. Saekua je bila postav
ljena na ulazu njegovog stana smjetenog na posljednjem katu ho
tela Sliko u Bunievoj ulici, u neposrednoj blizini Autobusnog kolo
dvora, koji je ve uvelike funkcionirao kao ilegalni bordel za verce
re i kamiondije iz bosanske Pbsavine.16 Nepoznati ubojica, nesum
njivo naruen i plaen, u njega je sasuo arer metaka i netragom
nestao, ne ostavivi doslovno ni najmanji znak svoga identiteta ili
motiva. S obzirom da je u tom trenutku tzv. suenje desetljea bilo
upravo zavreno i vei se dio pripadnika tzv. zloinake organizaci
je naao na slobodi, za organizaciju ubojstva po automatizmu osum
njieni su na jednoj strani donedavni remetineki pritvorenici, a na
drugoj Slikova udovica i njezin novi suprug. U viednevnom ispiti
vanju njihovog kretanja, policija je ustvrdila da su Jelavi i Pripuz
popodne 23. sijenja 2003., u drutvu svojih obitelji i nekolicine pri
jatelja, proveli na ruku u Pripuzovoj kui. A Golemovi je, nakon
testiranja na detektoru lai, uspio, ini se, uvjeriti policiju da je toga

I
" Prema kazivanjima prijatelja obitelji Sliko autorici knjige.
" Da je hotel Sliko bio jedan od vorita gdje se zagrebako podzemlje spajalo s
kriminalnim miljeom Bosanske Posavine svjedoi zagonetna eskort dama Barbara koja je,
kada je u proljee 2003. otkrivena povea skupina vercera kavom u Sesvetama,
identificirana kao bitna poveznica izmeu visoko pozicioniranih dravnih slubenika i
riminalaca. Njeno pravo ime bilo je Rua Todi, zatekla se u Hrvatskoj bjeei od policije
Republike Srpske, da bi karijeru zapoela kao eskort dama ije su se usluge mogle zatraiti
na recepciji hotela Sliko. Punu profesionalnu afirmaciju doivjela je tijekom 2000. kada se,
pod imenom Barbara, fotografirala kao djevojka mjeseca za hrvatsko izdanje Playboya.
Ispitujui saveznitvo carine sa vercerkim skupinama, policijski istraitelji otkrili su da je
Rua, alias Barbara, kriminalcima prenosila dragocjene informacije koje je doznavala od
klijentele iz nadlenih carinskih i poreznih slubi.

[ 281 ]
 [ ZDRUG ]

dana bio mnogo vie zaokupljen ve visokom trudnoom svoje su

pruge, nego njezinim nekadanjim urjakom.
Unaprijed je bilo jasno da e i ovo ubojstvo ostati nerijeeno.
Premda nitko nije iskljuivao i treu mogunost - da je Marko Sli-
ko umro u pokuaju da utjera dugove svoga pokojnog brata - bilo
je odve kasno da se nakon tako mnogo izgubljenog vremena na
pokon rekonstruira sve neznane dunike kojima je njegova smrt,
izvan svake sumnje, takoer donijela olakanje.
Nasuprot klieu o uvijek istim blokovskim sudarima sa Zlatkom
Bagariem i njegovim nasljednicima, Vjeko Sliko, kao sredinji lik
viegodinje sage o usponu i padu ranokapitalistike dravotvor
ne obitelji iz bosanske Posavine, bio je umreen u cijeli niz od
nosa i poslovnih kombinacija koji bi, u nekim drugim okolnostima,
izazvali pozornost kriminalistikih strunjaka i istraitelja, kao i
fra za razumijevanje ne samo njegove smrti, nego i smrti njegovog
starijeg brata.
Nekoliko tjedana prije egzekucije na Cvjetnom trgu Vjeko Sliko
se sukobio s utjecajnim krugovima u Poglavarstvu grada Zagreba.
Na sebe je preuzeo obvezu da e za skupinu Rusa, svojih znanaca
iz Praga, ishoditi poslovni prostor u sreditu Zagreba. U pregovori
ma sa svojim partnerima u gradskoj upravi dobio je vrsta obea
nja da e za Ruse priskrbiti prizemlje zgrade u Bogovievoj ulici u
kojoj je bio njegov luksuzni stan. Budui da gradska uprava - sa
stavljena od vie stranaka i razliitih koncepcija vlasti - nije funkci
onirala kao homogena cjelina, u tom prostoru je na kraju otvorena
dvoetana trgovina Benettona.
injenica da je u oujku 2001. u kontejneru ispred zgrade grad
ske skuptine eksplodirala bomba, mogla se shvatiti kao prijetea
opomena onima koji se nisu drali sporazuma s Vjekom Slikom.
Teorija - ne odve rairena - inila se utoliko loginijom, to su is
traitelji PUZ-a za podmetanje eksploziva u jednom trenutku
osumnjiili biveg pripadnika HVO-a zaposlenog kod Slikova ur
jaka Mije Kove, koji je , nakon nestanka jedinih mukaraca u kla

[ 282 ]
 [ ZDRUG! J

nu Slikovih, mogao naslijediti njihovu vodeu obiteljsku poziciju.

Dakle, neznatno prije dvostruke likvidacije na Cvjetnom trgu oe
kivale su se reakcije Rusa koji e, kako se pretpostavljalo, samog
Slika okriviti za propali aranman. Tako se, meu ostalim, ozbilj
no razmatrala mogunost da je kralj poker automata poginuo po
ruskoj narudbi.Teorija je imala veliku slabost: nije mogla objasni
ti kontinuitet s atentatom iz 1999. koji je oito postojao.
Drugi putokaz vodio je prema nekadanjim legionarima i ino
zemnim plaenicima koji su u hrvatsko-srpskom i hrvatsko-musli-
manskom ratu u raznim formama bili naslonjeni na bojnu Zrin
ski Frankopan , a potom na Prvi gardijski zdrug gotovo istoga sa
stava i s istim zapovjednikom. Trag je takoer bio vrlo logian. I
sam James Marty Cappiau, belgijski plaenik, kao i taurus koji
je upotrijebio za Slikovo ubojstvo, proizlazili su iz istoga miljea.
Njegove jake pozicije u vojno-obavjetajnom segmentu podzemlja
spominjale su se ve u HIS-ovoj Barakudi. Veselin Marinov izvi
jestio je tajnu slubu da se u Intim-baru Cappiau pojavljivao u dru
tvu dvojice vojnika iz Tiidmanova Stoera osiguranja, kao dijela
Prvog gardijskog zdruga.17
Ni ime Marka Nikolia, minornog meetara, nije bilo potpuno
izvan konteksta vojno-politikog pokroviteljstva. Dokumente na
izmiljeno ime Marko Antunovi priskrbio je uz posredovanje vo
ditelja vojno-sportskog centra na Sveticama i vozaa hrvatskog ge
nerala koji ga je 1997. u vojnom dipu odvezao u sisaku policij
sku upravu da preuzme lanu osobnu iskaznicu.18 Sisaka policij
ska uprava zacijelo nije sluajno izabrana. Uz mnotvo izbjeglica iz
bosanske Posavine koji su tu bili zaposleni, sisaka filijala MUP-a
pokrivala je teritorij znaajnih vercerskih ruta nafte, cigareta i lju
di izmeu BiH i Hrvatske koji su u vrijeme hrvatsko-muslimanskog
rata bili pod kontrolom protuhercegovakog SZUP-a.

[
Izvjee Veselina Marinova o Intim-baru.
" Iskaz Milana Stania, slubenika PlI sisake, istranom sucu Zoranu Luburiu
od 15. svibnja 2001.

i 283 ]
 [ ZDRUG ]

Nakon Daytonskog sporazuma postali su najsnanija konkurenci

ja krijumarskim kanalima preko Hercegovine izgraenima u do
sluhu sa splitskim jedinicama Vojne policije i vojnoga SIS-a.
I trea teorija upuivala je na univerzum isprepletenog hrvat-
sko-hercegovakog drutva iz Barakude. Izvedena je iz neo
dreene glasine o Slikovu lancu poker automata koji je , nakon
splanjavanja hazarderske strasti u Hrvatskoj, premjeten na te
ritorij BiH uz dozvolu i pod kontrolom biveg HVO-a. Od Slika
se, navodno, oekivalo da uzvrati financiranjem politikih proje
kata HDZ-a BiH, ukljuujui tzv. hrvatsku samoupravu koja je,
kao novi pokuaj opstrukcije Daytonskog sporazuma, slubeno
proglaena neto prije njegove smrti. Poslovino krt, tvrdili su
izvjesni hercegovaki izvori, Sliko je odbio dati novac; gangster
skim spektaklom na Cvjetnom trgu nije samo kanjen za nepo
tovanje financijskih obveza, nego je i svim ostalim poslovnim
partnerima nekadanjeg HVO-a poslana prijetea poruka o mo
guim konzekvencama njihova eventualnog neposluha.
Da je naruitelj, bez obzira na sve mogue motive, moda doi
sta skriven u redovima podzemne kriminalno-vojne organizacije,
signaliziralo je mnotvo poglavlja Cappiauova zagonetnog ivota.
James Marty Cappiau stigao je , naime, u Hrvatsku u kolovozu
1991., na poziv Ante Rose, Hrvata koji je godinama ivio u Fran
cuskoj, gdje je stekao i legionarsku mirovinu. Upoznao ih je na
vodno suprug Rosine sestre, ve spomenuti Yves Almadovar, tako
er francuski vojni umirovljenik, koji je u svojoj zemlji posjedo
vao malu aviokompaniju. Cappiau nije imao osobito vojno obra
zovanje: u rodnoj Belgiji stekao je zvanje priuvnog topnikog
doasnika; u Francuskoj je 1990. radio kao demonstrator vina.1
Sva trojica u isto su se vrijeme prikljuili obrani Hrvatske ve u
prvim mjesecima Domovinskog rata. Razili su se 1993., kad su
Roso i Cappiau otili u BiH, dok se Rosin urjak nastanio u Iva
ni Gradu, a nakon Oluje u Petrinji.

[ " Iskaz Yvesa Almadavara istranom sucu Zoranu Luburiu.

1 284 ]
 [ ZDRU T

Godine 1995. Naletili ga je dao uhititi, prilino uvjeren da je Cap-

paiu stigao u njegovu irokobrijeku prijestolnicu jer su ga Muslima
ni platili da ga ubije. ivot mu je sauvan samo zahvaljujui inter
venciji monika iz Zagreba iji se autoritet nije mogao ignorirati.20
Cappiau je sljedee godine izgubio status profesionalca u HV-u, ali
je Roso dao najbolje pismene preporuke nudei ga HIS-u, a potom
i zapovjednom stoeru HVO-a u Fosuju. Jesu li Rosine preporuke
uspjele Cappiaua uiniti HIS-ovim ili SIS-ovim pijunom, nije mo
gue doznati. Za svoje znance Cappiau je postao osniva i vlasnik
jrivatne tvrtke koja je za MORH nabavljala vojnu opremu za ko-
nandosku borbu. Poslije e se otkriti da je funkcionirala kao hrvat
ska ispostava prake Joyslovakie preko koje je ruska i ukrajinska
mafija distribuirala vojne helikoptere i automate po afrikim zem
ljama te sluila kao jedan od kanala za prebacivanje meunarodnih
plaenika za rat u eeniji. Meunarodne spone Belgijanca detalj
no su rekonstruirane 1997., kad je u Francuskoj izbila afera zbog
umijeanosti Le Penovih desniara u graanski rat u Kongu.21 Ime
Jamesa Martyja Cappiaua navedeno je u popisu ljudi koje je francu
ska desniarska stranka kao tjelohranitelje iznajmila kongoanskom
diktatoru. Meunarodna istraga otkrila je, takoer, da je Cappiau
prevario svoje eenske klijente, pokupivi novac za narudbu koju
nikada nije realizirao. On sam alio se prijateljima da ga je nasama
rio general Vladimir Zagorec, glavni logistiar MORH-a.
Belgijanevi pokrovitelji u Hrvatskoj nikada nisu otkriveni. Sam
Roso maksimalno je minorizirao njihovo poznanstvo. Istodobno je
nedvojbeno dokazano da ga je spasio sudskog procesa u Osijeku,
gdje je Cappiau bio optuen za ubojstvo konobara epinskog kafi
a Apis.22 Povijest odnosa izmeu Slikova ubojice i legionarsko-
hercegovakog kruoka nije se dublje istraivala, premda su neki

' Prema kazivanju Veselina Marinava autorici knjige

!l Veernji list, 23. prosinca 2001.
Fotokopija dokumenta kojim se Ante Roso, general HV-a, obraa Miroslavu Thdmanu,
uvrtena u spis upanijskog suda u Osijeku k ao intervencija u korist Jamesa Martyja
L Cappiaua, Internet izdanje FeralTHbunea store.feral.hr/feral/2001/811lcapp.html.

