Glasnik Rijaseta Islamske Zajednice U SFRJ, Godina 1991., Br. 1.

GLASNTK
Rgasetrr Islamske zqjedntce u SFRJ
The l{eratd
oJ tlv Supreme Islamrlc Aullortti.es ln SFR Yugoslauia
ebldt
*_,:JlT,*
1
lzAa.v*
Rijaset IslonskezA**r r SFRI
Urei6n&i rrif
Balvi AIia
lusuf Dokovit
Nedid lbrohimi
Hosor Ma*it
Sulejrnan Mffi
Mdhmd TnW
. Urqffivo
Aziz Ko&ibcgwif
Fikret KnAt
lsrnet l{a.suttovft
Hilmo Neimolifir
Iusuf RntE
Glavni odgovorircl
i
Koft
Fikret
Seheter Uredre
Enes DurmitcvE
lntiski u'ctfii
Musufa CerE
Idriz DenirovE
Hasot Dfrlo
RedZep Liuna
Stahi sarelci
Ibrahim Diototovie
Akif SkenderovE
Muliarem Otn&dii
(Pilanja i odgovoi)
Mesud HafizovE
(prevodi
- na arapski iczi*)
Azra SaraEevii
(prevodi na engleski iaik)
Lektor i koreltu
Enes Durmiievii
Likovna opnenr
Ziio Suieska
UredniStvo i administracija:
71000 Saraievo, Save Kovaieviia 2 (Yugoslavia)
- i 34-603- (fax 2lJ-035)
tel. 214-546
u SFRI' upbaq F u 3-eff11l
E"r#ir "cf"."it Ril;."l" Islamske zajednice--
iliJt'gr".ir"-n;;"bli3i;g -ttini6- p.d
";l;;p;-za informacije
komiteta broiem 528 od r- rv 1968.
'Cu-oi.- izlazi dlvomies"E ;- ; i sadfu sazetke clanaka na
i ensleskom ieziku
^ranskom
Rui<opise u dv-a primjeika sleti na adresu Uredni5tva'
Rukopisi be ne vracalu.
TiraZ: 6.500 priririeraka.
Ciiena broia jtt tlin. corli.nia pretplata 240 din.
Zd inostranstvo trostruko u dinarima ili stranoj valuti'
Zito ratun Rijaseta lslamske zajednice
r,..i rOrOO-CZb-f6-80721-0509tj'-S peS -- Kreditna banla DD Sarajevo (24 .'Glas ik")-
fiJitrilt'iier""utoiioroo-ozo-t6-15-10-01-006068-6 PBS Kreditna banka DD Sarajevo'
Stampa: SP >Svjetlost<, DP Stamparija >Sarajevo<<, Sarajevo
Za Stampariju: Fikret DZePar
Na osnovu 'mi5lienia Republidkog komiteta za .obrazov-anje'.- nauku, kulturu i
lI' I 1980'
ilzier"-Gliu^ sft. biH bioi 02-413/122 od posebnog 'Glasnik Rijaseta Islamske
zajednice u SFRI<< je osloboden osnovnog i poteza na promet proizvoda.
q GLASNIK nlbstd lslan|she 4dnre u ffR.t

brcj
1
JANUAR-FEBRUAR
GODINALIV/91
q GLASNIK E$asetarslarnsroe zAanW u SFILI
SADRZAJ
Aktuelne teme
7 Rcligija i Skola u novom odnosu }{ilmo Neimarlija
12 Se{iatski propisi o prikupljanju i distribuciji zekata
Ibrahim' DZananoviC i Fikret Kardii
dlanci
19 Amaneti Isrff'a i Mi'ridia Mesud l{afizovid
26 O polititxkoj aktivnosti reis.ul'uleme dauievida Mustafa
Imamovid
35 Prilog prouiavanju proSlosti Uiica iz osmanlijskog doba
(1463-ltt62) Hifzija Suljkid
Pogledi i miSljenja
54 'Adl
63 Potreba novog idZtihida
Pitanja i odgovori
76 Pitnnja i odgovori
Dosije
,, 84 Stejt department o vjerskim slobodama u Jugoslaviji

87 Orgnni i tijela Islamske
92 Sjeelnice Rijaseta i
97 Obnova >Merhameta< ,l.lrffi
98 Preporodova Tribina [effi*'., ,
Normativu
100 Odluka
100 Poslovnik
a
Osvrfi i
101 Panorama mistiki
103 Prvi koraci u izuiavanju
108 Biblio grafiia objavljenih

Muharem Omerdid
'-r- t
^
i,j3+ia :rf,ir _.., .
*.- r .: -, !,
'r.' {*r
-.,o.,g.1
't9a
etjl
b&tnril!llJ3Ju+.
t+u trld
q--
.:^*".{iJ I
1./ I c, Le3.-ey' I
+JJL- riJs i+"+ ajtc "/ i*;.rllo ,rlJ I

1 V
ru-rlr-l itS-iJ I 6.r.1-.1 6-.1 c/ IJ-JAJ I ;tSJ I \ Y
,rl,:a,:;,, tS c,..S-i3 Li-\JJJL-il+
,,:rJti.ll
,Jr.:+/;,iL J3ran y'lo ,l)-'! I .:LiLi

e f \t
r.?,+J,j.j3l.i.-. ,|.-l-.J I ,.F+! .,*t*J | ! L:' I I| ;3 Y1
.,1+rr*L I JiJ-,a-
;tll ,O.Jl .,j {^..3++31 ,r,-L i*.,lt.r dr- 3+ f o
.rijisJ.r* trh a- (\A1Y \ t1Y) -

,lJJl., c.rl.rliiJ I
J,tJI oL
r:+Jl rld-.rYl ;l 4-tJl 1Y
i+c+tlu iJ.lr..Jl
' l+c+l13 ; t" "'Y I Vl
iul
.,'i A-.j,-,.t .:!f ;r.c i-'S,-,*l1 a*"JLll irlr3J I At
t+t-.iJ,,
JtFtl
t+I",.iJ. .,j ii-)l*.,J1 AiSlL ll c,t.i.r"o3 6lal AV
uJ41ll .r+t=yJl r*bllJ i*E!f .:1"'lt'\Y
{iJ+Jl ( r.o-sJ-. r i-,r.-n-J J*S,:.:J I iJLcl '\V
u-++ill l-H ( JJJ$*..;rr r i-r.-- J+r- tA
lalilrg.,lJ
JlJi \..
Jl--Jll-i'Lj: i.--3J \..
.:LJl.ri.3jl9:rl- ^llf
I JJL-'. d- qJJ"oJl ,i* \. \

ir,lr *rsl J JJ4 qjJ-J I i.*.,1.1.1 J;f crl3li \ .f
"/
Ffrf l
,-f.:+.r.rr lJ* Un:i+[^r p*, U .:l;.ri.:- i.--31.i \.4

q The Heratd{ tle tuprene lfutu Autfu fr.$Ff.Vtigrxllarrla
CONTENTS
Current Topics
7 A New Relation Between Religion and school Hilnio
Neimarlija
72 sharla Regulations Governing the Raising and the Distri.
bution of the zakilt Ibrahim DZanan6vi and Fikret
Kardi6
Articles
19- M-essagcs of the Isra' and the rVfirfrj Mesud Hafizovi(,

26 About Political Activities of Rais-al-ulama Diemaludin
daulevid Mustafa ImamoviC
35 A contribution fo the study of the Historv
of uiice undcr
the Turkish Rute (t4G3-1562) Hifzija Suljkid
Views and Opinions

54 'Adl
63 The Nccessity of a New ljfihed
Questions and Ansrvers

76 Questions and Answers
Dossier
84 The State Department About Religious Freedom in
Yugoslavia
Chronicle
87 The Botlies'of.the Islamic Community in Yugoslavia
92 The iSessions'of the Riyasat and the Supreme Assembly
97 The Restoration of the >Merhamet<
98 Public Discussions on Thirsdays Otganized by the
>Preporocl<<
Nonnative Acts
100 Decisions
100 The Operating Procedure
Reviews
101 The Panorama of Mystics Hilmo Neimarlija

103 First Steps in Studying Sufism Avdo UZidanin
Bibliography
108 List of Works Published by prof. Kasirn Hadiid
Muharem Omerdid
:r
RELIGTJA t Sxore u NovoM oDNosu
FIILMO NEIN{ARLIJA
Pitanje vjerskog poudavanja ili poudavanja o vjeri u Skolama

rjerovatno je najviSe eksponiran momenat aktuelnih rasprava
politidkih izmjena dru$tvenog poloZaja religije u jugoslovenskim
socijalno-politidkim okvirima. Pokrenuto je tako redi odmah po
instaliranjtr prvih oblika reprezentativne demokratije i stvarnog
politidkog pluralizma u jugoslovenskim prostorima kao jedno
izmedu mnogih pitanja koja su bila ideolo5ki gre5na i politidki
nepoZeljna u vremenima totalne politidke vlasti komunistidke
pr-rrtije i sveobuhvatnog duhovnog monopola marksistidke ideo-
logije. Njegovo pak javljanje slijedilo je jugoslovenske demokrat-
ske procese u njihovom kretanju geopolitidkim smjerom od
Zapada ka Istoku, najprije je obznanjeno, diskutirano i potom
irrstitucionalno definirano u Sloveniji i Hrvatskoj, a sada je
predmet napose Zivih raspravljanja i razliditih izjadnjavanja u
Ilosni i Hercegovini.
U dosadaSnjim izjalnjavanjima o pitanju vjerske pouke ili
lrouke o vjeri u Skolama nlogu se razabrati i razgraniditi detiri
osrlovna stave o moqniem odnosu Skole i religije u novim,
dernokratskim uslovima naieg drudtvenog Zivota. Dva stava su
radikalna i uzajamno iskljudujuia: stav da je potrebno u Skole
uvesti vjeronauku klasidnog tipa kao obavezni predmet, i stav
da Skole i nadalje nemaju niSta sa religijom, zapravo, da ni u
novim nastavnim planovima i programima ne treba biti nikakvih
obrazovnih i vaspitnih saclrZaja afirmativno vezanih za religiju.
Druga dva stava su manje tlpro_Siavajuia i izvjesno je da imaju
neus"pore.tivo vise zagoviradi. Prvi j9 stav da je potrebno uvesti
u;.iiku pouku u Skoie,.iti,3ao fakultativan pledm.et za dije bi
s! slusairje udelici slobodlo opredjeljivali. Drugi.je stav da
uj.irto poudavanje i 'adalje bude vezano za odgovaraju6e
.,rto.tou. vjerskih- zajednica, a da se u Skole uygde predmet
pozitivnog poudavanji o vjeri, to jest, predmet koji bi osiguravao
itjecanje irozitivnih inanji o vjeri uopste i pojedinim religijama
luapose.
^ Naravrro, svaki od ovih stavova ukljuduje odredenu argu-
neniaciju'i u sludaju prvih dvaju stavova nije tesko.pretpostaviti
clu ie areumentaciii ili motivacija eminentno politidke i ideoloske
noiuui.-'Za one koji smatraju'kako je potrebno uvesti vjersku
ponku u Skole kao obavezni predmet razlozi su vjerovatno u
iednostavnoi dinjenici da je vjerorrauka od pamtivijeka bila
'saitauni aio ttotspog obrazovanja i vaspitanja u ovim prostorima
i a; j. iz jugoslavettr"tih Skola naiilno iskljtrdenapukim. politidkim
Oetietori I sa neskrivenim ideolo5kim ciljem. Buduii da vjerni-
t.,-t":i su vazda dinili goiemu veiinu jugoslavenskog stanovni-
-St*,
tiito nije pitao tiaa 1e vjeronauka izbadena iz Skolskih
proqrama i kada se na mjeito vjeronauke uvodio antiteistidki
-predmet
i1oriri2nr kao obavezni za sve, ateistidka manjina
nema moralnog prava da sê suprotstavlja uvodenju vjeronauka
u Skole kojim !e'samo vra6q veCini jedno gradansko pravo koje
joj je nasilno bilo oduzeto. Za one koji su protiv bilo, kakvih
iziniena postojeiih nastavnih p-lanova i PIgg.qTu s obzirom na
rjeiu izvjesni su. pored moguiih antiteistidkih icleolo5kih motiva
i neosvije$tene netrpeljivosti spram religije koja je usadivana
decenijama dugom demonizacijom viere, i sasvim ljudski razlozi
odbijanja nedega 5to se uopdte'ne zna'ili se posve krivo zna.
Kod zastupnika rje5enja o fakultativnoj ukljudenosti vjerske
pouke u 5ko1e razlozi su odito duhovne naravi i tidu se prven-
itveno osobne slobode i osobnog prava u pitanjima vjere.
Vjersku pouku ne treba nikome naturati vei samo pruZiti, kao
odgovaraju(i obrazovni i vaspitni sadrZaj, onima koji to Zele.
Ovaj stav ima utemeljenje kako u doma6oj obrazovnoj tradiciji
tako i u aktualnoj situaciji manje vi5e svih-demokratskih zemalja
u svijetu.
Napokon, zagovaradi pozitivnog poudavanja o vjeri, neovi-
sno o tome kako bi se taj predmet definilao, njegovo opravdanje
nalaze u op5teobrazovnoj zadali i o5novnim humanistidkim
ciljevima 5kole. Vjera uop5te je temeljna odgojna i kulturna
snaga u povijesti a religije su, sa svojim udenjima, institucijama
i praksom, prvorazredne kulturne i druStvene dinjenice. Stoga
je poiriavanje o bitnim dimenzijama vjere i najvaZnijim doktri-
1:
8
nalnim, institucional4p i praktidnim znadenjima pojedinih reli-
gija.neophodan sadrZaj za svako humanistidki cjetoviiij e obraza-
yanj9. ovakvim stavom Zeli se zadrlati svjetovni karaliter Kkole,
karakter Sto je imao. nadelne proklamicije i u dosadasnjim
la.staynil planovima i programima premda je, zapravo, susiin-
ski bio demantiran i iznevjeravan na svim razinima i u svim
podrudjima obrazovanja. umjesto svjetonazorske neutralnosti
ti planovi i proerami su bili, naime. nagladeno ateistidki ili dak
antiteistidki angaLirani, jer su idejnu podlogu imali u marksistid-
kom svjetonazoru.
. _ {. ulazed u praktidne implikacije ovih stavova kao moguiih
rjesenja za novi status religije u jugoslavenskim obrazo-vnim
sistemima- lahko je ustvrditi da oni ne podrazumijevaju samo
pitanje piianjd vjerske
ig.dnog novog starog piedmeta u Skolama.
pouke ili poudavanja o vjeri u Skolama tek je najizraZajniji
momenat kompleksn.og problema odnosa Skole i -religijb u
dru$tvu koje se demokratizira i deideologizira, problema-sio se
nikako ne moZe izjedna_diti sa pukim pbtitetim uredivanjem
institucionalnih veza Skole i religije.
. pnjf 9v9gl, Skola.i religija su u ovim prostorima gotovo
pola stoljeia bile u neprirodnom sukobu uslovijenom vladijucom
ideologijom i. odrZavanom vladajudom poliiikom. Danas su
jngoslavenski obrazovni sistemi u ozbiljnoj krizi, a religijskom
Zivotu se tek osiguravaju pojedini prostori-drustvene stiarnosti
za nornralno izral.avanje. Kriza domaieg obrazovanja nije,
naravno, izazvana sukobom sa religijom nego dugoirajnom
pglitid,kom i ideoloskom nesamostalnoXiu skole Eto 1e Jkllu8ivata
i ideololko-politidki reguliran
odnos prema religiji. Istovreme-
nq: i.kpl_o nije odabrani prostor za novo djelovanje religije i
religijskih z.ajednica- nego..samo_ jedno od podrueja dru5tvenog
Livota u kojem gradani vi5e ne bi trebalo <ia budi uskraieni zi
pravo da budu i vjernici. Stoga se ne moZe raditi o mehanidkom
otklanjanju j.e{nog neprirodnog sukoba na nadin jednako vje-
Stadkog usagla5avanja Skole i religije.
. To znaii u-.prvom redu da je vjerodostojni sadrLaj i oblik
vjerske poykg ili pouke o vjeri u-lkoiama mogud tek onia kada
se nastavni planovi i programi uistinu depolit'iziraju i deideolo-
giziraju. Bez. toga, vjerska pouka ili poirka o vjbri moie biti
samo degradirana za-mjenazamarksizam iti pak njigova jeonato
de.gradirana ideolodka
.suprotnost. U sit-uaiili u tJio; tiiiiorila,
psiholog.ija ili fizika nisu- oslobodene ideoloskih .ii'-"nutu ili
konotacija,. poudavanje o vjeri ili poudavanje vjeri
;"-oruo""o
na. ideologidnost. g..9tug9 strane,'ukoliko "ui utctltirivaiu
uito
kakvu obaveznost slidnu obaveznosti koju
ie u nastivni- pturro-
ui-l i programima imao marksizam, qbrska porrt ifi-oJuf.u o
vjeri bi iznevjeravala princip i unutaniji poriu uliie. " 6atato,
time se ne misli na instaliranje vjerske pouke u Skole koje bi
religiju dovelo u poloZaj obrazovnog sadrZaja koji bi stajao
ignorantski naporedo sa drugim obrazovnim sadrZajima. Po-
trebno je, naime, cijeniti ciljeve i granice obrazovanja i unutarnju
stvarnost religije u njihovoj uzajamnoj nesvodivosti, ali i moguC-
nosti da religija pomogne kvalitativnoj reformi Skole i da Skola
pomogne boljem upoznavanju sa duhovnom i kulturno-povije-
snom stvarnoliu religije.
U Sirem smislu, medutim, problem odnosa Skole i religije,
5to se izoitrava u.pitanju vjerske pouke ili pouke o vjeri u
Skolama, jedan je od niza problema Sto ih postavljaju aktualni
demokratski procesi u jugoslavenskim prostorima. Ti procesi
donose odnose koji impliciraju nova ili bitno drugadija poimanja
osnovnih Zivotnih relacija i rneduljudskih veza. Jer, sa rasapom
revolucionarnog politidkog ustrojstva jugoslavenskog dru5tva
propada i ideologija koja mu je bila imanentna i koja je gotovo
pola stoljeia proZimala sva podmdja dru5tvenog Zivota. Podrudje
javnog i privatnoe. osobnog i kolektivrrog, materijalnog i duhov-
nog sada se izlaZu novom diferenciranju i pcvezivanju, novom
osmi5ljavanju i ttrmadenju. Tako se viSe nijedna oblast ili razina
Zivota ne moZe svoditi na podredenu, marginalnu ili prelaznu
dionicu drudtvene stvarnosti. Religija i ekonomija, umjetnost i
ekologija, obrazovanje i igra, zahtijevaju sada sagledanja na
nadin sloZenih Zivotnih cjelina dije povezanosti i uzajamne
uslovljenosti ne poni5tavaju unutarnju autonomiju svake zaseb-
no. Vidjeti sada religiju i obrazovanje iskljudivo u optici dnevne
politike jednako je nesuvislo kao i vidjeti ekonomiju ili ekologiju
u optici nekada vladaju6e ideologije.
10
l-:l_rL.: J-J.-
X
+ rr tit4 .rj L^r tt ls ;a .rJ I
(;+ctl)
;- U"e*- i.-l ..JJ ; F:rJlfJJ

.n.:l.r-f l I e+--1
F-+ll cr, i,iJlJ i*Jdl Cr, ij>{-Jf ;,L-trJlj_,1 ... t1
.i*+sJ**"*JlCr- t*Jlis L.'.tl,'i.o:r JiS'6ir:Sl e+,-1 6iJt
A+l;ll d d'*Jl JG.rf .r3.l-:Jl 6,.s rLlYt ti^; f+
til:'. ll r 3,r1.( oi +*l t*:ii t.rl^< .li i*- 1.! I i.rL^S :, ,..1;J I
,a-o E 3 J J'--i :'. J J I a !r1 I i*,1 l"l.r L Lc i J J,,-i,, i-.j...rJ I
. LL: )l-î : , ...;rll

A+Lill irr L*i,!l aJl .
-.ll JL--i
Ji
; i*Jrll; **Jl e-, n'S+ y o-:i irt . lli.rI:J13
tfJ- ,,F . i . '. {il}i >tJ. Ai r"/..-r .,.3l'. L. I ..il-i,r
"'i '.41" L ' I
Hilmo Neimarlija
A NEW RELATION BETWEEN RELIGION AND SCHOOL
(Summary)
The pending question of religious instruction at schools is

to be considered as a new moment of a more complex problem
of the relation between school and religion in a sociery which
is on the way to become democratic and deideological. Now
the process of the crystallization of the basic attitudes towards
the position of religion as a school subject is going on with
questions such as whether to have religious instruction as a
compulsory subject or to exclude religious contents completely
from school subjects, to organize religious instruction on an
optional basis only or to introduce courses of the positive studies
of religion in ,eeneral as well as courses on partiiular religions.
The fact is that religion and school, after having been ln an
artificially caused and maintained conflict for half a century,
cannot be brought now into the position of an equally artificial
reconciliation.
LL
Snrulqrsru pRoply o zRIKUzLJANJU
T uiSTruIBUCIJI ZEKATA
TBRAHTM oZaNeNovld
FTKRET randrc
Zekat se u Kur'anu
U.mekanskom periodu Objave,-spominje na osamdeset i dva mjesta.
iekatje imao formu p.-pohrte,
3li.ie kasnije, u mjesecu Sewalu drug-e godine po HiOZiily Uiii
znelto nareden i od tada ima tretman jedne od osnovnih
islamskih vjerskih duZnosti.i- ka-o
_neporecivi farz stoji u irioj
ravni sa namazom, postom i hadLdlom.
. K.ur'a1 uopsteno govori o imovini koja podlij eLe obavezi
davanja zekata, ali o samim korisnicima ovog^vjerJkog davanja
potpuno je konkretan i odreden. Konkretna
Je i nedvdsmislena
naredba Muhammedu (a.s). da se brine o piikupljanju i distri-
puciji zekata. Sunnetom s9 dgtaljnije obrizlaze^na koju vrstu
inrovine. se daje. zekat i odreduje.niiln, to jest, minimim toli
je potrebno ngsje$ov.aqi i iznos dija visina divanja je uslovljen'a
vrstom materijalnih dobara koja podlij eLu obavezi 2ekata. bno
Ito nije detaljnije re-qulisano Kurtanom i sunnetom, r.gulirurro
je praksom ashaba i, kasnije idZtihadom islamske utefie to;a
ig,._po_^
mnog;'m pitanjima, postigla visok stepen sagiasrrojti
(idimi'ul - ulema'1.
t) Irlekanski period objave traje do 622. godine, kada je Muhammed (a.s.) sa svojim
ashabima prelao u N'Iedinu i od kada se poEinje radunati islamska era, Zekat je nareclen
u istoj godini kada i mjesec posta. (Es-Sejjid Sabik, Fikhu-s-sunnc, Bejrut, L977. str.277).
12
PRIKUPLJANJE I RASPODJELA ZEKATA U VRIJEME
ALLAHOVA POSLAMKA
Allah (dZelle le'nuhu) ie obavezao Muhammeda (a.s.) da
s_e brine.o prikupljanju zekata: >rjzmi od dobara n;iho'ir, zeitot,
da-ih njime oiistiS' i blagoslovrjcnim ih uiinil, i"pomoriieZ
njih' molitva tvoja de ih zaista smiriti. A AIIah s^ve iuje i sve
zna<<.')
.. Poslije objavljivanja ovoga ajeta, Muhamed (a.s.) je za

