Professional Documents
Culture Documents
Metodologija PDF
Metodologija PDF
Lektura
Lada Klai
Nakladnik
M.E.P. d.o.o.
Zagreb, Marijana Haberlea 10
Za nakladnika
Goran Tudor, direktor
Tisak
Kerschoffset d.o.o., Zagreb
Prodaja i distribucija
M.E.P. Centar menaderske knjige 226
Zagreb, Ulica grada Vukovara 226 G
tel 015509805, fax 015509894
mep@manager.hr, www.manager.hr
ISBN: 978-953-6807-47-5
Zagreb, 2010.
SADRAJ
SADRAJ
5. ODREENJE PODRUJA 27
6. PRIKUPLJANJE LITERATURE 33
7. RAZVOJ TEORIJSKOG OKVIRA 40
8. DEFINIRANJE CILJEVA I ISTRAIVAKIH PITANJA 46
9. DEFINIRANJE VARIJABLI I LJESTVICA MJERENJA 52
Vrste varijabli 53
Ljestvice mjerenja 55
Nominalne ljestvice. Ordinalne ljestvice. Intervalne ljestvice. Omjerne ljestvice.
Ljestvice mjerenja i statistiki postupci.
10.OBLIKOVANJE HIPOTEZA 62
Vrste hipoteza 64
I
Drugi korak Kako to istraiti
II
Intervju 108
Priprema i provedba intervjua. Kriteriji kvalitete intervjua: pouzdanost,
pristranost, valjanost i mogunost poopavanja rezultata.
Intervju fokus grupa 112
Priprema i provedba skupnog intervjua. Prednosti i nedostaci skupnog intervjua.
Projektivne i dijagnostike tehnike 115
Ostale istraivake metode 116
14. SASTAVLJANJE INSTRUMENATA ISTRAIVANJA 119
Oblici pitanja 119
Redoslijed pitanja u upitniku. Pretpostavke za prikupljanje podataka.
Ljestvice stavova 124
Likertova ljestvica. Thurstoneova ljestvica. Semantiki diferencijal. Guttmanova ljestvica.
Utvrivanje metrijskih obiljeja mjernog instrumenta 128
Koncept valjanosti. Vrste valjanosti. Koncept pouzdanosti.
Metode utvrivanja pouzdanosti instrumenta.
III
etvrti korak to se moe zakljuiti
VII
I. DIO UVODNI DIO
Ubrzo poto smo utvrdile osnovnu strukturu Istraivanje je unaprijed osmiljen, logian i
prirunika, suoile smo se s prvim izazovom: kako sustavan proces kojim povezujemo miljenja i
napisati uvodno poglavlje ambicioznog naslova iskustva, dolazimo do (novih) spoznaja i poveavamo
Istraivanje i istraivaka filozofija na nain da se znanje.
zadovolje akademski kriteriji autorica, a da u isto
vrijeme itatelj (koji oekuje recepte, a ne teoriju) ne Temeljnim istraivanjima cilj je otkrivanje
zakljui kako je pred njim neto nerazumljivo i zakonitosti u pojavama i procesima (otkrie),
odustane od istraivanja? razvojna istraivanja usmjerena su potencijalnim
vrijednostima otkria (izumima), primijenjena
to e teorijska znanja o istraivanju i istraivakoj istraivanja tee konkretizaciji spoznaja, a akcijska
filozofiji nekome tko je praktiar, poslije- istraivanja konkretnoj strunoj aktivnosti.1
diplomac ili student? Kratak bi odgovor glasio:
kako bi istraivanje koje provodi bilo u skladu s Odluivanju o konkretnom nacrtu istraivanja
osnovnim postulatima istraivake metodologije. prethodi dug i temeljit mentalni proces. Istraiva
treba odabrati istraivaku filozofiju, pristup
Budui da smo podnaslovom prirunika obeale
istraivanju, strategije istraivanja, vremenski horizont i
provesti vas kroz procese osmiljavanja, provoenja i
konano metode te naine prikupljanja podataka. Odnosi
opisivanja istraivakog rada, na poetku emo se
meu ovim razinama odluivanja slikovito se
kratko osvrnuti na osnovne pojmove istraivake
prikazuju koncentrinim krugovima, kao to je
metodologije. Potrudit emo se to uiniti jedno-
vidljivo iz slike 1.1.2, kroz koju vas vodimo
stavno i praktino.
prirunikom.
1
POZITIVIZAM ISTRAIVAKA
VREMENSKI FILOZOFIJA
Deduktivno
HORIZONT
Uzorkovanje Izviajno istraivanje STRATEGIJE I VRSTE
Sekundarni podaci Jednokratno ISTRAIVANJA S
Promatranje Opisno istraivanje OBZIROM NA CILJ
Intervju Longitudinalno
Upitnici
Uzrono istraivanje PRISTUP
METODE ISTRAIVANJU
Induktivno
PRIKUPLJANJA
PODATAKA FENOMENOLOGIJA
Istraivaka filozofija odreuje sve budue korake u vljanje i mjerljiva promatranja, koja se potom
nacrtu istraivanja. O prevlasti pojedinih istrai- statistiki analiziraju. Pozitivizam zastupa poziciju
vakih filozofija vodi se dugogodinja i stalna istraivaa kao neovisnog i udaljenog od utjecaja
rasprava. Mi emo se zadrati na dvjema istraiva- predmeta istraivanja.