1 285 ]
 [ ZDRUG ]

njegovi pripadnici - poput Brune Zorice Zulua - prema slubenim

policijskim nalazima bili duboko umijeani u verc oruja izmeu
BiH i teroristikih frakcija IRA-e. No identificirana obavjetajno-
kriminalna struktura Brune Zorice Zulua meu HDZ-ovim desni
arima iskoritena je u drugu svrhu: nekolicina njegovih najbliih
suradnika pojavila se na suenju protiv tzv. zloinake organizaci
je da potvrde kako su u svojim privatnim istragama doli do sazna
nja identinih optunici Dunje Pavliek-Patak. Iz iste sredine stra
nih plaenika i legionara potjecao je, tovie, Sinia Stracaboko,
alias Sinia Dvorski, koji je 1996. likvidirao Marela Popovia, biv
eg HDZ-ova ministra turizma iz Istre, navodno glavnog koniara
u pretvorbi turistikog poduzea Anita uVrsaru. U memoarima to
ih je pisao u zatvorskoj eliji potanko se sjeao ratnih dana na Ba
niji gdje je , kao pripadnik diverzantske postrojbe Obavjetajne slu
be Glavnoga stoera HV-a, takoer poslije ujedinjene sa Zdru
gom, ve tada rijetkim armbrustom gaao srpske tenkove.23 Nje
gov kolega iz iste postrojbe likvidirao je u Novskoj cijelu obitelj;
nakon amnestije zbog ratnih zasluga poinio je novo ubojstvo u sa
moborskom diskoklubu Podmornica. Pripadnik Zdruga pretukao je
1997. Vladu Gotovca, pjesnika i predsjednika Liberalne stranke, na
politikom skupu u Puli.
Dravno odvjetnitvo nije bilo zainteresirano da se ispita taj dru
gi kompleks indicija oko Prvog gardijskog zdruga i Prvog gardijskog
zbora iz kojeg su potekli ne samo belgijski plaenik, nego i ero
za obotovo ubojstvo, igram za Taqijevo ubojstvo, vjerojatno
armbrust za atentat na Slika, i izvan svake sumnje, taurus
Martyja Cappiaua kojim je Sliko dokrajen 2001. Iz redova Prvog
gardijskog zdruga bio je regutiran niz uljevievih sljedbenika ko
ji su nakon propasti Herceg Bosne uhljebljeni uTumanovoj preto-
rijanskoj gardi. Nakon smjene vlasti u sijenju 2000. napokon su
djelomice inkorporirani u regularne jedinice HV-a, a djelomice pak
razvojaeni i umirovljeni. Jednim dijelom angairani su kao crna

[ J Prema kazivanju Veselina Marinova autorici knjige.

I 286 ]
 [ ZDRUG ]

radna snaga u zatitarskim tvrtkama pod uljevievom kontrolom.

Manju skupinu kao tjelesnu zatitu svoje obitelji zaposlio je Nino
slav Pavi, suvlasnik novinskog koncerna Europapress holding, po
litiki promotor Radovana Ortynskog i tajni medijski ortak HDZ-
ovih desniara Kutle i Paalia. Kad je u veljai 2003. bombom ra
znesen jedan od dipova iz njegova voznog parka, svi potencijali
njegove propagandne mainerije bili su upregnuti ne samo da se ek
splozija prikae kao simboliki atak organiziranog kriminala na
slobodu hrvatskih medija, nego i da se prikrije nazonost umirov
ljenih pripadnika Zdruga u njegovoj neposrednoj blizini.
Za MUP-ove inspektore Prvi gardijski zdrug bio je hermetiki za
tvoren. Ono malo informacija to ih je vojska bila voljna davati po
licijskim istraiteljima ostajalo je pod embargom Dravnog odvjet
nitva. Radovan Ortynski, kako e se otkriti pri kraju suenja de
setljea, iz svog istranog spisa protiv tzv. zloinake organizacije
izbacio je izvjee Vojne policije u kojem se priznaje da ero o-
botova ubojice potjee iz arsenalaTumanovih pretorijanaca.
Prvi gardijski zbor nastao je spajanjem dviju specijalnih postrojbi
HV-a koje su, poput specijalnih jedinica HVO-a, formalno bile po
dreene Glavnom stoeru, no faktiki je njima rukovodio Gojko
uak, ministar obrane Republike Hrvatske. Poetkom 90-ih jedna
od tih postrojbi, pod imenom Zrinski , imala je bazu u napute
nom zdanju nekadanje politike kole u Kumrovcu, druga - na ne
kadanjem poligonu JNA u Rakitju. Obje su nastale okupljanjem
bivih legionara koji su u Hrvatsku stigli 1991. u najveem emi
grantskom valu, kao dvostruki francusko-hrvatski dravljani i va
treni desniari Le Penove kole. U pravilu, sa sobom su doveli i sku
pine plaenika iz drugih drava, od Kanade do Austrije, klasine

" Izvjee sa suenja protiv tzv. zloinake organizacije u Jutarnjem listu. Veernjem listu i
Vjesniku od 30. listopada 2002. Prepriavajui dopis koji je Mate Laui, naelnik
Uprave Vojne policije, uputio sucu Ratku ekiu, novine navode da je spomenuti ero
zaprimljen u MORH-u 1. travnja 1994. u sanduku koji je, po svemu sudei, isporuen
Prvom gardijskom zdrugu. U spomenutom dopisu Laui takoer napominje da je te
podatke poslao istranom sucu Radovanu Ortvnskom ve 1999. Uvidom u spis sudac
eki je utvrdio da Lauievog dopisa nema.

1 287 ]
 [ ZDRUG ]

pse rata kojima je ubijanje bilo stil ivota. Kumrovekim specijal-

cima poznatima kao Zrinski zapovijedao je legionar Milenko
Rlipovi, roen u jednom hercegovakom selu. Pbstrojbu Franko-
pan u Rakitju predvodio je Ante Roso.
Obje formacije MORH-a sudjelovale su u hrvatsko-muslimanskom
ratu. Iako su formalno stavljene na raspolaganje nadlenom zamje
niku naelnika HVO-a za specijalne postrojbe, Filipovi i Roso za
povijedi su i dalje dobivali iz ukova zagrebakog kabineta.25
Nakon Oluje 1995. dio vojnoga kadra premjeten je u druge po
strojbe, a Roso, s inom generala, imenovan je efom Hrvatskog
vojnog muzeja u osnivanju. Istodobno je osnovao privatnu tvrtku
koja je s francuskim korporacijama probijala tunele na buduim
autocestama Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka. Jezgra nekadanjih
Zrinskih i Frankopana spojena je u Prvi gardijski zdrug pod
zapovjednitvom Milenka Filipovia. Kao manja ustrojbena jedini
ca inkorporiran je u Prvi hrvatski gardijski zbor koji je definiran
kao dio UNS-a, sredinjeg tijela koje upravlja sigumosno-obavje-
tajnim sustavom samog predsjednika Franje Tumana. Tako je
Zbor, odnosno Zdrug pretvoren u internu oruanu formaciju UNS-
ova Stoera osiguranja u koji su se slijevale sve politike i pijunski
relevantne informacije. Bio je, dakle, naoko pitomija varijanta pos
trojbe izvan svake javne i institucionalne kontrole koja je u Srbiji,
poznata kao Crvene beretke, djelovala pod kontrolom civilne
srpske protuobavjetajne Slube dravne bezbednosti.
Stoer osiguranja predvoen Milom ukom bio je prva instanca
koja je razmatrala i analizirala krau bundi Ankice Tuman iTaqi-
jev napad na predsjednikova unuka u diskoklubu Best.26 Izabrani
pripadnici Zdruga ukljueni su u SIS-ovu operaciju Kameleon

Prema kazivanju biveg visokog asnika u Glavnom stoeru HV-a, dvojice djelatnika
SIS-a i jednog od ljudi koji su bili na elu Zbora narodne garde, pretee HV-a, 1992.; o
preseljenju Legije stranaca u HV vidjeti takoer tekst Feral Tribunea na Internet siteu
www.feral.hr/feral201/803.
Veselin Marinov o tome je priao autorici knjige kao izravni oevidac incidenta izmeu
Shpejtima Taqija i Sinie Koutia u diskoteci Best; tvrdio je da ga je tim povodom
, sasluavao jedan od pripadnika Prvog gardijskog zdruga.

[ 288 ]
 [ ZDRUG ]

kojom je, kao dio ire strateke predizbome akcije reima, trebalo
prikupiti informacije o inozemnim pokroviteljima HDZ-ovih poli
tikih oponenata i medijskih kritiara. Operacija se svela na klasi
ne gangsterske provale i krade kompjuterskih disketa, ak cijelih
laptopa iz ureda OESS-a i nevladinih udruga za kontrolu izbora.26
Ali ni pretorijanska garda Oca Domovine nije bila poteena frak
cijskih obrauna. Nezadovoljan to je nadreenom zapovjednom
instancom Stoera osiguranja UNS-a i Milom ukom ostao bez au
tonomnosti, Rlipovi se uporno zalagao da njegova ustrojbena je
dinica - sastavljena od 3000 ljudi i svih rodova vojske - i nadalje
funkcionira kao vojna postrojba pod izravnim rukovodstvom Goj-
ka uka. Nakon ukove smrti 1997. njegovo mjesto na politikoj
sceni, dodue s manjim uspjehom, preuzeo je Ivi Paali, Tuma-
nov politiki savjetnik takoer iz Hercegovine te jedan od tajnih
medijskih ortaka novinskog koncerna EPH. Paali je, dakle, postao
nova personalizacija dugogodinje frakcijske borbe hercegovako-
legionarskog lobija protiv Franje Tumana koji ih je poveo u rat za
Herceg Bosnu, pa od nje odustao pod prijetnjom pogubnih meu
narodnih sankcija.
I obratno, pozivajui se na formalnu hijerarhiju iTudmanov auto
ritet vrhovnog zapovjednika Oruanih snaga, uk je svim svojim
politikim i zapovjednim ovlastima dokazivao superiornost nad
podreenim Filipoviem. U tom podzemnom sukobu Zbora i Zdru
ga, kao ukovi frakcijski saveznici sudjelovali su vei dijelovi HIS-
a, UNS-a, MUP-a i dio SZUP-a dok je njime upravljao Smiljan Re-
lji. SIS, Vojna policija i vei dio MORH-a servisirali su Rlipovievu
proukovsku, kasnije paalievsku struju. SZUP je postao njihovo
dodatno uporite nakon Reljieve smjene.
U ideolokom smislu meu posvaanim frakcijama HDZ-a i nji
hovim strujama u vojsci, policiji i tajnim slubama nije bilo nikakve

[
' Franjo Tbt, dounik i provokator SIS-a u Hrvatskom helsinkom odboru za ljudska
prava, o operacijama SIS-a protiv OESS-a i nevladinih organizacija svjedoio je
javno u Nacionalu o d 15. oujka 2000.

