K - Tehnicar Za Mehatroniku - Za Odobrenje

Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA MEHATRONIKU
Popis kratica
AD analogno-digitalno
ASCII - American Standard Code for Information Interchange, sedmerobitni
alfanumeriki kod
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BCD - Binary-Coded Decimal, binarno kodirani decimalni brojevi
CAD - Computer Aided Design, projektiranje pomou raunala
CAE Computer Aided Engineering, inenjering pomou raunala
CAM Computer Aided Manufacturing, proizvodnja pomou raunala
CANopen - Controller Area Network, komunikacijski protokol
CAP Computer Aided Programming, programiranje pomou raunala
CAQ Computer Aided Quality Assurance, osiguranje kvalitete pomou raunala
CCD - Charge-Coupled Device, senzor s prijenosom naboja
CIE Computer Integrated Engineering, projektiranje (proizvodnih procesa) pomou
raunala
CIM Computer Integrated Manufacturing, proizvodnja pomou raunala
CNC Computer Numerical Control, numeriki upravljan alatni stroj
CO - ugljini monoksid
CROSBI - Hrvatska znanstvena bibliografija
CT - Computed Tomography, raunalna tomografija
DA digitalno-analogno
DC - Direct Current , istosmjerna struja
EN European Standards, Europski standardi
EU Europska unija
FBD Function Block Diagram, programiranje pomou funkcijskih blokova
FID - Fast Ionization Devices, diferencijalna sklopka; kontrolna zatitna sklopka
FUP - Functional Plan, funkcijski plan; postupak razrade proizvodnog procesa, ujedno i
naziv raunalnog programa za isto podruje
GPS - Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
HDL Hardware Description Language, programski jezik za opis sklopova

2
HRN Hrvatske norme
HRAK - Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske
IC - infracrveno
ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska
tehnologija
IEC - International Electrotechnical Commission, Meunarodna elektrotehnika
IRL - Industrial Robot Language - normirani raunalni jezik za programiranje industrijskih
robota
ISO - International Standards Organization, Meunarodna organizacija za standardizaciju
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LAD - Ladder Diagram, programiranje PLC-a pomou ljestviastog dijagrama
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LED Light-Emitting Diode, svjetlea dioda
MOS - MetalOxideSemiconductor, poluvodiki element na bazi spoja metal-oksid
poluvodi
MOSFET - MetalOxideSemiconductor Field-Effect Transistor, tranzistor s efektom polja
na bazi spoja metal-oksid-poluvodi
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
OSI - Open System Interconnection, meupovezivanje otvorenih sustava
PIN - Personal Identification Number, osobni identifikacijski broj
PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko
raunalo)
PWM - Pulse-Width Modulation , pulsno irinska modulacija
RH Republika Hrvatska
SCADA Supervisory Control And Data Acquisition, raunalni sustav za prikupljanje i
obradu podataka u stvarnom vremenu
SI - Systme International d'Units, Meunarodni sustav mjernih jedinica
STL - Statement List, programiranje PLC -a pomou naredbi
USB - Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica

3
VGA - Video Graphics Array, standard za vizualni prikaz podataka vrlo dobre razluivosti;
sklopovski sustav za prikaz slike u boji
WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za
objavljivanje i razmjenu informacija
XS-3 - Excess-3 binary-coded decimal, etverobitni samokomplementirajui kod
3D - trodimenzionalni
4
Sadraj
1. Opi dio ......................................................................................................... 6

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ............................................................. 6
1.2. Cilj kurikuluma.......................................................................................... 6

1.3. Trajanje obrazovanja ................................................................................. 6
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja .................................................. 6

2. Nastavni plan i program ................................................................................... 7
2.1. Nastavni plan............................................................................................ 7

2.2. Nastavni program ...................................................................................... 9
2.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 9

2.2.2. Obvezni strukovni moduli .................................................................. 140
2.2.3. Izborni strukovni moduli ................................................................... 199
2.2.4. Zavrni rad ...................................................................................... 219
3. Okruenje za uenje ..................................................................................... 220
4. Kadrovski uvjeti ........................................................................................... 221
5. Minimalni materijalni uvjeti ............................................................................ 245
6. Reference dokumenta ................................................................................... 251
6.1. Referentni brojevi ................................................................................... 251
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma.... 251
6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................ 251
6.2.2. Strukovni dio ................................................................................... 253
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma .......................................................... 254
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student, korisnik,
poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju rodnu razliku.
5
1. Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Tehniar za mehatroniku
1.2. Cilj kurikuluma
Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

standardom strukovne kvalifikacije Tehniara za mehatroniku.
1.3. Trajanje obrazovanja
etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Zavrena osnovna kola.
6
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan
NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA MEHATRONIKU
A. OPEOBRAZOVNI DIO
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

MODUL NASTAVNI PREDMETI
tjedno tjedno tjedno tjedno
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
T V PN T V PN T V PN T V PN
HRVATSKI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

STRANI JEZIK 70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4
OPEOBRAZOVNI MODUL
POVIJEST 70 2 4,5 70 2 4,5

VJERONAUK/ETIKA 35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5
GEOGRAFIJA 70 2 4,5 35 1 2,5
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2
MATEMATIKA 105 3 6 105 3 6 105 3 5,5 96 3 5,5
FIZIKA 70 2 4 70 2 4
POLITIKA I GOSPODARSTVO 64 2 4
RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE 70 2 3,5 70 2 3,5 70 2 4
UKUPNO SATI / BODOVA A. 665 19 37 630 18 35 455 13 24 416 13 24
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU
59,38% 61,67% 56,25% 58,33% 40,63% 40,00% 40,63% 40,00%
%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO
B1. OBVEZNI 1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI
TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTACIJA 105 1 2 6 35 1 1,5

ELEMENTI STROJEVA 70 2 3,5
MEHATRONIKE KONSTRUKCIJE 70 1 1 4,5
STROJARSTVO
TEHNIKI MATERIJALI 70 2 3,5
RADIONIKE VJEBE (S) 70 2 3
TEHNIKA MEHANIKA 70 1 1 3,5 70 1 1 4
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 140 2 2 7
ELEKTRINE INSTALACIJE 70 1 1 4
ELEKTROTEHNIKA
RADIONIKE VJEBE (E) 70 2 3
ELEKTRINI STROJEVI I UREAJI 70 1 1 4
ELEKTRONIKI SKLOPOVI 105 1 2 5
RADIONIKE VJEBE (E) 70 2 3
ELEKTRONIKA
DIGITALNA ELEKTRONIKA 70 1 1 5
MIKROUPRAVLJAI 70 1 1 5
PNEUMATIKA I PNEUMATIKA 105 1 2 5
HIDRAULIKA HIDRAULIKA 96 1 2 5
UPRAVLJANJE I REGULACIJA 105 1 2 5
SENZORIKA 70 1 1 4,5
AUTOMATIZACIJA VOENJE PROCESA RAUNALOM 64 1 1 3,5
ROBOTIKA 64 1 1 3,5
RADIONIKE VJEBE (A) 96 3 4,5
OSIGURANJE KVALITETE
KONTROLA I MJERENJE 64 1 1 3,5
PROIZVODA I PROCESA
UKUPNO SATI / BODOVA B1. 455 6 5 2 23 490 6 6 2 25 560 6 8 2 32 384 4 5 3 20
UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM
40,63% 38,33% 43,75% 41,67% 51,61% 53,33% 37,50% 33,33%
FONDU %
7
B2. IZBORNI 1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
MODULI
PLC-OVI I MIKROUPRAVLJAI 96 1 2 5
SLOENE MEHATRONIKE
70 1 1 4
AUTOMATIZACIJA KONSTRUKCIJE
PROCESNIH POSTROJENJA MIKRO I NANO MEHATRONIKA 32 1 2
AUTOMATIZACIJA PROCESNIH
96 1 2 5
POSTROJENJA
TERMODINAMIKA 70 2 4
AUTOMATIZACIJA MEHANIKA FLUIDA 32 1 2
ENERGETSKIH AUTOMATIZACIJA PROCESNIH
96 1 2 5
POSTROJENJA POSTROJENJA
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 96 1 2 5
PLC-OVI I MIKROUPRAVLJAI 96 1 2 5
SLOENE MEHATRONIKE
NUMERIKI UPRAVLJANI 70 1 1 4
KONSTRUKCIJE
STROJEVI I UREAJI
MIKRO I NANO MEHATRONIKA 32 1 2
NUMERIKI UPRAVLJANI STROJEVI 96 1 2 5
UKUPNO SATI / BODOVA B2. *kod odabira modula 1. ili 3. 70 1 1 4 224 3 4 12
UKUPNO SATI / BODOVA B2. * kod odabira modula 2. 70 2 4 224 3 4 12

UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM
0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 6,45% 6,67% 21,88% 20,00%
FONDU % *kod odabira modula 1. ili 3.
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM
0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 6,45% 6,67% 21,88% 20,00%
FONDU % * kod odabira modula 2.
UKUPNO SATI / BODOVA B1. + B2. *kod odabira modula 1. ili 3. 455 6 5 2 23 490 6 6 2 25 630 7 9 2 36 608 7 9 3 32
UKUPNO SATI / BODOVA B1. + B2. *kod odabira modula 2. 455 6 5 2 23 490 6 6 2 25 630 8 8 2 36 608 7 9 3 32
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %
40,63% 38,33% 43,75% 41,67% 58,06% 60,00% 59,38% 53,33%
*kod odabira modula 1. ili 3.
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU %
40,63% 38,33% 43,75% 41,67% 58,06% 60,00% 59,38% 53,33%
* kod odabira modula 2.
D. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA D. 4
SVEUKUPNO SATI /BODOVI A + B+ C *kod odabira modula 1. ili 3. 1120 25 5 2 60 1120 24 6 2 60 1085 20 9 2 60 1024 20 9 3 60
SVEUKUPNO SATI /BODOVI A + B+ C *kod odabira modula 2. 1120 25 5 2 60 1120 24 6 2 60 1085 21 8 2 60 1024 20 9 3 60
* Napomena: u treem razredu uenik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih

modula s pripadajuim nastavnim predmetima u treem i etvrtom razredu.
8
2.2. Nastavni program
2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i
prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima u
razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su

kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u
razliitim situacijama
Cilj predmeta: razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim

pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.

razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati

hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture drugih
naroda
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:

I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
Opis predmeta: V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
9
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomou biljeaka

i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje povezane s povijesti hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

druge idiome hrvatskog jezika
U prvom razredu
4. navesti jezina pravila
polaznik e stei
sljedee ishode 5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
uenja:
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
10
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova

1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini

tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i

implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,

oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu

Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Sluanje
Javni govor
monoloki oblici
Govorenje
Govor
monoloki oblici
Govorenje
Oluja ideja
dijaloki oblici
Funkcija glasova Fonem, alofon, fon
u jeziku Fonem i grafem
Tvorba i podjela Podjela glasova prema otvoru
11
glasova Slogovi i slogovna struktura
Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Glasovne Palatalizacija
promjene Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravogovorna i
Pravopis ili ortografija
pravopisna
Pisanje velikog i malog slova
norma
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/,
Alternacije ije/je/e/i
Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

Hrvatski jezik od
srednjovjekovne knjievnosti
prvih pisanih
spomenika do
Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
kraja 15. stoljea
historiografski spisi, zakonici)
Pisanje -
Opisivanje kao postupak
opisivanje
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Pisanje - Tehniko izvjee
pripovijedanje Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah

Giovanni Boccaccio, Chichibio
Pria i novela
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
12
Victoria Hislop, Otok
Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Lirika
Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Ep
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
itanje -
opisivaki Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
tekstovi
itanje - Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
pripovjedaki Molba
tekstovi ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Napomene:
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
Metode i oblici
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
rada:
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
13
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
e stei sljedee razreda.
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem i Morfem, alomorf, morfologija
morfologija Vrste morfema
Gramatike Kategorije vrsta rijei
kategorije Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Nepromjenjive
Veznici
rijei
estice
Usklici
Hrvatski jezik od Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
16. do kraja 18. Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
stoljea
Izlaganje kao postupak
Definicije
Pisanje - Saetak
izlaganje Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
Cijeli se svijet
polaznika.
igra
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
14
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Eshil, Okovani Prometej

Prometeji Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
Milan Begovi, Bez treega

ena u Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
knjievnom djelu Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
itanje - Saetak
izlagaki tekstovi Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
neknjievni tekstovi.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
15
Literatura
16
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa Sintaksa
Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje - Prikaz
dokazivanje Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
Jurei vlak brae Janko Poli Kamov, Brada

Lumire Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare
17
Arthur Schnitzler, Novela o snu
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
August enoa, Prijan Lovro

Drutveni Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
angaman Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet

Unutarnji svijet Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
itanje -
Prikaz
dokazivaki
Pismo za iskazivanje interesa
tekstovi
Problemski lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
Literatura
18
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Leksikologija Uvod u leksikologiju
Jezini sustav i Struktura jezinog znaka
jezini znak Jednoznanost i vieznanost leksema
Leksiko- Sinonimija
semantiki Antonimija
odnosi Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Raslojenost
Podruna raslojenost leksika
leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
Posuenice
dodiri i leksiko
Vrste posuenica
posuivanje
Jezina norma i Jezina norma

jezini purizam Jezini purizam
Frazem i frazeologija
Frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Vrste rjenika
Leksikografija
Leksikografski (rjeniki) lanak
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
Hrvatski jezik u samobitnosti hrvatskog jezika
20. i 21. stoljeu
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje -
kolski esej
dokazivanje
Pisanje - Upuivanje kao postupak
upuivanje Tehnika uputa
Stoljee nemira
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
19
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Globalno selo
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)

Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Hrvatska
Marin Dri, Dundo Maroje
knjievna batina
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
itanje -
Kritika
dokazivaki
Komentar
tekstovi
itanje - Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
upuivaki Tehnika uputa
tekstovi Zakoni
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
neknjievni tekstovi.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
20
Literatura
21
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim

temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
Cilj predmeta: pripreme
povezati reenice kako bi polaznici opisali dogaaje i svoje

doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu

osobama iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje

jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama

u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Nastavom engleskog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrjednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje i injenica da je rije o
nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se
Opis predmeta: da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih
jezinih vjetina. Premda bi polaznici skladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezana s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja
iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim razredima
poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
22
Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular u usmenom

i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona

vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
Sluanje
1. upotrijebiti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular
2. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom i/ili

izgovorenom tekstu o poznatoj temi
U prvom razredu
polaznik e stei Pisanje
sljedee ishode
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i
uenja:
sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje povezane sa svakodnevnim i

poznatim situacijama
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom

izriaju
2. primijeniti jednostavne fraze u drutvenim situacijama
Meukulturalno djelovanje
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
Ja i svijet oko
lanovi ue i ire obitelji
mene
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
Stanovanje
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Svakodnevica Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
23
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
navike
Prehrambene navike (Piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,

relativne
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
Napomene: PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i

opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;

mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i
vremena
GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik, particip

s nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena
ponavljanje; tvorba i uporaba buduih vremena (going to +
infinitive; shall, will; Present Continuous za budunost), pojam
aktiva i pasiva.
Ostalo
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
Elementi i oblici u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika: struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
24
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrjednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
25
Razred: drugi (2.)
1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinog sustava radi ostvarenja komunikacije

s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom

pismu
2. izdvojiti kljune informacije u svakodnevnim pisanim

materijalima na standardnom jeziku
Sluanje
1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe
U drugom
Pisanje
razredu polaznik
e stei sljedee 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
ishode uenja:
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim

situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama
1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama iz razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku

cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Mediji i Tiskani i elektroniki mediji
suvremena Radio i televizija
26
komunikacija TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree, itd.
Vrste kola
Predmeti
kola i Ocjene
obrazovanje kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Sport i zdravlje
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Meuljudski
Odnosi meu spolovima
odnosi
Formalne i neformalne situacije
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
nadmaiti.
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on,
Napomene: at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds

PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici

naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i sloenim
vremenima; slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect

Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense
Preterite Tense (odnos).
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
praenja i
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
vrjednovanja
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika:
struke).
27
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
Literatura
28
Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i

situacijama iz svakodnevice i podruja povezanog sa strukom
itanje
1. izdvojiti kljune informacije u pisanim materijalima na

standardnom jeziku
2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i

didaktikih tekstova
Sluanje

U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
Pisanje
uenja:
1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,

razglednica ili e-pote
1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od

razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za

uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Mladi i europsko okruenje
Europsko
Europsko zajednitvo (valuta, itd.)
okruenje
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Mladi i njihov
Problemi mladih
svijet
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Mobilnost i
Meunarodno trite rada
migracije
Posjeti i razmjene polaznika
29
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
Napomene: Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;

pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne
reenice.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
Literatura
30
Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu

pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno izloene

argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
Sluanje
1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
U etvrtom izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
razredu polaznik situacije
e stei sljedee
ishode uenja: Pisanje
1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom

materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani

izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u

razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u

poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja
Oglasi
Posao i
ivotopis i europass
obrazovanje
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Svijet rada Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
31
Potroako Reklame i utjecaj na mlade
drutvo Konzumerizam
Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
migracije Posjeti i razmjene polaznika
Fenomen globalizacije
Kultura i
Svijet kao globalno selo
civilizacija
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
nadmaiti.
Napomene:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasivne reenice, bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene

reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
polaznika:
struke).
32
Literatura
33
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim

temama s kojima se redovito susreu u koli i u slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi prema osobnom interesu

komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim
temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
Cilj predmeta: pripreme
povezati reenice kako bi opisali dogaaje i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika

koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanja o razliitim uzrocima nerazumijevanja meu
osobama iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje

jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama

u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Nastavom njemakog jezika, uz koritenje kombiniranih metoda i
oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike: uenje,
pouavanje, vrjednovanje, Europskog jezinog portfolia i Nacionalnog
okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje te ope
obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije o
nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
Opis predmeta: ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole jer je u
tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne
kole uz (manja) proirenja gradiva povezanim s novim kontekstom i
strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja
iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto, ovisno o
razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim razredima
poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
34
Razred: prvi (1.)
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular u usmenom
i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona

vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
Sluanje
1. upotrijebiti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular

U prvom razredu
polaznik e stei Pisanje
sljedee ishode
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i
uenja:
sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje povezane sa svakodnevnim i

poznatim situacijama
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom

izriaju
2. primijeniti jednostavne fraze u drutvenim situacijama
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine)
Ja i svijet oko
lanovi ue i ire obitelji
mene
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
Stanovanje
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Svakodnevica
Dijelovi dana i dani u tjednu
35
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
navike
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike;
nadmaiti.
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice,

bezlina man
Napomene: PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije
pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?

Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red
rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj
reenici (dass, weil, wenn, denn)
GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu;

povratni glagoli; preterit pomonih glagola, perfekt, imperativ.
Ostalo
demonstracije.
Elementi i oblici jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
praenja i odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
vrjednovanja struke).
polaznika: Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
36
Literatura
37
Razred: drugi (2.)
1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinog sustava radi ostvarenja komunikacije

s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom

pismu

Sluanje
1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe
U drugom
Pisanje
razredu polaznik
e stei sljedee 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
ishode uenja:
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim

situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama
1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama iz razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku

cilju
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
Mediji i Tiskani i elektroniki mediji
suvremena Radio i televizija
38
komunikacija TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Vrste kola
Predmeti
kola i Ocjene
obrazovanje kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Sport i zdravlje
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Meuljudski
Odnosi meu spolovima
odnosi
Formalne i neformalne situacije
nadmaiti.
IMENICE: sloenice
Napomene: PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih

glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba
haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv; rekcija
glagola.
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
39
Literatura
40
Razred: trei (3.)
1. primijeniti osnove jezinog sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i

situacijama iz svakodnevice i podruja povezanog sa strukom
itanje

2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i

didaktikih tekstova
Sluanje

U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
Pisanje
uenja:
1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,

razglednica ili e-pote
1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od

razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za

uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Mladi i europsko okruenje
Europsko
Europsko zajednitvo (valuta, itd.)
okruenje
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Mladi i njihov
Problemi mladih
svijet
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba, itd.)
Mobilnost i
Meunarodno trite rada
migracije
Posjeti i razmjene polaznika
41
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
tehnologija
Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke
usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
nadmaiti.
Napomene: ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,

Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske i
namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice; nepravilne
upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher, dieser); neupravni
govor.
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
srednjoj koli (Narodne novine, 112/10).
Literatura
42
Razred: etvrti (4.)
1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu

pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno izloene

argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
Sluanje
1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili

izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnom jeziku
U etvrtom 2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
razredu polaznik izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
e stei sljedee situacije
ishode uenja:
Pisanje
1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom

materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani

izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u

razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u

poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja i oglasi
ivotopis i Europass
Posao i Molba i razgovor za posao
obrazovanje Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako Reklame i utjecaj na mlade

drutvo Konzumerizam
43
Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
migracije Posjeti i razmjene polaznika
Fenomen globalizacije
Kultura i
Svijet kao globalno selo
civilizacija
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Povijest struke
Strukovno
Zanimljivosti i osobitosti
usmjerene teme
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Napomene: nadmaiti.
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih
godina.
Ostalo
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
Elementi i oblici jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
praenja i odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
vrjednovanja struke).
polaznika: Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
44
Literatura
45
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i irenje
temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o povijesti
svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom est povijesnih
razdoblja
Cilj predmeta: vrjednovati dokaze

razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne perspektive
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:

temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:

a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja
ljudske aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-
tehnolokom, politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet

vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
vjetina razumijevanja povijesne naracije
vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa

vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje

stavova.
Opis predmeta:
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.
tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i

obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
dogaaj, ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
46
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
47
Razred: prvi (1).
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. opisati svakodnevan ivot paleolitskog lovca i sakupljaa

plodova
2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i

tehnologiju
3. objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u

prapovijesno doba i njihove karakteristike
4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih

civilizacija i prvih gradova
5. razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua

ranih civilizacija
6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i

kulturni ivot ljudi
7. razlikovati povijesne procese na dananjem hrvatskom

prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisuljea prije Krista
Uspon i pad staroga svijeta
1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava

do kraja 1. tisuljea prije Krista
U prvom razredu 2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama

polaznik e stei mediteranskog bazena do rimskih osvajanja
sljedee ishode 3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili
uenja: stari svijet
4. ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture
5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod

rimskom vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove

budueg europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor

dananje Hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
4. do 10. stoljea
2. objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi

izmeu 500. i 1000. godine
3. ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske
civilizacije na trima kontinentima
4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i irenje kranstva

na prostor jugoistone Europe
5. istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom

srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske
48
6. ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju
kranstva od 11. do 14. stoljea
7. identificirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne

razmjene meu trima kontinentima
8. protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj

na europske narode i Hrvatsku
9. izloiti sazrijevanje i rast drutva i kulture u Hrvatskoj i

susjednim podrujima do 14. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Kultura i nain Pojava i razvoj prvih ljudi
ivota prvih ljudi Materijalna kultura i nain ivota
ledenog doba Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
Neolitska i
Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
urbana revolucija
Od stanovnika sela do stanovnika grada
Pojava pisma i Stari istok
nastanak prvih Pismo pronalazak neprocjenjive vanosti
drava i Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
civilizacija
Dananji hrvatski ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
prostor u Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
prapovijesti Iliri i njihova kultura
Prijelomna Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u
vremena - jugozapadnoj Aziji
inovacije i velika Uspon i pad starih i novih drava
seoba Pojava judaizma i idovska drava
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Pojava i razvoj
Stari istok i Grka izmeu Aleksandra i Rimljana
egejske
Najpoznatije religije staroga svijeta
civilizacije
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Doba velikih
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
carstava
Indija i Kina
Susreti i Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
proimanja Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
istonog Jadrana Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
i Sredozemlja
Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi
Susret i suivot
Bizantsko Carstvo i irenje kranstva
triju svjetova na
Pojava i uspon islamske civilizacije
Sredozemlju
Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju
Nova carstva, kraljevstva i komune
Oporavak Gospodarski i kulturni oporavak
Zapada Kranstvo i drutvo
Prvi svjetski sustav trgovine (1250. 1350.)
Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
Slavenski svijet u
Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
Europi
Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
Hrvatska izmeu Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
49
sredozemnog i Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva
srednjoeurop- Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u
skog svijeta unutranjosti
Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
U prvom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Od lovca i
sakupljaa do stanovnika grada (od pojave ovjeka do 1200. g. pr.
Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i
Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti
bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota. Polaznik e
Napomene:
razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija,
kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i
razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih drava i kultura na trima
kontinentima te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose u
srednjem vijeku.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima); operativne
Metode i oblici
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
rada:
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
Elementi i oblici
znanje i metakognitivno znanje.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
vrjednovanja
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
polaznika:
uloga).
Literatura
50
Razred: drugi (2.)
Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i
promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku,

drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu

revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije

Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih

promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Doba graanskih revolucija
1. ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i

u prvoj polovici 19. stoljea
2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