prikup-ljad.e zekata odabirao najistaknutije-
i najudetile istaue,
medu lgjima je bio i Alija bin Ebi raliti.3)
- P.rikuplje'i zekat Poslanik je dijelio ,, siclacru sa kur'anskom
oclredbom: >>zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i
onirna ftoji ga sakupljaju, i.onirna dija srca treba pridbbiti, i za
otkup-iz ropstva, !_nre1a{uienima, i"u swhe na Ailahovu putu,
i putniku namjerniku, Allah je odredio tako ! - A Allah sve zna
i mudar je<.4)
_ Saljuii Mu'az bin DZebela u svojstvu svoga lidnog izaslanika
u Jemen da Siri i objasnjava Islam, poslanik iu izme?u ostalog,
kaZe i ovo: >Poudi ih da
imaju obavezu zekata koji ie se ,rzimaii
od imuCnijih ljudi njihovih i dijeliti siromasima njihovim"s).
. I.7 ov9 -poryke-d?,o:o. Allahova vjerovjesnika, islamska ulema Ce
kasnije zakljuditi vjerJko d"avanje pripada
'''uJir"unr
rh.s. j
snrno muslimanima.6) se. u vrijenie Muhammeoi
Tekat
nlogao utapati u druge drlavne iondove tU"]iul*aU,
lije ueC
Je.o nJemu vodena odvojena evidencija i nad njegoiom aiitriuu-
cijom vrsio je n_adzor sam poslanik. Sakupljueiritili ooeovorni
samo njemu. Nisu smjeli primati pokloni"od d;r"l;;;!kutu,
jer se takav poklon smatrio mitorir.
Imali su obavezu da svu imovinu uredno popilu i proradu-
naju ima li,nisib, i tek tada bi uzimali p-plto,ii irno'r.-zuog
toga su ovaj. posao mogli da obavljaju sarnoûdeni ashabi i
on'i
KoJr su se isticali svojim lidnim poltenjem i pravednosiu.
Kasnije
je islamska ulema, n-a osnovu ove p.akse aiejhiselamove,
ivroita
9l :*lpliati .zekata moraju biti najude"i:i ri"ai, pu-eut i
muozrerllcrl')., Jer takav posao zahtijeva poznavanje islamskih
propisa o zekatu, a ponekad i lidni iOZtiniA. J- --'-'
--ll lr-I ., r'.. tOf .
r l)ercre godine pollidiri, rvluhammed (a.s.) je posrao prikupljade
-,..
plL'mcra krrsa su bila plimila Islam. Iz klasidne tii.rutuie jaznaleriro zekata u sva
koji su vrsili ovu dfZnost. (o-plirnije vffi''Juri,i'er-rurdavi, im'eia mrroei; ashaua
Bejrut, bez god. izdanja, str. 749. i "Aafe;. Fikhu-z.zcfiati, t. II,
r) Et-Tevbe,60.
5) Nluhammecr
Ali Es-sajs, Tcfsiru frjiti-r ahkimi, t. III, Kairo, r374/Lgs3,str.35.
u) D. Vehbet
-^^ Ez-zuhejri, Er-ffkhur-r-isrdmr vc cdiilctuhu, t. II, Damask, r.989. str.
738.
7) Josuf El
Kard6vi, Fikhu-z.zckiti, t. II, str. 5gG5g7.
t3
Sakupljad zekata ni na koji nadin nije smio sam sebi
odredivati iznos koji mu pripada poslije obavljenog posla, ved
je to sam Muhammed (a.s.) dinio. Neki od sakupljada zekata
su shvatili da, poKto ih Kur'an spominje kao korisnike zekata,
mogu sami sebi odrediti iznos koji pripada njima, kao Sto je,
primjerice, udinio Ibni Lutbijj. Ott je, po ovla5tenju Muham-
meda (a.s.), sakupio zekat u plemenu Benu Sulejm i kada je
obavio posao, podnoseii izvje5taj Alejhiselamu rekao je: >Ovo
je vaSe, a ovo je poklon za mene<<. Poslanik ga je ukorio za
ovakav postupak i izmedu ostalog rekao i ovo: >Allaha mi,
svaki od vas koji bespravno uzme- dio zekata dodi ie na Sudnji
dan'noseii to na svome vratu...,,0)
U vrijeme Muhammeda (a.s.) sva imovina koja je podlije-
gah obavezi zekata, bila ona skrivena (bitin) kao Sto su novac,
zlato, srebro ili trgovadka roba, ili vidljiva (zihir): stoka,
poljoprivredni i voiarski proizvodi, i slidno, dolazili su u
zajednidki fond zekata, pa obveznici nisu sami birali korisnike
kojima ie dati zekat, vei je to dinio sam Muhammed (a.s.).
.imao.Poslije smrti Allahova Poslanika, svi prerogativi koje je on
osim vjerovjesnidke, prenose se na halifu, odnosno vodu
muslinrana - imama. Neka plemena otkazuju davanje zekata,
ali ih Ebu Bekr, prvi halifa, prisiljava na vr5enje ove obaveze.
Organizovana islamska drlav a i muslimanska zajedni ca zadrLav a
prikupljanje i distribuciju zekata na isti nadin kako je to vr5io
Aliahov Poslanik. Drugi halifa Omer bin Hattab,zbogizmjenje-
nih okolnosti i dru$tv-nih potreba, obustavlja davanje zekata
>onima dija srca treba pridobiti<. tj. onim osobama koje su duZi
periocl primale zekat pa ili su se >>udvrstili u islamu<< ili su njegovi
otpadnici.e) Dakle, on uvodi princip po kome treba kod davanja
zekrta gledati na prioritet odredenih kategorija i uvaZavati
drudtveni interes i potrebu.
.Od treieg halife Osman bin Affana, dozvoljava se muslima-
nima da zekat na skrivenu imovinu (bdtin): novac, zlato,
srebro... mogu dati i sami kome Zele od korisnika koje imenuje
Kur'an, ali na vidljivu imovinu (zahir): stoku i poljoprivredne
proizvode na primjer, moraju dati sluZbenom prikupljadu, pa
ako to ne udine, odnosno daju ga sami po svom nahodenju,
neie im se uzeti u obzir i imaju tretman kao da ga nisu dali.r'))
Za one koji pokudaju da utaje davanje zekata, pored
ahiretske kazne, predvidena je i ovosvjetska koja se sastoji u
8) Oplirnije o ovome vidi: Dr Jusuf RamiC, Izbor Poslanikovih hutbi, Sarajevo,

1990. str. -l-+.
e) Jusuf El-Karddvi, Fikhu-z-zckiti' str. 59G511).
r0) tvluhamed Ali Es-Sajs, Tcfsiru Sjiti-l-ahkimi, t. ilI, str. 37.
1,4
tome da nadlazna vlast moze da svakom od njih konfiskuje pola
imovine.lr)
Zekat.je, dakle-,.posebno vjersko davanje koje ne spada u
poreze..koje sama drl.ava moZe da odreduje, u.i je to 'vjerski
din koiinr musliman ulazi u zajednicu v;ernika i rtie" urutu po
v jeri12).
PRIKUPLJANJE I RASPODJELA ZF.'KATA

U NASE DOBA
s obzirom na fikhske propise po kojima je jedino islamska

vlast (halifa, imam)-nadleZna oa ur'eci i drganizule prikufljanje,
duvanje i raspodjelu zekata, u savremenom musliminskom
svijetu ovo pitanje se rije5ava na dva nadina.
. U zemljama !.kojima Islam uZiva status drZavne vjere,
zakonom se ureduje pitanje izvrsavanja obaveze zekata za
musiimane. Ta r-egulativa obuhvata preiiziranje vrste i kolidine
koja podlijeZu-ovoj obavezi, iradin i vrijeme prikupljanja
r9_"913
usm;eravanja.raspodjele.prikupljenih sredstiva ni tati,gorije
korisnika predvidene Kerijatskim propisima. Radi ilustiacije
nave5cemo nekoliko.primjera iz zemalla u kojima su preduzeti
napori za sistematskim uvodenjem islainskih
javm fropisa i ustanova
u Lwot.
UPakistanu ie: u procesu islamizacije pravnog sistema
tgTg-rggg, {oryjef zakin o zekatu i uiuru tZ"r.ui-ina ushr
ordinance, 19.80) u kome je za sunijske muslimane proglaseno
obavezno naplaiivanje zekata od strane drZavnih vlasii. G vlasti
odluduju i o distribuciji prikupljenih sredstava.13)
. .. V Maleziji,
jedinica
prikuprjanje zekata u nadleZnosii je federalnih
a na nacionalnom nivou od 196g. postoii Saviet za
islamska pitanja diji odbor za fetve ima, izmedu ortaiog. zddatak
da proudava i unapreduje
llkupljanje, administracijul distribu-
ciju zekata, fitra. bejtul-m:ila (vakantnih ostavstini muslimana
i drugih prihoda) i vakufara)
(Kdnflnu-z-zekiti ve-d-darEi6) tojim je zekat dob'io status
zakonske obaveze za muslimane a driava ovlaliena da vrsi
t:)u Kur'anu se kaze: >Ako se oni budu pokajali, namaz obavljali, i zckit travari,
brada su vam po vjeri< (Et-Tevebe, 11)
13) ch-arles
H. Kenedy, Islamization and Lcgal Rcform in pakistan l;gTg-ltggg,
-Pacilic Affairs", vol: 63, no. i.. (Spring 1990), str. 63.
t4) Ahmad rbrnhim, Thc Position of
Islam in the constitution of Matavsia. in: >The
constitution of lvlalaysia: Its Development 1957-1977<, Kuala Lumpur, rbzs, str. eo.
rr) Dr Vehbet Ez-Z]uhejli,
El.fikhu-l.islimi ve edilletuhu, str.734_735.
15
njegovo prikupljanje i distribuciju. Radi izvr5avanja dVe obaveze
osnovan je poseban Odsjek za zekat i poreze.rs)
U zemljama u kojima ne postoji povezanost Islama sa
drZavnom strukturom, sakupljanje i distribucija zekata spada u
nadleZnost islamskih vjerskih institucija. Takvo rjeSenje proistide
iz op3teg koncepta uredenja administracije islamskih poslova u
tim zemljama po kome su vjerske prerogative hilafeta prenijete
na najviSe vjerske organe.
Na ovom konceptu zasnivala se Kerijatska legitimnost cijele
struktnre Islamske zajednice u jugoslovenskim zemljama nakon
prestanka osmanlijske uprave.r6) Poznato je da su u lidnosti
halife, diju su titulu nosili osmanlijski vladari, bila koncentrisana
ovlaSienja vodstva muslimanske zajednice (imamet) tumadenja
Serijatskih propisa (ift5') i njihove primjene (kada'). Ta ovla5-
ienja, u pogledu tumadenja Serijatskih propisa, halifa je prenosio
na Sejhul-Islama (l\{clihat-i dZclile-i islamijje) a ovaj dalje na
pokrajinske muftije, a u pogledu primjene Serijatskih propisa
na kazaskera a ovaj dalje na podrudne kadije. Na taj nadin,
putem principa delegacije-reprezentacije, osiguravana je Serijat-
ska legitinrnost svih nosilaca Serijatsko-pravnih funkcija.
Nakon ukidanja hilafeta u Turskoj 1924. postavilo se pitanje
daljeg osiguravanja legitimnosti islamskih funkcionera i u nalim
krajevima. Po5to su propali poku5aji izbora novog halife, musli-
mani u Jugoslaviji prihvatili su jedno realno rje5enje koje ima
utemeljenost u islamskoj vjersko-pravnoj nauci. Poseban Savjet,
sastavljen od muslimanskih uglednika, daje Serijatsko ovla5denje
(rneniura) reis-ul-ulemi kojim ga ovla56uje da upravlja islam-
skim poslovima pridrtavajui se islamskih propisa i temeljnih
akata Zajednice.
Vodstvo Islamske zajednice, odnosno organi ili tijela odre-
deni njenim temeljnim aktom, preuzimaju sva vjerska ovla5denja
koja po Serijatskim pravilima pripadaju halifi. Samim tim, njima
pripada i iskljudivo pravo da urede i nadin izvr5enja obaveze
zekata kao eminentno vjerske obaveze muslimana.
Kako je poznato, nadleZni organi Islamske zajednice donijeli
su prije vi5e od dvije decenije odluku o prikupljanju zekata i
sadekatul-fitra u poseban fond za odrLavanje islamskih prosvjet-
nih institucija-medresa i islamskog fakulteta (odnosno islamskih
fakulteta). Tom odlukom zapodelo je u nalim krajevima organi
zovano i sistematsko izvr5avanje jedne islamske obaveze (ibidet
i rndlilie). Usmjeravanje prikupljenih sredstava za vjerskoobra-
15) El-Ivlukasifi Taha el-Kubbasi, Tatbftu-5-5erlati-l-islf,miiieti f's-Siitlin bejne'l'

hlkftati vc-l-isircti, el-Kahira,19E6. str. 29.
'6) Fikret KardiC, Scrijatski sutlovi u Jugoslav$i 1918-1941. Sarajevo' 1986, str'
82-83.
16
zovne institucije izvrseno.je na osnovu uvaZavanja
opSteg.inte-
resa muslimana (maslcha).
Donoienjem novog ljstava Islamske zajednice aprila
--: jl, ql tJ:F pretpostavke za pobolj Sanj-e sistema
1.990.
::E:T_.
nJa r raspoo;ere zekata.
pri kuplj a_
Jl Roseuno.spada formiranje trutodit'og
fgnda3gd nazivom, Bejtut
tij_e.la Zaje-dnice. treba da radi. Tat,. goiil rao i;;^;;.Gilrgoni i
arzelci' r. n18.iu-;*"3ii';.i.a_
nidkog odlt'divanja i odgovornosti za ao"i;.i.lii"t;. "' '
Ne moze biti sporno da organi i tijeL Isramske'zaiednice
koji su nadlezni da tumade i prim-jenjrJ" fir-ilk;;;;;iil'irogu,
u.vazavati potrebe musrimana, oio piiriuprjenih
rr.iasi'uru ur*J.-
riti i.na druge, serijatom odrederie 6pi. ilio*"lirru i
nevoljnicima). Ati. i."iljie-
uiemetlerru oOfu[u *ogu
donijeti samo autoriteti .yj:.r:ti..urljanu-
koji pdsjeduju s.rij;l;il r.liiirr-"rt.
uil*-iJitjl+ ru.fr+!
,r, '::,U.rtS .rlSi
ttsiJ l61j$c e^+ r/ l+.-*iJ I
;lSrIl
(x+il)
5
.,J. L.S.it(jJf ,ql i-".;t ai>.Jlr-:

,Fl ",.n
+^SJIJ JlJ,-'yl7\:1Li ,JlJ*lt"J"f.rsJf
!b dr. 1* r,i-..Jf
iJ-l, oJ qldJl ij*.Jt i.i*..,-. if5_/l r c tL :.**
15J=riJl ,f .l.r-ll .+ .,Lt.Jl ulC-.tl_r dJl Jo*-r.il^,, i
"r*-i
.*i)t*"Jlf<LJl"r,ii-t - iF tc--j-iJ_,t ilS,/l JlJ,-i
iLSjJl e- +I ..l1L*,!f r ^r re- 6-; ,ii
#LJl
-1-1 l"+J ai *J t_S
61i-FjJl",r ttsJlJl3 I d'. ocr+, J i j ..(l *;t... ia.r îJ
. L: i Cr.4LJ| .,ll c
,-/t .rt.- L!J$,- l-al itSjJl JlJ,-i
Jul -ra L(.Us.rJl irf, t*:rr ;>t-Jl u"^+J u!l JJJI Li
e6l r.i- i.-'.)l-"tl ?-i:lJ.Jl ir.C +i ,rJ&t.l*i:{*..tj}j .,r
.it(iJ , JIJ^\g jc-.r 6.n;'1 J- lr'yl
2 - Glasnik VIS-a t7
Ibrahim I)Iananovic
Fikret Karii6
sHARt A RE GULATI oNs

_----_N'NO G ovERNIry-qJrrP-F-gsING
THE DISTRIBUTION OF THE ZAKAT
(Summary)
The obligation of givingrhe zakdt is establishgd by the text

of th-e-Qur-'ai *fti.ft p-recis;ly states its beneficiaries, too. The
ôt ttte
sort dnO the quantty fitopetty subject to this obligation
i* U"." ii*.'O Uyihe Sunna,'the'praciice of the on
Prophet's
the basis
e;;;;i;; u"oin. r;tihad-of
(p'
Islaniic
b' u'
scholars'
H') it has been-accePted
.itfr! Dractice of tvtutrammad
,fr"i'ift!'triiirg "ra ttte distribution of the means of the Zakdt
;i;;ld b. witi-in the competenceway-in of Islamic authorities. They
iroi.^ttr"-rilfri to determine the which the Zakdt is to
6. *ii.a aJweil as the categories of-the beneficiaries whichThe are
;;t"; tti
;; --on.Vpiiority 01 occasion of the distribution.
i"i*O is deposited in a separate account and belongs
""'' to Muslims. where Islam is not the state religrin' wtrich is
onlv
Ii;;;i;i.t
tfr. *r.ln Vugosfauia, the supreme authorities of the Islamic
i.finiou. comm-unity have the exclusive right to pass the-regula-
;i;;T;;;;i trre raiJing and the distribution of the zakdt'
18
q Clanci
AMANETI ISRA'A I M'IRANZA*
rvrESUD Hepzovrd
>>fsra<MiradZ<
znadi Poslanikovo uznesenje u najvise nebeske sfere i njegov
odlazak do_g_lanice na kojoj prestaje ljudska i andeoska spoznaJa.
Isra i MiradZ su utemeljeni na Kur'anu i Sunnetu. Sedarn-
naesto poglavlje Kur'ana nosi ime >>Isra'<Hvaljen neka je Onaj koji je
dasu noii pre_veo sygga roba izHaremaivetog u Hi.ain
!
daleki, diju smo okolinu blagoslovili kako bismo iru neka
znamenja na5a p-okazaii. On, uistinu, sve duje i sve vidi.<2)
Podetak_pedesetreCe sure takode govori o ovom dogadaju
a on g]asi: >Tako mi zvijezd.e kacl zalaii, va5 drug nije s
firavog
puta skrerug i nije zalutao! On ne govori po hiiu ivonie to
je samo Opjaya. koja mu se obznanjuje. ufi ga jedan ogromne -
snage. razboriti. koji se pojavio u liku svome na 6bzorju
^ .-Prerlavanje odr2ano na mevrudu u Amfiteatru ITF-a koji su proudili studenti 25.

RedZeba 1.t11. (10. Februar 1991.) u povodu Leitetuf_mlaOli
1) lfuhammed
Hamiclullah, l\Iuhammcd a. s., knjiga I, II izdanje, Zagreb, L9g3,
sl. 139.
:) El-Isra', 1.
2't
t9
najviSem. zatim se pribliZio, pa nadnio, blizu koliko dva lflka
ili bliZe, i objavio robu Njegovu ono Sto je objavio, srce nije
poreklo ono Sto je vidio, pa za5to se prepirete s njim o onom
Sto je vidio ? On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul - muntehd,
kod koje je dZennetsko prebivaliKte. kad je Sidru pokrivalo ono
Sto je pokrivalo. pogled mu nije skrenuo, nije prekoradio, vidio
je najvelidanstverrija znamenja svoga Gospodara.<3)
Sam Poslanik daje opis MiradZa koji je prenijelo detrdeset-
pet njegovih drugova. Oslanjajudi se na svjedodanstva Buharije
i Muslima, te"predaje se mogu svesti na sljedede:
Poslanik se jedne noii nalazio sam kod kuie prema jednoj,
u dvori5tu Kabe prema drugoj, na noinom namazu prema tredoj
predaji, kad mu je pristupio melek DZibril, rasporio mu grudi
i umio srce, zatim ga Burakom (od barq:6rtr1a) poveo do
Hrama dalekog u Jerusalemu. Tu je klanjao dva rekata, potom
mu je DZibril ponudio da5u mlijeka i da5u vina, pa je Poslanik
izabrao mlijeko, na 5to je DZibril primjetio da je izabrao ono
Sto je prirodno. Potom je Poslanik uzdignut na nebo, gdje je
na svakom od sedam nebesa sreo i upoznao po jednog velikog
poslanika. DZibril ga je, zatim, doveo do granice koju melek
nije smio prekoraditi rekav5i da je krodio dalje sagorio bi. Tu
je Poslaniku ohjavljeno ono Sto je objavljeno, a muslimanima
stavljeno u duZnost pet dnevnih namaza. Stekav5i uvid u dZennet
i njegove radosti i dZehennem i njegove patnje, Poslanik se
vratio i na povratku bio imam poslanicima u Jerusalemu.
Ljudi kojima je Poslanik sutradan pridao o duhovnom
iskustvu tog putovanja razlidito su reagovali. Neki Mekanci su
mu se rugali i tralili da opi5e Jerusalem, a drugi se raspitivali
za izgubljene karavane koje su ved trebale da stignu iz Palestine.
Poslanik je, na njihovu Zalost, imao odgovore i na ova pitanja.
Nadajuii se da mu nede povjerovati, neki su oti5li Ebu Bekru
i ispridali Sto Muhammed govori, ali je ovaj istinski vjernik samo
rekao: >Ako je to rekao Muhammed, istina je; ja mu vjerujem
i viSe od toga<<.
Na pitanje kako se ovo putovanje i uzdignude desilo, fizidki,
dakle i duhovno i tjelesno, ili samo duhovno, islamska ulema
ima dva odgovora.
Prvi je da velika ve6ina islamske uleme drLi da je ovo
putovanje bilo fizidki, dakle i tijelom i du5om. Njihovi argumenti
za to su sljedeii:
L. Kontekst >Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom dasu
no6i preveo svoga roba...<rob< predstavlja sintezu tijela i duha, pa iskaz >u
dasu noii.lxeyeo
tvrdnji o_nih koji kaZu da su !"bg?
roba<<.
ir9p9litno iA; ; prilog
Isra; iMiradLbilii tijelom i oulom.
Isticanje- da je ovo putovanje bilo no6u ut<azuje nta zna(aj
i. velidinu
.?.,.
tog dogadaja, s obzirom na..dinje"i"u ai,-r" i p*i
Objava jgdne biagoslovljene i vrijed,i. noei.- - --
.desila
4. Da su rsra' i Miradz biti samo duhovno, poslanikovi
sugradani ne bi imali potrebu da to demantuju, a pojeoincimedu
njima da ostave i vjeiu koju su vei bili prihvatil'i. r -'-----
-
. .Drugi koji ovo putovanje smatraju

i. koji za- argrment uzimaju-dio sezdes"tpr"og "pukim staniem duha<
:LlreJ a.koji.glasi: >..A san koji smo ti poo;ariti "j.idiiioi-.""
udinili smo
isku5enjem ljudima. .<a)
Prema Ibn Abb.rsovoj predaji koja se nalazi u Buhariji ovaj
san se odnosi na MiradZ, pa se oni koji govore da se wiraai
dogodio u slt pozivaju na ovaj ajet. "Ib-n Abbas gworeei o
oygm ajetu kaZe i ovo: >s.to-je posianik vidio u .nu] vidio je i
odima<. Dakle, snovi BoZjih poslanika nisu isto sto i snovi
obidnih ljudi.
llema miSljenju."..1.i!_sgfija ono Sto se spominje u i oko
N'Iiradza su samo simboli. Nebo pre.dstavlja vis'i oundvni svijet,
a njihovi stepeni-nivo duhovnog uzcli.qnuda onih koie
ie FosUnit<
rnmo sreo. N{elek je aluzija na-moc i"'silu. oiitrrirl'e in.t uoz;.
nroii, a Burak je. opet, metafora za brzinu.
Ibnul-Ajn u svojim razmisrjanjima o sufijskom tumadenju
IvliradZa kaZe i ovo:
?Na krilima spiritualiteta (revhanijet) uz pomoc BoZie moci
uzletio je Alejhisselam brzinom munje iz materijalnog svileta u
Duhov'i lviie!. duhovno carstvo nozje. Kod lirajnjE granice,
l?..tgj. ljudski um dopire, ôstavlja"sto ga diieii"od" Boga:
DZibrila. buraka, -te u ?efrefu, Sto & reli u 8isto. ,urroru
i5dezava u Boeu.<5)
V tgf .svjet'lu bi .i neke predaje u kojima se spominje
paranje Alejhisselamovih grudi i umivanje sria trebalo^shvatiti
kao prethodnu pripremu, odi5ienje i prodii6enje za ovako
duhovno uzdignude i napor.
.lgprayo,.syfije, kako kaZe Sehata,6) u MiradZu nalaze
praktidan,i opipljiv dokaz o vaznosti brige za ljudskom dulom
koja je Allahova tajna u dovjeku. Kada s6 ausabristi i osiobodi
uticaja materije i kada se dvrsto veLe za istinu i dobro, tada se
uzdiLe do vi5ih sfera i odlazi u nebeski skup. Kada'r" ousi
posveti v,efu palni.a postaje jad,1 od tijela tako di pred velidinom
ouse pada materijalna strana ljudskog organizma.
--J rr-rrra', or.
5).
Ibnul-Ajn, illiradi u svjctlu islamskog misticizma, Takvim 1979, g5:
6) lvlahmud
Sehata, Istoriiat Israa, Islamska misao, III, 30, 3L.
21.
Medutim, da bi se Isra i MradL bolje shvatili, njih treba
posmatrati i u dru5tveno-istorijskom okruZenju koje je vladalo
ir nlet<i u Poslanikovo vrijeme, kao i s aspekta institucije
ili nubuveta.
'ooslanstva
Sto se tide dru5tveno-istorijskog okruZenja u kome su se
Isra i MiradZ dogodili, iz istorije islama nam je dobro poznato
cla su uslovi za Poslanikovu misiju u Meki u to vrijeme bili te5ki.
Muslimani su u dva maha, zbog nesno5ljivih uslova' selili u
Abesiniju, Alejliisselam tri godine provodi u Sibu, Ebu Talibo-
vom imhnju, da bi izbiegao dru5tveni bojkot' Desete godine po
njegovoj misiji i u razmaku od svega tridesetpet dana umire mu
vjerna supruga HatidZa i zaStitnik i poglavar roda,.amidZa Ebu
Talib. Njinovom smriu nestala je i posljednja podr5ka. Neuspje-
Sr'ra misija u Taif ga je dotukla i nije se im19 u koga pouzdati
do u Boga. Upravo se tada dogodilo da je bio pozvan na Isra
i MiradZ, kojelbn Sa'd u svojim >Tabekatima<< datira osamnaest
mjeseci prije hidZre i koje treba shvatiti kaojedan vid Allahove
pootste'i riagrade koja je uslijedila poslije deset godina velikih
iskuSenja i napora.
Std se tide drugog aspekta, aspekta poslanstva ili nubuveta,
Isra' i MiraclZ je potrebnb staviti u ovaj kontekst da- bi se lakse
shvatili i razunijeii. Ova institucija, poslanstvo ili nubuvet, jeste
jeclan od dlarraka islamskog vjerovarrja, a poznato je da.nubuvet
ili poslanstvo karakterise mudZiza, ili neobidna i nadnaravna
pojava kojom Allah ocllikuje poslanike koja dolazi-kao potvrda
i,inouog poslanstva. Stoga i Isra' i MiradZ.treba prihvatiti
elejhisilimovom mudZiZom' pa sl onda -pitania u vezi sa
prirodom i rradinom njihovog izvodenja sporedna i eiemerna.T) .-.
' Sto se. pak, tidb"vrijediosti i amani:ta'koje su nam ostavili
Isra' i MiradZ, oni se mogu svesti na tri.
1. Jerlinstvei vjere. Ovo putovanje od MesdZidu-l-harama
clo MesdZidu-l-aksd, kao i uzdizanje u nebeske sfere mogu se
dovesti u vezu sa jedinstvom vjere. kao i u vezu sa svetim
mjestima svih monoteistidkih religija' 9uif. putovanjem je
uipostavljena neraskidiv a v eza izmedu posljednjeg.poZleg posla-
nika Muliammeda a.s. i svih BoZjih poslanika prije njega, kao
i medusobna yeza svetih mjesta Meke i Jerusalema i njihova
veza sa najviKim nebeskim sferanra.s)
2. Nninaz. Do Isra'd i MiradZa Alejhisselam i muslimani
su klanjali clva namaza, jutrom i vederom, po dva-rekata' da bi
im MiradZom bilo stavljeno u obavezu pet dnevnih namaza. Sa
tog aspekta, namaz predstavrya ljernikovu participaciju u veli-
ko"m MiraOZu,e) potom sredstvo koje onemoguCava nehumano
Tlnn.oadnel-B[ti,Fiqhus.s-sire,IIIizdanje,Bejrut,1970'I17_I53.
o) Ramaddn el'Buti, op. cit', 153-154.
e) l\{ustafa lvlahmud, El-IsLim. lfa huwc, Kairo, 1984' 14'
22
pona5anje kao i put koji vodiBogu.r') Nije ni dudo, stoga, sto
o namazu kao osnovnom dlanku isiamike pratse -.li"p.trti
filozof ipjesnik Mahmfid el-Aqqad pjeva o"otJ,
ibader, bio bi obidan adet<. "ou ni]E davni
3. Dvanaest zapovijedi. Rezultat nebeske posiete su dva-
naest zapovijedi, kako kaZe Hamidullah,lr) koje j! Ailah
ouiavio
muslimanima, a one glase:
- OboZavaj samo jednog Boga;
- Stuj oca i majku;
Ispuni svoj dug prema bliZnjima" siroma5ninia i putnici_
ma;
- Ne budi ni $krt, ni rasipan;
- Ne ubijaj.djecu iz straha od siromaltva;
- I" pgijni preljubu i ne zgrije5i btudno;'
- Ne ubij;
- Ne_prisvajaj protuzakonito imanje sirodadi;
- DrLi zadanu rijed;
- Ne krivotvori mjere i utege;
- Ne slijedi lude.postupke drugih; i
- Ne budi ohol !1r)
zapitajmo koliko su ne samo nama nego i svijetu
.. ^-X [r^f:,::
u ovlm test(im i opasnim vremenima potrebni ovi- boZairski
principi. vi5e od naguslog kruha i disiog ,riiu-. zat6-netca
poruka ove vederi bude da si drzimo ovih vr"ijed"osii ioa raaimo
na Tjihovom_ afirmisanju, pa 6emo biti blzi Bogu iljuti*u,
shodno El-Gazalijevom stivu da nas treba krasiti u'olansti
moral.
Sutra, kao i i'ade ovih dana, je lijepo postiti. postom se
jedne, i postom ie doiim6 piotiu-zue.ian;a
l^'jll]{i:l F,_:_t".,s
tesKlm rueelma oko nas, s druge strane.
ro) El-Ankebflt,45.
u) Hamidullah, op cit., 139.
r:) El-Isra', 23-37. Prevod zapovijedi je
preuzet iz Hamidullah, op. cit., 139.
23
utl*ljl;.iLr
7ol9'r.l l g, I J'--Y l.:, Li L I

(;'rl)
a'
.,; Lol'.J ill;Jl l;.pl-l)t-lS L l Jtjll ll.o Jl-:^-.