[ 289 ]
 [ ZDRUG ]

razlike. Sukob se vodio oko inova, kadrovskih sinekura, viih i ni

ih nadlenosti u dravnoj hijerarhiji. Analogno tomu razmirice
oko Tumanovih pretorijanaca objanjavale su se politikim ni
jansama koje su proizlazile iz Filipovieva legionarsko-hercegova-
kog podrijetla, dok je uk proizaao iz redova SZUP-a, a potjecao
je iz bosanske kolonije Ramljaka s bjelovarskog podruja.
Slikovo i uljevievo pijunsko okruenje bilo je prikljueno na
ukove personalne podanike koji su inili veinu Zdruga. Ista se li
nija protezala prema Mladenu Naletiliu i nekadanjim arhitektima
hrvatsko-muslimanskog rata. Iz njihova rakursa, bivi emigrant
Zlatko Bagari i tzv. zloinaka organizacija funkcionirah su kao
ispostava tumanovske linije u obavjetajno-kriminalnom pod
zemlju. Zato prizor Slikova prvog susreta s Petraem na Hipodro
mu pokazuje i politiku perspektivu iz koje je kralj poker automa
ta nahukan na veinskog vlasnika AGM-a. Kada pijani Ivan Ba-
kovi, uz psovke i uvrede, predbacuje Petraevu prijatelju arku
Pei lojalnost Tumanovoj obitelji, on kao ukovac zapravo na
stavlja samo svoj stari hercegovaki obraun s tumanovcima
koji su, navodno, izdali hrvatsku stvar u njegovoj rodnoj BiH.
Koliko je ubojstava i bombakih diverzija poinjeno u tom ratu
UNS-ovaca i SIS-ovaca, Zdruga i Zbora izravno prikljuenih na za
grebake gangove, nikada nije utvreno. U vrijeme HDZ-a valjalo
je uvati privid nacionalnog jedinstva, a nakon HDZ-a uslijedilo je
grevito zatakavanje neslavne hrvatske misije u susjednoj dravi,
zajedno s njenim glavnim protagonistima: lepenovskim sljedbenici
ma, psima rata, kriminalcima, zloincima, bivim udbaima, stalji-
nistima i priuenim HDZ-ovim pijunima. Nakon to se, dakle, vje
tim manevrima HDZ-ova kadrovskog ostatka u policiji i pravosu
u desetogodinja povijest zagrebakog podzemlja reducirala isk
ljuivo na tzv. Bagarievu mafiju, organizirani kriminal ilavo je na-
divio sva ubojstva i sve istrage, uhienja i sudske procese.

[ 290 ]
 [ ]

Z
uljevieva egzekucija Veselina Marinova, toboe u nunoj sa
moobrani, trebala je biti smjetena u zadani kontekst mafija-
kih klanova u zagrebakom podzemlju. Zato su Zuljevievu
rtvu mediji predstavili kao kriminalca koji je samog sebe proglasio
kolovanim pijunom sa sofijske Obavjetajne akademije i lanim
agentom hrvatskih tajnih slubi. Kao klju u oblikovanju nove epizo
de tog starog siea ve je bilo pripremljeno ime Hrvoja Petraa.
Premda nakon Slikova ubojstva odsutan iz Hrvatske, Petra je,
zajedno s turskim biznismenom Ahmedom Hamogluom, u Zagrebu
zavravao mnogo prije zapoet projekt casinaVega u hotelu Shera-
ton. Uz mnotvo nesporazuma koji su njihovu udruenu investici
ju pratili od samog poetka, nakon otvaranja kockarnice meu par
tnerima je izbila svaa koja se vie nije mogla izgladiti.Turin je in-
zistirao na osoblju iz svoje zemlje, dok su Petraevi pravni zastup
nici, po instrukcijama odsutnog klijenta, nastojali zaposliti to vie
domae radne snage. Najspornija je bila redarska sluba. Bez rijei
objanjenja turski suvlasnik raskinuo je ugovor sa zatitarskom
tvrtkom koja je angairana po Petraevoj odluci. Suprotno partne
rovoj volji i njihovu dogovoru o podjeli obveza i prava, Turin je
potpisao novi ugovor sa zatitarskim poduzeem Bili i dr. Kao
uposlenik tvrtke Bili i dr. koji je preuzeo osiguranje Vege potkraj
svibnja 2002. pojavio se Franjo Zelenika. Godinu dana prije ita
teljstvo Globusa upoznalo ga je kao bodyguarda Ane Kumjikove,
najvee zvijezde teniskog turnira u Bolu na Brau koji su osigura
vali zatitari Sliko-uljevieva ganga.

1 291 ]
 [ EPILOG ]

Nakon va susreta u Austriji, koji su bili posveeni Marinovljevim

nevoljama u Bugarskoj, on i Petra nastavili su povremeno komuni
cirati telefonom i mobitelom.Tako je Marinovu bila poznata situaci
ja u Vegi. Naveer 30. svibnja u jednom od tih razgovora Petra je
spomenuo Zeleniku. Znam, to je onaj iz postrojbe, uzvratio je
Marinov sjeajui se Naletilieva vojnika.1 Istog trenutka nazvao je
recepciju Sheratona. Kad su ga spojili s osiguranjem Vege, Marinov
je shvatio da razgovara s neznancem koji pukim sluajem ima isto
prezime kao nekadanji pripadnik Kanjenike bojne, pirotehniki
ekspert koji je za Naletilia minirao automobile, stanove i kue.
Tek nakon njegova ubojstva otkrit e se da je zatitarska tvrtka
Bili i dr. paravan Vinka uljevia Klice i da je pogreni Franjo
Zelenika doista razvojaeni specijalac biveg HVO-a. Ali nije potje
cao sa irokog Brijega; bio je roak Vlade Rajia iz srednje Bosne.
Daljnji tijek dogaaja policijski istraitelji nisu mogli dokazati,
premda je na osnovi iskustva i logike prilino jasan. Kako je Kuba-
nac, narueni ubojica, jo bio u zatvoru, uljevi je u naoko neva
nom nesporazumu oko Franje Zelenike nanjuio priliku za dobru
navlakuu. Broj Marinovljeva mobitela nije bilo teko pribaviti:
imao ga je Zdravko iki, imali su ga epinci, imali su ga gan
gsteri iz Pakrake Pbljane. Po svemu sudei, ovjek koji se predsta
vio kao irokobrijeki Zelenika iz Kanjenike bojne nazvao je Ma-
rinova s pozivnog broja 098/9012-749 i zakazao mu sastanak u ka
fiu NBA u poslovnom neboderu poznatom kao Chromosov toranj.
Isti pozivni broj pronaen je memoriran u mobitelima nekolicine
uljevievih prijatelja koji su tvrdili da se ne sjeaju kome pripada.
Korisnik slubeno nikada nije identificiran, jer je bio registriran na
prepaid karticu Cronet mree koju je mogao kupiti bilo tko. Sam
uljevi poricao je da se mobitelom ikada sluio. S istoga broja Ma
rinov je nazvan prije dolaska u NBA u 14 sati, tek to je zavrio ra
zgovor sa suprugom koja mu je objanjavala kojim e ulicama stii
do Chromosova tornja. Marinov je isti broj zvao dva puta prije do-

P Iskaz Branke Marinov policijskom inspektoru Gojku Markoviu o d 18. lipnja 2002.

[ 292 ]
 [ EPILO G ]

laska na sastanak: u 14.07 i 14.52 sati. Pola sata nakon Marinovlje-

va ubojstva, mobitel neutvrene osobe bio je zauvijek deaktiviran.
U tri iskaza pred policijom i istranim sucem Vinko uljevi Klica
elaborirao je preventivnu narav svoje navodne samoobrane. Tvrdio
je : da nije ubio Marinova, Marinov bi sigurno ubio njega. Kako je
ponavljao - vjerojatno tono - on i rtva nisu u NBA-u imali una
prijed dogovoren susret. Marinov zacijelo nije oekivao da e u ka
fiu zatei svog dugogodinjeg progonitelja.2 uljevi je jutro pro
veo s Franjom Zelenikom u potrazi za poslovnim prostorom za za
grebaku poslovnicu poduzea Zveevo, kako ga je zamolio di
rektor tog poduzea, njegov dobar prijatelj.3 Jozo Mariji, njihov
zemljak iz Dervente i vlasnik agencije Doma za kupopradaju ne
kretnina, odveo je uljevia i Zeleniku u Ratkayev prolaz da im po
kae 280 etvornih metara koji se nude za najam. Nisu ni uli u
zgradu. uljevi je rekao da je lokacija dobra, da e pregovore na
staviti drugi put i oni su se prilino urno rastali neto iza podne
va. Zelenika i uljevi odvezli su se dipom.
U Marijievu mobitelu policija je takoer pronala memorirani
Cronetov broj 098/9012-749. Tijekom 30. i 31. svibnja ak je etiri
puta razgovarao s njegovim korisnikom. No tvrdio je da se ne sjea
tono kojem od njegovih znanaca taj broj pripada. Dopustio je mo
gunost da ga je s toga broja zvao Ilija uljevi, brat Vinka uljevi
a Klice. Priznajui da je jutro proveo s Marijiem, Marinovljev ubo
jica ovako je opisao daljnje dogaaje: u NBA je stigao u ranim po
podnevnim satima, na terasi je ve zatekao omanje drutvo svojih
znanaca - pa i Franju Zeleniku - koji su gledali prijenos nogometne
utakmice. Uao je u prazan lokal, zauzeo separe nasuprot anku i pi
juckao malu stellu. Neto kasnije pridruio mu se Vlado Raji, a
nakon dvadesetak minuta pojavio se Veselin Marinov. Priao je nji
hovu stolu, rukovao se s obojicom, naruio coca-colu i zamolio u-

Izjava Dominika loze Marijia, prema slubenoj zabUjeci koju je sastavio policijski
slubenik PUZ-a Robert Hrukar 10. lipnja 2002.
' Kako je navedeno u optunici protiv Vinka uljevia Klice broj K-DO-245/02, od
29. studenog 2002.

[ 293 ]
 I EPILOG ]

ljevica da razgovaraju u etiri oka. Raji se udaljio i smjestio za an

kom, na udaljenosti od tri do etiri metra. Prije nego to e Marinov,
navodno, potegnuti oruje, vodili su ovakav dijalog:
Marinov: Kako je?
uljevi: Dobro je.
Marinov: Sigurno si dobro?
uljevi: to ti to znai, pa dobro sam.
Marinov: Majmune jedan, dobro ti zna to to znai.*
U tom trenutku Marinov mu je opsovao mater, iz desnog depa
trenirke izvukao mali damski pitolj. uljevi je navodno reflek
sno ustao sa sjedala, uhvatio ga za ruke, poeli su se naguravati,
Marinov je izgubio ravnoteu i pao te u njegovu smjeru ispalio me
tak. U panici, uljevi je uzvratio svojim magnumom. Marinov
se ipak nekako pridigao, vratio ravnoteu i zakoraio. Tada je u
ljevi ponovno zapucao, ne sjea se koliko puta, s koje razdaljine,
sve dok Marinov nije skliznuo na pod. Vlado Raji u meuvreme
nu je ve bio pobjegao, a on sam, navodno u totalnom oku, upu
tio se u najblie sjedite policije.
Vlado Raji, u svojstvu svjedoka, potvrdio je uljevievu priu,
osim zadnjeg inserta.5 Stigao je, kako ree, u NBA znajui da e ta
mo nai svoga kuma uljevia. Kako mu je uljevi posudio auto
mobil, on ga je elio izvijestiti da je imao manju prometnu nesre
u. Zatekao ga je sa stellom u separeu nasuprot ulazu. Sjeo mu
je s desne strane. Uto je u lokal uetao Marinov. Rukujui se sa u-
ljeviem desnom rukom, ljevicom ga je potapao po boku i slabina
ma, kao da ispituje je li naoruan. Sjedajui za njihov stol zamolio
je Rajia da se udalji. uljeviev kum za ank se smjestio leima
okrenut prema uljeviu i Marinovu, navodno zadubljen u memo
riju svoga mobitela iz kojeg je iitavao proputene pozive.
Reagirao je tek na poviene tonove. Okrenuvi se, spazio je ulje
via i Marinova kako se hrvaju rukama. Marinov je pao na koljena.