U drugom
razredu polaznik 3. istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na
e stei sljedee promjene u europskim dravama i Hrvatskoj
ishode uenja:
4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na
intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeu
5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju

globalne trgovine i europske premoi
6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija

Hrvata i ostalih naroda do poetka 20. stoljea
7. protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja

hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljea
8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u

razdoblju "novog imperijalizma"
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva meu

velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu,

Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih

sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj

5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog
51
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj

jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike

Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
8. identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj
polovici 20. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Crna smrt i njezine posljedice
Raanje
Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
moderne Europe
Temelji humanizma i renesanse
Velika Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
geografska Kolonijalizam i europeizacija svijeta
otkria i
europska
ekspanzija
Raspad
srednjovjekovnih Izazovi s Istoka - Uspon Osmanlijskog Carstva i kraj Bizanta
carstava i pojava Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
nacionalnih Nastanak modernih europskih drava
monarhija
Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti
Hrvatska u
Stvaranje habsburkog carstva i kriza Osmanlijskog Carstva -
"produenom
teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
srednjovjekovlju"
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Uzroci i Doba razuma
posljedice Amerika i Francuska revolucija
graanskih
revolucija krajem
18. i poetkom
19. stoljea
Uzroci i Industrijalizacija i modernizacija
posljedice Uspon SAD-a do svjetske sile
industrijske i
agrarne
revolucije 18. i
19. stoljea
Promjene u Osmanlijsko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu
euroazijskim Kina i Japan u 19. stoljeu
drutvima u
razdoblju
svjetske trgovine
i porasta
europske moi
Primjeri Europa izmeu restauracije i revolucije
nacionalizma, Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
izgradnje drava
i drutvenih
reformi u Europi
52
od 1830. do
1914. godine
Novi Svijet u razdoblju imperijalizma
imperijalizam Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
monih Graanska kultura od romantizma do moderne
nacionalnih
drava 1850.-
1914. godine i
vaniji globalni
trendovi
Teritorijalna Hrvatski narodni preporod
integracija Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
hrvatskih
zemalja i
stvaranje
moderne
hrvatske nacije
Opa kriza Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
modernog svijeta Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
- problemi Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama
Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Prvi svjetski rat
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rata
Tri oblika Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
politike scene u demokracije
svijetu od 1919. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
do 1939. godine
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugom svjetskom ratu
Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije -
oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Novi Hladni rat i internacionalne krize
meunarodni Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
odnosi i Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
dekolonijalizacija
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji
socijalistikoj Kriza konfederacije i samoupravljanja
Jugoslaviji i Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
stvaranje
samostalne
hrvatske drave
U drugom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Temelji
modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih revolucija
Napomene: (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak
znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i drutvena i politika
zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi,
53
svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te
znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje); demonstracijske
metode (igranja uloga); dokumentacijske metode (rad s udbenikom,
rad s pomonom literaturom, rad s posebno pripremljenim
materijalima i rad s video-materijalima i filmovima); operativne
Metode i oblici
metode (grafiki i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih
rada:
prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
Elementi i oblici
znanje i metakognitivno znanje.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
vrjednovanja
(eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
polaznika:
uloga).
Literatura
54
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja
koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
Cilj predmeta:
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti
prema zajednici
Etika je u srednjoj koli predmetno podruje koje se bavi filozofijom

morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te naela
ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao
praktina disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu
etika je temeljna disciplina iz koje je mogue izvesti razliite
primijenjene etike kao to su individualna etika, socijalna etika, te
razliite etike specifinih podruja poput bioetike, profesionalnih etika
i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporita i iz drugih filozofskih
disciplina, kao to je filozofska antropologija, politika, pravna i
socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoer
ukljuuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije,
sociologije, socijalne i razvojne psihologije te opih teorija kulture.
Opis predmeta: Unutar interdisciplinarne suradnje nuno je ukljuiti filozofiju bez koje
nije mogue utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljunim
ivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruju jest razviti kompetencije
moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponaanja; pri
tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuuju moralne
konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doi
razlonim sueljavanjem razliitih stajalita. Smisao moralnog razvoja
jest intuitivno i impulzivno rjeavanje problema zamijeniti
racionalnom i loginom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta,
procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajalita
drugih i sposobnost apstraktnog miljenja. To znai da nije dovoljno
znati pravila nego i kako ih primijeniti u odreenim situacijama.
55
Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove

2. ispitati razliite perspektive samospoznaje
U prvom razredu 3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

polaznik e stei 4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i
sljedee ishode uenja
uenja:
5. identificirati granine situacije
6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih
situacija
Razrada
Nastavne
cjeline
Razliite perspektive samospoznaje
U potrazi za
Uloge, uzori, idoli
identitetom
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Prepreke u
Borba sa zlom ili s moi
potrazi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Orijentacija i
Zlouporaba moi
zamke na putu
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Ciljevi: lani,
Logika srca i logika uma
prividni, istinski
Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota
Odgovornost za Savjest
sebe i druge Moralni razvitak kroz konfliktne situacije
moralna Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
dimenzija ivota Etika kao svijest o moralu
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
Napomene: kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui povezivanju
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor,
diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
tekstu, praktinih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s filmom,
Metode i oblici izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
rada: Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
polaznika: praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
56
plakat, poster).
Literatura
57
Razred: drugi (2.)
Etika socijalnog ivota
1. analizirati znaaj individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva

3. izdvojiti razloge konflikata u drutvu i mogunosti kompromisa
U drugom 4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike filozofije
razredu polaznik
5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih
e stei sljedee
ishode uenja: filozofija
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih

prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i

tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline
Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Individualna Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
sloboda i socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, tenja ka srei i moralna
odgovornost odgovornost)
prema zajednici Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje,
obazrivost, tolerancija
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog
rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politika filozofija kao
jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva. Etike kreposti i naelo sredine
Najvie Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
vrijednosti Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasnitva (T. More)
socijalnog i Kontraktualistiki modeli drave (T. Hobbes, J. J. Rousseau)
politikog ivota Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)
(antiko i Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa. Raun uitka. Hedonizam
moderno i pravednost
razdoblje) Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti; razlike meu ljudima i problem
jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)
Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
Izazovi
Imperativ beskonanog napretka
suvremenog
Tehnologija i znanost u slubi moi
drutva
Konzumerizam kao stil ivota
58
Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zlouporabe
Ostalo
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
Elementi i oblici
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
vrjednovanja
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
polaznika:
plakat, poster).
Literatura
59
Razred: trei (3.)
Primijenjena etika
1. identificirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike

U treem razredu 2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode
polaznik e stei
3. razlikovati razliite ekoloke teorije
sljedee ishode
uenja: 4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike

Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
ovjek, priroda,
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
etika
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Kvaliteta ivota Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Smisao i granice Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
tehnolokog Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
razvoja Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekologija i zatita Ekoloka odgovornost
okolia Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Bioetika i Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
biologijske Eugenika
znanosti Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Medicinska
Etika transplantacije organa i trgovina organima
bioetika
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Ostalo
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
60
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
polaznika: praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
plakat, poster).
Literatura
61
Razred: etvrti (4.)
Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealan zahtjev vaenja morala
U etvrtom 5. ralaniti strukturu etike

razredu polaznik 6. izdvojiti osnovne etike pojmove
e stei sljedee
ishode uenja: Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike
3. preispitati filozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove

Razrada
Nastavne
cjeline
Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i udoree
Moral i etika Idealan zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
Razliiti filozofski
Habermasova etika diskursa
pristupi
Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
utemeljenju etike
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metafiziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti
ovjeka
Ostalo
Metode i oblici diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
rada: rasprave), izradba prezentacija, metoda pisanja (eseja), rada na
62
izradba projektnih zadataka, izradba domaih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
Elementi i oblici
razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
vrjednovanja
praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
polaznika:
plakat, poster).
Literatura
63
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u
podruju geografije
Cilj predmeta:
osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim podrujima
elektrotehnike i raunalstva
Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima pridonosi

ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice
opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog podruja
kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom
kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije geografija
ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju drutvenog i humanistikog
podruja, ime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadraja, a
time i koherentnosti pouavanja u ovim dvama podrujima odgoja i
obrazovanja.
Budui da geografija primarno prouava prirodno-geografske i
drutveno-geografske elemente, procese i sustave, u razliitim
prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do
globalnog, geografsko obrazovanje omoguuje polaznicima
Opis predmeta: razumijevanje svijeta u kojem ive, razumijevanje prostornih odnosa i
organizaciju prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija
vjetine vane za svakodnevni ivot. Geografska znanja i vjetine
primarno omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture
(kulturna svijest i izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih
temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije
komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematike
kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na etiri grane: fiziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju. Nastavni sadraji koji e se pouavati u
prvoj i drugoj godini za zanimanje tehniar za elektroniku znanstveno
su utemeljeni, prilagoeni dobi polaznika i strukturirani po naelu od
blieg prema daljem.
64
Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
1. izrei definiciju geografije i discipline specifine za zanimanje

2. opisati razvoj geografije
3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu

istraivanja pojedinih disciplina
4. obrazloiti poloaj geografije u sustavu znanosti i sustavu

odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vanosti geografije u obrazovanju i

svakodnevnom ivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije

unapreenju kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
7. obrazloiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom

planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog
razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
3. objasniti strukturu i odnose u Sunevom sustavu

U prvom razredu
polaznik e stei 4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
sljedee ishode
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
uenja:
6. protumaiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji

geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za

kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za

orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno

prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti meu elementima prirodne osnove na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini te na
slijepoj karti imenovati primjere
2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj,

regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
65
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se
na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno
nazivlje
4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju

prostora
5. predstaviti rezultate samostalnog istraivanja stanja okolia
(zraka, vode oblinjeg vodenog toka, tla)
6. navesti primjere mogueg poveanja zatienih podruja u
Hrvatskoj i svijetu
7. navesti primjere racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih

prirodnih bogatstava
8. objasniti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne
raspodjele prirodnih i steenih dobara
Razrada
Nastavne
cjeline
Geografski Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
pristup
Zemlja u Svemir postanak i struktura
Sunevu sustavu Sunev sustav
i svemiru Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanja poloaja na Zemlji
Orijentacija i Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
geografske karte Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Prirodno-
Vrijeme i klima te promjene klime
-geografski
Klasifikacija klima
procesi i
Povezanost klime, vegetacije i tla
organizacija
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
prostora
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Led na Zemlji
Prirodna bogatstva
Odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada:
terenski rad, projektna nastava.
66
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
67
Razred: drugi (2.)
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. istraiti demografske strukture u zaviaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. analizirati prirodno, prostorno i ope kretanje stanovnitva u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju,

umjetnost, gospodarstvo i nain ivota
4. usporediti organizaciju prostora i odnose meu naseljima u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih

U drugom
djelatnosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
razredu polaznik
e stei sljedee 6. istraiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne
ishode uenja: trendove
7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj

razini
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske

procese te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
9. istraiti djelovanje meunarodnih organizacija i regionalnih
integracija te njihovo politiko i gospodarsko znaenje
10. obrazloiti vanost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja

nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih
graana i graana svijeta
Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav
stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u
Drutveno-
Hrvatskoj i svijetu
-geografski
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
procesi i
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
organizacija
Gospodarski sustavi
prostora
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovnitvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i
regionalnim integracijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
68
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada: terenski rad, projektna nastava.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalan praktian rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
69
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje je
bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u funkciji

usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se
Cilj predmeta: polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kinezioloke transformacijske i
kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapreenja
zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Tehniar za elektroniku radi na pripremanju razvojne, tehnoloke i

operativne dokumentacije proizvodnje, ispitivanju elektronikih
komponenti i sklopova, montiranju i ispitivanju elektronikih ureaja i
opreme, njihovu posluivanju i odravanju, tehniko-administrativnim
poslovima te prodaji i promidbi elektrotehnikih i elektronikih
proizvoda.
Ovo zanimanje provodi se u sjedeem i stojeem poloaju. Lea i
noge najoptereeniji su dio tijela.
Preporuuje se da postupci unapreenja kinantropolokih obiljeja
budu usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju
Opis predmeta:
radi rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Sjedenje zahtijeva malu energetsku potronju i nepovoljno djeluje na
rad dinog i krvoilnog sustava te su osobe koje preteito sjede
sklone poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se
preporuuje posebnu pozornost usmjeriti k razvoju aerobnih
kapaciteta.
Osjeaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspjeno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog
rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu
statiku aktivaciju lokomotornog sustava, preporuuje se plivanje.
70
Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope

kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih

aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaaj i specifinosti vjebanja koje treba provoditi tijekom

radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i

kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specifine kinezioloke i kineziterapeutske
transformacijske postupke za unapreenje i ouvanje zdravlja s
ciljem prevencije potencijalno najeih antropolokih negativnosti
tijekom obavljanja izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturalne ciklike aktivnosti koje se mogu

koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportsko-rekreacijski
sadraj
U prvom razredu 2. uskladiti polistrukturalne aciklike aktivnosti koje su meupovezane

polaznik e stei s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
sljedee ishode 3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
uenja: meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su

meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturalne ciklike aktivnosti

koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao osnovni
sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik ima
interesa za njom
Transformacija kinantropolokih obiljeja
1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i

odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela -
poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih motorikih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
izdrljivost)
71
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite
transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja

sadraja razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda
(relativne vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena
proprioceptivnih vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih
programa prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
Kinezioloki postupci unapreenja zdravlja
1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba

onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za
regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitaciju nakon

ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za

smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su
najvie aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae

(labavljenja, glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili
leanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
Razrada
Nastavne
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka 1. Znaaj tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva

teorijska znanja 2. Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)
3. Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja

4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
6. Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni uinci

vjebanja i tetne tjelesne aktivnosti)
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnoga tkiva
Kinezioloke UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
72
aktivnosti nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 8 min
2. Letee tranje do 40 m
3. Tranje do 100 m
4. Tranje motoriko postignue
5. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae na
strunjau)
6. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
7. Skok udalj tehnikom 2 koraka
8. Bacanje Vortex-a u dalj
9. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

10. Razliite varijante premeta strance
11. Stoj na glavi
12. Stoj na rukama, kolut naprijed
13. Odboka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE

14. Ljuljanje na karikama
15. Pomicanje u visu
16. Njihom strance premah odnono
17. Klimom premah zgreno
18. Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)
19. Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
20. Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA

21. Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem,
loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
22. Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
23. Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
24. Skok "kadet"
25. Skok "jelenji"
V. PLES I AEROBIKA
26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
27. Disko foks plesovi
28. Aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI

29. Bono bacanje tsuri goshi
30. Nono bacanje de ashi braai
31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
32. Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
73
VII. KOARKA
33. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom
obranom
35. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
36. Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
37. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
38. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja
(pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
39. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika
40. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji
dvojice polaznika s udarcem na vrata
41. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5
(otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
43. Pojedinani blok smea visoke lopte
44. Odbijanje podlakticama preko glave
45. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
46. Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku, 2.
polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
X. RUKOMET
48. Razne igre s loptom
49. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku
ruku u/iznad visne boka jensen
50. Jednostruka krianja
51. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte
52. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem
XI. BADMINTON
54. Bekend servis
55. Vodoravni (drive) udarac
56. Osnove taktike igre u paru
XII. TENIS
58. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
59. Forhend (spuvasta loptica)
60. Bekend (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden
Transformacija je jedan primjer njezine provedbe. To omoguuje da se doreeno
kinantropolokih prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
obiljeja daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
74
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(opi razvoj i odravanje)
1. Primjena vijae (redukcija potkonog masnog tkiva)

2. Primjena medicinke (razvoj miine mase)
3. Primjena elastinih traka (razvoj miine mase)
4. Primjena buica (razvoj miine mase)
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i odravanje fleksibilnosti)
1. Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)

2. Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz potisak
partnera)
3. Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
5. Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom amplitudom
u stojeem poloaju)
(razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava)
1. Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja,

valjanja)
2. Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlaenja,
obilaenja)
3. Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja,
vuenja)
4. Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja,
voenja, ongliranja)
5. Vjebe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim
uvjetima)
6. Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti)
1. Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)
2. Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
3. Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s
odmorom 10'')
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno
provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unaprjeenje zdravlja navedeni u poglavlju Ostalo koji se
nalazi na kraju programa etvrtoga razreda.
Kinezioloki
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma
postupci
VJEBE ZA KRALJENICU
unapreenja
zdravlja
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze

75
i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unaprjeenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost
s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih
uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih strukovnih kola.
Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne
mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati
odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
Napomene:
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
Transformacija kinantropolokih obiljeja i (4) Kinezioloki postupci
unapreenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave
tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim kolama jer su
odreene mjerljive jedinice ishoda uenja koje svaki polaznik (osim
polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohaanja nastave
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna
uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostvarivanje bitnih
kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti za sve
nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav pristup istodobno
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradbu izvedbenog
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava
76
zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih
spoznaja mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti

nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja
zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija

nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji
polaznika
vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim
mogunostima
nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda i
ako nastavu nije mogue organizirati na drugi nain.
Ostalo
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI UNAPREENJA ZDRAVLJA
VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:

1. glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu
3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati laktove
prema unutra.
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
77
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih prstiju
postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama
pruati otpor.
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):

1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i
suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje
noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a
istovremeno rukama pruati otpor.
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

1. plantarna fleksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi
4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,

donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.

1. nonim prstima se upirati u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu
pa desnu ruku i lijevu nogu.
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma bolnog

ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena

i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu
stranu te drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti ruke
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
78
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje
o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)

1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje

1. stisnuti prste ake te opruiti

2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to veeg
kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan
prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia

kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima, izvoditi

naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s pogrenim
stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge
noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni poloaj,
izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena,
izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se lei,
gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi, podignuti
79
nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je savijena i
oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne
noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa drugu
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji dio
stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti
stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u
sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti
stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno obje
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino
jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir
Metode:
prikazivanja metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda
vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
pomaganja ili asistencije
Metode i oblici nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,

rada: zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

Elementi i oblici Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
80
praenja i postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
vrjednovanja sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
polaznika: Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
polaznike: sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
81
Razred: drugi (2.)
U drugom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
1. Olimpizam
Kinezioloka
2. Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja
teorijska znanja
3. Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
4. Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog
tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave
(lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja polaznika
u adolescenciji
Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,
minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije,
dodaci prehrani)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden velik broj
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 10 min
3. Tranje dionica 150 - 200 m
Kinezioloke
aktivnosti
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa
zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)
8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
II. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI

10. Letei kolut
11. Raznoka uzdu sprave (kozli)
12. Salto na povienje od mekih strunjaa uz pomo odraznog pomagala
82
13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju
15. Klimom premah raznoni
16. Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed
17. Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"

18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijae naprijed i nazad krianjem ruku
23. "Letei" skok vijaom
24. Skok "kare" povezano naprijed nazad
V. PLES I AEROBIKA
25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)
27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)

29. Okreti za bacanja mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Bono bacanje tsuri goshi
31. Nono bacanje de ashi braai u kretanju
32. Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
VII. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)
36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
VIII. NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 ( +
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
48. Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3
83
polaznika u stranjoj zoni, suenje)
X. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na
utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5:1
XI. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend)
56. Forhend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s mree
zamahom reketa ispod struka)
XII. TENIS
58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin)
59. Ravni servis
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna fleksija u stojeem

poloaju)
2. Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa
natkoljenice u iskoraku)
3. Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
4. Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju dodavanja)
5. Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog
Transformacija sustava
kinantropolokih 6. Pilates s malim loptama
obiljeja
razvoj i odravanje jakosti
1. Vjebe relativne jakosti (sklek)

2. Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10
ponavljanja)
3. Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3
ponavljanja)
4. Vjebe elastine jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom brzinom
u obje faze)
5. Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo
koncentrikim nainom)

sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti
84
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo
tranje 2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje
6x400m, intenzitet 80-90%, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3x6',
30'' maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 12',
1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)
postupaka unapreenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se
nalazi na kraju programa etvrtog razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

ramena
Kinezioloki VJEBE ZA RAMENA
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
zdravlja i De Quervainove bolesti


zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unapreenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
Napomene: materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen od nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju
85
srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih tema
koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih
veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su (1)
Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:


nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika

mogunostima

Ostalo
86
VJEBE ZA KRALJENICU
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.

prema unutra.

3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge

desnom
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o

podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
87

1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu

koljena i kuka):
natrag
stranu te drugom rukom u drugu stranu
prema van i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):

pogled usmjeriti prema dolje.
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

rizartroze i De Quervainove bolesti
Vjebe su sljedee:
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
88
rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima:

izvoditi naizmjence jednom, pa drugom nogom
stojeem poloaju
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
89
sredinu
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir.
Metode:



Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,

kruni, stanini, stazni i poligonski).

Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
Elementi i oblici postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
vrjednovanja Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupan
Literatura
90
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Kinezioloka
teorijska znanja 1. Razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u Hrvatskoj
2. Uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. Indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa stajalita
izabranog zanimanja
4. Odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. Osobitosti spolova i tjelesno vjebanje
6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. Cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na zdravlje
polaznika
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 min
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m
3. Tranje dionica 200 - 300 m
Kinezioloke 5. Troskok s mjesta
aktivnosti 6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko postignue
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)

10. Sastav po izboru polaznika (tlo)
11. Sastav po izboru polaznika (greda)

91
12. Jelenji skok
13. Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela
14. Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
15. Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima
16. Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano
vodoravni krug s preskokom ("osmica") u mjestu i kretanju
17. Preskakivanje vijae "karama" pogreno
18. Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)
19. Sastav (vijaa) - sastav prema izboru polaznica
20. Sastav (obru) - sastav prema izboru polaznica
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika

25. Poluga ude garami
26. Udarac rukom naprijed pravocrtni
27. Udarac nogom naprijed pravocrtni
28. Donji, unutarnji i vanjski blok
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog
dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i fintiranja 1:1
35. Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)
36. Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i
fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te oduzimanja
lopte
38. Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom
41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
92
XI. BADMINTON
47. Rezani forhend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i
napadaka)
XII. TENIS
51. Forhend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)
53. Sme (spuvasta loptica)
je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

2. Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
3. Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj 40'')
4. Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom
trakom)
5. Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornog sustava u funkciji
zanimanja
6. Pilates s velikim loptama

Razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava
Transformacija
kinantropolokih
7. Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih poloaja s
obiljeja
reakcijom na zvuni podraaj)
8. Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed-natrake
6x5m)
9. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci
preko vedske klupe)
10. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta (10x5m,
odmor 30'')
11. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca
(izvoenje razliitih udaraca specifinih za pojedine sportove)

Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkonog masnog tkiva)
12. Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)

13. Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
14. Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15
vjebovnih mjesta, vjebanje 60'', a oporavak 20'')
93

VJEBE ZA KRALJENICU

ramena
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
zdravlja i De Quervainove bolesti


zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Napomene: Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim
utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unaprjeenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim
materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske.
Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je naveden vei
broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao
izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i
program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost
svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a trei na indiciranu
usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede
kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i
stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rastereen od
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue
provesti u veem broju srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i
od onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim
uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su
(1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
94
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja
se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim
viim razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna
tema, primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima,
iako se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo,
zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja mora
se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za
polaznice.
Posebne napomene


mogunostima

Ostalo

VJEBE ZA KRALJENICU
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu naprijed,
a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu prema
natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.
95
prema unutra.

