Gradologija 3.0 Publikacija

GRADOLOGIJA IZDANJA je izdavaki projekat
istraivako-aktivistikog programa
Gradologija koji razvija i realizira Udruenje za
kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva.
Izdanja e u razliitim formatima obraivati

teme koje se tiu koritenja, upravljanja,
imaginacije i politikih znaenja urbanog
prostora kao i opih suvremenih pitanja grada.
IZDANJA
TA DA NAPIEM
NA ZIDU?
TA DA NAPIEM NA ZIDU GRADOLOGIJA IZDANJE 03

GRADOLOGIJA IZDANJE 03
TA DA NAPIEM NA ZIDU?
Uredio:
SADRAJ
Boria Mraovi
Uvodni tekst:
Dr. Anton Halilovi
Tekstovi:
Armina Pilav, Boria Mraovi,
Danijela Dugandi-ivanovi, Nedim Muteveli
Fotografija na naslovnici:
Semra Kiki, Sarajevo, 2015
Izdava: Uvod:
Udruenje za kulturu i umjetnost CRVENA Obeanje grada i imaginacija praksi 6
www.crvena.ba
Grad i teritorij korak po korak
Izraeno u saradnji sa Fondacijom Heinirich Boell.
Prostorne sekvence , kolektivne igre
Stavovi i miljenja izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju i poslijeratno Sarajevo 14
izriite stavove i miljenja Fondacije
Moda e neko ipak mariti
Tekstovi bez greaka bili su mogui samo u Staljinovo vrijeme. Politike izmeu umjetnosti i prostora 44
Rad i kolektivna akcija

Moblizacija i mikro politike zajednikog 62
Prikazivanje zazornog
Urbano stanje i okviri politike imaginacije 78
Gradologija izdanja je izdavaki projekat istraivako-aktivistikog programa Gradologija koji razvija i realizira Udruenje za
kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva. Izdanja e u razliitim formatima obraivati teme koje se tiu koritenja, upravljanja,
imaginacije i politikih znaenja urbanog prostora kao i opih suvremenih pitanja grada.
Vae komentare, pitanja, kritike i poruke druge vrste moete slati na info@crvena.ba
Sadrani materijal je dostupan za dijeljenje pod uslovima:

Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 International License.
4 TA DA NAPIEM NA ZIDU? 5
UVOD:
OBEANJE GRADA
I IMAGINACIJA PRAKSI
i ponuditi perspektive korisne za praksu akcije i praksu miljenja.
Povezuju ih dva elementa. Jedan formalni i jedan substantivni.
Primarno mjesto i objekat istraivanja je grad Sarajevo. Istovremeno,
svaki od tekstova, kroz kritiku reapropriaciju i elaboraciju razliitih
urbanih praksi i oblika miljenja, nastoje neto rei i o zamiljenom
UVOD: buduem gradu, vie zajednikom gradu, koji emo oblikovati prema
eljama naeg srca i tako dozvoliti da i on oblikuje i mijenja naa
srca.
OBEANJE GRADA U prvom, neto duem tekstu Grad i teritorij korak po korak,
Armina Pilav, uz mnotvo fotografija, ilustracija i skica pripovjeda tri
I IMAGINACIJA PRAKSI prie o tri etnje i vodi nas, uz pomo ovih etnji, najprije po cijelom
Sarajevu, a potom i do tananih odnosa i zgusnutih slika od kojih su
sainjeni narativi o prolosti i budunosti Sarajeva, a i bilo kojeg
drugog grada. Kroz linu istraivaku praksu koja istovremeno nastoji
biti i direktno socijalno djelotvorna, Armina kreira i rekreira kolektivne
Prve dvije decenije 21. vijeka potvrdile su kako je, bilo kome ko reprezentacije koje, kako uvjerljivo pokazuje, mogu pospjeiti
se eli baviti viestrukou urbanog fenomena, multidisciplinarnost, nastajanje socijalnih i politikih veza, ali i posluiti kao alati za
transdisciplinarnost i hibridnost gotovo neizbjean izbor. Ovo je individualnu emancipaciju ili reaproprijaciju prolosti. etnje ispituju
metodoloki uvid iza onoga to se danas naziva urbana teorija. razliite oblike medijske reprezentacije, tehnike biljeenja i prakse
Istovremeno, u dananjem dobu dominacije gradova kao okvira komunikacije i tako proizvede kolektivne efekte iji opseg i sadraj
organizacije ovjeanstva precizno i obuhvatno znaenje grada nije nuno unaprijed odreen. etnje su izvedene kao fleksibilne
nikada nam nije bilo nedostupnije. Gradove vie nije mogue metodoloke vjebe bez nuno oekivanog ishoda, osim onog da se
opisati, pie Richard Ingersoll. Ili barem to vie nije mogue u sluaju oive ili stvore nove predstave, da se utvrde novi odnosi i istorijski
megapolisa koji se pruaju dokle god pogled see, u svim pravcima kontekstualizira ovakav ili onakav ishod i to sve dok se prelazi neka
usisavajui i mijenjajui nekada samosvojne prostorne cjeline koje dionica odreena provizorno postavljenim poetkom i krajem.
tako gube jasno uoljive obrise i karakteristike koje su ih do tada
nepogreivo odreivale kao gradove. U slici praznine u strukturi urbanog zdanja satkanog od finih,
vazduastih sjeanja i brutalno prisutnih objekata kakva je ona
Sarajevo se, s druge strane, jo uvijek ini prilino lako opisivim, ostala na mjestu (i mjestima: linim, kolektivnim, administrativnim,
obuhvatljivim gradom. Nerijetko je to osjeaj koji doive oni koji dolaze birokratskim, fizikim i imaginarnim) gdje je nekada bila iara
po prvi put ili osjeaj sa kojim odlaze oni koji ga nakon kratkog boravka uspjeno je saeta kompleksnost stanja u kojem se Sarajevo nalazi
naputaju. Paljiviji pogled otkriva kako je prostorna realnost Sarajeva kao i uslovljenost procesa kroz koji prolazi. Uz pomo alternativne
mnogo sloenija. Otkriva se nepregledna slojevitost, materijal grada historizacije prostornosti (kao drutvenosti), autorica nudi uvid u
koji se vidi, s kojim se sudaramo i suoavamo, kroz koji se prolazi i nijansiranost i sloenost procesa promijene kroz koji grad prolazi.
dolazi,, stepenita, praznine i neregularnosti, kao i kodovi, znakovi i Uvaavajui politiko-administrativnu stvarnost, tekst poziva na
simboli kojima je grad premreen, zgusnutost i dinamika ivota u prelaze, na transgresije, na kreaciju kroz konstrukciju, rekonstrukciju,
gradu, kao i procesi koji grad grade. produkciju prostora kao kolektivnog projekta koji granice ne nalazi
nuno tamo gdje su one ucrtane na mapama. Prvi korak prema
etiri teksta ovog izdanja, svaki iz drugaije perspektive, ispituju neemu ovakvom moe biti prvi korak etnje koja tek dolazi. Do tada,
segmente ovog sloenog fizikog i simbolikog zdanja i neke dijelove kao to Armina predlae, najbolji nain da sauvamo nadu o nekom
ovih mnogobrojnih slojeva. Slikaju jednu kompleksu, pulsirajuu, novom kolektivnom projektu iji je horizont grad, je jednostavna
prostornu, drutvenu i imaginarnu formu u konstantnoj promjeni, etnja.
preklapanju, uvrtanju, otvaranju i preplitanju prostora, znakova,
simbola, umjetnosti, ljubavi politike i istorije kao i ivog kretanja i Tekst koji potpisuje Danijela Dugandi Moda e neko ipak
sudaranja tijela, maina, institucija i organizacija, ali pokuavaju mariti razvija neto drugaiju perspektivu i kroz radove i razgovor sa
nekoliko sarajevskih umjetnika i umjetnica i umjetnikih djelatnika
ispituje status ideje umjetnosti kao javne stvari koja zauzima U tekstu Rad i kolektivna akcija, autori Nedim Muteveli i Boria
prostor i govori u ime, onog to Kant naziva, javni razum, rijeima Mraovi polaze od jedne izgubljene reference, Omladinskih radnih
i predstavama koje se tiu svakog pojedinano i sviju zajedno. akcija. U brzom istorijskom premotavanju unaprijed ispituju luk i
Osnovno pitanje kojim se autorica zanima je kako umjetnost i otri prelaz, od masovnog radnitva do mikro inicijativa koje vie ne
politika koreliraju onda kada je mjesto prezentacije umjetnikog prave pruge ili puteve, ve popravljaju parkove za djecu, prave klupe
rada javni prostor, dakle onaj gdje se, u principu, bilo ko moe zatei. ili jednostavno iste i odravaju jednu nedefinisanu zelenu plohu.
U dananje doba to moe biti bilo koji prostor, a sve vie je to prostor Ova je jukstapozicija produktivna jer predstavlja dva pola mogueg
prodajnog centra, a nerijetko i ulazni hol banke ili umjetnika galerija odnosa spram rada i kolektivne akcije, a istovremeno daje i istorijsku
unutar prodajnog autosalona. Nasuprot ovim prelaznim oblicima, skicu procjepa jer su, kako je i napomenuto u tekstu, masovne akcije
koji funkcioniraju kao udne javno-privatne zone, tekst se fokusira na ove vrste poduzimane tek u kratkom periodu neposredno nakon
javnu umjetnost pod vedrim nebom, umjetnost koju bukvalno moe rata i ovo je jedino doba kada se, o bilo emu priblinom uopte
zapiati pas, umjetnost za koju ne moemo biti sigurni da e sutra moglo govoriti. Istorijsku sekvencu poslije obiljeava povlaenje
biti na mjestu na kojem smo je zatekli. ovog zahtjeva pa se sve manje od bilo koga oekuje da radi za
javnu stvar, a da za to ne bude plaen jer je u konanici to gotovo
Unutar ovako odreenog okvira, uz pomo razliitih glasova, jedini nain putem kojeg pojedinac ili domainstvo mogu osigurati
autorica pria o jednoj istorijskoj sekvenci ali nastoji i rei neto o samoreprodukciju: najamni rad, fantomski prisutan ak i u sistemu
umjetnosti u javnom interesu danas. Ono to je posebno vrijedno koji sebe zamilja radikalno drugaijim.
je to do nas direktno dopiru glasovi umjetnika i umjetnica, kao i
interpretacije i elaboracije motiva. Ukazuje nam se tu prilino politiki U tom se smislu tekst dotie i fenomena kojeg je jedna lanica
nabrijana umjetnost, umjetnost kojom je, kako to kae Neboja eri bosanskohercegovakog AF-a, opisujui gigantski kolektivni
Shoba, jedan od sagovornika, ljudima trebalo staviti stvari u lice. poduhvat poduzet pod okriljem ove organizacije, u godinama nakon
Kako protagonisti i uesnice potvruju: umjetnost koja direktno rata, odlunost i volju da se tijelom i srcem gradi, ne samo okruenje
intervenira u, naelno potpuno dostupan prostor, u sebi ve sadri ve i karakteri i vrijednosti, nazvala heroizam rada.1 Tvrdi se kako je
neto politiko, pa u tom smislu ne moe a da ne preuzme, ili se danas gotovo pa nemogue zamisliti mobilizaciju ove, vrste u iole
barem postavi u odnos spram odreenih politikih oznaitelja. Samo priblinom obimu, prije svega zbog potpunog rasapa ideolokog
nekolicina radova s kojima se poblie bavi ilustrira dijapazon tekih okvira, jedinog unutar kojeg je ova ideja mogla biti djelatna.
tema kao i raznolikost umjetnikog postupka. Primjeri radova Shobe Istovremeno, ostaje ouvano romantino sjeanje i slika ovih akcija
i Kurt&Plasto umjetnikog dvojca pokazuju nam umjetnost vrlo kao kondenzacija onoga to je onda bilo drugaije. U odnosu spram
direktno angairanu u kritici vlasti ali i irih odnosa koji su i uzroci i ovog izgubljenog objekta tekst, kroz nekoliko specifinih akcija
posljedice odreenih procesa. Sa druge strane vidimo radove koji se malog opsega, opisuje socio-prostorne konvergencije, preduslove u
na drugaiji nain bave postratnom stvarnou ili je u potpunosti kojima se zatiu i konstruiu, i ispituje mogunosti praksi koje na
naputaju ispitujui nove-stare teme enske emancipacije, enskog razliitim ravnima ukljuuju i povezuju prostore i ljude, umnoavaju
rada i organizovanja. resurse, kao i mogunosti idejnog utemeljenja ovakvih praksi na
zajednikim osnovama (koje onima koji bolje pamte prolost bude 1
Za ovu napomenu dugujemo
Tekst meutim pokazuje u kolikoj je mjeri ova, uslovno reeno, asocijacije na samoupravljanje, organizacije udruenog rada ili zahvalnost Andreji Dugandi koja je
eksplozija umjetnosti u javnom prostoru, u velikoj mjeri bila drutveno vlasnitvo) koje interveniraju unutar dominantnih relacija i u ovoj formulaciji, koju izgovara jedna
koncentrisana oko jedne organizacije, od koje je takoe i znaajno koje mogu uiniti konvergencije moguim. od direktnih uesnica ovih dogaaja,
ponovno otkrila preciznu metaforu
finansijski zavisila. Jednom kada je ovaj zamah stao, ostala je za proces konstitucije i konstrukcije
izvjesna praznina. Ovo nikako ne znai da se umjetnost vie ne Zavrni tekst Prikazivanje zazornog - urbano stanje i okviri kolektivnog subjekta kakvom
nastoji baviti pitanjima javnog prostora, politikom subverzijom ili politike imaginacije, Borie Mraovia, uz pomo odabranih svjedoimo uvidom u djelovanje ovog
jedinstvenog pokreta u godinama
kritikom i sa publikom nenaviklom na umjetnost, ali znai drugaije markera Sarajeva, ispituje kompleksnosti pripadanja, a posebno
kada zaista nije postojala alternativa.
uslove za rad. Ipak, radovi nekolicine, neto mlaih autora i autorica aspekte politikog pripadanja kao prostorno odreenog fenomena. Upuujemo ovdje na rad na arhiviranju
pokazuju na koji je nain politiko i dalje duboko umijeano u Na tragu ideje Benedicta Andersona o zamiljenim zajednicama, i istraivanju nasljea Antifaistikog
umjetniko miljenje kao i u vizije i reprezentacije koje u javnom tekst u kratkim crtama i kroz specifine motive slika rad politiko Fronta ena Bosne i Hercegovine
poduzet u okviru inicijative ta je
prostoru uspostavlja. istorijske imaginacije prostora koji stoji iza sadanjeg trenutka u nama naa borba dala koju Andreja
urbanoj istoriji Sarajeva. Autor tvrdi kako je prostor urbane imaginacije, razvija zajedno sa Adelom Jui; vidi
artikulacije razlika, reartikulacije granica, redefiniranja pripadnosti, vie na: www.afzarhiv.org
kao praktini i misaoni proces, politiki poligon, prekriven minama a katkad njezinu jedinu nadu. I teko je vidjeti jasno ta urbana
prolosti, straha i konzervatizma i monim ekonomskim silama budunost donosi, ali neemo pogrijeiti ako okvirno kaemo da
koje, barem privremeno, postavljaju pravila i okvire imaginacije. Tekst donosi izazove i nema sumnje da jednostavnih rjeenja nee biti
pokazuje decentralizirani, nestabilni i nedovreni proces ispisivanja na dohvat ruke.
urbanih narativa i identificira napetosti izmeu lomova i uvrivanja,
probadanja i krpljenja, delegitimizacije i legitimiziranja, dekonstitucije Tekstovi su zbog toga i poziv da se eksperimentira sa formama
i rekonstitucije dominantnih lanaca znaenja u kojima se na jednoj i taktikama urbanih praksi kako bi se neprestalno stvarale prilike
ulici ili u jednom urbanom znaku prepliu budunost i prolost, za spajanja i odmicanja uz pomo kojih bi bilo mogue graditi
nada i oaj i otkriva sukob inherentan inovima pisanja, prepisivanja jednu kolektivnu viziju emancipovane budunosti kao viziju
i itanja. preobraaja nas samih uz pomo gradova, i zajedno sa gradovima.
Na kraju, vrlo vjerovatno tanoj generalnoj prognozi, koju nalazimo
Kroz sluaj jedne ulice u dvije vremenske take tekst identificira u posljednjem tekstu, o tome kako budunost vie gotovo da ne
pomak koji se je desio u odnosu na horizont politike imaginacije. moe ne biti budunost grada. moemo dodati jednu uznemirujuu
Narativ samoupravljakog drutva i analiza njegova odnosa spram nepoznanicu. Ne moemo znati da li je ova budunost, budunost
nepoeljnih slika kakve su one oronulih kuica u sarajevskoj ulici brutalnog, od svake ljudskost ispranjenog, ultrapolisa iz distopijskih
koja je nekada nosila ime Gundulieva, dokumentovani u izvrsnom filmova, ili nekog grada koji e izlijeiti ovjeanstvo. Sa ovom se
kratkom filmu Suada Mrkonjia, Fasade iz 1972, u produkciji nepoznanicom moe nositi odlunou da se misli i djeluje. To
sarajevskog Sutjeska Filma, uporeeni su sa slikom dijela iste ulice znai razabrati uslove i sile, prepoznati izazove, opasnosti i trendove
danas i narativom koji je uokviruje. U jednom trenutku istorije, na i paljivo itati znakove ali mora znaiti i borbeno preuzimanje
godinjicu utemeljenja revolucionarne istitucije, koja predstavlja pojedinane i kolektivne odgovornosti u procesu konstrukcije grada
samu sutinu drutva u izgradnji, dakle na godinjicu utemeljenja kao slike, simbola i forme, koja je forma ivota samog.
samoupravljanja, zvanina politika skriva drvenim panelima
mjesto (u ovom sluaju naselje), kako bi se sakrilo od oiju gostiju i Dr. Anton Halilovi,
zvaninika. Na panelima je napisano: 20 godina samoupravljanja! Sarajevo, oktobar, 2015.
I danas je jedan dio ove ulice prekriven reklamnim panelima.

Nema tu vie nikakvog obeanja emancipacije za ije ispunjenje treba
jo samo od onih oronulih kuica napraviti lijepe, pravilne zgrade, ve
tek takmienje reklama koje stoje bezbrino na pozadini sazdanoj
od unitenih ostataka proizvodnog pogona Vladimir Peri Valter.
Danas se niko ne trudi sakriti bilo kakve kontraste pa bez nelagode
u istoj ulici prebivaju megalomanske staklene graevine i uniteni
i naputeni objekti jer se niko ni ne osjea odgovornim za vizure
javnog. Ovdje se pokazuje na kojim je sve ravnima potrebno tragati
za pomacima u odnosu na predstavljanje, proizvodnju i instituiranje
prostora kao mjesta drutvenosti pa tako i drutvenosti same.
Kao alternativu paradigmi grada svog posveenog ekonomskom
rastu, trinom takmienju, kulturnom ili turistikom brendiranju,
istovremeno beutnog na siromatvo i nejednakost, paradigmi koja
odustaje od svake druge mogue vizije, tekst ocrtava obrise grada
shvaenog kao enja za novim formama pripadanja, kao obeanje
koje bi moglo biti mjesto nove politike konstitucije.
Istorijski trenutak u kojem ovi tekstovi nastaju obiljeen je

radikalno pomuenom slikom svijeta, ukoliko nam je neka jasnija
ikada bila dostupna. Slike gradova u globalnoj medijskoj razmjeni,
zavisno od perespektive, ponekad sugeriraju sam sumrak civilizacije,
GRAD I TERITORIJ
KORAK PO KORAK
PROSTORNE SEKVENCE, KOLEKTIVNE IGRE
I POSLIJERATNO SARAJEVO
SLIKA 1
etnja do Vidikovca na Trebeviu 13/05/2012 i 23/06/2012
Sa svim svojim sloenostima, zaboravljeni, nepristupani i
opasni prostori su predmet prostorne imaginacije. Kao takvi, esto
su generatori novih urbanih koncepata i strategija koje nisu raene
od strane profesionalaca arhitekata, urbanista ili politiara nego su
stvorene reakcijama graana na ekstremne urbane situacije. Hodanje
GRAD I TERITORIJ kroz gradove i prelazak preko teritorija u razliitim vremenskim

periodima daje nam mogunost da direktno posmatramo promjene
u naem ivotnom okruenju, doprinosei transformacijama
KORAK PO KORAK urbanih injenica u koncept grada. (De Certeau 2002)
Hodanje kroz Sarajevo ee je spontano nego organizirano ili je

PROSTORNE SEKVENCE, KOLEKTIVNE IGRE kombinacija i jednog i drugog, a esto biva pretvoreno u romantino i
I POSLIJERATNO SARAJEVO metafiziko iskustvo grada. Savremeno Sarajevo i njegove tranzicije
ine elementi nastali ratnim razaranjima i poslijeratnim politikim
Armina Pilav konstrukcijama koje su jasno vidljive u gradskom prostoru. Sarajevo
je puno urbanih fragmenata koji obuhvataju sruene zgrade,
1
Ovo je prevod termina Walkscape.
Prostorne sekvence: walkscapes1, naputene sportske objekate, zaboravljene prostore. Fragmentirana
Preuzet je iz naslova knjige
kolektivne igre i poslijeratno Sarajevo Walkscapes autora Francesco Careri sjeanja, znaenja, fragmenti arhitektonskih i urbanistikih
(2006) koji smatra da je mogue elemenata poslijeratnog Sarajeva ine jedinstvenu materijalnu
Tako poinje prostor, samo sa rijeima, predstaviti priu o hodanju, etanju, osnovu za promiljanje i ponovno otkrivanje savremenog gradskog
znakovima zapisanim na praznoj stranici. skitanju u formi urbanistikog projekta
koji nosi u sebi simboliko znaenje prostora.
Georges Perec, Vrste prostora i drugih figura, 1997.
tog osnovnog stvaralkog procesa:
skitanje kao arhitektura pejzaa, ili U ovom radu tretiram namjerne, individualne ili kolektivne prakse
Prije nego to su Situacionisti uveli praksu poznatu kao drive2, preneseno u kontekst Sarajeva -
hodanja po gradu i prelaska preko teritorija Sarajeva na razliitim
praksu kretanja ilustriranu runo iscrtanim kartama ili ucrtanu skitanje kao arhitektura teritorije.
nivoima. Prakse hodanja razumijevam kao proces ponovnog
na postojeim, obine etnje bile su prvenstveno vezane za 2
O radu Situacionista vidi na primjer: pokazivanja poslijeratnog Sarajeva, aktivnost kreiranja zajednikih
svakodnevne ivotne aktivnosti, kao to su odlazak na posao, na Tom McDonough, Guy Debord i gradskih prostora, kolektivno itanje grada - s ciljem da se
trnicu, u pozorite, susret sa prijateljima itd. Situationist International Tekstovi i
eksperimentira sa zajednikim procesom projektovanja i zamiljanja
Dokumenti, 2004, te knjiga Situacionisti
i grad, 2010; Francesco Careri, u buduih urbanistikih projekata, izazove kritiko razmiljanje i
Michael de Certeau (2002) u knjizi Praksa svakodnevnog ivota Walkscapes-Camminare come pratica prostorne reakcije, i konano, kao oblik putovanja kroz vrijeme i
pie o, kako ih on naziva, obinim korisnicima grada. Oni ive estetica/hodanje kao estetska praksa,
prostor s ciljem igranja sa gradom i sanjarenja o istom. Ove prakse
dole ispod, ispod praga gdje poinje vidljivost. Oni hodajuosnovni 2006). Mislim da je rad Situacionista
vaan iz nekoliko razloga: njihov se mogu smatrati i metod za urbana iztraivanja s ciljem otkrivanja
oblik iskustva grada; oni su hodai, Wandersmnner, ija tijela prate pristup drive je metodoloki pristup, grada oima stranca/kinje, poput flaneur-a (Waltera) Benjamina, a
opsenost i tankou gradskog teksta koji ispisuju, nemoni da i za njih predstavlja metode i projekat istovremeno su zahtjev da se grad vrati u prostor otvoren za sve
ga proitaju. Oni koriste prostore koji se ne mogu vidjeti. Oni koji arhitekture i urbanizma, takoer ga
vezuju za drutvene relacije. Rad (Stewart 2013).
provode svoje vrijeme etajui kroz grad, nisu nuno u stanju da Situacionista je takoe polazna taka
primjete arhitektonske i urbanistike promjene. Oni su vie okrenuti za mnoge etnje inspirirane njihovim Sarajevo: poslijeratni teritorij i materijali grada
ka estetskom iskustvu grada. Opaaju lijepe ili rune zgrade, lijepo radom. Za detaljnije itanje o drive
ureene izloge ili privremena skrovita za beskunike. posjetiti web stranicu Situationist
International: http://www.cddc.vt.edu/ Sarajevo posmatram kao materijalni diskurs, kao nain
sionline/si/theory.html. razmiljanja (Ulmer 1994) neovisan o mediju kroz koji se konstruira, s
Francesco Careri (2006), u knjizi Walkscapes pie da je ciljem eksperimentiranja sa istraivakim disciplinama i irim ciljem
hodanje po gradu, koji naziva Zonzo grad3, neophodno kako bismo
3
Zonzo je vezan za italijanski izraz
Andare a Zonzo koji znai gubiti prianja moje prie (mystory) o Sarajevu. Umjesto uobiajene
upoznali na grad i posmatrali njegove tranzicije iz kompaktnog u vrijeme lutajui besciljno. To je izraz historijske periodizacije: Otomanski period (14351878), Austro-
fragmentirani, sa izgraenim i praznim dijelovima. Takoer predlae ije je porijeklo zaboravljeno, ali se Ugarski period do 1914, Kraljevine izmeu dva svjetska rata i period
zonzo kao metodologiju koja moe da tumai i transformira, za uklapa savreno u kontekst grada po
Socijalistike Jugoslavije, narativ koji razvijam prati vremenski okvir
kojem lutaju flneurs (Careri, 2006,
arhitekturu i urbanizam, problematine dijelove grada. vezan za nedavne drutveno-prostorne dogaaje: Olimpijadu (1984)
p.135); U naem jeziku, kolokvijalni
ekvivalent bi bio landaranje i posljednji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1996). Smatram da se ova
dva velika dogaaja presijecaju kroz vrijeme i drutveno-prostorne neobjavljena zbirka pjesama, u kojoj se on uglavnom bavi Sarajevom
odnose, i predstavljaju znaajne epizode urbanih promjena koje danas arhitekturom, politikom, gradom i poslijeratnim drutvenim
poinju ve osamdesetih godina. Kroz ovakve izvanredne dogaaje, odnosima. Iz njegove zbirke izdvojila sam samo neke dijelove
velike urbane promjene postaju vidljive i otvorene za iroko uee pjesama i napravila kompilaciju stihova.
graana i graanki.
Kriza4
Rat i Olimpijada radikalno su promijenili grad i jo uvijek djeluju
na urbanu formu i dananji izgled Sarajeva, ali i utiu na stvaranje A mozak mi po svom izboru servira razliite neodreene fragmente,
razbacuje nejasne fotografije po marginama memorije, nepovezane
imaginarnih predstava o gradu. Devad Karahasan (2010:37) u knjizi dogaaje koji se moda nisu nikad ni desili (bar ne meni), i reira svoj
Sarajevo, dnevnik selidbe, gledajui naselje Marijin Dvor objanjava jedinstveni, psihodelini, dugometrani igrani film, sklopljen i montiran
da je jednim pogledom mogao obuhvatiti skromnu damiju direktno iz kontejnera u kojima se skladiti, a potom taloi zaborav.5
Magribija sa drvenim stubovima, kamenu crkvu svetog Josipa,
staklene i eline zgrade vlade. Ovo je ve dobro iskoriteni opis slike Organizam grada6
Sarajeva, koji danas vie nije dovoljan da objasni njegovu urbanu Ovog tunog raivenog grada7
kompleksnost. To je primijetio i Karahasan (2010:37), kada pie, i
onda je poeo rat, koji je sve to promijenio; rat koji je uveo vojnu Raskvaena betonska instalacija, armirani nesklad entitetske granice,
estetiku za moj grad. Uopte, i u estetskom pogledu, Turske, Austro- eho-akustina pusto na Trgu Williama Shakespeara8
Ugarske, Jugoslovenske, Islamske, Katolike i Komunistike zgrade
arhitektonska udovita i vjerska stanita
nisu vie mogle ostati jedna uz drugu.
vrite dobrodolicu novom danu zabijena u utrobu neba9
U identificiranju i analiziranju ovih dogaaja, iako ne smijemo