1 294 l
 [ EPILOG ]

Tada je primijetio da u lijevoj ruci dri mali srebrni pitolj kojim je

mahao lijevo-desno u uljevievu smjeru. Odjeknuo je pucanj, na
lik prasku petarde, a onda mnogo snaniji rafal. to je uljevi ra
dio - to nije registrirao, jer je cijelo vrijeme bio koncentriran na Ma-
rinova koji je padajui na pod udario glavom o plohu stola. Sjea
se samo da je uljevi svoj magnum zataknuo za pojas i rekao:
Umalo me nije ubio. Idem na policiju. Idi i uvaj mi enu i djecu.
Zajedno su izali iz kafia. Raji se uope ne sjea kamo je krenuo.
Otkrit e se kasnije da je sjeo u uljeviev automobil i nestao na
tri dana. Istodobno, sam uljevi, invalid bez noge, pjeice se na
vodno uputio do Policijske uprave, otprilike kilometar udaljene od
Chromosova tornja da bi priznao ubojstvo. Kada je nekoliko sati
kasnije policija zakucala na Rajieva kuna vrata, zatekla je njego
vu suprugu koja, kako je rekla, pojma nije imala gdje joj je mu i
to se s njime dogaa. Ni jedna od nadlenih istranosudskih insti
tucija nikada nije ispitala to je Raji radio tijekom tog trodnevnog
nestanka. Dok se podzemljem pronosio glas da uklanja tragove ba
ruta s ruku, dravno je odvjetnitvo ocijenilo kako nije pronaen ni
jedan dokaz po kojem bi Rajia mogli optuiti kao uljevieva su
uesnika. uljeviev brat Ilija svjedoit e da ga je Raji nazvao:
Dogodilo se veliko zlo. Vmko je ubio Bugara.
I uljeviev i Rajiev iskaz protuijeili su drugom balistikom vje
taenju naoko sitnim neloginostima to ih je policija tijekom uvi
aja propustila pomnije ispitati. Najzanimljivija pojedinost bila je
pepeljara s tri opuka kenta. Kako uljevi nije bio pua, opuci
su nesumnjivo potjecali od Marinova. Prema policijskoj rekonstruk
ciji Marinov je puei uao u NBA. Drugu je cigaretu zapalio sjede
i u separeu kafia, tijekom razgovora s Vinkom uljeviem Klicom.
Poto su dogoijele do filtera, Marinov je jednu za drugom, po obi
aju svih puaa, zgnjeio u pepeljari. Zadnji kent uspio je zapaliti
i nakon dima ili dva odloiti u pepeljaru. Oito, ubijen je prije ne
go to je dokrajio treu cigaretu.

[ Isto.

[ 295 1
 [ EPILOG ]

Tko imalo poznaje puake rituale, tome je jasno da ovjek koji

planira potegnuti oruje ne uzima iz kutije novu cigaretu koja, za
jedno s upaljaem, zahtjeva angaman barem pet, najee svih de
set prstiju. Jedino logino objanjenje pobija uljevievu priu:
Marinov je ubijen s pripaljenim kentom, a ne s pitoljem u ruci.
Kao dodatna zanimljivost kasnije DNA analize, na opucima ciga
reta, uz stanice likvidiranog puaa, pronaeni su tragovi epitela
njegova ubojice. Kao da je uljevi, nepua, posljednju Marinov-
ljevu cigaretu osobno odloio u pepeljaru.
Druga uoljiva neloginost uoena je prilikom uljevieva ispiti
vanja u zagrebakoj Policijskoj upravi. Kada je uljevi, navodno,
doetao do Heinzelove ulice, predao se policiji i priznao nunu sa
moobranu, na licu mjesta obavljen je tekst s tzv. parafinskom ruka
vicom. Premda ga je njegov magnum s pet ispaljenih metaka mo
rao zasuti oblakom barutnih estica, na njegovoj odjei i rukama
pronaen je vrlo slabani barutni trag. Policiji je bilo jasno da je u
ljevi prije predaje pomno oprao mke. Kako je po savjetu svojih
branitelja odbio odgovarati na pitanja, zauvijek je ostalo nerazrije
eno zato je to uinio. Utoliko je samo jedan mogui odgovor: pla
nirajui priznati nunu samoobranu, uljevi je - moda jo u kafi
u, na mjestu zloina - s ruku mogao ispirati samo izdajniku krv
rtve koju je morao dodirnuti ako je reirao scenu. Damski pi
tolj kojim je, po uljevievim tvrdnjama, Marinov prvi nasrnuo,
policija je zatekla poloen uz lijevu stranu trupla.
Prema barutnim esticama i pronaenim ahurama, Marinov, de-
njak, uope nije pucao, a kamoli lijevom rukom. injenica da je le
ao u vlastitoj krvi ipak nije mogla omesti relevantnost balistikih te
stova. Na glavi, jo krvavijoj, pronaeni su tragovi barutnih estica iz
uljevieva magnuma, prema tome nije bilo razloga da se barutne
estice, ako je doista rabio damski revolver, ne pronau i na njego
voj ruci. Kako ih nije bilo, bio je to siguran znak da je taj metak mini-
revolvera ispalio netko drugi. Nadalje, na uljevievoj odjei nije pro
naen ni najmanji trag vlakana s Marinovljeve trenirke i obratno, to

[ 296 ]
 [ EPILOG ]

je svjedoilo da meu njima nije bilo nikakvog fizikog kontakta ni

naguravanja.6 Da je Raji lagao tvrdei da je Marinov ve mrtav gla
vom udario o stol, svjedoio je raspored prostijelnih rana: tri hica u li
ce, jedan hitac u prsite. Kad je Marinov pao potrbuke, glavom na
stol, uljevi je peti metak ispalio u zatiljak. Metak je prosvrdlao lu
banju i izaao kroz desnu onu upljinu. Premda toboe u panici, iz
magnuma je ispaljeno pet zrna, od kojih ni jedno nije promailo.
Metak mini-revolvera marke Nord American Arms doista je pro
naen na naslonu klupe separea nasuprot ulazu lokala. Na tom sje
dalu, meutim, nisu pronaena vlakna uljevieve odjee. To znai
da metak Marinovljeva mini-revolvera uope nije ispaljen u njegovu
smjeru. Ako se taj podatak sloi uz odsutnost barutnih tragova na ru
kama Veselina Marinova, zakljuak je jasan: u reiranju uljevieve
samoobrane netko je pokuao inscenirati njegov revolverski napad.
U prvi mah iz kruga Slikove i uljevieve sljedbe u novinama je
plasirana pria kako je Marinov stigao u NBA kao Petraev plae
nik koji je dobio zadau da rijei zatitarski sukob oko kockarnice
Vega. U tom smjeru krenula je i poetna policijska istraga pa su
ispitani govoto svi djelatnici triju zatitarskih tvrtki koje su konku
rirale za posao uVegi. Ustanovljeno je da se Marinov u kockarnici
pojavio samo jednom: kao uzvanik na sveanom otvorenju, u prat
nji supruge i dvoje obiteljskih prijatelja.
Prema glasinama koje su putene u podzemlje iz hercegovako-
pijunskih punktova, Marinov je cijelo jutro bio u potrazi za ulje-
viem, namjeravajui se s njim obraunati jer je ugrozio Petraeve
interese. Rekonstrukcijom posljednjeg dana njegova ivota dokaza
lo se neto potpuno drugo: Marinov je dan zapoeo kraim sastan
kom s Josipom Perkoviem na Britanskom trgu, oko podneva se u
restoranu La Pasta naao s dvojicom biznismena, javio se dvojici
prijatelja izvijestivi ih da ima neki sastanak u Chromosovu tornju
i da e ih nakon toga opet nazvati. Potpuno bezbrian uputio se u
NBA, uvjeren kako ga ondje eka netko bezopasan...
Dakle, okolnosti i tijek egzekucije ovaj su put - za razliku od slu

[ 297 ]
 [ EPILO G ]

aja tzv. zloinake organizacije - otkriveni u vrlo detaljnoj policij

skoj istrazi i minuciozno izvedenom poslu policijskih eksperata ko
jim je SDP-ov MUP uspjeno parirao hadezeovskom Dravnom
odvjetnitvu. Zato je u optunici protiv Vinka uljevia Klice, una
to tvrdnjama o samoobrani, ubojstvo u NBA-u kvalificirano kao
bezobzirna osveta. Ipak, kao ilustracija politikog kontinuiteta
koji je ujedno perpetuirao i najjae arite organiziranog kriminala
u Republici Hrvatskoj, u sluaju Marinov ostao je nadasve pro
blematian vieslojni motiv. Istina, kao razlog bezobzirne osvete,
vjerojatno potpuno ispravno, navedena je biva HIS-ova akcija
Barakuda.Tako se u optunici tvrdilo da je egzekucija u Chro-
mosovu tornju akt odmazde nad tajnim agentom HIS-a koji je u-
ljevia 1998. oznaio kao jednog od kljunih hercegbosanskih ma
fijaa. U tome su se autori uljevieve optunice pozivali na dvoje
ljudi: biveg Mornarova obavjetajnog mentora Josipa Perkovia
i Mornarovu suprugu Branku Marinov. Zavjetovavi se na utnju,
Perkovi nije smio ispriati vie od nekoliko opih konstatacija da
se Marinov bavio fenomenom organiziranog kriminala izmeu
Hrvatske, BiH i Srbije. A Branka Marinov o istoj je temi mogla svje
doiti samo po uvenju, koliko je doznala od pokojnog mua, da
kle, mnogo manje od stvarnog opsega operativne akcije u kojoj je
prikupljeno tisuu stranica fotoelaborata, fotografija, audio i video-
snimki, dokumenata i izvjea.
Uz takvu dravnoodvjetniku strategiju i dva balistika nalaza
koja su jedan drugom proturjeila, Vinko uljevi Klica, tono pre
ma vlastitim oekivanjima, proglaen je nevinim. Nadleno sudsko
vijee prihvatilo je Perkovievo svjedoenje o tajnom agentu HIS-
a kojem je uljevi, zbog drukanja, godinama prijetio likvidaci
jom. Ocijenilo je , meutim, da dravno odvjetnitvo ne raspolae
dokazima da te stare prijetnje imaju izravne veze sa uljevievim
ubojstvom. Prijetnje su bile jedno, a egzekucija u NBA neto dru
go. uljevi je prijetio HIS-ovu agentu mornaru, ali ga je ubio u
sukobu oko Sheratona - tako je zakljuio sud.

[ 298 j
 [ EPILOG ]

Zakljuak, pa time i oslobaajua presuda, temeljila se, navod

no, na osnovnom naelu svih pravnih sistema u demokratskim
dravama: ako protiv optuenog govore samo indicije i proturjeni
vjetaki nalazi, sud mora uvaiti argumente koji idu u prilog op
tueniku. U skladu s tim nainom pravnikog razmiljanja, Mari-
novljeva smrt proglaeni je aktom uljevieve samoobrane, uz su
dako obrazloenje koje laicima zvui prilino apsurdno: kako je
ve prvi metak bio smrtonosan, preostala etiri potpuno su irele
vantna za odmjeravanje zloina, kvalifikacije i kazne.
Oslobaajua presuda pozivala se, dakle, na prvi balistiki nalaz:
u njemu se tvrdilo da na Marinovljevoj okrvavljenoj aci, istina, ni
su pronaene barutne estice, ali da to nipoto ne mora znaiti da
nije prvi zapucao u smjeru uljevia. Drugi balistiki nalaz - da je
odsutnost barutnih estica ak i na krvavoj ruci prilino siguran
znak da Marinov nije potezao oruje - sud je proglasio nedovoljno
pouzdanim. Uz sve to, nije bilo mogunosti da se balistiari tako
suprotstavljenih miljenja nau licem u lice i razrijee svoje stru
ne nesuglasice, jer je jedan od njih umro u meuvremenu nakon
dugotrajne i iscrpljujue bolesti.
Tako je oslobaajua sudska odluka funkcionirala kao doslovna
formalnopravna artikulacija iskaza uljevieva kuma i ortaka Vla
de Rajia, koji bi - u nekim drugim okolnostima, u nekom drugom
procesu, u nekoj drukijoj zemlji - najvjerojatnije imao status suu
esnika, a ne nezainteresiranog svjedoka kojem se moe vjerovati.
Njegov status, kao izokrenuta slika suenja protiv tzv. zloinake
organizacije u kojem je dravnom odvjetnitvu sve bilo dozvolje
no, proizaao je iz toga to je cijeli pravosudni sustav Republike
Hrvatske godinama funkcionirao kao paralelni, gotovo nadrealni
svijet, bez ikakva dodira sa zdravim razumom i drutvenim inje
nicama. Po svemu sudei oslobaajuom presudom za Vinka ulje
via Klicu prvostupanjsko vijee konanu odluku u tako rizinom i
opasnom predmetu prepustilo je albenom postupku i vioj sud
skoj instanci.