3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz pogreno
stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala koljena
privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu

desnom


1. nonim se prstima upirati u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja
5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa
desnu ruku i lijevu nogu

ramena
VJEBE ZA RAMENA
96
Leei na leima
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu
uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o
podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena podizati
prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):
Vjebe su sljedee:
3. pomicati palac u korijenskom zglobu uz izvedbu to veega kruga
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol savijati u runom
zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga rukom
pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema gore
te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
9. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema dolje
te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom akom.
IV.Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja miia

kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog koljena i
drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima:
97
stojeem poloaju
poloaju
nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u poetni
poloaj.
zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u sredinu
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom ispisivati
brojeve po zraku
Metode:
Metode i oblici vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
rada:
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,
zaustavljanja vjebanja.
98
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,

kruna, stanina, stazna i poligonska).

Elementi i oblici Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
praenja i postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
vrjednovanja sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada
polaznika: Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
Literatura
99
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond
do 10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u
pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane
s ostalim jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u
razliitim uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih
tema. Takav pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme
koje su povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u
teorijska znanja
funkciji kulture ivljenja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,
izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja procesa
tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar, Omron ili
Tanita vage)
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni
nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min i vie
2. Tranje dionica 300-400 m
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
Kinezioloke
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko
aktivnosti
postignue
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
II. RITMIKA GIMNASTIKA

8. Individualna/skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III. PLES I AEROBIKA

9. Beki valcer (koreografija)
10. Quadrilla (koreografija)
11. Tae-bo aerobika
100
IV. BORILAKI SPORTOVI
12. Obrana od pljuske (udarca rukom)
13. Obrana od obuhvata
14. 1Obrana od hvata za kosu
15. Sprovoenje kljuem na ruci
16. Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s odreenim
brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2
dodira)
VII.ODBOJKA
25. Tenis servis
26. Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed u
28. Povezivanje zatite 1:2:3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u
prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2:3
(2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
VIII. RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)
IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu

naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se
Transformacija doreeno prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada,
kinantropolokih osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
obiljeja
I. LOKOMOTORNI SUSTAV
prevencija lokomotornih ozljeda
101
1. Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda
(jednononi uanj)
2. Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda
(odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
3. Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda
(sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem ravnotee)
4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
II. MORFOLOKA OBILJEJA

optimizacija sastava tijela (poveanje miine mase)
5. Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno

veslanje)
6. Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama, opruanje
podlaktica buicama)
7. Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje
natkoljenice leei na boku)
8. Sustavi vjebanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna
ponavljanja, superserije)
9. Sustavi vjebanja II. (padajue serije, negativna ponavljanja,
forsirana ponavljanja)


VJEBE ZA KRALJENICU

bolnog ramena
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
zdravlja rizartroze i De Quervainove bolesti


zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s
vrijednostima ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim
Napomene: dokazanim utjecajem na integralne promjene antropolokih obiljeja, s
naglaskom na unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje
navedenih vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem
veeg broja kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u
102
izrazito razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola
Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u
programu je naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite
uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju
usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij
morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu
polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen od nastavnih tema koje zbog
nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju
srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i od onih nastavnih
tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja
jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u
svakom razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To
su (1) Kinezioloka teorijska znanja, (2) Kinezioloke aktivnosti, (3)
zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne
ponavlja se u istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i
ponavljati u svim viim razredima. Drugim rijeima, ono to je
navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, moe se
planirati i u svim viim razredima, iako se ista ne navodi u programima
viih razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne
povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg kolstva,
nastavnik po potrebi moe koristiti za sve nastavne teme iz programa
za osnovne kole. Takav pristup istodobno omoguuje kreativnost
nastavnika i olakava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa
za pojedini razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom na razliit
sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u koliini
steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
razliitosti polaznika i polaznica. Zbog toga predmetna nastava u
srednjim strukovnim kolama sa znanstvenih i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
Posebne napomene

103

mogunostima.
Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su

Ostalo

VJEBE ZA KRALJENICU
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu
prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor.

prema unutra.

3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz
pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala
koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
pruati otpor.

suprotnu nogu

104
desnom


1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima:
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
natrag
stranu te s drugom rukom u drugu stranu
prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutom uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena
podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu:
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

rizartroze i De Quervainove bolesti

105
3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog.
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u
runom zglobu prema gore i dolje
prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom akom
dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom.

Leei na leima:
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,

izvoditi naizmjenina odnoenja
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
poloaju
u poetni poloaj
nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti u
poetni poloaj.

zglobova
106
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala
sredinu
7.podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom
ispisivati brojeve po zraku
Metode:


Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,

kruna, stanina, stazna i poligonska).

Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i
Elementi i oblici
funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni
praenja i
uinci rada
vrjednovanja
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje
polaznika:
njihova antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i
cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
107
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te
uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu

matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj
uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u

znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za
Cilj predmeta:
budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko
zakljuivanje
uinkovito primjenjivati matematika znanja, ideje i rezultate
sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je

kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike
Opis predmeta: i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje i posredovanje ideja, matematiko obrazovanje
polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,
naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u
takvu drutvu.
108
Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,
potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu

tonost
6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u sloenijim situacijama
2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i razlomcima
4. diskutirati rjeenje linearne jednadbe, nejednadbe i njihovih

sustava koristei linearnu funkciju
Oblik i prostor
U prvom razredu 1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

polaznik e stei koordinatnom sustavu u ravnini
sljedee ishode
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu
uenja:
crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod

geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih

u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u

ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i
slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem
kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova
trokuta, etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim

ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti traene podatke uz raspravu valjanosti metode
2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju
109
3. predoiti prikupljene podatke pomou linijskog, stupastog i
krunog dijagrama
Razrada
Nastavne
cjeline
Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Brojevi Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Algebra i funkcije
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Oblik i prostor Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
Mjerenje pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Podatci Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
Napomene: matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline, ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
Metode i oblici
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
rada:
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
vrjednovanja
(domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
110
Razred: drugi (2.)
Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih
operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu
funkciju
U drugom 2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te
razredu polaznik eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
e stei sljedee
ishode uenja: Oblik i prostor
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. protumaiti prikupljene i prikazane podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Algebra i funkcije Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Oblik i prostor Geometrija prostora
Mjerenje Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Podatci Analiza prikupljenih i obraenih podataka
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
praenja i aktivnost.
111
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
polaznika: (domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
112
Razred: trei (3.)
Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za
odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima
Algebra i funkcije
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske
jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i
formule identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri
ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem razredu 2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom
polaznik e stei sustavu u ravnini
sljedee ishode
uenja: 3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa
svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih

zadataka
Podatci
1. proraunati srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza
podataka
2. odrediti vjerojatnost dogaaja za prikupljene i analizirane

podatke
Razrada
Nastavne
cjeline
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijske jednadbe i nejednadbe
Algebra i funkcije
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije
Vektori u ravnini
Oblik i prostor Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
Mjerenje Trigonometrija kosokutnog trokuta
113
Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Podatci Vjerojatnost
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
114
Razred: etvrti (4.)
Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom
sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove
2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih
funkcija
Podatci
U etvrtom 1. istraiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje

razredu polaznik vrijednosti niza podataka
e stei sljedee
Infinitezimalni raun
ishode uenja:
1. odrediti konvergentnost niza uz izraun limesa
2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije

3. derivirati sloenu funkciju
4. ispitati svojstva funkcije primjenjujui derivacije
5. nacrtati graf funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei osnovna svojstva

integriranja
7. izraunati povrinu ispod grafa jednostavnije funkcije
primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Brojevni sustavi
Nizovi i redovi
Algebra i funkcije
Funkcije
Podatci Statistika
Limes niza
Infinitezimalni Limes funkcije
raun Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
115
Elementi i oblici
aktivnost.
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
nastavi i dr.).
Literatura
116
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika u podruju
Cilj predmeta: fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog
osposobljavanja za odreeno zanimanje
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti

fizike temelj za primijenjenu znanost, kao to su elektrotehnika i
raunalstvo. U fizici je vaan i karakteristian eksperimentalan pristup
koji omoguuje viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a
time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus
neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se slui
Opis predmeta:
opaanjem i mjerenjem te logikim razmiljanjem i matematikim
zakljuivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa,
eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost ukljuuje
kompetencije koje polazniku omoguuju promatranje i istraivanje
pojava, razmiljanje o njima i razumijevanje njihova objanjenja te
na temelju toga kreativno odluivanje i poduzimanje akcija.
117
Naziv predmeta: FIZIKA
Razred: prvi (1.)
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu
3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem i

smanjivanjem brzine
4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati grafiki ovisnost dviju veliina koje opisuju

pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih
gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu
akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim
primjerima
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora

sila
U prvom razredu
polaznik e stei 4. raspraviti opi zakon gravitacije i gibanje satelita oko zemlje
sljedee ishode 5. prosuditi ravnoteu krutog tijela
uenja:
6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te
primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
7. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou
Coulombovog zakona
8. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao
jedinstven koncept prostora kojega ini djelovanje razliitih
sila
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile
2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada

5. opisati razliite vrste energije
6. raspraviti kinetiku energiju tijela u razliitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije
8. primijeniti zakon ouvanja energije
118
Termodinamika
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu
2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom

energijom estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim

dimenzijama
4. istraiti plinske zakone

5. opisati naine prijenosa topline
6. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici
7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamikim

procesima
8. raspraviti o radu toplinskih strojeva pomou Drugog zakona
termodinamike
Razrada
Nastavne
cjeline
Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Gibanja Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodni pad
Jednoliko kruno gibanje
Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sile i polja
Tlak
Uzgon
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
Mehaniki rad i energija
Kinetika i potencijalna energija
Rad i energija
Snaga i korisnost stroja
Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina
Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela
Plinski zakoni
Prijenos topline
Termodinamika
Prvi zakon termodinamike
Rad u termodinamici
Drugi zakon termodinamike
Toplinski strojevi
Napomene: /
Ostalo
Metode i oblici Metode: Nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rada: rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
119
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Oblici: Pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti njihovu

uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije

uporabom fizikalnog jezika i simbola
Elementi i oblici
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti, naela i
praenja i
teorija
vrjednovanja
polaznika: obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i

primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni
nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno

ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti
meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu

pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
120
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: Praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
121
Naziv predmeta: FIZIKA
Razred: drugi (2.)
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te

elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i
izmjenine struje
3. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
4. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim

primjerima
5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za
magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
8. objasniti primjenu elektromagnetske indukcije
Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti fizikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje

2. interpretirati grafiki promjenu fizikalnih veliina koje opisuju
harmonijsko titranje s vremenom
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u

U drugom rjeavanju zadataka
razredu polaznik
e stei sljedee 4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno
ishode uenja: titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova
6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala

7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova
8. raspraviti o spektru i primjeni zvunih valova
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove

elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu

informacija na daljinu i u medicini
3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala
4. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti

na prizmi
5. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina
svojstva
6. primijeniti jednadbu lee
7. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija

svjetlosti)
122
Atomi i atomske jezgre
1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog

broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma
3. objasniti fotoelektrini efekt

4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari
5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih

produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja prilikom

nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada

8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i
fuzijom
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Rad i snaga elektrine struje
Elektrodinamika
Oerstedov pokus
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara
Harmonijsko titranje, prigueno i prisilno titranje
Rezonancija
Energija titranja
Titranje, valovi,
Nastanak valova i karakteristine valne veliine
zvuk
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
Elektromagnetski titraji
Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova
Spektar i brzina elektromagnetskih valova
Zakoni geometrijske optike
Elektromagnetski
Ravno zrcalo
valovi i svjetlost
Disperzija svjetlosti
Lee
Interferencija i ogib svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
Zraenje uarenog tijela
Fotoelektrini efekt
Dualizam u prirodi
Atomi i atomske Razvoj modela atoma
jezgre Struktura atomske jezgre
Radioaktivnost
Nuklearna energija
Ionizirajue i neionizirajue zraenje
Napomene: /
123
Ostalo
Metode: Nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: Pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
rada:
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumjeti njihovu

uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije
Elementi i oblici
uporabom fizikalnog jezika i simbola
praenja i
vrjednovanja objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti, naela i
polaznika: teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i

primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni
nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno
ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti
meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
124
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu
pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
125
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,
gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti

suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za ivot
u multikulturalnom svijetu s naglaskom na potivanje razliitosti
Cilj predmeta: usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja poloaja
hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima

usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Nastavni plan i program sastoji se od dva dijela. Prvi dio obuhvaa

politiku u kojoj se obrauju pojmovi iz politike ija je svrha izgradnja
polaznikovih stavova prema aktualnim politikim zbivanjima te
shvaanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom
Opis predmeta:
funkcioniranju pojedinca i drutva.
U okviru gospodarstva obrauju se sadraji koji ukljuuju temelje
slobodnog trinog gospodarstva te razvijanje poduzetnike
kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.
126
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: etvrti (4.)
Politika
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas

2. preispitati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. razlikovati pojmove moi, vlasti i autoriteta

4. usporediti naine politikog djelovanja u demokratskom
drutvu
5. izdvojiti odrednice civilnog drutva
6. ralaniti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i

dokumenata koji ih reguliraju te organizacija koje se bave
njihovom zatitom
7. protumaiti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave: demokraciju, tiraniju,

aristokraciju, diktaturu, totalitarizam
9. razlikovati obiljeja i funkcije politikih stranaka
U etvrtom 10. analizirati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na

razredu polaznik djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
e stei sljedee
ishode uenja: Gospodarstvo
1. komentirati razvoj ekonomske znanosti
2. preispitati osnovne ekonomske pojmove
3. identificirati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na

temeljna ekonomska pitanja
4. ispitati funkcioniranje trita i trinih mehanizama

5. kategorizirati vrste novca i naine financiranja poslovnih
organizacija
6. razlikovati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva
7. procijeniti znaenje poduzetnikog pothvata
8. ralaniti obiljeja marketinga i instrumente marketinkog

spleta
9. analizirati gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom

na globalizacijski proces
10. ustanoviti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj politike znanosti
Znaaj zakona u svakodnevnom ivotu
Politika i politiko Vlast
djelovanje Mo i autoritet
Politiko djelovanje
Politika utakmica
127
Politika kultura
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Drava Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija - neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politiki sustavi Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u Republici Hrvatskoj
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izbori Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Republike Izvrna vlast
Hrvatske Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Uvod u Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
ekonomiju initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Trite Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat
Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Poduzetnitvo i Obiljeja marketinga
marketing Marketinki splet
Marketing i etika
Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Hrvatska i Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije
Europska unija Hrvatska i Europska unija
Napomene: /
Ostalo
Metode:predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, istraivaka metoda.
Metode i oblici
Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
rada:
nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
128
Elementi Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja.
praenja i Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
vrjednovanja suradnja u nastavi i dr.), usmena i pisana provjera.
polaznika:
Literatura
129
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
stei znanja i vjetine te usvojiti procese i koncepte potrebne za
koritenje raunala
obraivati i prikazivati podatke i informacije koritenjem

primjenskih programa
usvojiti temeljna informatika znanja vana za razumijevanje rada
raunala
komunicirati posredstvom razliitih medija
usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije

podataka i informacija
analizirati i kritiki ocijeniti prikupljene informacije
Cilj predmeta:
razviti logike misaone procese
razviti algoritamski nain razmiljanja
biti osposobljeni za samostalno i timsko rjeavanje jednostavnijih

problema iz vlastitog ivota i odabrane struke primjenom
informacijske i komunikacijske tehnologije
stei osnovna znanja i vjetine kako bi mogli usvojiti koritenje

specifinih raunalnih programa iz podruja struke
potovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti

sadraje s raunalnih mrea
stei temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja
Napredak dananjeg drutva temelji se na novim znanstvenim

otkriima te njihovoj primjeni u svakodnevnom ivotu. Razvoj
znanosti te primjenu, danas ne moemo zamisliti bez kvalitetne
primjene informacijsko komunikacijske tehnologije te algoritamskog
pristupa rjeavanju problema.
U takvom drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su
raunala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom ivotu potrebno je
da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku
Opis predmeta: tehnologiju. Posebno je vano znati i moi prikupiti informacije i
podatke te ih kritiki vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i
prikazati. Danas je konkurentnost na tritu rada nezamisliva bez
kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svojega rada.
Umijee koritenja raunala, temeljna znanja i rjeavanje problema
tri su vane sastavnice informatikog obrazovanja koje se nuno
odvija uz samostalno koritenje raunala. Rjeavanje problema
povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji
e se razvijati u nastavnom predmetu.
130
Naziv predmeta: RAUNALSTVO I PROGRAMIRANJE
Razred: prvi (1.)
Poznavanje i koritenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
1. razlikovati prikaz razliitih vrsta podataka u raunalu
2. primijeniti osnovne operacije u binarnom brojevnom sustavu

3. obrazloiti ulogu logikih sklopova kod raunala
4. razlikovati osobine i odabrati pogodne komponente raunalnog

sustava
5. koristiti operacijski sustav raunala i prilagoditi ga svojim

potrebama
6. rukovati datotekama i mapama u grafikom korisnikom

suelju
Raunalne mree i internet
U prvom razredu 1. povezati ureaje u odreeni tip mree

polaznik e stei 2. razlikovati naine spajanja na internet i pravila prijenosa
sljedee ishode podataka
uenja:
3. komunicirati elektronikom potom
4. koristiti usluge interneta
5. koristiti raunalo, mreu i internet na siguran nain
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti postupke za ureivanje i oblikovanje teksta na razini

znaka, odlomka i stranice
2. koristiti i primijeniti program kojim e se prilagoditi slika, zvuk
ili video potrebama koritenja u struci
3. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija te
samostalno prikazati i izloiti prezentaciju
4. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog ivota radom u

timu te uporabom steenih vjetina i mogunosti odreene
aplikacije izraditi rjeenje
Razrada
Nastavne
cjeline
Prikaz podataka u raunalu
binarni brojevni sustav
veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava
Poznavanje i
koritenje operacije s binarnim brojevima
informacijskih i
pojam koliine podataka
komunikacijskih
tehnologija prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u raunalu
Logiki sklopovi
osnovne logike operacije i pripadajui sklopovi
131
tablice istinitosti
logiki izrazi i minimizacija
opis i crtanje logikih sklopova
Graa raunala
osnovni dijelovi raunala
ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski ureaji i prikljuivanje
centralna procesorska jedinica

vanjske memorije
Operacijski sustav
pojam i svojstva OS-a
grafiko suelje
postavke korisnikog suelja
rad s datotekama i mapama

osnovno ureivanje crtea
Mree raunala
mree raunala (definicija i vrste)
dijelovi mree raunala

brzina prijenosa podataka
internet
naini spajanja na internet
protokoli vrste i podeavanje
davatelj usluga
korisniki raun
usluge interneta
Elektronika pota
Raunalne mree klijent e-pote, web - pota
i internet
potanski sandui osnovna podeavanja
komunikacija pomou elektronike pote

Usluga WWW
web preglednik - koritenje, podeavanje
uinkovito pretraivanje i preuzimanje sadraja s interneta
procjenjivanje kvalitete sadraja na internetu
Raunalna sigurnost i etinost

sigurnost i zatita osobnih podataka
tetni programi i zatita
kultura ponaanja na internetu

autorska prava i njihova zatita
Obrada i prikaz Obrada teksta

podataka osnovna obiljeja odabranog programa za obradu teksta
132
unos teksta i osnovna podeavanja stila pisanja
oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice
jezina provjera teksta i pretraivanje dokumenta
umetanje i oblikovanje tablice
umetanje i oblikovanje slika

pisanje matematikih izraza
izradba tablice sadraja

oblikovanje cijelog dokumenta
priprema dokumenta za ispis
izradba zadanog dokumenta
Obrada slike, zvuka i videa

slika
zvuk
video
Prezentacije
slajd, predloak, dizajn
koritenje slika, crtea, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji
efekti na slajdu i prezentaciji

izradba prezentacije na zadanu temu
Projektni zadatak
izradba projektnog zadatka
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces se izvodi u specijaliziranoj informatikoj uionici s

najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po naelu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
Napomene:
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradbom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava,
Metode i oblici
individualizirana nastava, problemska nastava, programirana nastava,
rada:
egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
133
praenja i nainom, individualnim uenjem, kooperativnim ili suradnikim
vrjednovanja uenjem, projektnom nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim
polaznika: radom, e-uenjem).
Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,
istraivanje, suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
134
Razred: drugi (2.)
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te

oblikovanu stranicu postaviti na internet
2. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog ivota radom u
timu te uporabom steenih vjetina i mogunosti odreene
aplikacije izraditi rjeenje
Rjeavanje problema pomou raunala
1. opisati postupak nastajanja programa

U drugom 2. objasniti pojam algoritma
razredu polaznik
e stei sljedee 3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod
ishode uenja: 4. analizirati sloeniji program zapisan u konkretnom
programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu
5. osmisliti te kreirati sloeniji program u konkretnom

programskom jeziku koji rjeava odreeni problem uporabom
slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja
6. koristiti i primijeniti program za tablino raunanje za izradbu
dokumenata koji sadre oblikovane podatke, formule, funkcije
i grafikone
7. osmisliti cjelokupno rjeenje kompleksnijeg problema iz struke

primjenjujui spoznaje iz vie podruja
Razrada
Nastavne
cjeline
Web stranice
osnovna obiljeja odabranog programa za izradbu web stranice
osnovna podeavanja
povezivanje stranica
Obrada i prikaz organizacija sadraja
podataka
postavljanje stranice na internet
Projektni zadatak
Program i algoritam
programski jezici
koraci u programiranju
Rjeavanje algoritam pojam i uloga

problema dijagram toka i pseudokod
pomou raunala
slijedna struktura
naredba grananja
naredbe ponavljanja
135
analiza algoritma
Osnovna obiljeja programskog jezika (odabranog)

upis i ispis podataka
naredba pridruivanja
tipovi podataka
standardne funkcije
naredba grananja
Tablino raunanje
osnovna obiljeja odabranog programa za tablino raunanje
unos i izmjena podataka
oblikovanje elija i tablica

adresiranje elija
formule i osnovne funkcije

izdvajanje podataka
grafikoni
priprema za ispis i ispis dokumenta
Projektni zadatak
analiza problema

Napomene:
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
praenja i nainom, individualnim uenjem, kooperativnim ili suradnikim
vrjednovanja uenjem, projektnom nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim
136
polaznika: radom, e-uenjem).
Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,
Literatura
137
Razred: trei (3.)
Rjeavanje problema pomou raunala
1. izraditi relacijsku bazu podataka s nekoliko povezanih tablica,

izdvojiti podatke prema odreenom kriteriju te izraditi izvjee
2. analizirati sloeniji program zapisan u konkretnom
programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu
U treem razredu
3. osmisliti te kreirati sloeniji program u konkretnom
polaznik e stei
programskom jeziku koji rjeava odreeni problem uporabom
sljedee ishode
slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja
uenja:
4. upotrebljavati funkcije, polja, pokazivae, strukture podataka, i
datoteke u rjeavanju problema
5. osmisliti jednostavnije objektno usmjereno rjeenje problema