\t\\ ,!.?J;.- U',.-G.J| .rj c.. * il ,FliJi.-Jl
"ar;-JlJ
.:t*.,|.;.rJli +JS (\t'\\ r',lr-+j;.- ,,-lL.Jl) t1l r-o
"-i.e *tl.l ,lJ-l I AJ*J i...*.,U.1i*y-yl
f
:,L-..r.i i-:t-: I,.]rsl Jtill t:t^,;
Al i-.r.i.i*ll.e;lriJL
r.ll Clr,r.llr ,)s-*ll c,l ,.11 'Jll
i-riL c-,Ll1-r ,ls-*l lirr'* rr- g/311 L1l L..l;gi cui
{i-.+lJl ...t.lL!l l'..^:l LJ .^ a'.ll 3-.-r*.,.-* J_Jl 3,-:,,4
'lJ,.:Jl lb Js- ;3.r:
ti Jl3,-Jl,/.c, {+L+Jl 6l ,GLJ.rllJ ,})*!l {il+ 'l*ig"':Jl
ir-EiJl ;l UL-.:l t.! r ill li-o .r.r..-- Cr!! pl 1-l
i--r-iJJl -.ll iiAiJl l-i.1.23i ,l,.si,i.;.rtAJl ri e I i+jJ,-Jl
{dr+!l Ut-!f iryj+ t-dji lrli [( ,i-41 --.rJl.e
Gl,.--llJ ol s*ll ;,- Llti-1ls,F I .rt-lLl15,.+-.J I lJ tl :
3JJ* L#J:^: .,iJ I J_o lJ lJ 3)t-.oJ ls ..11! | i.l-3 :1 0 ^ li3

a-.,LiL.. il qitl .r.t I i-lJl'. t I L-rl J-,lJ-,,,,!l
"a.r*---llJ ',1.1:tiJl.r
Mesud Hafizovid
, MESSAGES OF THE ISRA' AND THE IT/fiRAJ

(Summary)
This article is the text of our lecture given on the occasion

of the celebration of Laylatu-l-MTraj prepared by the students
of the Faculty of Islamic theology in Sarajevo on Rajab 25,1411,
AH (February 10, l99l).
The article emphasizes three main points.
The first point is that the Isrd' and the MTrdj are based on
24
the Qur'dn and the Sunna. In confirmation of this statement
we cited the first verse. of_1hg chapter al-Isri' and eighteen
yerp.s of the +apt-et An-Najm, summing up the prophet's
hadiths concerning this matter as well.
The second point is the nature of this event, in fact the
Flwqr 19 lhe_qygsrion how it happened, spiritually or bodily
(physically). Taking into consider-aiion the iufic ctimension oi
this- phenomlnon, we discussed it - for better understanding
both the socio-historical aspect and the prophet's standpoin-t.
-
The third significant moment are the messa-qes and the
duties impo;e.d on u! by the Isra' and the M,Irij the most
irnportant of them b,.ing the Unity of the faith, t'he prayer and
the orders contained in verses 23-37 of the Chapter Al-IsrA'.
25
O POLITICKOJ AKTIVNOSTI
RErs - u L - ULEMS CeuS nvtCe
NrusrAFA ttrleuovld
Prije 120 godina' roden je u selu Arapl5i -kod Bosanske

Krupe bZe*aiitAin eau5evi6-, posljednji reis-ul-ulema musli-
mana Bosne i Hercegovine, izabran po Autonomnom statutu'
tj. Statutu za autonorinu upravu muslimanskih vjetkihj vakuf-
sko-mearifskih poslova oO iS. aprila 1909. godine. DZ. Cau5evi6
je bio obrazovan pravnik i teolog. Zavr5io je L903' u Carigrgdy
Mektebi hukuk (Pravni fakultet), azatirn je putovao po Turskoj,
HedLazu, Jemenu i Egiptu. Po dolasku u Sarajevo postaje
dlanom Ulema medZlisa, a 1907. preuzima na godinu dana
urednistvo ,>Behara<<. od 1910. bio je profesor na Serijatskoj
sudadkoj skoli u sarajevu. Nakon izbora od strane HodZinske
ktrrije, potvrden je za-reis-u1-ulemu vladarevim ukazom od 27 '
oktdbra 1913, a svedano uveden u duZnost 26. marta 19L4. Kao
reis-ul-ulema dau5evid je mnogo i predano radio na pobolj5anjg
kulturnih, prosvjetnih,- vjerskih, pa i,privrednih prilika kod
bosanskohercegovadkih Muslimana. Bavljenje politikom, u
uZem smislu tJ rijeei, DZ. dau5evi6 je izbjegavao, radedi kao
reis-ul- ulema na poslovima Islamske zajednicg, -a. \ao-profesor
i predavad u.qlavnbm na tumadenju Kur'ana (tiifsir). Povijesne
sil ga prilike-u koiima je Zivio, a s obzirom na visoku duZnost
t<oju je obnasao, viSe puta prisilile_ da se politidki aktivira kako
bi za5titio interese Muslimana i Islamske zajednice.
26
Samo nekoliko dana poslije safajevskog atentata i ubistva
Franza Ferdinanda., Cau5evii je 4. jula 1914. uputio apel svojim
vjernicima da ne udestvuju u-.pogromima protiv Srba,'sa prepo-
rtrkom >>svakom bratu muslimanu, da s-e kani zadirtivanja i
izazivanja a narodito d_a se produ Bogu mrskog djel4, unidtavanja
imovine<. Dvadeset dana kasnije,I+. jula tbt4. Cau5evid se u
sarajevskom alhamijado listu >Jeni misbah< ponovo obratio
lvluslimanima da >budemo obazrivi i promi5ljbni, da svakom
dobrim.zaj-iqg, i da ne dinimo nikakvlh besposlica, jer bismo
'se poslije mogli kajati. Mi Zivimo sa drugim-nemdslimanskim
gradanima y.na5oj.domolini, s kojima smo se izrodili i s kojima
iemo Zivjeti i umrijeti. zato ne treba nikad smetnuti s uma da
bi svaki naS hrdav po.stupak prema-
njima mogao donijeti za
sobom vrlo ruZne,posljedice<.
DZemaludin Cau5evid se kao reis-ul-ulema politidki ponovo
aktivira u vrijeme prevrata i stvaranja jugoslivenske ^drZave,
kada je od oktobra 1918. do formiranja JugoJlavenske musliman-
ske. orsanizacije, februara 19L9, silom-prilika istupao i kao
politidki predstavnik Muslimana Bosne f Hercegovine. On je
tako vec 24. oktobra 1918,'skupa sa muslimanskiri politidarimi,
Safve_tbegom B asagicem, Rifatbm sulejmanpasiiem i Dervisbe-
gom Miralemom, daoîzjavu da prima progrim Narodnog vijeda
Slovenaca, Hrvata i Srba.
y tiq su.se.prevratnim vremenima, od jeseni 191g. godine
Muslimani nasli izloZeni razliditim progonima, pa su se rad'i hdne
i.imovinske zastite i sigurnosti na.ieesie obraEah reis-ul-uiemi
dau5eviiu. On je o svemu tome direktno obavje5tavao-koman-
-arpije vojvodu Stepu StepanoviCa i pred-
d.an1a..Drgge srpske
giednika Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu, Atanasija
Solu. Izvje5taji svjedode o mnogim izgredima, neosnovanim
hap5enjima, premlaCivanjima u zatvoru do smrti, nezakonitim
pretresima i pljadkanjima kuCa i drugim bezakonjima nad
Muslimanima, posebno u .rogatidkom, kladanjskom i sarajev-
skom srezu, zatim o. pustole.njima crnogorskih-komita u gaiad-
kom srezu, te raznim drugim bespravnim postupcima prema
lvluslimanima, ugla.vnom- na podrufju istodne Fiercegovine i
9lasinca. U svojim je predstavkama Cau5eviC isticao da Ze, budu
li nadleZne vlasti i dalje sve te >silne zulume i nasilja< mirno
promatrali, Muslimani >biti primorani da se sami brane i da od
9*g.og koga zatraLe pomo6 i obezbjedenje svoga Livota i
imetka<.
Tu je-svoju prijetnju Cau5eviC ostvario kada je u razgovoru
^
sa francuskim novinarom Charlesom Rivot-om, iebruari lgLg,
zatraLio da se Francuska kao >velikodusna nacija i nasa tradicio-
nalna zastitnica, zaigteresira za na5u Zalosnu situaciju<. Rivet
je sve 5to mu je Cau5evid rekao o stradanjima Muslimana
27
objavio l. aprila 1919. u listu >Le temps<< Sto je izazvalo
konsternaciju i oStru reakciju vlasti, posebno ministra unutra-
Snjih poslova Svetozara Pribidevida. On je_ od predsjednika
?emaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu A. Sole traZio da kod
Cauieviia izdejstvuje demanti pisanja >Le temps-a<,.ili da u
protivnom udini >prijedlog za njegovu penziju<. DZ. Cau5evii
je odludno odbio da bilo Sta demantira, a Sola je
-izvijestio
Pribi6eviia da se s obzirom na brojne okolnostiprotiv Cau5eviia
ne mogu preduZeti nikakve disciplinske mjere, dok bi prijedlog
za njegovo eventualno penzioniranje predstavljao teZahpolitidki .
proma5aj. :.
. Sredinom dvadesetih godina, kako su se Muslimani opirali
tzv. nacionaliziranju koje je vlast priZeljkivala i nametala, to je
sva beogradska Stampa sinhronizirano napadala muslimansko
politidko i vjersko vodstvo, a posebno reis-ul-ulemu Cau5eviCa
koji je proela5avan qlavnim uzrodnikom >>anacionalnosti<< Musli-
mana. Ponovo se traZilo njegovo penzioniranje, po5to bi njegovo
uklanjanje sa poloZaja ubrzalo >>nacionalizovanje Muslimana<<.
Tako je >Politika< pisala 13. februara 1925. da u Bosni ima
,'nacionalnih ljudida i dalje
turkuje do mile volje. Dajte mu penziju pa neka ide kud mu
srce Zeli: jal u Stambol, jal u Angoru<.
Bez obzira na povremeno neposredno angaZiranje na zaStiti
lidnog, imovinskog i nacionalnog integriteta Muslimana, moZe
se reii da se reis-ul-ulema Cau5evii nije bavio politikom, te da
je izbjegavao bilo koji vid politidke aktivnosti. Nije pripadao
nijednoj politidkoj stranci ni grupi. 3rkljudujuii tu i Jugoslavensku
muslimansku organizaciju. DZ. Cau5evid je bio poznat kao
dostojanstven i odmjeren dovjek. ali istovremeno veoma energi-
dan kada su u pitanju interesi Islamske zajednice i Muslimana.
Kao javni radnik i vjerski dostojanstvenik cijelog se Zivota, kako
je ve6 naprijed istaknuto, dosljedno borio za unapredenje
kulturnih, prosvjetnih i privrednih prilika Muslimana.
U tom je svom radu desto nailazio na nerazumijevanje'i
otpore tradicionalnog dijela muslimanskih vjernika. Narodito je
o5tro napadan od kraja L927. godine, kada je poslije povratka
iz Turske, gdje se upoznao sa Ataturkovim reformama, dao
izj1v.t1 beogradskoj.>Politici< (10. XII L927.) i sarajevskoj
>Vedernjoj po5ti< (31. XII 1927.), da bosanski Muilimani
moraju takoder krenuti putem reformi. ZaloLio se za skidanje
zara iferedle i ukliudivanje Muslimanki u javni i privredni Livot.
I{ gapadima na Cau5eviCa udestvovali su i neki visoki vjerski
sluZbenici, kao tuzlanski, odnosno banjaludki muftija Ibiahim
ef. Maglajlii i beogradski veliki muftija Mehmed Z;kji.
DZemaludin Cau5evid se uskoro, progla5enjem kraljevske
diktature 6. januara L929. naiao pred nbvim isku5enjima. Jedan
28'
od ciljeva Sestojanuarske diktature bio je ukidanje muslimanske
vjerske i vakufsko-mearifske autonomije u Bosnii Hercegovini,
te uezivanie Muslimang
?a politiku diktatorskog reZima.-Tu je
polititku operaciju trebalo da izvede_dr Milan Srskic, ministar
pravde u prvoj vladi generala petra Zivkovila.
Po5to. su progla5eirjem diktature politidke stranke raspu_
Stene i zabranjene, to je politidki uticaj na Muslimane treb;lo
ostvariti preko Islamske vjerske. zajednice. srskiiev se plan
sastojao prvo u tome da reorganiziraryz i stavi je pod kontrolu
lvlinistarstva pravde, te da potom u vodstvo vjbrjke zajednice
yy*. re.zimske ljude,.pri d.emu je posebnu utogu narnijenio
bir'Se.m aktivnom politidaru, jednom od osnivada J-ugoslavenske
muslimanskg..olganizacije.a zatim njenom disidentuf ved pome-
nutom muftiji I. Maglajliiu.
Prema Sr5kidevoj zamisli, prvi dio plana, reorganizacija
lvzi-njeno stavljanje pod ko'trolu Ministarstva pravdS, izveden
jeZakonom o Islamskoj vjerskoj zajednici Kraljevine Jugoslavije
od 31. januara t930. Zakon je van snage itavio ,r5tatut za
autonomnu upraw islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskih
poslova u RiH<. Tako je ukinuta vjeiska i prosvjetna samoupra-
va- Stupanjem Zakona.na snagu stavljenl su na raspoloZinje
reis-ul-ulema za Bosnu_i Hercegovinu, vrhovni muftija za Srbiju
i Crnu Goru, dlanovi Ulema mldZilisa i sve muftije. Zaton je
istovremeno odredio da ce reis-ul-ulemu u Beogradu, dlanove
ulema n-redZlisa u Sarajevu. i Skoplju i devet m-uttila postaviti
kralj ukazonr.. To je u pl-aksi znadilb da su vjerski posiovi predati
u nadleZnost imenovani.h vjerskih organa i'funkcionera. Vakuf-
sko-mearifski poslovi nisu.ostavljeni eat ni imenovanim orga-
nima nego.su pred,ati u direktnu nadleZnost Ministarstva pravde.
Zakonom je odredeno da ce za sve vjerske i vakufsko-mearifske
organe nadleZnost i krug rada propisati ministar pravde poseb-
nom uredbgp koja & vaLiti do dono5enja Ustava IVZ.'
__ _TI
je Uredbu o privremenoj organizaciji vlasti i poslova
IVZ Kraljevine Jugoslavije propisao ministir pravde'vei 5.
februara 1930. Po njoj je ministar-pravde postao najvisa upravna
vlast koja vrBi nadzor nad cjelokuirnim radom svih"organa IVZ.
O" i: vr5io op5ti nadzor nad radom disto vjerskih oigana. Sto
se tide vakufsko-mearifskih poslova miniitar je bi6 najvisa
upravna vlast za cijelu zemlju. Nizi su organi bili sr-eska
vakufsko- mearifska povjerenstva sa Glavnim v-akufsko - mearif-
skim povjerenstvom_u sarajevu. povjerenstva su se sastojala od
po jednog. povjerenika i.potrebnog broja savjetnika kojele kao
prorezimska i svoja povjerljiva lica postavljao ministai piavde.
Tadasnji se vodei.i muslimanski politidari, zaplaseni diktatu-
_19qt T_rlrsudili
pruLiti otpo-r SrSkiCu i njegovoj pofitici uniZa_
vanJa tv'L r njenog materijalnog siromasenla. idOini je
otpor
29
Sr5kiiu i vladi pruZio DZenraluciin iau$evi6 kao reis-ul-ulema
za Bosnu i Hercegovinu na raspolaganju. U odbrani interesa
Islamske zajednice i Muslimana, on je istupao dostojanstveno i
drZavnidki odludno i sa osjeianjem misije u jednorn te5kom i
opasnom vremenu. Upravo kritidno doba Sestojanuarske dikta-
ture i borba sa Sr5kidem bacaju odredeno ali snaZno svjetlo na
politidku djelatnost, karakter i lidnost DZemaludina Cau5evida.
Po5to se upoznao sa nacrtom Zakona o !VZ, koji je ukidao
vjersko-prosvjetnu autonomiju Muslimana, Cau5evii se odludno
usprotivio njegovom ozakonjenju. U pismu SrSkiCu od 20.
januara 1930, on zahtjeva da se vjerski i vakufski orgar.', biraju,
jer >je vrlo neugodno, da bez izbora reis-ul-ulema preustavlja
I. Y . Zajednicu<<. Istovremeno je Cau5evi1 izloZio i zahtjev koji
je sadrZavao neke elemente odvajanja vjere od drZave, odnosno
jednakog tretiranj a svih vjeroispovijesti i prestanak favoriziranja
Srpske pravoslavne crkve. On pi5e: >>Osim toga traZim kao
preduvjet, ako se reflektira na pro5irenje moje djelatnosti kao
reis-ul-uleme za cijelu drZavu, jo3 i to, da se uspostavi vjerski
mir i da se ukloni uzrujavanje medu muslimanima. Za tu ie
svrhu u prvom redu potrebno, da se muslimanima ne naturaju
vjerski sveci i vjerske ceremonije nemuslimanskog karaktera,
koliko po Skolama toliko i na drugim mjestima. U tu bi svrhu
trebalo krsne kod pojedinih pukova pretvoriti u slave bez
vjerskih ceremonija i bez ma kakvog vjerskog obiljeZja. Musli-
mani ne mogu mirne du5e gledati, da se njima i njihovoj djeci
namede ono 5to im vjera zabranjuje, pa bi nuZno bilo da drZavne
vlasti sve ovo otklone od svojih muslimana. .Uz dobru volju to
se moZe lako postiCi.< Na kraiu ovog pisma Cau5evii jo5 dddaje
da bi bilo dobro >da se sve to zakonom osigura.,.
-Cau5evid i prijedloge reis-ul-uleme
Na primjedbe vlada se nije
osvrtala. je obavijestio Sr5kida telegramom od 26.
januara 1930. da 6e zamoliti kralja da ne sankcionira zakon, a
akq to kralj odbije onda on moli da bude razrije5en duZnosti.
Kralj je samo nekoliko dana nakon ovog protesta potpisao 31.
januara 1930. Zakon o,IVZ skupa sa uredbom kojom su u
upravu vakufa uvedeni povjerenici Ministarstva pravde.
- Postavljanju ovih povjerenika DL. Cau5evii se. takoder
protivio i toi u;meno izjivio predsjedniku vlade Petru Zivkoviiu
i ministru SrSkiCu. Rekao im je da je >protivan uvodenju ma
kakve politike u na3u vjersku organizaciju<<, te >da nije potrebno
postavljati povjerenike na radun nadih siroma5nih vakufa<<. Zato
je nastrproi dosta sloZenoj, a uz to potpuno nesamoupravnlj
itruktuii vakufske organizacije, DL. Cau5evid dopisom od L9.
m.arta 1930. predlagao ministru pravde uvodenje jednostavnije
i jeftinije organizacije. Prema Cau5eviiu biranim bi sreskim
vakufskim povjerenstvima predsjedavao sreski ili kotarski Seri-
30
j-qtr\i sudija. Dodedno tome, izvrlni organ vakufskog saboi"
ili vijeia,e bi bio poseban upravni od6or tr.go runi ulema
medZlis. Tako bi se ustedjelo na vakufskim rashod'ima jer dlanovi
ulema medzlisa ne bi dobijali honorare niti dnevnice iz vakufske
pfagajle. Bilo je mi5ljenja- da je neilostatak ovog prijedtoga Sto
bi u takvoj qr-eanizaciji oslabio uticaj laidkog eleinênla mada bi
le st_vaTq ultedjelo na vakufskim izdacim {. Bez obzira na to,
causevic.je u istom dopisu ministru pravde insistirao da se ne
dira u vjersku samoupravu u koju l>treba uvesti bespolitidki
sistem i sistem Stednje<, uz istovr-emeni imperativ izbo^ra a ne
qostavljanja organa M. pismom od 2I'. maja 1930. DZ.
causevid je obavijestio ministra pravde da neie saradivati sa
Glavnim vakufskim povjerenstvom i sa ljudima koji su mu
nametnuti. Kako su se povjerenstva rasipnidki odnosila prema
vakufskoj imovini svjedodi sam DZ. Causevii u pismu iednom
svom prijatelju 24. maja 1930. On se Zali daje SrlHe ,rpostavio
nekakvo
.glavno povj e renstuo^,]ôi g mi j e, osim glupi h ru lryuduka
upropastilo do sada preko 80-000 dinara. oo-nili:ti su tu neki
dan. zakljudak da se sav vakufski .novac preda ,iGaireto banci.
Hoie i oni da ostvare jos jednu transakciju na stetri vakufa<.
,3evi6. Kraljevim ukazom od 26. februara 1930. oZemaludin cau-
je.postavljen za reis-ul-ulemu IVZ Kraljevine rulostavile
sa sjedi5tem u Beogradu. on je odbio da stufi na duZiost dok
se ne ukine uredba-o?rivremenoj organizaciji vlasti i
rv'Z od 5. februara 1930. o_tome je pi-smom oo +. aprit! foslova
19ao.
izvjestio ministra pravde. Tu porld ostalog sto;i: ,iioJto vi,
gospodine mi ni stre, uvaZavate Lelje i pri; iSro gJ re is lu-ll ul e me
_ne
kao.predstavnika ryz, izgreda mi,-da'vi ho6Ete da budete i
ministar pravde i reis-ul-ulema, a da reis-ul-ulema
samo figurira to zttanje.<<
foi.a vu,
. Ministarstvo pravde odgovorilo je reisu Causevicu sluZbe-
nim aktom od 7. aprila 1930, u kojem-se kale: >vi ste Zakonom
o I:..V. Z. Kraljevine Jugoslavij6 stavljeni na ,urpoloZ*j",
gg:lije toga ste imenovani ukazom Nj. v. Kralja od)6.-februara"
1930.. godine za reis-ul-ulem_u-Kraljevine Jugoslavije, kao
dota-
danji reis-ul-ulema pgrlq i Hercegovine na'raspoiol*iu. ouu
duznost,niste nastupiii niti ste. jos zikletvu poloZili, pa Vam ni;e
gggr biti reguliran ni pololai ni prinadl6Znosti. prema dlanu
102. zakona o dinovnicima svaici sluZbenik je obavezan_da stupi
na odredenu mu duZnost u roku od 15 dana, u koliko ,nu niJ"
produ.Zio taj rg! nadleZni ministar. vas zahtjeu ra pr"uodenje
odmah u penziju moZe se tek onda uzeti u iazmatianje-posio
redovito stupite na duZnost. Ako stojite na tome, ou'r.i vas
zahtjev o penzionisanju izvr5i, onda bi nastupio sludai Elana L26
(alineja 2) za,kona, o dinovnicjqa, po kojem sluzbihik-[oji je
bio na raspoloZenju, pB koji je dobio "drugo oOgouaiajuie
31
mjesto, odbije da primi to mjesto ili se ne odaziva pozivu na
rad, smatra se kao sluZbenik koji je dao ostavku na sluZbu.<< Iz
ovog se dopisa najbolje vidi koliko ie Sestojanua.rski.reZim Zelio
tln novriiecli i unizi DZemaluclina eatrleviCa. Akt nije potpisao
nrinlstar fravde lidno, Sto bi s obzirom na sluZbu i funkciju koju
je eau5evii obnadao bilo logidno, nego Hasan Rebac, nadelnik
muslimanskog odsjeka. ReZim je sa poglavarom jedne od tri
rrajveie i povijesno najznaEajnije vjerske zajednice u zemlji
postllpao k-ao sa obidnim dinovnikom. Pravi primjer arogancije
vlasti i odsustva smisla za lijepo pona5anje.
Na sve to eaudevii je-pismom od 1L. aprila zatralio
unrirovljenje, pa makar i bez prava na penziju. To je ponovio
u pismu od 21. maja L930. Obraiajuii se Sr5ki6u, on kaZe da
je stekao >>dvrsto uvjerenje, da Vi ne Zelite suradivati sa mnom
i da iu dobiti ukaz kojim se rje5avam ovog zvanja. Gospodine
ministre ! Ja to i Zelim, jer sam doZivio mnoga poniZenja, pa
neiu da me se viSe ponizuje<. Kraljevim ukazom od 6. juna
1930, a rra prijedlog ministra pravde, reis-ul-ulema DZemaludin
eau5evii je stavljen u penziju. Tako je SrSkiC kao eksponent
reZima i velikosrpske politike ostvario i drugi dio svo-q plana,
da iz IYZ ukloni reis-ul-ulemu Cau5eviia i dovede ljude odane
reZimu.
Paralelno sa CauSevidevom demisijom donijeta su tri
osnovna akta kojima je odreden pravni poloZaj IVZ i utvrdena
njena organizacija. To je ved pominjaniZakonalYZ Kraljevine
Jugoslavije od 3-0. januara L930, zatim Zakon o izboru reis-ul-
ulJme, dianova uletna medZlisa i muftija, te o njihovim prinad-
leZnostima. Na kraju je 9. jula 1930. donijet i Ustav IVZ. Sa
prva dva zakona drLava nije samo o_dredila svoj odnos prema
iVZ, nego je regulirala njenu unutra5nju strukturu i organizaci-
ju, i tako unaprijed propisala norme koje bi tek Ustavom trebalo
'donijeti. u stctdOu i ti- samo Sest dina nakon eau5eviievog
penzioniranja, a to zna(i ve1 12. juna 1930, za reis-ul-ulemu sa
iledistem u Beogradu postavljen je umirovljery muftija -Ibrahim
Jf. Maglajtie. v6lozaj bvatvog reis-ul-uleme DZemaiudin dau-
Sevii je piokomentirao u pismu jednom prijatedu: >>Bar da je
u Zaloriu na mjesto IYZ pred drZavom predstavlja reis-ul-
ulema (dl. 7 ZakonaIYZ) zakon rekao Reis-ul-ulema je sjena
ili lakej'ministarstva pravde, onda bi Muslimani javno upoznali
pravo itanie te figure i ne bi se imali pravo nadati nidemu.<
^ DZemiludin tau5eviC se borio praktidno bez podr5ke uticaj-
nih ali diktaturom zaplaSenih bosanskomuslimanskih politidara.
MoZda i zato Sto se u-mnogo demu nisu medusobno slagali kada
je u pitanju vjerski i javni Zivot Muslimana' Radi razumijevanja
fi.toiupn. almosfeie oko Cau5eviia treba istadi da je bilo
tiruatrttia da je Cau5evid donekle sam odgovoran za ukidanje
32
autonomije. Tako je u nekrologu DZ. Causeviiu, Alija Nametak
pisag 1L Kalendaru Narodne uzdanice 1939. godine: rlzneopre_
za,-koji katkada i*u.ly i-najveii ljudi; a u najdistijoj namjeri i s
nadom da ie tako najbolje pomoii svgjoj za;6dnici,"pomagao je
onda5njoj autoritativnoj petra Z\vkorriia u kojoj je"imdo
resor.pravde dr Milan 'ladiSr$kid, da srusi muslimanslii'vjerski
prosvjetni Autonomni Statut, izvojevan 1909. godine. U dogada_
jima koji su iza toga neposredno s[ijearu, bile Ju mu ruke vezane,
pa je odmah vidio j:. prevaren. Najbolje Sto je u toj prilici
9u
mogao udiniti i Sto je udinio, jeste predaja'ostavlie.<
.. ..Nuruprot tome, podrSku su Cau5eviiu pruliii mnogi obidni
ljudi, muslimani iz.raznih,krajeva zemlje, hiabredi ga d"a istraje
u borbi i prepusti >bezdusnicima, da na na5im i-edima stiSu
poloZaje i_ postizavaju_politidke.karijere<<, kako mu je to pisao
jfdol po5tovalac iz Hercegovine. -Nakon penzioniranii OZ.
Cau.Sevii je radio na grevodu Kur'ana koji je objavio 1936.
godine. DZemaludin Cau5evii je umro 2:8.- marta 1939. u
Sarajevu.
.. .Politidka. djelatnost
direktno ni
DZemaludina Causevica nije dosada
obradivana u naloj istorijskoj "literaturi.
-cjelovito
-dokumenata o njegovoj aktivnosti zi vrijeme sesto-
Jedan ,broj
januarske.diktat're i odnosima sa srikidem objaviole Rudimir
Roter-Progonski u zagrebadkom >Obzoru.., br. 69-od 23. III
1940' i br. 109 od 11. v 1940. Dosta podataka o Causevi6evom
pglitidkom {jglgvanju donosi dr Atil purivatra u monografiji
IJMO u politidkom_Zivotu Kraljevine SHS< (Sarajevo i}l+j.
Va nzumijeya"jg Cau5eviievih politidkih shvatarija vrlo ju
instruktivna i indikativna njegova istupanja u vjerjkoj anketi
koja je odrZana u Beogradu 15*21. xr i92i. povodom riiskusija
o.prijedlo_lu donolenja inte_rkonfesionalnog iakona. O tome je
pipg dI Rado Ku$ej,_ '>Verska anketa i Beogradu i njeiri
zakijudci< (Ljubljana 1922). po referencama ii ovih radbva
zainteresirani se ditalac moZe upustiti u dalja istraZivanja.
Ui.+.i3'-L-! rr!"--
s-!l'.Jf ! l.+- '.1f
63
I
rl't+Jr}.331,L-., Î aJ t "+J
(;stl)
U L4 ( \ '\YA
- \ AV . ) ,rf.+J-t J3l irj"JlJl r ,l.S
.+. -.
el . l. I I r*+J ;lS3.,r-.o:L-,tl C)l,.ot llSiY t-l".J IJJ+*L-