[ 299 1
 [ EPILOG ]

Taj manevar prebacivanja sudake odgovornosti sa upanijske ra

zine na Vrhovni sud izveden je to lake to zastupnica optunice
sudskom vijeu nije iznijela izravne dokaze o bezobzirnoj osveti
koji su joj stajali na raspolaganju. Uz podeblji HIS-ov dosje bara-
kuda koji je ostao spremljen u ladicima dravnog odvjetnitva,
Kubanac koji je policiji dao iskaz o svojim dogovorima, sastancima
i obeanim iznosima za Marinovljevu glavu, izmijenio je iskaz u
kazneno-pravnoj proceduri, na putu izmeu policije i istranog su
ca. U drugoj verziji prie, sve to je znao o uljevievim priprema
ma ubojstva uo je samo iz druge ruke. Istina, nagovarali su ga
da likvidira Marinova, ali on vie nije znao po ijoj narudbi.
Drugi plaenik koji se nudio da svjedoi o uljevievim narud
bama mornarova ubojstva nije ni policijski sasluan. Dravno
odvjetnitvo odbilo je njegovu ponudu da nastupi kao svjedok op
tube, ocjenjujui da je to nepouzdani kriminalac koji nastoji isho
diti amnestiju za jedno razbojstvo na podruju Dalmacije.
ao mi je to sam ubio Marinova, ali uinio bih isto, izjavio je
Vinko uljevi Klica u intervjuu kojim je, nakon izlaska iz pritvo
ra, obiljeio svoj definitivni trijumf nad dravnim institucijama po-
sthadezeovske Hrvatske. A Raanova vlada nije imala ni snage, ni
hrabrosti, ni znanja da tome parira. Jedino se u drutvenoj svijesti
dogodila promjena: drutvo koje se divilo gangsterima, koje je u
njih projiciralo vlastite snove o uspjehu, bogatstvu i fizike nadmo
i, kako je rat bio sve dalja prolost, poelo se stidjeti svojih doju
eranjih junaka. Stidljiva drutvena osuda i tiho zgraanje jo e
dugo biti jedini institut pravde, vrlo esto u sukobu s pravosuem.
Pokazati javnosti Barakudu znailo je supstancijalno osporiti
Deklaraciju o Domovinskom ratu, politiki akt kojim su HDZ-ovi
nasljednici amnestirali mafijaku strategiju mafijake politike u su
sjednoj BiH, pa time i njene protagoniste. Veselin Marinov Bugar i
Vinko uljevi Klica bili su protagonisti, meu ostalima. Jedan je
ubijen kao sastavlja Barakude, okajavajui svoje zablude i zlo
ine. Drugi je ubio da se s njima ne bi suoio.

[ 300 ]
TI]
 [ DOKUMENTI ]

S L U B E N A P O T V R D A mostarske Uprave za obranu Herceg Bosne da

j e Veselin Marinov proveo u HVO-u od 2 1 . rujna 1993. do 3 1 . prosinca 1995.

[ 302 ]
 [ D O K U M ENTI ]

*'6 2 3(~i

EJ.UfBENA BILJ5TEA

0 kontaktu sa Veselkom Kerinovim u Zagrebu oujka 1997.g.

sukladno dogovoru sa pomonikom ministra obrane gospodinom
Nrrkicom Kebiem. (Veta: s i . biljeka od i i . 3 .1997.p.)*
Pisrinov Je zavrio srednju policijsku kolu a zatim Akademiju
dravne sigurnosti u etverogodinjem trajanju u S o fi ji . Po
zavretku akademije boravio Je na jednogodinjoj sp ecija liz a ciji
u Moskvi u KGB. Nakon zavrene specija liz a cije nastavio Je raditi
u Upravi dravne sigurnosti na razliitim poslovim u okviru
operativnih odjela. Najdue Je radio na poslovima organiziranog
kriminala i protuteraristike zatite turistikih objekata.
U sklopu djelovenja Bugarske slube prema nekim disidentima
1 osobama ukljuenim u neke meunarodne kriminalne grupe boravio
je u Njemakoj 1988. godine. Navodno au postojale informacije o
teroristikim pripremama za izvoenje teroristikih akcija
na neke turistike objekte.
Bugarska sluba uspjela je vrbovati jednog graanina Makedonije
ko ji je redio i bio osobni uvar Mladena Naletilia "Tute".
Karinov je posred:tvom ovog agenta upoznao Naletilia i
sp rija te ljio se sa njim.
Godine 1989. tijekom promjena u Bugarskoj. Ma: inov Je sa jednim
brojem pripadniks dravne sigurnosti uhien, a li je nakon kraeg
vremena puten. Fo izlasku iz zatvora ukrcao se ilegalno, na Jedan
trgovaki brod na putu u fvedsku gdje je po dolasku zatraio

S L U B E N A B I L J E K A kojom Josip Fteikovi izvjeuje efove HIS-a

o prvim kontaktima s Veselinom Marinovom, buduim agentom Mornarom

[ 303 ]
 I DOKUM ENTI J

SL U B E N A B IL JE K A sa sastanka Koordinacije obavjetajne zajednice

od 2 2. rujna 1 998. na kojem je donijeta odluka o zavoenju OA Barakuda

[ 304 ]
 [ DOKU M ENTI J

Podsjetnik - 22. srpnja !998.godine

- 13. travnja primljena je piva informacija o mogunosti bijega T iz

pritvora. SZUP obvjeten o planovima Dana 2o. srpnja KK kae "An" da
je bijeg T konstrukcija M Tumana na njegov upit zato se sve to trai da
uini u bolnici.

-13. srpnja KK od "Morama" zahtijeva da urno pronae Aru" koji mora

osigurati smjetaj u bolnici Jordanovac za T i M. Nakon dogovora s nama
"Moranr" odgovara da nemoe pronai "Aru" koji je najvjerojatnije
privatno otiao u Italaiju KK je uproran i kako i on preko vikenda odlazi
u Italiju trai da "Moranr" organizira da s KK i "Ara" vide u Trstu 19.
srpnja u kafeu "Degli Spechi" Piaza Venezia u U sati. "Moranr" "ne
pronalzi" "Aru" . Ovo se sve odvija uz nae naputke kako bi si dali
vremena za odgovor
Dana 18. srpnja utvruje se da ne postoji potreba i mogunost koritenja
bolnice Jordanovac od strane pritvorenika
Istom prilikom potvruju se nae informacije jer je M ve dobio odobrenje
za bolnicu Jordanovac
Temeljem toga daje se "Ari" suglasnosti na kontaktu s KK zakazanom
za 2o srpnja u 8 sati /prije poetka rasprave/ potvrdi spremnost da
pomogne kod lijenika prilikom priprema za dolazak T Otvoreno ga pita
jeli u pitanju bijeg i da tada nee sudjelovati
KK uvjerava "Ani da je on ishodio odobrenje za pregled na
Jordanovcu prije dva tjedna /dijelom je to podudarno s danom
pokuaja treenja "Are/ Ovo se potvruje na raspravi i tisak
objavljuje dana 21. srpnja tu injenicu.

KK trai sti tretman i za M to Ara" odbija rekavi da nema smisla da se

uputa kod ozbiljnih ljudi u intervenciju za takovu osobu. KK trai da
ostanu u neprekidnoj vezi to "Ara" prihvaa.

- dana 21. srpnja nakon informacije iz tiska poduzete su mjere provjere

preko SZUP kada je nakon toga potvreno da je odobrenje stiglo u
Okruni zaatvor.

P O D S J E T N I K A N O N IM N O G O P E R A T IV C A H IS -a u kojem su
saeta sva saznanja tajne slube o pripremama bijega Mladena Naletilia Tute

[ 305 ]
 [ DOKUMENTI ]

P IS M O to ga je Mladen NaletiliThta iz zagrebakog pritvora uputio svom

bivem tjelohranitelju Veselinu Marinovu Bugaru tijekom srpnja 1 9 9 8 . godine

A M B L E M S P E C I JA L N E
P O S T R O JB E G A V RA N 2 u
koju je Veselin Marinov formalno
ukljuen uoi Daytonskog sporazuma

[ 306 ]
 [ DOKUMENTI ]

Vrlo tajno

SLUBENA BILJEKA

"Mornar" - kontakti izmeu 17. i 23. kolovoza 1998 godine

Tijckon navedenog razdoblja s "Mornarom" je odrano vie kontakala

kojomprilikomsu dobiveni slijedei sigurnosno interesantni podaci:

Vinko uljevi "Klica", pukovnik i bivSi pripadnik specijalne postrojbe

HVO, a sada vlasnik zatitarske firme bavi se organizacijom naruenih
likvidacija. uljevi ima slan u Zagrebu gdje uglavnom i provodi
vrijeme.Vrlo je oprezan i neprekidno je u dmStvu povjerljive osobe.
Najee je to njegov kum koji mu slui i kao voza dok je u Zagrebu.
Kumnije identificiran, ali se koristi mobitelombroj 098/227-275.

uljevi izjavljuje da ve ima naruenih nekoliko likvidacija. Neke idu

kako kae iz samog vrha HDZ BiH. Nije naveo tko je naruitelj, ali je
napomenuo da ima narudbe za likvidaciju pripadnika SIS-a i HIS-a o
kojima e s izvorom razgovarati jer ga namjerava ukljuiti u neke od tih
poslova.

Glavni pomaga mu je Dragan (osoba od ranije poznata kao policajac

vezan na vlasnika Intim bara Mladena Topia "Mladu") koji obavlja za
sada glavni dio izvrnih zadaa. Dragan je iziao (ili je iskljuen) iz
policije i sada sa uljeviem ili za njegov raun obavlja kriminalna djela.
Koristi se telefonima o98/32o-2o5, u Osijeku 031/652- 617 i 00/36-96 211
27a
Zbog dogovora sa uljeviem, Dragan je putovao 18. kolovoza 1998.
godine na.PKtvice i dogovorio preuzimanje pitolja.

Slijedeeg dana (19.8.) uljevi je putovao uKnin gdje se sastao s osobom

ili osobama koje su na elu s Jdaviem dole iz Hercegovine na
predizbomi skup HDZ-a Razgovor je trebao da se vodi na temu
likvidacija.

Pitolji s priguivaima su nabavljeni preko osobe po imenu Marijan a

koji koristi nadimak "Sova".

S L U B E N A Z A B I L J E K A Josipa Perkovia na osnovi informacija

Veselina Marinova o kriminalnim aktivnostima Vinka uljevia Klice

[ 307 ]
 [ D OKUM ENTI ]

VINKO ULJEVI. zvani KLICA", rod, 30.01. 1958. god. u 1

Hrasnici, R BiH, s preb. u Zagrebu, Dugosclska 28.

MIJO KOVO, sin Ante, rod. 23.04.1959. god. u Lugu, R BiH,

s preb. u Zagrebu, VlaSka 17. (vlasnik calTe-bara FASHION
CAFFE" u VlaSkoj)

3. JURAJ DODI, sin Sebaslijana, rod. 04. 03. 1963. god. u

Janjevu. SRJ, s preb. u Zagrebu, Kraljevieva 14. Bio je sa
SliSkom(tjelohranitelj).

4. VLADIMIR RAJI. sin Pere. rod. 03.07. 1961. god. u Prozom,

R BiH, s boravitem u Zagrebu. I Poljanice br. 11.

5. TOMO RAJI, sin Pere, rod. 09. 01. 1967. god. u Mostaru. R
BiH, s preb. u Zagrebu, Kozari II odvojak br. 06. (vlasnik cafTe-
bara 'FERRARI"), te adresa NOD1LOVA4.

I H9 1 6. BOBAN GORAN, sin Vinka, rod. 13. 04. 1962. god. u Zagrebu,
S i prijavljenim preb. u Zagrebu, Voltino 40. - jedan od bliskih
suradnika SliSka Vjeke. Supruga ERNA i troje malodobne djece
f prijavljeni su u Zgb.. Ehrlichova 5.

PRIPAD N ICI GANG A Vinka uljevia prema HIS-ovoj evidenciji iz 1999.