6. osmisliti cjelokupno rjeenje kompleksnijeg problema iz struke
primjenjujui spoznaje iz vie podruja
Razrada
Nastavne
cjeline
Baze podataka
osnovna obiljeja odabranog programa za rad s bazama podataka
relacijska baza
oblikovanje tablice
povezivanje dvije tablice
unos podataka putem obrasca
upiti
izradba izvjea
Osnovna obiljeja programskog jezika (odabranog)

naredba grananja
naredbe ponavljanja
Rjeavanje osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima
problema
pomou raunala Funkcije
izradba i koritenje funkcija
oblici i parametri funkcija

Strukture podataka
polja (liste)
sortiranje polja
pretraivanje polja
datoteke
oblici datoteka
rad s datotekama
Objektno usmjereno programiranje
objektno usmjereni jezici
138
klasa
objekt
metode
Projektni zadatak
analiza problema

Napomene:
Ostalo
istraivaka metoda.
Metode i oblici
rada:
Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja (usmenim i pisanim
Elementi i oblici nainom, individualnim uenjem, kooperativnim ili suradnikim
praenja i uenjem, projektnom nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim
vrjednovanja radom, e-uenjem).
polaznika: Oblici: primjena znanja, aktivnost (domae zadae, seminarski rad,
Literatura
139
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
Naziv modula STROJARSTVO

Popis strukovnih Tehniko crtanje i konstruiranje
jedinica ishoda Mehatronike konstrukcije
uenja iz Tehniki materijali i tehnologija obrade
standarda Tehnika mehanika
kvalifikacije
Kako uiti i raditi s ovim modulom
Cilj modula projektirati, izraditi i odravati mehanike dijelove i sklopove
Osmisliti, konstruirati i dimenzionirati jednostavne strojne elemente i

sklopove, odabrati odgovarajue normirane strojne elemente za
odreene ureaje/mehanizme te koristiti raunalne programe pri
konstruiranju i simulaciji rada. Oblikovati 3D model mehatronikog
sklopa pomou raunala. Izabrati odgovarajui tehniki materijal
Opis modula:
prema njegovim svojstvima te definirati tehnoloki postupak izradbe i
koristiti odgovarajue kataloge i prirunike. Upoznati se s osnovnim
zakonima mehanike (statike, kinematike i dinamike) te primijeniti
svojstva otpornosti materijala i osnovne teorije mehanizama.
Tehniko crtanje i dokumentacija (1. razred, 3 sata, 6 bodova)

Tehniko crtanje i dokumentacija (2. razred, 1 sat, 1,5 bod)
Tehniki materijali (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
Nastavni
Tehnika mehanika (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)
predmeti koji se
Tehnika mehanika (2. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom
Elementi strojeva (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)
modulu:
Mehatronike konstrukcije (3. razred, 2 sata, 4,5 boda)
Radionike vjebe (iz strojarstva) (1. razred, 2 sata, 3 boda)
140
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTACIJA
Razred: prvi (1.)
1. konstruirati i dimenzionirati jednostavne strojne elemente i

sklopove
U prvom razredu 2. koristiti postojee kataloki normirane strojne elemente
polaznik e stei
sljedee ishode 3. konstruirati mehanike sklopove koritenjem raunala
uenja: 4. izraditi tehniku dokumentaciju za odreeni strojni element ili
sklop
5. simulirati projektirani sklop ili ureaj pomou raunala

Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod Znaenje i zadatci tehnikog crtanja
Tehniki crte
Vrste crta
Mjerilo
Norme za
Formati crtea
izradbu crtea
Tehniko pismo
Kotiranje, svrha i elementi kote
Raspored projekcija
Osnovne geometrijske konstrukcije
Tehnike krivulje
Osnove nacrtne
Projekcije toke i pravca
geometrije
Ortogonalna projekcija tijela
Presjek geometrijskih tijela, plat i prodori
Kosa projekcija
Prostorno
Dimetrijska projekcija
predoavanje
Izometrijska projekcija
Vrste i oznaavanje presjeka
Presjeci sloenih
Puni presjek
geometrijskih
Polupresjek
tijela
Djelomini i zaokrenuti presjek
Predoavanje Nepravilan smjetaj projekcija
oblika Djelomine i zaokrenute projekcije
odstupanjem od Crtanje razvijenih pogleda
pravila nacrtne Crtanje pominih dijelova
geometrije Pojednostavljenja pri crtanju
Pravila i greke kotiranja
Kotiranje
Naini kotiranja
Nerastavljivi spojevi
Predoavanje
Rastavljivi spojevi
strojnih dijelova
Rotirajui dijelovi
Pojam kvalitete povrine
Hrapavost
Simbol kvalitete povrine
povrina
Veza kvalitete i obrade povrine
Pojam tolerancije
Tolerancije slobodnih mjera
Tolerancije
Dosjedi i oznaavanje dosjeda
Tolerancije oblika i poloaja
141
Vjebe
Osnovne geometrijske konstrukcije
Osnove nacrtne Tehnike krivulje
geometrije Ortogonalna projekcija tijela
Presjek geometrijskih tijela, plat i prodori
Prostorno Prostorno predoavanje mehatronikih struktura (cijevi, oienja)
predoavanje
Presjeci Ortogonalna projekcija uz primjenu presjeka
Postavke na raunalu u skladu s normama tehnikog crtanja
Geometrijske konstrukcije
Crtanje tehnikih krivulja pomou raunala
Ortogonalna projekcija tijela
Crtanje pomou Prostorno predoavanje mehatronikih struktura (cijevi, oienja)
raunala pomou raunala
Modeliranje objekata 3D
Crtanje presjeka pomou raunala
Kotiranje
Generiranje oznaka hrapavosti povrina i tolerancija
Nastavni proces 33% vremena izvodi se kao teorijska nastava, a 33%
slui za vjebe koje se izvode crtanjem pomou pribora za crtanje i
Napomena: 33% vjebe crtanjem uz podrku raunalnih programa u raunalnoj
uionici. Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10
do 14 polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski zadatci i
praenja i praenje programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera i programski zadatci.
polaznika:
Literatura
142
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE I DOKUMENTACIJA
Razred: drugi (2.)
U drugom
1. razraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju za odreeni
razredu polaznik
postupak izradbe i/ili montae
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Vjebe
Skiciranje rukom i tehnika skica
Radioniki crte prema uzorku i iz sklopnog crtea
Crtanje podrano
Shematski crte i CAD blokovi mehatronikih struktura
raunalom
Jednostavni sklopni crte i sastavnica
Crte za sastavljanje (za servisiranje i odravanje)
Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao vjebe koje se izvode
crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa u
Napomena: raunalnoj uionici.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
polaznika:
Literatura
143
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKI MATERIJALI
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
1. odrediti odgovarajui materijal za izradbu strojnog elementa
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Struktura i Osnovne strukture
svojstva Mehanika svojstva materijala
materijala Elektrina svojstva materijala
Sistematizacija i podjela
eljezo (modifikacije eljeza, primjena u strojarstvu i elektrotehnici)
elik (svojstva elika kao konstrukcijskoga materijala, oznaavanje
elika, norme, podjela i primjena elika)
Lijevana eljeza i elini ljevovi (primjena u strojarstvu i
elektrotehnici)
Bakar (svojstva bakra kao konstrukcijskog elementa, svojstva bakra
Metali
kao vodia, slitine bakra, norme oznaavanja)
Aluminij (svojstva aluminija kao konstrukcijskog materijala i vodia,
slitine aluminija, norme oznaavanja)
Cink, olovo, kositar (svojstva, primjena, norme oznaavanja)
Mangan, krom, nikal i kobalt (svojstva, primjena, norme oznaavanja)
Molibden, volfram, vanadij, titan (svojstva, primjena, norme
oznaavanja)
Elastomeri (gume), plastomeri i duromeri
Polimerni
Struktura polimera, podjela i norme, oznaavanje polimera
materijali
Prepoznavanje i primjena polimera u strojarstvu i elektrotehnici
Kompozitni materijali
Pjene
Sinterirani materijali tvrdi metali i tehnika keramika
Materijali za bruenje i poliranje (abrazivi)
Ostali materijali
Vatrostalni materijali
u strojarstvu
Staklo
Prirodni materijali drvo i koa
Ljepila i kitovi
Sredstva za podmazivanje i hlaenje
Poluvodiki materijali (silicij, germanij, poluvodike komponente)
Ostali materijali Materijali za hlaenje, antikorozivnu zatitu i impregniranje
u elektrotehnici Plinovi i tekuine u elektrotehnici
Kemijski izvori EMS
Otpad tehnikih Vrste otpada i upravljanje otpadom
materijala i Mogunost recikliranja, oznaavanje prema EU i vrste recikliranja
zatita okolia Oznaavanje utjecaja proizvoda na okoli
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao teorijska nastava.
Nastava se provodi u uionici uz vjebe prepoznavanja i izbora
Napomena:
materijala u sklopu teorijske nastave, a nuno je usklaenje s
radionikim vjebama gdje se polaznici susreu sa svim materijalima.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
144
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima i individualni
rad.
polaznika:
Literatura
145
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: prvi (1.)
1. primijeniti zakonitosti statike stabilnosti

U prvom razredu
polaznik e stei 2. proraunati statiku konstrukcije, punih ravnih i reetkastih
sljedee ishode nosaa
uenja: 3. definirati kinematske veliine za strojne elemente ili
mehanizme
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod Znaenje i zadatci tehnike mehanike
Sila (pojam i prikaz sile), naela statike
Sastavljanje sila - grafiki i analitiki
Rastavljanje sila - grafiki i analitiki
Odreivanje rezultante i reakcija - grafiki i analitiki
Statiki moment, Varignonov teorem, spreg sila
Odreivanje rezultante za nekonkurentni sustav sila
Uvjeti ravnotee sila u ravnini - grafiki i analitiki
konkurentni sustav sila
nekonkurentni sustav sila
Statika Uvjeti ravnotee sila u prostoru

Teite linije i povrine
Nosai
vrste nosaa prema optereenju i osloncima
odreivanje reakcija-grafiki i analitiki
uzdune i poprene sile na nosau
momenti savijanja
Trenje
trenje klizanja - horizontalna podloga, kosina, klin
Komplanarno gibanje tijela

translacija tijela
Kinematika tijela rotacija tijela
i jednostavnih
ravninsko gibanje
mehanizama
Sloeno gibanje
apsolutno, relativno i prijenosno gibanje
Vjebe
Sastavljanje sila - grafiki i analitiki
Rastavljanje sila - grafiki i analitiki
Odreivanje rezultante i reakcija - grafiki i analitiki
konkurentni sustav sila
Statika nekonkurentni sustav sila
Teite linije
Teite povrine
Nosai - odreivanje reakcija i momenata savijanja
obini nosa
146
konzola
nosa s prepustom
Trenje
sila trenja klizanja - kosina, klin
Kinematika tijela Komplanarno gibanje - odreivanje brzina pojedinih toaka tijela

i jednostavnih Sloeno gibanje - odreivanje brzina i ubrzanja
mehanizama
Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
slui za rjeavanje raunskih zadataka i vjebe koje se izvode
raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici. Na
Napomena: nastavi vjebi izvoditi jednostavnije zadatke, a sloenije pripraviti za
samostalan rad polaznika u obliku programskih zadataka.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, seminarski rad i
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa i
polaznika: seminarski rad.
Literatura
147
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: drugi (2.)
1. primijeniti utjecaj mase na realne uvjete pri rjeavanju

U drugom
tehnikih problema
razredu polaznik
e stei sljedee 2. dimenzionirati strojne elemente koristei meuovisnost
ishode uenja: svojstava tehnikih materijala i funkcionalnosti odreenog
strojnog elementa
Razrada
Nastavne
cjeline
Zadatci znanosti o vrstoi
Vrste optereenja i vrste naprezanja
Osnovna stanja naprezanja
vlak-tlak
odrez ili smik
momenti inercije i otpora

savijanje
Znanost o
uvijanje
vrstoi
izvijanje
Odreivanje maksimalnog optereenja, provjera doputenog

naprezanja, dimenzioniranje i odreivanje progiba za osnovna stanja
naprezanja
Sloena naprezanja
ekscentrini vlak-tlak
savijanje i uvijanje
Zakoni mehanike
Dinamike sile i momenti
D'Alambert sila
koliina gibanja
dinamiki moment ili zamah
Dinamika Dinamike karakteristike tijela

dinamiki moment inercije-tap, okrugla ploa
Energija, rad i snaga

energija pravocrtnog i rotirajueg gibanja tijela
energija i rad opruge

odnos snage i okretnog momenta
Dinamika ravnotea
Snaga i stupanj iskoristivosti
Dinamika i
Dinamika jednostavnih mehanizama
mehanizmi
Odreivanje sila na jednostavnim mehanizmima
Osnove vibracija - uzrok pojave i vrste vibracija, rezonancija
Vjebe
Odreivanje maksimalnog optereenja, provjera doputenog
Znanost o naprezanja, dimenzioniranje i odreivanje progiba za:
vrstoi vlak - tlak
148
odrez ili smik
savijanje ili fleksiju
uvijanje ili torziju
izvijanje
Energija pravocrtnog gibanja tijela

Energija rotirajueg gibanja tijela
Energija i rad opruge
Dinamika
Odnos snage i okretnog momenta
Snaga i stupanj iskoristivosti
Odreivanje sila na jednostavnim mehanizmima
raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici. Na
Napomena: nastavi vjebi izvoditi jednostavnije zadatke, a sloenije pripraviti za
samostalan rad polaznika u obliku programskih zadataka.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi:usvojenost programskih sadraja, programski zadatak i
polaznika: programski zadatci.
Literatura
149
Naziv nastavnog predmeta: ELEMENTI STROJEVA
Razred: drugi (2.)
U drugom
1. izabrati standardni strojni element prema zadanim
razredu polaznik
parametrima
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi Stroj, sklop stroja, strojni dio, element stroja
Podjela elemenata strojeva prema funkciji
Spojevi nastali dodavanjem materijala
zavareni spoj elektroluno i pritiskom
lemljeni meko i tvrdo

lijepljeni spojevi
Nerastavljivi
Neposredni spojevi
spojevi
utaljeni i spojevi ulaganjem
spojevi plastinom deformacijom -porubljeni, utisnuti, zakovani,

preklapanje i presavijanje
spojevi elastinom deformacijom - stezni i spojevi
Elementi strojeva Spojevi zaticima cilindrini, elastini, zasjeeni , konusni

za rastavljive Spojevi klinovima i profilirani spojevi
spojeve Spojevi navojem vijci, matice, elementi osiguranja
Pojam, zadatak i podjela spremnika mehanike energije
statiki spremnik mehanike energije - opruga i uteg
Elastini spojevi i dinamiki spremnici mehanike energije - zamanjak, njihalo i
spremnici nemirnica
energije
Pojam, zadatak i podjela elastinih spojeva
fleksijske, torzijske i gumene opruge primjena i optereenje
Nosivi elementi okretnog gibanja

osovine
vratila
Nosivi i osloni
Osloni elementi okretnog gibanja
elementi strojeva
klizni i valjni leajevi vrste, primjena i oznaavanje
Osloni elementi pravocrtnog gibanja
klizne, valjne i kombinirane vodilice
Podmazivanje i Podmazivanje trenje, maziva i naini podmazivanja

brtvenje Brtvenje statiko i dinamiko
Pojam, zadatci i podjela elementa
Elementi strojeva
prekidai, uskonici i zapinjae
za uputanje i
granienje ustavljai i graninici
gibanja spojke, konice i prigunice
Elementi strojeva Pojam , primjena i podjela

za prijenos Rotacijski prijenosi
gibanja prijenos trenjem (tarni, uetni, remeni)
150
prijenos oblikom (zupani, uetni, remeni)
Translacijski - klin
Elementi strojeva Navojni pogoni - klizni i valjni
za pretvaranje Poluni mehanizmi stapni i motorni mehanizam
gibanja Krivuljni mehanizmi
Cijevi
Zaporni i regulacijski elementi
Elementi strojeva ventili
za protok i zasuni
regulaciju
pipci
zaklopke
Nastavni se proces 100% vremena izvodi kao teorijska nastava.

Nastava se provodi u uionici uz vjebe prepoznavanja elemenata
Napomena: strojeva u sklopu teorijske nastave, a neophodno je usklaenje s
radionikim vjebama gdje se polaznici susreu sa svim elementima
strojeva.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, programski rad i
polaznika: programski rad.
Literatura
151
Naziv nastavnog predmeta: MEHATRONIKE KONSTRUKCIJE
Razred: trei (3.)
1. opisati mehatronike strukture sklopova prema funkciji

U treem razredu 2. razlikovati naine generiranja 3D modela pomou raunala
polaznik e stei
sljedee ishode 3. primijeniti datoteke standardnih elemenata
uenja: 4. simulirati rad mehatronikog sklopa
5. dimenzionirati mehatroniki sklop za odreene parametre rada

Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi Kriteriji konstruiranja
Karakteristike i primjena
Nosivi dijelovi
prema konstrukciji (postolja, kuita i ukrute)
mehatronikih
konstrukcija prema tehnologiji (zavarene izvedbe i spojevi vijcima)
Uleitenja - izvedbe i karakteristike

vrsta, slobodna i kombinirana uleitenja
Uleitenja i
voenja Pravocrtna voenja
klizna, kotrljajua i kombinirana
Konstrukcija spojki i izbor prema funkciji

vrste
Konstrukcijske elastine
veze spojkama
sigurnosne
ukljuno-iskljune
Podjela i karakteristike
tarni prijenos
zupani prijenos
planetarni zupani prijenos
Sklopovi za
prijenos gibanja harmoniki prijenos (harmonic drive)
prijenos utornim remenom
prijenos zupastim remenom
lanani prijenos
Zupanik - ozubnica
Sklopovi za
Navojni pogoni - klizni i kuglini
pretvaranje
Poluni mehanizmi
gibanja
Krivuljni mehanizmi
Vjebe
Oblikovanje Proraun kinematskih veliina i dimenzioniranje
mehatronikog Izradba 3D modela pomou raunala i simulacije
sklopa Izradba sastavnog crtea
Napomena raunski i crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa
u raunalnoj uionici.
152
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi:usvojenost programskih sadraja, programski rad i
polaznika: programski rad.
Literatura
153
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ STROJARSTVA)
Razred: prvi (1.)
1. odabrati prikladan tehnoloki postupak za izradbu odreenog

U prvom razredu strojnog elementa
polaznik e stei
sljedee ishode 2. izabrati standardni strojni element prema zadanim
uenja: parametrima
3. izraditi plan montae za sloenije podsklopove i sklopove

Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija rada Organizacija radionice
u radionici
Zatita na radu i Zatita na radu
izvori opasnosti Rad na siguran nain
Mjerni alati, postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena
mjerenje pominim mjerilom
Mjerenje
mjerenje mikrometrom
Postupci obiljeavanja i oznaavanja

Runa obrada materijala, postupci obrade, izbor i primjena alata
(piljenje, turpijanje, buenje, narezivanje navoja)
Runa obrada
Obrada materijala mehaniziranim alatima, izvori opasnosti,
sigurnosne mjere i zatita od povreda
Runa obrada lima (rezanje i savijanje)
Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran nain
Obrada materijala postupcima strojne obrade (tokarenje, glodanje i
Strojna obrada buenje)
Izbor tehnolokog procesa, reima rada, alata i odreivanje oblika
otrice
Spajanje Spajanje nerastavljivim spojevima (zavarivanje i lemljenje)
elemenata Spajanje rastavljivim spojevima (vijani spoj, spoj klinom) i elastine
strojeva, veze
rastavljanje i Postupci rastavljanja i sastavljanja pojedinih sklopova i mehanizama
sastavljanje (pogonski sklopovi, sklopovi za pretvorbu gibanja, sklopovi
sklopova i pravocrtnog i rotacijskog voenja)
ureaja
Nastavni proces 100% vremena izvodi se kao praktina nastava.
Napomena: Nastava se provodi u radionici, a razredni odjel se dijeli u skupine od
10 do 14 polaznika.
Ostalo
metoda), vizualne metode (metode pokazivanja i poduke, tekstualno-
ilustrativna metoda), prakseoloke metode (laboratorijska metoda,
produkcijska metoda).
Metode i oblici
rada:
rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i primjena nastavnih sadraja te suradnja u
praenja i nastavnom procesu.
154
vrjednovanja Oblici: pisana provjera zatite na radu i praktian rad.
polaznika:
Literatura
155
Naziv modula ELEKTROTEHNIKA
Osnove elektrotehnike
Popis strukovnih Elektrine instalacije i mree
jedinica ishoda Elektromotorni pogoni
uenja iz
standarda
kvalifikacije

projektirati, izraditi i odravati elektrinu instalaciju i/ili
Cilj modula: elektromotorni pogon primjenom zakona elektrotehnike
Opisati i primijeniti temeljne zakone elektrotehnike (elektrostatika,

elektromagnetizam), odabrati, spojiti i izmjeriti elektrine elemente u
Opis modula: strujnom krugu. Projektirati, dokumentirati i izvesti elektrinu
instalaciju i/ili mreu. Dimenzionirati jednostavne elektromotorne
pogone te upravljati radom elektromotornih pogona.
Osnove elektrotehnike (1. razred, 4 sata, 7 bodova)
Nastavni
Elektrine instalacije (2. razred, 2 sata, 4 boda)
predmeti koji se
Elektrini strojevi i ureaji (2. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom
Radionike vjebe (iz elektrotehnike) (2. razred, 2 sata, 3 boda)
modulu:
156
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
1. primijeniti temeljne fizikalne zakone na jednostavne strujne

krugove
U prvom razredu 2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

polaznik e stei 3. odabrati i spojiti odgovarajue elemente prema postojeoj
sljedee ishode shemi
uenja:
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elementima
strujnog kruga
5. izraditi elektrinu shemu

Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrina osnova grae tvari
Elektrini napon i elektrina struja
Uvod u
Elektrini otpor (otpor vodia, el. otpornost, el. vodljivost i
elektrotehniku
provodljivost, el. otpornici, ovisnost otpora o temperaturi)
Ohmov zakon
Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni
elementi, , kratki spoj, prazan hod)
Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za
napone, ukupni otpor serijskog spoja)
Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,
Krugovi ukupni otpor paralelnog spoja)
istosmjerne Mjeoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,
struje mosni spoj)
Elektrina energija i snaga
Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni
izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagoenje snage)
Mree istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona,
metoda konturnih struja, metoda superpozicije, Thevenenov teorem)
Znaajke elektrinog polja
Tvari u elektrinom polju (el. influencija, el. polarizacija, proboj u
dielektriku)
Kapacitet i kondenzatori (pojam elektrinoga kapaciteta, ploasti
Elektrino polje
kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, znaajke
kondenzatora, izvedbe kondenzatora)
Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski
odnosi.
Znaajke magnetskog polja
Magnetizam tvari (feromagnetiki materijali, HB karakteristika, petlja
histereze, magnetski krug)
Magnetske sile (sila na vodi protjecan strujom, sila izmeu dva ravna
Magnetsko polje vodia, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)
Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodia, indukcija
promjenom toka, samoindukcija, meuindukcija, transformator)
Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,
ukapanje i iskapanje RL kruga
Izmjenine Znaajke sinusoidnih veliina i vektorski prikaz sinusoidnih veliina
struje Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenine struje,
157
izmjenina snaga
Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC
spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj,
rezonancija)
Trofazni izmjenini napon
Nesinusoidni izmjenini naponi
Odziv RC i CR mrea na nesinusoidni izmjenini napon
Vjebe
Mjerenje elektrinih veliina: napona, struje i otpora univerzalnim
Uvod u
instrumentom
elektrotehniku
Indirektno mjerenje otpora U-I metodom
Serijski spoj otpornika
Paralelni spoj otpornika
Krugovi Mjeoviti spojevi otpornika
istosmjerne Djelilo napona ( optereeno i neoptereeno )
struje Serijski spoj naponskih izvora
Paralelni spoj naponskih izvora
Mjerenje elektrine snage
Mjerenje jednofaznog i trofaznog izmjeninog napona
Snaga na omskom otporu (djelatna snaga)
Katodni osciloskop (mjerenje izmjeninih signala, valni oblici,
amplituda, period i frekvencija)
Fazni pomak izmeu napona i struje na svitku
Fazni pomak izmeu struje i napona na kondenzatoru
Serijski spoj RL
Izmjenine struje
Paralelni spoj RL
Serijski spoj RC
Paralelni spoj RC
Serijski RLC spoj - reznonancija
Paralelni RLC spoj - reznonancija
Nesinusoidalni izmjenini naponi
Odziv RC i CR-mrea na niz pravokutnih impulsa
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
Napomena: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika: laboratorijske vjebe i seminarski rad.
Literatura
158
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRINE INSTALACIJE
Razred: drugi (2.)
1. projektirati jednostavne elektrine instalacije prema zadanim

parametrima
U drugom
razredu polaznik 2. koristiti kataloge i prirunike prilikom odabira potrebnih
e stei sljedee materijala i elemenata
ishode uenja:
3. spojiti elemente i dijelove instalacije prema elektrinoj shemi
4. otkriti nepravilnosti u izvedbi elektrinih instalacija
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrotehniki simboli
Elektrotehniki
Elektrine montae i blok sheme i ostali elementi tehnoloke
simboli
dokumentacije
Tehniki propisi i norme
Vodovi
vrste vodova
oznaavanje vodova
dimenzioniranje vodova za elektrine instalacije
Elektrine Instalacijske cijevi i pribor ( polaganje vodova, preporuke za
instalacije jake polaganje)
struje Spajanje i prikljuivanje vodia
Zatitni elementi
osigurai (s taljivim umetkom, automatski
FID sklopka (KZS kontrolna zatitna sklopka)
Razvodne ploe (jednofazne i trofazne)