I
3 - Glasnik VIS-a 33
i;..;! \t\f i.i-. CFU SJii ,-r cl..gJ ai*,J'. u-l*l
<:!".-bl tf ty ?i..- 61 l+"" -"' n ,j+ d l-]l J',$ . \tY.
Ll ^ Gi C* i-...,1 t ... ll lf;ll+ 3y ;- ,.-:li -3JJ-EJ;
CFJ-.'l1 6J'i-rJ C L-.
.
,l.rj <--3 J'i{ilJ*.,j \t\Y: " ". JJ"{-tll Jl ,-';Jl .r.r-,.1

ll
K.,1-r-.J1,....). lJL! ;'4-:-.-ot-.- p.rr+ CFJ*I| ;!
.rlUl l[-*Jl slllt * ? l)l**iJ+li.-J-S.-ll
"rr $4 L ...J:
,f:-:i, .Ct-J*l| ,rlr, .:l'l r: .Jl -iljili \t\1 J\1\A u+i-
Jtii-,,1 ,LiJ! ;tti utl+ GJJ+ IJISJ.ljS*,Jl i.-,13;l-.<l.r
J+ "lt-tl ;! dl.! ; l++*, dJj;tS3 t*-t*Jlii.llLll
;1311
l\Iustafa Imamovid
ABOUT POLITICAL ACTIVITIES OF RAIS.AL-ULAMA

DLr,InALUDIN dA.USBVTC
(Summary)
DZemaludin dauleviC (1370-1938), the well-known scholar

and the promoter of the idea of Islamic reformism, was the
religious head of the Bosnian and Herzegovinian Muslims
(Rais-a1-Ulama) in the period from 19L3-1930. He did not
belong to any political party but a number of times the
circumstances made him get engaged in the protection of the
interests and rights of our Muslims. After the assassination in
Sarajevo in 7974 he appealed to Muslims not to take part in
pogroms against Serbs. In 1918 and L91.9 Mr. Cau5evid interce-
ded with the Yugoslav government and the international public
against the violence over Muslims. During the dictatorship of
king Alexander KaradordeviC he strongly opposed the abolition
of the autonomy of the Islamic religious community and there-
fore was made to retire into pension.
34
PRILOG POZNAVANJU PROSLOSTI UZICA
rz OSMANLTJSKOG DOBA (1463-1562)
BTTFZIJA SULJKIC
UZice, od 19.16. godine Titovo lJLice,leZi u dolini Detinje,

jgdnog od izvori5nih krakova Zapadne Morave, na nadmorslioj
visini od 410 do 460 m.
Povoljan geografski poloZaj omogudio je da se naselje na
mjestu danalnjeg Titovog Ulicajo5 u pro5losti razvije u znadajnu
usputnu stanicu i raskrsnicu vaZnih puteva.
uZtcg - oPrs EvLTJE dnrnnrrn
Sultan Mehmed el-Fatih zarrzeo je UZice kada je Bosnu

oslojio. O tome nam Evlija Celebija, tbAa je proiao h,rozlJhice
1664. godine prida ovako: >Kada je sultan Mehmed po5ao da
osvaja Bosnu, UZiEani su od straha donijeli kljude od tvrdave
i, zatraLiv(i sebi sigurnost. predali grad. Sultan je u tvrdavi
ostavio dovoljan broj vojnika, municije i ostalih potrebnih stvari,
a Ak Semsudin i veliki vezir Veli Muhamed-paia udinili su gradu
hajr-dovu i zamolili nek bude naseljen i Liv i neka ga ne taru
udarci neprijatelja<.
U vrileme bvlije delebije lJiice je bilo dosta razvijeno
mjesto. Gradom je upravljao vojvoda, koji je uza se imao 300
35
voinika. lJhice je imalo kadiju,l) muftiju i nakibul-esrafa; bilo
je'centar velika5a i ajana. U samoj nahiji oko-Ea.d.q ima Ll'O
nastanjenih i Livih seia. Grad je, kaLe pvlija Celebija' prema
sultan"Sulejman-hanovu kanunu hds pase Smederevadk_og san-
di.aka u Bldimskom ajaletu' Pored spomenutog, u UZicu je
stanovao spahijski iehaja, janjilarski serdar, serdar budirnskog
vojnog oOr'eAa. njegov tiaradZjaga, nadzornik dariije (muhtesib-
aga),"graOski ieiraJa, carinski dinovnik, drZavni graditelj (mi-
mar-aea) i dizdar.
N-a obali rijeke Detinje (Evlija Celebija biljeZi.: Q9iilu)'
tJhice ima na .,zo'isitoi stijeni, koju sa tri strane opasuje rijedica,'
OJru tvrdavu, kojoj je" pristuli vrlo teZak. Tvrdava ima 44
kule( ?) i jedna je b-a$ uz samu rijedicu i osigurava snabdijevanje
tvrdiv6 vbdom-za vrijeme opsade. U tvrdavi ima samo deset
kuia, jedna mala Fitihova- dZamija i magazini za hranu i
municiju. prema sjeveru imaju troja vrata. Tvrdavu duva 20
timarli nefera.
Na istoku i jugoistoku tvrdave s objg strane djgke {.?!pro-
stire se grad UZiie i ko-e ima 4800 kuia isprepletenih basdama,
vi'ograiima i ruZidnjacima. Medu- stanovnicima ima mnogo
vlasfika zijameta, te itt im i k'Ce vrlo lijepe. Izmedusvih u odi
upacla liiepi dvorac DZaferage. u ffi mahale stanuju krsdani, a
u jednoj"Zidovi. Ermena, Midara i Grka nemat ve6ina su Latini
(?), Srbi i Bugari.
Gracl imi svega 34 dZamije i mesdZida' Vrlo- je lijepa
Alaibeeova dZamiji, koja je pokrivena olovom. Osim ove,
bosioli"Husejn - agina d2amij-a. Hasan-efendijina dZamij a, Ceri-
fioSini aZaiija i- Namidi6a dZamija. Ostalih 29 su mahalski
mesdzidi. Na"obali Detinje ima velika zidom ogradena musala,
tojoj se klaujaju bajrim-namazi i udi dova za ki5u. Zidovi,
"o
u toiii"i imaju deiuera vrata. dugi.su dvije. hiljade koraka. Oko
,rrosole zasadeno je raznovrsno-drveie, koje svojim mirisom
opiju poUoZne. Mriogo se naudnihralqrava izmedu.udenih ljudi
oidg lraOa provede ia ovoj m'gili. Vakif je odredio detvoricu
utuiuiu koji^se brinu o distoii i diSdenju ov.e musale' --
Na trimjesta u gradu predaje se pravi]no.y.Utlj: Kur'ana'
+
a na dva mjeita hadil. Grad ima 11 mekteba (Skola) za dieu'
Djeca o$troumna i imaju.prirodeni da1 z9 pjesmu' ^
-' U sugradu ima devet tekiji; r1tredl njii-r.!e Hasan-efendijina
tekija p"od gornjom tvrdavom. vlasnik lekije je u Zivotu i ima
of.o'+dhiljicta murida. Njegoy glas.je otisao na sve strane i 59ih
i" frufu.tiitkog reda. eviili Celebija kaZe: >Hvala B-ogu, i jq
'sam prisistuo-uao njegovu zikru,-uzeo njegovu hajir-dovu i
sretan bio da poljubim njegovu ruku<<'
,)UXVlvijekuUZicejesjediltenahije'auXVIIviiekuzna|ajnomjestoi.sjediste
radilJka. irrrcirriopeor.ia'i"i;rL;ij; viII duezak, zagreb,lvIclvILXXI, str. 339).
36
,,u oonJoJ cersur postoji i merhumd"j:j
postoje
!3nl.,i jedan karavan-saraj.
^j,tl}::;_qi.,i9119] KodZa Mustafa-pasin karavan-
saraj. Ima i deset trgovadkih hanova.
rlrsijj ima i140 duiana.jedan dobro zidan bezistan
kafa'a. puijg stralq-grqda preko Detinje ,.i"?i-tr_ene i ipet
drvene iup1t1g. tri
Yl:-11:p9.j; Mehmedjagi", e"pnt",'io1a ;e
sagradena 1.037 (1.627 /zs) eodine. Na "rijeci
iuai-'oto 100
Irtgou?..oko g:ada i izmedrikuia ima oko1060baka. svatca
basda daje po sest akdi carske desetine, ; g;;d,;pta-ea
uise
nikakva poreza.
. Stanov'ici g-ovore bosanski. vore stranca i gotovo svi su
trgovci. Za p.utnike.-u gi_ud.y. ima_ju dva imaretu, gSi.i.kija
Sejh
Hasan efendije i dorje KodZa Mu,stafa-pasin imar"et r<raj
njegoia
hana.. u.gra{q se izraduje kora; tamo izraai"i z"iil
maslinasti
)ebni i
loltrlul odgovhra onome 5ro se izr;duJ;-; ei,liru.
Ima vrlo rj.e5tih knjigovezaca i majstora, koji izraAuiu djvne
tintarnice, koje sarju- u stambol. t;denih riioi-i-pisa.a ima
dosta.z)
PROCES SInENT^q. ISLAMA

opisa Evlije Celebije, danas paZnju privlade podaci
o _-Pored
uiicr iz nedavno_objavrjenih turskih popiru' iz xi i xvr
vijeka. tainije od 1176. pa ito 1572. godirie.'U popisi ir' t+lA.
godrne doslovno stoji da Je UZice selo"sa 63 hriscins'ka
oomaein_
stva, jednom hudovicom i dva mlina. Tome se OoAaie Oa su
tu
unijeta detiri muslimanska imena i jedno jevrejsko,'vj..ouurno
su ro imena domaCina.3)
. _ Taj broj muslimanskih. Zitelja u. UZicu, tako mali, Sto je
t]iqr:.za,to vrijeme i u drugim krijevima zapadne Srbije,
.qovori
cta Je tada proces islamizaciie tek zapodeo.
popisu ST9.o.l._y:kog sandZaka iz 1516. godi_
Y^9.^toli""T
i9: 1o-T. ;e pripadala UZice, u UZicu je registrovan
dzemat musrimana sa 178^nahija
lica, vjerovatno nosilaca-domicinstava
i 150 lica hriscana. To ne znaii da tada u in"i uise
stanovnika
.jer su u spiskove unijeti samo oni "iplilo
io;iiu uili
oporezovani.
Turci su doraze,(i kao osvajadi na Balkan donijeli
sa sobom
i.slamsko..vjersko udenje, koje"su oni prirnili
oO-arupu. Kao
rjernici siriti su Israni medl bakansfiim-".r"aiirill"i'
rui^
krajevima gdje su dosli, nastojeci oa u novim tj.ini"li"uioui;u
drZavne prisralice, u demu iu irnari uspjehal
K;;;;;tit" ,u
r3) rrrr,. celebija, putopis, prevod i komentar H. sabanovic, 1967, str. 3g0.
Turski katastarski poprsi nekih podrudja zapadne srbije XV i XVr vijeka (u
dirljem tekstu turski karastarski popisi). Prevod-i obrada mr ariin.Jar,rie
I knj. str. 258.
iui;r. rss+.
oznadavali kao sinove Abdulaha, npr. Hamza, sin Abdulaha,
Mehmed, sin Abdulaha, Jusuf, sin Abdulaha i sl, a rijetko Ce
upisati pravo ime oca koje je hri5dansko l51o npr, Hamza sin
Jinka. Tako u popisu lJtica iz 151'6. godine upisano ie 178
muslimanskih stanovnika, od toga su 77 sinovi Abdulaha, Sto
znadi da su tih 77 islamizirani u prvom, a ostali u drugom ili
treiem pojasu.a) Ponegdje, kao na primjeru sela Bjeline kod
PoZege,'upisan je Ferh-ad, sin Abdulaha - novi Musliman!5).
Da su muslimanski stanovnici ULiea bili islamizirani mje-
Stani potvrduje i Evlija delebija koji kaZe da UZidani (musliman-
ski sianovnici) govore bosanski, a to znali da su govorili
mat'ernjim jezikoVnkoji im je bio u upotrebi i prije islamizacije6),
a nije iskljudeno da je bilo i doseljenika iz Bosne.
'Muslimani
lJLica, u sumarnom popisu 1525. godine, taz-
vrstani su u pet mahala: Mahala dasne dZamije sultana, Mahala
mesdZida Mehmeda. sina Hamamije, Mahala mesdZida Ibrahi-
ma, tvtatrata dZamije hadLi Muhameda, Mahala Sadi vojvode.
Hri5iani lJlica su popisani kao poseban dZemat. Ukupno je
tada popisano 300 muilimanskih i 87 hriSdanskih domadinstava.
Radi^ piimiera nave5iemo stanovnike Mahale dasne dZamije
sultana:
Jusuf. sin Abdulahov

Alija. sin Abdulahov
Husein, sin Abdulahov
Karadoz. sin Abdulahov
Hasan. sin Karadoza
Mustafa. sin Karadoza
Feriz. sin Mustafe
Aladoz, sirr Abdulaha
Ajas, sin AlaCloza
Ilasan, sin Aladoza
Karadoz, sin Abdulaha
Kasim, sin dZizmadZije
'Husein, sin Dulgera
Husein. sin papudZije
Mustafa. sin durekdZije
Alija, papudZija
Ejnehan, sin Hasana
Husein. debag
Mustafa, duredija
Ajdin. debag
Alija. sarad
--ll f"rtti tatastarski popisi... knj. I, str. 311-345.
5) Turski katastarski popisi, knj. III, str. 481..
6) Evlija celebija, n. d. str. 387.
38
Ilijas. mlinar
Musa, sin Abdulaha
Jusuf, krojad
Kasim, odundZija (drvar)
Mehmed, sin irgata
Alija. druqer
Alija. kodZa
Atli, krojad
Sulejmarr. sin Abdulaha
, Hamza, sin Abdulaha
Malkod, sin Janusa :
Ahmed, sin Dulgera