Sarajevo danas je obiljeeno izazovnom mjeavinom prostornih
zanemariti prolost, u prvi plan moramo staviti ono to je novo i
elemenata i novih znakova koja je posljedica nedovrene prostorne
drugaije, a vezano je za sadanjost naih gradova (Soja 1989).
i politike tranzicije. Jako je puno ovih neobinih znakova. Najvii
Historijske slojeve grada uzimam kao postojeu urbanistiku osnovu,
neboder na Balkanu izgraen 2008. u blizini eljeznike stanice, u
sa svojim prostornim odnosima iz prolosti, oblicima i morfologijom,
snanom kontrastu stoji izmeu dvospratnih i trospratnih privatnih
koji, kada nastupe gore pomenuti dogaaji, polako poinju biti
kua, falusnog oblika, kao najvia osmatranica i bog za orijentaciju
nevidljivi, i kada se poinju stvarati i dolaziti do izraaja neki drugi
u gradu, simbol moi i kapitalizma. Amerika Ambasada u centru
materijali grada.
grada izgraena je na prostoru koji je nekada pripadao kasarni Maral
Tito, a koja je 1996. promijenila funkciju u Univerzitetski kampus.
Sarajevo se gotovo uvijek opisuje kroz gore pomenutu historijsku
Debeli zidovi, straari i sofisticirani nadzorni sistem znaci kojima je
periodizaciju popraenu sa odgovarajuim slikama. U turistikom
snaga Amerikih drava obino predstavljena, stoje pored uspavanih
vodiu koji je tampan za vrijeme Olimpijade (1984) pie kako je
studenata univerzitetskog kampusa i statue Tita koji sve autoritativno
na kratkoj udaljenosti, izmeu dvije susjedne ulice mogue iskusiti
posmatra: Amerikance, studente i nas. Novi, neoliberalni prostorni
atmosfera Istanbula, a nakon nekoliko koraka dalje atmosferu Bea
oblici, zatvoreni, privatno-javni trgovi i ulice u oping centrima -
ili od bilo kojeg drugog evropskog grada.
popularna mjesta za drutvena okupljanja, mijeaju se u prizorima
sa olimpijskim duhovima, kakvi su npr. maskota Vuka, znak
Za vrijeme socijalistikog perioda, gradovi, fabrike, auta, namjetaj
Olimpijade na gradskim ulicama, napola rekonstruriani Olimpijski
i zgrade su graene na osnovu dizajnerskih, arhitektonskih i
muzej, i unitena sportska infrastruktura na Igmanu i Trebeviu. 4
Pjesma: Fragmenti pokidanih sudbina
urbanistikih projekata, i arhitekti/ce i urbanisti/ce su imali precizno
odreene drutvene i politike uloge. Svi projekti kao i objekti su 5
Pjesma: Hibernacija
Sarajevo korak po korak - walkscapes
izraivani u odnosu na prihvaene drutvene reference i simbole. 6
Pjesma: Vie nisam siguran
Godine 1991., postojee reference su se sruile, i nai gradovi, i nakon
ta danas znai hodati u i oko bilo kojeg grada? Moemo li
njih nai urbani narativi, poeli su da se mijeaju i rastvaraju. 7
Pjesma: Warszawa b1
zamisliti hodanje kao demonstraciju individualnog ili kolektivnog
vlasnitva nad gradskim ulicama, trgovima, urbanim prazninama, 8
Pjesma: Pusto na trgu Wiliama
U klubu Pussy Galore, intervjuirala sam mladog sarajevskog
samim gradom? ekspira
pjesnika Srana Mria koji ivi na Dobrinji, na Trgu Williama
Shakespeara. Povod naeg razgovora je bila njegova nova, jo uvijek 9
Pjesma: Der Himmel ber Warszawa
Hodanje je tjelesni in koji nas poziva da iskusimo kako su zemlja,
grad i njegova naselja, oblik pisanja, geografija za koju smo zaboravili
da smo mi sami njeni autori. Na taj nain mi formiramo prostor,
prema gore i dole, lijevo i desno, ispred i iza, daleko i blizu (Perec
1997). Hodati kroz grad, korak po korak, predstavlja in ponovnog
prisvajanja i vizionarske izgradnje grada, in koji stvara i imenuje nove
mentalne prostore ili urbane elemente. Gilles A. Tiberghien opisuje
Walkscapes kao koncept koji omoguuje da se efikasno sagleda
mo otkrivanja dinamike koja mobilizira cijelo tijelo individualno,
ali i drutveno da transformie otkria onih koji su nauili gledati
i uiniti vidljivim (Careri, 2006). Kao takav, kako pie Tiberghien, ovaj
process ima realne politike implikacije u pravom smislu te rijei
nain pozicioniranja umjetnosti, urbanizma i drutvenog projekta SLIKA 1 SLIKA 2 SLIKA 3
Umjetnika instalacija u javnom prostoru Sruena zgrada Parlamenta i protesti Pogled na Sarajevo i zgradu Parlamenta
na jednake i dovoljno udaljene, jedne od drugih, da naglase efikasno Od zalaska sunca do zore umjetnika poljoprivrednika, 2006. iz 1984
one praznine u gradu koje su tako neophodne za dobar ivot. To znai Giorgio Andreotta Cal, 2006.
da su novi prostori producirani i reproducirani zgrade, privremene
konstrukcije i urbane praznine i mi svi doprinosimo tom procesu
gradnjom, nemarnou ili hodanjem.
Postoji narativ, koji se esto reproducira, da je pravo Sarajevo Walkscape 1:

od Baarije do Marijin Dvora, gdje Austro-Ugarski arhitektonski stil DallAlba al Tramonto/Od zore do zalaska sunca etnja od
zavrava, a gdje poinje socijalistiko, modernistiko Sarajevo. Tako, Bijele Tabije do Ilide 07/02/2007
socijalistika naselja, kao to su Alipaino ili Hrasno, na prvi pogled
djeluju prazno; i iako uopte nisu prazna, jaka slika praznine dominira Zanimanje za grad i elja da istraim razliite dijelove Sarajeva,
ovim naseljima. To se najbolje vidi i u izjavi koja je tako uobiajena doveli su me u februaru 2007. godine do duge, desetosatne etnje
za Sarajevo, ide u grad, kao da su druga naselja u odnosu na kroz grad, od istoka do zapada, od Bijele Tabije do Ilide. Hodala sam
ova centralna, ograniena i kao da ne pripadaju gradu. I zaista, u sa italijanskim umjetnikom Giorgiom Andreotta Cal-om, a etnja
toku dana pa sve do ponoi, ulice u centru Sarajeva od Ferhadije do me je promijenila kao graanku, ali i kao mladu arhitekticu sa tek
Baarije u starom dijelu pune su etaa koji hodaju, kupuju, idu zavrenim fakultetom.
na evape, pitu ili na kafu, ples i razgovor. Meutim, danas je upravo
Marijin Dvor mjesto gdje se poinje mijenjati uobiajeni narativ da je U februaru 2006., Cal je izveo umjetniku intervenciju u javnom
Sarajevo grad sa tri tano definirana arhitektonska razdoblja i grada: prostoru Sarajeva, Dal Tramonto AllAlba/Od Zalaska sunca do zore
otomanski, Austro-ugarski i socijalistiki. Na Marijin dvor sve vie (Slika 1). Napravio je svijetleu instalaciju koristei poslijeratne
prodiru drugi, savremeni oblici gradnje i ivotne svakodnevnice. arhitektonske materijale zgradu unitenog parlamenta (Slika 2.),
vladinu zgradu za vrijeme socijalistike Jugoslavije i onu dananju,
Sarajevo korak po korak je narativ sainjen od urbanih iskustava u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini. Intervenirao je na zgradi
prikupljenih tokom tri individualne i kolektivne etnje na teritoriji Parlamenta tako to je osvijetlio jedan sprat zgrade, kreirajui sliku
Sarajeva. Svaka etnja je kreirana polazei od jedne ili vie postojeih zalaska sunca. Ova skulpturalna svjetlosna instalacija nastala je
slika o gradu koje su pomogle u stvaranje scenarija za istraivanje kao rezultat njegovih urbanih istraivanja Sarajeva korak po korak i
grada korak po korak i konstrukciju walkscapes-a za Sarajevo. Cilj fotografiranja grada u razliito doba dana. Primjetio je kako zalazak
svake od etnji je da se nasuprot ematiziranom, mitologizirajuem Sunca osvjetljava jedan od spratova unitene zgrade parlamenta,
narativu ispita viestrukost moguih narativa koji prikazuju stvarnu jer zgrada ima istono-zapadnu orijentaciju, te se ini kao da se
prostornu dinamiku Sarajeva. Kroz etnje se grad ispituje istovremeno zgrada nalazi na putanji kretanja Sunca od istoka ka zapadu kao to
i kao prostor urbane imaginacije. je prikazano na skici (Slika 4.). Svjetlosna instalacija je postavljena
u vrijeme kada su poljoprivredni radnici ve nekoliko mjeseci
protestovali na trgu ispred Parlamenta. SLIKA 4
Skica kretanja sunca
Naa je etnja zapoela na tvravi Bijela Tabija (Slika 5.) u Fotografije etnje od Bijele Tabije do Ilide
7:00h. Hodali smo kroz gornji dio naselja Vratnik (Slika 6.), zatim
prema Podhrastovima i Bjelavama (Slika 7.). Bjelave su poznate po
studentskim domovima koji su smjeteni izmeu privatnih kua i
kolektivnih stambenih zgrada, gdje studentska svakodnevnica ima
neobinu dinamiku, ivot izmeu kue i hotela. Sa Bjelava smo se
spustili prema bolnikom kompleksu Koevo koji je otvoren za prolaz
graanima i graankama (Slika 8.). Zatim smo proli kroz javnu
pijacu Ciglane koja sa dvije strane granii sa javnim grobljima i
jednim je dijelom smjetena ispod nedovrene ceste koja vodi u SLIKA 5
SLIKA 6 SLIKA 7 SLIKA 8
zatvoreni i nedovreni tunel (Slika 9.). Nakon pijace smo se kosim Pogled na grad sa Bijele Tabije etnja na Vratniku Na putu do Podhrastova i Bjelava. etnja kroz bolniki kompleks.
liftom odvezli na vrh naselja Ciglane, koje je izgraeno na padinama Naputena stambena zgrada radnika
graevinskog preduzea Vranica
(Slika 10.). Vonja liftom prua nevjerovatan pogled na pijacu, groblja,
Arhitektonski fakultet, bolniki kompleks Koevo, te oblinja naselja.
Na vrhu Ciglana je poznato Romsko naselje Gorica, sa kojeg se

vide socijalistika naselja, eljeznika i autobuska stanica i prijeratna
industrijska zona. Pored standardnih, individualnih stambenih kua,
stanovnici/ce naselja su izgradili i privremene barake za druenje
i susrete (Slika 11.). Tokom naega boravka na Gorici jedan od
stanovnika je kroz smijeh izjavio da nema sree u kuama koje su
napravile meunarodne organizacije, te da su im drae stare kue. SLIKA 9 SLIKA 10 SLIKA 11
Svuda je izgled romskih naselja vrlo slian, ali Gorica je naselje koje Pijaca Ciglane Na putu za vrh Ciglana, vonja kosim liftom Romsko naselje Gorica
je od svog nastanka uvijek imalo i spontane i planirane arhitektonske
elemente.
Sa Gorice smo etali prema Marijin Dvoru (Slika 12.), a odatle

prema glavnoj autobuskoj stanici, proli pored bive kasarne Maral
Tito (Slika 13.). Doli smo do nekadanjeg kompleksa eljeznike
radionice Vaso Miskin Crni izgraene u XIX stoljeu (Slika 14.), a
nakon toga do bulevara Zmaja od Bosne na Dolac Malti (Slika 15.).
Nastavili smo etnju kroz grad, uz rijeku Miljacku, proli kroz naselja
Grbavica, Hrasno (Slika 16.). U Hrasnom smo nali otvoreno boalite SLIKA 12 SLIKA 13 SLIKA 14
i pumpu za snadbijevanje vodom iz perioda rata (Slika 17. i 18.). etnja na Marijin Dvoru Jedna od zgrada bive kasarne Maral Tito, Poslijeratni izgled nekada eljeznike
sruena 2008 zbog proirenja gradskih radionice Vaso Miskin Crni
Ovakve pumpe su bile instalirane u toku rata u mnogim naseljima cesta
i koritene su za pumpanje podzemne vode. Danas ih jo uvijek
moemo vidjeti u nekim dijelovima grada i mogu se posmatrati kao
neka vrsta spomenika za preivljavanje u ratu. Otili smo na engi
Vilu, Otoku, Alipaino i Stup, i na kraju stigli na Ilidu izmeu 17:00 i
18:00 sati (Slika 19.-38.).
Pojavilo se nekoliko ideja i opaanja. Jedna je kako Sarajevo

ini nekoliko urbanih otoka, svaki sa svojim sopstvenim skupom
zajednikih i posebnih karakteristika. Sva naselja ine pored
postojeih stambenih i javnih zgrada, novi oping centri, ali i SLIKA 15 SLIKA 16 SLIKA 17
unitene i nekoritene zgrade i objekti, koji predstavljaju prostorne etnja na Marijin Dvoru Pogled na nebodere kolektivnog Boalite na otvorenom u naselju Hrasno
stanovanja na Grbavici, u procesu
praznine, te izgledaju kao da ekaju da opet zauzmu svoje mjesto rekonstrukcije
u prostornoj slici sarjevskih naselja. Razmiljajui o naoj etnji kroz
grada, Giorgio je napisao: Hodali smo od zore do zalaska Sunca.
Pratili smo kretanje Sunca koje je osvjetljavalo prolaznost vremena
grada. Kretanje Sunca je na neki nain mjerilo promjene koje su se
deavale u gradu brzinom ljudskog koraka, i u tom momentu grad
se polako mijenjao. Rekao bih da je moj rad o Sarajevu dobio smisao
ba taj dan. Jednostavno hodajui.
etnja na Stupu, u blizini i poslije Kontejneri na ulici Prljavo korito rijeke Dobrinje
raskrsnice stupska petlja
SLIKA 18 SLIKA 19 SLIKA 20 SLIKA 30 SLIKA 31 SLIKA 32

Pumpe za vodu izgraene tokom rata u etnja prema naselju engi Vila Pogled na naselje engi Vila etnja sa zalaskom sunca etnja pored kompleksa Energoinvest etnja pored kompleksa Energoinvest
naselju Hrasno

etnja uz rijeku Miljacku u naselju Otoka etnja uz rijeku Miljacku u naselju Otoka Izgradnja olimpijskog bazena u naselju etnja pored kompleksa Energoinvest Dolazak na Ilidu Izgradnja oping centra na Ilidi
Otoka

etnja kroz Ali paino-A faza Pogled na naselje Ali paino iz ulice etnja na Stupu, u blizini i poslije Prelazak mosta na rijeci eljeznici Hoteli sa termalnom vodom na Ilidi Prelazak mosta na rijeci eljeznici,
Demala Bijedia raskrsnice stupska petlja povratak u centar
Walkscape 2: etnja od Sarajeva do Trebevia SLIKA 3
Detaljna karta sarajevske teritorije.

Roza linija je meuentiteska linija koja
Trebevi - Planina u gradu razgraniava Sarajevo i Istono Sarajevo.
Karta iz prostornog plana Kantona Sarajevo
Trebevi je dio prirodnog lanca Trebevi-Jahorina, najblia je za period 2003-2023.
planina, ali i dio grada Sarajeva jer su na najniim padinama
smjetene individualne stambene kue. Planina je stanite uma,
planinskog cvijea, ljekovitog bilja, gljiva, i prirodnih izvora vode.
Najvii vrh se nalazi na 1629 m, dok je Sarajevo smjeteno na 500m
nadmorske visine.
Za Trebevi je vezan niz romantinih predstava koje se esto

koriste i danas. Govori se kako je uvijek bio omiljena destinacija za
sport, ekskurzije i izlete. Sa razliitih strana se autom moe doi
do centra planine i prosjena udaljenost od grada je 10 km. Godine
1992., na poetku rata u Bosni i Hercegovini, iara koja je poela sa
radom 1959 .godine i za 12 minuta stizala na Trebevi, je prestala sa
radom. Ruenje iare je stvorilo urbanu prazninu, uklanjajui neto
to je za graane/ke bio doivljaj i nezaboravno putovanje (Slika 1. i Kraja rata, Trebevi je doekao gotovo potpuno prekriven minama,
2.). posebno padine prema gradu. Deminiranje je zavreno 2008 godine,
kada je, kako je pisalo u dnevnim novinama planina Trebevi vraena
Godine 1992. Trebevi je promijenio svoju ulogu i znaenje za graanima. Danas je Trebevi administrativno podijeljen izmeu dva
stanovnitvo Sarajeva. U toku opsade Sarajeva planina je posluila kao BiH entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, izmeu Sarajeva i
artiljerijski poloaj odakle je Sarajevo kontinuirano bombardovano. istonog Sarajeva (Slika 3.). SLIKA 4
Politika kampanja u 2012., prije izbora za

Ovo je bilo mjesto sa kojega je Radovan Karadi pozdravljao svoje gradonaelnika grada i naelnika Opina
domae i strane goste, i astio ih pokojim poasnim metkom ili U 2015 godini postojei narativi o Trebeviu su nepovezani, te Sarajeva
salvom granata i mjesto sa kojeg je on, to je najudnija historijska je i prostorno i drutveno vrlo sloena teritorija. Ilustracije se mogu
igra, u djelo preveo svoju pjesmu Sarajevo objavljenu 1971. godine, pronai u razliitim sarajevskim novinama, u naslovima i tekstovima:
koja govori o unitenju grada. Izletite izmeu realnosti i sna (Osloboenje, dnevna novina, 2008.),
Sarajlije vratiti olimpijskoj ljepotici (Osloboenje, dnevna novina,
2008.), Povratak jednog od sarajevskih simbola Trebevika iara
(Slobodna Bosna, sedmini magazin, 2011.), i mnogi drugi. Tekstovi
piu i priu o Trebeviu iz prolosti, o sjeanjima na planinu i iaru,
ali se bave i odreenim dogaajima ili buduim projektima. Planina
je prilino zapostavljena od strane gradske administracije, a sastoji
se od zamiljenih i stvarnih elemenata, od individualnih memorija,
olimpijske i ratne prolosti, unitene infrastrukture i poslijeratnih
privremenih prostornih aktivnosti upotrebe planine i unitenih
objekata. Ipak, ostaci olimpijske infrastrukture i drugih objekata
na Trebeviu dio su njegove sadanjosti i koriste se kao mjesta
alternativne umjetnosti i ekstremnih sportova (Dani, sedmini
magazin 2008), ali i kao scenografija filmova i politikih kampanja
(Slika 4.).
SLIKA 1 SLIKA 2
Pogled sa Vidikovca iz 2015. godine Pogled sa Vidikovca iz 1975. godine
etnja do Vidikovca11 na Trebeviu 13/05/2012 i 23/06/2012
Vidikovac je bilo ime restorana na Trebeviu i zadnja stanica

iare koje je vozila turiste i Sarajlije i Sarajke iz starog dijela grada
na planinu Trebevi (Slika 5. i 6.). Tokom posljednjeg rata, kompletna
infrastruktura iare je unitena. Zgrada polazne stanice na Bistriku
sa kvadratnim otvorom iz kojega su nekada izlazile kabine, budi jake
emocije, kao i elju za usponom (Slika 7.).
etnja do Vidikovca je koncipirana prema nizu postojeih slika SLIKA 5 SLIKA 8 SLIKA 9 SLIKA 10
vezanih za iaru: slikom unitene stanice (Slika 8.), realnom

slikom urbane praznine izmeu grada i planine, vidljive i iz grada
i sa Vidikovca (Slika 2.), slikom Radovana Karadia na kojoj jednu
od kabina koristi kao svoju ratnu kancelariju (Slika 9.), prijedlogom
za novu razglednicu Sarajeva (Slika 10.) i turistikom kartom grada
Sarajeva koja jo uvijek ima ucrtanu grafiku oznaku iare (Slika
11.). Godine 2007., uvar zgrade iare na Bistriku rekao mi je kako
vrlo esto dolaze turisti na donju stanicu sa namjerom da se voze
na Trebevi, i tek tu u stvari saznaju da iara vie ne postoji. Na
ovom primjeru se moe jasno sagledati kako se prolost i budunost
preklapaju stvarajui fenomen imaginarnog koritenja grada.
Inspirirana ovom anegdotom odluila sam da uradim kolektivnu

