1. ta je pedagogija?

Pedagogija je znanost o odgoju, ne vezuci je za konkretne uvjete odredenog drustva, izvan

vremena i prostora ili krace receno proucava odgoj kao djelatnost.

2. ta je predmet prouavanja pedagogije?

Osnovni zadatak pedagogije je proucavanje ciljeva, sadrzaja, organizacije, bitnih
karakteristika i zakonitosti odgoja.

3. Kako se razvijala pedagoka misao kroz povijest?

Prema A.Vuksanovicu u razvoju pedagoske znanosti postoji 5 osnivnih etapa.
1. Prve refleksije o odgoju se javljaju u periodu od devetog do petog stoljeca prije nove ere,i
njih mozemo pronaci u antickoj poeziji kao sto su Ilijada i Odiseja.
2. Anticki filozofi su iznosili sredjena ucena o odgoju u svojim dijelima, i prvi filozof koji je
izrazio jasne misli o odgoju bio je Pitagora.
-Sofisti su smatrali da svaki covjek koji uci moze postati filozof. Oni su proucavali gramtaiku,
retoriku i dijalektiku. Prema njima se smatra da su prirodne sposobnosti i vjezbanje veoma
bitne, i da se treba poceti uciti od ranog djetinstva, povezujuci teoriju i praksu.
-Sokrat se suprotstavio sofistima navodeci da se oni suprotstavljaju teznji za moralnim
savrsenstvom ili vrlinama. Sokratova osnovna metoda se sastoji od dva dijela: ironija i
majeutika. Ironiju koristi da sagovornika dovede do pogresnih stavova, a onda se vodi nizom
sugestivnih pitanja kako bi dosao do pravilnih zakljucaka.
-Prvi odgojni sistem je zasnovao Platon. Odgoj zbog toga dobija najvaznije mjesto u drustvu.
Odgoj jednako pocinje za sve slobodne ljude. Pocinje se predskolskim odgojem, zatim
elementarna skola u kojoj se uce citati, pisati, racnati, muzici i poeziji. Nakon toga slijedi
palestra koja se sastoji od tjelesnog odgoja. Od 17. do 20. godine vrsi se vojno gimnasticka
priprema, aritmertika, geometrija i astronomija. Nakon toga slijedi dublje teoretsko
izucavanje.
-Teoriju odgoja izlozio je i Aristotel. Prema njemu priroda je covjeku dala mogucnost da
napreduje. Razvoj se ostvaruje odgojem, a svrha odgoja je postizanje moralnog savsrenstva,
mudrosti, i razlikuje tri vrste odgoja: tjelesni, moralni, intelektualni. Sastoji se od obiteljskog
odgoja do 7. godine, zatim drzavna skola od 7. do 14. u kojoj se uci tjelesni, moralni i
intelektualni odgoj. Od 14-21 se uce prirodne znanosti, povijest, geografija, filozofija, retorika
i logika. Njegove misli su utjecale na pedagoska shvatanja u periodu srednjeg vijeka i periodu
humanizma.
3. Doba humanizma i renesanse bilo je pocetak osamostaljivanja pedagoske znanosti.Tezili
su ka eniklopedijskim obrazovanjem i svestranim licnostima. Veliki znacaj su pridavali
prirodnim znanostima, antickim jezicima i knjizevnosti, nekim odgojnim podrucjima i
nastavnim metodama. Neki pedagozi humanisti bili su:
-Vittorina de Feltre Otac humanosti i ucitelj novog tipa
-Ludovicus Vives Bavio se prakticnim radom, posebno odgojem zena
-Francois Revelais Francuski humanisticki pedagog, pobornik novog sistema odgoja i vrlo
ostar kriticar srednjovjekovnog odgoja. Zalagao se za razvoj mladih i svih njihovih
sposobnosti.
-Michel Montaigne znacajan za osamostaljivanje pedagoske teorije. Bio je protivnik ucenja
napamet.
-Erazmo Rotterdamski njemacki predstavnik. Protivnik surovosti ucitelja i tjelesnih kazni.
-Socijalisti utopisti Thomas Morus i Thomas Campanella dali su svoj doprinos u
osamostaljivanju pedagoske teorije.
4. Jan Amos Komensky, John Locke, J.J Rousseau, Pestalozzi, Frobel i Distwerg su nastavili
djelo humanista i izgradili sistem pedagogijske znanosti.
-Jan Amos Komensky smatra se najzasluznijim za izgradnju pedagogijske znanosti i ocem
moderne pedagogije. Izgradio je pedagoski sistem.
-John Locke je razradio teoriju odgoja naglasavajuci tjelesni, zdravstveni, moralni i
intelektualni odgoj. Predstavnik je teorije empirizma, prema kojoj najveci faktor u razvoju
licnosti imaju vanjski faktori odnosno drustvena sredina.
-Friedrich Frobel je osnovao djecije vrtice i zivot posvetio predskolskom odgoju.
5. Pojavom Johanna Friedriha Herbarta pedagogija ao znanost postaje samostalna. Pedagogija
za njega je normativna znanost, zasniva se na etici i psihologiji. Cilje odgoja je razvoj
moralnog karaktera.Razradio je sistem pedagogijske znanosti koji je prihvacen, i pedagogija
se pocinje studirati na sveucilistima.