Hasan, irgat
Husein, irgat
Ejnehan, halvedZija
Pad,1zmedlija
Jusuf, sin Abdulaha
Sahin, papudZija
Nesuf, nedLar (tiller)
Mezid, sin Nesuha, debag
DZihan5an, debag
Bahtijar, halad
Davud, sin Jusufa
Ajas, sin Abdulaha
Mustafa, eskidZija
Opud, sarad
Hasan. sin Abdulaha
Saruda, sin Hamze
Hamza, sin Abdulaha
Hasan. sin Abdulaha, kededZiia
Nesuh, sin Hasana.T)
od 52 lica upisana u navedenu 'mahalu 14 su sinovi
Abdulaha' Sto znadi gni.koji- su islamizirani u prvom polasu.
Ostali su njihovi sinovi ili rodaci.
popisu i2.1528. godine, u UZicu je registrovano
_.,,
use 19-9:lllinqy
mahara i vise stanovnika. Mahale su tada r6gistiovane:
Mahala carske dZamije - 52 domadinstva i S5 osoUa
Mahala dZamije hadLi Mehmeda _ g1 osoba
Mahala mesdZida Mahmuda - 45 osoba
Mahala mesdZida Sadi vojvo de - 41, osoba
Mahala mesdZida Mehmeda - sina hamamdZiie _ gg osoba
Mahala mesdZida HadLi Murata - 76 osoba
Mahala mesdZida Sinan Celebije - 92 osobe
Mahala Rustema vojvode - 49-osoba
f f"rrli katastarski popisi.:. knj. I, str. 480-481.
39
DZemat hri5iana dinilo je 46 domaiinstava.s)
U navedenim uZidkim mahalama nabrojano je 527 lica
muslimanske i 75 lica hri5ianske konfesije. MoguCe je da su ta
lica nosioci domaCinstava. Medu muslimanskim stanovnicima
mnogo je onih koji su islamizirani u prvom pojasu. Tako od 49
lica, poimenidno nabrojanih, u mahali Rustema vojvode, 24 su
sinovi Abdulahovi, odnosno konvertiti.e)
U slijedeiem popisu ULica koji potide iz 1.559160. godine,
zapisano je deset uZidkih mahala i to su:
Malrala dZamije sultana Bajezida - domova 36,lica 44 ,
Mahala mesdZida Ahmadii Muhameda -domova 75, lica85
Mahala mesdZida hadZi Murata - domova 42,lica 48
Mahala dZamije hadZi Mehmeda - domova 88, lica 94
Mahala hadLi Ferhata - domova 43,lica 43
Mahala pokojnog Sadi vojvode - domova 30, lica 30
Mahala mesdZida Huseina odaba5e - domova 66,lica 73
Mahala dZamije Sinana eelebije - domova 53, lica 55
Mahala mesdZida Bedrudina - domova 69, lica 81
Mahala mesdZida Rustema vojvode - domova 69, lica 83
Ukupno domaiinstava 574,lica 649.
Ako ovome dodamo 32 registrovana hri5ianska domadin-
stva u UZicu po popisu iz L559160. godine, ondaproizlazi da je
Ulice tada imalo oko Sest stotina domadinstava'u), razumije se
onih koji su evidentirani.
Iz 1,572. godine oduvan nam je popis sa dragocjenim
podacima o gradu ULicu, koji se kao liva ULice nalazio u
Srnederevskom sandZaku. Broj mahala je u ovom popisu veii
za Sest mahala od popisa iz 1559/60. godine, ali broj domadin-
stava nije povedan.
To su:
Mahala sultana Bajezida hana - domova 33,lica 34
Mahala mesdZida Sejha DZunudije, domova 6,lica 6
Mahala mesdZida hamamdZi Zade - domova 56, lica 58
Mahala hadZi Kurd-age - domova 46,lica 48
Mahala dZamije hadZi Mehmeda - domova 50, lica 52
Mahala Mustaf-age - domova 54, lica 56
Mahala hadZi Ferhata - domova 50, lica 54
Mahala dZamije Sadi vojvode - domova 3L, lica 33
Mahala mesdZida Huseina odaba$e - domova 68, lica 70
Mahala dZanrije Sinana delebijelr) domova 32,lica 32
Mahala nresdZida Mensura - domova 29,tica 30
8) Turski katastarski popisi... II, str.348-354.
e) Turski katastarski popisi, tom II, str. 348-356.
t0) Turski katastarski popisi, tom III, str. 51.
11) ViSe lica po kojima se zovu uZiEke mahale nose epitet delebija, Sto znadi gospodin.
Pfema tome to nije lidno ime i zato je pisano malim slovom. Slidno je i sa titulom vojvode.
40
Mahala mesdZida Bedredina - domova 27.lica 30
Mahala dZamije Alije vojvode - domova 27, lica 29
Mahala lladli Gazije - domova 34, lica 35
Mahala mesdZida Rustema vojvode - domova 38, lica 40,,)
Mahala mesdZida Ali HadZe - domova 18, lica 20
Dat je posebno dLemat posadnika srada-tvrdave i poime-
nidno je nabrojano 20 lica, mogude nosilaca domadinstava.
DZemat hri5iana varo5i Ulica imao je tada 44 domadin-
stva.13)
Da li su u UZicu bila samo 44 hri5ianska domaCinstva 1,572.
godine, kako to pokazuje ovaj popis, ili ih je moralo biti vi5e,
pa neka nisu unijeta zbog toga Sto su bila oslobodena porezaiz
raznoraznih razloga, te5ko je bilo Sta pouzdano reCi. Ima osnova
da ih je bilo viSe, pa da sva nisu popisana, na Sto nas donekle
upozorava tekst iz 1572. godine.
- Po5to je u starom defteru upisano da hri5Cani koji stanuju
u varo5i (UZice) spomenute tvrdave popravljaju i odrZavaju
spomenutu tvrdavu i sve dok obavljaju svoju sluZbu, kao
naknadu za to oslobodeni su i opro5teni od zakonskih i vanrednih
nameta. Na isti nadin upisano je i u novom defteru.la)
Kao i drugim krajevima, tako i u uZidkom, hri5iansko
stanovni5tvo je Zivjelo po selima i tamo dinilo njegovu veiinu.
Izttzetak je primjer sela Dragdida gdje je registrovano dvadeset
rnuslimanskih domaiinstava. Medu nabrojanim licima ovog sela
pet su tek islamizirana.15) Navodimo ovaj primjer zbogtofa Sto
rnoZe da bude potvrda za pretpostavku da su oni koji bi primili
Islam najde5ie napu5tali sela i odlazili u gradove, 5to se smatralo
beneficijom jer je Zivot u gradovima bio lak5i. Turski popisi,
koji su predmet rra5eg razmatranja, pokazuju da je UZice imal-o:
HriSianskih Muslimanskih
Godina Jevreja
domaiinstava domaiinstava
1476. 63 4
1516. 1s6 178
Is25. 87 300
1528. 85 527
Issg!60. JZ 574
1572. 44 568
1:) Za Rustemtr vojvoclu se kaZe da je bio miralaj, Sto znadi pukovnik.
13) Turski
katastarski popisi, III tom, str. 265-274.
1r) Turski katastarski popisi, III tom, str. 274.
15)
Turski katastarski popisi, III tom, str. 27-5, Selo DragdiCi.
4L
Pokazatelji govore o smanjenju hri5ianskog, a pove(anju
broj a muslima n sfog stanovnistva. Do to.ga povedanj a.mlsliman-
skog stanovni$tva cloKlo je najvi$e islamizacijom.samih UZidana,
a viirovatno i onih sa s6la koji su poslije islamizacije dolazili u
trgovadki grad UZice.t6)
pod t<-atvim uslovima je vrSena islamizacija u uZidkom kraju
u XVI vijeku, koja je, kako to po\?zllu poqisi'. bila vrlo
izraLena, pouzclano se ne zna, ali detaljnijim bavlj.enjem. ovom
problematikom doslo bi se do pribliZno pouzdanih podataka.
br Bogomil Hrabak pi5e da je u >varo$i.(U-Zicu)..rano podela
istamiz"acija i to u red6vima piipq{4Eg najuglednijih zanata.,.l7)
Turski kaiastarski popisi iz XV i XVI vijgka pokazuju {a je u
selima uZidkog tr-a1a islamizacija zahvatila vlahe .(stodare -
najvjerovatnije), a to znadi siroma5ne dru5tvene {oj9v9' .
' \avodi ie'da je IJLice, >Mali Carigrad< na Detinji' imalo
1772. godine 550 muslimanskih domacinslava, rasporedenih u
ts mafiata i 44 hrisdanska, te da je po broju muslimanskih ku6a
bilo odmah iza Beograda.tt)
DZAMUE I TEKIJE
Povedanje broja muslimansko! stanovnistva u UZicu zahti-
ievalo ie i izeraclniu muslimanskih bogomolja: dZamija, mesdZi-
'.fo, *.f.t.Ui' i teiciia. Prva dZamija u UZicu, podignuta je- u
iutOoui. Ova bogomolja sluZila je iskljudivorojnicim-a posade.
tt;U. ie bila ironlifr oi*"nzijL..i.zvala se Fatihi r.rjihov
Mehmeda.'te)
broj s.e
F"t"- :. uslijedila i2gradnia diugih bogom.olja
poveiavao adekvatno-povecanju broja muslimanskgg stanovni-
i*o u UZicu. UZice je imalo o6lik orijentalnog grada. U sredini
ie bila darsiia sa t.i+0 duiana i 11. hanova, dok su okolo bile
ittafrafe (deivrti) za stanovanje. Svaka mahala .je imala veCu
iOZamiiu) ili manju (mesdZid)-bogomolju. DZaqija,-po pravilu,
,i*i ini"'graditelja ili vakifa, a pb imenu dZamije jli mesdZida
zvala se i"mahala. Zahvaljuju6i tbme, u mogg6nosti smo da' na
or"ouu popisa iz XV i XVt vijeka, identifikujemo znadajnije
- --
uZidke dZamije.
prvi popir IJLica iz 1.476. godine navodi da su u UZicu bila
samo detiri'muslimanska domadinstva i tada, vjerovatno, u
uzi"u nije bilo ni jedne dZamije, ako izuzmemo eventualno
oostoianie dZamiie u tvrdavi' Ima u tome logike jer je, od pada
'iZi"i ad UlO. goOitte, kratko vrijeme da bi mogle da se izgrade
......--*)
D, Eirb lrlusovic, Stanovniltvo i islamski spomenici UZica u periodu turske
vlasti. "UZitki zbornik" br. 1-ll1985' str. 29'
t7) Dr Bogumil Hrabak, Trgovadki grad UZice, zbornik" br. 8/1979, str. 7.
"UZidki
r8; Stevan Ignji6, Lllilka nahija' Beograd 1961' str. 156.
t') Evlija Celebija, n. d. 385.
42
i neke dZamije, a uz to IJLice se u tom popisu tretira kao selo,
Sto-znadi da jos nije igralo ozbiljniju ulogu u privrednom Zivotu
- ulogu koju Ce u podetku XVI viieka uveliko imati.
..U po_C_qLku je.XVI ,vijeka, odredenije po popisu iz
godine, u UZicu vei bilo dvije storine inustiminikih domaiin-
1,5L6.
stava, ali ona nisu po.pisana po mahalama tako da u tom popisu

lgpa pomena dZamija ni mesdZida, a sigurno je da ih je riroi.alo
biti.
D_e,setak godina kasnije, znadi j.525. godine, registrovane
su u uZicu dvije dZamije i tri mesdZida (sfistoimenifr mahala-
ma):
DZamija sultana
DZamija hadLi Muhameda
MesdZid Muhameda, sina hamamdZije
MesdZid Ibrahima i
MesdZid Sadi vojvode Bali.2o)
. U- kasnijin popisima se bogomolja koju je podigao Sadi
vojvoda navodi das kao mesdZid. a das kao OZamlla-. Istije sludaj
i-1" jo.! clvije druge bogomolje. To na neki nadin gbvori db uZidke
dZamije, odnosno mesdZidi, nisu bile mnogo vetike.
Samo tri godine kasnije, po popisu iz
. registrovano 752g. godine, u UZicu
je osam Uogomo'tlai
. carska-dZamija. dzamijah'adziMehmeda, mesdZid Mahmu-
oa' mesdZid sadi vojvode, mesdZid Mehmeda, sina hamamdzi;,
mesdzid hadzi Murata, mesdZid Sinana celebije i rnesdzid
Rustema vojvode.2r)
Kako se vidi samo za tri godine, izgradena su tri nove
bogomolje.
. Intenzitet.izpr2l-Wê novih liamija u UZicu
pokazuje popis iz 15!0169... godine,
u XVI vijeku,
icada ih je u ovom gradu
re-gistrovano deset: Dl,amija sultana Bajezid,a, azamiia \adzi
IM.ehmeda, dzgryija.hadili Ferhata. dLamija saoi d?a-
Prja sinana celebije, mesdZid Ahmadii Muhamed*a, "oivoiG,
mesdZid
hadzi Murata, mesdZid Huseina odabase, mesdZid geoiidi"a i
nresdZid Rustema vojvode, miralaja32)
broj
, -_^Nuju.gii -bo.gomo.lja u UZicu iegistrovan je u popisu iz
1.5.72..$odine. Tada ih je biio 1,6:DLamijisultana ria;erioaia"a.
di.amij-a hadZi Mehmeda, dLamija hadii Ferhutu, o'zu-,niiu-Suoi
vojvode' dlamija Ali vojvode. d2amija ili mesdZid h;atik;J:
.dZamrja ili mesdZid Mustafaf .?g-e; gesqZid Sejha DZunuaile,
age,
mesdZid hamamdZije zade, mesdZid Huseina oa6uaie, olo,niid
:0) Turski katastarski
popisi, tom I, str. 4gG{93.
:r) Turski katastarski popisi,
tom II, str. 3-lg-356.
:1) Turski katastarski
popisi, tom III, str. 43-51.
43
Sinana Celebije' MesdZid Mensura, mesdZid
Bedredina' mesdZid
23
Ali - hodZe )
hadLi G azije, me sclZtfi"rt"*u ro:vo de i me sdZid .
To su podaci o uZidkim muslimanskim bogomoljama' o

clZamij ama, inesdZidim a, iz XY vrj.ekL. D a li e,- pored nabroj
j anih
Uif" i,jS neka, tesko je reCi. Ostaje dinjenica da ih je bilo dosta
t" alile njihov broj naglo rastao .od 1'525,'..go9ine' kada je
popiioiro pLt, po do" L571. godine. kada je bilo L6. bogomolja.
i.,'-;;;;'po''sebi i na sioj lagn..govori o vrlo izra1enoi
islamizaciji-u uZidkom kraju u XVI vijeku
oimenimagraditeljauZidkihdZamijaimesdZidamalose
zna. ali ie sigurnb da su ih gradili domaii majstori. f1_epiteta
io-i*."o griditelja moZe sJ zakljuditi da su ktitori bili vojna
lica, sta4eline i imu6niji ljudi. Ta zvanja uz imena su:.sultan,
uoi"oOu.' miralaj (pukovnik). odaba5a (upravnik odjeljenja)'
aga. ( gazda' fe udal ni
) . n iazii a . dele bij a -eospodin )'
(
ei:tiju ( he roj"takode-
iori.anitl. nemamo nikakvih podataka o arhitekton-
Ifoio irgi.du tih bogomolja jer se ni5ta nije oduvalo, au
popisima se to ne sPominje.
O graditelju Sultanove dZamije, ltoj.u. se spominje medu
pruim rllf.i*'dZamijama. znamo Oa. j9 -Ui-q sultan, Bej ezid II
loji;e sjedio na ca;skom prijestolu.od 148L-1512' godine' Sultan
il"illiO'II je pozrat kab lraditelj monumentalnih dZamija .u
Srjnruotu i'Je^dreri i de:v'i5kog siani5ta u Amasiji'24).On.je
siodit.fl i Carske CZamije u UZic-u. a vjerovatno i Carske dZamije
iln.'0"1f., - otZamija cara, za5titnika svijeta'-q9g qujuitlio-
viedio halifat,,. Premi tome, carske dZamije u UZicu i Rudniku
;;;;lr;; biti gradene poslije !481, a prije 1512' godine'
vakifi uZidkih dZamija bili su bogati i pob.oZni.muslimani,
a.uatoto islamizirani UZidani. Kako smo viitjeti, Evlija Celebija
ie praktikovao da. u svakom gradu u kome su postojale
dZamije'
irabroji samo nekoliko onih najznad.ajnijih' Tako i? ,bto t tu
uzidkih dZamijama. Nabrojao ih je poimenidno pet:.AlaJ-begovaje
et;;i^; "io' je vrlo svjetla i prostrana dZamija' a sva
dZamija' Ceri-
ookrivena distiir plavim oiouom", Husein-agina
dZamija.
[;s;;;A;ijr. H^r*oi Zade dLamija i Hasantfendijina
>Ima jo(.29 mahalskih
N;;;"ta6 itt tto euiiio eelgbija dodaje:
je
ttt.tOZihu*. Dakle, evfla Celebija zapisao da pored pet
. nabrojenih dZanija ima
jo5 29 mesdZida'
Muslimani su napustili UZice tokom XIX vijeka. NajviSe ih
se iselilo tokom prubg srpskog ustanka, jer >u prvom naletu
Karadordevih ustinika-, tuisko ULiceje gotovo zbrisano. Poslije
") T,rttkt III, str' 265-273'
katastarski popisi, tom
:r)Josepf von Hammer, Historija turskog (osmanskog) carstva, prevod Nerkez
SmailigiC, tdm I. Zagreb, 1979, str' 283'
M
druge opsade 1805. godine gotovo je do temelja izgorelon") O
tom povladenju muslimanskog stanovni5tva iz Ulica prema
Bosni za vrijeme prvog srpskog ustanka zapisao je Ivo Andrid:
>Varo5 (Vi5egrad) puna je izbjeglica iz TJLica, Novog Pazara i
Sjenice. Sve dto je bjeZalo pred Karadordem sleglo se ovdje
ustra5eno, golo i boso, bez hrane i novca.26)
Vjerovatno je ULice bilo izloLeno razaranjima i u ranijim
ratovima, kao u velikom ratu L683-1699. godine, kada je takva
sudbina bila zadesila mnoge gradoye, zakljudno sa Skopljem.
Sa povladenjem muslimanskog stanovni5tv a iz lJLica nesta-
jali su i uZidki islamski sakralni i profani spomenici i od njih,
dak ni od groblja koje se nalazilo na_padinama Zabudja, nije
ostalo ni traga. Posljednja dLamija - Sejhova di.amija, koja se
nalazila iznad Ffuremovaca, poru5ena je 1,876. godine, po nalogu
tadadnjeg pre-dsjednika.op5tine, a kamenje od nje prodato je
putem javne licitacije.z')
Osim dZamija i mesdZida, koje sluZe kao neka vrsta stjecidta
za sve pripadnike islamske vjere, onda su u svim muslimanskim
naseljima, pogotovu u veiim vafodima, postojale i narodite
vjerske ustanove za muslimane. To su tekije. Najprostije redeno,
tekija je dervi5ka kuda, zgrada u kojoj se okupljaju dervi5i i tu
vrle svoje vjerske obrede. Dervi5i koje opisuje eelebija odevidno
su pripadnici muslimanskih vjerskih sekti. Celebija izridito tvrdi
da je u UZicu zatekao deset abasovidkih tekija. Tako on naziva
tekije halvetijskih derviSa. Izmedu svih, po njegovom tvrdenju,
najznadajnija je Hasan-efendijina tekija >gore pod Gradom<.
Starje5ina ove tekije, kako je spomenuto, bio je Ziv kad ga je
posjetio Celebija i imao je >uza se oko 40,000 sljedbenika<. U
Titovom UZicu i oko njega i do danas su saduvani nazivi nekih
mjesta,_koji podsjeiaju na Sejha. Postoji mjesto koje se i danas
zove dZamija<. U..Buharu. sjeverno od TitovalJLica,
'>Sehova
i danas s9 jedno brdo zove Sehovo brdo, aizvor ispod toga brda
zove se Sehova voda.
Postojao je u UZicu jedan Sejh. To je Sejh Muhamed. Dosta
podataka o sebi Sejh Muhamed UZidanin saduvao je u jednom
svom pismu koje je uputio beogradskom valiji 1748. godine. O
tom pismu -_>'Poslanici Sejha Muhameda UZidaninai< pisao je
orijeritalista Omer MuSiC.28)
5; \'. Poznanovii, Zapisi i sjeCanja o starom UZicu i posljednjim uZidkim

..
dZamijama,
Rade
"UZidki zbornik< S, tbSO, tf"6.
:6) Ivo AndriC,
Nemirna godina (Za logorovanja), Beograd, 1963.
:7) Rade Poznanovii,
n. cl, str. 126.
:8) Omer I\IuiiC,
-. Poslanica Sejh I\.Iuhameda UZifanina beogradskorn valiji lvluhamed-
''ali, Prilozi za orijentalnu filoiogiju i istoriju jugoslavenslih naroda fod turskom
vladavrnom, sveska II, Orijentalni institut, Sarajevo, 1951.
45
ULEMA
u UZicu
Nas narodito interesuje, podatak Evlije.delebije.da
pisaca' Izmedu nJlh su ovlj. ..
i
""' mnoso udenih ljudi
ima
ii'3?itt rt'r"trlrtiJitt u^zieoni"' udenj ak no ztkru'
-ql T:' ::It"llY::
umro Je u
tiiskof reda, pisac jedne bro5ure o glasnom
ii;iff ioszrrcqz.;at; je i
-;grdb. Muslihudin je. bio vaiz
61ip."i.o"tk) ; dzi'.", i uiivaololiki u.gled T,tqi.dervi5ima'
Mnogi znameniti
da su ga neki smatrolit"itittf;em (veli'.etltja):
bili kao
J"ifro"l i, naSih krajeva XVfi "Hasan
vijeka sri nje_govi.udenici
Xi#;a ;."M;ili; al-Mostari,
fto
baba Kaimija' Stirevya
odgovara ostalim
taz" ;; i" io sittgiz. gfdine sasvim
"*i"
o"rt.,itit einjenicama j5 Si:ft fiuslih-udin je imao. dva sina:-sta{j!*
fixa;;?.#il' 6iG; n aslij edio u starj esinstvu h alvetijske
tekiie i mladee fto-Jt"tiOiju toii je na spomenutom poloZaju
nalazio .16&'
i,'^trii,tar"'ii",ii iioronu tcoli se ng 19.m potozaiu
godine, kacla je r.tot ilii." i"oio" eurija tbii ga mnogo. hvali'2e)
" Z) Zari t4ustafa UZidanin o kome osnovne (GqP P9qtkg-Ptg?liu
Se:trii si'rr-i. i." ga-le prikazao Hammer III' 539)'
":irna Ba5agi6 (Bo5njaci
zatim na osnovu njitr i"utl*titih istraZivanja
104-105). >Rodio Je u kasabi UZice. zbornom mjestu pjesnika<
is;f;;iit, itr.-iurtit
-dt 1'1'9; Ba5agid' 104)' Ba5agic ne navodeii
-u mje91u koit Sejha
;;;'k;i; le na,tte' udiojejos urodnom u stambol
ft;;iih;ai;;, u sita-i raLe "je po zavr5etkuotisao
da mladosti
nauka postalo
da usavr5i oUrazovanp gdje
t"rf"ri*; ttupio u sucisktisiruLu i Uio taai11û^nqkiT kazama
;; list 137a; i
;'iiffi;liji i ba je 10e8/1687. godine.'(S.afa-i,
il;;;:o. 1b41. M. rahir (oM II'.11e) pt-s"? duJ^t ,Y-.'9,1
Stamiotu 1.1gg. godine Sto je Stamparska oosresl(a. sablt (M.
mu Je
naoisao hronostih (".^|;#; iO?1.'gio 5e^na"uenit
i.pjesnik
+;"hl;]: Soiu-i kaie za nj6ga da je bio tugujuCi.-slavuj u vrtu
nukte
ffiii;;tj. f *ft"tl i-da ie
ifunun-i, ulumun dakika Sinas
slzari olub< i da ima *nogo djela u stihu i prozi napisanih
ffi;il^ffi;; ll;;tk"t"
-ljepotom'30)itio tako ima bezbroj pjesama koje
o8oiouoi u svoiom
""":)Ti;lC'.l"bii pod ovim ga imenom spom_inje E*1lija
e.f.6io iTaLe-, daje bio Ziv_ka.da je on dolazio u UZice. Citav
&;;''oi;t;*u'1. titi*o' Evlija-Celebija.koje-su >>sihri-halal<i
mu hvali.pjesme
[r2., .ii i" pieuao-iizire Fehmi-eelebiji, HandLic kaLe: Ja
TJozvotieiri iitrir - madija). H. Mehmed ef.
sa gore spomenu-
i. Uoli''' da ovaj DZari-eelebija nije identidan
od Zari'
iirn Zoii:o- i da DZari nije iskrivljeno
:e) Hazim SatranoviC, KnjiZevnost Nluslimana BiH na orijentalnim jezicima, >Svje-

tlost< Saraievo. 197.1. str' 2'17.
30; Ibidem, str. 368.
46
4) Vusleti, Ali-beg Pa5id. Osnovne podatke o ovome
pjesniku pruZaju Sejhi, Safa-i iSalim. Po njima ga je prikazao'
Ilammer (GOD III, 556), y4atim Ba5agid (Bo5njaci 105-107)
a po njima }{andlif (Al-dL/whar). Ni sada nema novih podataka
o njemu. Roden je uUL74u kao sin ili dalji potomak nekog pa5e
pa se zato prozvao Pa5id. Rodeno ime mu je Ahmed-beg, a
knjiZevno Vusleti. Bio je zaim i L08911,678. godine sudjelovao
u boju kod Cehrina i opjevao ga u velikom eposu od 5000 distiha
koji je posvetio tadanjem velikom veziru Kara Mustafa-paii.
Ba5agii zna da ga je Kara-Mustafa pohvalio i obdario (Ba5agi6,
105). Kada je sultan Mehmed IV sagradio >Sundane saraje<< na
BeSikta5u u Stambolu, Vusleti je zataj dvorac spjevao natpis u
kome oba polustiha posljednjeg distiha daju hronostih. Natpis
je naiSao na opii prijem i pohvalu. Zato je pjesnik kao nagradu
na vlastitu Zelju imenovan alajbegom (Ba5agii 105) ili sandZak-
begom smederevskog sandZaka (Hammer III, 556). Na tom
poloZaju ostao je do smrti koju je na5ao pri odbrani Beograda
u muharemu 1100. (26. X-24. XI 1688. godine, BaSagiC, n. d.
106). Hammer kaZe da je poginuo 1L02. (1690), a Handli6,
1099/1688. KnjiZevni rad (55,46).rt)
5) Zikri, Ebu Bekir-aga UZidanin. Osnovne podatke o
ovgm pjesniku pruZaju Sejhi, Safa-i i Salim: po njima su ga
prikazali Hammer koji je dao u prijevodu tri njegova distiha
(GOD III, 544) i Ba3agii, Bo5njaci 107, koji donosiiste stihove
u originalu i prijevodu.
Rodom je iz ULica, udenik Vusleti-ja. Po zanimanju je bio
spahija i odlikovao se u vi5e bojeva. Istakao se vedom zbirkom
gazela od kojih su neki uno5eni u onovremene antologije
osmanske poezije. Napisao je kompletan divan (Safa-i). Pogi-
nuo je.û velikom ratu na rodenoj grudi 1100. (1688/89)
godine.32)
6) Sejh Muhamed UZidanin autor je jednog pisma koje se
gjlggg spo_r.ninj9 po starim medZmuama. Napisab ga je it6t.
\L7+p.godine i poslao biogradskom padi d tomE ga o5tro
kritikuje.
,.7) Zikri Ibrahim iz tJlica. Roden je u UZicu 121011795.
godine.(Fôi.u=eie 153). Taj datum rodenja zabiljeLio je sam u
j9dno3 bilje5ci, koju je saop5tio M. HindZiC., -Ibrahim Zikri
(Glasnik IVZ ilI. Beograd 1935, br. Z, str. 92-9g, tekst
hronostiha rodenja na str. 93. Brojtana vrijednost zbira slova
dtlgg .polovine._ hronostiha daje 7210. godinu, koju je Zikri
zabiljeLio. i b_rojkama). Kao djedak doveden je u saraj6vo radi
Ikolovanja. Po zavr5etku nauka nastanio se u Beogridu, gdje
31)
Hazim SabanoviC, n. d. strana 373.
3:) Ibidem, str. 376.
47
(Mali aga' agica)' Bio je
ie bio poznat pod imenom Kuduk-aga
derviS helvetij skog il;i
ir,i. ro4it, ."grinanli riuelifl eri II, 11 7 )
ru;k.;-;"uii "Erio p:t*ik i. knjiZevnik (Basaste $3 i
t*
iS,ij.'prfif, poAitu[u , "1.Jgoyo* Zivotu nema; nezr'ase tadno
ilddr Fili". N.ti*igrd oi je umro u Bosni L867' godine'
je i-uo ,i"o-Sliit-At
zikri koji je roden 28. Sabana
-.da
1239. (1824) godine.
Brusali tuerrmJO Tahir (Osmanli Muellifleri '
Il' str' 22L-
223\ od Zikrijevih radova-.spominje :
--- ' {.-VtunuriO of-*ui"f fi inawhd ar-Rusul, djelo o.Ivluhame-
aovo}r l;.t.i -0.":u. iurtqli^t, koji se nalazi
u Orije4talnom
irrstitutu (zaveden pod br' 4833)' .
2. Komentar Prethodnom djelu
3. Divan.33)
ii "D#T d.t.ui UZidanin'uzidkog
Kao mnoge druge osmanske
pjeJnika DLari Celebiju
oisce sa Balkana ,ÎL i"TLrog
i;;"';-';;6;il J[""-i iiriri
pui.ipi.u.. Fvlija celebija.
i ovo:
izmedu osialos kaZe
H""o"t.Zi"Eii.u. Evlija
ljudim.a ima mnogo o"brazovanih knjiZevnika
>Medu udenim^rji.ii6.ltui'
u Zivotu' napisao
i proni.rllu]rr r:"ai \gji:" i sada
je Divan pjesama t Uiter-stihb;ima pokazao zaista veliku
t*ii- (paralela'
piesnidku ,poroono".i:il i";pltt'39 i netoliko na-zira
carigrad-
i-ne oposlanican k-a"koJ;-i;.;d" Elezovi6) na stihove
31?id:':tbg",tt#'r*;llt5i''"'t'$:[:fffkronogram- tggq mosta
Kasapdiia most u UZicu' e^vU;a donosi
s-*u
;"ilu;.'""iai oll;lrl ndtpis sastavio "e]1ij;*lllJ]