etnju do Vidikovca, hodajui u blizini zrane linije kuda je prolazila
iara kao to je prikazano na radnoj karti etnje (Slika 12.). Ova
etnja je bila zamiljena kao obilazak mjesta memorije, ()
razvijena u psihogeografskom smislu s ciljem da se obnove, a ne
slave, pejzai memorije i kulture (Ulmer 1989:199). i trebala nam
je dozvola GRAS-a za posjetu donje stanice iare koja inae nije
otvorena za posjete. etnja do Vidikovca 13/05/2012
PLAN I PROGRAM ETNJE
Petnaest osoba koje su uestovale u etnji bie tako prve koje su 1. 10:00h POLAZAK: park preko puta Vijenice..
2. PRVO STAJANJE: obilazak donje stanice...
nakon rata koristili stepenite koje je nekada vodilo iz staroga grada SLIKA 7 3. DRUGO STAJANJE: odmor kod preostalog podnoja stuba iare...
u dvorite iare i ulaz u donju stanicu (Slika 16.). Cilj etnje je bio da 4. TREE STAJANJE: odmor kod arheolokih ostataka bob staze, danas
kolektivno posmatramo promjene na ovoj teritoriji u zadnjih dvadeset galerija grafita pod otvorenim nebom...
godina, kao i da se sami, korak po korak, ponovno upoznamo sa 5. DOLAZAK NA VIDIKOVAC: pogled sa Vidikovca je onaj isti, a iara je tu
poslijeratnom teritorijom koja je bila nepristupana sve do 2008. negdje...
godine. Imali smo 6 stajanja na putu do Vidikovca i pri povratku u 6. POVRATAK: u povratku je predvien odmor i izlet kod arheolokih ostataka
austrougarske tvrave koja je funkcionalno transformisana u observatorij.
grad opisanih u planu etnje i prikazanih fotografijama iz prolosti i Jedino mjesto gdje zvijezde su pale. (Bazirano na prii Azre Nuhefendi
sadanjosti u novini napravljenoj za sve koji su etali (Slika 13. i 15.). Le stelle che stanno gi/Zvijezde su pale)
Novina je sadravala i utopijsku reenicu Kao da Trebevika iara
nikada nije stala. SLIKA 13
11
etnja do Vidikovca je realizirana u
sklopu projekta Individualne utopije
nekad i sad u produkciji Centra za
savremenu umjetnost iz Sarajeva.
http://www.pro.ba/utopia/case-studies/
cities-log-joint-case-study/sarajevo-
cities-log/sarajevo-zamisljam/
Fotografije etnje do Vidikovca 13/05/2012
Prezentacija planirane etnje Novina o etnji, koja sadri informacije o Pribliavanje zgradi iare koristei Obilazak sruene zgrade iare na Na terasi restorana Vidikovac Gledanje na Sarajevo dok se magla
iari, prie, fotografije... stepenice koje nisu u upotrebi od Vidikovcu i gledanje na Sarajevo prekriveno rasiava
prestanka rada iare maglom
Ulaz u polaznu stanicu iare Dolazak u prostor iz kojega su graani/ke Razgledanje preostalih kabina etnja prema zvjezdarnici, susret sa Na zvjezradnici izvedba performansa Muhamed Muminovi prezentira
kretali na put do Vidikovca drugim etaima Zvijezde su pale Astronomsko udruenje i istoriju nastanka
i ruenja zvjezdarnice
Pri povratku smo obili Sarajevsku zvjezdarnicu na olinoj Kapi
na Trebeviu. Na dolasku sam izvela performans i napisala na zidu
unitene zgrade poruku Zvijezde su pale inspirirana istoimenom
priom Azre Nuhefendi (Slika 30.). Nakon toga nam je Muhamed
Muminovi, jedan od graditelja zvjezdarnice i osnivaa astronomskog
drutva ispriao priu o zgradi i promjenama koje su se desile u
zadnjih trideset godina, kao i o osnivanju i radu udruenja nakon
rata. Zvjezdarnica je prije rata bila vrlo aktivna istraivaka institucija
na polju astronomije i fizike. Postojanje zvjezdarnice koje datira jo
Obilazak zgrade i posmatranje kroz otvor iz etnja kroz naselje Bistrik prema Vidikovcu Ostavljanje grada iza nas i etnja prema sa poetka sedamdesetih je uglavnom bilo mogue zahvaljujui SLIKA 32
Na zvjezdarnici muziki performans od

kojega su nekada izlazile kabine treem stajanju preostalog podnoja samostalnoj inicijativi graana/ki koji su imali jaku volju da naprave Arnaud Fromont dok etai razgledaju
stuba iare prostor iz kojega bi mogli prouavati nebo iznad Sarajeva i gledati ruevine
zvijezde. Unitena je 1992. godine, sva njena oprema je spaljena i
odneena, ukljuujui i knjige iz biblioteke, teleskope, i staklene foto
ploe koje su prikazivale atlas sarajevskog neba.
U intervju Kroz mine do zvijezda Muminovi je izjavio: prije

smo u nazivu imali Univerzitetsko drutvo, ali sada se nismo eljeli
vezati ni za kakvu politiku niti za bilo koji teritorij, tako da smo se
jednostavno nazvali Astronomsko drutvo Orion (Start, sedmini
magazin, 2008:60). Odluka koju je Astronomsko drutvo uzelo u
Odmor na preostalom podnoju stuba Posjeta poruene infrastrukture staze za Dolazak na sruenu zgradu iare na promjeni imena je zanimljiv stav u odnosu na Trebevi, Sarajevo, i
iare; etai uivaju u prirodi Trebevia bob i sanke Vidikovcu
politike institucije koje uopte nisu zainteresirane za rekonstrukciju Fotografije etnje do Vidikovca 23/06/2012
zgrade zvjezdarnice. Muminovi takoe izjavljuje: U ovom trenutku
Bosna i Hercegovina je tamna mrlja u jugoistonoj Evropi bez ijednog
ozbiljnijeg astronomskog instrumenta. Astronomska istraivanja ne
obavljaju se samo radi neke direktne dnevne i sline svrhe ili provjere
pojedinih fizikalnih i filozofskih pogleda. Naa slika svijeta duboko je
zavisna od naeg razumijevanja svemirskih zbivanja (Start, sedmini
magazin, 2008: 61). Nakon razgovora muziar Arnaud Fromont iz
Marseja je svirao klarinet dok su etai i etaice razgledali ruevine
zvjezdarnice (Slika 32.).
uvar otvara vrata dvorita zgrade iare U dvoritu zgrade iare. Danas se sjedita U zgradi donje stanice iare. Nakon
Drugu sam, ovakvu etnju izvela 23.06.2012., sa prijateljima iz kabina koriste za sjedenje na zidu mjesec dana kabine su izmjetene iz
iz New York-a koji su doli u Sarajevo na dvije sedmice kako bi sa ispred ulaza u zgradu zgrade
bosanskim umjetnicima/ama i piscima radili na knjizi Savreni
stranci katalog obinih ikona12.
Na putu do Vidikovca hodali smo istom stazom kao i etai u

maju 2012. A na povratku smo etali i po ruevinama staze za bob i
sanke. Interesantno je bilo primjetiti promjene. Na primjer, u odnosu
na prvu etnju, preostale dvije kabine su iz zgrade iare izmjetene
na Remizu, gdje se nalazi sjedite GRAS-a. U toku nae etnje sreli
smo i druge etae na stazi za bob i sanke (Slika 37.) i posjetioce
planine koji su imali piknik na livadi ispred staze (Slika 41.). Hodanje SLIKA 36
etnja prema Vidikovcu

SLIKA 37
etnja prema bob stazi; susret sa drugim

SLIKA 38
Odmor na ruevinama iare na Vidikovcu

po stazi predstavlja nevjerovatno iskustvo prostora, i teko je zamisliti etaima na bob stazi
da se u ratu koristila kao artiljerijski poloaj, o emu svjedoe rupe
u betonskoj konstrukciji. Danas su gotovo sve te rupe dio grafita na
stazi koji su iscrtani tako da integriraju ove vidljive prostorne ostatke
rata.
U 2008. godini, uprava grada Sarajeva je zapoela aktivnosti

oko rekonstrukcije iare. Ovaj projekat je vrlo esto prezentiran i
u lokalnim medijima, a veliki broj politiara se o njemu oitovao.
Iako nikada nije bila ekonomski rentabilna, pokrivajui 40% svojih
trokova odravanja, danas je predmet neodrivih idejnih projekata
koji predviaju prijevoz za 1000 putnika na sat umjesto nekadanjih SLIKA 39 SLIKA 40 SLIKA 41
Posmatranje grada sa restorana Vidikovac Povratak u grad etajui na stazi za bob Piknik posjetilaca planine na livadi ispred
400. Grad Sarajevo je planiralo da se iara stavi u pogon do 2013. i sanke, ragledanje grafita na zidovima staze za bob i sanke
godine. Do danas se nita nije promijenilo i zvanini narativi o staze
Trebeviu su daleko od stvarnoga stanja. Zgrada iare na Bistriku
je zatvorena za posjete. Stanica iare i restoran na Vidikovcu su 12
Knjiga Savreni stranci:
stvaranje alternativnih narativa o samom Trebeviu, kao to je sluaj
jo uvijek srueni i prekriveni divljom vegetacijom. Sjedita kabina se katalog obinih ikona je rezultat razliitih aktivnosti na stazi za bob i sanke (Slika 42.). Na taj nain
koriste kao klupe za sjedenje ispred zgrade iare (Slika 34.). dvosedminog rezidencijalnog bi se stvorile neke nove slike u javnom, drutvenom i politikom
programa grupe editora on line
prostoru, kao i slike za planiranje grada.
asopisa Triple Canopy iz New York-a
Kolektivne etnje do Vidikovca se zbog toga mogu posmatrati kao koja se desila u saradnji sa bosanskim SLIKA 42
urbanistiki projekat, ali i kao nain da se prezentira kompleksan umjetnicima/ama i piscima. Detaljne Ilustracija iz lanka u magazinu Start o
narativ prostornih odnosa Trebevia i Sarajeva turistima, graanima informacije o projektu se mogu pronai utrci skatera na stazi za bob i sanke
na web stranici asopisa Triple Canopy: 2008. godine
i graankama i svima ostalima. Osim toga, prostorni materijali http://www.canopycanopycanopy.com/
i znakovi koje se mogu pronai na planini, mogu se iskoristiti za contents/perfect-strangers.
Walkscape 3: Gradologija Program
Kolektivna etnja gradom 02/03/2014
U februaru 2014. godine organizirala sam etnju zajedno sa

timom okupljenim oko programa Gradologija. 13 U procesu planiranja
etnje napravili smo pozivnicu na etnju koju smo postavili na
Facebook stranicu Gradologija14 programa i poslali elektronskom
potom.
Udruenje za kulturu i umjetnost CRVENA i LIFT prostorne inicijative

vas pozivaju na aktivno uee u programu GRADOLOGIJA kroz:
Kolektivnu etnju gradom
2. Marta 2014 sa poetkom u 11:00h.
Polazna taka etnje je u unutranjem dvoritu zgrade Marijin Dvor - koji se
jo naziva i Marijin park, ulaz je u Dolinoj 5.
Prijedlog etnje e vam predstaviti Armina Pilav, arhitektica i urbanistica
Kolektivna etnja je dio programa Gradologije koji se bavi ispitivanjem
znaenja javnog, zajednikog prostora i njihovog odnosa u gradu Sarajevu.
Broj uesnika/ca za etnju nije ogranien, ali je poeljna prijava.
Za uesnike/ce obezbjeeni su hrana i pie, kao i potrebni radni materijali.
Kolektivna etnja gradom kao zajedniki proces urbane analize
Sarajevo je grad za pjeaka(/kinju). U mnogo emu je neodoljivo zanimljiv i

radost oku.
Pravo je zadovoljstvo sretati Sarajlije (i Sarajke)
William Tribe, etajui Sarajevom, 1983.
Cilj predloene kolektivne etnje je zajedniko ponovno otkrivanje grada SLIKA 1
korak po korak. etnja je zamiljena kao vid putovanja kroz vrijeme i prostor etnju smo poeli iz unutranjeg dvorita zgrade Marijin Dvor (Slika Putanja hodanja kolektivne etnje kroz
tokom koje svako/a od nas stvara svoj zamiljeni grad koji emo oslikati 2.), koja je izgraena u periodu izmeu 1885. i 1889. Iz Marindovorskog grad i konstrukcija Walkscape-a ucrtana
skicama, foto aparatom, zabiljeiti video kamerom, opisati priom ili smo otili na bulevar Zmaja od Bosne i hodali prema bivoj kasarni na digitalnoj karti Gradologija programa.
pjesmom. etnja ima unaprijed odreen poetak i kraj u stvarnom prostoru http://www.gradologija.ba/
Maral Tito, koja nosi mnoga sjeanja i koja je bila predmet urbanih
grada Sarajeva, dok e njihovo spajanje, ulicama, stepenicama, parkingom promjena vezanih za namjenu kompletnog prostora, arhitektonskih
ili parkovima zavisiti od grupe graana i graanki koji/e e uestvovati u
etnji. Na ovaj nain takoe propitujemo sami sebe, naa sjeanja, dobra ili
oblika i vlasnitva. Godine 1996., kasarna je promijenila funkciju iz
loa, predrasude o drugima, kao i elje koje su vezane za gradski prostor, vojnog u obrazovni kompleks-Univerzitetski kampus (Slika 3.-18.),
koji esto i ne poznajemo dovoljno da bismo primijetili da se mijenja i da to od kojeg je jedan dio 2005. godine prodat SAD-u, na osnovu odluke
vie nije prostor koji smo poznavali ili o kojem znamo neku urbanu priu. Vijea Ministara da proda dio univerzitetskog prostora. Zona kampusa
13
2013. godine, u Sarajevu, Udruenje
za kulturu i umjetnost Crvena i izgleda i koritena je kao prostor kroz koji se samo prolazi.
Trajanje etnje je od dva do pet sati.
organizacija Lift prostorne inicijative,
Izmedju 13-14h je predviena pauza za ruak.
Preporuujemo vam da obuete udobnu obuu.
poinju rad na programu Gradologija. Nekoliko zgrada koriste razliiti Fakulteti Univerziteta u Sarajevu.
koji takoe koristi gradske etnje kao
jednu od radnih metoda, a i kao mjesto
Zgrade kasarne koje granie sa naseljem Pofalii su jo uvijek
Radionica i etnja su otvorene za sve. Molimo vas da popunite formular za za susrete graana i graanki. etnje sruene i obrasle divljom vegetacijom (Slika 9., 10., 11. i 14.). Unutar
uee. se poduzimaju sa ciljem simbolinog kampusa se nalaze privatni hotel, bazen i zatvoreno fudbalsko
rekonstruiranja postojeih gradskih igralite (Slika 12. i 16.). Iz kampusa smo etali prema autobuskoj
prostora i predstava o ovim prostorima.
Na etnju je dolo oko dvadeset etaa. Na kraju etnje napravili Gradologija predlae namjerne, i eljeznikoj stanici (Slika 19.). Posjetili smo glavni hol sarajevske
smo mapu hodanja koristei digitalnu kartu Gradologija programa inkluzivne etnje, okvirno planirane ali i eljeznike stanice (Slika 20.) gdje nam je arhitekta Zoran Dorner
(Slika 1.) i jo jedan Walkscape Sarajeva. otvorene za prijedloge. ispriao historiju zgrade i jedno njegovo novogodinje iskustvo iz
14
Facebook stanica Gradologije www.
1969. godine vezano za samu zgradu.
facebook.com/gradologija.ba
Fotografije Kolektivne etnje kroz grad
Susret etaa u dvoritu zgrade etnja kroz sarajevski etnja kroz sarajevski Univerzitetski
Marijin Dvor Univerzitetski kampus kampus
etnja kroz sarajevski Univerzitetski Hodanje prema eljeznikoj i autobuskoj

kampus stanici
Posjeta holu sarajevske eljeznike stanice Hodanje prema naselju Gorica Na cesti koja prolazi izmeu naselja Gorica
i Ciglane
etnja kroz sarajevski Univerzitetski Pogled na grad iz kosog lifta Pogled na grad iz kosog lifta Razgovor o iskustvu zajednikog hodanja u
kampus donjem dijelu naselja Ciglane
Nakon etnje: prostorne sekvence kolektivne igre za
budunost grad iz snova
Mislim da nemam nita posebno, ili prostorno, da dodam, kada se radi o

mom (gradu), mojoj zemlji.
Georges Perec, Vrste prostora i drugi oblici, 1997.
Zvuci naih koraka, smijeha, auta, zvuk tramvaja, razgovora

prolaznika, vritanje, zvuk gradilita, ruenja, tiina, opet zvuci naih
koraka. Namjerno ili spontano hodanje kroz razliite dijelove Sarajeva,
a ne samo od Baarije do Marijin Dvora, prua nam mogunost
etnja od Mihrivoda prema Vratniku Dolazak na Baariju Dolazak na Baariju
da vratimo nama graanima/kama na grad i njegove prostore,
Nakon eljeznike stanice otili smo prema naselju Gorica, koje redefinirane kroz kolektivne aktivnosti radije nego individualne.
granii sa naseljem Ciglane, gdje smo uzeli javni kosi lift do donjeg Hodanje, sjeanje i sluanje zvukova grada podsjea nas da su
dijela naselja gdje smo imali pauzu i ruak. Nakon pauze smo nai gradovi fiziki krhki, lako otetivi pod uticajem nas samih,
nastavili etnju kroz park na Koevu prema naseljima Vinjik, Bjelave, arhitektonskih, urbanistikih projekata i vremena. U toku kreiranja
Podhrastovi i Mihrivode. etnja je zavrena dolaskom na Baariju. staza i pejzaa hodanja mi redimenzioniramo na grad od veeg
Nekoliko dana nakon etnje neki od etaa su poslali/e svoje ka manjem i obrnuto, igrajui se izmeu objekata, na otvorenim
fotografije i utiske sa etnje, opisali svoja iskustva i dali odreene prostorima, putujui kroz vrijeme i sjeanja, stvarajui nove prostore
prijedloge za budue etnje i koritenje pojedinih gradskih prostora. i drugaiji grad. Ubrzo nakon rata, prijeratna graanka je dola da
posjeti Sarajevo nakon rata, i za svoj utisak o promjeni veliine
Utisci sa etnje, Selma Dokara, studentica arhitekture grada napisala je: Grad je bio mali, lako prohodan; u razmjeri
ljudskog tijela [], nekadanji glavni grad nesigurnosti je disao
Kao studentici arhitekture mi se jako svidio koncept ponovnog upoznavanja lake, jo uvijek nesiguran za bilo ta konkretno (Wagner 1997:9).
grada, gledajui ga kroz jedan urbanistiki objektiv zajedno sa komentarima
Ako paljivije pogledamo fotografije etnji, lako moemo primjetiti
iskusnijih osoba iz struke. Iako roena u Sarajevu na nekim mjestima
nikada nisam bila (od Avazovog tornja pa sve do Podhrastova mogu redimenzioniranje grada, puno urbanih praznina, nedostupnost,
slobodno rei da sam ula u novi grad, koji do tada nisam obila). nekada i opasnost oko i unutar sruenih zgrada. Ovo su prostorne
sekvence ruevina koje bude nae tijelo i um da pone zamiljati
Svidio mi se koncept etnje u kojoj se nekako slobodno i komforno doe kako su ovi prostori izgledali prije rata, kako ih ponovo vratiti na
do interakcije, pa ak i diskusije o korisnosti prostora kao cjeline, gdje se koritenje nakon rata, ta bi mogla da bude njihova budunost i ta
ujedinjuju razliita miljenja koja bi mogla sluiti kao ideja vodilja za neki
projekat u budunosti.
slijedi: totalno ruenje, rekonstrukcija ili zanemarivanje istih. Svaka
arhitektonska i urbana praznina ima potencijal da postane kreativna
Ali da se vratim na polaznu taku - toliko puta sam prola kraj onih i produktivna praznina.
eljeznih vrata sa druge strane zgrade Marijin Dvora i poeljela ui, ali su
ona najee bila zakljuana tako da mi se u neku ruku ispunila elja. Profesor Nedad Kurto (1993: 77) u tekstu Parlament Sarajeva
Hvala timu Gradologija na tome!
skice grada u ratu opisao je srueno Sarajevo kao otvoreni grad,
Vizure grada su sjajne, jako mi se svidjelo to smo iz skoro ptiije kao prostor gdje je obimno i brzo unitenje rezidencijalnih naselja
perspektive imali priliku posjetiti grad i zapravo sagledati sav taj gradski (Vratnik, Bistrik...) otvorilo pogled u konstrukcije, ivota, grada,
(ne)red, i sa takve take gledita uoiti potencijal koji ovaj grad nudi. Na komijskih odnosa, u kojem je pogled na ivot prethodno zatvoren
primjer, tek sam primijetila kako je plato na Ciglanama zapravo prazan i unutar diskretne intimnosti postao potpuno otvoren. Neko bi mogao
neiskoriten.
rei da smo u toku rata bili prisiljeni da ivimo otvoreni i kolektivni
Prijedlozi: ivot u potpunom smislu te rijei, u malim i mranim prostorima
Bilo bi sjajno kada bi na jednom takvom neiskoritenom prostoru, dali neko podruma, dok su nae kue postale prostori nepripadanja i dostupni
svoje rjeenje, bilo da se prijavljeni bave arhitekturom ili ne, mislim da svima. Ako danas analiziramo na svakodnevni ivot, objekte u kojima
svako ima miljenje po tom pitanju i da ga moe skicirati kako-tako. A za ivimo i komijske odnose, mogli bismo lako uvidjeti da mi graani i
sljedeu destinaciju, ve se i predlagalo na rastanku - obilazak bob staze, te graanke nemamo nita prostorno i posebno da dodamo i uradimo
prijedlozi na koji nain bi se taj dio grada mogao ponovo animirati. I takoe
obilazak spomen obiljeja na Vracama.
za na grad dok na grad mijenjaju oni. Ovo nevidljivo tijelo njih
takoe redimenzionira na grad, stvarajui sekvence prostora koje godine. Izvedene etnje predstavljaju realnost grada i informiraju nas
postaju privatno vlasnitvo, pretvarajui nae potencijalne kreativne i izmeu ostalog i o odreenom poslijeratnom urbanom kontinuitetu
produktivne praznine u konkretne objekte sa svijetleim i staklenim koji je u Sarajevu i ouvan samo sa ruevinama i zanemarenim
fasadama, istovremeno briui nae budue pejzae otvorenih prostorima. Prema tome hodanje, individualno, ili u grupi sa drugima,
prostora, snova, druvenih okupljanja i igranja sa gradom. daje nam mogunost da doivimo prostor grada kao urbanu igru,
neto to bi se i moglo uskoro desiti, neki grad poslije Sarajeva.
etnja do Vidikovca (2012) i Kolektivna etnja kroz grad (2014)
uzimaju kao osnovu fizike i digitalne karte grada i sadre snana Volim da hodam kroz Sarajevo ili bilo koji drugi grad. Ja ivim i
prostorna iskustva koja stvaraju mogunosti promiljanja i kritike koraam kroz Veneciju i Sarajevo. Iako se svugdje u Veneciji moe
urbane realnosti Sarajeva i njeno vizuelno prikazivanje. Kako bismo stii javnim vodenim prevozom ili privatnim brodom, svaki put kada
razumjeli dinamike produkcije i reprodukcije prostora poslijeratnog trebam ii u drugi dio grada, ja idem pjeice. Svi poznaju Veneciju kao
Sarajeva, hodanje nam daje mogunost da stalno mijenjamo pogled, pretjerano turistiki grad, smrdljiv i na vodi. U razgovoru sa drugima,
izmeu gledanja u prolost, sadanjost, ili zamiljenu budunost, ljudi o mom mjestu boravka obino kau: divno, nema automobila!,
istovremeno gledajui u postojeu arhitekturu i urbanizam grada ali ustvari niko i nikada mi nije priao o Veneciji kao o gradu za
(Lefebvre 1991). etnja do Vidikovca simbolino je transformisala hodanje, ili upitao kako je ivjeti u gradu u kojem se uglavnom hoda.
postojeu kartografiju Sarajeva (Slika 13) kontinuirana linija koja je U Sarajevu volim da hodam prema naseljima na okolnim brdima
predstavljala putanju uspona iare na Vidikovac na turistikoj karti Kovai, Vratnik, Hum ili Vraca. Jako puno vremena provodim hodajui
grada je u pozivu medijima za etnju promijenjena u takastu liniju kroz Sarajevo. U stvari, ono to zaista volim je gledati grad sa odreene
koja predstavlja nepostojanje iare. Mi smo etanjem napravili nove udaljenosti. Pogled na Sarajevo sa naselja na brdima i sa Vidikovca
otiske u gradu i na planini, i potvrdili smo mogunost privremenog i na Trebeviu je oko 45 stepeni (pogled iz ptiije perspektive). To je
drugaijeg koritenja ostataka iare i stare infrastrukture, u gradu i pogled izmeu karte i stvarnog pejzaa koji otvara mogunost za
na planini. Kroz etnju smo ivjeli prolost Sarajeva i sjeanja svih, a dvostruko itanje grada i okolne teritorije koje u stvari ima elemente
o kojima je Miljenko Jergovi pisao 1999.: slike i posmatrakog instrumenta (Waldheim 1999). To je hibrid
scenskog prikaza (fotografije) i dvodimenzionalne povrine (karte)
iara nas je nosila na Trebevi. Iza lea nam je ostajao grad, na dragi (Slika 23. i 24., Walkscape 3). Pogled na Sarajevo sa Bijele Tabije ili
jedini grad koji nismo voljeli, prema kojem smo bili ravnoduni na jednak Vidikovca je gotovo opsesivan pogled, koji moe izazvati dobra i loa
nain na koji je novoroene ravnoduno prema kolijevci. O kolijevkama
njeno misle samo starci, prema svome gradu njeni su samo oni koji su
sjeanja, proizvesti nesentimentalne slike grada (Waldheim 1999),
vidjeli njegovu smrt. izazvati u isto vrijeme i destruktivne i romantine misli i postupke. U
Miljenko Jergovi, DVOJNI C, Archive Dani, Nr 6, 26 April 1999. Veneciji volim da hodam posvuda, i iako esto hodam istim ulicama
i prelazim preko istih mostova doivljavam svako dio grada kao da
Prikazane etnje u ovom tekstu su mogue metode analize ga vidim prvi put. Volim Sarajevo i Veneciju, gradove u kojima ivim
dananjeg Sarajeva. Smatram da bi se u metodolokom smislu u posljednjih nekoliko godina, i svakodnevno hodanje odrava ivom
mogle razlikovati etnje zatvorenog i otvorenog tipa. Recimo - Od zore moju ljubav prema oba grada.
do zalaska sunca etnja od Bijele Tabije do Ilide 07/02/2007 jeste
primjer etnje zatvorenog tipa koja je bila na neki nain zavretak
umjetnikog rada koji je bio instaliran na zgradi Parlamenta.
Analizirajui etnju do Vidikovca, dola sam do zakljuka da je to
otvorena etnja koja bi se trebala ponavljati i ponavljati kako bi se
prostor Trebevia zaista vratio kao prostor koji je posjeen i gdje svaka
naredna posjeta, kroz kolektivne etnje ili neke druge aktivnosti
dodaje nove prostorne elemente ali i privlai panju graana/ki na
sve potencijale koje jedna sruena i zaboravljena planina prua.
Takoer, u smislu stvaranja drugaijih narativa sve ove etnje su na
neki nain prostorno povezane. Ono to je zabiljeio Giorgio u formi
ratnih arhitektonskih materijala ruevina, 2006. godine prostorno je
povezano sa zabiljeenim materijalima tokom etnji iz 2012. i 2014.
Bibliografija
Benjamin, Walter, 2008. The Work of Art in the Age of its Technological Reproducibility and Other Writings on Media/ Rad umjetnosti u
doba njene tehnoloke reprodukcije i druga pisanja o medijima, Cambridge, Massachuetts,London,: Harvard University Press.
Careri, Francesco, 2006. Walkscapes Camminare come pratica estetica/Walkscapes - hodanje kao estetska praksa, Torino: Einaudi.
De Certeau, Michael, 2002. The Practice of Everyday Life/Praksa svakodnevnog ivota, Berkeley, Los Angeles, London: University of
California Press.
Jergovi, Miljenko, 1999. Dvojni C, Archive Dani, 100, 26 April 1999.
Karahasan, Devad, 2010. Sarajevo Exodus of a City/Dnevnik Selidbe, Sarajevo: Connectum.
Lefbvre, Henry, 1991. The Production of Space/Produkcija prostora, Maiden, Oxford, Carlton: Blackwell Publishing.
MacClancy, Jeremy, 1995. Brief Encounter: the Meeting, in Mass Observation of British Surrealism and Popular Anthropolgy/Bliski susret:
sastanak, o masovnim obzervacijama britanskog surealizma i popularne antropologije. The Journal of the Royal Anthropological
Institute/urnal kraljevskog antroplokog instituta, 1(3), pp.495512.
Perec, Georges, 1997. Vrste prostora i drugi oblici , London: Penguin Books.
Pilav, Armina, 2013. Territory Imagery: A Planning Tool for Seeking Spatial Justice/Imaginacija Teritorije: Planerski alat za traenje
prostorne pravde. cescontexto:Debates, 1(2), pp.682696.
Soja, Edward William, 1989. Postmodern Geographies/Postmoderne geografije, London, New York: Verso.
Stewart, Michale, 2013. Mysteries reside in the humblest, everyday things: collaborative anthropology in the digital age/Misterije borave
u poniznim, svakodnevne stvari: kolaborativna antropologija u digitalno doba. Social Anthropology/Drutvena antropologija, 21(3),
pp.305321.
Tribe, William, 1983. Sarajevo a Walkers Guide/Sarajevo vodi za etae, Sarajevo: Svjetlost.
Ulmer, Gregory Leland, 1994. Heuretics - The Logic of Invention/Heuretika logika izuma, Baltimore, London: John Hopkins University
Slike
Press.
Slika etnja do Vidikovca na Trebeviu 13/05/2012 i 23/06/2012
Ulmer, Gregory Leland 1989. Teletheory - Gramatology in the Age of Video/Teleteorija-gramatologija u doba videa, New York, London:
autor Zoran Kanli
Routledge.
Walkscape 1 autori/ce:
Ulmer, Gregory Leland 2004. Teletheory Gramatology in the Age of Video/Teleteorija-gramatologija u doba videa Revidirano drugo
Giorgio Andreotta Cal 1, 2, 4, 8, 9, 12, 15, 17, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 29, 30-37. , Armina Pilav 5, 6, 7, 10, 11, 13, 14, 16, 18, 19, 20, 28.,
izdanje, New York, Hamburg: Atropos Press.
Armina Pilav straivaki arhiv 3
Wagner, Aleksandra, 1997. The Nature of Demand. In Radical Reconstruction/Priroda potranje. U radiklane rekonstrukcije. New York:
Princeton Architectural Press.
Zoran Kanli 1, 7, 14-41. Armina Pilav istraivaki arhiv 2, 3, 4, 5, 6, 8-13.
Waldheim, Charles, 1999. Aerial Representation and the Recovery of Landscape. In J. Corner, ed. Recovering Landscape: essays in
contemporary landscape architecture/Avionsko snimanje i oporavak pejzaa. U J. Corner, ed. Oporavak pejzaa: eseje savremene
Zoran Kanli 2-20, Selma Dokara 21-28 , Armina Pilav straivaki arhiv 1
arhitekture pejzaa . New York: Princeton Architectural Press, pp. 121139.
MODA E NEKO
IPAK MARITI
POLITIKE IZMEU UMJETNOSTI I PROSTORA
SLIKA 1
Borgerink Kris, Whatever you will write on a wall, people wont care, 2008,
me nekoliko pitanja. Zbog ega ba javni prostor i koje su to teme
ispostavljane? Kakvu je ulogu igralo politiko miljenje ili politike
ideje u specifinim projektima realiziranim u Sarajevu? Kakve su
reakcije izazvali ovi umjetniki radovi i na koji nain su se integrirali
u javni prostor grada Sarajeva? Koji su izazovi, ali i prednosti, rada u
MODA E NEKO javnom prostoru? Da li umjetnost moe stvarati mjesta zajednikog,