4. Koji su zadaci pedagogije?

Glavni zadatak pedagogije je da proucava odgojno-obrazovni proces, i da rezultate koristi u
svrhu napretka.
Proucava i istrazuje vaspitne pojave, otkriva pedagoske zakonitosti, formulise pedagoske
zakone i klasifikuje ih u poseban pedagoski sistem saznanja, razvija, unapredjuje i usavrsava
vaspitno obrazvnu praksu

5. Koji su osnovni pedagoki pojmovi ?

Osnovni pojmovi su odgoj, obrazovanje i nastava.
Odgoj je proces formiranja covjeka u cjelini, djelovanje na sve njegove sfere.Odgojem
nastojimo razviti licnost visokih moralnih, radnih i stvaralackih sposobnosti.
Obrazovanje je proces usvajanja znanja, vjestina i navik i njegovo djelovanje na formiranje
covjeka, pedagoski proces u funkciji obogacivanja ljudske spoznaje.
Nastava je temeljni dio skolskog rada u kojem se planski i organizovano izvodi odgoj i
obrazovanje ucenika prema propisanom planu i programu. Osposobljuje ljude za uspjesan
socijalni, kulturni i profesionali rad u zivotu.

6. Kakav je odnos pedagoke teorije i prakse?

Praksa doprinosi razvoju teorije, pruzajuci joj materijal za izucavanje i promatranje, a odgojna
toerija pomaze unapredjenju i usavrsavanju odgojne prakse. Teorija treba permanentno pratiti
praksu jer u suprotnom postaje apstraktna, prazna.

7. ta ini sistem pedagokih zakonitosti?

Zakonitosti su nuzne veze i odnosi u i izmedju pedagoskoh pojava
Razlikujemo zakone, nacela i pravila.
Pedagoski zakon je najvece dostignuce pedagoske znanosti.
Najpoznatiji su:
- Zakon o drustvenoj uvjetovanosti odgoja.
- Zakon o klasno-politickoj uvjetovanosti odgoja.
- Zakon o internacionalnosti odgoja.
- Zakon o aktivnom usvajanju obrazovnih dobara
- Zakon o formiranju licnosti, skladnom djelovanju razlicitih licnosti
- Zakon o skladnom djelovanju ralzicitih odgojnih faktora
Pedagoski principi ili nacela izrazavaju nizi nivo pedagoskih znanosti, i odnose se na
odredjena podrucja vaspitanja. Prema njima se organizuje vodi i usmjerava vaspitni proces.
To su:
- Didakticki principi
- Principi fizickog odgoja
- Principi intelektualnog odgoja
- Principi moralnog odgoja
- Principi estetskog odgoja
- Principi radnog i tehnickog odgoja
Pedagoska pravila su najnizi oblik ispoljavanja pedagoskih zakonitosti, direktno primjenjiva u
nastavnoj i vaspitnoj praksi.
Najpoznatija pravila su:
- Od blizeg ka daljem
- Od jednostavnog ka slozenom
- Od lakseg ka tezem
- Od poznatog ka nepoznatom
- Od konkretnog ka apstraktnom
8. Kakva je povezanost pedagogije s drugim znanostima?
Povezana je sa onim znanostima koje se bave proucavanem zakona psihickog ili fizickog
razvoja covjeka i ljudskog drustva. Posto se sluzi rezulatima drugih znanosti one za
pedagogiju predstavljaju pomocne pedagoske znanosti.Obzirom na slozenost odgoja , ne
ophodan mu je interdisciplinarni prilaz , sto podrazumjeva povezivanje pedagogije sa
drugim znanostima.
Kao teorija odgoja pedagogija se pojavila u sastavu filozofije.
Ucitelj da bi se bavio odgojno-obrazovnim radom mora posjedovati psiholoske spoznaje jer
mu one pomazu da bolje upoznaje odgajanike, cime se veze sa psihologijom.
Odgojni rad ima sociolosko znacenje, cime je potrebno da se poveze sa sociologijom.
Opca i nacionalna historija su jako bitne da bi se razumjela historija pedagogije.
Odgoj priprema mlade za buduci zivot. Zato je pedagogija povezana sa futurologijom.
Covjek je biolosko bice, zato se veze za biologiju.
Tijesno ne povezana sa anatomijom i fiziologijom, jer zdravlje predstavlja najvecu vrijednost
ljudskog zivota. Jedna od funkcija odgoja je ocuvanje zdravlja.
Potreba pravnog regulisanja odnosa u skolsim i odgojnim ustanovama veze je uz pravne
znanosti.
Uskladjivanje pedagoskih zahtjeva s ekonomskim mogucnostima je veze uz ekonomiju.
I mnoge drugo znanosti kao sto su: terorija umjetnosti,tehnicke znanosti, kibernetika.

9. Podjela pedagogije s obzirom na psihofizie spsobnosrti odgajanika,

vrijeme odgajanja, mjesto odgojnog rada i specifine uvjete odgoja.
Uzimajuci u obzir psihofizicke sposobnosti odgajanika dijeli se na:
Predskolsku, skolsku, visokoskolsku i andragogiju
Predskolska se bavi proucavanjem predskolskog odgoja, razvoja djeteta predskolske dobi,
proucava predskoli odgoj u obitelji i predskolskim ustanovama.
Skolska pedagogija proucava odgojno-obrazovni rad u skola, cilj i zadatke, opce principe
organiziranja skolskog sistema.
Andragogija proucava odhoj i obrazovanje odraslih.
Ako je kriterij vrijeme odgoja dijeli se na:
Historiju pedagogije, savremenu pedagogiju i pedagosku futurologiju.
U odnosu na specificne uvjete odgoja djelimo je na:
Specijalnu pedagogiju, industrijsku pedagogiju, vojnu pedagogiju i konfesionalnu pedagogiju.
Specijalna pedagogija bavi se proucavanjem odgojno-obrazovnog rada sa djecom sa
smetnjama u razvoju.Dijeli se na tiflopedagogiju (odgoj slijepih), surdopedagogiju (odgoj
gluhih i nagluhih), oligofrenopedagogiju (odgoj djece sa intelektualnim poremecajima),
logopediju (proucavanje govornih poremecaja i otklananju istih), somatopediju (odgoj djece
sa tjelesnim otecenjima) i sociopediju (odgoj djece sa poremecajima u ponasanju).
Industrijska pedagogija proucava odgoj i obrazovanje, specificnosti i zakonitosti odgoja u
proizvodnim uvjetima.
Vojna pedagogija se bavi proucavanjem odgojno-obrazovnog rada u armiji, specificnosti,
ciljeva, zadataka, organizacije i metoda odgojnog rada.