kim filozofijama koje dominiraju suvremenim
drutvenim istraivanjima: pozitivizmu i fenome- Fenomenologija6 prouava koncepte kao to su
nologiji (naturalistika ili interpretativna filozofija). drutveni konstrukti i znaenja.7 Polazi od postulata
da je drutvena strana svijeta presloena da bi se
Pozitivizam3 prouava koncepte kao to su drutvene mogla objasniti teorijama koje se temelje na
strukture i injenice4 te uzroke drutvenih fenomena5. iskljuivim zakonima (kao to je tipino za prirodne
Dominantno se oslanja na elemente stvarnosti koji su znanosti).8 Istraivai koji prihvaaju fenomeno-
jasno vidljivi i jasno se promatraju, to za rezultat ima logiju kao istraivaku filozofiju smatraju da su
poopavanje temeljeno na zakonu slinosti. Da bi se situacije jedinstvene i sloene te predstavljaju
poopavanje moglo postii, primjenjuje se visoko funkciju odreene skupine okolnosti i osobnih
strukturirana metodologija koja omoguava pona- utjecaja. Fenomenolozi dre da se okruenje stalno
2
mijenja, a da je jedinica istraivanja organizam te da objanjenje fenomena, predviaju njihovu pojavu i na
e se poopavanjem izgubiti bogatstvo informacija o taj nain omoguavaju kontrolu nad njima.10
predmetu istraivanja. Zato poopavanje ne smije biti
samo sebi svrha. Metodoloki pristup koji je okosnica u fenomeno-
logiji kao istraivakoj filozofiji je induktivan.
Pozitivistika filozofija zahtijeva primarno deduktivan Induktivizam polazi od pojedinanih podataka
pristup istraivanju, koji omoguava razvoj teorije i (situacija, op. a.) i induktivnom ih logikom pretvara u
hipoteza, s ciljem njihova testiranja. Deduktivizam ope teorije.11 Induktivan pristup razvio se upravo u
polazi od aksioma, deduktivnom logikom razvija drutvenim znanostima te uvaava kontekst istrai-
teorijske tvrdnje te ih potom empirijski provjerava.9 vanja i razliite interpretacije i tumaenja.
Koncepte u dedukciji potrebno je operacionalizirati i
pretvoriti u mjerljive varijable. Deduktivan pristup Osnovne razlike izmeu deduktivnog i induktivnog
ima svoje korijene u prirodnim znanostima. U pristupa istraivanju prikazane su u tablici 1.1.12
prirodnim znanostima zakoni predstavljaju osnovu za
primjena
kontrole kako bi se osigurala valjanost
podataka
fleksibilnija
struktura koja doputa promjene u
operacionalizacija koncepata kako bi se osigurala
naglasku u istraivanju kako istraivanje odmie
jasnoa definicije
visoko strukturiran pristup
nunost
odabira uzorka dovoljne veliine kako bi se
neorijentiranost na poopavanje zakljuaka
zakljuci poopili
3
Postoje brojni praktini kriteriji pri odabiru dojam kako su meusobno iskljuivi ili konkurentski.
dominantnog istraivakog pristupa.13 Najvaniji injenica je da se na jednom kraju kontinuuma nalazi
meu njima je priroda problema koji se istrauje. istraivanje usmjereno univerzalnim zakonima, a na
Ukoliko o problemu istraivanja postoji bogata drugom istraivanje vezano uz specifini kontekst, no
literatura te se mogu definirati poetni teorijski okvir veina istraivaa dri da je za najbolje rezultate u
i polazine hipoteze, podobniji je deduktivan pristup praksi istraivanja potrebno pronai odgovarajui,
istraivanju. Za problem koji je relativno nov i nije kompromisni put. Suvremena je metodologija
opseno obraen u literaturi prikladnije je na temelju pluralistika,14 to znai da je u istom istraivakom
vlastitih spoznaja razviti novi koncept, pa je projektu mogue koristiti elemente razliitih
podobniji induktivan pristup istraivanju. Za odabir filozofija (rjee) i pristupa (ee). Kao to e kasnije
odreenog istraivakog pristupa vane su i osobine biti rijei, mogue je koristiti i razliite metode
istraivaa, stoga bi se trebale uvaiti njegove/njezine prikupljanja, analize i interpretacije podataka.
sklonosti odreenom pristupu.
1
Na temelju: Vujevi, M. (2000.), Uvod u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, kolska knjiga, Zagreb, str. 19-25.
2
Na temelju: Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A. (2000.), Research Methods for Business Students, Prentice Hall, Essex, str. 85.
3
Pozitivizam ima korijene u radovima filozofa Augustea Comtea i Emilea Durkheima s kraja devetnaestoga i poetka dvadesetoga stoljea.
4
Silverman, D. (1997.), Qualitative Research: Theory, Method and Practice, Sage Publications Ltd., London
5
Taylor i Bogdan (1998.) prema Patton, M. Q. (2002.), Qualitative Research & Evaluation Methods, 3rd ed., Sage Publications,
Inc., Thousand Oaks, CA
6
Fenomenologija ima korijene u radovima Georga Wilhelma Friedricha Hegela, no kao filozofiju je utemeljuje Edmund Husserl
poetkom dvadesetog stoljea.
7
Silverman, D., op. cit.
8
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 86.
9
Dow, S. C. (2005.), Ekonomska metodologija, Politika kultura, Zagreb
10
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 87.
11
Dow, S. C., op. cit.
12
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 91.
13
Creswell (1994.) prema Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit.
14
avrak u Dow, S. C., op. cit., str. 198.