koja onda otvaraju prostor za politiki komentar ili analizu kao akt
zajednikog djelovanja?
IPAK MARITI U razgovorima koje sam vodila nametnula su se, naravno, i ira
pitanja vezana za pitanja prostora i resursa za umjetniku produkciju
POLITIKE IZMEU UMJETNOSTI I PROSTORA i promociju, mjesta susreta i razmjene, te pitanja umjetnikih
Danijela Dugandi sadraja institucija koje rade u sektoru kulture i umjetnosti. Njihova
kompleksnost svakako zahtijeva dublje analize, poevi od one
ekonomske do drutveno-politike. Ova razmatranja ostavljamo po
strani, tematiziramo prije svega odnos umjetnika/ca i kustosa/ica
Prostor otvoren i dostupan svima spram prostora grada i pokuavamo osvijetliti poneto od slojevitosti
politike i specifinostima njezinog izraza u javnom prostoru sa
Javni prostor je prostor dostupan svima. Javnim prostorom kao kojima se umjetnost hvata u kotac.
drutvenim dobrom raspolau lokalne vlasti, a obuhvata parkove,
ulice, biblioteke, institucije vlasti i prirodu koja nas okruuje. On je Umjetnost u javnom prostoru
okosnica identiteta jednog grada, ali jo od antikog doba, predstavlja
i prostor za javni govor o svemu onome to graani i graanke jednog Koritenje javnog prostora za umjetnike intervencije je sve ea
grada prepoznaju kao politiki, ekonomski ili drutveni problem. praksa koja umjetnost predstavlja bilo kome, ne birajui publiku koja
Antika ideja o javnom prostoru kao areni za politiko osloboenje je ve zainteresirana za umjetnost, nego je doslovce postavlja u
i uestvovanje kao fundamentu demokracije danas je u sukobu sa prostor javnog. Intervencije u javnom prostoru su zanimljive i zbog
injenicom da javni prostori postaju mjesta koja oblikuje kapital, koji injenice da najee nisu dugotrajne kao i to to njihovo trajanje
onda kreira naine percepcije i komunikacije stvarajui tako vie esto nije unaprijed odreeno. Teoretiarka arhitekture Miwon Kwon
scenografiju, doli mjesta potencijalnog otpora. (1997) u eseju One Place After Another: Notes on Site Specificity
razlikuje tri faze umjetnosti u javnom prostoru: faza umjetnosti u
Javna debata i javni prostor se slue i oblikuju znakovima, javnom prostoru u vidu skulptura na otvorenom koje obogauju
simbolima i slikama stvarajui ono to Lefevbre (1991) naziva gradski prostor; faza shvaanja umjetnosti kao javnog prostora koja
reprezentacijski prostor. Umjetnost, kao praksa koja se prije svega tei integraciji umjetnosti, arhitekture i okolia te, konano, faza
bavi reprezentacijom, ispostavljena u javni prostor, moe biti okvir za umjetnosti u javnom interesu (ili javna umjetnost novog anra - New
politiku akciju. Vidjeli smo na mnogim primjerima; npr u radovima Genre Public Art), koja je snanije zaokupljena drutvenim temama i
umjetnika/ca Banksya, Sheparda Faireya, Alexandre Clotfelter i drugih radi na podizanju politike svijesti u drutvu.
kako umjetnost koristi javni prostor da bi stvarala politike i postala na
neki nain javna umjetnost. Tako umjetnost intervenira u manje-vie koherentnom sistemu
neverbalnih simbola i znakova (Lefevbre, 1991:39), reprezentacijskog
U gradu u kojem su znaajne javne ustanove za kulturu i prostora uspostavljenog i markiranog simbolima i znakovima onih
umjetnost zatvorene, a prostor javnog svakodnevno suen novim koji upravljaju kolektivnim iskustvom i kreiraju dominantne slike
kapitalnim projektima, ini se vanim promiljanje o umjetnosti kao i narative. U ovakav se prostor teko uklapaju radovi koji svojim
urbanoj praksi koja javni prostor koristi kao polje emancipacije za sadrajem i porukom stvaraju mjesta nelagode, mjesta utjehe,
manje vidljive ili nevidljive, za potlaene i poniene. Kroz razgovore mjesta razdora, mjesta sukoba i izlaze van ovako formalnih okvira.
sa nekolicinom umjetnika/ca i kustosa/ica direktno umjeanih u
neke od ovih projekata, i analizu nekoliko drugih radova, ispitujem Umjetnost u javni prostor grada ulazi u razliitim formama, bilo
prostore politike izmeu/onkraj umjetnosti i prostora. Zanima da se radi o instalacijama, urbanim skulpturama ili intervencijama,
ulinoj umjetnosti, javnoj umjetnosti itd. Umjetnost u javnom presudno, tie umjetnosti. Nedostaje prostora za umjetnost odnosno
interesu, onako kako to sugerira Kwon, smjera uvijek promjenjivi prostora za predstavljanje ili izvoenje ali i, to se esto zaboravlja,
prostor grada proizvesti u prostor promjene, prostor emancipacije prostora za produkciju umjetnosti, pa je izlazak umjetnosti u prostor
koji kreira nova znaenja. U ovom smislu, zadatak je umjetnosti i politika sama po sebi, jer javni prostor je tu da kroz njega odjekuje
stvoriti prostor drutvenosti i unutar njega se angairati, tj. uprostoriti, sva problematika dananjih politika. Dakle, raditi u javnom prostoru
odgovoriti potrebama onih koji prostor koriste, te angairati umjetnost znai remetiti ustaljenost, otvoriti pitanja, kritizirati i pozivati na
kao jedan od alata borbe za javni interes. Na kraju pitanja o tome to kritiku, te u konanici problematizirati vana politika pitanja, ali i
jeste, a to nije javna umjetnost i kako razumijemo nju i njen znaaj mnogo vie.
proteu se ne samo kroz diskusije koje sam vodila, nego su pitanja
na koja ini se ne moemo imati samo jedan odgovor. Odabir tehniki neadekvatnog prostora, za ije korienje vam
je potrebna dozvola i strpljenje, znai birati sa namjerom da ono
Kako sugerira Nate Thompson (2012), ini se vrlo udnim to to elite rei bude dostupno svima. Javnost rada omoguava da
smo civilizacijski stigli do toke u kojoj moramo koristiti sintagmu njegova recepcija bude ira, otvorenija za komentar, ali i da educira
poput javne umjetnosti to sugerira pitanja o tome na koji je nain o tome to je umjetnost.
umjetnost takoer postala i privatna, nedostupna, ili kontrolirano
dostupna i na koje je sve naine ukljuena u javni diskurs. Ipak, kako Osim u tehnikom smislu rad u javnom prostoru potpuno se
tvrdi, moemo misliti o dvije definicije javne umjetnosti. Najprije, razlikuje od onog unutar galerija na razliitim nivoima. U tome se
umjetnost koja izlazi izvan galerija i muzeja, a potom prakse koje slau svi s kojima sam razgovarala. Lala Rai kae:
poduzimamo kako bismo prevrijednovali, na drugaiji nain uprizorili
i politizirali javni prostor. Kako Thompson kae, Moda bismo ak Kada rad stavlja u javni prostor prva stvar koja ti pada na pamet je interakcija
mogli rei da je javna umjetnost nain da stvaramo politiku pomou, sa drugim ljudima. Ostavlja neto na ulici, sebe, kao da tu ostavlja neku
ili koritenjem javnih prostora. U najirem smislu, prema Thompsonu, osobu. Potpuno drugaije razmiljam o radu u javnom prostoru, nego o radu
u galeriji. Galerijski prostor je jedna kontrolisana sredina. Mikro fokus je na
javna umjetnost bi mogla biti shvaena kao svaki elaborirani nain npr. na neki objekt ili video, u kojem rad potom iz neke pozicije moi vri
stvaranja smisla. Svako misaono i emocionalno povezivanje sa svoj performans. U gradu je sve u interakciji, rauna na to, na nepovoljnu
drugim ljudima (Thompson, 2012). interakciju i promjenjivu okolinu. Rauna na te situacije.
Izlazak u prostor javnog Treba biti spremna na potpunu ignoranciju kae Adela Jui.
Meutim, ono to rad u javnom prostoru donosi je potpuno drugaiji
Razlog zbog kojega ovdje pokuavamo povui veze izmeu odnos umjetnosti i publike. Publika u ovom sluaju ne pripada
umjetnosti i politike lei u konstataciji da je umjetnost u naem onom malom broju ljudi koji posjeuje izlobe, a pravi izazov javnog
drutvu danas tek zabava za one bogate i udne; ona je roba, rada je zapoeti razgovor, pronai nain da im se privue panja i
gotovo pa neupotrebljiva, a sasvim sigurno vrlo neprivlana u moru da se osjeaju kao da imaju pravo participirati u razmjeni miljenja,
osnovnih egzistencijalnih potreba. U ovakvim uslovima, nema mjesta u kritici i slino.
za one koji umjetnost smatraju svojom potrebom. Oni/e koji vjeruju
kako: umjetnost nije ogledalo koje odraava stvarnost, ve eki Ponekad vas rad u javnom prostoru moe itekako kotati, bez
kojim je treba oblikovati.1 Ili kako: umjetnost jedina izraava za obzira na to koji umjetniki motivi stajali iza odabira ulice, zgrade ili
druge i pokazuje nama samima na vlastiti ivot2 lako mogu biti 1
Bertolt Brecht, Art is not a mirror to trga kao mjesta na kojem ete prikazati svoje djelo. Bojan Stojii,
okarakterirani kao zanesenjaci. I za jedne i za druge ostaje pitanje reflect reality, but a hammer with which
to shape it. (moj prijevod) jo je kao mladi grafiter kontinuirano plaao novane kazne zbog
da li je umjetnost javni interes ili tek hir onih zbrinutih i privilegiranih. graffita koje je radio. Plaao sam da piem i crtam po gradu, jer
Jedno je sigurno, raditi u javnom prostoru znai i vjerovati u ideju o 2
Marcel Proust, Only through art can sam u tim prostorima elio ostaviti sebe, kada nisam tu, da opet
javnom prostoru. Cilj je ove ideje: odrati, odnosno stvoriti fizika we emerge from ourselves and know
what another person sees.
budem tu. Morao sam biti prisutan., kae Bojan, otkrivajui poneto
mjesta, koje e sve drutvene grupe moi posvojiti fiziki i simbolino, (moj prijevod) i o motivima iza umjetnosti koja direktno koristi javni prostor i kao
i koja e moi sluiti kao pozornica za uvrivanje identiteta i mjesto i kao objekat umjetnikog djelovanja.
samopredstavljanja, mjesto uenja u suoavanju s nepoznatim i 3
Glasz, Georg, Batina, mi i svijet
22.lipnja 2013. (intervju). Snjeka
formiranje miljenja.3 Kada je u pitanju izlazak umjetnosti u javni prostor znaajan
Kneevi za HRT radio, Dostupan na
http://radio.hrt.hr/clanak/bastina-mi-i- pomak u ovom smislu napravio je Centar za suvremenu umjetnost
Prostor je pitanje koje se na vie naina, vrlo direktno, ak svijet-22lipnja-2013/19738/ Sarajevo (SCCA). Pod vodstvom Dunje Blaevi, SCCA je pomogao
produkciju serije radova i izlobi u javnom prostoru Sarajeva, Na ovaj nain, tvrdi Dunja Blaevi u tekstu uz izlobu Meeting
neposredno po zavretku posljednjeg rata. Godinje izlobe SCCA point autori i autorice tragaju onkraj vladajuih umjetnikih
Meeting point (1997), Iza ogledala (1998.) i Oprez, radovi!,4 (1999.) konvencija koristee nove naine u relaciji sa novim kontekstima jer
donijele su neke od najznaanijih radova u javnom prostoru grada onaj istoriarsko-umjetniki vie nije dovoljan, referencijalni sistem
Sarajevu. Kako sama Dunja Blaevi kae: bilo je to odgovor na se promijenio. Proirivanje polja akcije otvorila su takoer i nova polja
potrebu da se izae u javnost nakon godina provedenih u podrumima znaenja, koja zahtijevaju razliita itanja/razumijevanja radova.5
i potreba da se neto uradi i kae. Osnovna intencija bila je ona (Blaevi, 2003)
da se postavljaju pitanja, provocira, reagira na socijalnu ili politiku
situaciju, a ne da se ukrasi javni prostor. O kakvoj umjetnosti je rije?
Jednako misle i Kurt i Plasto, koji kau da je njihova namjera nije Politika dimenzija umjetnosti u javnom prostoru, kao prostoru
bila stvarati lijepu umjetnost, nego u javni prostor ponovno donijeti politike, sastojae se od pitanja, remeenja ustaljenost, reakcija,
neka pitanja i neke politike. Na je fokus bio i na uvanju memorije, komentara ili bilo kojih oblika koje jedan rad ispostavlja kao javnu
revitaliziranju nae antifaistike istorije i spomenitva. Pitanje koje stvar i u odnosu na neku javnost. Jedan od pionira ovog razdoblja
ih je okupiralo bilo je ono graenja dravnosti, nezavisno od istorije. Neboja eri Shoba je tako u radu Ispod svih tih zastava (1999), na
mjesta za postavljanje zastava du Obale Kulina Bana u Sarajevu
Ovdje nalazimo, kako poentira Blaevi, i dobru distinkciju postavio prozirne, najlonske zastave koje su, na dan otvaranja
izmeu umjetnosti u javnom prostoru o kojoj govorimo i javne izlobe, po nareenu premijera Federacije BIH, Mustafe Mujazinovia
umjetnosti koja je naruena od velikih firmi, koje postavljaju sjajne skinute. Cenzura ovog rada, kao radikalni odgovor na rad koji
skulpture velikih i vanih umjetnika da budu ukras ispred institucija se bavi nacionalnim simbolima i, kako Shoba kae, njihovom
ili korporacija Evo ta dalje kae: transparentnosti pokazala je ne samo da postoji sila koja iz javnog
prostora moe ukloniti umjetnost koju smatra radikalnom, nego i
Moja odluka da radim u javnom prostoru bila je politika odluka, bila je vezana da ona odluke o tome moe donositi po kratkom postupku i bez
za vrijeme, kontekst i ljude sa kojima sam radila. inilo mi se da treba izai
napolje sa svim tim stvarima i i poeti opet stvarati javni prostor u kojem je
razgovora o javnom interesu. Ovaj in ostaje danas kao podsjetnik
umjetnost dostupna svima. ak se ni autori/ce nisu bojali izlaska u urbani na represivni sistem koji ograniava slobode djelovanja i us/postavlja
prostor, niti problema tadanjih prostora drutvenosti, nego su se bavili norme koje moraju biti predmetom kritike i re-akcije.
potrebom afirmacije drutvenosti umjetnikog ina, a manje sa unaprijed
odreenim drutvenim funkcijama umjetnosti, same po sebi. U grad smo Shoba smatra kako je: ljudima trebalo staviti stvari u lice i
izali i zbog kritike jedne vrste post-ratne, ponovno postavljenje umjetnike i
nametnuti im neke teme. Niz njegovih performansa na cesti: muzika
izlagake politike i prakse.
izvedba na gitari bez ica praenja neujnim pjevanjem No Lyrics, No
music, No country, Nothing... (1996) ili performans ienja smea
Stavljanje radova u nove kontekste, prelazak iz mjesta umjetnosti
u ivo mjesto, u stalno promjenjivo mjestro, ponudilo je, kroz SLIKA 2
Ispod svih tih zastava,