24. Tjelesni odgoj

Jedna od temeljnih vrijednosti covjekova zivota je zdravlje. Zdravlje predstavlja osnovu i opci
uslov zivota. Tjelesni odgoj bez obzira na znacaj samo sjedinjen sa ostalim vidovima odgoja
vodi svestranom razvoju licnosti. Zbog njegovog znacaja na sveukupan razvoj licnosti potreba
tjelesnog odgoja uocava se jos u anticko doba.U srednjem vijeku tjelesni odgoj je bio sastavni
dio viteskog odgoja. Prvi pedagog koji je tjelesni odgoj uvrstio u odgojni sistem bio je
Komensky. U nasem stoljecu je sve cesca upotreba tjelesnog odgoja u vidu igara i sportova.
Izvodi se na otvorenom prostoru i igralistima. U savremenom odgoju, tjelesni odgoj je
sastavni dio odgojnog sistema.

25. Nabrojati i objasnti i zadatke tjelesnog odgoja?

Medju zadacima tjelesnog odgoja isticu se zdravstveni, fizicki, obrazovni, estetski,
rekreativni i moralni zadatak.
Zdravstveni zadatak se ogleda u sveukupnoj brizi za zdravlje mladih generacija i zdravlje
ljudi, u stjecanju higijenskih znanja, navika i primjena sredstava i mjera za pravilno
izvodjenje tjelesnog odgoja.
Zadatak tjelesnog odgoja je da unapredjuje fizicki rast i razvitak mladih. Treba utjecati na
pravilan rast organizma, na jacanje njegove otpornosti i stvaranje boljih uvjeta za rast.
Obrazovni se ogleda u razvijanju pokretljivosti, motoricke sposobnosti, koordinacije pokreta,
brzine, snage i izdrzljivosti.
Estetski zadatak je razvijanje smisla za lijepo i skaldno putem tjelesnih pokreta.Realizira se:
Razvijanjem prirodnosti,skladnosti, ritmicnosti, gracioznosti i elasticnosti pokreta.
Razvijanem smisla za harmonican razvoj pokreta
Povezivanjem pokreta i muzike
Stvaranje smisla za sklad boja i formiranja
Razvijanje smisla prirodne ljepote
Rekreativni zadatak igra vaznu ulogu kao sredstvo aktivnog odmora i zdrave razonode. Takav
odmor potreban je svima. On ima vaznu ulogu u organizaciji slobodnog vremena
djece,mladih a i odraslih
Moralni zadatak jeste razvijanje pozitivne, moralne, karakterne i voljne osobine licnosti.
Vjezbanje prate pozitivne emocije: zadovoljstvo, veselost, vedrina, i radost. Znacajan je za
razvoj humanosti, kulturnog ponasanja itd...

26. Nabrojati i objasniti principe tjelesnog odgoja?

Da bi putem nastave i ostalih vidova aktivnosti osvarili postavljene ciljeve moramo sprovoditi
te aktivnosti u skladu sa pedagoskim spoznajama teorije tjelesnog odgoja.
Princip svjesnosti i svestranosti naglasava potrebu svih odgojnih utjecaja u nastavi tjelesnog
odgoja.odgajanik mora svjesno ucestvovatii u odgojnoj aktivnosti. Potrebno je podsticati
svestrani razvoj licnosti putem razlicith oblika tjelesnog odgoja.
Princip skladnog tjelesnog razvoja i osnazivanje organizma usmjerava pravilnu organizaciju
tjelesnog odgoja u svim smjerovima. Svaka aktivnost koja je namijenjena tjelesnom odgoju
treba doprinostiti skladnom tjelesnom razvoju i jacanju organizma.
Princip uskladjenosti tjelesnog odgoja sa individualnim mogucnostima i drustvenim
potrebama treba prilagoditi razlicitim uzrastima i razlicitim odgajanicima na istom
uzrastu.Svaki odgajanik se razvija svojim tempom, i svako ima svoje mogucnosti. Pored
individualnig mogucnosti treba uvazavati i potrebe drustva.
Princip prakticne usmjerenosti tjelesnog odgoja odgajanik treba razvijati prakticne
sposobnosti, usavrsavati pokrete ruku, nogu, okretnost tjela, izdrzljivost, sprenot u rjesavanju
problema, organizatorske sposobnosti i sl.
Princip raznolikosti i razonode. Raznolikost, vedrina i razonoda u odgojnim postupcima cine
tjelesni odgoj privlacnijim, lisavaju ga monotonije i krutog uvjezbavanja.

27. Objasniti ulogu faktore tjelesnog odgoja?

Faktori su: obitelj, predskolske ustanove, skole, drustvene organizacije i armija.
U obitelji se isticu tjelesna njega, pravilna ishrana, igre, laksi fizicki radovi, tjelesne vjezbe,
aktivan odmor, sportovi, izleti i sl. Obitelj ne treba biti pasivna kad su u pitanju tjelesna
vjezbanja. Roditeljsa duznost je da djecu usmjeravaju na aktivno bavljenje sportom.
Predskolske ustanove u tom periodu treba uciti osiguranje higijenskih uvjeta, formiranje
higjenskih navika, primjena aktivnih sredstava za jacanje organizma, stjecanje osnove
prirodne pokretljivosti prema djecijim mogucnostima. Potrebno ih je navikavati da postuju
pravila i da budu pristojni.
Tjelesni odgoj u skolama je da se vodi racuna o uzrastu ucenika. Vidovi tjelesnog odgoja u
skolama su igre, vjezbe, sportovi, takmicenja, skolske priredbe i sl. Tjelesnim odgojem u
skolama se bave posebno obrazovani strucnjaci.
Tjelesni odgoji provode se u razlicitim organizacijama koje imaju sacinjene programe za
provodjenje.Najpoznatije organizacije koje se bave tjelesnim odgojem su razna sportska
drustva i organizacije. Posebnu ulogu u sistemu tjelesnog odgoja ima Armija.