plesnik DLari 1627.
[fi:: i.i'iiipi, ."d;il i;'do ovaj pjtisnik

danas i bredstavlja najstariji
6oznati izvor u kome se spomrnJe \:ii it:^1"3.:
ne samo podatke 9 spgmenutom mostu I' nJegovu
ilffi; pi"iio ruorn iiuotu
osnivadu nego. !.o i stvaranju' Potpun tekst i oltfy.;o
;;;;;;;i;al,ialeti: H. Sauonovii' PoF I' 1es0' str' 158-1t
'""';T's;;ii'ilieuni"' Potpuno rme sabitoYq J-e- Alauddin
eri"i's""lii. il#il; :" pSea'nimu nadimak (f{au)' Sabit je
u itouo ime ie bilo Alija'
fri.tiieliirt.uaoiti*, (1969)
Rodio ,. u uiiJu'i;*;;;1ooo" (roso)-i-1070' kao muldzim
qodine, jer ga ro;q.-ir67g) nalazimo ba sluZi
ne sumnia u slavensko porije-
?ililtiikl "piipto"nitl"-n3rysie slvisno"bilo potrositi onoliko
klo Sabitovo. N:eilu ,Jrini da"je
il;i."i;;;i*. rbri'r," ie uitosio'dr Rypka u svoioi dizertaciji da
^Basagi6 k. e:
utvrdi sabitovo ti;;.;il; p;iilttro- "Mi5ljenje
da bi Sabit *ogoo u*iii Ji:t'J Turkuse' koji je tamo sluZio
iut"u
33) Hazim Sabanovid, n. d, str' 571.
!1 lbidem, str. 331.
rj) Ime Ali spomenuo je E. Blochet u rcatalogues des manuscrits tures( dva Puta:
*. Il !ti. zss, uri t+os i si. 171' bt.ll24'
48
kao dinovnik, puko je nagadanje, jer u na5im krajevima osim
po gdjekojeg valije, sandZak-bega ili sarajevskog mule nije bilo
davoljeg Turdina sve do Omer-paline najezde (1850-1851).
Cijeli dinovnidki kadar regrutirao se od Bo5njaka i Hercegovaca,
kojima su nekada sultani vi5e vjerovali nego Anadolcima. Sta
viSe mi smo svu Ugarsku, dok je bila u turskoj vlasti, snabdijevali
s dinovnicima, pa i u samom Carigradu u XVI i XIII vijeku
mnogo naiih lju'di zauzimalisu dosta-vidnih poloZaja...36; Saditov
biograf i prijatelj Safa-i spominje, da je Vusleti-beg PaSiC bio
bliZnji rodak Sabitov. Iz ovog se dade zakljuditi da je i Sabit
bio iz odlidne porodice. Prve nauke Sabit je udio u domovini
kod muderisa Halil efendije, koji je kasnije nastavio u-Stambolu,
gdje se upoznao sa Sejidizade Mehmed-pa5om i stupio u njegovu
svitu. Pa5inim zauzimanjem postao je 1089. (1678) nastavnidki
pripravnik (mulazim) kod Ebu Seid-zade Fejzulah efendije.
Nakon pa5ine smrti prelazi Sabit u kadije i sluZi u Corli, Burgasu
i Janji. Kada je spomenuti Fejzulah ef. postao godine 1L02.
(1690) Sejhul-islam, Sabit bude imenovan muftijom u Tekfur-
dagu. I kasnije ga nalazimo u nastavnidkom zvanju. Podetkom
muharemd 1112. (1700), dakle malo iza provale Evgena Savoj-
skog, imenovan je vrhovnim kadijom (munlom) u Sarajevu,
odakle je nakon detiri godine premje5ten u Konju, a odatle
11,L9. (1107) u Dijarbekir u istom svojstvu. Umro je u Stambolu
3. Sabana 1124. (6 septembra 1712). Grob mu se nalazi u
Stambolu izvan Top-kapije u blizini Maltepe kod nogu Sari
Abdulah efendije. Na grobu mu je uklesan kronogram, koji mu
je spjevao jedan njegov prijatelj.
Sabit je bio obrazovan i uden dovjek, ali njegova se
sposobnost najvi5e odrazila u pjesmi i stilskoj vje5tini.") Kritidari
smatraju Sabita velikim pjesnikom, koji je u tursku pjesmu unio
mnogo novoga i samostalnoga. On ne oponala samo perziiske
pjesnike, kao Sto to dine drugi turski pjesnici onog doba. Cini
se da je Sabit stajao i pod uticajem na5e narodne pjesme, odakle
je u tursku pjesmu unio mnogo pjesnidkih izraza i slika. Sam
Sabit je svjestan da je on turskoj pjesmi dao ne5to novo, Sto
baS ne nailazi na odgovarajudi prijem u Stambolu, gdje je veliku
cijenu imala pjesma pjesnika Nabije, koji je Zivio u Halebu.
Stoga Sabit kaZe: >Novom platnu umjetnosti zasad, Sabite, u
Stambolu prijema nema, ako ne bude na njemu halebska
nlarka<<. Da bi imao kompletan divan Sabit je okudao svoju
sposobnost na svim poljima turske pjesme. {-I kgsidama i epskim
pjesmama je najjadi. Gazeli su mu ved slabiji. Cini se da njegovi
gazeli nijesu bili produkt zaljubljene du5e, nego kratke erotske
s) Gajret, X, str. 251.

37) Sidzili
- Osmani, II, 61.
pjesmice, pune realizmabez mistidnih ideala3s). Mnogi njegovi
stihovi (mufredi) pre5li su u poslovicrl Osim ovih pjesnidkih
vrsta u posebnim poglavljima njegovog divana nalazirno krono-
grame, zagonetke, fethijje i druge, kod turskih pjesnika uobida-
jene vrste.
Mehmed Tahir spominje da je Sabit pripadao melamijsko-
bajramijskom derviSkom redu. Ba5agid spominje da je Sabit
napisao dvije >MiradZijjeMiradZijja.< i to ona u formi kaside koja je stavljena
na delo Sabitova divana. (M. HandZiC, Glasnik IVZ VIII, 19a0X
PREPISIVA.CI ONTTENTALNIH DJELA

Aktivnost dZamija u UZicu dovele su do poveianog interesa
za knjigu. S druge strane, kako je spomenuto, bilo je dosta
udenjaka i pjesnika koji su zavrSavali nauke u Sarajevu i
Stambolu. Medresa u UZicu ne spominje se u Turskim katastar-
skim popisima, niti je spominje Evlija Celebija 1.664. godine, ali
je, svaliako postojala kasnije. U knjizi Novaka ZivkoviCa:
>UZice 'J.862<<, medresa se spominje na 14 mjesta. Na mjestu na
kome je bila medresa u UZiiu, sacia je zgrada osnovne Skole,3e),
a zvala se Pa5ina medresa.
Prepisivadi djela na turskom' arapskom i perzijskom jeziku
u UZicu bili su:
Mahmfld Bosnevi, Mir'dt al-us0l ili
- Abdurahmdn b' komentar djela teorija islamskog prava.
Sahre mirkdt al-wusfll-
Autor: Muhamed b. Faramurz Munla Husrev, arapski, fikh'
prepisano 713111718. godine. Husein b. Mtrhamed iz UZica.
Ibrahim b. 5. Muslihuddin UZidanin iz Cajnida, Ad-durer
al- mustafawiyya fi Serh al-avdmil an-nahviyya - komentar djela
iz sintakse aripskog jezika- Autor n-e-pô.zl-a.! Arapski - grama-
tika, prepisano u Azharu (Kairo) 1050/1640. godine'
-- Risala fis-sawm - rasprava o postu. Autor nepoznat' na
arapskom, dogmatika, prepisano 1067 I L656' godine'
^
ai-risdla as-samarkandiyya, glosa na
- Ha5iya, nta Sahimetafori.
komentar iaspra'oe o Autor Hasan b' Muhamed
az-Zibad, arapski, stilistika.
- Muharrik al-kul[b ilib. Ibdda ,all6m al-guY0b, zbirka
Mustafa al-Mostari (autograf),
propovjedi. autor Ahmed
lrapski, dogmatika, naPisao u UZicu u tekiji Isa-efendije t0771
1666-.-godine.
*) BaIagiC: Bo5njaci i Hercegovci u islamskoj knjilevnosti' str' 130.

,) DragiSa LapdeviC, Iz uZidkog kraja, Beograd, 1926. god. str. 36.
50
Serh-i Mesnevi - komentar Rumijeve >Mesnevije<<. Au-
-
tor, Mustafa Sami, perzijski i turski, tesawuf, prepisao u UZicu
1083/26.VI - 29. VIII 1672. godine,
- Kitab-i ustuvaniao). Prepisao ga je 11311171'8, godine,
Husejn b. Muhamed iz ULica.
- Ibrahim b. Mustafa UZidavi, Ahlas al-hdlisa, je
arapski
Ali b.
etika, prepisano 1L4711734. godine. Autor djela
lrfahmfid ar-Rdid al-Budah5ani.
Serh al-kitab altaz al-kufr - komentar djela o rijedima dijim
se izgovorom gubi pripadnost islamskoj vjeri. Autor: ,Ali b.
Sultan b. Muhamed al-Kari, arapski, dogmatika.
- Serh Bad' al-amali - komentar spjeva iz dogmatike,
autor: Muhamed b. ,Ali an-Nakusari, arapski, dogmatika,
prepisano 1148 I 1735. godine.
Salih b. Ahmed, muftija. Zbornik fetvi, autor neutvrden,
turski, fikh. Prepisivad je na marginama listova upisao fetve
domaiih muftija i kadija koji su imali odobrenie za izdavanje
fetvi. Spomenuti su: Ali, Ibrahim i Muhamed muftije q Banja
Luci, Abdulah muftija u Beogradu, Mustafa muftija u Akhisaru
(Prusac), Abdulah, Ahmed i Mustafa muftije u Fodi, Salih
muftija u Jajcu, Ahmed, Ali i Mustafa muftije u Jvlostaru,
ahmi:d, h. Muhamed (rodom iz Fojnice), Muhamed i Mustafa
muftije iz Sarajeva, Abdulah i Abdurahman, Hasan i Muhamed
kadije iz Sarajeva, Abdulah i Omer muftije u TaslidZi (Pljevlja),
Ebu Bekr, Jahja i Muhamed muftije u Travniku i Abdulah
muftija u UZicu.
Prepisano u Te5nju 15. s. L177125. VIII 1763. godine.
- H. Husejn, kadija, Rfih a5-5urr1h - komentar djela
>al-Makst-rd(<, autor nepoznat, arapski, gramatika. Prepisano u
UZicu 1179 I L765. godine.
- Hasan b. Muhamed, Cehaja, Erba'0n, hadi! - zbirka
deterdeset hadisa. Autor: Muhamed b. Abi Bekr. Prepisano u
Pa5inoj medresi u varo5i UZice 1.184/1770. godine.
- Bidaya al-hidaya - djelo iz tesavvufa i etike. Autor:
Muhamed b. Muhamed al-Gazdll, arapski, prepisano u Pa5inoj
nredresi u varo5i IJLice 11,85/1771. godine.
- Mustafa b. Osman iz ULica, Nur al-iddh va nedZdt
al-arwdh - djelo o osnovnim vjerskim duZnostima. Autor:
Hasan b. 'Ammar b. 'Ali b. Yflsuf a5-Surunbulali, arapski, fikh.
Prepisano u tvrdavi Srebrenik. Bosna 1'1'871t773. godine.
- Abdulah b. Ali UZidanin, Daldil. al-hajrdt, zbirka molitvi
dova, autor: Muhamed b. Sulejmdn al-eazuli. arapski, dove.
Prepisano L217 I 1802. godine.
a0)
Anonimni autor u uvodu kaZe da mu je uditelj bio lvluhamed b. Ahmed Ustuvdni,
vrriz u Stamboh (u L072l166l) a da je ovo djelo sredio prema uditeljevim
- propovjednik
fredavanjima.
51
- Serh risala fi (5ife) al 'ilm al-qadTm, komentar rasprave
u kojoj se tumadi Allahovo svojstvo, znanje, autor: Isma'it b.
Muhamed al-Qonyavi, arapski, dogmatika.
- Abdulkerim, kadija u Te5nju, MedZmfl'a, zbornik, biljeL-
nica, arapski, perzijski i turski. Prepisana u Te5nju LZ55/1839.
godine, Ali Sevkija UZidanin.
-
Adem b. h. Ibrahim UZidevi, Makqad al-aksd' >Krajnji
cilj<, islamski misticizam, autor: Azizb. Muhamed an-Nasafi,
turski, tesawuf.
- Muhamed b. Hasan UZidavI, hafrz, fragmenat djela iz
vjeronauke, autor neutvrden, arapski, dogmatika, prepisano
1265I L849. godine.ar)
-------:--
{) Irluhamed ZdraloviC:. Prepisivali djela u arabidkim rukopisima, knjiga II,
^ .
Svjetlost, Sarajevo, 1988. godine.
,.}.-]:Slc* lr h i^
(..ji*+Jl r.: L L. 1r 6e i i.rj

I
(\AlY- \ 11Y) .FJ:J I q.J I ui

(;+cl)
: . .,.c+J ,5r! I l.;ill ,Lr.ll d*.:+rJl i.-r:,-u. ,..^ -. .

i.rl=ri-1
{-,*j-r-s,sl e,:ll cri! I clJi .,j, \ tlf ij*. iLiIl 6l L I'.. I I
oi'l .r'i ;>t ...tl lJ,Llf I .l-ig ,1+*.*l I I t ,'.1,....o r/ 3J{i-- EJL
is+l J-L.4 erlJ13 gr.rL..JlJ u'..-l.i.ll .3pl Jy; ?itj'll
i-Jil 1 ' ll ,.-1.fl1tlitl,l J:U' ir- iJjLliJl eil Lr-rl '' o
.:l+ .l.f
\ tV1 ?-i* , ... -.f .rl
q.;j .,j i..4L.r .ri3Lc 6+.rl *Ja.-.,,
irl iJlL- olA.rJf .")l3l4Jl cf,-l .r"r-, rl.r3l i-i* i51-o .r-'-,j
ii,- l+t ^l .;....- l+1.: e+.-l ri.rarJl li-o ,ilJt-:-ll
"J.
.r.r, i.rlS ,-1.-r ^ ir- rti .,jl3 L.i-all .'. ^ i ' -l ,'.J ^ . \VVl
q+X,.,J I iFlJ I i'- t+ lS,.,, .rlSl ; t<3 t**-r..- r/ a3 1.a.. I I
ulJ.l r-i l-4-.-i e.f J+Jl JJ-c, iL<J .)l--iJ L-,.,. 1r Ct+iJj-ll
J'+l ...l.liF J#.1.t-lC J i,f,tJ L <.1, ^l? \1 c-3!f
,lr';LJl3 't-oJ-Jl,i,- l-r*5 1.r.r,,,..fl1 eiJtr 5+.1 .!l$iJl.r
Jr_.iJ I ;-1313.13 Ct-#s .:l-iJ3'- f'+J, rLJ I ll-o ;
, .crJ3,i-i-j
52
HiFzija Suljkid
A CONTRIBUTION TO THE STUDY OF THE HISTORY

oF uzrcE UNDER THE TURKTSH RULE (1463-1562'
(Summary)
During the sultan Fatih's campaign against Bosnia 1n 7463

the Ottoman army occupied, together with other places, ULice,
the unknown small place in the Western Serbia. The process of
the spreading of Islam in this region took place in the course
of the 15, 1,6 and 1.7th centuries and can be followed from the
published Ottoman cadastral documents.
In L476 in the village of UZice there were 4 registered
Muslim families. A hundred years later their number grows up
to 568. In the census of. 1772 the number remains the same and
UZice is the second largest place in Serbia. Its population were
mostly Muslims of the South Slavic ethnic origin. At that time
ULice had 16 mosques and numerous masjids and takyas. This
town gave a number of alims and poets known in literature for
their original works, commentaries, collections of poems and
copies of oriental manuscripts.
53
6) Pogledi i miYljenja
,ADL
LICA ISLAMA je televizijska serija razgovora u kojima se

promi5ljaju suvrerneni problemi i pitanja u sklopu dvanaest
iemeljnih islamskih koncepata: din, tewl?id, kitdb, sirah, deri'ah,
'adl, 'ibadeh, 'ilm, klnlifeh, da'wah, dlihdd' i unrmah.
, Nekoliko najoriginalnijih muslimanskih suwerhenih mislila-
ca, pisaca, profesionalaca i aktivista iz razliditih islamskih sredina:
Pakistana. Nigerije, Saudijske Arabije' Malezije. Sudana' Turske,
Australije i Kanade iznose svoja shvatanja o islamskim koncep-
tima koji bi se mogli primjeniti na probleme modernog doba. U
svakom razgovoru Zeli se naglasiti suvremeno razumijevanje
islama. Pitanja su vrlo kritidna a odgovori su bez historijskog
ublaZavanja i nude vi5edimenzionalna rje5enja.
Urednik i voditelj ovih razgovora je Ziauddin Sardar' neza'
visni znanstvenik, novinar i TV-radio urednik' Autor je brojnih
knjiga. ukljuduju6i The Funre of Muslim Civilizatiort (Budu6nost
muslimanske civilizacije). Islamic Futures: Tlrc Shape of ldeas to
Conre (Islamska budu6nost: oblici ideja koje nadolaze), Informa'
tion an'd the tr[uslint World (Informacija i muslimanski svijet) -
sve objavljene u Maleziji. Pelanduk Publications. Biv5i savjetnik
za Srednji istok za New Scientist' dopisnik za London Weekend
Television i urednik savjetnik za Inquiry. Sardar je pripremio i
presentirao 'Faces of Islam' i 'Alternatives' za sljetsku televizijsku
mreZu.
Ovi televizijski razgovori su reproducirani u tri posebne
video-kasete i objavljeni u posebnoj kniizl Faces of Islant, uredili
Ziauddin Sardar i Merryl Wyn Davies. Berita Publications SDN.
BHD. Kuala Lumpur. 1989.
Zbog aktualnosli tema i originalnosti pristupa islamskim
religijskim. historijskim i civilizacijskim problemima. Glasnik 6e
u naiednim brojevima objaviti ove razgovore u prijevodu s
engleskog Mustafe Ceri6a.
54
VI
.ADL
Krajnji cilj islamske misli i akcije je ,adl iti pravda. Kao 5to se u
Kur'anu kai,ez I prije smo slali nale poslanike s jasnim amkovima i
elali snto im Knjigu i Vagu da bi ljudi bili pravidni.
Prema tome, islam i pravda treba da budu u skladu. Profesor
KhurSid Ahmed, istaknuti voda pakistanskog udruienja Diema.t-e-is-
Iami, obja5njava islamsko poimanje pravde, iznosi nedostatke musli-
manskih drultava u toj oblasti, te raspravlja 5to se iini i 5to bi se moglo
jo5 dlniti tako da muslimani ispune obaveze prema svojoj vjeri.
Profesor KhurSid Ahmed je Sef Instituta za politiike studiie u
Islaniabadu i Islamske fondacije u Leicesteru, te uiednikz Islam: Its
trIeaning and Message (1975) i Studies in Islamic Economics (19S0).
Ziaudilin Sardar: NaJa raspraya se temelii na konceptu koji je
prjmjetan u ranijim razgovorima: ito zapravo znaCi pojam pravde u
islamu. Dakle, prof. Khurlid, {to je to 'adl?
Khur5id Ahmed: Prema kur'anskom udenju, Bog Salje svoje
poslanike da objelodane Njegov zakon i uputu ljudskom rodu, kao i
da uspostave pravdu medu ljudima. 'Adl doslovno zna(i izravnati, biti
uspravan, iza(i iz pogreSnog u poZeljno stanje, to znadi izjednaditi i,
na kraju, 'adl oznalava ravnoteZu i postojanost. Na temelju toga
koncept 'adla v islamu znadi: prvo, pravda ima boZansko utemeljenje,
ukorjenjena je u moralnosti i BoZjoj objavljenoj uputi Sto znadi da je
prvo nadelo 'adla da dovjek prizna Boga kao svogstvoritelja: drugo,
'adl znalijednakost medu ljudima, te da se socijalni, politiEki i kulturni
Zivot temelji na moralnim vrednotama i nadelima. Te moralne vrednote
nisu samo moralni imperativi nego su i pravne i politidke norme. I na
kraju, pravda je proces putem kojeg u druStvu skladno moralnim i
dru5tvenim vrednotama ostvarujemo naknadu za nepravdu, uspostavu
prava i borbu za uklanjanje eksploatacije, opresije i nepravde iz dru5tva.
To su te detiri dimenzije koje dine islamski koneept 'adla.
Sardar: U sekularnom konceptu pravde imamo pravdu koja je li{ena
moralnosti. Vi ovdje navodite moralnost u srediitu argumenta. Da li
ielite reCi da je islamski pojam pravde neka vrsta botanske pravde?
Ahmed: Da, na neki nadin. Ali dopustite mi da jasno kaZem svoj
stav. :Tadno je da u mnogim zapadnim pravnim tradicijama postoji
nzlika izmedu moralnosti i prava, moralnosti i pravde. Medutim, u
velil.rom broju zapadnih sistema rnoralnost, u razliditim stupnjevima, je
vaZan elemenat u definiranju prava i pravde. Razlika je u tome Sto se
zapadna moralnost temelji ili na probitku ili na suglasnosti i konsenzusu.
Dok se u islamu moralnost temelji na apsolutnim vrednotama koje
odreduje Bog, na5 Stvoritelj, i koje mi prihvatamo kao takve. Dakle,
ovdie se radi o orihvataniu. oostoii i konsenzus ali tai konsenzus ie
izmldu BoZje upute i ljudsko'g prifivatanja te upute. Drugo, islamslii
koncept je opseZniji jer podinje s pravima pojedinca, tj. kako je mogude
ostvariti pravdu za pojedinca. Ali istodobno se vodi briga i o socijalnoj
i ekonomskoj pravdi u svim ljudskim odnosima. Treie, tu se radi i o
politidkoj pravdi Sto znadi temeljna prava, dovjekov odnos premi drZavi
55
iniegovopravodaneslijedidrZavuakotraZine5toStojenepravedno,
;;1;;;;;:il"[r", 'iile iL o legalnoj pravdi koja ima dvije dimenzije:
zakon. oropise i proced"uru; i iudski proces putem kojeg se ostvaruje
;;;;;.'-i ;; r.t"l'.,, ia.i" pravde meori ljudima' medu narodima' medu
i;il;;"-";; ; ; a;;;.An oj razini k alio bi se P9'liqi"
je opseZniji
u
odi'::1i:l'lj
pravde. Prema to*.''iiiu-sii po;am pravde mnogo
iekularnog koncePta Pravde.
Sardar: Metltttim, to se ne primietuie u prak-si' Pogledaite'
na
prn-ii,-iii ii aosoai u mustimanskom siiietu.- Kako se u ime islama
'r,ritti*orskom iviietu izralava pravda ?
muslimanima'''
Ahmed: Priznajem da postoje rylogi promalaji medu
-kolektivnoj
f,uf.o nu'inAi"iao-;tti"j tato i na razili. Medutim,
'''oramo
iii".liiia"ljuJrtu piu* o itl"-o proizila2e iz BoZje.upute.Sto
praktidnog primjera i
znadi
ir f.iia"^ itunneta Poslanika, njegbvog
"iia1aiaiu ljudska prava. Treba ljegovih
znati
.it"fi. i" su ti izvori ioji j".no sto to nalazrmo
al tu ptuuu nisu dana zbog napetosti lnedu ljudima' kao
za svoja prava' gdje
;r.p;a;"j iiuoi.iji sajt;G ljudi morali-boriti
je u tome
J. pi."t.i1ii"ro i zrlv5valo. To ne nalazite u islamu. Sustina
;; "su ; p;;'" dana na tgle.lju apsolutnih "."j:gry:l'- i,P:li'^ upute'
putem
ilr"g", ,"'"ii. ,"-o teorijski k-onc6p1, vei se institucionaliziralo ljudi i Lena' te
r)ravnoq slstema. ,u te tidi o legalirim pravima osobe-'
fi;;T"";;;d;lr. p'u"u nisu simo poiitieka-pr1ua.:.k39 sto je sludaj
sa Deklaracijom o pravima iz osamnaestog
stolj-eia' ili dak sa.Deklara-
iitattim prauima U.j-ain;enitr nar6da' U islamu postoje osobna
"i.i"- " oolitidka ptuuu' ekonomska
ntava- prava' vjerska prava'. kulturna
p."Tietle prava vr5i se na dviie razrne: prvo'
;;;";: Iiladalje, nuznost t6t nika i, d^rugo, na razini moralnogimperativa
narazini drlave,ptuunu
'["f"g
t.f" *o#irutSiti kao preduvje-tprimjenE za njegov spas.na Ahiretu' Eto
z',,r,s tosanalazimo o^ l. *.fiu"izam Suasnn prava-u islamu
iatb bito propusta, mislim da je
fi.1:.;"iltilfiil;rij;di giedano, 1e -
alnost' U . stvari'
#;;j
;'" ;'lj uj ;il"11i'il;; "-,"nu'li- "n slioj historij i re
'#iil;iisvijet je 6io utoeiit" svim onim koji su bili proganjani od
;;;[diiih;j"rrtit ipofiiietitt $upa, Sto govori i raznolikost musliman-
skog
- druStva - -:,-,-^::^ HoCuLr^, re1i'
Sardar: Medutim, danas ie sasvim suprotna -si.t.ya.ciiat.
aoni-ji-iopoa utoiigtt iiogi*o koii trile po,lititki azil, koii biele
iriiltiii"A i"o1u zei7u ier ik ie usliraCena sToboda u muslimanskim
zemliama?
Ahmed: Mislim da se to dogad.a 9. ob3 P^rlvca, Mi -u Sudanu
Pakistanu
. iz Afganistana, u
,-o-ori*ili vise od'tri milijuna izbieglica da, iako postoje manjkavosti
il;.t;ti;ri"" irtiopii i.y'utobih ieiko na suvremeni status kvo
,'-"rfi-tti-,ko- At,rS1l,i, islam kritidki djeluje
-vizijom
dru5tva i dovjeka
;;iid;rkog drustva koje nije u skladu s
koju nudi islam.