[ 308 ]
 [ DOKUMENT

7. AREINA BER1SLAV, sin Stanki, ro. 22. 10. 1970. god. u

Voljicami, C. Vakuf, R BiH, s prijavljenim preb. a Zagrebu,
Dugosebka 28. - suradnik i prijatelj uljevi Vinka.

8. BOJBAA DENIS, sin Ilije, rod. 20. 11. 1970. god. u

Metkoviu, s prijavljenim preb. n Zagrebu, 1. Kozari put 6.
odvojak br. 04. - osobni prijatelj Raji Vladimira.

9. ZEKO STANKO, sin Ljubomlra, rod. 09. 02. 1960. god. n

mjestu Palo, Gornji Vakuf, R BiH, a prijavljenim preb. n
Zagrebu, Dugosebka 28. - prijatelj i "suradnik" uljevi Vinka -
Klice,

I0.GUDEU MLADEN, sin Marka, ro. 14. 06. 1961. god.

Bugojnom, prijavljenim preb. u Zagrebu, Dugosebka 28.
prijatelj I suradnik uljevi Vinka.

11.ZEBA MATO, zvani ZEBA, sin Mate, ro. 23.02.1970. god.

u Derventl, K BiH, s prijavljenim preb. u Zagrebu, Kozari 3a.
- veza uljevi Vinka i brae Raji. Koristi se "Mercedesom" ZO
729-ZM.

12-UUEVl ILIJA, sin Joze, ro. 13. 11. 1953. god. u Hrasnici,
G. Vakuf, s prijavljenim preb. u Zagrebu, IH Ravnice br. 10. -
brat uljevi Vinka - "Klice" kod kojega je prijavljen Markica
Lupi.

PRIPA D N ICI GANG A Vinka uljevia prema HIS-ovoj evidenciji iz 1999.

[ 309 ]
 [ DOKUM ENTI ]

ISKAZN ICA S IS -a MORH-a iz 1994. izdana na imeVeselina Marinova

[ 310 ]
 [ D O K U M ^ ^ C O ] B ili

I Z J A V A

kojom ja Veseli Marinov izjavljujem da su me u pritvoru vi5e puta

posjeivali djelatnici policije . Dolaiki, ao, te neki kojima ne znam ime. Obino
se razgovor svodio na to da bi ja morao neito" o "nekomc" priali, a oni e mi
zauzvrat rijeiti" tekui sluaj, u protivnom, prijetili su mi oduzimanjem
dravljanstva i protjerivanjem iz drave.
Isti su tvrdili da ne dolaze "na svoju ruku ve su poslani "od gore.
Nakon intervencije moje supruge, kojaje na sudu provjerila da li me djelatnici policije
mogu na ovakav nain posjeivati u pritvoru, isti su morali na sudu zatraiti dozvolu
za razgovor, naravno uz navedeni razlog posjete, a santom razgovoru morala je
prisustvovati i hraniteljica.
U zadnjih nekoliko mjeseci dva puta su me posjetili navedeni
djelatnici Dolaki i ao. Oba puta susretu je bila prisutna moja hraniteljica, koja mi
je rekla da isti imaju dozvolu za posjet. Meutim nismo razgovarali o lenti koju su
djelatnici policije naveli sutkinji J.Pavii traei dozvolu za razgovor, ve su traili
od mene da svjedoim protiv N.Jelavia i njegove skupine, a oni e mi zauzvrat svaliti
dravljanstvo i "rijeiti" ovaj sluaj zbog kojeg sam u pritvoru, odnosno povui
optunicu????
Obzirom da nisam shvatio to bih ja to trebao svjedoiti, osim neto
lano, po njihovom scenariju, smatrajui to nekorektnim odbio sam suradnju.
Ovi moji navodi mogu se provjeriti kod moje hraniteljice V.Drenki-
Lttsan koja je bila prisutna razgovorima, kod suca D.Kosa kojeg je moja supruga
upozorila na neovlateni dolazak djelatnika policije kod mene u pritvor i njihovo
ucjenjivanje, kod sutkinje J.Pavii koja je dala doputenje za razgovor i ostalih
sudionika ove farse.

U Zagrebu. 28.01.2000

IZJAVA VESELIN A MARINOVA da su ga zagrebaki inspektori eljko

Dolaki i Ratko ao nagovarali da svjedoi protiv tzv. zloinake organizacije

[ 311 j
 [ DOKUM ENTI J

LO K A C IJSK A DOZVOLA od 6. oujka 1996. kojom se Zlatku Bagariu

doputa gradnja sportsko-ugostiteljskih objekata na autocesti Zagreb - Varadin

[ 312 ]
 [ D OKUM ENTI ]

PREPORUKA ZA JA M ES A M ARTYJA CAPPIAU A, razvojaenog

pripadnika HV-a, to ju je potpisao Ante Roso, general HV-a, pokuavajui ga
zaposliti na logistikim i obavjetajnim poslovima MORH-a i Herceg Bosne

[ 313 ]
 [ D OKUM ENTI ]

SAETAK D IJE L A OA BARAKUDA od 1. lipnja 1999. o mrei

vercera oruja povezanih sVinkom uljeviem, ubojicom Veselina Marinova

[ 314 ]
 [ DOKUM ENTI J

H IS-ov PLAN A K C IJE lova na zagorskog krijumara oruja Stjepana

Roceka u koji je bio ukljuen i Veselin Marinov Bugar - tajni agent Mornar

[ 315 ]
 [ ]

Agata (bu garski Turin) 28 2 4 7 ,2 5 1 -2 5 6 ,2 5 7 ,2 5 8 ,2 6 5 ,

Akrap, Goran 9 1 ,1 0 2 , 244 2 6 6 ,2 7 3 ,2 8 2 ,2 8 6 ,2 9 0
Aleri, Kreimir 52 Baji, Mladen 268, 270
Almadovar, Yves 273, 284 Bakovi, Ante 9 1 ,1 1 5 ,1 8 9 ,
Andabak, Ivan 7 2 ,8 8 ,1 1 5 ,1 6 4 , 2 1 5 ,2 1 6
216, 237, 2 3 8 ,2 4 1 Bakovi, Ivan 9 0 ,2 9 0
Andersen, Hans Christian 22 Bakovi, Dragan Bambur 93,
Antoli, Alen 111 94, 99
Antonov, Arlin 3 2 ,3 6 -38 Bambur, v. Bakovi, Dragan
Antunovi, Marko (lan o im e Barica (tajn ica R adovana
M arka N ikolia) 271, 280 O rtynskog) 2 2 0 ,2 6 3
Arkan, v. Ranatovi, eljko Barii, Stipe Moljac 93, 94, 99
Arlovi, Stipe Pepo 1 3 2 ,1 3 5 , Barun, v. ori, Vlado
1 3 8 ,1 8 1 ,1 9 2 Batarelo, Mirko 2 2 1 ,2 2 3 , 226
Artukovi, Andrija 239 Bato (su govorn ik H rvoja
P etraa) 203
Babi, Ivan 2 6 0 ,2 6 1 Beba, v. Buva, Radovan
Bagari, Branka 132 Belak, Branko 183
Bagari, Ljubo 135 Belina, Jadranko 238
Bagari, Martina 1 3 5 ,1 4 7 ,1 5 0 Bender, Ivan 90-93
Bagari, Petar 1 3 1 ,1 3 2 Berti, Ivica 1 5 9 ,1 6 3 ,1 6 7 ,1 6 8 ,
Bagari, Smilja 1 3 1 ,1 3 5 ,1 6 6 1 9 0 ,2 1 5 , 2 4 5 ,2 7 7
Bagari, Zlatko 10, 6 7 ,7 3 ,1 0 7 , Bezer, Milan 105
1 0 9 ,1 1 3 ,1 1 5 ,1 2 0 -1 2 5 ,1 2 8 , Bilandija, Mirko 91
129,1 3 1 -1 3 4 ,1 3 6 -1 5 1 ,1 5 5 , Bili, Zdravko 74
157,1 5 8 ,1 6 0 -1 6 3 ,1 6 7 -1 8 7 , Blaevi, Miroslav iro 142
1 8 9 -1 9 4 ,1 9 6 ,1 9 8 ,1 9 9 ,2 0 4 , Boban, Mate 52, 63
2 0 5 ,2 1 2 ,2 1 3 ,2 1 5 ,2 2 5 ,2 2 9 - Bobetko, Ivan 67, 68
2 3 4 ,2 3 7 ,2 3 9 ,2 3 9 ,2 4 0 ,2 4 6 - Bolkovi, Branka 7 4 ,1 6 7

[ 316 ]
 INDEKS
Bolkovi, Romano 167
Brada, v. Taka, Emest
Bradvica, Branko 132
Brajovi, Vjeko 2 1 3 ,2 2 4
Brekalo, Damir 76, 77
Broz, Josip Tito 53
Budi, Branko 1 4 3 ,1 9 8
Bugar v. Marinov, Veselin
Buri, Albert 1 0 9 ,1 8 8
Buva, Radovan Beba 110 ,1 2 6 ,
1 9 2 ,1 9 4 ,2 5 3 ,2 5 7
Cappiau, James Marty 8 3 ,1 7 0 ,
269-274,283-285
Cari, Milan Mio 140-142,144,
1 4 5 ,1 7 5
Castro, Fidel 19
Ceca, v. Velikovi (R an atovi),
Svetlana
Che Guevara, Eraesto 48
Cikati, Branko 167
Cmojevi, Zoran 193
Cuccurin, Plinije 2 0 8 ,2 0 9
ao, Ratko 8 ,9
ale, Ivan 59
adpovi, Damir 1 8 3 ,1 9 1
eki, Smail 64
ergelanova, Toni 36
olaki, Miki 258
ori, Vlado 85
esi, Ljubo Rojs 43, 4 4 ,5 2
evapovi, Enes evap 171
iro, v. Blaevi, Miroslav
uk, Mile 2 8 8 ,2 8 9
]
Dedi, Ibrahim 8 5 ,1 0 9 ,1 1 8
Dejanovi, Draen 74
Devi, Kreimir 7
Doder, elimir 8 6 -88,114
Dodi, Juraj 1 5 4 ,1 5 5 ,1 8 0 ,1 9 4 ,
2 1 6 ,2 3 2 ,2 5 2
Dogan, Ahmed 2 6 ,2 7
Doganov, Medi 27
Dolaki, eljko 8, 8 1 ,1 0 1 ,1 8 9 ,
2 3 8 ,2 4 6
Domini, Zoran 190,192,
1 9 5 ,1 9 6 ,1 9 8 ,2 0 4 ,2 1 2 ,
2 1 3 ,2 1 9 ,2 2 9
Draganja, Joko 91
Dragosavac, Petar 193
Drakuli, Danko 193
Drinovac,Vencel 276
Dugi, v. Lainovi, Branislav
Dumani, eljko 193
Dvorski, Sinia v. Stracaboko,
Sinia
ango, v. uak, eljko 79
Deba, Damir 102,1 1 1 -1 1 3 ,1 8 8 ,
1 8 9 ,1 9 8 ,2 4 3 ,2 6 2 ,2 6 4 ,2 7 1
Edhem (su govorn ik H rvoja
P etraa) 203
Edmundovi Derinski, Feliks 23
Ferat, Zlatko Zuka 1 0 9 ,1 5 2 ,1 5 4 ,
1 5 6 ,1 5 9 ,1 7 3 ,1 8 7 ,2 5 8
Filipovi, Ante 43
Filipovi, Kreo 113
Filipovi, Milenko 288-290
[ 317 ]
 [ N DEKS ]