28. Intelektualni odgoj

Bitno obiljezje covjeka je intelekt. Njegovanje intelekta razvijanje intlektualnih snaga i
sposobnosti jedan je od najvaznijih zadataka u formiranju covjeka kao ljudskog bica. Krajnja
svrha inttelektualnog odgoja je maksimalan razvoj intelektualnih sposobnosti. U oblikovanju
covjeka kao razumnog ljudskog bica intelektualni odgoj ima svoj puni smisao i
opravdanje.Intelektualni odgoj je osposobljavanje ucenika za upoznavanje, trazenje i
otkrivanje istine i formiranje odgojnog licnog odnosa ucenika prema istini.

29. Nabrojati i objasniti zadatke intelektualnog odgoja?

Svrha intelektualnog odgoja je stalno obogacivanje intelektualnih snaga. Prema tome se
odredjuju i zadaci intelektualnog odgoja.
Stjecaje sistematskih znanja, razvijanje znanstvenog pogleda na svijet, razvoj umnih snaga i
sposobnosti, razvoj trajne intelektualne radoznalosti i navike za samostalan intelektualni rad,
razvoj pozitivnih karakteristika licnosti.
Stjecanje sistematskih znanja. Da bismo usvojili znanja o prirodnim i drustvenim pojavama
moramo upoznati zakonitosti po kojima se odvijaju te pojave. U procesu stjecanja znanja
treba teziti prema tome da se ucenicka svijest obogati sa sto vecim brojem percepcija i da se
predmeti i pojave o kojima su stecene odredjene predstave, uz pomoc misljenja rastave na
njihove sastavne dijelove. Na ovaj nacin dolazi se do pojmova, otkriva se sustina i zakon
odredjene pojave.Usvajanje pojmova ne znaci i usvajanje stvarnog znanja.
Razvijanje znanstvenog pogleda na svijet. Jako je bitno da stecena znanja ne ostanu
nepovezana i protivrjecna jedna drugima. Sva znanja moraju biti cvrsto povezana medjusobno
to znaci da treba razviti saznanje o materijalnosti svijeta.
Od razvoja umnih snaga i sposobnosti zavisi mogucnost ostvarivanja svih ostalih
zadataka.Ovaj zadatak ukljucuje razvoj sposobnosti promatranja, pamcenja, maste i misljenja.
Novom dobu potrebni su sposobni ljudi koji mogu samostalno i kriticki djelovati.
Razvoj trajne intelektualne radoznalosti i navike za samostalan rad. Skoli ne bi trebao biti
zadatak da ucenici steknu odredjena znanja vec da ih nauci kako uciti,raditi i istrazivati.
Osposobljavanje za samoobrazovanje postaje jedan od primarnih zadataka savremene
skole.Znacaj kulture intelektualnog rada je veliki i za dobru organizaciju i produktivnost rada.
Razvoj pozitivnih karakteristika licnosti. Treba razvijati ljubav prema istini, osjecaje
zadovoljstva, divljenja, odusevljenja, koji prate uspjesna rjesenja problema. Voljno-aktivna
komponenta intelektualnog odgoja podrazumjeva djelovanje u saglasnosti sa spoznajom i
dozivljajem vrijednosti istine.

30. Nabrojati i objasniti ulogu faktora intelektualnog odgoja?

Bitno je tko djeluje u ostvarivanju zadatka intelektualnog odgoja, koje zahtjeve postuju pri
ostvarivanju i kakve organizacijske oblike primjenjuju. Medju najvaznije faktore ubrajaju se:
obitelj, predskolske ustanove, skole, ustanove za odgoj i obrazovanje odraslih, sredstva
informiranja i razlicite kulturne institucije.
U obitelji dijte stice prve spoznaje uspostavlja prve kontakte, uci prve rijeci i uci se govoriti.
Razvijaju se njegove perceptivne sposbnosti, razvijaju se interesi, paznja, pamcenje,
misljenje,masta...Tu pocinje razvoj djeteta kao intelektualnog bica.
U predskolskim ustanovama se djeca brze razvijaju i brze sazrjevaju za skolu. U obdanistu
djeca uce, stjecu vjestine i navike, bogate se njihovi spoznajni interesi i radoznalosti, psihicke
funkcije i paznja, pamcenje, misljenje, masta, govor i razne intelektualne sposobnosti.
U svim vidovima skole polaznici stjecu znanja, razvijaju vjestine i navike intelektualnog rada,
uce , a u procesu ucenja razviaju svoje intelektualne sposobnosti. Ona je glavni faktor
intelektualnog odgoja.
U sredstva informiranja brajamo: dnevnu stampu, TV, radio. Bitno je izvrsiti pravilan izbor
sadrzaja u skladu sa sposobnostima kako bi doprinjeli podizanju kulturnog nivoa djece.
Kulturne institucije su biblioteke, pozorista, galerije muzeji... Treba se sto ranije navikavati na
koristenje ovih ustanova. Bitno je da se njihovi utjecaji medusobno uskladjuju.