odreeni period, mogunost publici koja nikada nije ula niti u jedan Neboja eri Shoba, 1999
galerijski prostor da se susretne sa umjetnou i umjetnicima. Ljudi
su tako navikli dolaziti u ulhan vidjeti radove, dolazio je komiluk,
otkriti to se tu novo dogaa. Ono na emu je SCCA insistirao bio
je dijalog sa politikom muzeja i galerija, jer prostora za produkciju
i reprezentaciju nema. Ono to je SCCA donio bila je i mogunost
da se sistematski i kontinuirano ulau sredstva kakva bi inae bila
nedostupna, posebno za bilo kakve smjelije, ili politiki provokativne, 4
SCCA je organizirao tri godinje
umjetnike pothvate. Neki od ovih radova su poznati irom svijeta izlobe (Meeting Point, Ljetna bata
ulhan, 1997.; Iza ogledala, razne
i uspjeli su ne samo pokrenuti jednu cijelu generaciju umjetnica i lokacije u gradu, 1998.; Oprez, radovi!,
umjetnika, ve i postaviti bitna javna pitanja od znaaja za populaciju fasada Umjetnike galerije BiH, 1999.) te
grada i ponuditi novi pristup miljenju o umjetnosti. realizirao i pomogao produkciju brojnih
grupnih i individualnih projekata, izlobi 5
Tekst dostupan na engleskom na
i akcija., Vie informacija dostupno na http://www.c3.hu/ican.artnet.org/ican/
www.scca.ba text6d8b.html?id_text=58, (moj prijevod)
ispred ambasada Cleaning the garbage in front of EU Embassies Biste su nekoliko godina kasnije konano, i bez dozvole vraene na
after visa applicants (1999), kao i njegova skulptura Ikara - Monument svoje mjesto, a autori kau da im nije poznato da li je Skuptina ikada
to the International Community by the greatfull citizens of Sarajevo donijela odluku o vraanju ovih bisti na nekadanji trg Osloboenja.
(2007) koji je postavljen na plato iza Historijskog muzeja BIH (nakon Uz podrku novinara/ki, intelektualaca/ki, SCCA i drugih, na svoja su
to je odbijen zahtjev da se postavi nasuprot zgrade predsjednitva i mjesta vraene biste Ive Andria, Branka opia, Mee Selimovia,
tako izgubio otricu koju je umjetnik smisleno naotrio) bili su upravo Maka Dizdara, Rodoljuba olakovia, Isaka Samokovlije, Skendera
nastojanje da se direktno, i u lice, nametnu neke teme. Shobinim Kulenovia, ali ne i bista spornog Veselina Maslee. Dioniari firme
rijeima, spomenik: je trebao biti podsjetnik politiarima da je nama Svjetlost u pismu tadanjem ministru kulture, Gradimiru Gojeru
taj Ikar i dalje namijen. Mi ga na neki nain i dalje dobijamo. To se traili da se bista Veselina Maslee izmjesti, jer su oni odluili na to
nama ne smije vie dogoditi, da ivimo od tue humanitare pomoi. mjesto postaviti bistu Abdulaha Jasenkovia (preminulog direktora
firme Svjetlost). Nakon niza akcija, 2011. godine na svoje staro mjesto
Jo je jedan zanimljiv sluaj, a tie se rada umjetnikog dvojca vraena je i bista Veselina Maslee.6
Kurt&Plasto, Odlukom komisije: svak na svoje (2001). Poigravajui sa
sa motivom Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma (Svi na svoje) rad I drugi radovi ovog dvojca nastoje kritiki komentirati politiku
je komentarisao proces brisanja i zaboravljanja vlastitog nasljea stvarnost, poput rada izraenog u sklopu druge godinje izlobe
(Buri, 2001). Rad se bavi bistama pisaca koje su na poetku rata SCCA, 500 metara je pola kilometra (1998), radu u koritu rijeke
uklonjene i skoro sedam godina nakon rata uvane u podrumu Miljacke, izmeu mostova Skenderija i obanija, ija udaljenost
Doma pisaca. Kako bi skrenuli pozornost javnosti na ovo pitanje i iznosti 500 metara, autori nastoje isprovocirati vladajue strukture
pokrenuli diskusiju oko vraanja pravih bisti na svoja mjesta, autori sarkastinim komentarom na proces rekonstrukcije i obnove u BIH.
na postamente postavljaju sopstvene biste: bistu Almira Kurta i bistu Na slian nain, instalacijom ene i djeca prvo (1999), uz pomo
Samira Plaste. Biste su postavljene 24. novembra te godine. Jedna od amaca za spaavanje postavljenih na, tada skelama prekrivenu,
njih je ve tu no oborena sa postamenta. Meutim, neko je prijavio fasadu Umjetnike galerije autori se bave neizvjesnom budunou
ovaj sluaj policiji pa je jedan policajac po slubenoj dunosti itavu umjetnosti koja kao kakav brod (Umjetnika galerija) plovi nemirnim
no proveo na snijegu i hladnoi uvajui lanu bistu. SLIKA 3
vodama.
Odlukom komisije: svak na svoje,
Kurt&Plasto, 2001 Niz drugih umjetnika i umjetnica je tih godina izalo u javni
prostor. Braco Dimitrijevi je 2005. godine realizirao rad Under
this stone there is a monument to the victims of war and Cold War 6
Vratio se Veselin Maslea,
(2005).7 Rad Maje Bajevi Women at work under construction (1999)8 Radiosarajevo.ba, tekst dostupan na
i instalacije Zlatana Filipovia, Ekspres preporueno / special delivery http://radiosarajevo.ba/novost/55737/
vratio-se-veselin-maslesa
(2000) vezani su za restauraciju i otvaranje Umjetnike galerije u
Sarajevu. U radu Ekspres preporueno Umjetnika galerija je najprije 7
Radi se o velikom kamenom bloku
zapakirana, da bi je umjetnik na otvaranju sveano otvorio kao dimenzija 150x150x300 cm, u koji je
paket.9 uklesan tekst ispod ovog kamena
nalazi se spomenik rtvama rata i
hladnog rata na etiri jezika, na etiri
U augustu 2000. godine, na sarajevskoj trnici Markale, Alma strane bloka. Spomenik je postavljen
Suljevi je, u radu 4ENTITY (2000) prodavala zemlju sa minskih odmah ispred ulaza u Istorijski muzej
BiH i danas izgleda kao da je odavno
polja i to na estu godinjicu masakra na Markalama. Produkciju tamo, pretvoren u znak i putokaz ka
rada podrala je umjetnica sama, te je novac od prodaje zemlje drugom spomeniku. Izgubivi tako
dala nazad za deminiranje. Zemlju bi kae, deminirala, ponijela je svoju monumentalnost, danas stoji kao
podsjetnik na temeljno pitanje smislu i
sa sobom, prodala, vratila se i ponovno novac uloila u deminiranje
znaenja spomenika uopte.
stvarajui tako ciklus ili ontoloki krug.
8
Maja Bajevi,
Zemlja je simbol za sebe, moda sam htjela da ljude vratim na ono da smo http://majabajevic.com/works/women-
SLIKA 4 SLIKA 5
svi postali od zemlje, to je ta neka vjenost pred kojom stojimo i taj kratki at-work-under-construction/
500 metara je pola kilometra, ene i djeca prvo,
ivot koji ivimo. Moda bi trebalo ga drugaije potroiti, moda bi trebali ivjeti
Kurt&Plasto, 1998 Kurt&Plasto, 1999 9
Zlatan Filipovi
ljepe... http://www.zfilipovic.com/
SLIKA 6 reakcija ili apsolutnu indiferenciju, sudjelovanje ili nesudjelovanje.
Alma Suljevi, 4ENTITY, 2000
elja autorice je, kako kae, bila omoguiti da: njena umjetnost bude
prisutna i dostupna svima, te da postoji interakcija sa pojedincima
kroz ove mikro kolektore utisaka. Performativnost ovog rada, koja se
kasnije nastavila i u mojim drugim radovima, bila je upravo u ovoj
interakciji, koju nisam mogla kontrolirati. Danas je sauvana samo
jedna knjiga sarajevskih utisaka. Lala kae da je danas galerijski
prostor uope ne zanima, galerijski prostor je preneutralan i navodi
kako najvie voli raditi unutar polivalentnih dvorana i mjesta koja
nisu galerijski prostori. Ja hou da rad odjekuje, zato sam uvijek
voljela raditi performance u prostorima kao to je Zvono.10
Bojan Stojii esto odabire javni prostor kao mjesto svojih radova
i najee se radi o in situ radovima, direktno vezanim za odreenu
lokaciju. Kako govori: Nisam elio donijeti gotov rad, nego reagirati
na politiku vremena i prostora na kojem se nalazim. Ja sam dio tog
prostora, on obrazuje moj ivotni pejza i ini moj ivot. Ova ruevina,
Jedan od svojih prvih radova, Knjiga utisaka (1998), Lala Rai ona je moj ivot. Ono reaguje na mene, ja na njega.
smjeta upravo u javne prostore Sarajeva, Zagreba i Ljubljanje. Evo
ta sama umjetnica kae o ovom radu: U Bojanovim radovima prostor javnog obuhvata i medijski prostor.
Rad Traim osobu (2015) je oglas u kojem umjetnik trai osobu sa
U svakom gradu je postavljeno po deset praznih biljenica sa natpisom kojom bi razgovarao o umjetnosti. Iako je rad nastao na ulici i
Knjiga utisaka. Knjige su bile postavljene po raznim urbanim, javnim bio naljepljen na jednu govornicu, on potom nastavlja ivjeti kroz
lokacijama kao to su pijace, trgovi, ulice, kafii, javni wc-i, noni klubovi i
telefonske govornice. Knjige su bile osmiljene kao mjesto, prostor gdje bi medijski prostor. Slojevitost ovog rada, njegovih znaenja i poruka
bilo tko mogao zabiljeiti, napisati, nacrtati svoj utisak bilo ega. Zanimalo me pokazuju i razliite reakcije javnosti na ovaj rad. Kada su ga mediji
je uvoenje jednog neodreenog stimulanta u javni prostor koji je uglavnom isitali kao Oglas koji je rastuio region i svukuda objavili ja nisam
prenatrpan sa potroakim sadrajem. elila sam uvesti obinog prolaznika mogao utjecati na to kako e se taj rad itati, kae moj sugovornik.
u umjetniki projekt bez da se ta akcija obiljeava kao umjetniki in. Sadraj Recepcija ovog rada je bila iznimna, a moja osnovna intencija za
u knjigama je zapravo pravi sadraj ovog projekta. (Rai, 1998) komunikacijom sa javnosti je zadovoljena kroz dogotrajne razgovore, 10
O galeriji Zvono i njihovom radu
smijeh ili razmjenu. https://www.facebook.com/galerijazvono
Projekt je u Sarajevu prezentiran u sklopu godinje izlobe
SCCA, Iza ogledala (1998) o kojoj sam prethodno govorila. Knjige su
postavljene na raznim lokacijama i tako omoguile raznovrsnost
SLIKA 7
SLIKA 8
Lala Rai, Knjiga utisaka, 1998 Bojan Stoji, Traim osobu, 2015
U radu u javnom prostoru, onom koji nije ni muzejski ni galerijski Jo je jedan rad iz blie istorije, tanije iz 2014. godine
neizbjeno se otvara i pitanje ovih institucija, za koje smo navikli da isprovocirao vlasti pa je njegovo izlaganje zabranjeno (barem u
su one gdje odlazimo u potragu za umjetnou. Uloga institucija bi prostoru gdje je trebao biti postavljen). Ovaj put se radilo o izlobi
bila, kako Bojan kae da educira, biljei i klasificira, tada umjetnost Izazovi i postignua koja je trebala biti postavljena u Parlamentu BiH.
postaje historijska injenica. Istovremeno za umjetnost tvrdi da Sabina udi je kao selektorica izabrala radove koji problematiziraju
onoga trenutka kada ue u muzej ona postaje mrtva. Sa druge izmeu ostalog odluke koje se donose u ovom Parlamentu. Rad
strane, ono to se deava na ulici, to je ivo, to je humano. Na ulici je Lane majanin, Bosna i Hercegovina krojenje i ivanje (2014)14
sve ivo, reproducira se i omoguava razna itanja. trebao je pored radova ejle Kameri15, Sandre Duki16, Borjane Mre17
i Adele Jui18 biti dio izlobe u atriju Parlamentarne skuptine BiH.19
Pojedini radovi vrlo direktno tematiziraju specifine prostore. Meutim, s obzirom da rad satirino komentira dejtonsku podjelu
Projekat Adele Jui i Lane majanin SUBDOCUMENTARY(2011)11 Bosne i Hercegovine, igra se sa konstitutivnim elementima dravnosti
ispituje status i pitanje koritenja kompleksa Skenderija, te otvara (trei entitet, upanije), i nudi mogunost DIY prekrajanja drave u
pitanja javnog prostora i kolektivne memorije, ali i uloge umjetnosti odnosu na vlastite potrebe, donesena je odluka da rad ne moe
u drutvu koje je u tranziciji (Meran, 2011). Skenderija je danas jedan izloen unutar, kako Lana majanin kae: bedema dravnog
od rijetkih trnih centara koji su jo uvijek u javnom vlasnitvu. U aparata.
jednom kratkom periodu, veliki je broj individualnih radnji pretvoren
u umjetnike atelje a Skenderija je i dugo bila lokacija vrlo zanimljive
kolekcije galerije Charlama depo12 kojom je upravljao Jusuf
Hadifejzovi.
Kroz razgovore sa vlasnicima i vlasnicama radnji, uposlenicima/cama i

umjetnicima/cama koji su imali privremene atelje, imamo priliku vidjeti i 14
Vie o radu Lane majanin
one osobne, ali i one kolektivne utopije bazirane na uvjerenjima i snovima.
SLIKA 10
http://www.lanacmajcanin.com/
Lana majanin,
Mogunosti za revitalizacijom ovog prostora, tako vanog mjesta odmora i Bosna i Hercegovina 15
Vie o radu ejle Kameri
drutvenosti socijalistikog vremena, su istraivane i razgovarane, te nadalje krojenje i ivanje, http://sejlakameric.com/
otvarale pitanja tranzicije, osobnih ivotnih situacija, prolosti, sadanjosti i 2014
budunosti. Ova multikanalna video instalacija sa arhivom moda je i jedini 16
Vie o radu Sandre Duki
ivi spomenik prolosti i budunosti ovog mjesta.13 http://www.scca.ba/zvono/2007/
sandra_dukic.php?lang=bh
17
Vie o radu Borjane Mre
http://borjanamrdja.info/
18
Vie o radu Adele Jui
https://adelajusic.wordpress.com/
19
Vie o izlobi na
http://arsbih.gov.ba/1734/
20
Izloba je realizovana u produkciji
Udruenja za kulturu i umjetnost
SLIKA 9
Rad je neto kasnije produciran i postavljen u Sarajevu u sklopu CRVENA, u suradnji sa Sarajevskim
Adela Jui i Lana majanin, otvorenim centrom. Na izlobi su
SUBDOCUMENTARY, 2011 kolektivne izlobe Moja kua je i tvoja kua.20 U okviru ove izlobe
11
Vie o radu na izlagale umjetnice: Adela Jui i
https://adelajusic.wordpress.com/ nastaje i nekoliko drugih radova koji u javnom prostoru tematiziraju Andreja Dugandi, Emina Kujundi,
works/subdocumentary/ status i ulogu ene, enskog tijela i enskog rada. Izloba je znaajna Lana majanin i Sandra Duki, a
i zbog toga to i sam Historijski muzej, u kojem se deava, koristi kao prikazan je i film Kree Golika; vidi
12
Vie o Charlami vie na: < http://www.radiosarajevo.ba/
na https://cekacharlama.wordpress.
plohu na koju intervenira. Rad Emine Kujundi, Svila i kadifa (2014) mobile/novost/167186 >, http://www.
com/ produciran za izlobu Moja kua je i tvoja kua, 2014. godine kroz crvena.ba/izlozba-moja-kuca-je-i-
devet figura ena i kroz odjeu koju su nosile ukazuje na to kako su tvoja-kuca/
13
Spaceship Yugoslavia/The
one koraale putem oslobaanja, emancipacije i bunta u posljednjih
suspension of time, Catalog, Argbooks, 21
Vie o radu Emine Kujundi
Berlin, 2011, (moj prijevod) sto godina.21 https://emina.ba
SLIKA 11 Priu o ulozi institucija kulture moda je najbolje zavriti jednom
Emina Kujundi, Svila i kadifa, 2014
javnom intervencijom. Nardina Zubanovi u radu Pazi muzej (2015)
povlai paralele sa vremenom kada je grad bio uniten orujem i
sadanjim vremenom kada je ono uniteno drugim sredstvima. Kako
Nardina kae rad je: moj osobni protest protiv sadanje situacije
u kojoj se graani i graanke, kulturne institucije npr. Zemaljski i
Historijski Muzej BiH, ali i sami umjetnici i umjetnice nalaze. Rad
je i konstatacija kako kulturocid i destrukcija drutva nisu zavrili
sa zavretkom rata ve uvijek kao fantomi vrebaju nad budunosti
kulture.
Do mjesta zajednikog i zakljuka
ini se kako je poslijeratni period, barem kada je u pitanju

umjetnost u javnom prostoru, bio iznimno produktivan. Razlozi lee
djelomino u stanju opeg entuzijazma zbog prestanka rata, kao
Rad ljubavi (2014) nastao takoer u sklopu ove izlobe, je i mogunosti slobodnog koritenje prostora grada, kao i stanja u SLIKA 13
kolaborativni rad Adele Jui i Andreje Dugandi, postavljen je kojem se grad nalazio. Znaajan impuls radovima produciranim Nardina Zubanovi,
na vanjskom zidu Historijskog Muzeja BiH. Radi se zapravo o crno Pazi muzej, 2015
u ovom periodu bio je onaj koji je dolazio od SCCA posebno kroz
bijelom printu dimenzija oko 45 metara kvadratnih na koje su godinje izlobe, ali i projekte kakav je npr. projekat Dekonstrukcija
umjetnice radile intervencije sprejevima i akrilom u boji. Rad se na spomenika. Evidentno je i kako je sa sve manjim ulaganjima
didaktiki nain bavio denaturalizacijom kunog rada, a inspiriran u produkciju broj intervencija u javnom prostoru sve manji, te su
je djelovanjem Mariarose Dalla Coste, Selme James, Silvie Federici produkcije, na alost sve rjee. Kroz razgovore koje sam vodila, ali i
i pokreta Nadnice za kuni rad. Evo ta autorice kau o iskustvu kroz odabrana djela, kao crvena nit provlai se ideja o potencijalu koji
postaljanja i pripreme rada: umjetnost ima ne samo za stvaranje mjesta zajednikog, razliitog,
propitivakog, nabijenog pitanjima i odgovorima, nego i za otvaranje
Bilo je jako zanimljivo ta tri dana, kau Jui i Dugandi, koliko smo ukupno
postavljale rad, jer smo nailazile na razne reakcije. Svakako da smo unaprijed
mjesta novih znanja. Kroz radove o kojima sam govorila mogli smo
raunale na komunikaciju s prolaznicima, te smo bile spremne na razgovore, naslutiti i na koje sve to naine umjetnost vodi u politiku akciju i
debate, kritiku i podrku. Naile smo na dosta podrke i spremnosti za razgovor obrnuto, ali i na koji nain politika akcija priziva umjetnost.
od strane prolaznica. One bi na povratku s posla zastajale i zapoinjale s
nama razgovore u kojima smo otkrile kako im zaista nedostaje neko da javno Umjetnost u javnom prostoru e razumljivo, biti pod budnim
istupi sa onim to one ve znaju, osjeaju, misle, trpe.
okom onih koji, po sili zakona, imaju prvenstvo u oblikovanju javnog
SLIKA 12 prostora, pod zastavom javnog interesa. Manipulacija u tom smislu
Adela Jui i Andreja Dugandi, je, kako kau neki od mojih sugovornika, djelomino mogua, jer ne
Rad ljubavi, 2014
postoji zvanina kontra strana koja prua otpor ovim retrogradnim
politikama. Ja ovdje ipak dodajem, da je ona vidljiva u sluajevima
koje sam prethodno nabrojala, ali i kod onih koje sam u ovom tekstu
propustila, a bili su znaajni. Priroda javnog prostora, temporalnosti
i njegove prostornosti svim ovim radovima daje posebnu vrijednost,
to zbog injenice da izazivaju kognitivnu reakciju, to zbog toga to
stalno u pitanje dovode i reprezentaciju, ali i samo znaenje. Politika
tako putem umjetnosti u javnom prostoru postaje performativna te
u datom vremenu i kontekstu uzurpira mjesta kreiranja politika o
javnom. Ona, umjetnost ulazi u ovaj dijalog sa politikom/politikama
time nadilazei samu sebe, a njena budunost, kako kae Lefebvre,
nije vie umjetnika, nego urbana.
Intervjui
Lini intevju, Lala Rai, septembar 2015., Sarajevo

Lini intevju, Dunja Blaevi, oktobar 2015., online
Lini intevju, Adela Jui, august 2015., Sarajevo
Lini intevju, Lana majanin, august 2015., Sarajevo
Lini intevju, Alma Suljevi, septembar 2015., Sarajevo
Lini intevju, Samir Plasto, august 2015., Sarajevo
Lini intevju, Neboja Shoba eri, septembar 2015., online
Lini intevju, Zlatan Filipovi, august 2015., Sarajevo
Lini intevju, Bojan Stojii, august 2015., Sarajevo
Drugi izvori
Adela Jui https://adelajusic.wordpress.com/

Bojan Stoji www.bojanstojcic.com
Borjana Mra http://borjanamrdja.info/
Charlama https://cekacharlama.wordpress.com/
CRVENA www.crvena.ba
Emina Kujundi https://emina.ba
Galerija Zvono https://www.facebook.com/galerijazvono
Lala Rai www.lalarascic.com
Lana majanin http://www.lanacmajcanin.com/
Maja Bajevi, http://majabajevic.com/works/women-at-work-under-construction/
Neboja Shoba Ceri http://www.shobaart.com/
Izvori Rotor http://www.rotor.mur.at/con_seidrealistisch_eng.html?a
Sandra Duki http://www.scca.ba/zvono/2007/sandra_dukic.php?lang=bh
Blaevi, Dunja (2003) Meeting point, Tekst dostupan na engleskom http://www.c3.hu/ican.artnet.org/ican/text6d8b.html?id_text=58 SCCA www.scca.ba
ejla Kameri http://sejlakameric.com/
Buri, Ahmet (2001) Andri nikad nije ovako izgledao, Dani br.234, 30.11.2001, Dostupno na https://www.bhdani.ba/portal/ Zlatan Filipovi http://www.zfilipovic.com/
arhiva-67-281/234/opservatorij.shtml
Glasz, Georg , Batina, mi i svijet 22.lipnja 2013. (intervju). Snjeka Kneevi za HRT radio, Dostupan na http://radio.hrt.hr/clanak/bastina- Slike
mi-i-svijet-22lipnja-2013/19738/
Slika 1 Borgerink Kris, Whatever you will write on a wall, people wont care, 2008., foto autor Zlatan Filipovi
Govedi, Nataa, Stvaranje politike pomou javnog prostora, razgovor sa Natom Thompsonom, 20.12.2012, Zarez, broj 348, 2012. Slika 2 Ispod svih tih zastava, Neboja eri Shoba, 1999., ljubaznou autora
Dostupno na http://zarez.hr/clanci/stvaranje-politike-pomocu-javnog-prostora Slika 3 Odlukom komisije: svak na svoje, Kurt&Plasto, 2001., ljubaznou autora
Slika 4 500 metara je pola kilometra, Kurt&Plasto, 1998., ljubaznou autora
Kwon, Miwon (1997) One Place after Another: Notes on Site Specificity, The MIT Press, Cambridge Slika 5 ene i djeca prvo, Kurt&Plasto, 1999., ljubaznou autora
Slika 6 Alma Suljevi, 4ENTITY, 2000., ljubaznou autorica
Lefevbre, Henri (1991) The Production of Space, Blackwell Publishing. Slika 7 Lala Rai, Knjiga utisaka, 1998., ljubaznou autorice
Slika 8 Bojan Stoji, Traim osobu, 2015., ljubaznou autora
Rai, Lala, (1998) Artist statement, ljubaznou umjetnice Slika 9 Adela Jui i Lana majanin, SUBDOCUMENTARY, 2011., ljubaznou autorica (kola)
Slika 10 Lana majanin, Bosna i Hercegovina krojenje i ivanje, 2014., ljubaznou autorice
Spaceship Yugoslavia/The suspension of time, Catalog, Argbooks, Berlin, 2011. Slika 11 Emina Kujundi, Svila i kadifa, 2014., foto autorica Danijela Dugandi
Slika 12 Adela Jui i Andreja Dugandi, Rad ljubavi, 2014., ljubaznou umjetnica
Vratio se Veselin Maslea, Radiosarajevo.ba, tekst dostupan na: http://radiosarajevo.ba/novost/55737/vratio-se-veselin-maslesa Slika 13 Nardina Zubanovi, Pazi muzej, 2015., foto autor Nikola Blagojevi
RAD
I KOLEKTIVNA AKCIJA
MOBILIZACIJA I MIKRO POLITIKA ZAJEDNIKOG
SLIKA 1
Radovi u Marindvorskom dvoritu, 2014
211 000 omladinaca. Od ovog broja blizu 46 000 bilo je iz BiH, dok
je jedan dio ukupne radne snage obuhvatao i ratne zarobljenike. Na
izgradnji pruge BrkoBanovii, dionice vjerovatno najpoznatije u
popularnom pamenju, uestvovalo je oko 62 000 osoba, 14 500 bilo
iz BiH dok je dionicu proge od Doboja do Banja Luke gradilo oko 87
RAD 000 omladinaca, sa preko 14 000 osoba iz BiH. (Nametak, 2014). Kada
je u pitanju masovnost kakvu su imale ove akcije, jedino sa ime
se daju uporediti su gigantske aktivnosti Antifaistikog fronta ena
I KOLEKTIVNA AKCIJA (AF), posebno u prvoj deceniji nakon rata, iji je cilj bio ne izgradnja
pruga ili puteva, koliko rad u samim zajednicama na organizaciji
svakodnevnog ivota, obrazovanja, pomoi, prikupljanja hrane ili
MOBILIZACIJA I MIKRO POLITIKA ZAJEDNIKOG opreme, jednako kao i gradnja i popravke kua.1
Nedim Muteveli
Boria Mraovi I nakon to su ove prakse potpuno naputene njihov uticaj ne 1
Znaaj djelovanja AF-a jo uvijek je
prestaje. Viestruko su uticale na popularnu kulturu bive Jugoslavije slabo istraena tema, posebno kada se
radi o ogranku ove organizacije u Bosni
i to prije svega kao izraz apstraktnih vrijednosti, i kao dokaz i Hercegovini. U tom smislu znaajan
Rad i disciplina mogunosti i sposobnosti zajednikog djelovanja u zajedniku korist. je i napor Andreje Dugandi i Adele
Svjedoimo i pokuajima da se ideji omladinskih radnih akcija da Jusi na prikupljanju, digitalizaciji
Nakon Drugog svjetskog rata, u okviru izgradnje socijalizma novi sadraj i da ih se kontekstualizira u dananjem trenutku i izvuku i arhiviranju originalnih istorijskih
izvora kao i njihovo nastojanje da se
irom Jugoslavije organiziraju se tzv. omladinske radne akcije. Iza neki okvirni zakljuci vezani za upotrebnu vrijednost same ideje u revalorizira znaaj ove organizacije kao
ovih akcija stoji politika organizacija ustanovljena ve 1941, kao vrsta trenutnim okolnostima.2 i razlozi i uzroci gaenja organizacije te
pozadinske podrke partizanskim snagama dok e u godinama nakon posljedice njenog nestajanja, posebno
kad je u pitanju masovno organiziranje
rata preuzeti drugu ulogu. Preko milion omladinaca je uestvovalo u Bez obzira na njihov stvarni dananji znaaj, prema nekim ena.
oko 70 najveih projekata (Vejzagi, 2013). Najintenzivnije radne akcije miljenjima radilo se o jednoj od: najveih propagandnih pobjeda
organizirane su neposredno nakon Drugog svjetskog rata kada se Komunistike partije i u BiH i u Jugoslaviji (Nametak, 2014). O 2
Nedavno se u Beogradu pojavila
inicijativa da se omladinske radne
kao radna snaga u niz velikih infrastrukturnih projekata definisanih djelotvornosti ideolokog rada svjedoi injenica kako ni danas nije
akcije tematiziraju kao objekat
kao projekti od opteg drutvenog znaaja ukljuuje ogroman broj rijetkost uti kako, u momentima izuzetnih okolnosti, neko predlae umjetnikog, odnosno dizajnerskog
mladih okupljenih oko Saveza socijalistike omladine kao i kroz druge masovnu moblizaciju po slinom principu ili barem sa nostalgijom postupka u okviru konkursa za mlade
omladinske organizacije. Teite ovih akcija je u prvim godinama zaziva prolost u kojoj je ovo bio jedan od naina da se odgovori na dizajnere Nova omladinska radna
akcija, vie na: http://www.designed.
nakon Drugog svjetskog rata bilo na izgradnji dionica pruga i na izazove sa kojima se drutvo susretalo. Mogue je da u osnovi ovakih rs/konkurs/nova_omladinska_radna_
izgradnji velikih industrijskih objekata, te velikih hidrocentrala. ubjeenja stoji jedna romantina predstava, vezana za ideju radnih akcija
akcija iji je ivot trajanjem daleko premaio ivotni vijek samih
Akcije u koje se ukljuivala omladina iz cijele zemlje nosile
su naziv Savezne omladinske radne akcije. Ve poetkom 50-tih
SLIKA 2
Izgradnja pruge Brko-Banovii, 1946