Indukcijska motorna brojila za izmjeninu struju
Podjela sklopnih aparata prema funkciji i namjeni
Sklopke ( instalacijske sklopke)
Spojevi instalacijskih sklopki (jednopolne, viepolne sheme)
jednopolna sklopka
serijska sklopka
Sklopni aparati i
ureaji izmjenina sklopka
krina sklopka
releji
sklopnici
IP zatita
Zatita Kratki spoj i preoptereenje - zatita elementi zatite
elektrinih Nulovanje, uzemljenje
instalacija i Sustavi zatite od neizravnog dodira
naprava Izjednaenje potencijala
TT, TNS, TN-C, TN-C/S, IT
Naponi, pravila postavljanja instalacije slabe struje, zatita
Elektrine
(interferencija)
instalacije slabe
Prilagodba signala (pojaanje, ogranienje i priguenje), regulacija
struje
razine signala
159
Oienje meusklopova (mikroupravlja oprema, PLC oprema)
Vrste instalacija: telefonska instalacija, informatika mrea,
vatrodojavna instalacija, kabelska i satelitska televizija, parlafoni,
detekcija ugljikova monoksida (CO)
Vjebe
Elektrotehniki Crtanje elektrinih shema u CAD programu
simboli
Polaganje elektrinih vodova (u CS cijevi, buku i na odstojne
obujmice)
Provjera ispravnosti rada osiguraa (s taljivim umetkom, automatskog
osiguraa)
Elektrine Provjera rada FID -ove sklopke (KZS sklopke)
instalacije jake Projektiranje jednostavnih elektrinih instalacija (dimenzioniranje)
struje vodova
Jednofazna razvodna ploa
Trofazna razvodna ploa
Mjerenje potroka elektrine energije pomou indukcijskog motornog
brojila (spajanje uklopnog sata)
Upravljanje troilima jednopolnom sklopkom
Upravljanje troilima serijskom sklopkom
Upravljanje troilima izmjeninim sklopkama
Sklopni aparati i
Upravljanje troilima krinim sklopkama
ureaji
Spajanje releja (upravljanje samoodranjem, serijski, paralelni spoj)
Spajanje sklopnika
Bimetalna zatita rada motora
Izradba meusklopova (strujnonaponsko prilagoenje; Darlingtonov
Elektrine
spoj, opto-coupler)
instalacije slabe
Spajanje elektrinog zvona
struje
Detekcija CO
Zatita elektrine Zatita nulovanjem
instalacije Zatita uzemljenjem
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi:usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
Literatura
160
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRINI STROJEVI I UREAJI
Razred: drugi (2.)
1. odrediti elektromotorni pogon za odgovarajuu namjenu
2. odabrati odgovarajui nain upravljanja elektromotornog

pogona
U drugom
3. spojiti elektromotorni pogon prema elektrinoj shemi
razredu polaznik
e stei sljedee 4. odabrati komponente elektromotornog pogona (napajanje,
ishode uenja: zatite, pretvara, stroj, mjerni lanovi)
5. pustiti elektromotor u pogon i provjeriti ispravnost u razliitim

reimima rada
6. izraditi elektrinu shemu izvedenog stanja

Razrada
Nastavne
cjeline
Konstrukcijski dijelovi i funkcije
Fizikalna slika rada idealnog i realnog transformatora
Transformatori
tedni transformator
Zagrijavanje i zatita transformatora
Vrste i primjena elektrinih strojeva u praksi
Asinkroni motori (trofazni motori, uputanje motora, trofazni motor u
jednofaznom spoju, jednofazni motor)
Istosmjerni elektrini strojevi
Kolektorski motori za izmjeninu struju
Elektrini strojevi
Sinkroni strojevi ( generatori i motori)
Korani motori
Servomotori
Linearni i momentni motori
Zatita elektromotora
Elektrini sklopni Zatitne sklopke
elementi Elektromagnetske spojke i konice
Osnovne sheme spajanja elektrinih motora
Sheme pokretanja jednofaznih asinkronih motora
Sheme spajanja i
Osnovne sheme pokretanja trofaznih elektromotora
pokretanja
Sheme pokretanja istosmjernih motora
elektrinih
Sheme pokretanja univerzalnih motora
motora
Upravljanje koranim motorima
Upravljanje servomotorima, linearnim i momentnim motorima
Zatita elektrinih ureaja od proboja i pojave dodirnih napona
Zatita od neizravnog napona dodira
Metode zatite od neizravnog dodira
Zatita
Zatita izolacijom, zatita pomou odvojnih transformatora, zatita
elektrinih
uzemljenjem, zatita s nul-vodiem
ureaja
Automatska zatita od dodirnih napona
Zatita od preoptereenja (bimetalni relej)
Zatita od kratkog spoja (rastalni i automatski osigurai)
Pretvarai za Istosmjerni pretvarai
elektromotorne Izmjenini pretvarai
pogone Frekvencijski pretvarai
Vjebe
Elektrina Mjerenje kapaciteta, induktiviteta zavojnice sa i bez jezgre
161
mjerenja Mjerenje djelatne snage izmjenine struje u jednofaznom i trofaznom,
trovodnom i etverovodnom sustavu (sa simetrinim i nesimetrinim
optereenjem)
Pokus praznog hoda jednofaznog transformatora
Pokus kratkog spoja jednofaznog transformatora
Transformatori
Optereenje jednofaznog transformatora
Spajanje namota trofaznog transformatora
Prazni hod i kratki spoj sinkronog stroja
Snimanje vanjske karakteristike sinkronog stroja
Prazni hod, kratki spoj i optereenje asinkronog jednofaznog motora
Prazni hod i kratki spoj asinkronog trofaznog motora
Elektrini strojevi Optereenje asinkronog trofaznog motora
Pokus praznog hoda istosmjernog generatora
Prazni hod i optereenje istosmjernog motora
Snimanje karakteristike kolektorskog motora izmjenine struje
Snimanje karakteristika univerzalnog motora
Elektrini sklopni Zatitne motorne sklopke
elementi
Pokretanje trofaznog asinkronog motora (trokut-zvijezda)
Sheme spajanja i Pokretanje jednofaznog asinkronog motora
pokretanja Promjena smjera vrtnje jednofaznog, trofaznog asinkronog motora
elektrinih Regulacija brine vrtnje jednofaznog, trofaznog asinkronog motora
motora Polagani zalet asinkronog motora
Regulacija brine vrtnje istosmjernog motora
Pretvarai za Istosmjerni pretvarai
elektromotorne Izmjenini pretvarai
pogone Frekvencijski pretvarai
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
162
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ ELEKTROTEHNIKE)
Razred: drugi (2.)
1. koristiti kataloge i prirunike prilikom odabira potrebnih

U drugom materijala i elemenata
razredu polaznik
2. spojiti elemente i dijelove instalacije prema elektrinoj shemi
e stei sljedee
ishode uenja: 3. otkriti nepravilnosti u izvedbi elektrinih instalacija
4. izraditi dokumentaciju postojeeg stanja

Razrada
Nastavne Razrada - Nastavne teme
cjeline
Spajanje i prikljuivanje vodia (stezaljke sa i bez vijaka,spajane
lemljenjem, upletanjem vodia)
Polaganje elektrinih vodova (oienja)
Izvedba elektrinih instalacija prema zadanim shemama
Elektrine
Provjera ispravnosti elektrinih elemenata, sklopova i ureaja
instalacije jake
Mjerenje elektrinog otpora, napona, struje
struje
Odravanje elektrinih sklopova, ureaja
Zatita elektrine instalacije (nulovanje, uzemljenje, izjednaenje
potencijala)
Izradba elektrinih shema
Djelovanje elektrine struje na ljudsko tijelo (toplinski, mehaniki,
Zatitne mjere kemijski, bioloki uinak)
kod primjene Izvori opasnosti od elektrine energije: izravni (direktni ) i neizravni
elektrine (indirektni) dodir
energije Ostali izvori opasnosti: inducirani naponi, zaostali napon, opasnost od
visokog napona
kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Napomena:
Prilikom realizacije nastave radionikih vjebi, razredni odjel se dijeli
u skupine od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje
praenja i programskih sadraja (odnos prema radu).
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, praktian rad i seminarski rad.
polaznika:
Literatura
163
Naziv modula ELEKTRONIKA
Osnove elektronike
Popis strukovnih Digitalna elektronika i mikroupravljai
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

Cilj modula: projektirati, izraditi i odravati elektroniki sklop
Projektirati, izraditi i dokumentirati jednostavni elektroniki sklop te

Opis modula: jednostavni digitalni sklop i/ili ureaj i programirati mikroupravlja
prema zadanim uvjetima.
Nastavni Elektroniki sklopovi (2. razred, 3 sata, 5 bodova)
predmeti koji se Digitalna elektronika (3. razred, 2 sata, 5 bodova)
izvode u ovom Mikroupravljai (3. razred, 2 sata, 5 bodova)
modulu: Radionike vjebe (iz elektronike) (3. razred, 2 sata, 3 boda)
164
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTRONIKI SKLOPOVI
Razred: drugi (2.)
1. projektirati jednostavan elektroniki sklop prema zadanim

parametrima
2. koristiti kataloge i prirunike prilikom izbora odgovarajuih
elemenata
U drugom
razredu polaznik 3. izraditi samostalno elektroniki sklop i implementirati ga u
e stei sljedee sustav
ishode uenja:
4. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elektronikim
elementima
5. zamijeniti ili popraviti elektroniki element ili sklop
6. izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju

Razrada
Nastavne
cjeline
Komponente
dioda
bipolarni tranzistor
unipolarni tranzistor
tiristor
Poluvodike i fotootpor
optoelektronike
fototranzistor
komponente
fotodioda
LED
Svjetlosni vezni elementi

Bipolarni tranzistor s izoliranom upravljakom elektrodom (IGBT)
Simboli, karakteristike, namjena
Tranzistorska sklopka
Poluvalni ispravlja
Ispravljai i Punovalni ispravlja
stabilizatori Primjena ispravljaa
napona Serijski stabilizator
Integrirani stabilizatori
Spojevi i svojstva pojaala
Pojaala s
Statiki uvjeti rada
diskretnim
Povratna veza (negativna i pozitivna)
komponentama
Pojaala snage
Svojstva i upotreba
Invertirajui spoj
Neinvertirajui spoj
Operacijska Diferencijalno pojaalo
pojaala Naponsko slijedilo
Zbrajalo
Integrator
Derivator
Oscilatori Oscilatori i vrste
165
RC oscilator
LC oscilator
Oscilator s kristalom kvarca
Generatori Generatori pomou izvora stalnog napona i stalne struje
pilastog napona Primjena
Vjebe
Poluvodike i Nain rada u laboratoriju, mjere zatite, obveze
optoelektronike Snimanje karakteristika poluvodikih dioda
komponente
Konstrukcija ispravljaa: mjerenja na ispravljau, poluvalni,
Ispravljai i
punovalni, filtriranje
stabilizatori
Stabilizator napona s diskretnim elementima
napona
Integrirani stabilizatori 78xx i 79xx
Snimanje karakteristika bipolarnih i unipolarnih tranzistora
Pojaala s Konstrukcija tranzistorske sklopke, utjecaj razliitih optereenja,
diskretnim mjerenje valnih oblika karakteristika pojaala u spoju zajednikog
komponentama emitera, mjerenje
Pojaalo s unipolarnim tranzistorima
Tiristori Regulacija struje tiristorom
Optoelektroniki Fotootpornik, fotodioda
elementi Fotoizvori (LED)
Konstrukcija pojaala s operacijskim pojaalom
Operacijska Invertirajue pojaalo
pojaala Neinvertirajue pojaalo
Diferencijalno pojaalo
Nastavni se proces 34% vremena izvodi teoretski radi zadovoljenja
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
166
Naziv nastavnog predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ ELEKTRONIKE)
Razred: trei (3.)
1. izraditi samostalno elektroniki sklop i implementirati ga u

sustav
U treem razredu
polaznik e stei 2. izmjeriti elektrine veliine na pripadajuim elektronikim
sljedee ishode elementima
uenja:
3. zamijeniti ili popraviti elektroniki element ili sklop
Razrada
Nastavne
cjeline
Otpornici vrste i oznaavanje
Kondenzatori vrste i oznaavanje
Elektrine i Induktiviteti
elektronike Fotoelementi, fotovezni elementi
komponente Vrste kuita i raspored izvoda (diode, tranzistori, otpornici,
kondenzatori, induktiviteti)
SMD komponente - pregled
Projektiranje i Crtanje elektrine sheme sklopa
izradba Projektiranje jednostrane tiskane ploice
elektronikih Izradba tiskane ploice direktnim i fotopostupkom
sklopova Montaa komponenata
Izradba i sistematiziranje dokumentacije za proizvodnju elektronikog
sklopa
Dokumentiranje i
Snimanje elektrinih karakteristika sklopa (napon napajanja i njegove
ispitivanje
dozvoljene tolerancije, potronja)
Izradba dokumentacije za odravanje i servisiranje
Mjere zatite Rad i zbrinjavanje opasnih tekuina
okolia i Zbrinjavanje starih elektronikih ureaja i komponenata
zbrinjavanje
elektronikog
otpada
Napomena:
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, projektni zadatak.

praenja i Oblici: usmena provjera, projektni zadatak.
vrjednovanja
polaznika:
167
Literatura
168
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA ELEKTRONIKA
Razred: trei (3.)
1. projektirati digitalan sklop prema zadanim parametrima

primjenom raunala
U treem razredu
polaznik e stei 2. razlikovati odgovarajue digitalne elemente
sljedee ishode 3. izraditi samostalno digitalan sklop i implementirati ga u sustav
uenja:
4. zamijeniti digitalan element ili sklop
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevni sustavi
dekadski
binarni
Brojevni sustavi i
oktalni
kodovi
heksadecimalni
Pretvorbe
Kodovi, paritet
Osnovni sklopovi i povezivanje
Logiki sklopovi Logika algebra i univerzalnost
Sloeni logiki sklopovi i realizacija
Porodice Karakteristine veliine
integriranih TTL
digitalnih CMOS
sklopova Meusobno povezivanje
Bistabilni
Monostabilni
Multivibratori
Astabilni
Vremenski sklop
Sekvencijalni Registri
sklopovi Brojila
Aritmetiki sklopovi
Koderi i dekoderi
Kombinacijski
Multipleksori i demultipleksori
sklopovi
Pokaznici (zasloni)
Programirljive logike komponente
Analogno AD pretvarai
digitalni i DA pretvarai
digitalno
analogni
pretvarai
Vjebe
Brojevni sustavi i Uvod u laboratorijski rad, mjere zatite, instrumenti i pribor, obveze
kodovi polaznika, uvjebavanje pretvorba i kodiranja
Ispitivanje logikih sklopova (I, ILI, NE, NI, NILI)
Meusobno povezivanja osnovnih logikih sklopova
Logiki sklopovi
Izvedba sloenih sklopova upotrebom NI i NILI logikih sklopova
Ispitivanje logikog sklopa iskljuivo ILI
Porodice Sklopovi s otvorenim kolektorom
169
integriranih Sklopovi sa Schmittovim okidnim ulazom
digitalnih Sklopovi s tri stanja
sklopova Ispitivanje CMOS integriranih sklopova (NI, NILI)
Spajanje CMOS ulaza na izlaze TTL
Ispitivanje bistabila
Ispitivanje monostabila bez svojstva ponovnog okidanja
Multivibratori Ispitivanje monostabila sa svojstvom ponovnog okidanja
Ispitivanje astabila
Ispitivanje vremenskog sklopa
Posmani registar
Sekvencijalni Registar za posmak u oba smjera
sklopovi Asinkrona brojila
Sinkrona brojila
Sklop za dekodiranje
Kombinacijski Multipleksor
sklopovi Demultipleksor
Sedam segmentni pokaznici (zajednika katoda, zajednika anoda)
Analogno AD pretvara
digitalni i DA pretvara
digitalno
analogni
pretvarai
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi zadovoljenja
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
170
Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAI
Razred: trei (3.)
U treem razredu 1. programirati mikroupravlja zadane namjene
polaznik e stei
sljedee ishode 2. zamijeniti digitalni element ili sklop
uenja: 3. izraditi tehniko-tehnoloku dokumentaciju
Razrada
Nastavne
cjeline
Funkcionalni opis jednoipnog mikroupravljaa
Procesori
Graa
Memorije
mikroupravljaa
Pristupni i periferni sklopovi
Postavljanje mikroupravljaa u poetno stanje
Vii programski jezici
Programska Prevoditelj i asembler
oprema Operacijski sustav
Aplikacijski programi
Prikljuivanje i ispis na 7 segmentni pokaziva, LED
Digitalni izlazi Tranzistorske sklopke i releji
Prikljuivanje digitalnih sklopova
Prikljuivanje i itanje stanja tipki
Fotovezni elementi
Digitalni ulazi
Binarni senzori
Digitalni senzori
Analogni ulazi i Povezivanje mikroupravljaa s AD i DA pretvaraem
izlazi itanje vrijednosti s analognog ulaza
mikroupravljaa Postavljanje vrijednosti na izlaz DA pretvaraa
Nain rada unutarnjih brojaa
Unutarnji brojai Konfiguriranje brojaa za mjerenje vremenskih intervala
Koritenje prekida
Serijska Povezivanje mikroupravljaa i ostalih ureaja pomou RS 232 ili USB
komunikacija komunikacije
Upravljanje Obavljanje kombinacijskih i sekvencijalnih zadataka
procesom
Vjebe
Logike funkcije i logiki sklopovi
I, ILI, NE i njihove kombinacije
Programiranje memorijske funkcije i sklopovi
binarnih ulaza i
bistabil
izlaza
vremenske funkcije i sklopovi : kanjenje ukapanja i iskapanja
Pozitivan i negativan brid

Programiranje Spajanje otpornika ili otpornikih senzora
analognih ulaza i Spajanje troila (arulje i DC motori)
izlaza Spajanje 7 segmentnog pokazivaa
14 polaznika.
171
Ostalo
rada: rad.
Literatura
172
Naziv modula AUTOMATIZACIJA
Osnove automatizacije
Popis strukovnih
Senzorika
jedinica ishoda
Voenje procesa raunalom
uenja iz
Robotika
standarda
kvalifikacije

samostalno projektirati, montirati, programirati i odravati
Cilj modula: automatizirane sustave
Samostalno rijeiti jednostavan zadatak automatskog nadzora i

voenja koritenjem upravljanja i/ili regulacije. Koristiti senzorske
elemente (davae podataka) u automatiziranim strojevima i
ureajima te odabrati i ugraditi senzore u upravljake i/ili regulacijske
Opis modula:
sustave. Napisati program za upravljanje, upisivati programe u
upravljaki ureaj i pokrenuti automatizirani ureaj. Programirati rad
industrijskog robota te spojiti i programirati jednostavan mobilni
robot.
Upravljanje i regulacija (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
Nastavni Senzorika (3. razred, 2 sata, 4,5 boda)
predmeti koji se Voenje procesa raunalom (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom Robotika (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
modulu: Radionike vjebe (iz automatizacije) (4. razred, 3 sata, 4,5
boda)
173
Naziv nastavnog predmeta: UPRAVLJANJE I REGULACIJA
Razred: trei (3.)
1. projektirati jednostavne upravljake sklopove koritenjem

logikih funkcija, dijagrama kretanja (put-korak i put-vrijeme),
dijagrama toka i funkcijskog blok dijagrama (uporabom
raunala)
2. spojiti razne izvrne elemente prema dokumentaciji u
upravljaki sklop (relejni, PLC) i provjeriti njegovu
U treem razredu funkcionalnost
polaznik e stei 3. snimiti karakteristiku sustava
sljedee ishode
uenja: 4. odabrati odgovarajui regulator
5. spojiti elemente regulacijskog sklopa prema dokumentaciji te

uz ugaanja regulacijskih elemenata postii njegovu
funkcionalnost
6. odravati instaliranu upravljaku/regulacijsku opremu prema

planu odravanja
7. unijeti izmjene u sheme i popratnu dokumentaciju

Razrada
Nastavne
cjeline
Pojam sustava
element, podsustav, sustav
primjeri sustava
prikazivanje sustava blok dijagramom

Metode automatizacije
Osnovni pojmovi upravljanje
automatizacije
regulacija
Dijelovi automatiziranog sustava

senzori
procesor
izvrni ureaji

Memorijske funkcije i sklopovi

Upravljaki bistabil
elementi
Vremenske funkcije i sklopovi
kanjenje ukapanja
kanjenje iskapanja
Logike jednadbe
Rjeavanje disjunktivni oblik logike jednadbe
upravljakih
konjuktivni oblik logike jednadbe
zadataka
Logike i relejne sheme
174
izradba logikih shema iz logikih jednadbi
izradba relejnih shema iz logikih
Minimiziranje
minimiziranje primjenom matematikih pravila
minimiziranje K- tablicama
Podjela sustava prema odzivu

sustavi s izjednaenjem
sustavi bez izjednaenja
Vrste sustava
Podjela sustava prema matematikom obliku
sustavi 1. reda
sustavi 2. i viih redova
Stacionarni regulatori
P, I, PI, D, PD I PID regulator
statike i dinamike karakteristike regulatora

Vrste regulatora
Nestacionarni regulatori
dvopoloajni i tropoloajni regulator
statike i dinamike karakteristike regulatora
Primjeri reguliranih sustava

sustav 1. reda s izjednaenjem, P i PI regulatorom
sustav 2. reda s izjednaenjem i P, PI i PID regulatorom

Regulirani
sustavi sustav 1. reda bez izjednaenja i P regulatorom
Iskustvene metode optimiranja regulatora

Sloeni regulirani sustavi
Kombinirani, upravljako-regulirani sustavi
Ostale metode Neizrazita logika (Fuzzy)
automatizacije Neuronske mree
Vjebe
Upravljaki
Memorijske funkcije i sklopovi
elementi
bistabil
Vremenske funkcije i sklopovi

Logike jednadbe
disjunktivni ili konjuktivni oblik logike jednadbe
Logike i relejne sheme
Rjeavanje izradba logikih shema iz logikih jednadbi
upravljakih izradba relejnih i spajanje shema iz logikih shema
zadataka
simulacija i provjera ispravnosti logikih shema na procesoru
Minimizacija
minimizacija K- tablicama
Primjeri sustava
Vrste sustava sustav 1. reda s izjednaenjem
175
sustav vieg reda s izjednaenjem
sustav 1. reda bez izjednaenja
Stacionarni regulatori
P, I, PI, D, PD I PID regulator
snimanje dinamike karakteristike regulatora