31. Nabrojati i objasniti principe intelektualnog odgoja?

Na odgojnom podrucju postoje odredjeni zahtjevi koje treba uvazavti ako zelimo da odgojni
rad bude uspjesan. Ti principi su aktivnost, uvazavanje interesa, postupnost, sistematicnost,
primjerenost, individualni pristup i ekonomicnost.
Aktivnost je osnovna pretpostavka uspjesnog odgoja.Uvjetovana je bioloski, drustveno,
psiholoski i pedagoski. Misaone sposobnosti i funkcije se razvijaju aktivnoscu.
Preduvjet za aktivnost predstavlja interes. Interes je usmjerenost pojedinca na odredjeni
predmet. To je motiv koji podstice odgajanike na aktivnost i rad. Za ono za sta postoji interes
lakse i brze se usvaja.
Zahtjev za postupnoscu zahtijeva da se pri prezentiranju i usvajanju nastavnih sadrzaja polazi
od poznatog prema nepoznatom. Uvazavanjem ovog principa postizu se bolji rezultati.
Sistematicnost je zasnovana logicki. Sve spoznaje, podaci i generalizacije moraju biti
razvrstane prema odredjenim kriterijima. Mora se voditi racuna o principu primjerenosti
mogucnostima, snagama i sposobnostima odgajanika.
Princpip individualizacije podrazumjeva uskladjenost zadatka, adekvatnost njihovim snagama
i sposobnostima. Svako je poseban slucaj i razlikuje se od drugog prema hronoloskoj dobi,
mentalnoj zrelosti, predznanju, interesima i dr.
Princip ekonomicnosti zahtjeva da se u ostvarivanju zadatka koriste samo oni postupci koji
najkracim putem vode do uspjeha.
32. Moralni odgoj
Svako drustvo zahtjeva od ljudi da imaju odredjen moralni lik koji se ogleda u zivotu i
djelovanju.Mladog covjeka treba odgajati u skladu sa drustvenim normama i obicajima.
Ostvarivanje tog prava je cilj moralnog odgoja. Temeljna vrijednost odgojnog podrucja je
dobrota.Proces moralnog odgoja je proces formiranja moralnih kvaliteta covjeka, formiranje
njegove svijesti, pogleda i stavova, osjecanja, voljei karaktera.

33. Nabrojati i objasniti zadatke moralnog odgoja?

Cilj moralnog odgoja je usmjerenje na formiranje slobodne, humane i moralne licnosti.Iz
ovoga slijede zadaci moralnog odgoja a to su upoznavanje morala i njegove teorije, razvijanje
moralnih uvjerenja i stavova, formiranje navika moralnog ponasanja i djelovanja, odgoj
pozitivnih osobina volje i karaktera i formiranje i njegovanje smisla za eticke vrijednosti.
Poznavanje morala i njegove teorije znaci moralno obrazovanje ciji je cilj upoznavanje i
usvajanje moralnih pojmova i kategorija, pravila i principa, moralnih shvacanja i odnosa.
Sticuci znanja o moralu osposobljava se da pravilno vrednuje svoje ponasanje, ponasanje
drugih ljudi i zauzima kritican stav prema takvom ponasanju i djelovanju.Vazno je razvijati
odgovornosti prema sebi i drustvi. Covjekovo ponasanje treba da ovisi o vlastitoj kontroli.
Savjest je svijest o vlastitoj krivici zbog pogresnog postupanja i oslobadjane zbog pravilnog
djelovanja.
Razvijanje moralnih uvjerenja i stavova. Da bi formirali moralna uvjerenja i stavovo nije
dovoljno usvojiti moralne pojmove vec je potrebno formirati unutarnji aktivan odnos i stav
prema moralnim pojmovima i kategorijama. Odgoj emocionalnog zivota treba usmjeravati
tako da moralna osjecanja postanu pokretacka snaga ponasanaj i djelovanja u skladu sa ciljem
i zadacima odgoja.
Formiranje navika moralnog ponasanja i djelovanja, Mlade treba vjezbati u moralnim
postupcima i tako formirati moralne navike. Navike doprinose da se odredjenim okolnistima
vlada onako kako treba. Od navika zavisi odnos pojedinca prema drugima.
Odgoj pozitivnih osobina volje i karaktera. Odgoj moralne svijesti, emocija i volje covjeku
daje odredjeni moralni lik. Cesto se kaze da je volja kicma karaktera.Kod covjeka treba
razvijati pozitivne voljne osobine. Krajni cilj moralnog odgoja je formiranje pozitivnog
karaktera.
Formiranje i njegovanje smisla za eticke vrijednosti. Njegovanje tog smisla doprinosi
formiranje moralne spoznaje, moralnih uvjerenja, moralnog ponasanja i djelovanja.