4
2. ETIKA U ISTRAIVANJU
5
Sasvim suprotno, ponovljena istraivanja tijekom svakako u opisu istraivake metodologije navedete
vremena poboljavaju (badare) instrument te je tko je prikupio podatke za potrebe vaeg istraivanja.
praksa meu istraivaima ponavljati istraivanja i
tako provjeravati (unaprjeivati) postojee spoznaje. U nastavku nudimo popis informacija koje je
potrebno osigurati sudionicima kako biste izbjegli
Etika u pristupanju ispitanicima obuhvaa etike dvojbe u pristupanju ispitanicima i priku-
sljedee: prihvaanje prava potencijalnih ispitanika pljanju podataka (tablica 2.1.2).
na informiranost o istraivanju, odnosno dobivanje
obavijetenog pristanka sudjelovanja u istraivanju,
potivanje privatnosti i osiguravanje anonimnosti
ispitanika, omoguavanje dobrovoljnog sudjelovanja
ispitanika u istraivanju i odustajanja od istraivanja,
dobivanje suglasnosti ispitanika u prikazivanju
podataka proizalih iz istraivanja.
6
Tablica 2.1. Informacije koje umanjuju etike dvojbe u pristupanju ispitanicima i prikupljanju podataka
Etika u fazi obrade, analize i interpretacije rezultata estito ih analizira i interpretira, da zakljuke temelji
odnosi se na prikladno ponaanje u analizi na stvarnim nalazima istraivanja te da u izvjetaju
prikupljenih podataka i njihovoj interpretaciji. Etiki (prikazu rezultata) vodi rauna o pravima svih
je (i oekivano) da istraiva i u ovoj fazi zadri sudionika u istraivanju. Sumnje u vau etinost
objektivnost i izbjegava selektivnost, da prikazuje izbjei e se opisom istraivakih i analitikih
istinite podatke (a ne namjetene ili frizirane) i procedura koje ste koristili.
7
Zbog nedostatka strunog (statistikog) znanja, ovoga posavjetujete s mentorom, a ako ste unajmili
istraivai ponekad unajme statistiara za obradu nekoga da za vas provede obradu podataka, u
podataka. Smatramo vanim naglasiti da se izvjetaju navedite tu informaciju.
sudjelovanje tree osobe treba ograniiti samo na fazu
obrade (kvantitativnih, ne i kvalitativnih) podataka, Za kraj nudimo nekoliko savjeta koji vam mogu
jer bi analiza i interpretacija trebale biti va osobni pomoi u eventualnim etikim dvojbama u istraivanju.3
doprinos istraivanju. Preporuujemo da se i oko
SAVJETI
Pokuajte
unaprijed prepoznati eventualne etike obuhvatiti iri aspekt etiki upitnih situacija.
dvojbe ili etiki upitne situacije. Pokuajte ih predvidjeti i nai naine njihova
Prouite etika naela istraivanja u prihvaenom
prevladavanja. Na ovo osobito obratite pozornost
kodeksu istraivanja. Ukoliko imate dvojbi u bilo ukoliko primjenjujete promatranje ili intervju.
kojoj fazi, posavjetujte se s mentorom, kolegama Izbjegavajte iznositi ili komentirati podatke
istraivaima ili profesionalnim istraivaima. prikupljene od ispitanika drugim ispitanicima i
Postignite informirani pristanak sudionika u
sudionicima u istraivanju, osobito ukoliko biste ih
istraivanju. Nemojte lagati o nainu ili trajanju time mogli ugroziti.
procedure istraivanja, jer bi ispitanici mogli Zadrite objektivnost i kvalitetu tijekom faza
odustati zbog nepovjerenja. Osim toga, teko ete obrade, analize i interpretacije rezultata.
ih pridobiti (vi ili drugi istraivai) na eventualna Potujte pravo na anonimnost organizacije u kojoj
druga istraivanja ako ih na bilo koji nain provodite istraivanje. Odrite obeanja koja ste
prevarite. im dali glede osiguranja anonimnosti izvora
Nemojte pretjerivati u opisu potencijalnih koristi
podataka ili pristupa rezultatima.
od istraivanja za ispitanike ili druge sudionike u Zatitite ispitanike u svim fazama istraivanja.
istraivanju. Ne budu li njihova oekivanja Vodite rauna o njihovoj anonimnosti.
ispunjena, vjerojatnost njihova sudjelovanja u Izbjegnite eventualne negativne posljedice vaeg
drugim istraivanjima bit e znaajno manja. istraivanja po sudionike. Ako to nije mogue,
Potujte privatnost sudionika u svim fazama
unaprijed ih informirajte o toj mogunosti.
istraivanja. Ukoliko koristite sekundarne podatke, razmislite
Zadrite objektivnost i kvalitetu tijekom procesa
kako ete zatititi identitet sudionika koji su
prikupljanja podataka. sudjelovali u njihovom prikupljanju.
Imajte na umu da kvalitativna istraivanja mogu
8
1
Baban, Lj., Ivi, K., Jelini, S., Lamza-Maroni, M., undali, A. (2000.), Primjena metodologije strunog i znanstvenog istraivanja,
Ekonomski fakultet, Osijek, str. 165.
2
Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A. (2000.), Research Methods for Business Students, Prentice Hall, Essex, str. 136.
3
Prilagoeno prema Saunders, M., Lewis, Ph., Thornhill, A., op. cit., str. 141.