Vrste regulatora
Nestacionarni regulatori
dvopoloajni
snimanje dinamike karakteristike regulatora
Primjeri reguliranih sustava

sustav 1. reda s izjednaenjem, P i PI regulatorom
sustav 2. reda s izjednaenjem i P, PI i PID regulatorom

Regulirani
sustavi sustav 1. reda bez izjednaenja i P regulatorom
sustav 1. reda s dvopoloajnim regulatorom
Iskustvene metode optimiranja regulatora

14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi:usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe i
Literatura
176
Naziv nastavnog predmeta: SENZORIKA
Razred: trei (3.)
1. identificirati djelovanje i karakteristike razliitih vrsta senzora

(binarnih, analognih i digitalnih)
2. odabrati odgovarajue senzore prema odreenom radnom

U treem razredu zadatku
polaznik e stei
sljedee ishode 3. spojiti odabrane senzore u upravljake ili regulacijske sustave
uenja: jednostavnih automatiziranih strojeva ili ureaja
4. uoiti kvar na senzorima i zamijeniti neispravne
5. dokumentirati izmjene ugraenih senzora u strojevima i

ureajima
Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste signala Analogni, binarni i digitalni signali
Statika karakteristika: linearnost, histereza, osjetljivost,
ponovljivost, podruje rada senzora, razluivost,
Karakteristike Dinamika karakteristika: brzina odziva
senzora Uvjeti okruja: temperature, tlak i vlanost
Mjesta primjene
Klasa zatite (IP)
Oznaavanje i Dvoilni, troilni, etveroilni, NPN i PNP
vrste senzora Tip: A, B, C i D senzora
Mehaniko-elektrini kontaktni senzori
Kontaktni senzori
Pneumatsko-elektrini kontaktni senzori
Magnetski: magnetski-indukcijski, Reed senzori
Indukcijski
Senzori blizine Kapacitivni
Optiki
Ultrazvuni
Linearni potenciometar
LVDT
Senzori Kapacitivni analogni senzori
udaljenosti Induktivni analogni
Optiki analogni
Ultrazvuni analogni
Senzori sile i Senzori sile i tlaka
tlaka
Otporniki (Pt 100)
Senzori
Termoparovi
temperature
Termistori
Senzori s plovkom
Senzori razine
Ultrazvuni
Senzori volumenskog protoka
Senzori protoka Senzori masenog protoka
Ultrazvuni senzori
Vjebe
Mehaniko-elektrini kontaktni senzori
Kontaktni senzori Pneumatsko-elektrini kontaktni senzori
Spajanje senzora ( dvoilni, troilni , etveroilni)
177
Serijski i paralelni spoj senzora
Magnetski
magnetski-indukcijski
Reed senzori
Senzori blizine
Indukcijski
Kapacitivni
Optiki
Ultrazvuni
Linearni potenciometar
LVDT
Senzori
Induktivni analogni
udaljenosti
Optiki analogni
Ultrazvuni analogni
Senzori sile i Otpornike trake
tlaka Deformacijski senzori tlaka
Otporniki (Pt 100)
Senzori
Termoparovi
temperature
Termistori
Senzori s plovkom
Senzori razine
Ultrazvuni
Senzori volumnog protoka
Senzori protoka
Ultrazvuni senzori
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
178
Naziv nastavnog predmeta: VOENJE PROCESA RAUNALOM
Razred: etvrti (4.)
1. odabrati odgovarajuu opremu za automatizaciju sustava
2. izraditi upravljaki program na raunalu za odabranu opremu

(mikroupravlja, PLC, CNC)
U etvrtom 3. simulirati rad sustava
razredu polaznik
e stei sljedee 4. spojiti opremu i pokrenuti automatizirani sustav
ishode uenja: 5. programirati jednostavan SCADA sustav
6. umreiti upravljake ureaje (PLC, mikroupravlja i osobno

raunalo)
7. pokrenuti SCADA sustav

Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi automatizacije
upravljanje
regulacija
Upravljanje i
Dijelovi automatiziranog sustava
regulacija
senzori
procesor
izvrni ureaji
Serijska i paralelna komunikacija

Vrste serijske komunikacije
RS232
RS485
USB
Profibus
ProfiNet
Industrial Ethernet
Industrijska
komunikacija Topologija mree:
zvijezda
prsten
sabirnica
Vrste prijenosa signala
vodiima
optikim vodovima
beini prijenos
Programiranje Povezivanje senzora i izvrnih ureaja

mikroupravljaa Programiranje mikroupravljaa u programskom jeziku C
Struktura PLC-a:
Programiranje procesor
PLC-a
ulazni moduli
179
izlazni moduli
funkcijski moduli
struktura memorije PLC-a
ciklus rada PLC-a
Programski jezici (KP, FBD, SL)

Naredbe za programiranje logikih, vremenskih funkcija i brojila
Naredbe za pomicanje
Naredbe za usporedbu
Naredbe za aritmetiku obradu podataka
Programiranje Vrste
numeriki Struktura
upravljanih Naini programiranja
strojeva
Sustavi za Dijelovi SCADA sustava
nadzor, voenje i SCADA program
prikupljanje Objektno programiranje
podataka
(SCADA)
CAD
Raunalom CAM
podrana CAE
proizvodnja CAP
CAQ
Raunalom CIM
upravljani CIE
poslovni procesi
Vjebe
Programiranje Programiranje logikih funkcija; I, ILI, NE
mikroupravljaa Programiranje memorijskih, vremenskih funkcija i brojila
Programiranje logikih funkcija; I, ILI, NE
Programiranje Programiranje memorijskih, vremenskih funkcija i brojila
PLC-a Rad s programskim blokovima (potprogramima)
Programiranje u koracima (FUP) sekvencijalno
Programiranje Raunalna simulacije odabira i rada stroja
numeriki
upravljanih
strojeva
Sustavi za Povezivanje PLC-a, raunala i opreme
nadzor, voenje i Programiranje jednostavnog SCADA sustava
prikupljanje
podataka
(SCADA)
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
180
rad.
Literatura
181
Naziv nastavnog predmeta: ROBOTIKA
Razred: etvrti (4.)
1. napisati na raunalu upravljaki program za industrijski robot
2. upisati programe u upravljaki ureaj robota
3. simulirati rad robota

U etvrtom
razredu polaznik 4. spojiti opremu i pokrenuti jednostavan automatizirani sustav s
e stei sljedee robotom
ishode uenja: 5. izraditi jednostavan mobilni robot od normiranih dijelova
6. programirati mobilni robot za kretanje u prostoru pomou

senzora
7. pokrenuti izvoenje programa

Razrada
Nastavne
cjeline
Definicija robota - ISO 8373
Podjela robota
Definicija robota
industrijski roboti
i osnovni pojmovi
usluni roboti
Podjela industrijskih robota prema namjeni

roboti za zavarivanje
roboti za obradu odvajanjem estica
roboti za montau
roboti za dodavanje
Tipovi roboti za mjerenje
industrijskih
Podjela industrijskih robota prema kinematskoj strukturi (IFR)
robota
zglobni/antropomorfni roboti
cilindrini roboti
linearni roboti (ukljuujui kartezijske i portalne robote)
paralelni roboti
SCARA roboti
Kinematska struktura
robotska ruka
postolje robota
poluge robota
Pogoni (motori)
Dijelovi
elektromotori
industrijskih
robota pneumatski pogoni
hidrauliki pogoni
Prigoni
zupaniki
remeni
182
lanani
Hvataljke i/ili alat

Senzori robota
senzori stanja robota
senzori okoline
Raunalo robota
Privjesak za uenje
Kuite robota
Motori
istosmjerni motori
servomotori
korani motori
H-spoj napajanja elektromotora
Prigoni
zupaniki
remeni
Dijelovi mobilnih
(uslunih) robota Izvori energije
baterije i akumulatori
stlaeni zrak (za alate i hvataljke)

Senzori robota
senzori stanja robota
enkoderi, senzori sile, momenta, nagiba
senzori okoline
kontaktni, ultrazvuni, optiki (IC i svjetionik), kompas, GPS,

senzor struje kratkog spoja
Razine programiranja
operativna, taktika, strateka
Naini programiranja
pomou privjeska,
pomou vanjskog raunala

Programiranje
industrijskih uenje kretnji pri pokretanju privjeskom
robota uenje pokretanjem rukom
Programski jezici
IRL
jezici proizvoaa
Programiranje jednostavnih zadataka

Programiranje mikroupravljaa
Programiranje Ponaajno programiranje
mobilnih robota kretanje, izbjegavanje, uzmak, slijeenje crte,
slijeenje/izbjegavanje zida
Vjebe
Dijelovi Uoavanje pojedinih dijelova na robotu u laboratoriju
industrijskih
183
robota pogoni (motori)
prigoni
hvataljke i/ili alat
senzori robota
raunalo robota
privjesak za uenje
Dijelovi mobilnih Izradba i/ili montaa dijelova mobilnih robota obraenih u teorijskom
(uslunih) robota dijelu nastave.
Programiranje:
pomou privjeska
Programiranje
industrijskih pomou vanjskog raunala
robota
Programski jezik proizvoaa robota
Programiranje jednostavnih zadataka
Programiranje mikroupravljaa
Programiranje Ponaajno programiranje
mobilnih robota kretanje, izbjegavanje, uzmak, slijeenje crte,
slijeenje/izbjegavanje zida
Preventivno odravanje prema uputama proizvoaa

Odravanje
Uklanjanje kvarova
robota
Dokumentiranje servisa i kvarova
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi: usvojenost programskih sadraja, laboratorijske vjebe,
Elementi i oblici
izradba projektnog zadatka i praenje programskih sadraja (odnos
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, zadatci objektivnog tipa,
polaznika:
laboratorijske vjebe, seminarski rad i projektni zadatak.
Literatura
184
Naziv predmeta: RADIONIKE VJEBE (IZ AUTOMATIZACIJE)
Razred: etvrti (4.)
projektirati jednostavne upravljake sklopove koritenjem logikih
funkcija, dijagrama kretanja (put-korak i put-vrijeme), dijagrama
toka i funkcijskog blok dijagrama (uporabom raunala)
koritenje upravljakih i izvrnih elemenata (elektrikih,
U etvrtom pneumatskih, hidraulikih)
razredu polaznik
spojiti odabrane senzore u upravljake ili regulacijske sustave
e stei sljedee
jednostavnih automatiziranih strojeva ili ureaja
ishode uenja:
simulirati rad sustava
napisati na raunalu upravljaki program za industrijski robot

simulirati rad robota
Razrada
Nastavne
cjeline
Rjeavanje Izradba logikih shema iz logikih jednadbi
upravljakih Izradba relejnih i spajanje shema iz logikih shema
zadataka Simulacija i provjera ispravnosti logikih shema na procesoru
Regulirani Primjena reguliranih sustava
sustavi
Programiranje Programiranje memorijskih, vremenskih funkcija i brojila
mikroupravljaa
Programiranje Rad s programskim blokovima (potprogramima)
PLC-a
Sustavi za Povezivanje PLC-a, raunala i opreme
nadzor, voenje i Programiranje SCADA sustava
prikupljanje
podataka
(SCADA)
Montaa mobilnih Izradba i/ili montaa dijelova mobilnih robota
robota
Programiranje Programiranje mobilnih robota
robota Programiranje industrijskih robota
Napomena:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, projektni zadatak.
praenja i Oblici: usmena provjera, projektni zadatak.
vrjednovanja
185
polaznika:
Literatura
186
Naziv modula PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Pneumatika
Popis strukovnih Hidraulika
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

osmisliti samostalno i ostvariti jednostavne pneumatske i
Cilj modula: hidraulike sheme te sustave i primijeniti ih u svim granama
tehnike
Projektirati, izraditi i odravati pneumatske i hidraulike sheme i

Opis modula:
sklopove.
Nastavni Pneumatika (3. razred, 3 sata, 5 bodova)
predmeti koji se Hidraulika (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
izvode u ovom
modulu:
187
Naziv nastavnog predmeta: PNEUMATIKA
Razred: trei (3.)
1. izraditi jednostavne sheme spajanja
2. specificirati potrebne pneumatske elemente prema shemi

U treem razredu spajanja
polaznik e stei
sljedee ishode 3. odabrati specificirane pneumatske elemente iz kataloga
uenja: 4. spojiti odabrane elemente prema shemama spajanja uz
provjeru funkcionalnosti
5. otkriti kvarove na opremi i zamijeniti oteene elemente

Razrada
Nastavne
cjeline
Definicija pneumatike
prednosti i nedostaci stlaenog zraka
podruja primjene pneumatike

Osnovni pojmovi opis pneumatskog sustava
pneumatike
Osnovna svojstva zraka i zakoni plinova
veliine stanja u pneumatici
promjene stanja (p-V dijagram)
Kompresori
tehniki proces stlaivanja zraka
izvedbe kompresora (klipni, rotacijski)

Sustav za
dobavu i razvod Kompresorske stanice
stlaenog zraka Tlane posude (spremnici)
Suenje zraka
Razvodna mrea stlaenog zraka
cijevi i spojni elementi
Elementi pripreme zraka

filtar zraka
odjeliva kondenzata
Priprema
stlaenog zraka regulator tlaka
zauljiva (nauljiva)
Pripremna grupa zraka
Translacijski izvrni elementi
jednoradni cilindri
dvoradni cilindri
specijalni cilindri
Pneumatski
izvrni elementi odabir cilindara
Rotacijski izvrni elementi (pneumatski motori)
zaokretni cilindri
rotacijski strojevi
Pneumatski Ventili
188
upravljaki pneumatski razvodnici
elementi
zaporni ventili
protoni ventili
kombinirani ventili (vremenski lan)
tlani ventili
cijevni zatvarai
Specijalni Vakuumski ureaji za prihvat

pneumatski Pneumatski bezkontaktni senzori
elementi Pneumatski indikatori
Metode pneumatskog upravljanja
Blokirajui signal
VDMA - metoda
Pneumatsko funkcijski dijagram
upravljanje Kaskadna metoda
funkcijski krug
Korana metoda (taktna metoda)
taktni moduli
Opis elektropneumatskog sustava
Elektrini elementi za obradu signala
tipkala, sklopke
releji, sklopnici
Elektropneumati- bezkontaktni davai signala (senzori)

ka
Elektropneumatski razvodnici
konstrukcijske izvedbe
Elektropneumatske metode (korana, taktna)

Pneumatsko elektrini pretvornik signala (tlana sklopka)
Razvojni pravci pneumatike i elektropneumatike
Odravanje pneumatskih sustava
Tehniko odravanje
tekue odravanje
preventivno odravanje
Odravanje Dokumentacija
pneumatskih funkcijski plan
sustava grafcet
sheme spajanja
Lista pogreaka
Akcijski plan
FMEA standard (failure modes effect analysis)
Vjebe
Crtanje pneumatskih shema s komponentama obraenim u
teorijskom dijelu nastave, ispitivanje sheme na raunalnom programu
i spajanje istih na didaktiku plou te putanje u rad
Pneumatsko
upravljanje Uvjeti kretanja cilindra
Pneumatski cilindri - izravno upravljanje (jednoradnim cilindrom,
dvoradnim cilindrom)
189
Pneumatski cilindri - neizravno upravljanje (jednoradnim
cilindrom,dvoradnim cilindrom)
Mehaniki granini prekidai

razvodnik 3/2 u funkciji graninog prekidaa
Logiki uvjeti (logike funkcije)

Zaporni ventili
logika ILI - funkcija
logika I funkcija
kombinacija logikih funkcija
Protoni (strujni) ventili

jednosmjerno priguni ventil
brzoispusni ventil
Tlani ventili
upravljanje proslijedno tlanim ventilom
Upravljanje ovisno o vremenu

ventil s kanjenjem ukapanja
ventil s kanjenjem iskapanja
Pneumatsko upravljanje s dva cilindra ovisno o putu

VDMA metoda
metoda s kratkim izlaznim signalom
funkcijski dijagram
granini prekida s zglobnim aktiviranjem
Kaskadna metoda
Funkcijske funkcijski krug
metode
kaskadni razvodnici
Taktna metoda
taktni moduli
funkcijski plan
Kombinacija metoda
kaskadna i taktna
Izravno i neizravno upravljanje cilindrima

Granini elektrini prekida
Bezkontaktni granini prekidai - senzori
Relej s kanjenjem ukapanja i iskapanja
Krugovi samoodranja (memorijski lan)
Elektropneumat-
Upravljanje ovisno o putu i brzini
sko upravljanje
Upravljanje ovisno o putu s dva cilindra
Kaskadna metoda
Taktna metoda (koritenjem monostabila)
Taktna metoda (koritenjem bistabila)
Kombinacija metoda
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50 % slui povezivanju
Napomena:
190
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
191
Naziv nastavnog predmeta: HIDRAULIKA
Razred: etvrti (4.)
1. izraditi jednostavne hidraulike sheme spajanja
2. specificirati potrebne hidraulike elemente prema shemi

U etvrtom spajanja
razredu polaznik
e stei sljedee 3. proraunati i odabrati hidraulike elemente iz kataloga
ishode uenja: 4. spojiti odabrane elemente prema shemama spajanja uz
provjeru funkcionalnosti
5. otkriti kvarove na opremi i zamijeniti oteene elemente

Razrada
Nastavne
cjeline
Definicija hidraulike
Podruja primjene hidraulike
Podjela hidraulike (industrijska, mobilna)
Osnovni pojmovi
hidrostatika
hidraulike
hidrodinamika
Radne tekuine za hidraulike sustave

Dobivanje hidraulike energije
Hidraulike crpke
izvedbe hidraulikih crpki (zupaste, vijane, krilne)
klipno-aksijalne i klipno-radijalne crpke
crpke s promjenjivim radnim volumenom

Hidrauliki
elementi izbor hidraulikih crpki (max. tlak, protok, broj okretaja)
Hidrauliki crpni agregat

Hidrauliki akumulatori
izvedbe hidraulikih akumulatora (mijeh,membrana)
izbor hidraulikih akumulatora
Translacijski izvrni elementi

jednoradni cilindri
dvoradni cilindri
teleskopski cilindri
Hidrauliki izvrni
elementi Rotacijski izvrni elementi (motori)
zupasti motori
klipni aksijalni motori
klipni radijalni motori
Hidrauliki razvodnici
osnovne karakteristike razvodnika
Hidrauliki konstrukcijska rjeenja
upravljaki
preklapanja klipa
elementi
Tlani ventili
upravljaki (sigurnosni i ukljuni ventili)
192
regulacijski (dvograni i trograni ventili)
Protoni ventili
priguni elementi (prigunice, blende)
udesivi prigunici protoka
regulatori protoka (dvograni i trograni)

Zaporni ventili
nepovratni ventili
deblokirajui nepovratni ventili
Opis elektrohidraulikog sustava

Tipkala, sklopke, releji
Tlana sklopka
Elektrohidrauliki razvodnici
elektrohidrauliki sustav s onoff elektromagnetom
Proporcionalna hidraulika
Elektrohidraulika konstrukcijske izvedbe elektrohidraulikih proporcionalnih
elemenata
elektrohidrauliki sustav s proporcionalnim razvodnicima

Servohidraulika
konstrukcijske izvedbe elektrohidraulikih servorazvodnika
Razvojni pravci hidraulike
Hidrauliki pribor
cjevovodi, prikljuci i brtveni elementi
spremnici i filtri
ureaji za hlaenje i grijanje

Odravanje Odravanje hidraulikih sustava
hidraulikih tehniko odravanje
sustava
prvo putanje u pogon hidraulikog sustava
dokumentacija
mjere sigurnosti pri uklanjanju kvara hidraulikog sustava
zatita okolia (ekologija)
Vjebe
Crtanje hidraulikih shema s komponentama obraenim u teorijskom
Hidrauliki dijelu nastave, ispitivanje sheme koritenjem raunalnog programa i
elementi za spajanje istih na didaktiku plou te putanje u rad
dobivanje Hidrauliki agregat
hidraulike karakteristika crpke
energije
crpke s konstantnim radnim volumenom
Tlani upravljaki ventil (sigurnosni ventil)

karakteristika ventila za ograniavanje tlaka
Hidrauliko Hidrauliki cilindri (hidrauliki motori)

upravljanje hidrauliko upravljanje jednoradnim cilindrom
hidrauliko upravljanje dvoradnim cilindrom
Tlani ventili
193
hidrauliki sklop za regulaciju tlaka
Protoni ventili
hidrauliki sklop za regulaciju brzine
karakteristika regulatora protoka
Zaporni ventili
hidrauliki sklop za blokiranje poloaja cilindra
Diferencijalno upravljanje
Trzaj proklizavanja "stik-slip" efekt
hidrauliki uklijeten klip protudranje
Hidrauliki sklop za akumulaciju energije
Hidraulike ugradnja akumulatora u hidrauliki sustav
funkcijske sheme
Hidraulika sinkronizacija dva i vie cilindara
ugradnja djelitelja protoka u hidrauliki sustav
Hidrauliko upravljanje s dva cilindra

proslijedno tlano upravljanje
Direktno i indirektno upravljanje cilindrima

Granini prekidai
Krugovi samodranja
dominira ukljuenje
Elektrohidrauli-
ko upravljanje dominira iskljuenje
Tlana sklopka
Upravljanje ovisno o putu i brzini
Upravljanje ovisno o putu s dva cilindra
Proporcionalno upravljanje dvoradnim cilindrom ili hidraulikim
Proporcionalno motorom
upravljanje kontrola brzine - rampa

14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
194
Naziv modula OSIGURANJE KVALITETE PROIZVODA I PROCESA
Popis strukovnih Osiguranje kvalitete
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
osvijestiti vanost unapreenja i osiguranja kvalitete te
Cilj modula: pridravanja i primjenjivanja zakonskih propisa i norma (ISO, IEC,
EN, HRN) za rad u tehnici
Opisati postupke kontrole i osiguranja kvalitete, primijeniti postupke

mjerenja dimenzija i oblika, razlikovati dokumente koji se koriste u
Opis modula:
kontroli, obraditi rezultate mjerenja, primijeniti norme iz podruja
osiguranja kvalitete.
Nastavni Kontrola i mjerenje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)
predmeti koji se
izvode u ovom
modulu:
195
Naziv nastavnog predmeta: KONTROLA I MJERENJE
Razred: etvrti (4.)
1. opisati postupke kontrole i osiguranja kvalitete

U etvrtom 2. primijeniti postupke mjerenja dimenzija i oblika
razredu polaznik
e stei sljedee 3. razlikovati dokumente koji se koriste u kontroli
ishode uenja: 4. obraditi rezultate mjerenja
5. primijeniti norme iz podruja osiguranja kvalitete
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovne jedinice i definicije SI
Metrologija Dopunske i izvedene jedinice
Anglosaksonski sustav jedinica (pretvorba u SI sustav)
Pojmovi
mjerenje
tonost mjerenja
mjerna pogreka
mjerni opseg
mjerno podruje
Mjerenje dimenzija
vrste mjerila i mjerni instrumenti
Mjerenje jednostruka mjerila - paralelna granina mjerila, tolerancijska

dimenzija i oblika mjerila
viestruka mjerila ravnalo, pomino mjerilo, mikrometar,

komparator
mjerenje duine optikim mjernim instrumentom

Kontrola oblika (pojmovi, oznaavanje, metode):
kontrola krunosti
kontrola hrapavosti
kontrola ravnoe
Tolerancija oblika i poloaja

Povealo
Mjerenja u optici Mikroskop
Spektrometar
Mjerenja u Mjerenje brzine zvuka
akustici Mjerenje buke
Pojam kvalitete i sustava kvalitete
Nazivi i definicije s podruja kvalitete
planiranje, praenje i osiguranje kvalitete, pregled, potvrda,
Kvaliteta i ovjera
kontrola kvalitete Razvoj sustava kvalitete
Normni niz ISO 9000
Europski model za TQM
Poslovna izvrsnost IQM
196
Ocjenjivanje kvalitete proizvoda i procesa
naini ocjenjivanja, izvritelj ocjenjivanja, opseg ocjenjivanja,
ocjena indeksa kvalitete
Unutranje i vanjsko ocjenjivanje kvalitete

ocjenske liste, upitnici za ocjenjivanje, frekvencija i kriteriji
ocjenjivanja
Statistiki alati za ocjenjivanje kvalitete

Alati za upravljanje kvalitetom
mreni dijagram, dijagram tijeka, oluja mozgova, gantogrami,
mreni dijagram aktivnosti
Alati za praenje kvalitete

ispitni list, histogram, Paretov dijagram, kontrolne karte
Potvrivanje nabavljene robe

ulazna kontrola i naini kontrole
Plan prijema
jednostruki i dvostruki plan prijema
Zavrna kontrola
osnovni pojmovi i cilj zavrne kontrole
Vjebe
Mjerenje dimenzija
vrste mjerila i mjerni instrumenti
jednostruka mjerila - paralelna granina mjerila, tolerancijska

mjerila
viestruka mjerila ravnalo, pomino mjerilo, mikrometar,

Mjerenje
komparator
dimenzija i oblika
Kontrola oblika (pojmovi, oznaavanje, metode)
kontrola krunosti pomou komparatora i prizme
kontrola hrapavosti pomou etalona
kontrola ravnoe plan paralelnim staklima
Ocjenjivanje kvalitete proizvoda i procesa

Unutranje i vanjsko ocjenjivanje kvalitete
ocjenske liste, upitnici za ocjenjivanje, frekvencija i kriteriji
ocjenjivanja
Alati za praenje kvalitete
ispitni list, histogram, Paretov dijagram, kontrolne karte
Kontrola
kvalitete Potvrivanje nabavljene robe
ulazna kontrola i naini kontrole
Plan prijema
jednostruki i dvostruki plan prijema
Zavrna kontrola
osnovni pojmovi i cilj zavrne kontrole
Nastavni se proces 50% vremena izvodi na vjebama radi

zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui
Napomena:
povezivanju usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom
primjenom.
197
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
198
2.2.3. Izborni strukovni moduli
Naziv modula AUTOMATIZACIJA PROCESNIH POSTROJENJA

PLC-ovi i mikroupravljai
Popis strukovnih Primjena mehatronikih konstrukcija
jedinica ishoda Automatizacija procesnih postrojenja
uenja iz
standarda
kvalifikacije

projektirati i povezati automatizirani procesni sustav voen
Cilj modula: pomou PLC-a i/ili mikroupravljaa
Opis modula: Modul je nadogradnja obveznog modula Automatizacije.