34. Objasniti sadraje moralnog odgoja?

Ukljucuje odredjeni sistem moralnih principa i njima odgovarajuich moralnih normi. Pomazu
da se potpunije shvati cilj i zadaci moralnog odgoja i cine glavni dio njegovog sadrzaja.
Odgoj u duhu humanizma se odnosi na covjeka i njegov ljudki odnos prema drugim
ljudima.Humanizam je osnova cjelokupnog ljudskog morala. Svaki napredni odgoj mora biti
u duhu humanizma.
Odgoj u zajednici i za zajednicu. Covjek je drustveno bice koje moze zivjeti i raditi samo u
drustvu. Covjeka treba pripremiti da zivi kulturno u ljudskoj zajednici i treba ga formirati kao
ljudsko bice. Formiranjem smisal za zivot u zajednici ne treba gusiti njegov individualizam.
Odgoj u duhu patriotizma se ogleda u ljubavi prema domovini i svome narodu. Vazan je
osjecan ljepote, pripadnosti, bogatstva i vrijednosti svoje domovine.Patriotizam se ne mjeri
rijecima nego djelima za svoju domovinu.
Odgoj u duhu postivanja drugih naroda. Razumjevanje medju ljudima oznacava pozitivan stav
i odnos prema drugim narodima. Postovanje svoga ukljucuje i postavanje tudjeg. Odgoj u
duhu medjunarodnog razumjevanja tezi za ostvarivanjem maksimalnog povjerenja medju
ljudima i narodima.
Priprema za obiteljski zivot. Mlade treba upoznati sa normama obiteljskoj, bracnog i spolnog
zivota.Potrebno je ostvariti stvarne slike o ljubavi, braku, obitleji jer ce tada formirati
plemenita i pozitivna osjecanja.
Formiranje pravilnog odnosa prema radu i materijalnim i duhovnim vrijednostima. Rad je
osnova zivota, izvor materijalnih i kulturnih vrijednosti. Prvi moralni odnosi nastali su u
radu.Jedno od osnovnih mjerila covjekove moralnosti i danas jeste covjekov odnos prema
radu. Sustina odnosa prema radu nalazi se u dobrovoljnosti, nesebicnosti i ispoljavanju
stvaralastva.Dijete treba navikavati nesebicnosti i sudzdrzavanju zelja, treba ga uvoditi u
sluzenje novem i uciti da do njega dolazi postenim putem.

35. Objasni ulogu faktora moralnog odgoja?

Medju najvaznije faktore spadaju covjek i njegov rad, obitelj, skola, odgajatelji, djecije
organizacije i drustvo, a jos neki znacajnifi faktori su sredstva informisnaja, izdavacka
djelatnost, kulturne institucije, radne organizacije, drustvene organizacije i slobodno vrijeme.
Covjek i njegov rad Sto je covjek vise angaziran i moralno aktivniji bit ce uspjesniji i njegov
moralni odgoj
Obitelj je prvi odgojni faktor u kome pocinje odgoj djeteta.Prve ocjene ponasanja daju se u
obitelji, prvi zahtjevi i zabrane, pohvale i kazne.
Osluzeci kao pozitivan uzor u ponasanju i svakodnevnim moralnim aktivnoistima odgajatelj
neprestano utice na dijete.
Znacajan faktor predstavlja skola. Zivot i rad u skoli, organizirani putem nastave i drugih
vidova rada predstavljaju snazan faktor moralnog odgoja.
Sredstva informisanja stampa, radio i TV igraju vaznu i bitnu ulogu u odgoju mladih.
Izdavacka djelatnost je snazna i jaka uloga dobre knjige.
U kulturne institucije ubrajamo pozorista, kina , biblioteke i dr. U njima se cuvaju i sire
najvrednije duhovne tvorevine nacionale kulture.
Radne organizacije nacinom svoje organizacije, radom i radnom disciplinom predstavljaju
bitan faktor moralnog odgoja.
Drustvene organizacije svojim programima doprinose pravilnom moralnom oblikovanju.
Slobodno vrijeme moze i negativno utjecati sto otezava pravilno moralno formiranje.

36. Nabroj i objasni principe moralnog odgoja?

Predstavljaju oblike zakonitosti procesa moralnog formiranja pa imaju karakter normi za
odgojni rad. To su
Princip svrsishodnosti, eticke svjesnosti i aktivnosti, socijalizacije, jedinstva moralnih
odgojnih utjecaja, primjerenosti i individualizacije, pozitivne orjentacije i postovanje licnosti
odgajanika.
Princip svrsishodnosti. Odgoj treba planirati, organizirati i imati svrhu i cilj kome treba teziti.
Ovaj princip pretpostavlja jasnocu cilja, poznavanje etickog smisla i svrhe moralnog
formiranja licnosti.
Princip etice svjesnosti i aktivnosti. Svjestnost ne postoji bez aktivnosti, a aktivnost je
uslovljea svjesnoscu. Samo svjesna aktivnost je prava aktivnost
Princip socijalizacije. Covjek je drustveno bice koje zivi u zajednici. Da bi uspjesno zivio
mora postavato pravila te zajednice i zajednickog zivota. Socijalizacija je proces usvajanja
sistema vrijednosti u zajednici.
Princip jednistva moralnih odgojnih utjecaja. Bitno je da razliciti odgojni faktori djelujuli
povezano i skladno. Vrijednost ovog principa je bitna jer odsustvost jedinstva moze dovesti
do skretanja u razvoju i odgoju sto moze ugroziti razvoj.
Princip primjerenosti i individualizacije nalaze da se postuju i uvazavaju individualne razlike
medju odgajanicima. Jako je bitno odgojne utjecaje upotrijebiti u pravo vrijeme u skladu sa
uzrastom. Stepen obrazovanja nas usmjerava na primjenu odredjenih oblika i sredstava.
Princio pozitivne orjentacije i postovanje licnosti odgajanika. Bitno je uvazavti licnost
odgajanika i razvijati osjecanja covjekovog dostojanstva. Preniski i previsoki zahtjevi imaju
negativan utjecaj na odgajanika.