9
3. VRSTE ISTRAIVANJA
Istraivai rasvjetljavaju podruje koje ih zanima na eksperimentalna (o ovome vie u poglavlju o nacrtu
razliite naine, provoenjem razliitih vrsta istraivanja. istraivanja), poduzimaju se radi stjecanja novih
Njihova odluka o vrsti istraivanja koje ele provesti znanja u svrhu iznalaenja praktinih rjeenja za
naslanja se na odabir dominantne istraivake filozofije i neposrednu primjenu4, odnosno rjeavanja konkre-
pristupa, o emu je prethodno bilo rijei. No, usko je tnih problema u svim podrujima ljudske djelatnosti.
povezana i s temom istraivanja. Provode se, na primjer, u istraivakim laborato-
rijima poslovnih organizacija kako bi se postojeim
Istraivanja se razlikuju s obzirom na: (1) primjenjivost proizvodima dodala nova svojstva, razvili novi
njihovih rezultata, (2) metode istraivanja koje se koriste, proizvodi ili osmislili tehnoloki napredniji proizvo-
(3) vrste podataka koji se prikupljaju, (4) vrste podataka dni procesi. Razvojna istraivanja su istraivanja koja
koji se prouavaju, (5) uestalost provoenja, (6) ciljeve primjenjuju poznata i ve u odreenim uvjetima
koje imaju, (7) obuhvat podruja koja se istrauju, (8) upotrebljavana dostignua znanosti ili tehnoloke
vrijeme na koje su usmjerena, te (9) objekt istraivanja postupke u novim podrujima, izmijenjenim ili
(tablica 3.1.).1 novim uvjetima.5 U drutvenim znanostima primjer
razvojnih istraivanja su istraivanja primjene
Istraivanja se s obzirom na njihovu primjenjivost, filozofije est sigma u uslunim poduzeima, nakon
tj. vrstu oekivanog rezultata, dijele na funda- to je dokazano da ta filozofija znaajno pridonosi
mentalna (temeljna, osnovna, bazina) istraivanja, uspjehu proizvodnih organizacija u kojima se prvo i
primijenjena (aplikativna) istraivanja, razvojna poela primjenjivati. Konano, akcijska istraivanja
istraivanja te akcijska (situacijska, praktina) su istraivanja kojih je namjera u to kraem roku
istraivanja. Fundamentalna istraivanja su istrai- otkriti uzrok nekog praktinog problema ili pojave
vanja koja poveavaju opi fond znanstvenih koritenjem znanstvenog naina provjere teorijskih ili
injenica i znanja i koja odreuju nova podruja empirijskih spoznaja,6 odnosno istraivanja koja trae
ljudskog zanimanja i spoznaja, ali koja nemaju ili ne brza i praktina rjeenja.7 Primjer akcijskog
moraju imati praktinu primjenu svojih rezultata.2 istraivanja je istraivanje prediktorske valjanosti
Svrha im je isto znanje, tj. otkrivanje novih istina i razliitih metoda selekcije ljudskih potencijala kako
zakona te stvaranje novih teorija.3 Fundamentalna bi se ustanovilo kojom se metodom selekcije dolazi do
istraivanja su, na primjer, prva istraivanja najboljih djelatnika i stoga prvenstveno tu metodu
odreivanja temeljnih dimenzija ljudske linosti. primjenjivalo pri selekciji.
Primijenjena istraivanja, kako teorijska tako i
10
Tablica 3.1. Vrste istraivanja
Fundamentalna i primijenjena istraivanja znan- znanstvenih spoznaja i kroz to razvoj novih znanja. Za
stvena su istraivanja, dok su razvojna i akcijska razliku od toga, specijalistiki poslijediplomski radovi
istraivanja struna istraivanja. Znanstveni magi- primijenjenog su karaktera. Njihova je svrha iznai
starski i doktorski radovi prvenstveno su fundamen- djelotvornije ili uinkovitije naine djelovanja u
talnog karaktera. Njihova je svrha dolaenje do novih praksi kako bi se poslovanje odvijalo bre, jeftinije,
11
kvalitetnije itd. Potrebno je meutim napomenuti da specifinosti marketinga u neprofitnim organi-
je granica izmeu fundamentalnih i primijenjenih zacijama, s obzirom na to da sve aspekte marketinga
istraivanja tanka.8 Ona se vrlo tijesno isprepliu i u tim organizacijama nije mogue kvantificirati.
meusobno uvjetuju.9 Tako mnoga fundamentalna Detaljno o metodolokim pristupima, kvantita-
istraivanja rezultiraju i vrlo primjenjivim nalazima. tivnoj, kvalitativnoj i kombiniranoj metodologiji
Na primjer, nisu rijetki magistarski ili doktorski moete proitati u sljedeem poglavlju.
radovi koji osim znanstvenog doprinosa daju i
preporuke za praksu. Najee navoena podjela vrsta istraivanja je
podjela s obzirom na vrstu podataka koja se
S obzirom na metodoloki pristup, dakle prikuplja odnosno prouava, prema kojoj se
koritene metode istraivanja, istraivanja se dijele na istraivanja dijele na primarna i sekundarna.
kvantitativna, kvalitativna i istraivanja kombi- Primarna istraivanja su istraivanja putem kojih se
niranom metodologijom. Kvantitativna istraivanja prvi put prikupljaju podaci o neemu (primarni
nastoje dati odgovor na pitanje koliko,10 to znai da podaci), dok su sekundarna istraivanja istraivanja
se temelje na primjeni metoda koje omoguuju ve postojeih, prethodno prikupljenih podataka
kvantificiranje pojava, odnosno njihovo brojano (sekundarnih podataka) (vie o ovim vrstama
iskazivanje (kvantitativne metode). Istraujete li, istraivanja u poglavlju o metodama prikupljanja
primjerice, provoenje pojedinih aktivnosti menad- podataka). Primarno istraivanje je, na primjer,
menta ljudskih potencijala u hrvatskim organi- istraivanje razvijenosti prakse upravljanja znanjem u
zacijama ili utjecaj provoenja mjera aktivne politike velikim hrvatskim organizacijama putem anketnog
zapoljavanja na nezaposlenost, provodite kvantita- upitnika, dok su sekundarna istraivanja, na primjer,
tivno istraivanje. Kvalitativna istraivanja nastoje makroekonomske i financijske analize temeljene na
odgovoriti na pitanja zato, kada, kuda, gdje itd.,11 statistikim podacima Hrvatskog zavoda za
odnosno primjenjuju metode koje omoguuju statistiku ili Hrvatske narodne banke.