Sloene mehatronike konstrukcije (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni PLC-ovi i mikroupravljai (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
predmeti koji se Mikro i nano mehatronika (4. razred, 1 sat, 2 boda)
izvode u ovom Automatizacija procesnih postrojenja (4. razred, 3 sata, 5
modulu: bodova)
199
Naziv nastavnog predmeta: SLOENE MEHATRONIKE KONSTRUKCIJE
Razred: trei (3.)
1. opisati mehatronike strukture prema funkciji

U treem razredu
polaznik e stei 2. razlikovati naine generiranja 3D modela pomou raunala
sljedee ishode
3. primijeniti datoteke standardnih elemenata
uenja:
4. simulirati mehatronike konstrukcije
Razrada
Nastavne
cjeline
Nosivi dijelovi i sklopovi
pogon
prigon
Struktura
sklopovi voenja
mehatronike
konstrukcija izvrni elementi
mjerni sustav i senzori
upravljanje
Konstrukcije s izvrnim elementima pravocrtnog gibanja

Mehatronike
s neposrednim pogonom i mjernim sustavom
konstrukcije
translacije s pretvorbom rotacijskog gibanja u pravocrtno
Konstrukcije rotacijskog gibanja izvrnog elementa

Mehatronike kontinuiranog gibanja i upravljanja
konstrukcije diskretnog gibanja indeksiranjem
rotacije
s pretvorbom pravocrtnog gibanja u rotacijsko
Vjebe
Projektni zadatak
Stanica za distribuciju
modularnog
Stanica za sortiranje
proizvodnog
Stanica za kontrolu
sustava (MPS-a)
Idejna rjeenja i kinematska shema uz izbor upravljakog sustava
Proraun kinematskih veliina i dimenzioniranje
Oblikovanje
Izradba 3D modela pomou raunala i simulacije
mehatronike
Izradba dokumentacije
konstrukcije
Izradba shema upravljanja
Izradba sastavnice dijelova i standardnih elemenata
slui rjeavanju raunskih zadataka i vjebi koje se izvode raunski i
crtanjem pomou raunala uz podrku raunalnih programa u
Napomena:
raunalnoj uionici.
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
rada: metoda grafikih radova, laboratorijska metoda.
200
rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
laboratorijske vjebe, projektni zadatak i seminarski rad.
Literatura
201
Naziv nastavnog predmeta: PLC-OVI I MIKROUPRAVLJAI
Razred: etvrti (4.)
1. spojiti potrebne senzore na binarne ili analogne ulaze PLC-a ili

mikroupravljaa i izvrne elemente preko releja ili izravno na
digitalne ili analogne izlaze
U etvrtom 2. provjeriti simulacijom funkcionalnost svakog senzora
razredu polaznik
3. povezati i provjeriti simulacijom funkcionalnost izvrnih
e stei sljedee
elemenata
ishode uenja:
4. uoiti uzroke i posljedice nepravilnog spajanja
5. programirati PLC i mikroupravlja
6. umreiti vie PLC-a ili mikroupravljaa serijskom vezom

Razrada
Nastavne
cjeline
Opis rada programa za programiranje PLC-a
Vrste programiranja FBD, LAD, STL
Organizacija memorije kod PLC-a
Osnovne, vremenske, matematike i funkcije prijenosa
Potprogrami
PLC
Prekid programa (interrupt)
Umreavanje PLC-a
Rad s HMI ureajima
PWM regulacija istosmjernog motora
Rad s brzim brojaima
Opis ulaza i izlaza koritenog mikroupravljaa
Meusklop za povezivanje mikroupravljaa i motora
Mikroupravljai Povezivanje mikroupravljaa na LCD pokaziva
Princip rada matrine tastature
Beina komunikacija mikroupravljaima
Vjebe
Analogni ulazi i izlazi
Potprogrami
Prekid programa (interrupt)
Umreavanje minimalno dva PLC-a i raunala
PLC
Rad s HMI ureajima
Rad s frekvencijskim pretvaraima
PWM regulacija istosmjernog motora
Rad s brzim brojaima
Upravljanje rada koranih motora
Upravljanje brzinom vrtnje DC motora PWM
Mikroupravljai Ispisivanje podataka na LCD pokaziva
itanje podataka s matrine tastature
Beina komunikacija mikroupravljaima
Nastavni se proces 50% vremena izvodi na vjebama radi
zadovoljenja kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui
povezivanju usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom
Napomena:
primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
202
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
203
Naziv nastavnog predmeta: MIKRO I NANO MEHATRONIKA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
1. objasniti rad mikro/nano mehatronikih elemenata i ureaja
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Pojam fluidike
Podruja primjene fluidike
Podjela fluidikih elemenata
strujni ili dinamiki (bez pokretnih dijelova)
statiki (s pokretnim dijelovima)

Osnovni pojmovi
fluidike kvazistatiki
analogni
digitalni
Vrste fluida za fluidike sustave

Analogija karakteristinih veliina fluidikih i elektrikih sustava
Naela rada fluidikih strujnih elemenata
Izvedba razliitih strujnih elemenata
analogni strujni elementi
digitalni strujni elementi

Fluidiki strujni
gradnja sloenih sklopova
elementi
nain izradbe strujnih elemenata
Periferni elementi (davai signala. senzori i sl.)

Simboli i naini spajanja
Primjeri primjene
Razliita konstrukcijska rjeenja elemenata s pokretnim dijelovima
s klipovima
s membranama
s zavojnicom
Fluidiki statiki
elementi s folijom
kombinirani
Periferni statiki elementi raznih konstrukcija

Simboli i naini povezivanja
Primjeri primjene
Pravci razvoja minijaturnih pneumatskih elemenata
Minijaturni kompresori
Minijaturni upravljaki elementi
Novi naini aktiviranja elemenata (aktuatori)
Mikropneumatski
elektriki (elektrostatski, piezoeletrini, elektrosomozni,
elementi
elektroforezni)
magnetski (magnetski, magnetostriktivni, ferofluidni)
toplinski (toplinskim irenjem, promjenom strukture faza-slitine
204
koje pamte SMA)
optiki, izravnom i neizravnom interakcijom
mehaniki (translacijskim/rotacijskim pojaanjem, akustino

valovima i vibracijama)
kemijski/ bioloki (kemijskom reakcijom, elektroaktivni polimeri)

Primjeri mikro upravljakih elemenata temeljenih na novim nainima
aktiviranja
Usporedba razliitih naina aktiviranja
to su MEMS-ovi?
Mehaniki elementi MEMS-ova
Konstruktivni elementi MEMS-ova
Nain i postupci izradbe
Tipini primjeri elementa realiziranih kao MEMS
mikro crpke
elektrostatike crpke
piezoelektrine crpke
Mikroelektrome-
crpke s termoaktuatorima
haniki sustavi
(MEMS) crpke s pneumatskim/hidraulikim aktuatorima
magnetske crpke (elektromagnetske, ferofluidne)

rotacijske hidrodinamike crpke
Utjecaj Casimirove sile

Minijaturni izvrni elementi
minijaturni pneumatski aktuatori
gumeni aktuatori
Nano aktuatori
Senzori
tlani senzori
akceleratori
bioloki senzori
Primjena
senzori na prometalima
MEMS-ova
Primjena u medicini i biologiji
Primjena u telekomunikacijama i tv-industriji
Primjena kod robota (mikro i nano roboti)
Primjena u drugim podrujima ljudske djelatnosti
Razvoj i budunost MEMS-ova (NEMS-ova)
Napomena: Nastavni se proces 100% vremena izvodi kao teorijska nastava.
Ostalo
rada: rad.
205
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
206
Naziv nastavnog predmeta: AUTOMATIZACIJA PROCESNIH POSTROJENJA
Razred: etvrti (4.)
1. koristiti norme za oznaavanje procesnih sustava u projektnoj

dokumentaciji i raunalnim programima
U etvrtom 2. primijeniti osnovna naela termodinamike na nain rada
razredu polaznik procesnih sustava
e stei sljedee
ishode uenja: 3. izraditi jednostavan procesni sustav (grupni rad na projektu)
4. odravati procesni sustav
5. otkriti i otkloniti kvar na procesnom sustavu

Razrada
Nastavne
cjeline
Pumpe
Ventili i ostala oprema cjevovoda
Procesna oprema
Elementi
spremnici
procesno-
energetskih mijealice
postrojenja grijai
Senzori
Regulacijska oprema
Postupak Dijagram instalacija - PI dijagram
projektiranja Dijagram toka i voenja procesa EMCS/MUR
sustava
Regulator
Procesorski dio ulaz u regulator (statika karakteristika, skala stvarnih veliina,
sustava granice eljenih veliina, alarmi)
izlaz iz regulatora (izlazni signal, granice izlaznog signala)

Normirani signali
Praktina Popis opreme
primjena Izradba shema spajanja
dijagrama Oznaavanje opreme oznanim slovima
Odreivanje potrebne energije za rad i pomone elektrine energije
Provjera ispravnosti rjeenje (analiza)
Sinteza i analiza Statiki i dinamiki model
regulacije Odreivanje parametara sustava
Odabir komponenata regulacijskog kruga
Naela sigurnog rada
Sigurnost rada
Sigurnosna oprema
Strategija putanja u rad
Spajanje pomone energije
Putanje u rad Provjera dijelova upravljakog i regulacijskog sustava
Odreivanje pripremnog stanja sustava
Otkrivanje i uklanjanje pogreaka
Definicija odravanja
Odravanje Sustavni pristup odravanju
Pronalaenje pogreaka
Vjebe
Standardna Regulacija
regulacija
207
protoka
temperature
razine
tlaka
protoka s grijaem na izlazu

tlaka s grijaem na izlazu
razine s grijaem na izlazu

Podeavanje parametara sustava
Regulacija s Regulacija protoka
vanjskom Regulacija temperature
eljenom regulacija razine
veliinom Regulacija tlaka
Regulacija protoka
Regulacija s Regulacija temperature
omjerima regulacija razine
Regulacija tlaka
Regulacija protoka
Unapredna Regulacija temperature
regulacija regulacija razine
Regulacija tlaka
Regulacija protoka
Kaskadna Regulacija temperature
regulacija regulacija razine
Regulacija tlaka
Spajanje pomone energije
Provjera dijelova upravljakog i regulacijskog sustava
Putanje u rad
Odreivanje pripremnog stanja sustava
Otkrivanje i uklanjanje pogreaka
Odravanje Pronalaenje pogreaka
Napomena:
slui rjeavanju raunskih zadataka.
Ostalo
rada: rad.
Literatura
208
Naziv modula AUTOMATIZACIJA ENERGETSKIH POSTROJENJA
Toplinski procesi i strujanje fluida
Popis strukovnih Automatizacija procesnih postrojenja
jedinica ishoda Obnovljivi izvori energije
uenja iz
standarda
kvalifikacije

Cilj modula: izraditi i odravati jednostavne energetske sustave
Poznavati toplinske procese i mehaniku fluida. Izraditi i odravati

Opis modula: jednostavni energetski sustav. Postaviti i pustiti u pogon energetski
sustav s obnovljivim izvorima energije.
Termodinamika (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni Mehanika fluida (4. razred, 1 sat, 2 boda)
predmeti koji se Automatizacija procesnih postrojenja (4. razred, 3 sata, 5
izvode u ovom bodova)
modulu: Obnovljivi izvori energije (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
209
Naziv nastavnog predmeta: TERMODINAMIKA
Razred: trei (3.)
1. opisati osnovne toplinske veliine i zakone nauke o toplini
U treem razredu 2. primijeniti zakone termodinamike u tehnikim sustavima

polaznik e stei 3. opisati osnovne veliine i zakone mehanike fluida
sljedee ishode
uenja: 4. razlikovati tipove strujanja fluida kroz cijevi i opisati popratne
pojave
5. ustanoviti utjecaj ugraenih elemenata na strujanje

Razrada
Nastavne
cjeline
Temperatura: temp. skale, mjerne jedinice i instrumenti za mjerenje
temperature
Osnovne veliine
Tlak: definicija, dijagram tlaka, jedinice i instrumenti za mjerenje
stanja
Volumen: definicija, mjerne jedinice i instrumenti za mjerenje
prostornog i protonog volumena
Toplinsko Linearno rastezanje
rastezanje Povrinsko i prostorno rastezanje
plinova
Koliina topline i Toplina i specifini toplinski kapacitet: toplinski kapacitet definiranje i
specifini mjerne jedinice
toplinski Temperatura izjednaenja
kapacitet
Molekularno-kinetika teorija topline
Plinski zakoni: Gay-Lussacov, Boyle-Mariotteov, Scharl-ov, i opi
plinski zakoni
Toplinsko
Plinska konstantna jednadba stanja idealnih plinova
rastezanje
Normalno stanje i pojam mola, normalni kubni metar, Avogardov
plinova
zakon
Opa plinska konstanta i molarna jednadba stanja
Plinske smjese
Odnos topline i mehanikog rada: zakon o odravanju energije i
Prvi glavni metode izraunavanja rada u p-v dijagramu
stavak Specifini toplinski kapacitet za kg i kmol i njihova ovisnost o
termodinamike promjeni temperature
Prva glavna jednadba termodinamike: unutarnja energija i entalpija
Promjene stanja Izohora, izobata, izoterma, adijabata, politropa (deformacije,
idealnih plinova zakonitost i prikaz u p-v dijagramu)
Sutina 2. glavnog stavka: toplinski t-s dijagram, povratni i
Drugi glavni nepovratni procesi i bit entropije
stavak Kruni procesi u toplinskom dijagramu Carnot, Diesel, Otto, procesi
termodinamike plinskih turbina, kompresora i motora SUI
Izmjenjivai topline
Isparavanje i kondenzacija: p-v i h-p dijagrami za mokru,
suhozorienu i pregrijanu paru
Toplinski dijagrami za vodenu paru: t-s i h-s dijagrami, koritenje
Vodena para
dijagrama i tablica
Promjene stanja mokre pare: izohora, izobata, izoterma, adijabata i
politropa
210
Kruni procesi parnih strojeva: izraunavanje snage, potroka pare i
stupnjeva djelovanja parnih turbina i parnih stapnih strojeva
Odstupanja od zakona idealnih plinova: Von der Woalsova jednadba
Primjena stanja, priguivanje i Joule-Thomsonov efekt
tehnikih para Rashladni ureaji: Carnot ciklus, ciklus kompresorskog ureaja i
dizalice topline
Provoenje topline (konstrukcija) kroz jednostruke i sloene ravne
stijene i cijevi
Prijenos topline (strujanje ili konvekcija)
Prijelaz topline Prolaz topline (kondukcija konvekcija)
Zraenje topline (radijacija)
Tehniki izmjenjivai topline (hladnjaci, zagrijai, kondenzatori,
isparivai pregrijai)
Oblici i brzine strujanja
Jednadba neprekidnosti (kontinuiteta) strujanja
Energija strujanja; h-s i p-v dijagram
Strujanje kroz cijevi (usporeno i ubrzano)
Strujanje plinova
Strujanje kroz proirenje i neproirenje sapnice sa i bez trenja
i para
Strujanje kroz okretno lopatino kolo i transformacija kinetike
energije u mehaniku
Gubici pri transformaciji energije i stupnjevi djelovanja kod parnih i
plinskih turbina
Vlanost zraka: zasienost zraka, relativna i apsolutna vlaga
h-x dijagram za vlani zrak
Vlani zrak
Suenje zraka i mijeanje zranih struja; mijeanje s vodom i parom
Ishlapljivanje
Temperatura zapaljenja i izgaranja
Stehiometrija izgaranja krutih , tekuih i plinovitih goriva
Izgaranje Gornja i donja ogrijevna vrijednost i njena ovisnost o temperaturi
Odreivanje koliine kisika i zraka potrebnog za izgaranje goriva
Sastav i koliina dimnih plinova
Napomena:
slui rjeavanju raunskih zadataka.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja i praenje programskih
praenja i sadraja (odnos prema radu).
polaznika: seminarski rad.
Literatura
211
Naziv nastavnog predmeta: MEHANIKA FLUIDA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom 1. opisati osnovne veliine i zakone mehanike fluida

razredu polaznik 2. razlikovati tipove strujanja fluida kroz cijevi i opisati popratne
e stei sljedee pojave
ishode uenja:
3. ustanoviti utjecaj ugraenih elemenata na strujanje
Razrada
Nastavne
cjeline
Fizikalne veliine i mjerne jedinice
tlak
volumen
gustoa
Znaajke fluida Svojstva fluida

stlaivost
brzina prostiranja zvuka

unutranje trenje
utjecaj temperature na fluide
Hidrostatski tlak
Hidrostatiki paradoks
Tlaenje tekuine, Pascalov zakon
Statika fluida Zakon spojenih posuda
Pretvorba sile
Pretvorba tlaka
Uzgon
Fizikalne veliine i mjerne jedinice
protok
brzina strujanja
viskoznost
Laminarno i turbulentno strujanje

Hidrodinamika Zakon kontinuiteta
Dinamiki tlak
Zakon o odranju energije Bernoulijeva jednadba
Zakon istjecanja
Gubici energije uslijed trenja
Pad tlaka u cijevima
Teorija slinosti
Napomena: Nastavni se proces 100% vremena izvodi kao teorijska nastava.
Ostalo
rada: rad.
212
Literatura
213
Naziv nastavnog predmeta: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Razred: etvrti (4.)
1. odabrati odgovarajui obnovljivi izvor energije
2. uskladiti komponente energetskog sustava
3. dimenzionirati pravilno komponente sustava

U etvrtom
razredu polaznik 4. napraviti trokovnik za izradbu energetskog sustava i analizu
e stei sljedee isplativosti
ishode uenja: 5. spojiti energetski sustav
6. pustiti energetski sustav u pogon
7. izraditi tehniku i tehnoloku dokumentaciju primjenjujui

norme
Razrada
Nastavne
cjeline
Utjecaj izvora Izvori energije
energije na Utjecaj izvora energije na razvoj staklenikih plinova i na zagaenje
okoli okolia
Sunce kao izvor energije
Obnovljivi izvori
Geotermalna energija
energije
Energija plime i oseke
Komponente sustava
Projektiranje i dimenzioniranje sustava
Solarni toplinski
Izradba trokovnika i analiza isplativosti
sustavi
Spajanje sustava
Putanje sustava u pogon
Komponente sustava
Toplinske crpke Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Komponente sustava
Fotonaponski
sustavi
Spajanje sustava
Komponente sustava
Vjetroagregati Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Komponente sustava
Male
hidroelektrane
Biomasa kao izvor toplinske energije
Biomasa Biomasa kao izvor pogonskog goriva
Bioplin
Akumulatori elektrine energije
Spremnici
Gorivi lanci
energije
Ostali spremnici energije
214
Vjebe
Komponente sustava
Solarni toplinski
sustavi
Spajanje sustava
Komponente sustava
Fotonaponski
sustavi
Spajanje sustava
Komponente sustava
Toplinske crpke Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Komponente sustava
Vjetroagregati Izradba trokovnika i analiza isplativosti
Spajanje sustava
Akumulatori elektrine energije
mjerenje karakteristike akumulatora
Spremnici Gorivi lanci
energije elektroliza
ostali spremnici energije

14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
215
Naziv modula NUMERIKI UPRAVLJANI STROJEVI I UREAJI
PLC-ovi i mikroupravljai
Popis strukovnih Primjena mehatronikih konstrukcija
jedinica ishoda Numeriki upravljani strojevi i ureaji
uenja iz
standarda
kvalifikacije

programirati, upravljati i odravati numeriki upravljane strojeve i
Cilj modula: ureaje
Upoznati svrhu i namjenu razliitih numeriki upravljanih strojeva

Opis modula: (CNC) te servisirati i odravati numeriki upravljane strojeve i
ureaje.
Sloene mehatronike konstrukcije (3. Razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni PLC-ovi i mikroupravljai (4. razred, 3 sata, 5 bodova)
predmeti koji se Mikro i nano mehatronika (4. razred, 1 sat, 2 boda)
izvode u ovom Numeriki upravljani strojevi i ureaji (4. razred, 3 sata, 5
modulu: bodova)
216
Naziv nastavnog predmeta: NUMERIKI UPRAVLJANI STROJEVI
Razred: etvrti (4.)
1. prikazati osnovne mehanike sklopove CNC strojeva
2. opisati strukturu elektrinih sklopova CNC strojeva

U etvrtom 3. programirati upravljanje CNC strojem
razredu polaznik
e stei sljedee 4. kreirati korisniki program
ishode uenja: 5. dijagnosticirati zastoje u radu stroja
6. voditi knjigu odravanja stroja
7. servisirati i odravati stroj