37. Objasniti ciljeve metoda moralnog odgoja?

Pomocu metode odgajatelj obradjuje sadrzaj i ostvaruje cilj i zadatke.
Metoda poucavanja usvaja moralne pojmove i norme da shvate moralno eticke vrijednosti i
na taj nacin izgrade kriterije po kojima ce procjeniti u kojoj su mjeri odredjeni postupci
uskladjeni sa moralnim zahtjevima.
Metoda uvjeravanja ogleda se u djelovanju na svijest i emotivni zivot odgajanika putem
moralnih stavova u cilju formiranja moralnih stavova i uvjerenja.
Metoda navikavanja da bi uzgradili odredjeni eticki postupak potrebno je vjezbanje te
aktivnosti i posjedovanje navika za nju.Duze vjezbe dovode do boljih rezultata.
Metoda sprecavanja ukoliko ostali odgojni postupci ne daju zeljene rezultate, a stavovi i
postupci naginju ka razlicitim moralnim stranama.Odgajaniku se onemugucuje da ucini nesto
sto je suprotno moralnim normama

38. Nabrojati i objasniti sredstva moralnog odgoja?

Prema svrsi njihove primjene sredstva moralnog odgoja djelimo na sredstva usmjeravanja,
podsticanja i sprjecavanja
Sredstva usmjeravanja usmjeravamo moralno formiranje ucenika u pozitivnom pravcu
pomocu savjeta, primjera, stvaranje ideala, dnevnog reda i rada.
Sredstva podsticanja treba rjedje upotrebljavati jer ukoliko cesto korsitimo odgajanik moze
postupani na odredjene nacine samo da bi postigao priznanje ili pohvalu. Tu se
ubrajaju:priznanje, pohvala, nagrada, obecanje i takmicenje.
Sredstva sprecavanja je da sprijece i potisnu negativne utjecaje na odgajanik, i da ih odvrate
od losih postupaka. U to se ubrajaju nadzor, opemna, zabrana, skretanje motiva i kazna.

39. Estetski odgoj

Estetski odgoj zajedno sa ostalim odgojnim faktorima cini cjelinu, a cilj joj je formiranje
svestrane licnosti. Estetskim odgojem se utjece na intelektualne procese obuhvata se
emocionalna sfera i djeluje na ljudske voljne aktivnosti. Podstice se razvoj osjetnih organa,
zapazanja, pamcenja, reproduciranja maste i misljenja. Sadrzaji bude brojne moralne emocije,
karakteristike se prihvataju dublje i snaznije. Sposobnost za uocavanje, opazanje,
dozivljavanje, ocjenjivanje i stvaranje lijepog je karakteristika covjeka.

40. Objasniti znaaj i zadatke estetskog odgoja?

Pored umne strane estetskim odgojem bogatimo i emocianalni zivot mlade generacije.
Osnovu dozivljavanja lijepog cine objektivna svojstva stvarnosti, a ona se cesto u obicnom i
naucnom zapazanju gube, dok se estetskim zapazanjem uocavaju. Znacaj se ogleda u
izgradjivanju smisla za estetiku vrijedosti i podsticanju osjecaja za lijepo. Koliko ce pojedniac
uocavati zavisi od njega samog.Cilj estetskog odgoja ima cetiri elementa razvijanje smisla za
uocavanje lijepog, smisla za dozivljavanje lijepog, smisla za stvaranje i vrednovanje lijepog.
Razvijanje sposobnosti uocavanja lijepog Da bi se uocila ljepota u prirodi, drustvu, umjetnosti
potrebno je posjedovati sposobnosti da se ono sto je lijepo zapazi. Prvi zadatak estetskog
odgoja je razvoj sposobnosti za uocavanje lijepog. Razvija se izostravanjem cula.
Razvijanje sposobnosti estetskog dozivljavanja odnosi se na emocionalno podrucje. Uocena
estetska svojstva treba da izazivaju pozitivne osjecaje u nama.
Razvijanje stvaralackih estetskih sposobnosti odnosi se na voljni aktivno ili stvaralacko
podrucje. Ne stice se rodjenjem, nego se razvijaju i izgradjuju odgojem. Ove sposobnosti
pomazu da se estetska obiljezja lakse zapaze.
Njegovanje sposobnosti estetskog vrednovanja odrazavaju ukupan odnos neke osobe prema
estetskim vrijednostima.Da bi uocili pravu ljepotu prirode potrebno je da poznajemo njenje
karakteristike.To postizemo kritickim prosudjivanjem i vrednovanjem na osnovu estetske
analize djela.

41. Objasniti principe estetskog odgoja?

Princip estetske, umjetnicke kvalitete umjetnickog djela zahtjeva da svi sadrzaji i sredstva
koja se koriste imaju izrazite estetske odnosno viskoke umjetnicke kvalitete. Za ucenike je
dobro samo ono sto je najbolje.
Pored estetske kvalitete jako je bitno da sva estetska obiljezja pored umjetnicke kvalitete
imaju i odgonju vrijednost, i ne trazi cjelokupno upoznavanje neke vrste umjetnosti jer se radi
se o opcem estetskom odgoju.
Pri izboru sredstava i metoda rada mora se paziti na princip pristupacnosti, a jako je bitan i
princip interesa jer sav rad treba temeljiti na interesima.
Princip ociglednosti osnova prihvatanja i shvatanja estetskih svojstava nalazi se u percipiranju
tih svojstava u prirodi, zivotu, radu..
Princip aktivnosti jer je ucenika potrebno sto vise aktivirati u prihvatanju, dozivljavanju i
ostvarivanju estetskih vrijednosti.
Princip postepenosti se ogleda u primjeni pravila od lakseg ka tezem.
Sav rad treba povezati u neki sistem sto istice princip sistematicnosti.
Princip mnogostranosti podrazumjeva da se ucenici upoznaju sa raznim vrstama umjetnosti.
Vrijednost individualiziranja u estetskom odgoju je u tome sto su estetska zapazanja
individualno uvjetovana i obiljezena.

42. Nabrojati i i objasniti metode estetskog odgoja?

U ovom odgoju koristi se veci broj opstih metoda a to su posmatranje, slobodno istrazivanje ,
estetska analiza i proucavanje teorije umjetnosti.
Promatranjem dolazimo u neposredan kontakt sa pojavama i objektima iz umjetnosti.
Najprirodniju metodu predstavlja slobodno izrazavanje. Razvija se senzibilitet, individualne
stvaralacke sposobnosti, orginalnost, inventivnost i sloboda.
Estetska analiza u skladu sa uzrastom razvija sposobnost ocjenjivanja lijepog u prirodi i
umjetnosti.
Proucavanje teorije umjetnosti je metoda koja omogucava da se stekne znanje o prirodi,
umjetnosti, pravcim, stilovima i tehnikama.