Folnegovi, Zdravko 229 Ivoevi, Samir 272-274, 278

Izetbegovi, Alija 67, 68
Gaji, Milorad 1 9 9 ,2 0 0 ,2 0 9 ,
2 1 0 ,2 1 7 Jarojak, Ivan 157
Gaparinac, Hrvoje 192 Jelavi, Ante 9 1 ,9 2
Geceg, Ivan 2 0 6 ,2 5 7 Jelavi, Nikica 1 0 5 -1 0 7 ,1 1 3 ,1 4 8 ,
Golemovi, Draen 1 6 1 ,1 7 2 , 1 6 8 ,1 7 5 ,1 7 6 ,1 7 8 ,1 8 0 ,1 8 1 ,
279-280 1 8 7 ,1 9 1 ,1 9 2 ,1 9 6 ,1 9 8 ,1 9 9 ,
Gotovac, Vlado 5 0 ,2 8 3 205-2 0 9 ,2 1 1 -213,230-234,
Gotovina, Ante 43 2 3 9 ,2 4 0 , 2 4 3,257, 2 6 6 ,2 6 9 ,
Graff, Steffi 134 2 7 5 ,2 8 1
Gri, Marko 135 Jordani, Branko 237
Grgi, Dubravko 71 Jozi, Matija 74
Grli, Janjko 1 8 ,2 4 5 Jungas, v. Jungi, Goran
Grubii, Vinko 228 Jungi, Goran Jungas 110,1 9 4 ,
Gud, Ante 148 2 5 2 ,2 5 7
Guci, Josip 1 1 9 ,1 4 7 ,1 4 8 Juri, Sinia 91
Gud, Zvonko 148 Juri, Stipe Kivi 13 8 ,1 4 1
Gudelj, Mladen 7 4 ,2 8 0 , 281
Kahri, Alma 148
Habazin, Zdravko 157 Karadi, Radovan 5 3 ,2 4 7
Hamoglu, Ahmed 16 ,2 9 1 Karin, Ana 93
Halaev, Assen 21 Kasalo, Vlado 162,166-168
Halaev, Konstantin 21-24 Katii, Martin 20 0 ,2 0 1
Heinrich, Brigitte 48, 49 Kiki (tajn ica D unje
Hodak, Neboja 1 1 4 ,1 1 6 P avliek-P atak) 262
Hodak, Zvonimir 193 Kivi, v. Juri, Stipe
Hrukar, Robert 290 Klepi, Miroslav 89-91, 96, 97
Hudelist, Darko 42 Klepi, Zdenko 7 7 ,8 7 , 89-91,
Hutinski, Bernard 14 6 ,1 8 6 , 96, 97
1 8 8 ,2 7 1 Klica v. uljevi, Vinko
Kljui, Stjepan 6 6 ,6 7
Ivan Pavao II., 214 Kolman, Zla tko Mari 176
Ivanievi, Stjepan 1 8 ,1 0 3 ,2 3 6 , Kolari, Gordan 193
2 3 8 ,2 4 5 Kos, Damir 264
Ivanov, Dimitar 36 Koschnik, Hans 48, 71, 93, 97

[ 318 ]
 [ INDEKS ]

Kouti, Sinia 1 0 8 ,2 8 5 Luin, ime 1 4 ,2 2 9 , 244, 262

Kova, Dragan 18, 84, 90, 92, 94 Lukanov, Andrej 36
Kova, Milan 52 Lukas, Aca 166
Kovai, Damir erif 154, Lukenda, Miro 93, 97
1 7 3 -1 7 8 ,2 6 8 ,2 7 5 Luki, Josip 84
Kovo, Mijo 1 0 6 ,1 1 3 ,1 5 2 ,
1 5 7 - 1 6 0 ,1 6 8 ,1 7 0 ,1 7 9 ,1 8 1 , Maga, Ljubo Zemunac 5 0 ,1 2 8 ,
1 9 3 ,2 1 1 ,2 2 3 ,2 3 2 ,2 4 8 ,2 5 3 , 1 2 9 ,1 3 4 ,1 3 5 ,1 3 7 ,1 4 1 ,1 4 9
2 6 3 ,2 7 3 ,2 7 8 ,2 7 9 ,2 8 2 Majerovi, Zdravko 257
Kovo, Mirjana 158 Majher, Ivan 199,206-209,
Kralj Boris 21 2 1 1 ,2 1 3
Kraljevi, Hrvoje 225 Majher, Vesna 206-209
Krasi, ima 8 Maksimovi, Andrej 204
Krivokua, Milan 105 Manoli, Josip 12 5 ,1 2 6
Krpelnik, Mirko 1 0 8 ,1 1 9 Marceva, Sneanka 28
Krojf, v. aja, Miljenko Mariji, Dominik Jozo 293
Krsnik, Kreimir 76, 87, 88 Marinac, Tomislav 111,112,
Kumjikova, Ana 291 1 9 3 ,2 5 3 ,2 5 4 ,2 5 7 ,2 6 8
Kuurin, Ivica 1 4 3 ,1 7 6 ,1 9 8 ,2 3 6 Marinov, Branka 1 3 ,1 9 ,2 9 2 ,2 9 8
Kutle, Miroslav 2 2 8 ,2 2 9 ,2 3 2 , Marinov, Miron 21
287 Marinov, Todorka 21
Marinov, Veselin Bugar 7-9,
Lainovi, Branislav Dugi 128 1 1 -2 5 ,2 7 -3 1 ,3 3 -4 0 ,4 3 ,4 5 -4 7 ,
Laui, Mate 287 50-59, 6 2 ,6 8 ,7 4 ,7 5 , 80-94,
Lazarin, Mario 158 9 6 -1 0 3 ,1 1 5 ,1 5 8 ,1 5 9 ,1 6 3 ,
Lazi, arko 94 1 6 6 ,1 6 8 ,1 6 9 ,1 7 7 ,1 8 7 ,1 8 8 ,
Lederer, Gordan 108 1 9 5 ,1 9 6 ,2 1 3 ,2 2 1 ,2 2 2 , 238,
Le Pen, Jean-Marie 4 6 ,2 8 5 2 4 3 -2 4 8 ,2 5 0 ,2 5 4 ,2 5 5 -2 5 9 ,
Leutar, Jozo 7 2 ,2 4 2 2 6 1 -2 6 8 ,2 7 0 ,2 7 1 ,2 7 4 -2 8 3 ,
Lonari, Damir 245 291-300
Lopuina, Marko 1 3 0 ,1 3 1 Markovi, Gojko 7 ,1 3 ,1 9 ,2 8 9
Luburi, Maks 41 Martinovi, Jadranko 71
Luburi, Zoran 1 5 1 ,2 7 3 ,2 8 1 , 280 Mardnovi, Perica 81
Lui, Ivo 7 2 ,7 9 -8 1 ,8 6 , 89, 94 Martinovi, Vinko tela 6 9 ,7 1 ,
Lui, Mario 9 3 ,9 7 78, 85
Lui, Mirjana 80 Medi, Boo 82

[ 319 ]
 [ IN D E K S
Medvidovi, Zvonimir 115
Mender, Vinko 62
Mensur (vercer oruja) 99
Mesi, Stipe 2 0 3 ,2 3 6 ,2 4 2
Mii, Tomislav 142
Mio Romantika, v. Cari, Milan
Mikola, Igor 8 8 ,1 1 4 ,1 1 6
Milas, Zvonko 108
Miled, Zoran 1 1 1 ,1 1 2 ,2 2 1 ,
25 4 -2 5 7 ,2 6 9 ,2 7 0
Milievi, Mario 85
Miloevi, Slobodan 3 6 ,6 7 ,
9 8 ,1 2 9
Mio, Ivan 133
Mio, Niko 1 3 3 ,1 3 9 ,1 4 0 ,1 7 6 ,
1 9 2 ,2 2 9 ,2 3 1 ,2 5 8
Mio, Verica 1 3 3 ,1 3 9
Mieti, Bosiljko 142, 237
MiSi, Mio 63
Moljac, v. Barii, Stipe
Momilovi, Rajko 1 0 9 -113,178,
1 8 4 ,1 8 5 ,1 9 2 ,1 9 3 ,2 3 1 ,2 3 4 ,
2 3 8 ,2 5 4 ,2 5 5 ,2 6 8
Momilovi, Velibor 109,
1 1 0 -1 1 3 ,1 7 8 ,1 8 5 ,1 9 2 ,1 9 3 ,
2 3 7 ,2 5 3 , 2 5 4 ,2 6 8
Mornar v. Marinov, Veselin
Bugar
Moro, Manpjlo 188
Mustafa (poslovni partner
Hrvoja Petraa) 203
Naletili, Mladen Tuta 8 , 9 ,1 6 ,
19, 2 4 ,2 5 ,3 2 -3 5 ,4 0 -5 8 , 6 8 ,
70-72, 7 4 -80,82-89, 92-94,
9 6 ,1 0 0 ,1 0 6 ,1 1 0 ,1 1 3 ,1 1 4 ,
]
1 1 9 .1 3 3 .1 6 8 .1 6 9 .2 1 6 .2 2 0 ,
2 2 4 ,2 3 7 ,2 4 2 ,2 4 5 ,2 4 7 ,2 6 5 ,
2 6 6 ,2 6 7 ,2 8 5 ,2 9 0 -2 9 2
Nerc, Kqiru Andrija 171
Nikoli, Marko Markoni 242,
2 7 0 ,2 7 2 -2 7 8 ,2 8 3
Nobilo, Anto 8 ,1 5 ,1 7 ,1 9 3 ,2 3 2 ,
239 -2 4 1 ,2 5 3, 265-268
Nosi, Robert 5 7 ,7 6 ,7 7 , 85,
8 6 , 87
Orekovi, Tihomir 99
Osmi, obitelj 76
Ortynski, Aleksandar 222
Ortjmski, Hilandar 224
Ortynski, Radmila 222
Ortynski, Radovan 1 7 ,8 5 ,1 5 9 ,
1 7 2 ,1 9 3 ,2 0 2 ,2 0 4 ,2 0 5 ,2 0 9 ,
2 1 1 ,2 1 2 ,2 1 7 ,2 1 8 ,2 2 1 -2 2 7 ,
229-244, 2 4 5 ,2 4 6 ,2 4 8 -2 5 3 ,
256, 2 5 9 -2 6 1 ,2 6 7 ,2 7 3 ,
275, 283, 287
Ostoji, Ranko 1 3 ,1 4 ,1 6 ,
2 6 0 ,2 6 5
Paradik, Ante 105
Paali, Ivi 2 2 8 ,2 2 9 ,2 6 2 ,
289
Pavi, Ninoslav 2 0 4 ,2 2 7 ,
2 2 8 ,2 2 9 ,2 3 2 ,2 3 7 ,2 8 7
Pavliek-Patak, Dunja 1 5 ,1 7 ,
1 8 7 .1 9 3 .2 2 0 , 2 2 7 ,2 3 2 ,
2 4 5 ,2 4 6 , 248-269,273,
2 7 5 ,2 8 6
Pavlov, Ilija 36
Peni, Ivan 96
Pepo, v. Arlovi, Stipe
 [ INDEKS ]