opisivanje pojava, ali ne i njihovo brojano izraavanje
(kvalitativne metode). Kvalitativno istraivanje S obzirom na vrstu podataka koji se prouavaju,
svrsishodno je provesti ukoliko elite detaljno opisati istraivanja dijelimo na teorijska i empirijska. U
kako menaderi odluuju u vrijeme krize ili ako elite teorijskim se istraivanjima istina odnosno pojave i
opisati po emu su to menaderi specifini u odnosu injenice spoznaju prouavanjem miljenja, iskustava
na druga zanimanja. Istraivanja kombiniranom i zakljuaka drugih, kao na primjer tuih teorija,
metodologijom istraivanja su u kojima se kvantitativne modela i podataka. U empirijskim se istraivanjima
i kvalitativne metode istraivanja isprepliu i istina odnosno pojave i injenice spoznaju vlastitim
nadopunjuju, odnosno prouavane pojave i iskustvom, dakle osobnim provoenjem primarnog
kvantificiraju i opisuju. Kombinirana metodologija istraivanja. Tako je, na primjer, mogue istraiti koji
dat e vam optimalne rezultate ako istraujete je stil voenja prikladan za voenje radnika znanja
12
meta analizom (teorijsko istraivanje) ili provo- uzrona (kauzalna).13 Ovdje ih definiramo ukratko,
enjem primarnog istraivanja u industrijama jer e detaljno o njima biti rijei u poglavlju o nacrtu
visokih tehnologija (empirijsko istraivanje). istraivanja. Izviajnim istraivanjima cilj je posta-
vljanje okvira relativno novog podruja ili pojave na
S obzirom na njihovu uestalost, istraivanja se temelju kojih e se u buduim istraivanjima posta-
dijele na jednokratna (diskontinuirana, ad hoc, vljati i prihvaati/odbacivati hipoteze. Opisnim
povremena) i longitudinalna (kontinuirana, perma- istraivanjima cilj je detaljno opisati neku pojavu tako
nentna, stalna). Jednokratna istraivanja se, kao to im to provjeravaju postavljene hipoteze ili pretpostavke
naziv kae, provode jednom, dakle ne ponavljaju se. koje istraiva ima vezano uz neku pojavu. Uzrona
Prikladna su ako se eli brzo prikupiti podatke o istraivanja istrauju uzrok neke pojave, odnosno
nekoj pojavi (zbog ega su esta), dok im je kljuni uzrono-posljedini odnos izmeu varijabli, to znai
nedostatak to se na temelju njih ne moe zakljuivati da se bave unaprijed definiranim, konkretnim
o razvoju neke pojave. Longitudinalna istraivanja problemom koji je odreen hipotezom koja se
istrauju odreeno obiljeje i razliite utjecaje na provjerava, a u kojoj je jasno naznaeno to je nezavi-
njega tijekom vremena.12 Zahtijevaju vie napora i sna odnosno uzrona varijabla, a to zavisna odnosno
vremena jer istrauju na nain da se periodino posljedina varijabla. Primjer izviajnog istraivanja
ponavljaju koritenjem istih metoda i instrumenata, a je istraivanje individualnih i organizacijskih
esto i uzorka, odnosno na nain da prikupljaju imbenika koji su povezani sa stresom. Opisno
istovrsne podatke u vie navrata. Ukoliko elite istraivanje vezano uz stres provjerava, na primjer,
odrediti koliko je konkurentna radna snaga u jesu li karakteristike linosti pojedinca znaajno
Hrvatskoj, provest ete jednokratno istraivanje i povezane s manifestacijom stresa. Uzrono istrai-
prikupljene podatke usporediti s podacima za vanje stresa istrauje, primjerice, u kojoj mjeri stil
Europsku uniju. No, ako vas zanima poveava li se voenja nadreenog uzrokuje stres kod zaposlenika.
konkurentnost hrvatske radne snage, provest ete
longitudinalno istraivanje. elite li pak istraiti koje Izviajna, opisna i uzrona istraivanja esto se
aktivnosti internog marketinga provodi neka susreu u paru. Tako, na primjer, prije provoenja
organizacija, provest ete jednokratno istraivanje, empirijskog istraivanja za potrebe opisivanja neke
dok ete, ako vas zanima je li se kao posljedica neke pojave moramo provesti izviajno istraivanje teorije
aktivnosti internog marketinga povealo zadovolj- odnosno sekundarnih podataka kako bismo saznali
stvo zaposlenika internom komunikacijom, provesti to je do sada poznato o pojavi koju prouavamo.
longitudinalno istraivanje. Provodimo li pak uzrono istraivanje, morat emo
provesti i opisno, jer nije mogue ustanoviti uzrono-
S obzirom na ciljeve na koje je istraivanje posljedinu vezu ukoliko se prethodno ne raspolae
usmjereno, istraivanja je mogue podijeliti na opisom pojava kojih se uzrono-posljedini odnos eli
izviajna (eksplorativna), opisna (deskriptivna) i ispitati.