opada intenzitet mobiliziranja da bi 1952. sve akcije bile prekinute,
s obzirom da je ve tada razvoj tehnologije uinio ovakve akcije, sa
aspekta efikasnosti postizanja odreenog cilja, potpuno nepotrebnim
i ekonomski neisplativim (Vejzagi, 2013). 1958. partija insistira na
revitalizaciji ove prakse pa e se na lokalnom zadrati sve do ranih
80-tih godina prolog vijeka, dok je sama organizacija postojala
zvanino sve do 1989. godine (Vejzagi, 2013).
Najznaajnije omladinske radne akcije u BiH bile su one vezane

za izgradnju pruga: Brko Banovii (1946.), amac Sarajevo (1947.)
i Doboj Banja Luka (1951.). Tokom ove tri akcije, izgraena su 422
kilometra pruge uz uee preko 360 000 omladinaca. Na najveoj
od njih, izgradnji pruge od amca do Sarajeva, uestvovalo je oko
akcija. Ova se predstava temelji na pogrenom vjerovanju kako su nego o kontinuiranoj privrenosti dijela omladine tom nainu rada.
ovakve akcije bile gotovo nekakva spontana organizacija solidarnosti Masovnost akcija potvruje ovu tvrdnju. Ne treba meutim ni bez
i rada kako bi se uradilo ono to se moralo uraditi: kako bi pruga rezervi uzeti ovu tvrdnju, niti joj pridati posebnu vanost. Radilo se
bila sagraena do narednog ljeta. Iza ovoga je stajao ozbiljan i o jednom od elemenata ideoloke obrade podataka, iako sigurno
predan organizacioni rad (vidi: Vejzagi, 2013). S druge strane, bilo vanom elementu, ija je funkcija bila ona ideoloke stabilizacije
bi mogue tvrditi kako se solidarnost pojavljuje tek naknadno kao legitimiteta vlasti, podrka omladine zajednikom projektu (Vejzagi,
efekat masovnog bivanja zajedno, kao puki instrumentalni efekat 2013)
samih akcija. Istina je najvjerovatnije negdje izmeu. Tano je da je
glavni agent masovne mobilizacije bila novouspostavljena drava, Motivi i brojevi
odnosno Partija, ali istovremeno nema sumnje kako je njihova
masovnost bila i izraz ubjeenja i odlunosti da se ukljui u dizanje Dok fenomen radnih akcija svakako ostaje zanimljiv za istorijska
zemlje iz pepela i bude jedan ili jedna od onih na putu sopstvene istaivanja njegovo kontinuirano trajanje u formi kulturne reference
transformacije. pokazuje nam kako ovaj motiv moda moe biti znakovit i u ovom
istorijskom trenutku.
U jednom od brojnih govora o znaaju radnih akcija, Tito kae:
SLIKA 4
Najprije treba preciznije razluiti znaenja koje ova praksa, Jedna od brojnih Omladinskih radnih
Borba za pobjedu u obnovi zemlje, u savlaivanju privrednih tekoa, sastavni odnosno ideja obuhvata, a onda, ukoliko u prezentu ona i dalje akcija
je dio one velike borbe na bojnom polju u kojoj su ginule desetine hiljada
omladinaca i omladinki. Ovdje, na radnim akcijama, se kuju novi ljudi. Ovdje
predstavljaju izvore smisla, vidjeti na koji se nain sada artikuliu
se kuju i prekaljuju i izlaze iz rada novi ljudi sa novim pojmovima o radu. i pod uticajem kojih narativa. Radne akcije obuhvataju dva osnovna
Stvara se jedan radni kolektiv koji se ponosi svojim radom, ono to on stvara motiva, oba fundamentalna za socijalistiko poimanje stvarnosti.
svojim sopstvenim rukama... Kad kroz nekoliko godina budemo mogli da Najprije rad, kao ono to predstavlja samu sutinu ljudske prirode,
pogledamo unatrag na preeni put, mi emo zaista s ponosom moi da mogunost da se okolina promijeni i sredstvo da se politiki i
kaemo da smo taj put iako je bio trnovit, teak i prepun svih moguih
ekonomski emancipira drutvo. I drugo, kolektiv, koje e zajednikim
prepreka savladali blagodarei samo tome, to se nismo bojali nikakvih
tekoa, to smo duboko vjerovali u nau pobjedu u izgradnji. radom donijeti dobrobit svima ovo je osnovni cilj i ovdje se zasniva
odgovornost: oni koji se ne ukljue nee biti pozitivno vrijednovani.
Iz ovog se govora vidi kako, u okviru vizije izgradnje novog drutva,
u ravnopravnom odnosu stoje ciljevi fizike izgradnje zemlje kao i oni Nakon to je praksa radnih akcija postala naslijee, ciljevi i prakse
neto suptilniji, ali jednako presudni ciljevi: izgradnja novog ovjeka. kolektivne akcije se mijenjaju. U osamdesetim e direktne akcije
Ovaj novi ovjek se kuje, prekaljuje i ui da u samom radu prepoznaje sve vie poprimati antagonistike oblike, povezane sa osnovnim
svoju drutvenu bit. Najdirektnije se to vidu u sloganima koji su pratili pitanjima rada. Cijele 80-te, obiljeene su sve znaajnijom radnikom
ove akcije posebno u jednom od najpoznatijih koji je poruivao: Mi aktivnou u Jugoslaviji. U ovom je periodu znaajno porastao broj
gradimo prugu pruga gradi nas! Vidimo tu obrise socijalistike trajkova, od 235 u 1980. godini do 1985 u 1987. godini. Znaajno
discipline koja, kao i disciplina uopte, onako kako je razrauje Fuko je porastao i ukupan broj trajkaa (od 13 504, do 288 686) kao i
(1997) slui upravo tome da od neposlunih, razigranih, neusmjerenih prosjean broj ukljuenih po trajku (sa 57 na 171). Kada su u pitanju
tijela napravi posluna, usmjerena, disciplinovana tijela koje je
SLIKA 3
bili ciljevi, radilo se o tipinim radnikim: vee nadnice, trokovi
Jedna od brojnih Omladinskih radnih
mogue upotrijebiti. Potvruje ovo jo jedna Titova izjava: akcija ivota, uslovi rada, ali i onim specifinim za Jugoslaviju, istina dosta
rijee, kakvi su npr. promjene mehanizama samoupravljanja, dok
Ja, naravno nikad nisam smatrao da je na radnim akcijama najbitniji uinak nije ispostavljen gotovo niti jedan istinski politiki zahtijev (Lowinger,
taj, da tako kaem, goli rad, bitka sa kubicima i slino. Uvijek sam u prvom 2009).
redu govorio o njihovom politiko-vaspitnom karakteru. Isticao sam da je to
kolektivno uee u izgradnji naroito znaajan oblik vaspitanja omladine, Ubrzo e trajkove i radniko mobiliziranje zamijeniti, najprije
ukljuujui i sticanje samoupravljakih znanja. (navedeno u: Erak, 1980: 8) mobiliziranje du nacionalnih odnosno narodnih linija,3 a potom i
3
Treba se ovdje prisjetiti i famoznih
deavanja naroda za vrijeme
masovni rat. Ovdje sigurno pronalazimo lom u odnosu na lokalnu Birokratske revolucije koju je poveo i
U kojoj su mjeri radne akcije zaista ostvarivale ovu politiko- praksu kolektivne akcije. Meutim, vjerovatno se moemo sloiti da vodio bivi ameriki bankar (Slobodan
vaspitnu funkciju o kojoj govori Tito? Kako Nametak (2014) pie: elementi koji sainjavaju osnovu ideje radnih akcija u socijalizmu i Miloevi); vidi npr. Ramet (2002); za
injenica je i da su te akcije bile brojne ne samo neposredno nakon danas stoje kao fundamentalno bitne drutvene injenice koje nam
analizu transformacije koja se desila
rata nego i poslije, to znai da se nije radilo o prolaznoj euforiji unutar radnikog pokreta u Srbiji u
govore kako su uslovi samoreprodukcije povezani sa predstavama ovom periodu vidi u: Musi (2013).
kolektiva i ciljevima kolektivnog djelovanja. Novi ovjek za novo doba
Oba se motiva, i rad i kolektiv danas pojavljuju u drugaijem obliku, Osim na ravni brojnosti, paralele moemo traiti na razini cilja.
ali su i dalje jednako fundamentalni za strukturiranje drutvenih Ovo znai tragati za praksama koje za cilj imaju ostvariti efekte koji
odnosa. Rad je i dalje nain samoreprodukcije, ali za veinu nije izvor e ostvariti uinak izvan grupe direktno ukljuene u samu akciju;
nikakvog ponosa, prije muke. Neke statistike pokazuju kako u SAD, u sluaju radnih akcija socijalizma, akcija, barem naelno, cilja da
manje od treine svih zaposlenih smatra svoj posao smislenom donese to iru ili generalnu dobrobit. U tom smislu, bez obzira na
rabotom, vie od treine se prema poslu odnosi ravnoduno, kao pitanje razmjera, odnosno masovnosti, moemo smatrati radnom
prema nunom zlu, dok priblino jedna treina aktivno mrzi svoj akcijom svaku grupnu aktivnost koja ispunjava ovaj uslov, bez obzira
posao. Kod nas, a kako se to esto kae, i u regionu situacija nije na broj ukljuenih. Sada na raspolaganju ve imamo vie sluajeva
drugaija. koje moemo uzeti u obzir. U isto vrijeme, na razini, uslovno reeno,
ideolokog okvira djelovanja, nalazimo potpunu razliku. Stare su
ta emo pronai ukoliko sada potraimo skorije primjere koji ideologije proglaene lanim. Nema vie novog ovjeka, velikih ideja
bi bili usporedivi, barem u okvirima Bosne i Hercegovine. Kada je u i masovnih graevinskih pothvata. Danas su mnogo interesantniji
pitanju relativno masovno mobiliziranje, najprije vidimo protestno neboderi. Zajedniki, drutveni rad nije vie ono to e preobraziti
masovno mobiliziranje, iji zaeci seu unazad najmanje 5 ili 6 drutvo. Prodajni centri i neboderi moda hoe. Ne priznaje mu se
godina. Kulminiralo je dogaajima iz februara 2014. godine, u kojima ni ova socijalna komponenta, svako je odgovoran samo i iskljuivo
je u jednom trenutku, prema procjenama uestvovalo izmeu 20 za samog ili samu sebe. Omladina je kriva jer ba i nee da radi,
i 30 hiljada ljudi. Specifinost dogaaja je i njihova dugotrajnost, SLIKA 5
ne ulae u ljudski kapital. Teko da bi imali i kakvog znanja, a o
ali i izrazito urbani karakter. Plenumi su se u nekim gradovima Akcija Lets do It - oistimo zemlju radnoj etici da ni ne govorimo. Vizija je rasplinjena u obeanju linog
nastavili, u ovoj ili onoj formi, i do danas, dok je npr. u Sarajevu, za 1 dan, 2014 prosperiteta, pa su radne akcije ili ono to one simboliziraju, postale
svakodnevna blokada saobraaja trajala do druge polovine marta. I nita drugo do la, jednako kao i ideja koja je iza ovih akcija stajala.
ovdje je smisleni, produktivni rad kotirao visoko, ali u formi politikog
zahtjeva da ljudima uopte omogui da rade, posebno s obzirom da Ipak, ukoliko pogledamo malo dalje i iz malo pomjerene
su upravo ovi zahtjevi bili neposredni povod za proteste. Kasnije e se perspektive i panju usmjerimo na mikro nivo, moe nas iznenaditi
ovih nekoliko inicijalnih pretvoriti u set elaboriranih zahtjeva koji nisu ono to pronalazimo. Akcija, kao radna akcija, ona koja neto
mogli ne biti odbijeni. Mobliziranje oko pitanja rada traje i danas i to konstruie i iji je cilj ne samo ovaj, ve sadri u sebi i neto od
prije svega u antagonistikoj formi. onoga politikog vaspitanja, kao forma i dalje postoji. Opstaju i
deavaju se kao mikro inicijative koje eksperimentiu sa metodama
Kada su u pitanju akcije koje nisu direktno vezane sa radnikim putem kojih je mogue, ne samo neto fiziki mijenjati, ve i
pokretom, uz izuzetak mobiliziranja koje je pratilo poplave u 2014. 4
Lets Do It u Bosni i Hercegovini je ostvariti efekat izvan grupe koja je neposredni inicijator akcije i tako
godini, koje je bilo zaista znaajno, i koje je kao takvo bilo ishod vie dio svjetskog pokreta Lets do it World biti i pokreta ire mobilizacije, barem privremene. Cilj koje mikro
u kojem uestvuje 112 zemalja, a
nego vanrednih uslova, vrlo je malo masovnih akcija koje bi i priblino pokret do sada ini vie od 11.000.000 akcije pokuavaju postii nije neposredna korisnost, niti moe biti.
bili usporedljivi sa originalnim radnim akcijama. Jedan je izuzetak volontera/ki. Projekat je u BIH zapoeo Naravno, lako se moe biti koristan, popravljanje i ienje nee
masovno ienje smea organizirano pod imenom Lets do it 2012 godine., a zvanini organizatori koditi. A na raspolaganju su i razliite druge metode: kolektivne
Lets Do It volonterskih akcija u
u okviru globalnog projekta Lets do it World. Iako sasvim sigurno BIH su Udruenje graana Ruke iz
izvedbe, rekonstrukcije, popravke postojeih, ili realizacija novih
vrijedna, veliko je pitanje kakvi su njeni stvarni dometi. Nikakve akcije Sarajeva i Udruenje graana Mozaik struktura, ureenje zelenih povrina, izrada ili popravka mobilijara,
ienja ne mogu odgovoriti na izazov otpada. Osim toga, ini da prijateljstva iz Banja Luke. Do sada izradu umjetnikih instalacija. Osnovni cilj je ukljuivanje lokalnog
su vie namjenjeni kampanji, koja bi se mogla svrstati pod rubriku je u volonterskim akcijama ienja stanovnita u proces rada, koji ne podrazumijeva samo fiziki nego
ilegalnih deponija otpada i sadnje
dizanja svijesti nego nekakvim dalekosenim efektima.4 drvea uestvovalo 126 745 volontera/ i intelektualni doprinos. Takav nain rada nastoji uspostaviti odnos
ki, koji/e su oistili oko 11 500 tona uesnika spram prostora u kojem djeluju, a onda na osnovu toga
otpada i zasadili 314 886 sadnica jaati snage samih uesnika. U tom smislu, ovakva vrsta djelovanja
raznih vrsta drvea. Volonterske akcije
Lets Do It oistimo zemlju za 1 dan
ima za cilj prije svega da vri ulogu medijatora, ili bolje, pojaivaa,
i Lets Do It milion sadnica za 1 dan nego motora, jer za to nema snage. Dva sarajevska sluaja mikro
su do sada organizovane u 113 opina, radnih akcija mogu posluiti u ilustraciji prepreka i ogranienja s
sa namjerom da se akcije proire kojima se suoavaju ovakve inicijative, ali i mehanizama putem kojih
na sve opine u Bosni i Hercegovini.
(http://letsdoit.ba/ ) efekti mogu biti izraeniji.
Park Zmajeva Nakon to su, na ovakvoj osnovi kreirani prvi odnosi, akcije se
vie usmjeravaju na ienje i odravanje samog parka, s obzirom
Od 2013. godine park u naselju Hrasno, okruen ulicom Antuna da javno preduzee, zadueno za odravanje parka, u ovaj prostor,
Branka imia, mjesto je kontinuiranih akcija malog obima, baziranih otprilike tri puta godinje, to je apsolutno nedovoljno za efikasno
na entuzijazmu i idejama (Mo.ba, web)5 Kao jedna od brojnih odravanje prostora.7 Pristupa se i veim intervencijama u prostoru,
sarajevskih zelenih povrina koje se, okvirno, nazivaju parkovima, kao to su popravka koarkakog igralita, rad na ahovskim poljima
ovaj prostor nema specifino ime niti nain koritenja. Upravo je ova i slino pa se tako prostor obogauje novim sadrajima. Osim radnih
injenica bila jedan od razloga zbog kojih se Mo.ba odluuje na akcije akcija, Mo.ba organizuje i razliite edukativne i zabavne drutvene
vezane za ovaj prostor. Dodatni razlog je bila i emotivna veza jednog dogaaje, ime se dodatno radi na ouvanju kontinuiranog prisustva
od pokretaa inicijative koji je u djetinjstvu proveo mnoge sate u igri u i stvaranju novih veza.
ovom parku. Interesantno je vidjeti kako Mo.ba i direktno koristi motiv
radnih akcija. O akcijama u parku kau: S obzirom da prostor nosi generiki naziv parka ili velikog
parka i nema prepoznatljivo ime, Mo.ba kroz razgovore nastoji
Uzimajui park kao centralno mjesto naselja u Starom Hrasnom, doi do prijedloga imena kako bi od ove, inae slabo definisane
pokuavamo vidljivo djelovati, sa predrasudom da vidljive, opipljive povrine proizveo neto vru referencu pa tako i na drugaiji nain
radne akcije, ukoliko se intenzivno organizuju i primjetne su, organizirao znaenja ovog prostora. Naziv koji je, kroz razgovore dobio SLIKA 7
Radovi u Parku Zmajeva, 2013

privlae panju i doprinose razvoju kritike misli bre i efikasnije od najveu podrku je Park Zmajeva, i ovo se ime poinje sve uestalije
drugih metoda promocije demokratskih naela, osobito drutvene koristiti. Osim toga Mo.ba poduzima i niz hortikulturalnih izmjena u
odgovornosti parku nastaju, presauje sadnice i na ovaj nain koristi ve postojee
elemente, ali drugim rasporedom kreira nove, adekvatnije prostore u
Kroz 3 godine djelovanja u akcije je ukljueno preko 500 parku, te dodatno doprinosi kreaciji identiteta prostora.
dobrovoljaca i uloeno preko 2000 sati rada u raznim akcijama.
Organizacija je vrlo fleksiblno definisana, bez posebne strukture i
posveena prije svega stvaranju odnosa u zajednici u kojoj djeluju. 5
Udruenje za promociju drutvene SLIKA 8

Kako kau, koristei neobinu organsku metaforu, djelovanje svakog odgovornosti - Mo.ba zapoinje sa
volontera i volonterke vide kao stvaranje sinapsi odnosno veze koje radom 2012. godine. Rije moba u
nazivu nije sluajno odabrana, obzirom
omoguavaju povezivanje i razmjenu informacija, ali i povezivanje da predstavlja stari obiaj uzajamnog
dobrovoljnog rada. pomaganja u veim poslovima seoskih
domainstava, najee poljodjelskim
poslovima - etva, berba, ili prilikom
Kako bi se osigurao kontinuitet, o kojem je ranije pisano, veih graevinskih zahvata kao to
dinamika djelovanja je podrazumijevala akcije u rasponu od dvije je npr. gradnja kua. Uz ovaj naziv,
sedmice, vikendom. U prvim akcijama, bejzbol igra je bila osnovni udruenje dodaje i moto Srce, ruke &
alat koji je pomogao okupljanju veeg broja djece i volontera. U parku lopata Vie na https://www.facebook.
com/mobasarajevo/
je improviziran teren za igru kroz koju su, uz neobavezno druenje,
uspostavljeni prvi kontakti i poznanstva, te je na ovaj nain kreiran 6
Razgovor sa Lukom Kasitz,
odnos povjerenja, prijeko potreban za zajedniko djelovanje, posebno august 2015
onda kada nedostaju iri organizacijski okviri.6 SLIKA 6
Konano, kontinuirani angaman vezan za ovaj prostor,

pospjeuje i odnosne sa Mjesnom zajednicom Staro Hrasno na
ijoj se teritoriji park nalazi. Danas lanovi i lanice Mo.be uestvuju
na sastancima Mjesne zajednice, nastoje zajedniki razvijati nove
aktivnosti i prepoznati su kao stvarni promotori aktivnosti od znaaja
za iru zajednicu. 7
Razgovor sa Lukom Kasitz,
august 2015
Marindvorsko dvorite objekta. Stvarna potreba za gradnjom jednog objekta ovih dimenzija
u Sarajevu krajem XIX vijeka nije postojala (Komisija za ouvanje
Pria o akcijama u Marindvorskom dvoritu poinje gotovo nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, 2008).
sluajno. Dvije organizacije - Crvena i Lift na poetku 2014. godine
kreu u potragu za prostorom za zajedniki rad. Meu brojnim U periodu od nekoliko mjeseci odran je niz akcija i radionica pod
prostorima za iznajmljivanje u Sarajevu, jedna lokacija u sarajevskom nazivom Akcije za zajedniki prostor. Primarni je naglasak stavljen
naselju Marijin dvor obeavala je mnogo vie od prostora za na ukljuivanje lokalnog stanovnitva, sa eksplicitnom namjerom
samostalni rad. Stan u ulici Dolina, u zgradi koja je dio Palate Marijin inicijatora da uspostavljaju odnose i posreduju meu lokalnim
dvor, otkrio je i veliko unutranje dvorite, jedno od rijetkih ove vrste stanovnitvom, strunim instancama i javnom upravom. Iako se
u Sarajevu. Odmah je prepoznat veliki i viestruki potencijal prostora. radi o vrlo ogranienom prostoru koji koriste gotovo pa iskljuivo oni
koji stanuju u samom bloku, stvari nipoto nisu tekle glatko. Ve na
Introvertnost i nepristupanost, osnovne su karakteristike ovog samom poetku postaje jasno kako su odnosi izmeu komiluka
prostora, koji prema dokumentaciji ustupljenoj od strane Optine, daleko od skladnih ili produktivnih. Meu lokalnim stanovnitvom
spada u kategoriju javnih prostora. Potpuna okruenost zgradama pojavljuje se i bojazan da e upad koji je izveden, poremetiti
sa nekoliko spratova, nekoliko malih ulaza kroz haustore zgrada, te svakodnevnicu na koju su navikli.
jednim velikim pasaem sa glavne gradske ulice koji se uglavnom
zakljuavaju, neki su od razloga to znaajan dio stanovnitva Prvi izazov je bio po prvi put suoiti lokalnu zajednicu, koja se
Sarajeva uopte ne smijeta jasno ovaj prostor na individualne teko moe nazvati zajednicom sa konceptom u kojem paralelno
mape; on je ili potpuna nepoznanica ili tek mjesto sjeanja. sudjeluju lokalna zajednica, javne insititucije i strune instance.
Aktivnosti su se postepeno uslonjavale kako bi se ograniile i, koliko
Jedan od razloga koji ine ovaj prostor posebno interesantnim je i god je to mogue, kontrolirale reakcije. Prva je radionica postavila
istorijski znaaj Palate Marijin Dvor. Graena je u periodu od 1885. do vrlo bazian cilj: ispitati drutvenu dinamiku i analizirati osnovne
1899. godine, kao stambeno-poslovna dvokatnica u formi zatvorenog potrebe i ideje za prostor unutranjeg dvorita.8
bloka. Pretpostavalja se da je ova palata graena kao ogledna
zgrada, musterhaus, industrijalca Augusta Brauna, proizvoaa Ve tokom prvog susreta biva mogue djelomino sagledati
graevinskog materijala, odnosno proizvoda od opeke. Izvedba socijalne procese koji se deavaju unutar bloka, te neposredno u
objekta na Marijin dvoru predstavlja opredmeenje mogunosti dvoritu. Odmah se ukazuju prepreke sa kojima e biti potrebno
materijala jedne industrijske grane, pa se namee zakljuak da je raditi. Najinteresantnije je bilo insistiranje pojedinaca da dvorite ni
marketinki momenat bio vrlo bitan za nain gradnje i dimenzije na koji nain ne moe biti smatrano istinski javnim prostorom. Kao
osnovne argumente stanovnitvo citira iskustvo iz perioda kada je
dvorite bilo dostupno i kada je privlailo narkomane. Prema drugim
SLIKA 9 interpretacijama, dvorite pripada iskljuivo onima koji naseljavaju
Dvorte Palate Marijin dvor, iz zraka, 2014 sam blok i oni bi trebali imati i apsolutno pravo prvenstva kada je u
pitanju koritenje.
Nakon toga se, na osnovu ovih saznanja, kree u ire akcije.