Perkovi, Josip 5 5 -57,80-83, Ptica, Mario 8 9 ,9 0 , 93

8 6 , 9 8 -1 0 2 ,2 4 4 ,2 9 7 , 298 Pukani, Ivo 1 2 6 ,2 0 2 , 203,
Perkovi, Marko Thompson 63 2 1 2 ,2 1 4
Pea, arko 2 1 5 ,2 1 6 ,2 3 7 ,2 9 0 Pul, eljko 262, 264
Petek (vlasnik nonog kluba
M onte C arlo u akovcu ) 145 Raan, Ivica 1 0 3 ,2 2 4 ,2 3 4 ,
Petra, Hrvoje 1 6 ,1 1 5 ,1 4 2 ,1 7 6 , 236, 2 4 1 ,2 4 2 ,2 6 2 ,3 0 0
1 9 8 ,2 0 0 ,2 0 2 -2 0 4 ,2 1 0 ,2 1 1 , Radii, Doris 82
2 1 3 -2 1 7 ,2 3 1 ,2 3 7 ,2 4 3 , Raji, Ivica 70
2 5 7 ,2 6 0 , 2 6 1 ,2 6 6 ,2 6 6 , 275, Raji, Luka 115
2 7 6 ,2 8 0 ,2 8 6 -2 9 2 , 297 Raji, Tomo 94
Petrovi, Bla 1 9 8 ,2 0 0 -2 0 2 ,2 0 6 , Raji, Vlado 1 2 ,2 0 ,6 2 ,7 3 ,1 8 5 ,
2 0 8 ,2 1 0 ,2 1 1 ,2 1 5 ,2 1 7 ,2 5 7 1 9 0 ,1 9 4 ,2 1 5 ,2 8 0 ,2 8 1 ,2 9 1 -2 9 9
Petrovi, Zoran Ivica 13 2 ,1 3 3 , Rankovi, Aleksandar 129
1 3 5 - 1 4 0 ,1 4 4 ,1 6 8 ,1 7 0 ,1 7 1 , Rapaji, Ranko 119
1 7 8 ,1 8 1 ,1 8 2 ,1 8 7 ,1 9 1 ,1 9 2 , Ranatovi, eljko Arkan 106,
204, 2 0 9 ,2 1 2 ,2 1 3 , 219, 230, 1 2 9 ,1 3 0 ,1 4 3 ,1 4 9 ,1 6 4
2 3 1 ,2 5 9 ,2 6 8 Rebi, Markica 52, 5 4 ,1 0 0 ,1 4 2
Plavi, Biljana 61 Relji, Smiljan 1 2 0 ,1 2 5 ,2 8 6
Pleko, Davor 257 Rimac, Sinia 114
Popovi, Josip 50 Rodi, Roko 149
Popovi, Marelo 286 Rodi, Lazar, 1 48,149
Pratt, Hugo 22 Rodi, Vinko 1 48,149
Pribudi, Damir 193 Rodi, Zoran 1 48,149
Pripuz, Petar 105-107, 202, 266 Rogina, Igor 256
Pripuz, Zoran 1 0 5 ,1 1 3 ,1 7 5 , Rogina, Ivan 1 0 8 ,2 5 8
1 7 6 ,1 7 8 ,1 9 2 ,1 9 8 ,1 9 9 ,2 0 2 , Rojs, v. esi, Ljubo
2 0 5-209,211-213, 219, 221, Roso, Ante 2 7 3,284, 28 5 ,2 8 8
230 -2 3 2 ,2 3 4 , 2 4 0 ,2 4 3 , 257,
266, 267, 281 Sai Baba 2 4 8 ,2 4 9 ,2 6 6
Prka, Boo 2 0 1 ,2 0 4 ,2 0 5 , Sancaka, Teufik 111
2 1 2 ,2 5 6 ,2 6 5 Silajdi, Haris 8 6
Prodanovi, edo 193 Shatman, Baftija 112
Prkain, Anto 142 Sliko, Anda 152,155,
Prskalo, Grga 83 1 6 1 ,2 7 9
Ptica, Kreo 8 9 ,9 0 , 93 Sliko, Ante 1 5 2 ,1 6 2 ,2 7 9

[ 321 ]
 [ IN D EK S ]

Sliko, Danijela 150 ,1 5 2 , arini, Hrvoje 157

1 6 0 -1 6 3 ,1 6 7 ,1 8 5 ,2 7 9 -2 8 1 eki, Ratko 1 93,2 6 8 , 287
Sliko, Marko 1 5 1 ,1 5 2 ,1 5 8 , eks, Vladimir 142
1 6 0 ,1 7 0 ,1 7 9 ,1 9 3 ,2 1 6 , eninjak, Zdravko 1 8 ,2 2 3 ,
252,2 7 8 -2 8 2 2 3 8 ,2 4 5 ,2 4 8
Sliko, Vjeko 1 0 ,1 1 ,1 5 ,1 8 ,7 3 , eparovi, Miroslav 83, 95,
74, 8 3 ,1 0 7 ,1 0 9 ,1 1 2 ,1 1 4 , 96, 98-102
1 1 5 ,1 2 0 ,1 2 3 -1 2 6 ,1 3 7 ,1 3 8 , epi, Nenad 205
1 4 6 ,1 4 8 ,1 4 9 ,1 5 1 -1 5 7 , iki, Ivana 230
159-1 7 5 ,1 7 7 -1 9 4 ,1 9 6 ,1 9 7 , ili, Josip 77
199,2 0 5 ,2 1 1 -2 1 6 , 2 2 2 ,2 2 6 , iki, Mladen 1 5 6 ,1 5 7 ,1 8 2 ,
2 3 1 -2 3 3 ,2 3 5 ,2 4 2 , 24 3 ,2 4 6 - 2 5 5 ,2 5 6
248,2 5 4 -2 6 3 , 265, 269, iki, Zdravko 1 7 2 ,1 8 0 ,1 9 4 ,
271-278,281-297 253,2 5 5 -2 5 8 , 2 6 3 ,2 6 6 ,2 8 9
Sliko, Vjeko mlai 167 obat, Vladimir 157
Sobjeslavski, Davorin 111, obot, ura 110
1 9 2 ,2 6 8 obot, eljko 1 09-111,113,
Sova, Mario 9 3 ,2 7 7 1 1 5 ,1 7 8 ,1 8 8 ,1 8 9 ,1 9 2 ,1 9 3 ,
Staljin, Josif Visarionovi 31 231, 233, 264, 2 7 1 ,2 8 7
Stani, Milan 2 7 4 ,2 8 0 olji, Vlado 6 6
Stojanov, Dmitar 31 tela, v. Martinovi, Vinko
Stojanovi, Stiv 106 teti, Radovan 1 9 2 ,2 0 6 ,2 5 7
Stracaboko, Sinia (Sinia titi, Vladimir 111
D vorski) 286 uak, ura 4 3 ,1 0 0 ,1 2 0
Strelnikov, Oleg 102 uak, Gojko 3 4 ,3 5 ,4 0 -4 6 ,
Sui, Goran 212 5 3 ,5 5 -5 7 , 67, 6 8 , 7 2 ,7 8 ,
Suli, Leon 119 1 0 1 ,1 2 6 ,1 6 0 ,1 6 1 ,2 8 7 -2 8 9
Sulji, Munib 1 1 4 ,1 1 6 uak, eljko ango 79
Svedrovi, Marijan 193
Taqi, Shpejtim, 1 0 8 ,1 1 7 ,1 1 8 ,
aban, v. Vrdoljak Mijat 1 8 4 ,1 8 5 ,1 8 8 ,1 9 2 ,2 3 1 ,2 3 4 ,
adrbej, Muhamed 86 254, 2 7 1 ,2 8 3 ,2 8 8
akota, Ivica 1 0 7 ,1 0 8 ,1 1 7 , Taka, Emest Brada 85
1 7 8 ,1 8 3 -1 8 5 ,1 9 2 ,2 3 1 ,2 7 1 Thompson, v. Perkovi,
ale, Petar 5 2 ,8 4 Marko Thust, Ebby 134
argo (kamatar) 1 1 2 Tito, v. Broz, Josip

[ 322 J
 [ INDEKS ]

Tlustenko, Vladimir 1 9 3 Vini (lan b oksakog kluba

Tomac, Ubor 85 M etalac) 154
Tomaek, Damir 7 , 1 1 Vittorio (lan sicilijanske
Tomii, Tvrtko 1 1 0 ,1 9 3 ,2 6 8 m afije) 86
Topi, Mladen 7 4 ,8 3 , 84, 89, Volksberg, Tatiana 32
90, 93, 9 9 ,1 0 0 ,1 0 2 ,1 6 8 , Vranjkovi, Danijela v. Sliko,
1 9 7 ,2 4 3 , 244 Danijela
Tot, Franjo 289 Vrdoljak, Mijat 1 5 9 ,1 7 4 ,1 7 7
Toteva, Tatjana 3 7 ,3 8 , 8 1 ,2 4 3 Vrselja, Jure 84
Tuman, Ankica 120, 288 Vugrek, Stjepan 97
Tuman, Darko 225 Vukadin, aa 108, 222
Tuman, Dejan 214 Vukojevi, Vie 40, 5 0 ,5 2 ,
Tuman, Franjo 9 ,3 5 ,4 1 ,4 2 , 7 5 ,2 1 5
4 4 -4 6 ,5 8 ,6 4 , 67, 6 8 ,7 8 , 79, Vukovi, Milan 217, 218, 224
87, 8 8 , 95, 9 9 ,1 0 8 ,1 0 9 ,1 2 5 , Vukovi, Miroslav Ol i 192,
1 4 2 ,1 9 5 , 201, 2 0 2 ,2 2 0 ,2 2 3 , 2 0 6 ,2 1 9 ,2 5 7
228, 235, 237, 2 8 0 ,2 8 7 -2 9 0 Vukui, Boe 52
Tuman, Miroslav 45, 53, 58, Vuleti, ore 193
72, 7 3 ,7 8 -8 0 , 89, 92, 94,
216, 282 Wilhemus, Hans Peter
Tuman, Sinia 1 8 4 ,2 1 4 Josephus 225
Tuman, Stjepan 237
Turek, Franjo 162 Zagorec, Vladimir 285
Turudi, Anelko 1 1 1 ,1 1 2 Zahirovi, Omer 19 2 ,2 3 1
Tuta v. Naletili, Mladen Zeevi, Davorin 1 1 1 ,1 1 2 ,1 8 5 ,
1 8 9 ,1 9 2 , 2 3 1 ,2 3 4 , 2 5 4 ,2 6 8
Udovii, Katica 222 Zelenika, Franjo (Marinovljev
Uskuplu, Tahir 111 znanac iz irokog Brijega)
1 9 ,2 9 1
Vargek, Sreko 109 Zelenika, Franjo (uljeviev
Velikovi, Svetlana Ceca zatitar") 1 9 ,2 0 ,2 7 9 ,
(Svetlana Ranatovi) 288, 291-293
1 4 3 ,1 6 6 Zelenika, Pero 71
Vinkeevi, eljko 2 0 6 ,2 5 7 Zemunac, v. Maga, Ljubo
Viskovi Pavasovi, Ljubo Zloi, Dunja 43
1 5 ,1 5 2 , 276 Zlomisli, Franjo 52

[ 323 ]
Zorica, Bruno Zulu 1 9 4 ,2 8 6
Zovko, Orsat 167
Zrno, Ratko 273
Zuba 159
aja, Miljenko Krojf 133,
1 3 6 -1 3 9 ,1 4 8 ,1 6 8 ,1 6 9 ,1 7 8 ,
1 7 9 ,1 8 1 ,1 8 2 ,1 8 7 ,1 8 8 ,1 9 1 ,
1 9 2 ,2 1 2 ,2 1 3 ,2 3 0 ,2 5 5 ,2 5 9
gela, Mile 183
elev, elju 3 1 ,3 2 ,3 5 -3 8
[ 324 ]
ivkov, Todor 2 6 -2 8 ,3 2 ,3 6
uljevi, Dija 5 9 ,2 9 3 ,2 9 5
uljevi, Vinko Klica 7 -2 0 ,3 5 , 46,
4 7 ,5 4 ,5 7 -7 4 , 78, 83, 90-94,
9 6 ,1 0 0 ,1 0 2 ,1 1 3 ,1 1 5 ,
1 2 3 -1 2 5 ,1 6 0 ,1 6 1 ,1 6 5 ,1 6 7 ,
1 6 8 ,1 8 5 -1 9 0 ,1 9 4 ,1 9 6 ,1 9 7 ,
1 9 9 ,2 1 1 -2 1 3 ,2 1 5 ,2 1 6 ,2 4 3 ,
2 5 4 ,2 6 3 ,2 6 5 ,2 6 7 ,2 7 7 ,2 8 0 ,
281,2 8 7 -3 0 0
upanovi, Boko 240
 _L
[ 0 AUTORICI ]

JA SN A B A B I roena je 1 9 5 7 . u Zagrebu, gdje je diplomirala

politologiju na Fakultetu politikih znanosti. Petnaest godina radi
kao profesionalna novinarka, piui za Polet, Danas, Zapad i
Globus, a od 1 9 9 5 . za tjednik N acional, kojem je jedan od
osnivaa. Nakon niza ratnih reportaa poinje se sredinom
199 0 -ih sustavno baviti politikim tem am a te problematikom
kriminala, a ova je knjiga rezultat njenih viegodinjih istraivanja
o povezanosti kriminala u Hrvatskoj s dravnim institucijam a,
obavjetajnim krugovim a, pravosudnim organim a i policijom .

( 32 1
U knjizi su koritene fotografije iz Nadonalooe arhive osim fotografije
Zarana Rodia i Vlade Rajia (preuzeto iz Veernjeg Usta), mrtvog Zlatka
Bagaria (preuzeto iz Globusa) te Lazara Rodica (preuzeto iz Vjesnika)