13
Istraivanja se nadalje dijele s obzirom na objekt razdoblje, u svrhu projekcije razine neke pojave u
istraivanja. Pod objektima istraivanja podrazu- budunosti. Istraivanje prolosti je, na primjer,
mijevaju se kako znanstvene grane (pa tako postoje analiza statistikih podataka iz statistikih
ekonomska istraivanja, psiholoka istraivanja, godinjaka o bruto nacionalnom proizvodu zemalja
demografska istraivanja, matematika istraivanja neke regije (sekundarno istraivanje) ili prikupljanje
itd.), tako i jedinice istraivanja (radi li se o pokazatelja aktivnosti upravljanja prodajnim
istraivanju neke pojave na razini drutva, organi- osobljem u prethodnom obraunskom razdoblju
zacije, grupa ili pojedinaca).14 (primarno istraivanje). Istraivanje sadanjosti je
istraivanje trenutnog stanja, tj. stanja predmeta,
Jedinice istraivanja kriterij su za jo jednu podjelu pojava, odnosa, dogaaja i slino u sadanjosti, u
vrsta istraivanja, onu s obzirom na razinu, svrhu unaprjeenja budunosti. Primjer za ovu vrstu
odnosno obuhvat istraivanja, prema kojoj istraivanja je istraivanje razloga pristupanja
istraivanja dijelimo na mikroistraivanja, mezo- sindikatima mladih u svrhu odreivanja metoda za
istraivanja, makroistraivanja te megaistraivanja. zadravanje sindikalnog lanstva. Istraivanja
Mikroistraivanje je istraivanje jedinice ili vie budunosti su istraivanja usmjerena na budunost, tj.
jedinica neke populacije. Npr. istraivanje jednog stanje predmeta, pojava, odnosa ili dogaaja u
domainstva, organizacijske jedinice ili organizacije. budunosti. Zadaa im je prognozirati (iz tog ih se
Mezoistraivanje je istraivanje jednog ili nekolicine razloga i naziva prognostikim istraivanjima),
podskupova neke populacije. Npr. istraivanje neke odnosno predvidjeti budunost. Metode prikladne za
industrije, pokrajine/upanije ili regije. Makro- ovu vrstu istraivanja su analiza trenda, projektivne
istraivanje je istraivanje cjelokupne populacije. Npr. tehnike, delfi metoda, scenario analiza i sl. Primjeri
istraivanje na razini neke drave. Megaistraivanje je istraivanja budunosti su istraivanje navika
istraivanje izrazito velike populacije, nekoliko potroaa u budunosti te prognoziranje stope rasta
desetaka puta vee populacije nego one obuhvaene bruto domaeg proizvoda, stope inflacije i sl.
makroistraivanjem.15 Npr. istraivanje na razini
neke ekonomske integracije, kontinenata ili globalno
istraivanje.
14
1
Dalje o razliitim podjelama vrsta istraivanja vidjeti u: Baban, Lj., Ivi, K., Jelini, S., Lamza-Maroni, M., undali, A. (2000.), Primjena
metodologije strunog i znanstvenog istraivanja, Ekonomski fakultet, Osijek, str. 35-65.; Milat, J. (2005.), Osnove metodologije istraivanja,
kolska knjiga, Zagreb, str. 45-47.; Zelenika, R. (2000.), Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 4. izdanje, Ekonomski
fakultet Sveuilita u Rijeci i Ekonomski fakultet Univerze u Ljubljani, Rijeka, str. 139-171.
2
UNESCO prema Zelenika, R., op. cit., str. 142.
3
Milat, J., op. cit., str. 45-46.
4
Na temelju: Milat, J., op. cit., str. 45.
5
Na temelju: Zelenika, R., op. cit., str. 145.; Milat, J., op. cit., str. 47.
6
Na temelju: Milat, J., op. cit., str. 47.
7
Milat, J., op. cit., str. 45.
8
Baban, Lj. i sur., op. cit., str. 40.
9
Zelenika, R., op. cit., str. 144.
10
Baban, Lj. i sur., op. cit., str. 49.
11
Ibid., str. 49.
12
Na temelju: Vujevi, M. (2000.), Uvod u znanstveni rad u podruju drutvenih znanosti, kolska knjiga, Zagreb, str. 113.
13
O ovim vrstama istraivanja na temelju: Marui, M., Vraneevi, T. (1997.), Istraivanje trita, Adeco, Zagreb, str. 107-111., 121-122. i 135-137.
14
Na temelju: Baban, Lj. i sur., op. cit.
15
Na temelju: Zelenika, R., op. cit., str. 167.
15
4. ODABIR METODOLOKOG PRISTUPA
KVANTITATIVNA METODOLOGIJA
Kvantitativna i kvalitativna metodologija istrai- statistikih istraivanja. Takav (tradicionalniji)
vanja razlikuju se u filozofskom pristupu koji se nalazi pristup metodologiji istraivanja godinama je bio
u njihovoj osnovi, kao i u metodama, modelima i dominantan na podruju drutvenih istraivanja.
koritenim procedurama koje se u sklopu ovih Kvantitativni nacrt ukljuuje eksperimentalna
pristupa primjenjuju. Iako je proces istraivanja u istraivanja, kvazieksperimentalna istraivanja,
osnovi isti bez obzira na tip koritene metodologije, pretest-posttest dizajn i druge3 u kojima kontrola
ova se dva pristupa razlikuju s obzirom na nain varijabli, sluajni uzorci i pouzdane i vjerodostojne
prikupljanja podataka, postupke obrade i analize mjere predstavljaju nunost i gdje je osnovni cilj
podataka i stil opisa dobivenih rezultata. Neke od istraivanja poopavanje rezultata. Podaci u
osnovnih karakteristika kvantitativnog modela
kvantitativnim studijama kodirani su prema unaprijed
navedene su u tablici 4.1.1
operacionaliziranim i standardiziranim definicijama.