46. Objasniti sadraje estetskog odgoja?

Sadrzaji se nalaze u prirodi, zivotu, medjuljudskim odnosima i u umjetnosti.
Realizacija putem nastave se izvodi u skoli iz razlicitih nastavnih predmeta koje omogucuju
siroko estetsko odgajanje ucenika.
Realizacija putem vannastavnih aktivnosti su razlicite ucenicke aktivnosti znanstvene,
kulturne, sportske, radne ili tehnicke.Slobodno biraju aktivnosti u skaldu sa njihovim
mogucnostima.
Realizacija putem sireg skolskog zivota ne moze se ogranicit samo na nastavu i samostalne
aktivnosti,Zahvata ukupan zivot i rad skole, sve skolske aktivnosti i izvan nje.

43. Objasniti ulogu faktora estetskog odgoja?

Medju najvaznije faktore spadaju obitelj, predskolske ustanove, skole, domovi, sredstav
informisanja i kulturne ustanove.
Od razvijenosti roditelja zavisi i moc odgojnog djelovanja obitelji na tom podrucju.
Predskolske ustanove koriste kreativne aktivnosti poput igre, crtanja, pjevanja i dr.
Najvazniji faktor je skola kao opci odgojni princip i u nastavi, slobodnim aktivnostima i
drugim vidovima skolskog zivota i rada.
Ucenicki i drugi domovi djeluju na estetsko oblikovanje estetskim ambijentom zivota u domu
putem slobodnih aktivnosti i putem organiziranih posjeta.
Sredstva informisanja predstavljaju umjetnicki vrijedne sadrzaje poput muzike, slike, pjesme,
drame, itd. Vazno je da u svoje programe ukljucuju istinski vrijedne sadrzaje.

44. Radno-tehniki odgoj

Sva ostvarenja tokom povijesti covjek je ostvario zahvaljujuci radu. Bez rada ne bi bilo
covjeka ni civilizacije. Radno odgoj podrazumjeva se svaka prakticna djelatnost ucenika koja
je u funkciji odgoja. Ne pocecima ljudskog drustva radni odgoj je predstavljo jedini oblik
odgoja. Radni odgoj ima svoj duboki odgojni, drustveni i ekonomski smisao.
Tehnicki odgoj predstavlja teoretsko i prakticno upoznavanje sa osnovama proizvodnje u
jednoj grani, dok politehnicko ukazuje na svestranost tehnickog obrazovanja.

45. Objasni zadatke radno-tehnikog odgoja?

Odgojni zadatak. Svaki covjek je duzan da uz pomoc rada osigura sredstva za vlastiti zivot i
zivot obitelji.Odnos prema radu mjerlo je covjekove moralnosti,a rad je jedno od najmocnijih
odgojnih sredstava.Razvijaju se pozitivni stavovi i odnos prema radu, razvija se i bogati
emocionalni zivot.
Obrazovni zadatak ukljucuje usvajanje sistema znanja iz podrucja tehnickih znanosti.Zahtjeva
i formiranje odredjenih vjestina i navika
Rekreativni zadatak ostvaruje se veza izmedju radnog i tehnickog odgoja s pedagogijom
slobodnog vremena. Tehnicki odgoj pruza mogucnosi za kuturno koristenje slobodnog
vremena putem raznih aktivnosti.
Profesionalno informiranje i orjentiranje. Aktivirajuci se u tehnickim oblastima mladi
upoznaju sebe, svoju sklonost i psiho-fizicke mogucnosti sto ima pomaze pri odabiru
zanimanja i orjentaciji.

47. Objasniti principe radno-tehnikog odgoja?

Zbog njegove specificnosti javljaju se i specificne pedagoske zakonitosti
Princip prakticne svrsishodnosti treba pomoci pri laksoj orjentaciji pojedinca u zivotu da se
bolje snade i lakse prilagodi zivotu na radnom mjestu.
Princip tehnicke mnogostranosti nalaze da rad na ostvarivanju radnog i tehnickog odogoja
bude raznovrstan i mnogostran.Kako je danas sve automatizovano i moderno proizvodjaci
traze siroko opce i tehnicke obrazovanje ljude.
Princip primjerenosti zahtjeva da svi sadrzaji budu uskladjeni sa ecenickim snagama i
sposobnostima.
Princip racionalizacije tezi boljem i ekonomicnijem organiziranju, poboljsanju i
pojednostavljenu radnog procesa. Istice bolji kvalitet vecu produktivnost i proizvodnju visoke
kvalitete.
Princip jedinstvene teorije i prakse ima dvostruko znacenje. Istinitost svake teorija testira se u
praksi.Odgajanike treba pripremiti da steceno znanje primjene u praksi

48. Uloga faktora kod radno-tehnikog odgoja

Faktori radno-tehnickog odgoja su brojni a neku su: obitelj, odgojne ustanove, domovi, skole,
tehnicke i proizvodne organizacije.
Obitelj odgaja nacinom i unutarnjom organizacijom. Ako se poslovi ravnopravno rasporede
rad se dozivljava kao sastavni dio zivota.
Drustvena udruzenja kao sto su zajednice tehnicke kulture, razlicit savezi i kluboci, aero-
klubovi, radio-amaterski savet itd cine vaznu ulogu.
Proizvodna preduzeca suradjuju sa skola i doprinose upoznavanju moderne proizvodnje,
proizvodne tehnike i tehnologije.