Razrada
Nastavne
cjeline
Pojam numeriki NUS stroj i namjena NUS strojeva
upravljanih Prednosti i nedostatci
strojeva (NUS-a)
i namjena
Podjela NUS strojeva
Podjela NUS-a
Karakteristike i nain rada numeriki upravljanih strojeva
Numeriki upravljane osi i sklopovi NUS-a
glavni pogon
pogoni osi s prigonom i voenjem
spremnik alata
Mehaniki
sklopovi NUS-a ureaji automatske izmjene obradaka i dotura materijala
odvod strugotine
podmazivanje i hlaenje
zatite
Elektro sklopovi NUS-a

vrste CNC upravljanja (digitalno, analogno), proizvoai
vrste servo motora

Elektrosklopovi
NUS-a vrste mjernih sustava NUS-a
funkcija CNC upravljanja
senzori na CNC strojevima
ISO G kod
pozicioniranje - inkrementalno, relativno i apsolutno
Programiranje elementi pozicioniranja
NUS-a
interpolacija (linearna, kruna, helikoidalna)
2-osna i vie-osna interpolacija
Vjebe
Uoavanje pojedinih sklopova i konfiguriranje na simulatoru
Sklopovi NUS-a Mehaniki sklopovi pogoni i prigoni
Elektrosklopovi elektroormar, mjerni sustavi, senzori
Upravljanje Upravljanje strojem u svrhu efikasnog dijagnosticiranja i servisiranja
217
NUS-om procedura ukljuivanja i pokretanja stroja s provjerom napona i
provjerom senzora prema tablici alarma na CNC upravljanju
procedura nalaenja referentne toke stroja
pokretanje stroja u runom, poluautomatskom i automatskom

reimu rada
Dijagnosticiranje zastoja na stroju

postupak dijagnoze jednostavnijih zastoja prema uputama
Dijagnoza proizvoaa stroja
jednostavnih zastoji zbog senzora i izvrnih elemenata, hidraulike, pneumatike,
zastoja stroja pomonih pogona
zastoji uzrokovani zbog greaka softvera i hardvera
Dijagnoza do razine sklopa (servo regulator, mjerni sustav) ili

elementa (osigura, senzor)
itanje elektro dokumentacije, usporedba stanja elemenata na stroju
Dijagnoza i na dokumentaciji
zastoja sklopa Uspostava komunikacije pc- nu jedinica te usporedba korisnikog
softvera i stanja senzora i izvrnih elemenata
Simulacija digitalnih izlaza i ulaza u svrhu testiranja izvrnih
elemenata i sklopa
Programiranje
Programiranje
Programiranje jednostavnih obradaka na simulatoru (tokarenje,
NUS-a
buenje i glodanje)
Servisiranje i redovito odravanje na stroju
Odravanje Zamjena neispravnog sklopa ili elementa
NUS-a Izmjene u korisnikom softveru
Svrha preventivnog i periodikog odravanja
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
Elementi i oblici
praenja i
prema radu).
vrjednovanja
polaznika:
Literatura
218
2.2.4. Zavrni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN

87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
zavrnoga rada (NN 118/09).
219
3. Okruenje za uenje
Ustanova za strukovno obrazovanje:
za izvoenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije potrebno je osigurati

prostorne, materijalne i ljudske resurse propisane standardom kvalifikacije. Za uspjeno
usvajanje ishoda uenja nuno je razredne odjele dijeliti u skladu s uvjetima rada, a za
kvalitetno izvoenje strukovnih modula planirano tjednim satima. Ustanova treba
osigurati opremljene uionice, specijalizirane uionice, laboratorije i druge prostore.
Prostori poslodavaca:
u skladu s kurikulumom potrebno je osigurati obavljanje strunih posjeta tvrtkama koje

imaju automatizirana industrijska i procesna postrojenja te izvoenje dijela radionikih
vjebi u istima s ciljem unapreenja kvalitete ishoda uenja.
4. Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba*

Hrvatski jezik nastavnik profesor hrvatskog jezika i
opeobrazovnog knjievnosti
predmeta
profesor jugoslavenskih jezika
i knjievnosti
diplomirani kroatolog
profesor hrvatske kulture
diplomirani. komparatist
knjievnosti ili profesor
komparativne knjievnosti
(pod uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu)
profesor jugoslavenskih jezika

i knjievnosti sa smjerom
animacija kulture (diplomirao
na Pedagokom fakultetu u
Rijeci do 1991. godine pod
uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz hrvatskog
jezika na tom fakultetu)
magistar hrvatskog jezika i

knjievnosti
magistar edukacije hrvatskog

jezika i knjievnosti
magistar kroatologije
magistar edukacije
kroatologije
magistar kroatistike i
junoslavenskih filologija
Engleski jezik nastavnik profesor engleskoga jezika i

predmeta
diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko
ima poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
221
naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima

poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
Njemaki jezik nastavnik profesor njemakoga jezika i

predmeta
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
njemakoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj ukoliko
ima poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
magistar filolog ukoliko ima

poloenu pedagoko-
psiholoko-metodiku
naobrazbu
Povijest nastavnik diplomirani povjesniar

opeobrazovnog
profesor povijesti
predmeta
magistar edukacije povijesti
magistar povijesti
Etika nastavnik profesor filozofije

opeobrazovnog
magistar edukacije filozofije
predmeta
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
magistar religiozne pedagogije

i katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
222
profesor religijske kulture
magistar edukacije religijskih

znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih znanosti
Geografija nastavnik profesor geografije

opeobrazovnog
profesor geografije i povijesti
predmeta
profesor geografije i geologije
diplomirani geograf
profesor geografije i drugog
predmeta
magistar edukacije geografije

i povijesti

i drugog predmeta
Tjelesna i zdravstvena nastavnik magistar kineziologije

kultura opeobrazovnog
profesor kineziologije
predmeta
profesor tjelesnog odgoja
profesor fizike kulture
profesor fizikog odgoja
Matematika nastavnik magistar edukacije

opeobrazovnog matematike
predmeta
magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunarstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
magistar edukacije fizike i

matematike
profesor matematike
diplomirani inenjer
matematike
profesor matematike i
informatike
diplomirani inenjer
raunarstva i matematike
profesor matematike i fizike
223
profesor fizike i matematike
Fizika nastavnik magistar edukacije fizike

opeobrazovnog
magistar fizike
predmeta
matematike

politehnike
informatike
magistar fizike geofizike

tehnike

kemije
profesor fizike
diplomirani inenjer fizike
Politika i gospodarstvo nastavnik profesor sociologije

opeobrazovnog
magistar sociologije
predmeta
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
Raunalstvo i nastavnik magistar profesor matematike

programiranje opeobrazovnog i informatike
predmeta
magistar inenjer
nastavnik struno- elektrotehnike i informacijske
teorijskih sadraja tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer elektronike i

raunalnog inenjerstva
magistar inenjer raunarstva
magistar inenjer
komunikacijske i informacijske
tehnologije
magistar inenjer automatike i

sustava
struni specijalist inenjer

elektrotehnike
224
raunarstva
magistar informatike u
edukaciji
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
profesor matematike i
informatike
profesor informatike
diplomirani informatiar
profesor elektrotehnike
struni specijalist raunarstva
struni specijalist poslovnih

informacijskih sustava

informacijskih tehnologija
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer elektrotehnike
inenjer raunarstva
struni prvostupnik inenjer

raunarstva

elektrotehnike

struni prvostupnik
informatike
inenjer raunarstva
inenjer informatike
Tehniko crtanje i nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

dokumentacija teorijskih sadraja
magistar inenjer
brodogradnje
strojarstva
diplomirani inenjer
225
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
profesor strojarstva
suradnik u nastavi tehniarska zanimanja

strojarske struke s najmanje
pet godina radnog staa u
struci
srednje strukovno
obrazovanje strojarske struke
s najmanje pet godina radnog
staa u struci
Elementi strojeva nastavnik struno- magistar inenjer

teorijskih sadraja elektrotehnike i informacijske
tehnologije

sustava
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje

elektrotehnike

strojarstva

brodogradnje
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
Mehatronike nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

konstrukcije teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
226
strojarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

struci
srednje strukovno
staa u struci
Tehniki materijali nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
Radionike vjebe (S) strukovni uitelj magistar inenjer strojarstva
magistar inenjer
industrijskog inenjerstva

strojarstva
inenjer strojarstva

strojarstva

politehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
inenjer strojarstva
nastavnik praktine nastave

strojarske struke
227
struci
srednje strukovno
staa u struci
Tehnika mehanika nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
brodogradnje
strojarstva

brodogradnje
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje

struci
srednje strukovno
staa u struci
Osnove elektrotehnike nastavnik struno- magistar inenjer

tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


elektrotehnike

raunarstva
228
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
suradnik u nastavi tehniarska zanimanja elektro

struke s najmanje pet godina
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje elektro struke s
najmanje pet godina radnog
staa u struci
Elektrine instalacije nastavnik struno- magistar inenjer

tehnologije
magistar inenjer
tehnologije

sustava
magistar inenjer
elektrotehnike


elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Radionike vjebe (E) strukovni uitelj magistar inenjer

tehnologije
magistar inenjer
229
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
sustava

elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike


politehnike

srednje strukovno
staa u struci
Elektrini strojevi i nastavnik struno- magistar inenjer

ureaji teorijskih sadraja elektrotehnike i informacijske
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike
230
sustava


elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Elektroniki sklopovi nastavnik struno- magistar inenjer

tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
231
staa u struci
Radionike vjebe (EL) strukovni uitelj magistar inenjer

tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava


elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike
raunarstva

elektronike

politehnike

232
srednje strukovno
staa u struci
Digitalna elektronika nastavnik struno- magistar inenjer

tehnologije

magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava

elektrotehnike

raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Mikroupravljai nastavnik struno- magistar inenjer

teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
tehnologije
233

sustava

elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Pneumatika nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva

struci
srednje strukovno
staa u struci
Hidraulika nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva

struci
srednje strukovno
234
staa u struci
Upravljanje i regulacija nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
sustava

strojarstva
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Senzorika nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
sustava
magistar inenjer
tehnologije

elektrotehnike
diplomirani inenjer
235
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Voenje procesa nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

raunalom teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
sustava
magistar inenjer
tehnologije


strojarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Robotika nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
236
sustava
magistar inenjer
tehnologije
strojarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Radionike vjebe (A) strukovni uitelj magistar inenjer strojarstva
magistar inenjer
tehnologije
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
raunalnog inenjerstava
magistar inenjer
industrijskog inenjerstva

strojarstva
elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
237
diplomirani inenjer
industrijskog menadmenta
inenjer strojarstva

elektrotehnike
strojarstva
elektroenergetike

politehnike
inenjer strojarstva

tehniarska zanimanja
struci
srednje strukovno
staa u struci
srednje strukovno
staa u struci
Kontrola i mjerenje nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
sustava

238
strojarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
PLC-ovi i nastavnik struno- magistar inenjer

mikroupravljai teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

sustava


magistar inenjer
tehnologije

elektrotehnike
raunarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
raunarstva
inenjer raunarstva

elektrotehnike

raunarstva
239
inenjer raunarstva

srednje strukovno
staa u struci
Sloene mehatronike nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

konstrukcije teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

struci
srednje strukovno
staa u struci
Mikro i nano nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

mehatronika teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

sustava

strojarstva
240
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
Automatizacija nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

procesnih postrojenja teorijskih sadraja
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
elektrotehnike

sustava
magistar inenjer
tehnologije
strojarstva

elektrotehnike

brodogradnje
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
elektrotehnike

srednje strukovno
staa u struci
Termodinamika nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
brodogradnje
241
strojarstva

brodogradnje
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje

struci
srednje strukovno
staa u struci
Mehanika fluida nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

teorijskih sadraja
magistar inenjer
brodogradnje

strojarstva

brodogradnje
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje

struci
srednje strukovno
staa u struci
Obnovljivi izvori nastavnik struno- magistar inenjer

energije teorijskih sadraja elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije
sustava
242

strojarstva

elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva

srednje strukovno
staa u struci
Numeriki upravljani nastavnik struno- magistar inenjer strojarstva

strojevi i ureaji teorijskih sadraja
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
tehnologije

strojarstva
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike

struci
srednje strukovno
staa u struci
243
* Napomena: kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue
vrste obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena
naziva nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i
sl.), suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene
agencije.
244
5. Minimalni materijalni uvjeti
Nastavni predmet Oprema Prostor

Hrvatski jezik kolska ploa, grafoskop, standardna uionica
raunalo s pristupom
internetu, projektor i
projektno platno
Engleski jezik kolska ploa (tamna ili standardna uionica,
bijela), raunalo s kabinet za strani jezik
pristupom internetu i
potrebnim softverom,
projektor i projektno platno,
cd player, dvd player
Njemaki jezik kolska ploa (tamna ili standardna uionica,
bijela), raunalo s kabinet za strani jezik
potrebnim softverom,
projektor i projektno platno,
cd player, dvd player
Povijest kolska ploa (tamna ili standardna uionica,
bijela), kreda, raunalo s kabinet za povijest
pristupom internetu,
projektor i projektno platno
Etika kolska ploa (tamna ili standardna uionica,
bijela), kreda, raunalo s kabinet za etiku
pristupom internetu,
Geografija geografske karte svijeta, specijalizirana uionica za
kontinenata i republike geografiju ili kabinet za
hrvatske, topografske karte geografiju, kolsko dvorite
(broj listova dostatan radu
u paru), satelitske snimke,
reljefni modeli, zbirke
minerala i stijena,
prozirnice, raunalna
tehnologija i multimedijalne
prezentacije, internet,
kompas, krivinomjer, gps
ureaj (broj kompasa,
krivinomjera i gps ureaja
minimalno dostatan za rad
u skupinama), grafiki
prikazi, tekstualni materijal
Tjelesna i zdravstvena nastavna sredstva i otvoreni i zatvoreni sportski
kultura pomagala sukladno prostori s prateim
dravnom pedagokom higijenskim prostorijama
standardu za opremanje (sportska dvorana, teretana,
sportskih igralita, dvorana igralita, plivalite),-
i ostalih prateih prostora sukladno dravnom
245
pedagokom standardu
Matematika kolska ploa (tamna ili standardna uionica,
bijela), pametna ploa, kabinet za matematiku,
kreda u boji i geometrijski specijalizirana informatika
pribor, modeli geometrijskih uionica - koritenje
tijela, raunalo s pristupom prilikom realizacije pojedinih
internetu i potrebnim nastavnih tema
matematikim softverom,
Fizika kolska ploa (tamna ili specijalizirana ili standardna
bijela), raunalo s uionica, kabinet za
pristupom internetu, lcd pripremu nastave fizike s
projektor i projektno platno, opremom
pribor za demonstracijske
pokuse
Politika i gospodarstvo kolska ploa (tamna ili standardna uionica,
bijela, raunalo s pristupom specijalizirana informatika
internetu i potrebnim uionica - koritenje
projektorom i projektno prilikom realizacije pojedinih
platno nastavnih tema
Raunalstvo i programiranje projektor, pisa i pristup informatika uionica
internetu, programska
oprema (operacijski sustav,
antivirusna zatita,
primjenski programi,
programsko okruenje
odabranog programskog
jezika)
Tehniko crtanje i projektor, zaslon, raunalo standardna uionica,
dokumentacija za nastavnika s instaliranom specijalizirana uionica,
potrebnom programskom informatika uionica
potporom i pristupom
internetu, raunalo za
svakog polaznika s
instaliranom potrebnom
programskom potporom,
pristupom lokalnoj mrei,
grafoskop i grafoprozirnice
za tehniko crtanje
Elementi strojeva projektor, zaslon, raunalo, standardna uionica,
uzorci elemenata strojeva specijalizirana uionica
Tehniki materijali projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
uzorci razliitih tehnikih specijalizirana uionica
materijala
Radionike vjebe (S) oprema za runu obradu radionica za praktinu
runi alati, oprema za nastavu
strojnu obradu (builica,
glodalica, tokarilica)
Tehnika mehanika grafoskop, transparentne standardna uionica,
folije, projektor i specijalizirana uionica
projekcijsko platno, uzorci
elemenata strojeva i
246
mehanizama, raunalo i
programski paketi iz
sadraja mehanike i
vrstoe
Osnove elektrotehnike projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
radni stolovi za polaznike s specijalizirana uionica
raunalom, potrebnim
softverom i odgovarajuim
prikljucima, mjerni
instrumenti i oprema,
komponente i/ili sklopovi,
pristup internetu
Elektrine instalacije projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Radionike vjebe (ET) oprema za polaganje radionica za praktinu
elektrinih instalacija, nastavu
oprema za ispitivanje i
kontrolu elektrinih
instalacija i elektromotornih
pogona, mehatroniki
sklopovi i ureaji koji e
omoguiti savladavanje
specifinih vjebi
mehatronike
Elektrini strojevi i ureaji projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
radni stolovi s raunalom, specijalizirana uionica
potrebnim softverom i
odgovarajuim prikljucima,
oprema za ispitivanje i
kontrolu ureaja i
elektromotornih pogona,
transformatori i rotacijski
elektrini strojevi
Elektroniki sklopovi projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Radionike vjebe (EL) projektor i zaslon, raunalo, radionica za praktinu
radni stolovi za polaznike s nastavu
raunalom, potrebnim
prikljucima, oprema za
ispitivanje i kontrolu
247
elektronikih elemenata i
sklopova, oprema za izradu
tiskanih ploica i sklopova
Mehatronike konstrukcije projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom i potrebnim
softverom, pristup internetu
Digitalna elektronika projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Mikroupravljai projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Pneumatika projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
radni stolovi s pneumatskim specijalizirana uionica
i elektro pneumatskim
elementima te priborom i
raunalima te potrebnim
softverom, didaktiki
kompresori
Hidraulika projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
radni stolovi s hidraulikim i specijalizirana uionica
elektro hidraulikim
softverom, hidraulika crpka
i spremnik
Upravljanje i regulacija projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Senzorika projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
radni stolovi s pneumatskim specijalizirana uionica
softverom, razliiti senzori,
PLC-i razni releji, didaktiki
kompresori
248
Voenje procesa raunalom projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Robotika projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Radionike vjebe (A) projektor i zaslon, raunalo, radionica za praktinu
radni stolovi s pneumatskim nastavu, dio nastave treba
i elektro pneumatskim organizirati u stvarnim
elementima te priborom i uvjetima rada na
raunalima te potrebnim kompleksnim proizvodnim
softverom, PLC-i razni strojevima i linijama
releji, razliiti senzori,
moduli s razliitim tipovima
regulatora, proporcionalni
pneumatski i hidrauliki
elementi, didaktiki
kompresori, industrijski
robot, mobilni robot,
umreena raunala s
pripadajuim softverima
Kontrola i mjerenje projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
PLC-ovi i mikroupravljai projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
Termodinamika projektor i zaslon, raunalo standardna uionica
Mehanika fluida projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
249
instrumenti i ureaji za
mjerenje protoka,
pristup internetu
Automatizacija procesnih projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
postrojenja radni stolovi s pneumatskim specijalizirana uionica
softverom, PLC-i
mikroupravljai, SCADA
sustavi, razliiti senzori,
moduli s razliitim tipovima
regulatora, proporcionalni
pneumatski i hidrauliki
elementi, didaktiki
kompresori, razliiti modeli
automatiziranih sustava
Mikro i nano mehatronika projektor i zaslon, raunalo standardna uionica
Sloene mehatronike projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
konstrukcije umreena raunala s specijalizirana uionica
odgovarajuim softverom
Numeriki upravljani projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
strojevi i ureaji umreena raunala s specijalizirana uionica
odgovarajuim softverom,
CNC stroj, tokarilica,
glodalica
Obnovljivi izvori energije projektor i zaslon, raunalo, standardna uionica,
raunalom, potrebnim
prikljucima, mjerni
pristup internetu
250
6. Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-0701/11-01-42/11-01

Naziv sektora: Elektrotehnika i raunalstvo
ifra sektora: 07
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi

strukovnog kurikuluma
6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj-ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik

Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
II. Matematiko podruje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belovi, MZOS, Zagreb
III. Prirodoslovno podruje:

mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica
251
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehniko i informatiko podruje:
Raunalstvo i programiranje
eljka Knezovi, prof., AZOO, Split voditeljica
Biljana oda, ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Broanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Krinik, prof., kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Stjepan alkovi, prof., Srednja kola Krapina, Krapina
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica
Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka
Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetniko podruje:
/
VII. Tjelesno i zdravstveno podruje:
Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
252
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio
Drago Boi, ing., Siemens d.d., Zagreb

mr. sc. Miroslav Dujmovi, Tehnika kola za strojarstvo i mehatroniku, Split
Dragutin Hrasti, dipl. ing., Elektrostrojarska kola, Varadin
Stevo Korkut, ing., Projekta d.o.o., Karlovac
Marija Marceli, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
dr. sc. Gojko Nikoli, Tekstilnotehnoloki fakultet, Zagreb
Goran Nuskern, dipl. ing., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Jerko Pandi, dipl. ing., Strojarska tehnika kola Frana Bonjakovia, Zagreb
Tomislav odec, dipl. ing., Konar sklopna postrojenja d.d., Sesvetski Kraljevec
Marin Tvrdi, dipl. ing., Tehnika kola za strojarstvo i mehatroniku, Split
253
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
254

K - Tehnicar Za Mehatroniku - Za Odobrenje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

K - Tehnicar Za Mehatroniku - Za Odobrenje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti,

ASCII - American Standard Code for Information Interchange, sedmerobitni

ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje

BCD - Binary-Coded Decimal, binarno kodirani decimalni brojevi

CAD - Computer Aided Design, projektiranje pomou raunala

CAE Computer Aided Engineering, inenjering pomou raunala

CAM Computer Aided Manufacturing, proizvodnja pomou raunala

CANopen - Controller Area Network, komunikacijski protokol

CAP Computer Aided Programming, programiranje pomou raunala

CAQ Computer Aided Quality Assurance, osiguranje kvalitete pomou raunala

CCD - Charge-Coupled Device, senzor s prijenosom naboja

CIE Computer Integrated Engineering, projektiranje (proizvodnih procesa) pomou

CIM Computer Integrated Manufacturing, proizvodnja pomou raunala

CNC Computer Numerical Control, numeriki upravljan alatni stroj

CROSBI - Hrvatska znanstvena bibliografija

CT - Computed Tomography, raunalna tomografija

DC - Direct Current , istosmjerna struja

EN European Standards, Europski standardi

FBD Function Block Diagram, programiranje pomou funkcijskih blokova

FID - Fast Ionization Devices, diferencijalna sklopka; kontrolna zatitna sklopka

naziv raunalnog programa za isto podruje

GPS - Global Positioning System, globalni pozicijski sustav

HDL Hardware Description Language, programski jezik za opis sklopova

HRAK - Portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske

ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska

IEC - International Electrotechnical Commission, Meunarodna elektrotehnika

IRL - Industrial Robot Language - normirani raunalni jezik za programiranje industrijskih

ISO - International Standards Organization, Meunarodna organizacija za standardizaciju

IT Information Technology, informacijska tehnologija

LAD - Ladder Diagram, programiranje PLC-a pomou ljestviastog dijagrama

LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima

LED Light-Emitting Diode, svjetlea dioda

MOS - MetalOxideSemiconductor, poluvodiki element na bazi spoja metal-oksid

MOSFET - MetalOxideSemiconductor Field-Effect Transistor, tranzistor s efektom polja

na bazi spoja metal-oksid-poluvodi

MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

OSI - Open System Interconnection, meupovezivanje otvorenih sustava

PIN - Personal Identification Number, osobni identifikacijski broj

PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko

PWM - Pulse-Width Modulation , pulsno irinska modulacija

SCADA Supervisory Control And Data Acquisition, raunalni sustav za prikupljanje i

obradu podataka u stvarnom vremenu

SI - Systme International d'Units, Meunarodni sustav mjernih jedinica

STL - Statement List, programiranje PLC -a pomou naredbi

USB - Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica

sklopovski sustav za prikaz slike u boji

WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za

objavljivanje i razmjenu informacija

XS-3 - Excess-3 binary-coded decimal, etverobitni samokomplementirajui kod

1. Opi dio ......................................................................................................... 6

1.2. Cilj kurikuluma.......................................................................................... 6

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja .................................................. 6

2.1. Nastavni plan............................................................................................ 7

2.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 9

2.2.3. Izborni strukovni moduli ................................................................... 199

2.2.4. Zavrni rad ...................................................................................... 219

3. Okruenje za uenje ..................................................................................... 220

4. Kadrovski uvjeti ........................................................................................... 221

5. Minimalni materijalni uvjeti ............................................................................ 245

6. Reference dokumenta ................................................................................... 251

6.1. Referentni brojevi ................................................................................... 251