Osnova kvantitativnog pristupa je oslanjanje na
Dakle, jasno je da istraivanja u sklopu kvantita-
teoriju ili hipotezu, odnosno istraivanje slui provjeri
tivnog pristupa uglavnom ukljuuju brojeve i
postavljene teorije ili hipoteze.
oblikovana su kako bi osigurala objektivnost,
Neki autori2 smatraju kako kvantitativna istraivanja pouzdanost i mogunost poopavanja. Jedna od
pripadaju kategoriji empirijskih istraivanja, odnosno vanijih karakteristika kvantitativnih istraivanja je
16
Tablica 4.1. Osnovne karakteristike kvantitativnog modela
da je proces prikupljanja podataka odvojen od analize tivnog, odnosno kvalitativnog pristupa. Jedna od
tih istih podataka. To znai da se i prikupljanje i kljunih prednosti kvantitativne metodologije jest
analiza podataka uvijek moraju odvijati na potpuno mogunost primjene u irokom spektru situacija.
jednoobrazan nain, bez obzira na to tko ih provodi. Iako to ne izgleda uvijek tako, kvantitativna
Podaci prikupljeni nekim tehnikama istraivanja, metodologija je esto vremenski i trokovno
poput intervjua ili promatranja, mogu se interpre- isplativija, odnosno moe ponuditi bolja rjeenja kada
tirati i kvantitativno i kvalitativno. S druge strane, postoje ogranienja u dostupnim izvorima. S druge
tehnike poput psihologijskih testova uglavnom se strane, kvantitativne studije esto su nefleksibilne i
koriste u okviru kvantitativnog pristupa. umjetne. Ne pokazuju dovoljno razumijevanja za
ponaanje pojedinca i kao takve onemoguavaju
Iako odabir kvantitativno/kvalitativno zapravo predvianja budueg ponaanja.
proizlazi iz pristupa istraivanju, odnosno istrai-
vake filozofije koju istraiva zastupa, dobro je Konkretnije, neke od prednosti i nedostataka
poznavati kljune prednosti i nedostatke kvantita- kvantitativne metodologije navedene su u tablici 4.2.4
17
Tablica 4.2. Prednosti i nedostaci kvantitativne metodologije
Prednosti Nedostaci
Omoguavaju
opsenije istraivanje i vei broj Prikupljaju
se podaci ueg obuhvata i ponekad
ispitanika, to omoguava vei stupanj poopa- povrni podaci.
vanja. Rezultati su ogranieni budui da nude numerike
Nude vei stupanj objektivnosti i tonosti
opise prije nego detaljna obrazloenja i time nude
rezultata. Openito, kvantitativnim metodama turi prikaz ljudske percepcije.
dolazi se do saetih podataka koji podravaju Istraivanja su esto provedena u neprirodnim i
poopavanje o fenomenu koji se prouava. Kako bi umjetnim uvjetima, kako bi se omoguio dovoljan
tako neto bilo mogue ostvariti, kvantitativna stupanj kontrole. Takav stupanj kontrole najee
istraivanja najee ukljuuju mali broj varijabli i ne postoji u pravom svijetu donosei time
velik broj ispitanika, te za procjenu pouzdanosti i laboratorijske umjesto realnih ivotnih rezultata.
valjanosti koriste unaprijed propisane procedure. Unaprijed definirani odgovori ne moraju nuno
Koritenje standarda znai da se istraivanja mogu
odraavati miljenja ispitanika o nekoj temi.
ponoviti te usporediti i analizirati u odnosu na Razvoj standardiziranih upitnika moe dovesti do
slina istraivanja. Kvantitativna metodologija strukturne subjektivnosti u kojoj podaci zapravo
omoguava saimanje velikog broja informacija i predstavljaju miljenje istraivaa prije nego
potie usporedbe meu kategorijama i kroz miljenje ispitanika.
vrijeme.5
Osobna subjektivnost je znatno manja ukoliko
istraiva dri distancu od ispitanika koji sudjeluju
u istraivanju.
KVALITATIVNA METODOLOGIJA
Kvalitativna istraivanja nalaze svoju primjenu u Kvalitativna metodologija je po svojoj logici i prirodi
irokom spektru drutvenih znanosti od tridesetih otvorena i svrha joj je dublji uvid i razumijevanje
godina dvadesetoga stoljea. Dominacija pojedinih istraivanog problema. Zakljuci kvalitativnih
filozofskih i teorijskih perspektiva, kao i odgova- istraivanja izvode se na osnovi analize kategorija,
rajuih metoda, mijenjala se kroz povijest drutvenih koja se temelji na logici istraivaa. Za provedbu
znanosti, te do danas nije rezultirala konsenzusom kvalitativne metodologije potrebno je imati na umu
oko klasifikacije kvalitativnih istraivanja. sljedee: (1) istraiva je primarno zainteresiran za
18
proces, a manje za rezultate ili zakljuke, (2) naglasak opisna, budui da je istraiva primarno zainteresiran
u istraivanjima je na znaenju, (3) istraiva je za proces, znaenje i razumijevanje rijei sudionika i
osnovni instrument za prikupljanje i interpretaciju (6) proces zakljuivanja je induktivan (od detalja do
rezultata, (4) istraivanja podrazumijevaju terenski zakljuka).6 Stoga u provedbi kvalitativne metodo-
rad i odlazak u stvarno okruenje, (5) istraivanja su logije valja potovati odreene principe (tablica 4.3.7).
19
Principi u analizi podataka
8. Orijentacija na Svaki je sluaj jedinstven i osobit; u analizi se vodi rauna o detaljima pojedinih
jedinstvene sluajeve sluajeva (jedinica); usporedba i analiza meu sluajevima uvelike ovisi o
(jedinice analize) kvaliteti pojedinanih studija.