kritizira
Sardar: To ie vrlo zanimliivo zlpgi'qnie' Vi !<a19te da islam
ono tn iuslimani rade' Kako to izgleda u praksi?
Ahmed:Prijesvegatrebashvatitida.jeislamdru5tvenipokretkoji
diu.tva i izgradnju.odredenog
ima za cilj uspoitavu [dredenog-oblika.
tina individue. Suui"meno mu-slimansko drustvo ie. konglomerat tri
;fi".il';;;, *igi""t"i islamski utjecaj radi ostvarivanja pravednog
56
poretka; drugo, udaljavanje tijekom muslimanske historije od te norme
So je dovelo do pojave razliditih iskrivljavanja, tudih elemenata i
nepravdi: i treie, susret sa Zapadom narodito u toku kolonijalne uprave
tad je nametnut kolonijalni utjecaj - takvo je, eto, suvremeno stanje.
Ono Sto muslimani danas nastoje jest da se, sluZedi se islamom kao
hiterijem, vrate tim dru5tvenim vrednotama i normama, ali ne po
svaku cijenu odredenoj strukturi u historiji, veC da vide moguinost
odgovora izazovima modernizmu. Dakle, bez pozaimice zapadnih
wednota, moZemo se posluZiti iskustvom ljudskog roda. U tom smislu
upotrebljavam rijed kritiku suvremenog muslimanskog dru5tva Sto
omoguiuje da se definira ono Sto je pogre5no, ono Sto nas udaljava od
pravog puta, kao i ono Sto nas inspirira da idemo ! Pfaycu ideala koje
treba da usvojimo otvarajudi nam vrata da se okoristimo iskustvom
ljudskog roda. To znaEi da nam je potreban idZtihad za reinterpretaciju
nrnogih stvari na koje smo se jednostavno navikli. Jer islam ima dvije
uloge: prvo, valorizacija status kvoa: i drugo, kako je mogude postiCi
cilj-kojem islam teZi, a to znadi da nam je potrebna strategija za
promjenu.
Sardar: To zna6 da interpretaciia niie ne{to statiCno, vet dinamiCno,
trajni proces?
Ahmed: Da, to je trajni proces, dinamidni proces, to je jedna od
najnuZnijih stvari za suvremeno muslimansko dru5tvo. Medutim, treba
jasno naznaditi da se interpretacija ne moZe ostvariti s apologetilkim
mentalitetom. Tome se mora priii s prihvatanjem vrednota, nadela i
otvorenosti tako da, s jedne strane, budemo lojalni ciljevima i, s druge
strane, da budemo sposobni suoditi se s izazovima vremena.
Sardar: Irnam jedan mali prigovor. Ho(u redi da neko sebi uzima
kao Bogorn dano pravo da provodi pravdu. I obitno se dogada da oni
koji se zapale vjer.skom gorliivo{fu na kraiu poCine vile nepravde u ime
Boije nego pravde. Kako se suoCiti s tim?
Ahmed: Mislim da je to valno pitanje. NaZalost, taj vid gorljivosti
nije privilegija vjerskih ljudi, to isto nalazite i kod komunista, sociialista,
pa dak i kod onih koji zagovaraju individualizam - ne znam koliko je
itoaiela podinjeno u ime individualizma i ljudskih prava. Stoga, iako
je moglo biti gre5aka medu muslimanima, kao i medu drugima, mislim
da je rekord muslimana, gledajudi to u kontekstu detrnaest stoljeda
njihove historije, o postivanju prava drugih moZda bolji od mnogih
drugih civilizacija i kultura. Meclutim, Zelim reii da u suvremenom
muslimanskom svijetu muslimani moraju ostvariti mnogo toga, posebno
u smislu vrednota i uputa koje im islam nudi, a Sto mi ne po5tujemo i
Sto je razlog da veiina revivalistidkih pokreta u suvremenom islamskom
svijetu nagla5avaju ba5 to po5tivanje ljudskih prava.
Sardar: U stvari mi vidimo da kad neki revivalistidki pokreti dodu
na vrh, na primjer, u Iranu i u izviesnoi mjeri u Sudanu i drugdie, prva
snar koja se dovodi u pitanje jest liudska prava?
Ahmed: Ne bih se sloZio s tim. Rekao bih da svaka revolucija
koSta i nuZno ima svoju cijenu. To ne bi trebalo pripisivati vrednotama
i idealima sistema, vei je to naZalost posljedica nevolja s kojima se
ljudi moraju suoditi u takvim situacijama.
57
Sardar: Dakte, imate sistem koii snarno sadrli vrednote i moralnost
kojima se promovira pravednost, to je BoLji sistem, ali taj sistem
primjenjuju ljudi. Da Ii mislite da je mogute za sistem koji ima nakanu
da promovira pravednost na kraju, u stvari, promovira nepravednost?
Ahmed: Pa, niko to ne moZe iskljuditi. Medutim, imaju6i na umu
islamsko iskustvo i dinjenicu da je islam poku5ao pridi pitanju pravde
na tri razine: prvo, na razini motivacije pojedinca: drugo, na razini
pravnog sistema Stiteii te vrednote i osiguravajuii po5ten odnos ili
otklanjajuii nepravde: i treie, narazini odgovornosfi pred Bogom na
drugom svijetu. Na ovaj nalin dvrsto vjerujem da si.stem neie degene-
rirati u nepravdu demu je historija svjedok.
Sardar: Spomenuli ste da islamska ideja o pravdi ne uHiuAuie samo
polititku i moralnu stranu pravde, ve( i ekonomsku. Moiete Ii neito
vife reCi o ekonomskoj strani islamske pravde?
Ahmed: Islamska ideja ekonomskih prava pretpostavlja da svaki
dovjek, i musliman i nemusliman u muslimanskom druStvu ima pravo
na osnovne potrebe. Islamski koncept vlasni5tva ra4likuje se od zapad-
nog, jer islam pretpostavlja da je Allah Vlasnik, tj. Stvoritelj svih
prirodnih izvora, On je stvorio ekonomska prava pojedinca i dru5tva
ir cjelini. Covjek nije apsolutni vlasnik: njemu je povjeren posjed da
bi ga koristio u prave svrhe. Ako dovj'ek taj posjed koristi radi
eksploatacije drugoga, onda dru5tvo ima pravo da kontrolira njegovu
ekonomsku djelatnost. Drugo, neke stvari su originalno pravo cijele
zajednice, kao na primjer, prirodni izvori, svjetlost i tome slidno. To
su stvari koje je Bog stvorio za sve ljude. Nadalje, nuZne stvari za Zivot
nisu samo hrana, stan i odjeCa , ve( i obrazovanje, transport medicinska
njega i porodica. Naravno, svaki pojedinac treba uloZiti napor da bi to
ostvario, a dru5tvo treba svima osigurati jednake mogudnosti, Ako neko
ne uspijeva topostidi, dru5tvo je duZno osigurati onima koji su nemoini.
Sardar: Kad govorite o dru{tvu, da li pri tom pravite razliku izmedu
drtave i druttva?
Ahmed: Hvala vam za to pitanje jer se upravo tu odituje specifiE-
nost islama. Namjerno upotrebljavamizraz dru5tvo jer pod tim mislim
na dru5tvene institucije, ukljudujuCi i drZavu. Islam je razvio sistem
zekata, u{re i vakufa.
Sardar: Motete li to obiasniti?
Ahmed: Objasnit (u. Zekatje obavezno davanje, vjerska duZnost,
dva i pol pr Jcnta od cjelokupne imovine pojedinca, ako je ta imovina
prekogodlnila, radi borbe protiv siroma5tva. Dakle, to je obaveza i
drizvaje cuZna preuzeti to od ljudi. Zatim, drLava treba razviti sistem
socijalne sigurnosti tako da prirodni izvori budu dostupni i onima koji
su u nepovoljnom poloZaju kako bi mogli stati na vlastite noge.
NajvaZnije je u svemu tome da to ne bude sistem za lutke, kao Sto je
sistem socijalnog osiguranja. Temeljna ideja je da siromah postane
samostalan. Zanimljiva je prida u kojoj se kaZe da je siromah do5ao
halifi Omeru traleii' zekat. Halifa Omer je siromahu dao tri deve zbog
dega su neki prigovorili halifi rijedima: >,Zalto mu daje5 tri deve kad
nru je jedna dovoljna... Na to je halifa Omer odgovorio: "Zelim da
58
ovai siromah icuce godine plati svoj zekat ane da traZi zekat od drugih.<
nuft", ideja j: Oa tluOi budu ekonornski nezavisni'
Sardai: Postoii ti nefito da se te stt'ari primiene u muslimanskom
svijetu danas?
Ahmed: LI ranom periodu islama drlava je bifa- odgovorna za
-
orikuolianie zekala t<oieg je zatim putem sistema sociialnog oslguranla

Sir"rirfi'Ji|ir.i"it". xdrtiii" je dosli do zbrke kad su nekemusljmani drZave vr3ile
;'i-il;i;'r"';';;k; ;" bdistale od toga' Pa ipak' su
a"Ut"t"rii,. ilavali ,"i^t. Danas
-plmjJeuie.mqii
t: \d:i: ,:"k^'^
oZiuli"u"' Na primjer, u Pakisianu je 1980' godin.e izraden
"o"oto
ffi;-r.k;id'n, OiZuritoj iazini tako da trenutno, iako prikupljanje
;ij;-;j.l;"it" , drr.avi gohisnj. prikupi 1'2 milijarde.. rupijl u Fond
;I#. t godiira o\o milijun porodica osigurani su
liot.tril, fe? primjer' ia ako je u pitanju ud.ovica'
Ziivotni urrle'ti. Iia ymlesto
"or*"fri
oomoCi, osigurava joiiosiv'aia ma.ina, ri'raSina za pravljenje dugmadi
iii;;ii;"-;;pruni"uts", tako da ona postane samostalna. Ako farmer
oosieduie obradivu zemlju ali nema gnojivo,
iz
sjeme .i zapregl
ne
za
iliil;;1it,-;j;;t .i tuL to osisurava Fonda zekata' kao
;;;;j#;, t"o doprinos tako d-a mo-ze Zivjeti 991li:jl:s-11*: N"
îai '.t
niein treba pomagiti ljudima da rje.avaju svoja Zivotna prtanla.
Sardar:Prematome,svakipoiedinacudru{nupridonosisumi
ro,tii-ii[iti -koiitm upravti a d riiva' p ore d poreza koi e g placa ?
Ahmed: ba, tako je. To je veoma zanimljivo' Na primjer' Pakistan
koii ima 104 milijunait'*ounitu samo 800'000 pla6aju porez na
prihod'
Jo[ *ifiiuni ljudi daju zekat, jer se obaveT1 zekata odnosi na sve one
dija imovina iecimo iznosi 4000 rupija godiSnje'
se samo
Sardar: Islamska ideia o ekonomskoi pravdi ne ogranitava
na zekat. Niie li tako?
treba
Ahmed: Ono Sto je najvaZnije u islamu jest da svaki.dovjek
sudielovati u procesu proizvodnje' Treba da postoii potlcal za eKonom-
;ii;;p"; i trlba da bude pravedna podjela rezultata tog napora'
Sardar: Kako se poiam ekonomske pravde-natela u islamu
p-ov.ezuie s
,oiriom eksploataciieT eostole ti neka u islamu koiima se
"";;;; ;;; r;' ;[;; t ii, i i ii o, h o c u' r 6 i k o n o
e e ms k a n a c et a ko i a o gr anit av a i u
ekploataciiu?
Ahmed: Da, postoje. Prvo, zabrana kamate'
jer prema islamskom
,rr"nlu k"-^t" i. i.i..i odvidova ekploatacije na tai na6in 5to bogati
no.vca bez
;i;tiia ;;;;J-Jkonornski pothvat bsiguravaju_povratak
prirodnih izvora
rizika. Uz to moram.fo-"n,iti i pravednu raspodjelu
postojati pravedno mjele-
nedu razliditim diniocima' Na prirnjer' mora
;i;, ;;;;;;" to znia da sve to daje sistemu vrlo razliEitu
aouit,
iioj.irort i osigurava "
pravednost u ekonomskim odnosima' I na kraju,
driave' ali vrlo ogranidena' ako dode do naruSavanja
"o.roiiint.*eiciia
fi"'#i;;. til-i"ir"it ie drzavi da nadgleda .pravilnu,upotrebu
drZavi
orirodnih izvora. trela imati na umu da islam ne daje svu vlast
i;;"r"il;j. u iJ;; dru5tvo i drustvene institucije igraju vrlo vaznu
je jedinstveni muslimanski
ffib;;;;rimjer, inititucila vakufa. Vakuf
samo za vlastite
i;;?;;i. {ij;tje, aaire, o ton1. da umjestodatrosenja iznad toga
p"ii.d, ifi woje porodice, vi trbba
iottLU" se izdignete
59
i tro5ite za potrebe zajednice, tj. -v-i dobrovo-ljng svoje bogatstvo
ooklaniate u nekomercijilne, altruistidke svrhe. Tijekom muslimanske
'hir.rii. ;ilri-o au su io bile najraSirenije institucije zadobrobit ljudi,
i obrazovanje. Tijekom.muslimanske historije obrazovanje
j. }il"'b;;platno, obrazouanle- je. b_i!o univerzalno, obrazovanje
"fui"ri,j"ei
je
nije
n*"aa bilo'ovisno o drZavnoj kisi. Umjesto toga, obrazovanje bilo
iinansirano vakufom Sto je o6razovnim institucijama osiguravalo auto-
poirebnu slobodu. Bolnice su drugi primjer gdje
.
""riii",l,eeniacima
ir ridUi i nemoini nalizili zaStitu do te mjere da je postojao vakuf samo
;;;h; priholostog lijedenja ljudi. Iz ioga_proizilazi da se islamska
.tlno.i:'u ne zasn-iva samo na modelu dva sektora, privatnom i
drZavnom. Islamska ekonomija je model tri sektora'- gdje .postoji
priuutno i dru5tveno vlasnistvo, tb ono Siroko altruistidko, voluntari:'
Iiilt.inttitucije koje rade profesionalno s ekonomskim izvorima ali ne
radi privatnog Profita i dobiti'
Sardar:Dalivi,ustvari,govoriteoislamskojekonomijikaoo
ekonomiii slobodnog trti{ta ?
Ahmed:Jatonegiram,alikaZemdajeislamskaekonomija
iedinstven sistem. U veii s tim polazimo od jedne osnovne-premise a
i" rii-ir."ir"-iti i moralne vrijednosti koje si: ne mogu razdvajati' Mi
provjeriti,
iasno kaZemo Sto su na5e vrijednosti koie s6 mogu znanstveno.
,n]i
ih;djemo. Na taj nadin imamo okvir za slobodno trZi5te i u tom
il;;;i;ili; iizist" djeiuje na mnogo pravedniji nadin nego u kapitali-
;i;i;;;^ltu" ga;. motivacija p-rild svega profit, maksimalni profit,
ie
L.i, ,u fo".tj.di"", pa stogaîma*o, 14 jednoj strani, pre?asi6e-
nost,"Uriii
vi5ak proizvodnje, dok, na drugoj strani, imamo glad I nestaslcu'
sardar: Da li takav model postoii igdie u muslimanskom sviietu.
Ho(i refi, da Ii ie to hipotetitni'mod'el ili on postoiiu stvarnosti?
Ahmed:Svimodelisuhipotetidni.Muslimani,medutim,sadadine
îdeale i svoja ekonomska ra-zyisljpjq
n"ooi da svoie ekonomske
-r; onomske institucije. Pakistan, Sudan, Malezda i
"rJ*r.-"'roi,io-.t
i; dr;;;; gdje se zadnjih petnae-stak g.odi1a dine napori za
istamstitr institu;ija,'te prihvatanje islamske orijentacije
"r""ri^"fi."ie
;5r;;;;fitriii"i. t"toder, strategije iasta i razvoja koje su se razvijale
mzapadne pornoCi sadi"se modificiraju i.mijenjaju.u smislu
"J ",li-"ii!
il;;je;;iluni"ni" i
tia topttuene potencijale kooperacije medu
da oslgura
musliman-skim zemljama s ekonomskim sistemom koji treba
;;;i;1"il;;;au. io je jo5 uvijek samo citj kojeg treba ostvariti u
narednom periodu.
sardar: sada se javliaiu broine islamske banke koie operiraiu na
Orttiiiiiii principu i initituciii koie se zasnivaiu vile na moralu nego
na profitu?
Ahmed: Spomenuli ste islamsko bankarstvo koje
je' mom
-po-
uviiek daleko od stvarnog islamskog bankarstva. Nalazimo
ffi;;ilil;;ii;iu
"risli;;il.];s kojoj smo uspjeii osnovatipreko 50 beskamatnih
ie
;;;"i;';iik;# ii.t"i" frerasti u siuarno islamslio bankarstvo kada
;.ffiitt,t adstupni iludi*" ne samo na temelju nlilrgvog jfnal:lisk-gg
vei na t'emeiju r.rjih.ovoe iskustva, strudnosti i poslovnosti. Na
iun'r1"",
primjer, pogledajmo malo islamski koncept maddrebe. u islamskom
60
sistemu muddreba znaai d^ izmedu onoga koji daje rad i onoga koji
daje novac postoji partnerstvo. U sludaju gubitka, kapitalista snosi teret
cijelog gubitka. a radnik gubi samo onaj dio koji se odnosi na njegov
rad i ni5ta viSe. Dakle, ovdje se radi o potpuno razliditom konceptu -
ogranidena obaveza, ali ogranidena obaveza tada a ne kapitala. Na toj
osnovi Zelimo raditi i na taj nadin osigurati opii prosperitet. Dakle, to
je sistem kojim se umjesto profita Zeli ostvariti op6e druStveno blagosta-
nje Sto je vrlo vaZan islamski cilj, a to znali dobrobit na ovom i na
drugom svijetu.
Sardar: Iedan od velikih problema u muslimanskom svijetw jest
siromaltvo. Kako je mogu6e iskorijeniti siromaltvo na temeliu onog lto
ste rekli?
Ahmed: Borba protiv siromaStva moZe biti reformulacijom eko-
nomske politike na temelju islama, a to znadi da treba ljudima dopustiti
slobodu poslovanja i osloboditi njihove potencijale. To se moZe postidi
mobilizacijom resursa, obrazovanjem, tehnologijom, ali vaZnije od
svega toga - novim razvojnim strategijama koje ne bi znadile samo
dupliranje zapadnog kapitalisitdkog sistema u muslimanskim zemljama.
Prema tome, moje mi5ljenje je da islamska razvojna strategija nije samo
orijentirana prema plaienom radu, ve6 treba biti okrenuta prema
poslovnosti i decentralizaciji.
Sardar: To znati i da je okrenuta prema narodu?
Ahmed: Upravo tako, okrenuta prema narodu. Treba dati ljudima
priliku da se razvijaju, da se bore za boljitak, treba im osigurati
minimalnu ekonomsku osnovu na temelju koje oni mogu stati na svoje
noge. To je ono sto im je do sada nedostajalo. Drugo, treba odvojiti
muslimanske zemlje od svjetskog sistema koji je, naZalost, eksploatirao
muslimane putem politike cijena, financijskih organizacija i posebne
razvojne strategije. Mi ovdje ne govorimo o autarhiji i izolaciji. Mi
Zelimo jedan novi pristup koji se temelji na samodovoljnosti i samostal-
nosti gdje bi umjesto ovisnosti o zapadnim drlavamaramili kooperaciju
i meduzavisnost muslimanskog svijeta radi dobrobiti za sve.
Sardar: Medutim, ono dto vi radite u smislu islamske ekonomije
velikim je dijelom suprotno dominantnom sistemu?
Ahmed: Samo u kratkom vremenu. Medutim, za dulji period
vjerujem da je u najboljem interesu svih ljudi da svijet ima takav
poredak koji Ce se zasnivati na pravdi i jednakosti. U globalnom smislu
neki interesiZapada ie biti naru5eni, aliZapadje spreman da preZivi
Sokove. Medutim, mi idemo prema svijetu koji ie biti bolje mjesto za
Zivot, gdje ie narodi ostvariti mir putem pravde a ne voditi rat putem
nepravde.
Sardar: Profesore Khur{ide, molda je dobro da bal na toj misli
zavrdimo ovaj razgovor. Hvala vam velika.
6T
l)l*.,tlrS+3
3J-lrl Il+-)t*"t IJl3L'f Ig* c., L3rto..
rJrrJlr
:, ..1 -.( I il+- '-il't-i".i

a*i-,*r l i.-.-J,:l I J.f-, . i:lJ I t,
sJ,,-.Lrll ii+X-.'..t1 J-'r-"'tl i'c c-,13'rl ^ ^: lLtl o'l+3

. rr,--f tJS ,r-+l.r *i (-ljyc -)l'r-r"' it:J
Lt+A .,-j'1-'] :
--''
uf.ir{d '}J* J$SJf r-"'r,.31 ltr .5"JlJ -'(
'[\tAt
: J'.9,i-ilill .rLl.rl ^(l aJ"J-'"' 1X-."11 r++3 '-l JB1J
J-:uJl, !L.' : r) ,rJ-e,:/ld-l i- e'^ ill ;! ..ir-F uli
.raJl'A lJ L#->{*"! E"*-
.irU-f [.Jr-f 13
'l-1.1-LJ13 'i;+*J13 ",'ljSJ13 '"r-r'-F13
.A-.J lJ ..116--113 . iJ.J 13'Li)t'-ll3'drJ lJ
'r-o--l JJJSJI;l-""<l IIIi->l-'lI ;Li i'-'-"'Lll o'r-613

..r-.:rl*,Jl J"rJl rtJl-, fiti+ J+-iJJA
FACES OF ISLAM
Conversations on Contemporary Issues
.ADL
The continued Bosnian translation of Faces of klam:

ed' by Ziauddin S-ardar
Coniirrnriii- on Contenlporay) Ptrblishing SoN. BJD, Kuala
lqsr4e-s.'
il.i'ffiJ;itvy,i nii"i.ils.'iio
translated by Mustafa Ceric'
-"""Fiirr'iqgq'ir'i;;;i.'u1.ii",
Lu-our,
;i of television discussions rvhich
*ot O.uii.O' pte.iseiy to answer and
these points' It sets" out to
examine .onr.rnpor-uiy ptoUtt*s issues in terms of twelve
;rffii;-;;;pit: ali,' ttr*W,.kitTb.' strah' sharf ah' 'adt' 'ibd'
iii,*ui, inittfah. cia'wah,;iiihad, i umnrah'
The mean ing oi-",Aii ; fundarnental tenet of Islam is
cliscussed here by efttnad Khurshid' a noted leader of
bt'
pakistan,s Jo-a't-e-Irlu-i. bt. Ahmad is chairman of Institute
Foundation'
of Policv Studies, fti"t""U'O' as well as Islamic
Message (1e7s)
ili;;;",;;;;l;;ii;r.*;
"oi itiiiriii tttonric EcononicsIts Meaning and
(1980)'
62
POTREBA NOVOG IDZTIHADA
Fethi Osman (Fathi Othman). roden 1928. u Egiptu. Zavr5io

Pravni fakultet Kairskog univerziteta. Stepen doktora nauka
stekao disertacijom o ustavnopravnom razvoju na Bliskom istoku.
Pripada krugu angaZovanih muslimanskih mislilaca. Posljednje
dvije decenije proveo u Velikoj Britaniji i SAD kao publicista i
univerzitetski profesor. Na Kalifornijskom univerzitetu predavao
istoriju islamskih sistema i islamskih pokreta. Danas radi kao
saljetnik Islamskog centra za JuZnu Kaliforniju. Izdavad je
dasopisa >The Minaret<.
Najznadajnije objavljeno djelo: Islamska misao i razvoj
(Al- fikr al-i'slami wa'l-tatawwur).
Razgovor s profesorom Fethijem Osmanom voden je u
Rabatu 20. aprila 1990. prilikom odrZavanja >ramazanskih vederi
kralja Hasana II<.
Poltovani profesore, u svoiim radovima Vi se bavite pitaniem