U maju, u okviru festivala Dani arhitekture 2014. u nekoliko dana
festivala organizuje se niz direktnih akcija koje okupljaju desetine
uesnika i uesnica. Kako su radovi postajali vidljiviji, intenzitet
neposrednog kontakta sa lokalnim stanovnitvom se poveavao.
U tom trenutku vidimo razliite reakcije stanovnitva koje se kreu
od direktnog angamana do fizikih prijetnji, na sreu bez ozbiljnih
8
Svi zainteresovani su pozvani da
popune formular za uee koji je
posljedica. sadravao dva osnovna pitanja: Da
li koristite ovaj prostor i kako?, te
Osim toga, kroz cijeli period pripreme i realizacije akcija, grupa Kako mislite da bi se ovaj prostor
mogao koristiti u budunosti? Ovi su
okupljena oko ovog projekta nastoji graditi prijateljske odnose sa podaci iskoriteni kako bi se vodio i
Mjesnom zajednicom Marijin dvor Crni vrh. Igrom sretnih okolnosti, usmjeravao daljnji proces.
SLIKA 10 Budunost radne akcije
Radovi u Marindvorskom dvoritu, 2014
Primjeri radnih akcija o kojima je bilo rijei, kao i one izostavljene,

pokazuju kako se one, u pravilu, zasnivaju na inicijativama manjih
grupa, najee okupljenih u jednoj ili vie nevladinih organizacija.
U osnovi ovih akcija nalazi se implicitna ili eksplicitna politika
zajednikog koja propituje distinkciju javnog i privatnog i koja vie
panje poklanja neposrednom djelovanju, koritenju i zajednikoj
inicijativi, a manje vlasnikim odnosima. Na ravni metodologije, bitna
pretpostavka je ona o nunosti kontinuiranog prisustva, vraanja
i ponavljanja, o potrebi da se radi unutar zajednica. Kako bi imali
kontiniuitet, biraju da djeluju u odnosu na neko konkretno mjesto,
lokaciju. Ovdje ovaj pristup nalazi niz izazova i prepreka. Najprije i
najbitnije, po pravilu, nikakve zajednice ne postoje na dohvat ruke.
Ovo znai cijeli niz problema. Iako lokalne formalne strukture, poput
mjesnih zajednica mogu biti djelimino od pomoi, nerijetko moe
biti i drugaije. U isto vrijeme njihov istinski uticaj, kao mobilizatora
ili informativnog kanala, uglavnom je vrlo nizak. Mjesne zajednice
istinski postoje samo za djeli stanovnitva, dok su za sve ostale
mitske institucije. Ovo ipak ne znai da nije mogue postii i drugaije
rezultate, ali znai da e stvari biti viestruko komplikovanije.
Kada je u pitanju lokalno stanovnitvo neizbjeni efekat bilo kakve

intervencije izvana je reakcija otpora i sumnjiavosti. ire uzroke za
ovakve reakcije mogue je traiti u rairenoj percepciji koja prati
rad (nevladinih) organizacija, a koja se najee fiksira za pitanja
finansiranja, kao i pitanje stvarnih interesa koji stoje iza bilo kakve
inicijative, olieno u tipinoj reakciji uobiajeno izraenoj u pitanju ko
stoji iza vas? Uobiajeno su za saradnju najzainteresovanija djeca
i starije osobe, dok uglavnom izostaje uee stanovnitva srednje
starosne dobi. Iako nije rijetkost naii i na vrlo direktnu podrku, ee
rukovodstvo mjesne zajednice prepoznaje vrijednost inicijative i s tim SLIKA 11
e inicijalne reakcije biti obiljeene nepovjerenjem prema grupi koja
Konani izgled Marindvorske klupe
u skladu i sama nastoji da doprinese iroj mobilizaciji, najprije u stoji iza odreene inicijative. Otpor se manifestuje kroz ignoranciju
odnosu na konkretni lokalitet, a potom i u odnosu na druge lokalitete i odsustvo interesa za razgovor i detaljnije informisanje, a u nekim
na teritoriji Mjesne zajednice. Grupa uestvuje u radu mjesne sluajevima prelazi i u otvoreni verbalni sukob i prijetnje.
zajednice i nudi svoju pomo pri formulisanju drugih inicijativa koje
ovaj put aktivno pokuava da razvija sama Mjesna zajednica. Iz tog razloga, akcije ove vrste karakterizira postupnost, odnosno
paljivo variranje stepena invazivnosti Iz tog je razloga, jedan
U decembru 2014. godine proces akcija, barem onaj inicijalno od osnovnih alata koji se koriste, obini razgovor. Kroz razgovor sa
pokrenuti, dolazi svome kraju. Gotovo u isto vrijeme kada, nakon niza lokalnim stanovnitvom i potencijalnim uesnicima i korisnicama
intervencija, Marindvorska klupa dobija svoje posljednje elemente i prostora vri se preliminarna procjena i na osnovu toga donosi
konani oblik, dvije organizacije koje su bile i inicijatori akcija ponovo odluka o eventualnom nastavku aktivnosti. Nakon toga, obino
sele i tako gube mogunost kontinuiranog prisustva. Danas, dvorite slijede manje radne akcije, najee akcije ienja ili manjih
je i dalje nedostupno u udnom vakumu izmeu javnog statusa i popravki. Samo prisustvo i vidljivi rad, postaje vaan alat u privlaenju
privatnog ograniavanja upotrebe, dok klupa stoji kao podsjetnik na veeg interesa, esto mnogo vaniji od stvarnih rezultata u fizikom
zajedniki napor i entuzijazam ali i na niz izazova koji, gotovo po prostoru.
pravilu, stoje na putu bilo kakvoj slinoj akciji.
Osnovna pitanja s kojim se ovakve akcije moraju suoiti tiu se
problema drutvenog nepovjerenja, kao i statusa i uloge formalnih
institucija shvaenih kao primarnih aktera bilo kakvog javnog
djelovanja. U tom se smislu ukazuje znaaj institucija najbliih
lokalnom stanovnitvu Mjesnih zajednica. U isto vrijeme, osim to
sami niti posjeduju sredstva niti direktne izvrne ovlasti, na osnovu
iskustava na terenu, stie se utisak da meu lokalnim stanovnitvom
vlada i izvjesno nepovjerenje prema samoj Mjesnoj zajednici, to
dodatno oteava masovnije okupljanje i stvaranje vrstih veza
meu svim sudionicima. Iskustvo takoer demonstrira vrlo limitiran
potencijal same Mjesne zajednice da djeluje kao mobilizirajui faktor.
Ovim institucijama, osim sredstava i ovlasti, nedostaje i minimum
vizije o sopstvenoj ulozi pa se Mjesna zajednica nerijetko, u oima
stanovnitva posmatra kao ekvivalent klubovima penzionera.
Osim ovih, presudno pitanje ostaje ono o mogunosti

kombiniranja razliitih inicijativa ove vrsta. U iroj slici grada, akcije
se pojavljuju sporadino, nepovezano i bez bilo kakve zajednike
strategije. U takvim uslovima, ograniene su na vrlo usko definisane
Izvori
lokacije i teme te esto opstaju samo kratkotrajno kroz entuzijazam
aktera koji ih iniciraju. U tom smislu, eventualni politiki motivi Erak, Zoran (1980) Tito i mladi, Beograd. Mladost.
ovakvih inicijativa, bili oni implicitni ili eksplicitni, ostvaruju vrlo
limitiran efekat. Fuko, Miel (1997) Nadzirati i kanjavati nastanak zatvora, Novi Sad: Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia
Lowinger, Jake (2009) Economic reform and the double movement in Yugoslavia: An analysis of labor unrest and ethno-nationalism in
Ako se ovdje vratimo na pitanje originalnih Omladinskih radnih the1980s. Doctoral diss., John Hopkins University.
akcija od kojih smo i poeli, vidimo jednu bitnu strukturalnu razliku.
Musi, Goran (2013) Serbias working class in transition 19882013. Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung.
Akteri radnih akcija, kao forme omladinskog angamana, svojim su
dijelovanjem sebi osvojili status drutveno-politikog aktera pa su Nametak, Muhamed (2014) Uloga omladinskih radnih akcija u stvaranju socijalistikoga drutva u Bosni i Hercegovini 1945. 1952.
tako, barem u odreenom istorijskom periodu bili i faktor drutvene godine, SP 3, 437-452
kohezije, ali i ideoloke transmisije. Sa druge strane mikro akcije o
Odluka Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, broj 75/08
kojima je bilo rije poinju sa pretpostavkom o statusu ne-aktera
i sa nadom da kroz zajednike radove moe pomoi stvaranje Ramet, Sabrina (2002) Balkan Babel The disintegration of Yugoslavia from the death of Tito to the fall of Miloevi. Boulder: Westview
trangeneracijskih drutveno politikih aktera i tako potencijalno voditi Press.
i kolektivnoj akciji. U tom su smislu one, pored vjere i entuzijazma, Vejzagi, Saa (2013) The importance of Youth Labour Actions in Socialist Yugoslavia (1948-1950) The case study of the Motorway
predstavljaju i ispitivanja mogunosti jedne urbane prakse da Brotherhood-Unity, Master thesis, Central European University: Budapest
proizvede drutvene i politike efekte kao i efekte subverzije unutar
poznate, sterilne i ispranjene svakodnevnice.
Slike
Slika 1 Radovi u Marindvorskom dvoritu., foto autor Haris Sahai