Naglasak je na detaljima i posebnostima podataka, kako bi se otkrio uzorak,
9. Induktivna analiza i obrazac, tema ili meusobna povezanost; zapoinje se istraivanjem, nakon
kreativna sinteza ega se trae empirijske potvrde; proces je voen analitikim principima
(manje pravilima); na kraju se kreativnim sintetiziranjem oblikuju zakljuci.
Fenomen koji se istrauje shvaa se kao sloena cjelina; fokus je na
10. Holistika perspektiva meuovisnosti i sistemskoj dinamici, a ne na specifinim varijablama i
njihovim linearnim uzronim vezama.
Nalazi istraivanja smjetaju se u drutveni, povijesni i vremenski kontekst;
11. Osjetljivost na
poopavanje izvan konteksta istraivanja nije preporuljivo; uzorci i obrasci
kontekst istraivanja
mogu se paljivom usporednom analizom sluajeva primijeniti u novim uvjetima.
Istraiva iznosi vlastita iskustva i refleksije (aktiv, a ne pasiv u izraavanju);
12. Perspektiva, analitika znanje, utreniranost i sigurnost istraivaa, uz izraavanje u prvom licu,
refleksivnost i vjero- pojaavaju vjerodostojnost nalaza i istraivanja; istraiva postie ravnoteu
dostojnost istraivaa izmeu autentinog prikaza sloenog sustava koji istrauje i vlastite
analitinosti i refleksivnosti.
U idealnim istraivakim uvjetima istraiva bi se u Tri najee pogreke koje proizlaze iz istrai-
potpunosti pridravao svih dvanaest principa. U vaeve pristranosti su: (1) holistika pogreka (koja se
stvarnim se istraivakim uvjetima naalost to moe dogaa kada se detalji i injenice promatraju kao
rijetko postii. Zato zakljuimo: vano je poznavati cjelina koja je vie ureena, sukladna i podudarna
principe i pridravati ih se u najveoj moguoj mjeri. nego to zapravo jest), (2) elitistika pristranost (koja se
dogaa kada istraiva precjenjuje podatke dobivene
Vana pitanja za svakog istraivaa su kako izbjei od osoba koje su vieg statusa) i (3) uroenika
greke u istraivanju te kako procijeniti je li objanjenja (koja se dogaaju kada istraiva opisuje
istraivanje koje planira provesti dovoljno kvalitetno. pojavu kao da je pripadnik grupe, a ne kao istraiva).
Budui da je istraiva potpuno ukljuen u Savjetujemo vam da trenirate svoje istraivake
istraivaki proces, najvei izvor prijetnji i poten- sposobnosti kako biste izbjegli greke proizale iz
cijalnih greaka proizlazi iz njegove pristranosti. pristranosti, te da vodite rauna o sljedeim
20
kriterijima procjene kvalitete istraivanja:8
000
3. sistematinoj analizi prikupljenih podataka i
1. istoi (rigoru) metoda koje se koriste u valjanosti interpretacije (Jesu li provjereni
prikupljanju podataka na terenu (Jesu li svi podaci odstupajui i nepotvrujui podaci? Jesu li
vani za istraivanje prikupljeni? Jesu li ukljueni krajnji sluajevi? Odgovaraju li
reprezentativni za problem/temu istraivanja? interpretacije kontekstu istraivanja? Jesu li
Jesu li koritene sve raspoloive metode? Jesu li zakljuci konzistentni s teorijom? Jesu li sudionici
potovani metodoloki principi? Je li procedura provjerili zakljuke?).
istraivanja dokumentirana?),
2. vjerodostojnosti (kredibilitetu) istraivaa (Ima li Na kraju teksta nudimo nekoliko savjeta onima koji
istraiva dostatnu izobrazbu? Je li istraiva se odlue za kvalitativan pristup istraivanju.9
iskusan i uvjeban u istraivanju? Je li njegov
vlastiti stav prema istraivanju pozitivan? Je li
etian u istraivanju?) i
SAVJETI
Budite
sigurni da kvalitativni pristup odgovara prikupljeni bez jasne ideje to s njima nisu korisni
vaim istraivakim pitanjima. (niti raunalni programi nee pomoi u njihovoj
Prouite kvalitativnu metodologiju. Postoji velik
interpretaciji).
broj razliitih metoda, provjerite koje bi najvie Vodite rauna o kvaliteti i vjerodostojnosti svojeg
odgovarale vaim istraivakim pitanjima. istraivanja. Prouite kriterije procjene kvalitete i
Odaberite mentora koji vas podrava u odabiru
vjerodostojnosti te ih primijenite.
kvalitativne metodologije. Odaberite kvalitativnu metodologiju zato to vi
Posvetite osobitu panju nacrtu (dizajnu)
vjerujete da je to najbolji odabir, ne zato to vam je
istraivanja. netko rekao da je to lake, jer nije. Kvalitativna
Vjebajte ispitivanje i promatranje. To su vjetine
istraivanja su dugotrajna, trae veliko znanje i
koje se stjeu praksom. Zamolite iskusnog ukljuenost istraivaa, kao i odreenu
istraivaa da ga pratite na intervjuima, uite iz istraivaku strast.
tuih iskustava, zatraite miljenje o vaim Razgovarajte s kolegama koji poznaju kvalita-
iskustvima i nalazima. tivnu metodologiju. Njihova iskustva mogu vam
Odluite to s podacima i kako ih analizirati prije
pomoi u svakoj fazi istraivanja.
nego pristupite njihovu prikupljanju. Podaci
21