Slika 2 Izgradnja pruge Brko-Banovii, 1946, preuzeto sa http://www.google.com
Slika 3 Radna akcija u Jugoslaviji, lokacija i godina nepoznata, preuzeto sa http://www.google.com
Slika 4 Radna akcija u Jugoslaviji, lokacija i godina nepoznata, preuzeto sa http://www.google.com
Slika 5 Akcije Lets do It - oistimo zemlju za 1 dan, 2014, preuzeto sa http://letsdoit.ba/
Slika 6 Radovi u Parku Zmajeva, 2012, foto autor mo.ba
Slika 9 Dvorte Palate Marijin dvor iz zraka, 2014, foto autor Artur Krzykowiak
Slika 10 Radovi u Marindvorskom dvoritu, foto autor Haris Sahai
Slika 11 Konani izgled Marindvorske klupe, foto autor Sabina Hodovi
PRIKAZIVANJE
ZAZORNOG
URBANO STANJE I OKVIRI POLITIKE IMAGINACIJE
tvrdi kako je ovakva konstrukcija pripadanja izvedena prije svega kao,
postmodernim duhom zaogrnuto, otkrivanje i njegovanje kulture
kulture. Nema sumnje kako ovi procesi stoje u odreenoj vezi sa
inflacijom relativizacije, ukoliko se ovo uzme kao jedna objedinjujua
karakteristika postmodernog zaokreta.
PRIKAZIVANJE Mogue posljedice ovih dogaaja, onima koji su u 90-tim ivjeli ili
pratili njihov razvoj, dobro su poznate, a malo istorijskog istraivanja
ZAZORNOG moe nam ponuditi uvid u iri kontekst ovih promjena i njihove
posljedice. Kolektiv koji poiva na razlici iji je temelj kulturni, dakle
narodi ili nacionalnosti, je u ideologemama koje ga razrauju, nita
URBANO STANJE I OKVIRI POLITIKE IMAGINACIJE drugo nego prirodno stanje, jedina mogua sudbina ovjeanstva.
Boria Mraovi Ovakve interpretacije poriu istorinost grupnog fenomena koji
nastaje kao proces proizvodnje, artikulacije i odravanja osnovnog
sadraja razlika koje prati crtanje granica du ovih razlika pa u
Obrisi politike pripadnosti sluaju prevelike slinosti, granice postaju vanije od samih razlika i
glavni markeri razlike same. (vidi: Bart, 1969/1994).
Drutveni zahtjevi koji se ispostavljaju u javnoj sferi, od druge
polovice dvadesetog vijeka, sve se vie mogu svrstati pod rubriku Ovo je sutina dravne granice i sutina nacionalnog projekta.
identiteta. Identitet i razlika se od 80-ih i 90-ih uspostavlja Tek sa razvojem moderne interpretacije dravne forme postaje
kao politika platforma raznorodnih pokreta irom svijeta, od mogue zamisliti kolektiv koji ima neku vrstu prventstva na
nacionalno-oslobodilakih do seksualnih, koji sve vie zamjenjuju odreenom teritoriju, to je priblino ono to predstavlja naciju.
pokrete zasnovane na zahtjevima iroke ekonomske i drutvene Nacija koja nastaje u dijalektici spram neke teritorije zasniva se na
jednakosti. Uprkos konceptualnim problemima1 tako je otkrivena interpretaciji temporaliteta jednog prostora i postaje mogua tek sa
politika identiteta koja e se u svoj svojoj kompleksnosti izruiti, modernim utemeljenjem dravnog statusa. Tek tada jedna teritorija
sa razliitim ishodima, na istoriju ovih prostora, ali i na mnoge postaje dostupna za retroaktivnu kostituciju koja onda otkriva due
druge teritorije i ljude. Nema sumnje da je politiko organizovanje naroda, narodnosti i nacija kao organski povezanim sa teritorijom
du ovih linija znailo neizmjerno mnogo za status razliitih grupa, odakle slijedi njihovo suvereno pravo. U tom, smislu nema razlike
u smislu osvajanja sloboda pa smo svjedoili nastanku desetina izmeu politikih teritorija zasnovanih na pravu prvenstva, dui i
novih drava, ali i mobilizaciji razliitih manjinskih populacija irom pravu naroda ili onih zasnovanih revolucionarnim inovima. Tek iz
ve postojeih. perspektive moderne drave, bila ona stvarna ili tek eljena, teritorija
postaje izvor smisla za odreenu grupu bez obzira na to na emu
Istovremeno, otvaranje koje ovdje nastaje, na mnogim je se on temeljio.
mjestima posluilo kao prilika za zatvaranje drugih frontova i ubrzo
se sloboda svela na dva osnovna zahtjeva, kao to kae ameriki Meutim, osim radom graninih slubi, granice se odravaju i kao
istoriar Erik Foner (2015:14): da se posjeduje oruje i da se vladu 1
Identitet je najprije razvijen kao kontinuirani rad u sferi kulture koji trai, pronalazi i ispostavlja razliku
makne sa vrata dok se borba za jednakost svela na kulturnu borbu koncept u indivudalnoj psihologiji, da i upravo je zbog toga doba velikih prevrata i ratova, kada se otvara
bi se kroz decenije proirio se irom
grupa da ih se drutveno prizna. U isto su vrijeme, sa javne scene drutvenih nauka. Ovdje nemamo
prilika da se granice preispitaju, pomjere ili redefiniu, doba kad se
sistematski sklonjene koncepcije slobode mnogo zainteresovanije prostora za iole ire razmatranje ovaj rad upinje do svojih krajnjih granica (vidi vie u: Vlaisavljevi,
za pitanja jednakosti i ekonomskih prava, i na kojima moramo koncepta identitata. Navedimo samo, 2007). Rad u kulturi meutim nikada nije zavren i svako se veliko
kako su, kako su, ne tako davno,
insistirati (Foner, 2015: 14; vidi i: Fraser, 1997). kulturno zdanje omeeno kulturnim granicama, koje se kontinuirano
Brubacker i Cooper (2000) ponudili
argumente protiv upotrebne vrijednosti popunjava i samo u sebe uvre, neprekidno suoava i susree sa
Posebnu epizodu ovog istorijskog otkria identiteta ine koncepta u drutvenim naukama drugim oblicima rada na diskursima i registrima pripadnosti, ali i
tzv. demokratske revolucije u Jugoslaviji i u zoni pod uticajem tvrdei da na neodgovarajui, statiki, alternativnim praksama proizvodnje prostora i znakova pripadnosti.
nain tretira pitanje grupnog pripadanja
Sovjetskog saveza. Ovdje e ponovno otkrivene razlike i istosti, i odnoenja i da ponekada moe
pokrenuti jo uvijek nezavreni proces cijepanja teritorija prema znaiti previe, ponekad premalo, a Nepregledna praksa proizvodnje urbanog ivota prua mnotvo
zahtjevima svjee emancipiranih nacionalnih bia. Sarajli (2010) ponekad apsolutno nita(1). primjera, a predstavlja i krucijalni primjer bujanja alternativnih
praksi proizvodnje prostora i drutvenosti, odnosno onoga to bi se zanimati za odnose unutar manjih gradova dok se u geografiji pelo
moglo nazvati izdaja identiteta, barem onog uspostavljenog unutar govoriti o regionalnim identitetima. Neka su istraivanja iz sredine
dominantne kulture (vidi: Levi, 2009: 124). Razmatranje ovih ukrtanja 80-tih pokazala kako je povezanost sa odreenim mjestom esto
i izdaja nam moe pomoi u kritikoj rekonstrukciji savremene povezana sa autobiografskim znaajem koje individue pridaju
artikulacije granica, unutranjosti i izvanjskosti, razlike i istosti. Moe odreenim mjestima. Takoe su pokazala kako postoji pozitivna
nam i signalizirati odakle treba poeti ovu rekonstrukciju zamiljenu povezanost izmeu emotivne veze spram lokacije i politikih
kao politiki in konstitucije, in koji koketira sa nekom idejom aktivnosti unutar odreene zajednice. Svakako da e se veze i znaaj
zajednice, in koji ne zavrava deklaracijom ve se tek u praksi koja veza razlikovati zavisno od toga koliko je dugo i koliko znaajno
oko njega nastaje (ili ne) transformira (ili ne) u politiku i socijalnu iskustvo specifinog prostora. Na ove e odnose uticati i drugi faktori,
injenicu. poput npr. mjesta roenja ili posjedovanje imovine (stana ili zemlje)
(Lalli, 1992).
Pripadanje, mjesto i prostor
Kasnije, sve znaajniji postaje rad na istaivanjima urbanog
Na psiholokoj ravni, osnova line identifikacije je tjelesna. Svako identiteta koji konceptualno komplikuje pitanje individualnog
pojedinano ima tijelo, koje nosi ime i tako prepoznaje samoga ili odnoenja spram prostora i ispituje ove odnose unutar novog
samu sebe, ili ju tako prepoznaju drugi, registruje administracija i obzora velikih urbanih sredina, tradicionalno opisivanih kao mjesta
tretira sudstvo. Iako se ee opisujemo vrijednosnim terminima pa anonimnosti i otuenja (Lalli, 1992). Analizirajui rast gradova u
smo: poteni, istinoljubivi romantini ili patriote, ili frazama iz 20. vijeku, Kuvai (1970: 81-82) pie kako se gradovi ire na bazi
linih biografija, pa tako za sebe kaemo da smo: npr. posveeni pekulantskog tlocrta, u kojem osnova nije stambena jedinica ili
detaljima ili timski igrai sve su ovo tek naknadni dodaci (i rajon, ve gradilite koje se mjeri duinom uline fronte. Vrtoglavi
drutvene konstrukcije) na bazu samoiskustva koje poiva na rast urbanih naselja neizbjenim je uinio pitanja o tome kako se
iskustvu i predstavi tjelesnosti. Prije nego se u sopstvenom iskustvu mijenja znaaj mjesta za individualne obrasce doivljaja i odnose
uvrstimo kao tijelom omeena jedinka, kao slika, neki francuski pripadanja. Osnovni izazov s kojim se ovdje susreemo je povezati
psihoanalitiari bi rekli, tek smo raskomadano tijelo (le corps razliite ravni unutar kojih se oblikuju odnosi pripadanja koji povezuju
morcel).2 pojedince, njihove referentne grupe i definiu temporalno-prostorne
okvire ovih odnosa.
Kada je u pitanju grupno pripadanje ili identifikacija u igri su neki
drugi elementi. Na bazinoj ravni, pripadnost porodici oznaena je U odnosu na prostorne predstave ili prakse potrebno je razlikovati
prezimenom, ali i odnosom spram i unutar ovog kolektiva. Pripadnost individualne relacije povezane sa mjestima i teritorijama od onih koji
klubu je neto drugo, samoprepoznavanje kao nekoga ko stanuje u, ili izviru iz karakteristika i istorijskih uslova samog mjesta, njegovih
je iz jednog grada, ima odreeno dravljanstvo ili se prepoznaje kao fizikih ili kulturnih posebnosti. Moemo ovu razliku oznaiti kao
lan ili lanica odreenog naroda, kulturno ili politiki konstituisane razliku izmeu fenomenolokog i subjektivnog mjesta. Individualno
grupe je neto tree. Gotovo bez izuzetka pripadnost e biti uokvirena pozicioniranje u odnosu na ovu razliku bie funkcija simbolikog
i prostornim znakovljem uz iju e pomo biti konstituisana ova mjesta. Simboliko mjesto se konstruie u jeziku i fizikom prostoru
pripadnost. Bio to privatni prostor porodice, kvart, grad, drava ili kao gomilanje i ispisivanje znaenja i znakova vezanih za istoriju
fudbalski stadion. i svakodnevnicu specifinog mjesta koji se oblikuju i kao politika,
etika, kulturna ili emotivna, gomilanje koje je posredovano dejstvom
Od sredine 60-tih godina 20. vijeka u okolinoj psihologiji formalnih i drutvenih institucija.
(environmental psychology) niz istaivanja nastojao je konceptualizovati
i opisati relacije izmeu mjesta i individalnih identiteta. Ve dugo se govori o tome kako je, s obzirom na gigantski razvoj
Konceptualizacija je varirala od identiteta vezanog za mjesto, gradova koji su postali nepregledni konglomerati sainjeni od nekada
osjeaja mjesta, do vezanosti za mjesto. Fokus ovih istraivanja 2
Poznato je da nervni sistem pri posebnih cjelina jasno oznaenih centrom i okruenjem, sama
bio je na neposrednom iskustvu odnosa sa mjestima koja su izvori roenju djeteta nije dovren pa tako definicija grada u pitanju. Zbog toga, arhitekta Richard Ingersoll (1992)
smisla odnosno take simbolike vanosti koje su u odnosu sa imamo jo uvijek nerazvijene osjete kae kao su gradovi postali fenomeni koje nije mogue opisati.
vida, sluha, itd. ova nedovrenost ima
drutvenim, emotivnim i ka akciji usmjerenim obrasci ponaanja. U i psiholoke posljedice, vidi: Lacan,
Ukoliko je ovo tano onda nam je na raspolaganju tek mogunost da
tom je smislu naglasak bio na mikro-prostornim odnosima poput Jacques (1983) Spisi (izbor), Beograd, gradove zamislimo odnosno, imaginiramo kao cjeline, kao odvojene
stana, komiluka, mjesta posla itd. Druga su se istraivanja poela Prosveta. identitete, kao razlike.
temeljima starih graevina nicati nove pa e i itanje znakova biti
Nije rijetkost da osoba koja cijeli ivot provede u New York u teko ili nemogue. Kako bi se orjentisali, potrebno nam je autoritarno
Brooklynu nikad ne vidi kakvo drugo naselje ovog grada. Iako mali tumaenje koje e izdvojiti sliku od pozadine i tako razabrati bitno
grad, i u Sarajevu e za mnoge, naselja uz brda ili ona daleko od od nebitnog.
centra ostati trajna nepoznanica, mistino ili zazorno mjesto.
Ovo znai da, bilo koji oblik deklaracije ili prakse pripadnosti iji U ovom se smislu moe rei kako je kolektivna imaginacija
je referent grad, mora, barem djelomino poivati na naknadnoj javni proces posredovan onim to bi se moglo nazvati simboliki
konstrukciji odnosa, odnosno zajednice na koji se referenca sa reim.3 Simboliki reim moemo odrediti kao okvir unutar kojeg
kojom radimo odnosi. U tom smislu simobliki grad uvijek, kao osobe pripisuju znaenja prolosti i sadanjosti. Za reim se kae
ideja nekog zajednikog obzora, kao i nacija, postoji jedino u inu da je na snazi. Ovo oznaava injenicu da je, u bilo kojem prostorom
kolektivne imaginacije uvrenom mjestima i znacima pripadanja uokvirenom kolektivu, u bilo kojem trenutku, mogue identifikovati
koji organiziraju miljenje i praksu. mreu ispletenu od znaenjskih vorova i identifikovati konkretnu
aktivnost odreenih instanci koje djeluju unutar i preko granica okvira
Mo imaginacije koji organizira operaciju imaginacije. Ovo znai prepoznati, ne samo
simboliku mreu ve i institucije i materijalne prakse, djelatne
Ideja koju je, istina u okvirima istorijskih i teorijskih istraivanja unutar simbolike mree putem kojih se uspostavlja dominantni
vezanih za pojam nacije, uveo Benedict Anderson, utvrdivi, u prosjeni javni diskurs.
svome poznatom djelu Zamiljene zajednice da je imaginacija
u osnovi fenomena koji odreujemo kao nacionalni (Anderson, Opti narativ jednog grada razvija se u procesu koji je po definiciji
1983/2006) nam moe posluiti kao okvir i za prouavanje statusa javan i u odnosu na koji se uspostavlja sama pretpostavljena javnost.
gradova u odnosu na politika vezivanja. Iako primarno ograniena Ovo znai da dominacija, ni u kom sluaju, nije potpuna i sugerie da
na istraivanje nacionalnog, nakon paradigmatske promjene u je nemogue pronai simboliki reim koji je u stanju da potpunosti
drutvenim naukama poznate kao lingvistiki zaokret, postaje prekrije javno polje i totalitarizira ga u odnosu na specifine elemente
jasna ira eksplanatorna mo koncepta. Operacija imaginacije tako diskursa. Tako je svaki pojedinani reim realizovan kao dominacija
postaje kljuna za razumijevanje razliitih drutvenih i politikih odreenih grupa nad sredstvima za simboliku reprodukciju, u
institucija, ukljuujui i instituciju mjesta, odnosno drutvenosti svakom trenutku, izbuen dodatnim, alternativnim, distancirajuim,
prostora kao zamiljenog okruenja (Cnar & Bender, 2007). subverzivnim ili neprijateljskim diskursima koji nastaju kao rezultat
individualnog i kolektivnog rada na instaliranju razlika i lomova i
Anderson, u naknadnom izdanju ovog znaajnog djela, u dodanom borbe oko kontrole nad kanalima koji omoguavaju javni govor.
eseju Mapa, popis, muzej pokuava dopuniti znaajan propust u
originalnoj analizi nastao, kako sam primjeuje, zbog neuvaavanja Prostor grada je zbog toga mogue posmatrati kao kompleksni
injenice da prostorne jednako kao i temporalne transformacije tekst vie autora, nad kojim ne postoji kontrola, tekst koji se kontrolie
(kojima Anderson pripisuje krucijalan znaaj) uestvuju u konstituciji dok se izmie kontroli, tekst koji ispusuje meuigra dominantnih i
nacionalnog obzora politikog. Nacija bi se tako mogla posmatrati alternativnih tendencija (Donald, 1992; Palonen, 2008). Emilia Palonen
kao specifino diskurzivno prostorno-vremensko jedinstvo koje u (2008:220) kae kako je, ono to ona naziva, grad-tekst (city-text)
imaginaciji trai i pronalazi svoj referent. istovremeno sistem reprezentacije i objekat politike identifikacije. 3
Simbiliki reim bismo mogli opisati
Tako je grad kao tekst mjesto koje nikada jednostavno ne oznaava kao mreu dinamiki povezanih
znaenja i aktera koji djeluju u
Imaginaciji su potrebni osnovni parametri, materijal s kojim radi. ideologiju onih koji dre vlast niti zrcali politike diskurse (Palonen, odnosu, unutar i preko imaginarnih
Nacija je, kao i grad, gusta mrea znakova, ponekad sukobljenih ili 2008:220), ve je konstruisana reprezentacija koju dominantne granica drutvenih grupa. Mogli bi
tek labavo povezanih. Jedni e biti neposredno itljivi, poput npr. drutvene sile variraju kroz selekciju elemenata, kako bi odrali razlikovati dvije dimenzije simbolikog
reima: ono to se ponekad oznaava
imena ulica, institucija ili grafita dok e za pravilno itanje drugih, iluziju koherentnosti, i zatitili je od subverzivnih elemenata.
kao ideoloki aparati drave koji
kakvi su na primjer oni arhitektonski ili znakovi politikih promjena, obuhvataju: pravni, obrazovni, politiki,
trebati uloiti dosta napora ili raspolagati odreenim specifinim Jednom kada ideju javne sfere konketno prostorno smjestimo, informativni i kulturni sistem koji su
znanjima. U nekim sluajevima, kada imamo posla sa gradovima postaje nam jasan niz materijalnih i tehnikih zahtjeva koje je raziiti izrazi dominacije kroz forme
drave (vidi: Althusser, 1971/2001) i
sa dugakom istorijom, moemo opaziti slojeve znakova sline neophodno ispuniti da bi se javnost kao mjesto rasprave moglo dimenziju odnosa moi na mikro nivou
slojevima zemljine kore. Svaki od ovih slojeva e nam otkriti poneto pojaviti. Onda nam postaje jasno koliko je koncept javnosti nedostatan koji funkcionie kao infrastruktura irih
o periodima prolosti kada je nastao. Nerijetko e na ruevinama ili bez rasprave o dominaciji nad samim mehanizmima konstrukcije struktura.
javnosti u savremenom dobu koji ukljuuju i dominaciju prostorom kao prostor ovog ili onog narativa je mapa. Mapa razdjeljuje, povlai
koja se konstruie kroz javni diskurs koji uspostavlja i odrava granice i definie teritorij unutar kojeg e vaiti odreeni poredak
simboliku mreu i definie okvire imaginacije i reprezentacije stvari, i predstavlja politiki instrument i alat moi koji oblikuje
unutar kojih se uspostavljaju odnosi pripadanja i udaljavanja, imaginaciju. (Anderson, 1983/2006). Ona je isto tako i istorijski
definiui tako i ono to bi trebala biti sutina gradova. Tamo gdje su fenomen, odnosno onaj koji se mijenja pod uticajem istorijskog
pripadanja i razlike nabijeni znaenjem, esto e biti neophodno i razvoja. Drugim rijeima, mape su politiki instrument pa se politiki
svaki pojedinani grad dodatno oznaiti znakom pripadanja koji mu i mijenjaju. Samo od druge polovice 20. vijeka, nastalo je preko 60
nije nuno inherentan. novih drava, a i danas traju razliite borbe, ili se cijeli teritoriji nalaze
u limbu, jer postoji zahtjev ili namjera da odreeni subjekt nacrta
Na ravni istraivanja procesa planiranja, transformacije u gradnji svoju politiku mapu ili se ucrta unutar neke ve postojee. Ideja
urbanog teksta, preusmjerile su panju na male akupunkturne mape kao znaka i dokumenta koje se tie teritorije tako obuhvata ono
projekte koji ispituju dinamiku unutar lokalnih zajednica, dinamiku to bi mogli nazvati geo-tijelo (geo body vidi: Anderson 1983/2006:
inae nedostupnu formalnim procesima planiranja (vidi: Brudet, 171) kolektiviteta koje tek u spajanju temporalno-spacijalnog dostie
2013). Istovremeno, istinsko prisustvo ovih zajednica u procesima konzistenciju koja ini jedinstvenim fenomen kakav je nacija.
planiranja zavisiti e od stepena u kojem e se veza izmeu
zajednice i mjesta razvijati i kao politika veza koja vodi akciji i Mape kojima je premreeno, i tekstovi od kojih je sainjeno
intervencijama u proces upravljanja. Tu vidimo i teorijsku granicu Sarajevo jako su zamreni. Neemo pretjerati ako odnos Sarajeva
urbane akupunkture: iako privremeno moe razdrmati uobiajeno kao mjesta, sa Sarajevom kao mapom, odredimo kao duboko
stanje, uzroci dugoronih problema ostaju nedirnuti. traumatian. U prelazu od imperijalnih preko jugoslovenskih, do
nezavisnih, jedinstvenih i cjelovitih bosanskohercegovkih, u 90-tim
Drugim rijeima, i ova perspektiva odbija da uvidi istinsku e kroz samo sredite grada biti ucrtana nova politika granica i to
politiku dimenziju grada, odnosno svodi je na tek sekundarnu ona ratna. Ono to se danas zove grad Sarajevo potpuno je nova
funkciju generalnog politikog i ekonomskog kretanja iji su ciljevi prostorno institucionalna konfiguracija. Najprije je 1994. godine
jedni i jedini, neupitni, oni ekonomskog rasta. Izbjegavajui da se bavi usvajanjem Ustava Federacije BiH, ukinut grad i umjesto njega
uslovima unutar kojih planiranje operie, ova praksa tako potiskuje ustanovljen kanton Sarajevo. Usvajajem Protokola o organizaciji
injenicu, na koju je ukazao jo davno Lewis Mumford, da se od Sarajeva 1996. godine, Grad Sarajevo svodi se na etiri gradske opine
poetka XIX stoljea, veliki gradovi ne tretiraju kao javne institucije, (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad). Iste godine, kroz proces
ve kao privatni trgovaki pothvat u kojemu je sve doputeno to reintegracije, naselje Grbavica koje je etiri godine bilo nedostupan
unaprijeuje obrtaj sredstava i porast vrijednosti nekretnina (Kuvai, onima sa desne strane Miljacke ponovo postaje i zvanini dio grada.
1970: 81).
Ako se vratimo na metaforu raskomadanog tijela ini se da
Mape, narativi i emancipacija prilino dobro moe opisati i stanje u kojem se Sarajevo nalazi kao
i istorijski proces koji je grad doivio. Niz traumatinih iskustava
Grad je i slika i ideja koja nam se u svijesti stvara i u svijest vraa. komadanja i saivanja, koja uvijek znae smjenu dominantnih
Grad je i ime. Tako ih razlikujemo i pamtimo, tako ih lociramo, tako simbolikih reima i, po pravilu, transformaciju reprezentativnog
o njima priamo i u odnosu na ovo ime ih razmjetamo na naim prostora grada (vidi: Salecl, 2000), sauvani su u iskustvu i
mapama. Ime grada marker je za one koji se u ovom ili onom gradu materijalnosti prostora kao podsjetnici na ono tijelo koje se nekada
rode, za one koji u njemu ive ili umiru, za one koji u grad dolaze, kao inilo cjelovitim, bez obzira na sve rupe i procjepe kojima je bilo
marker u linom sjeanju, mjesto roenja ili privrememog pravnog izbueno i ispresjecano. Od ega se tano sastoji ova transformacija
statusa prebivanja. Tragove ovog biljeenja pronalazimo kao take i ta se gubi (ili moda, paradoksalno, dobija) u procesu komadanja?
na mapi svijeta gdje nas je naa avan(turistika) elja odvela, kao Analiza jednog komadia urbane stvarnosti nam moe pomoi da
epizode naeg ivota koje se rado (ili nerado) sjeamo ili kao na ocrtamo odgovore.
jedini i posljednji horizont. Markeri pripadanja, imaginarni vorovi u
odnosu na koje se pripadnost uspostavlja, ispituje i reuspostavlja,
e biti svuda.
Jedan od osnovnih alata kojima se prostor totalitarizira i konstruira 1972. godine, u produkciji sarajevskog Sutjeska Filma izraen je
kratki film Fasade koji je reirao Suad Mrkonji. Film na izvanredan neto zaradilo i ne treba nas zauditi ukoliko uskoro, uz sliku nekog
nain uspjeva uhvatiti slubenu dravnu naraciju socijalistike najnovijeg automobila, proitamo: Samoupravljanje potpuno novo
Jugoslavije u napetosti spram jednostavne urbane stvarnosti koja doba ili neto tome slino.
stoji kao inertni marker neuspjeha zvaninog projekta da eliminie
nejednakost i tehniku i tehnoloku nazadnost. 1970. godine, u Parola emancipacije kao otkrie novog, kao zajedniki napor
Sarajevu se organizira veliki dravni skup na kojem e se obiljeiti 20 da se konstruie drutvo na novim naelima, na novim vizijama,
godina samoupravljanja, same sutine jugoslovenskog drutvenog zamijenjeno je ovdje stalno novim parolama, koje se smjenjuju prije
eksperimenta. U sklopu priprema za ovaj veliki skup, u netom nego uspjemo da zaboravimo prethodne pa se onda sve mijea
otvorenom sportsko-poslovnom kompleksu Skenderija, na kojem u nepreglednom kovitlacu slika i rijei. Istovremeno, zajedno sa
e uestvovati i Tito, organizator se susreo sa jednom neugodnou. brisanjem emancipacijskog projekta sa horizonta mogunosti,
Dio Gundulieve ulice, u neposrednoj blizini Skenderije nije dostojan generalizirano je politiki struktuirano nasilje lijepo izraeno u
jednog ovakvog dogaaja i da bi od zvaninih pogleda sakrila tvrdnji Michael Denninga (2010:79) kako je u kapitalizmu, jedina
poluruinirane stambene jedinice u ovoj ulici, organizator odluuje da stvar gora od eksploatacije, ne-eksploatacija odnosno bivanje izvan
izradi ogradu i na nju postavi oglasne plohe na kojima e ponosno reima najamnog rada. Kroz kontinuiranu proivodnju zatitnih zona
najaviti: 20 godina samoupravljanja. Montaa suprotstavlja snimke i periferije, kroz proizvodnju rubova sistema i potpuno izvlatenih
skupa, euforinih aplauza i figure voa, i snimke zagraivanja oronulog populacija, reprodukuju se uslovi neophodni za odravanje ovog
naselja kao i obine epizode svakodnevnice iza novosagraene nasilja, a oni su (uslovi) generalizirana, sistemska korupcija, koja
ograde. nema nuno veze sa plavim kovertama, ve se proizvodi i praktikuje
na svim razinama drutvene i institucionalne konstrukcije kao stanje
Ulica se u meuvremenu izmjenila, jedan njen dio stoji potpuno duha, kao duh sadanje epohe.
uniten, a spomenuto naselje, u filmu skriveno iza ograde, danas
izgleda slino onome sa poetka 70-tih, s tim da su neke graevine Grad kao politiki horizont
potpuno propale dok su druge jo uvijek neiji dom. Nasuprot
njemu, tamo gdje je nekada bila tvornica tekstila, stoji mamutski Danas se ini da budunost gotovo da ne moe ne biti
stakleni objekat, u proporcijama koje viestruko prevazilaze one budunost grada. Samosvojnost urbanog fenomena upuuje na
najvee graevine u neposrednoj blizini, zgrade skuptine. Jedan dio to kako imaginacija na djelu u konstrukciji grada nije istovrsna
ulice i danas je prekriven oglasnim panelima. Njihova uloga danas operaciji imaginacije iji je referent zajednica (krvi, mesa, ustava ili
meutim nije da fiziki sakriju bilo ta, iako su uredno poredani du deklaracije). Zbog toga se moramo upitati da li, i kako, razvoj gradova
ostataka pogona Vladimir Peri Valter. utie na odnose politikog pripadanja, posebno u ranije opisanim
uslovima. Poto je grad dominanta forma kolektivnog ivota
Na mjesto slave samoupravljanja doli su tek nasumini znakovi (Badiou, 2014) onda nam transformacija gradova mora neto moi
potronje. Ako je samoupravljanje sa panela prodavalo veliku priu rei o transformaciji drugih formi i odnosa pripadanja.
emancipacije kao kolektivnog projekta, ikone, znakovi i poruke danas
prodaju tek proizvode za individualni uitak ili linu komodifikaciju Forma i ideja grada moe predstavljati okvir unutar kojeg
kroz ulaganje u obrazovanje, to su svojevrsna formule emancipacije je mogue graditi drugaije, avangardne odnose pripadnosti i
danas: uloi, kupi, prodaj, umnoi emancipacije iskovane od drutvenosti i drugaiju viziju politikog djelovanja. Na to su nas
elemenata iskustva kupovine, proizvodnje samog sebe kroz objekte podsjetile masovne, dugotrajne okupacije prostora u gradovima
u posjedu (Novi Peugeot 208: Probudi svoju unutranju energiju; EFSA irom planete kojima svjedoimo u posljednjih nekoliko godina,
u 5% najboljih u svijetu!). kao i inicijative koje gradove i ivot u gradu stavljaju u centar
rasprave o jednakosti i drutvenoj pravdi. To je sva sutina onoga to
Mogli smo ne tako davno vidjeti i plakat koji poruuje Revolucija!, zovemo pravo na grad. Ne radi se tu ni o kakvom pravu kojeg bi po
a radilo se o ko zna kojem proizvodu. Ovdje se ponovo vidi na koji pojedinanim albama ili tubama trebalo da titi sud, ve upravo o
nain logika profita i povezane prakse marketinga, reklamiranja, mogunosti stvaranja radikalno drugaijih politikih vezanost, koje
brendiranja, od bilo koje, ako uopte smijemo upotrijebiti ovu rije u zajednitvu i mnotvu onoga to grad jeste trai zametke ove
uzviene ideje, za tili as, nakon jedne brainstorming sesije, mogunosti.
moe postati parola na gigantskom panelu ili natpis na majici. Bilo
kakva, u principu, subverzivna ideja moe biti iskoritana da be se Da li dominacija grada i ono to ona u budunosti donosi moe
donijeti i promjene u oblicima i znaenjima pripadanja kao politikog
smijetanja i osnove djelovanja? Teko je vjerovati da se ita slino
moe dogoditi, barem ne brzo i jednostavno. Bilo kakva dalekosena
promjena zavisie od razliitih sila. Ipak, u trenucima neobinih
konvergencija efekti novih, privremenih, urbano definisanih formi
pripadanja nas ponovno mogu zatei nespremne. Ovo nas meutim
ne treba plaiti. Umjesto toga, politiki je zadatak biti spreman da
Izvori i reference
se, du linija spajanja i razdvajanja koje su u ovakvim momentima
stanu ispisivati, ukljui u borbu i kroz kombinirane napore razvije Althusser, L. (1971/2001). Lenin and philosophy and other essays. New York: Monthly Review Press.
radikalno drugaiji okvir imaginacije, okvir koji bi mogao pomoi u
Anderson, Benedict (1983/2006). Imagined communities: Reflections on the origin and spread of nationalism. New York: Verso Books
reformulaciji referenata politikih odanosti i vezanost kao i ciljeva
politikog djelovanja. Ovim se putem ne moe poi bez projekta i Badiou, Alain (2014) A present defaults unless the crowd declares itself; dostupno na: http://www.versobooks.com/blogs/1569-a-
figura emacipacije. Bez njega ostajemo zarobljeni unutar neumoljivih present-defaults-unless-the-crowd-declares-itself-alain-badiou-on-ukraine-egypt-and-finitude
ciklusa oplodnje kapitala kojima je strano sve to je ljudsko odriui
Barth, Frederic. (1969/1998). Ethnic groups and boundaries: The social organization of culture difference. Long Grove: Waveland Press.
se ak i prava da razvijamo drugaiju viziju koja zamilja bilo kakvo
carstvo slobode. Grad moda moe biti jedna takva figura, a projekat Brubacker, Rogers & Frederick Cooper (2000) Beyond identity, Theory and Society 29, 1-47.
mora biti elaboracija ove figure kao motiva politike imaginacije.
Burdett, Ricky (2013) Designing urban democracy: mapping scales of urban identity. Public Culture, 25 (2). 349-367
Cnar, Alev & Thomas Bender (2007) Introduction: The City: Experience, Imagination, and Place u: Alev nar & Thomas Bender (ur.) Urban
imaginaries: locating the modern city, Minesota University Press.
Denning, Michael (2010) Wageless Life, New Left Review 66, pp. 79-97.
Donald, James (1992) Metropolis: The City as Text, u: Robert Bocock & Kenneth Thompson Social and Cultural Forms of Modernity (ur.),
Cambridge: Polity Press. 41761.
Fraser, Nancy (1997) Justice Interruptus: Critical Reflections on the Postsocialist Condition, Routledge.
Foner, Erik (2015) Struggle and Progress interview with Erik Foner, Jacobin 18, ljeto 2015; 9-23.
Ingersoll, Richard (1992) The Disappearing Suburb, Design Book Review 26.
Kirn, Gal (2012) Transformation Of Memorial Sites in The Post-Yugoslav Context, u: Daniel uber & Slobodan Karamani (ur.) Retracing
Images, Brill Online Books and Journlas, 251-281
Kuvai, Ivan (1970) Obilje i nasilje, Zagreb:Praxis.
Lalli, Marco (1992) Urban-Related Identity: Theory, Measurement, and Empirical Findings, Journal of Environmental Psychology (1992) 12,
285-303.
Lacan, Jacques (1983) Spisi (izbor), Beograd, Prosveta.
Levi, Pavle (2009). Raspad Jugoslavije na filmu: Estetika i ideologija u jugoslovenskom i postjugoslovenskom filmu, Beograd: Biblioteka
XX vek.
Palonen, Emili. (2008). The city-text in post-communist Budapest: Street names, memorials, and the politics of commemoration.
GeoJournal, 73 (3), 219230.
Salecl, Renata (2000) Where is the center? dostupno na: http://www.westfaelischer-kunstverein.de/uploads/pdf/2000_realplaces/salecl.

pdf
Sarajli, Eldar (2010) Kultura kulture: etnicitet, postmodernost i politika, Mostar: Status.
Vlaisavljevi, Ugo (2007) Rat kao najvei kulturni dogaaj: ka semiotici etnonacionalizma. Meuna-fe 1950 Publishing.

Gradologija 3.0 Publikacija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gradologija 3.0 Publikacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRADOLOGIJA IZDANJA je izdavaki projekat

Izdanja e u razliitim formatima obraivati

TA DA NAPIEM NA ZIDU GRADOLOGIJA IZDANJE 03

Rad i kolektivna akcija

Sadrani materijal je dostupan za dijeljenje pod uslovima:

I danas je jedan dio ove ulice prekriven reklamnim panelima.

Istorijski trenutak u kojem ovi tekstovi nastaju obiljeen je

etnja do Vidikovca na Trebeviu 13/05/2012 i 23/06/2012

GRAD I TERITORIJ kroz gradove i prelazak preko teritorija u razliitim vremenskim

KORAK PO KORAK urbanih injenica u koncept grada. (De Certeau 2002)

Hodanje kroz Sarajevo ee je spontano nego organizirano ili je

U identificiranju i analiziranju ovih dogaaja, iako ne smijemo

Postoji narativ, koji se esto reproducira, da je pravo Sarajevo Walkscape 1:

Skica kretanja sunca

Na vrhu Ciglana je poznato Romsko naselje Gorica, sa kojeg se

Sa Gorice smo etali prema Marijin Dvoru (Slika 12.), a odatle

Pojavilo se nekoliko ideja i opaanja. Jedna je kako Sarajevo

SLIKA 27 SLIKA 28 SLIKA 29

SLIKA 18 SLIKA 19 SLIKA 20 SLIKA 30 SLIKA 31 SLIKA 32

SLIKA 21 SLIKA 22 SLIKA 23 SLIKA 33 SLIKA 34 SLIKA 35

SLIKA 24 SLIKA 25 SLIKA 26 SLIKA 36 SLIKA 37 SLIKA 38

Detaljna karta sarajevske teritorije.

Za Trebevi je vezan niz romantinih predstava koje se esto

Politika kampanja u 2012., prije izbora za

Pogled sa Vidikovca iz 2015. godine Pogled sa Vidikovca iz 1975. godine

Vidikovac je bilo ime restorana na Trebeviu i zadnja stanica

vezanih za iaru: slikom unitene stanice (Slika 8.), realnom

Inspirirana ovom anegdotom odluila sam da uradim kolektivnu

SLIKA 14 SLIKA 15 SLIKA 16 SLIKA 26 SLIKA 27 SLIKA 28

SLIKA 17 SLIKA 18 SLIKA 19 SLIKA 29 SLIKA 30 SLIKA 31

Na zvjezdarnici muziki performans od

U intervju Kroz mine do zvijezda Muminovi je izjavio: prije

Na putu do Vidikovca hodali smo istom stazom kao i etai u

etnja prema Vidikovcu

etnja prema bob stazi; susret sa drugim

Odmor na ruevinama iare na Vidikovcu

U 2008. godini, uprava grada Sarajeva je zapoela aktivnosti

U februaru 2014. godine organizirala sam etnju zajedno sa

Udruenje za kulturu i umjetnost CRVENA i LIFT prostorne inicijative

Kolektivna etnja gradom kao zajedniki proces urbane analize

Sarajevo je grad za pjeaka(/kinju). U mnogo emu je neodoljivo zanimljiv i

Cilj predloene kolektivne etnje je zajedniko ponovno otkrivanje grada SLIKA 1

SLIKA 2 SLIKA 3 SLIKA 4 SLIKA 14 SLIKA 15 SLIKA 16

SLIKA 5 SLIKA 6 SLIKA 7 SLIKA 17 SLIKA 18 SLIKA 19

etnja kroz sarajevski Univerzitetski Hodanje prema eljeznikoj i autobuskoj

SLIKA 8 SLIKA 9 SLIKA 10 SLIKA 20 SLIKA 21 SLIKA 22

SLIKA 11 SLIKA 12 SLIKA 13 SLIKA 23 SLIKA 24 SLIKA 25

Mislim da nemam nita posebno, ili prostorno, da dodam, kada se radi o

Zvuci naih koraka, smijeha, auta, zvuk tramvaja, razgovora

Jergovi, Miljenko, 1999. Dvojni C, Archive Dani, 100, 26 April 1999.

Karahasan, Devad, 2010. Sarajevo Exodus of a City/Dnevnik Selidbe, Sarajevo: Connectum.

MODA E NEKO javnom prostoru? Da li umjetnost moe stvarati mjesta zajednikog,

Ispod svih tih zastava,

Kroz razgovore sa vlasnicima i vlasnicama radnji, uposlenicima/cama i

Do mjesta zajednikog i zakljuka

ini se kako je poslijeratni period, barem kada je u pitanju

Lini intevju, Lala Rai, septembar 2015., Sarajevo

Adela Jui https://adelajusic.wordpress.com/

Radovi u Marindvorskom dvoritu, 2014

Izgradnja pruge Brko-Banovii, 1946

Najznaajnije omladinske radne akcije u BiH bile su one vezane

Radovi u Parku Zmajeva, 2013

Radovi u Parku Zmajeva, 2014

Radovi u Parku Zmajeva, 2012