>islamskih pokreta<, odnosno orijentacijama koje su proistekle iz pokreta
za reformu u muslimanskom svijeru u XIX viieku, i pitaniem razvoia
odnosno obnove islamske misli.
Kakva je veza izmedu ova dva pitania, ne samo u Va{im dielima
nego i u stvarnosti?
Vidite, postoji veza izmedu islamskih pokreta i pitanja ramoia,
odnosno obnove islamske misli. Naime, ta veza dak mora da postoji
jer islamski pokret ne moZe ni nastati bez misli, a sama misao moZe
opstojati bez pokreta. Ali se tu mora primijetiti sljedede: Islamski
pokreti uvijek imaju neku vezu sa stvarno5iu, pa sljedstveno tome i
islamska misao koja iz njih proizilazi. Kad je posrijedi obrnut sludaj
tad je misao bez.neke znadajnije veze sa stvarno56u. Naravno, pitanje
je ovdje kakva je misao impregnirana u odredeni islamski pokret.
Ukoliko to nije misao koja je u vezi s islamskim izvorima, Kur'anom
i Sunnetom, ukoliko je to misao koja nije islamski ispravna, ukoliko
je sentimentalna, tad imamo posrijedi devijantne pokrete. Drugim
rijedima, misao se i tada mole razttijati, ali se ne razvija u vezi sa
63
stvarnoiCu, ne odgovara stvarnosti i ramija se u praznom prostoru.
Izmedu stvarnosti i pokreta, a svaki pokret se ramija u vezi sa
stvarno5iu, postoji dvrsta veza. Tu naime mislim na dru5tvenu, ekonom-
sku, kulturnu... stvarnost, svi ti dinioci utidu na misao i naravno na
pokret. Misao koja je odvojena od tih dinilaca postaje suha, teorijska
misao, ali pokret koji i nije predvoden ispravnim miSljenjem opet biva
pokretom, ma kako taj pokret mogao biti nagao i sentimentalan i ma
kako on rnogao biti privremen. Medutim, nakon izvjesnog vremena,
>kad se razide magla.<, kad se strasti ohlade i sam pokret se smiri, tad
nrisao stupa na scenu. Tad se analizira svaki korak i uslijecluju pitanja:
Kuda ide izvjesni pokret, koji je sljedeii korak, Sta diniti nakon godinu
dana, Sta diniti nakon podetnih uspjeha ili neuspjeha, Sta je zamjena i
' alternativa odredenom rje5enju, Sta su prioriteti, itd. Tad se shvati da
se svijet ne moZe u jednom trenu promijeniti... Eto, zbog svega toga
je nuZna misao u jednom islamskom pokretu, islamska misao koja ce
voditi pokret, osmisliti ga, misaono dovesti u vezu sa stvarno56u, i
pomoii mu da se razvija razumno. Islamski pokreti i islamsko mi3ljenje,
napose obnoviteljsko mi5ljenje, jesu dvije stvari koje stoje u medusobnoj
povezanosti.
Sta Vt podrazumiievate pod sintagmom pokreto i kakav
"islamski
je odnos tih procesa s pojavom koia se oznaCava kao >islamski
fundamentalizamo ?
Pod islamskim pokretom smatram sljedeie: To ie izlazak Islama
medu Siroke narodne mase i to u smislu da taj izlazak islarha nije
podstaknut disto vazovima, vjerskim aktivnostima, niti su tu posrijedi
tzv. ta'lim i ir5ad i sl., nego je to naprosto pokret koji ima za cili
primjenu islamskih principa. Stoga pokret ima i sve viSe preuzima jednu
narodnu formu. Islamski pokret je pokret jer je povezan sa naj5irim
slojevima naroda, a islamski je jer je sebi postavio za cilj prakticiranje
Islama. Mogu6e je opstojanje Islama bez pokreta, jer se o Islamu
poudava, recimo, na sveudili5tima, u Skolama, dZamijama i sl. Ali je,
takoder, moguie da narodni pokret opstoji bez Islama, recimo narodni
pokret za oslobodenje, narodni pokret za nezavisnost itd., i to dak i
onda kad se Islam vjeruje i kad je Islam jedna vaZna odrednica pokreta,
ali ne i osnovni cilj.
Prema tome, islamski pokret je pokret koji je narodni i masovni,
koji ima za cilj primjenu i prakticiranje islamskih principa i koji okuplja
narod cijelom svojom modi s tim pozivom.
Kad je posrijedi islamski fundamentalizam mogu kazati da nam je
taj termin stigao sa Zapada. Taj termin ima svoju ulogu u historiji
savremenoga kr56anstva, napose u Americi. Kr5ianski fundamentali-
zampoziva primjeni Evanclelja tekstualno, bukvalno. Pa kad su zapadni
posmatradi Islama zapazili islamski pokret u svom bujanju i kad su
uodili da vode islamskih pokreta govore o >primjeni lslama u Zivotu i
porodici<, >primjeni Islama u Skolama<<, >primjeni Islama u zemljk
itd., onda su kazali: >>Eto, to je islamski fundamentalizam!<
Medutim, ja smatram da izmedu toga dvoga ipak postoji tazlika.
Naime, fundamentalizam u kr5danskom kontekstu mislim da se ne moZe
okarakterisati kao napredni pokret, to je, mi5ljenja sam, nenapredni
pokret, nazadnjadki pokret, koji poziva suhom slovu, pridrZavanju
&:
pukoga teksta, bukvalizmu, pridrZavanju vjerovanja u duda koja su
navedena u evandeljima, metafizidkom shvatanju vjerske knjige itd., itd.
Islamski pokreti u sawemenom dobu, ukoliko prihvatimo da je
uslovno tadno oznaditi ih islamskim fundamentalizmom, sadrZe mnoge
napredne struje. Ti pokreti Lele da protumade Kur'an u skladu sa
potrebama vremena, u skladu su sa logikom razuma, ne vjeruju u
mitove i ustaju protiv njih. Tu su, dakle, razlike.
Ali, kr5ianski fundamentalizam i islamski pokreti, odnosno uslovno
islamski fundamentalizam, u jednome ipak sudjeluju, a to je jedno
precizno pridrZavanje Kur'ana, na jednoj strani, odnosno Evandelja na
drugoj. Naravno, detalji tog pridrZavanja se razlikuju.
Islarnski.reformisti s kraja XIX i pocetkom xx vijeka postavili su
-
na[elan.zahtjev za razdvajanjem vjechih principa teijata'od njihove
pravni[ke elaboracije u odredenom mjestui vremenu. Koliko se closada
u tome uspjelo?
_ ..Va5a konsta-tacija
je sasvim tadna. Naime, kad god se proudava
Serijat potre.bno je imati.u vidu to razdvajanje izmedu vjednihprincipa
Serijata i njiho.ve pravnidke-elaboracije. odmah da kaZem aa n6 posti;i
niko od muslimana ko _dovodi u pitanje vjedne principe sirilati.
I\fedutim., kad su posrijedi njihova elispliciranja tokoin povijesti, 6nda
se treba imati u vidu da se ona razlikuju ne samo od mj'esta do mjesta
ili u zavisnosti od vremena do vremena, vec i u vezi sa pojedinim
mezhebima, pa dak i unutar jednog te istog mezheba zatidemb iazlike.
Recimo i to da se u interpretaciji te ratfike javljaju desto u istom
vremenu ali razliditim mjestima, a pogotovo su vioiiive u razliditim
Eto, recimo. juzni Egipit Je malikijskog mezheba. AlZir
'remenima.
i runis takoder, pa onda i sudanl e tbnto I ji sairo idZtihadskih i
pravnidkih posebnosti na tom tlu !
Ali' ja ovdje Zelim redi sljedece: ta raznolikost bi trebala da bude
jasna..kad su posrijedi ulema i znalci vjerozakona. Medutim, ta
raznoliko.st nije nikako jasna onom sto se niziva islamskim pokretima
jer oni joS. nisu poronuli u razumijevanje Islama do stupnja ai raimulu
vremenski determinirana pravnidka rjetenja od vjednih
irincipa serijati.
Naravno, danas gotovo da nema niko medu vjersliim znalcima toli
.
ne bi potvrdio_vremenski karakter iditihida. To
lotovo da niko danas
ne dovoii.u pitanje. Ali je problem u tome da ie zapodne sa jednim
novim.idZtihadom spram savremenih problema. Tu je posrijedi i jedan
fgo5ijski problem, naime, kako se ddnositi prema proSlosti, prema
bivsem idztihadu. Mislim da je to vaZno pitanje sauremenog iaz'tinuau
a takoder smatram da ce savremeni idZtihaa iilesiti tal proitem. Ati,
savremeni idztihad se jos nije dogodio, njegovo vrileme tik'predstoji.
Kada se danas Cuju zahtjevi za primjenom {erijata u muslimanskim
zeryliyg kod posmitraca ie iavliiiu iedoumice"otco toga ita se teli
primjenjivati: da Ii {erijat protumacen od strane pravnilkn u proliim
vieko.vima,./a Ii o4lti principi lerijata, te da li Ci {ertiauko
froro,
muslimanskim zemljama biti teritoriialno pravo (primjinljivo ia cjelo-
kupno stanovni{tvo) ili samo personalno pravo muslimana?
Prvo bih konstatovao slj-edece: kad danas koriste rijed serijat,
islamski vjerozakon, takve odmah treba pitati sta to oni"misie
iod
da Ce se
islamskim vjerozakonom. Ne treba imati- ma kakve symnje
;a;;;;; railikovati u zavisnosti od toga ko odgovor daje'
"-" islamskim pokretom
i;"jiElzmeau onog lto danainazivamo a te sam se leme malo
i onoJll.i-iitt"trul"-o islariskim miSljeniem, postojati uzaiamna veza
i"i"t?" na prvo pitanje. Treba
prgdvoditi islamskim
"agouuruiuei
ii."O,r-t"gfdvoga, naimeîslamiki pbkret 9e
morq
niiSfi.ni.ti. a islimsko mi5ljenje pr6dvoditi islamskim pokretom, njego-
ni-'nosio.inta, narodom. odnosno mi5ljenje mora imati u vidu 5ta je
-- -'Ufrûo
to stvarnost muslimanskih naroda'
zbog toga jaza desto je. vidljivo $3 mnoqllla-mski pokreti
ne uodivaju odn-os iimectu stalnog i promjenljivog u.Serijatu,
oclnosno
r. preptetettost izmetli t6melji,serijata i onoga
llq
jeî?
""e""di"
i.r".fi" fr?"aJroii onOa oni traZe di se primjenjuje Serii6t
azapravo nije im ni "u-irfiii,
jasno Sta uistinu Zele' ! --r L^t^.^. ..
- -=T, !itû" zbrka. Eto, otvorite koju-god hqiele novijrr
onda nastaje"iuiisprudencije
kniisu iz islamske pa (ete zapaAti 9" lu vlada zbrka'
e,ii""ri.. Sta^je idZtihhd, 5ta su Serijatskog prava a Sta
-izvori tokom stoljeia- A do
"iJ; iieSenla
"'"6 nlitala primjenom Serijata
"*ii-.a."a
oie zbrke dolazi usiied toga Sto ta zbrka postoji u samlm redovlma
islamskih pokreta poiebno-kod nestrudnjaka'
^*"il--,I.- iiee t'iritprijalnog prava odnosno primjene.Serijata na
jo5 od.najragijeg
nemuslimane mogu iaiati sijebeee: Sam Serijat.
;;;;.*ilu u ,.5i oot.a"n" i.ottttuntt koje pruZaju moguinost da se
Niv6siu jedan primjer: Vino
;;G;i,;-;;gr.a" tituu"ija nemuslimana'
ne samo
iioi'. bitrimovina muslimana, tj. musliman ne mozevino u pitanju
".
;i,i;;;" ni trsovati-uino* i alkoliolom. Medutim, kad su
smatraju' da se vino
#il;ffi;i,^fi;;;iii.-fiaiposrijedi nlmusliman. Tako_ je sam serijlt
ner<i drugi pravnici
;;ff; i;;;i'om ria ie
;;s;;1.;;" por.u"n nidpis'za nlmuslimane, premda je Islam.u pogledu
,ur'uin-, izrieit-iiasan - alkohol
je zabranjen! A Serijat je tako
;;;6;il iei postuje
"lf.ofrdfu i oJuiuu. potrebu [rsdana za vinom u crkvi' gdje
vino dimbolizira Isusovu krv.
"'-Siit""
l" situacija i sa odrede.nim.Serijatski* \"1l1t1u,odnosu
na nimuslimane, ali podvladim, rijed je samo o odredentm
Kaznama
Ri:cinio, tu je kazna kamenovanja za
iiii.îlii,i-Ji;iu"i,er5 izuzetke.
blud. ,.,
Tvrdim da postoje osnovi u Serijatsko{ Prav.u za.razlikovanje
,unt"ij" t-p'."n, -'urfi-Lna i nemuslimana, mada io nije uvijek dovoljno
mnoge
irt rirtititituno. Te osnove nam daluzapravo da se danas unesu i gdje
u zemljama g.i:. i" musliri'ranslio stanovni5tvo ve6insko
"*in.
;;;,"1t ;tt;;;k;i; f"ni ip.touoditi serijat' Naime' rjesenje.je- u tome
da Seriiat postane pit.oniloo pravo, a da se u mnogim sludajevima
;;;;ft?"n!,-taior"o nernuilimani opienito. Islamski znalci prava
,u a-uuno or3etiti oa zimmije (kr56ani, J6vreji, nemuslimanilJ:"-b^"il
imaiu neke izuzetke iz Serijata. Naravno, u savremenom dobu se ovl
*--
izuieci mogu i Pro5iriti.
P;b;?: pdstole neki zlodiq! koje Serijat ne izuzima' to l,t"i-. tretira
_--o"i- nia ko ba ih podini. Recimo, takav tretman ima uboistvo.
ih zlodinima
stiZemo do problema. koji se mora rijesiti u savrernenim
uslovima a on otprilik'e glasi: sta je to u zakonu sto predstavlia.
;;;;tG sto-r" odnoti na-drustvo kao cjelinu, a Sta je opet izuzetak?
6
IJ savremenom pravu imate jednu podjelu na op5te i posebno pravo.
Serijat je, dini mi se, tu podjelu predvidio, anticipirao.
Ali, ne treba misliti da Ce sve to iii tako lako. Recimo, kad kr5Canin
otvori u muslimanskoj drZavi bar ko Ce biti garant da on neie alkohol
prodavati muslimanskoj djeci? Ili pak kad je posrijedi trgovina alkoho-
lom ko 6e biti garant da li su iz tog lanca tzuzeti muslimani? Tu su
onda novi problemi koji se javljaju u sferi kulture ishrane, obladenja,
ponaSanja... U konfesionalno pluralistidkim druStvima o svemu tome
treba voditi raduna. Zato ja smatram da je nuZan jedan sawemeni
idZtihad koji ie sve to iskristalizirati za jedan period vremena.
Koje ru najCe!& simplifikacije koje se javljaju u pogledu zahtjeva
za primjenom lerijatskog prava u sadalnjim muslimanskim zemljama.
S-je9gm.se da ste jednom napisali da je to svodenje cjelokupnog
lerijatskog prava na hudud (kaznene sankcije) i zabranu kamate, uz
g]gbalno neuvalavanje gradanskih i politiCkih prava i sloboda gradana.
Moiete li nam neito vije o tome reCi?
Mislim da je osnov svakog zakonodavstva, pa i Serijatskog zakono-
davstva, sam dovjek, odnosno ljudska prava. U Kur'anu se na mnogo
mjesta nagla5ava da je Allah dZ. 5. slao svoje poslanike i vjerovjesnike
da bi ljudima sudili po pravdi, odnosno da medu ljude unesu pravdu.
lJ Kur'anu se nagla5ava da Bog mole bez svih svjetova, Bog nema
nikakve koristi od onih koji su mu pokorni niti ima Stete od nepokor-
nosti nepokornih ljudi. Sve Sto je Bog ljudima objavio, objavio je zarad
ljihgvih ljudskih prava, odnosno njihovog boljitka. Iz ovog slijedi, a i
ja mislim da je tako, da je kamen temeljac cjelokupnog Serijata upravo
ljudska plava. Pa to je sasvim jasno iz Kur'ana gdje se na mnogim
mjestima istide da je Bog podastvovao dovjeka i njegovo potomstvo.
KaZe se,.npr. Mi smo Ademovo potomstvo polastvovali ilaznijeli ih
kopnom i morem. . . lz toga je takoder jasno da Bog Zeli red u ljudskom
dru5wu_, a taj red se ne moZe ostvariti bez po5tivanja prava.
_ Takoder je taj kamen temeljac Serijata (ljudska piava) vidljiv i iz
glavnih ciljeva, nakana, intencija Serijata. Islamski pravnici tvide da
tih ciljeva ima pet. To su:
1) Oduvanje i za5tita ljudskog Zivota,
2) Oduvanje i za5tita potomstva, to jest porodice i djece,
3) Oduvanje pameti,
4) Zaitita i oduvanje slobode vjere,
5 ) Za5tita imetka.
_ .. Drugim rijedima, sve su ovo ljudska prava koja su u samom temelju
Serijata. Savremeni poziv Serijata upravljen i upuien dovjedanstvu
trebalo bi da insistira na tome, na tim ljudskim pravima.
A Sto se tide Serijatskih kazni, mislim da treba primijetiti sljede6e:
=
Sta su prava bez kazni za prekr5ioce prava ? ! Ljudskl prava se n-e mogu
prepustiti tek tako ljudskoj savjesti i kazne su tu da ne bi zavlada-lo
n_asilje. Serijat nije, a to je vrlo interesantno, kazne uzeo zasvoje ciljeve.
Kazne su sredstvo da se za3tite malo prije pobrojana ljudska prava,
odnosno ciljevi Serijata. To se ne smije zamjenjivati niti previdati, a to
dine neupuieni autori na Zapadu.
Kad su posrijedi gradanska i politidka prava, mislim da su ona
anticipirana ne samo serijatskim pravom, vei-i visestoljetnom praksom
5*
67
velikihislamskihimperiia.KadsekaZe>>za5titaslobodevjera.<ondase a
ti me mi sli n a slobodno ffi
;;a"n] ;-i piat< ticirani e' ;virr v ier a b e?
"f ili ih barem do -o'bzir
izvjesne
da li ih Islam sa ,t"nouiiiu'Oogrit. .iaUutuie Naravno, praksa
granice privilegira. ru[o'i"-i J" i"rnir.* slLbodama.
- naroditou uovom ,uur.-"n-oitt tuJtitut'skom svijetu - pokazuje mnoge
devijacije Pogledu'
Zapadu se desto poteZe pitanje
Nanomenuo bih';;;J ovo' Na propisano serijatom'
ie
oo.ii'""J"Pnll'iiir. iiioilri,"r"iiilt-âriiui"li.sto i bez iznimke obavezan
Pritom se zaboravtla #j"
sud redovito
eoviet< siromah ili je pak imuian pa krade
provjeriti da li je Ootieni"tiilttki
t.ojojoudle^gonorimo ne izrrrsava
kao lopov. S druge ##, k;;;;-o tia ie cjelokupno drustvo
se kad su se desile
niiittiau
u biiedi. Ako islamiko ""likt';:d;;'
druStvo ne moZe svim ivojim-'dlanovima
moZe konzekventno ni provoditi
ouez-biiediti pristolan^?iot-tirJa-ne
[u^. l-a.iiicanji ruke< kradljivcu't;;#;;; za blud'li ieDaolaksalo li je islamsko drustvo
Gotovo i" i,ti odrZavanje te
'rt";'u'ij da
obezbiiedilo i zastitilo"il;til;iil;;;k;'' su skopdana s brakom'
instituiiie, da li je tiitiiil;;li}";i"'l"joii
pretresti d;ie nego li se preljubnik
sve su fo pitania koja se moraju
kazni za dbfikt Preljuba'
vrlo. znadaina danas' u savremenom
Posotovo ,u to iitlnlu koja su
o'u r.o"r.idtno pokazu da serijatske
zivotu. i,tuslimanski ffiii;i ffiui
luro. ni*o >simbol islamske dtLave'<'
d.iietiti su sviiet na dar al islam
Muslimanski pmvnici u- proilosti islamskih propisa
(ku(u islama) r dar a,i'i-nib'(*ucu ratil. Primiena kvarifikaciie, po svim
)i'i'iiarutiima. r"e
bito i, razritito ,rgutti)ro")z
riffi;rw#rf{#ft #r#nffii,'*;'d
"i,*aii iiiai nego kroz liudi' Sta mislitl
i postklasihin
pravne-ô.niuke u na{em vremenu?
aefniiii'iiii*t*'
l-harb (ku6a rata; i rliru l.isldm
odmah da kazem sljedeie: ilaru ni u Kur'anu ni u Sunnetu'
(ku6a islamat nisu niiiJdounput navedene kao objasnjenje
ie termine uoo,r.irl'uJuii ,,ih;r5i 3.i"i izakona
kao politidki sistem bio
oolitidke t<arte sui;ei'11;it-* SiJlt-ititt podruejem gdje se vlada
bominantan. Obidno je diru l'isldm :t",^-;;;
ooislamu,adirui.i.arnomsesmatralopocirudjekojejebiloizvor
bpasnosti po islam. . y !^r-^ -:6+adma naime diru l.tahd.
Ali, vrlo rano se javila joS jedna..sintasma'
-sviieta nije u skladu sa
uvidjelo se da. p"k; ititUt;t" podru[je
i.r"in"..iia* l"-'ahd ;L uiloIslam'
stvarnoS6u, nn, .l"ini""Jiiuriru oa ne primi kao
koje je bilo "sa svojJ 'il;:bij;q 11 mir
##;ffi.tzar9 a
bez toga da nosioci ugovora
Sto se i islamska *'u* oU"u ezala-na mir
iz d6ru l'ahda p'i-Jii#' it;;k; "o3ttte su mirale postovati uslove
tos ugovora.
- jo5 jedan vaZan momenat' U starim
li{edutim, ovdje Zelim istadi tietiralu ovaj problem odnosa
dielima jednako k; i";';;;Ut.'koia
iJr-^*ii"!i""'*"1',Ht":;'J:'3tHil,Tf ll'.f Xml'fm,tffiXl:
vaZno pitanje: Da li ie osnov gilYl:,:T;;J. '";;.
koja kaZe: Rat
ffi
je ;;"ov za odnose
osnov za
rat ili mir? lt"" lidn^ *"njina
68
izmedu muslimana i nemuslimana sve dok ovi potonji ne prime Islam.
lr{edutim, veCina tvrdi da je mir osnov, napose kad -su posrijedi
savremeni tumadi Serijatskog prava. Oni daju prednost miru.- Za ovo
nalazimo i potvrdu u islamskim tekstovima. Npr. postoji jedna predaja
gdje se kaLe daje DZibril a. s. rekao Poslaniku prije boja na Bediu
(gdje su doSli lr{ekanci da napadnu muslimane):
prokletstvo na ove neprijatelje i ja iu na njih dva "Hajde, moli od Boga
brda baciti !" Na to
mu-je Poslanik odgovorio: >Nisam ja poslan da proklinjem, ja sam
poslan da milost uspostavljam ! Bog Ce uputiti vjeri koga On hoCe !<
Iz ovakvih i slidnih tekstova da se zapaziti da je oinov odnosa sa
nemuslimanima mir a ne rat. Ratovati treba samo u odbrani. Kur'an
kaZe: >Borite se protiv onih koji se protiv vas bore ! Ne prelazite mjeru !
Bog ne voli one koji prelaze mjeru !< Zatimjo5 kaZe: >Neka vas mrZn;a
prema nekom narodu ne navede da budete prema njemu nepravedni !
Budite pravedni !"
Ja sam duboko uvjeren da je islamski poziv zapravo poziv mira i
pravde. Te podjele diru l-harb i diru l-istam su politidke podjele, one
su preuzete sa jedne politidke karte i iz odredenih okolnosti. Kao takve,
te podjele moraju da pretrpe promjenu jer su u dana5enjem svijetu
anahrone, svijet se uveliko promijenio, StaviSe postao je povezan.
Recimo i to da danas trgovina povezuje cijeli svijet, politikaiakoder,
politidki odnosi povezuju sve vi5e svijet na jednim <irugieilim osnovama.
Islamski svijet je u \iZi svih moguiih interesovania i mislim da i
savremeni Islam mora dati svoj udio u povezivanju svijeta, stavise zbog
svog poloZaja Islam treba i da prednjaEi. Osnov u uspostavljanju novifi
odnosa treba, bez ikakve sumnje, da bude mir. Sam Kurian nam
rrareduje da budemo pravedni i u lijepim odnosima sa onima koji nas
n_e protjeruju iz na5ih domova i koji protiv nas ne vojuju i ne rituju.
Naravno,-u suprotnom ili pak u drugadijem drZanju drugih prema
muslimanima mijenjaCe se i odnos muslimana prema-njima.-
. Ali za5to.ovdje ne re6i da su danas mnogi ratovi ba5 zapodjenuti
od strane samih muslimana a protiv drugih muslimana. Ne 6in ulazio
u analize da li su ti ratovi podstaknuti sa strane, od trecih interesanata.
Ali je dinjenica da muslimani moraju da o tome povedu raduna. U
takvom kontekstu smije5na je podjela na daru l-islim i daru l.harb.
Muslimanske skupine u zemljama s veCinskim nemuslimanskim
st.anovniltvom (tzv. muslimanske manjine) nalaze se u specifiCnoj
s.ituaciji:.s-jedne strane, muslimani su vezani za Islam a, s drige strane,
lal.tine i brojne zajedniCke vrijednosti sa sugradanima druglh vjera i
kultura. Oni su u isto vrijeme vjerni Islami ali i pravnim- siste'mima
drtava u koiima Iive.
' Klasitna islamska p,ravna nauka, iz razumljivih razloga, nije se tim
problemom bavila a i dana{nji utenjaci, osim-rijetkih izltzetaka, tome
tte posve(uju patnju. Zar ovo pitanje ne zaslul,uje teorijsku elaboraciju?
VaSe pitanje je izuzetno znatajno, staviSe, vrlo aktuelno. Danas
se muslimanske manjine nalaze pred novom situacijom. Ali, dozvolite
mj da.makar m1_to progovorim o poloZaju nemuslimanskih manjina u
islamskoj
Inpenjj, barem kad je posrijedi imperija iz doba Abbasija,
Emevija, Osmanlija, Safavida, Mogula... S v-etitom se odgovorno5iu
moZe kazati da je jevrejska manjina, npr. imala vrlo dobir tretman,
69
ponekada.i primjeran tretman, u islamskoj imperiji. Pa to i Jevreji
priznaju. Serijat je za date periode u proilosti imao snage po5tivati i
izgraditi cijele sisteme prava za manjine. Slidno su prolazili i nestorijan-
ski kr5iani kao i mnoge druge kr5danske sljedbe. To je vidljivo naprosto
i iz dana5nje situacije gdje imate u srcu islamskog svijeta velike enklave
neislamskih vjeroispovijesti. To i historija svjedodi. Bolje je bilo
Jevrejima pod Islamom nego li pod krSianstvom.
Ja tvrdim da je prvo zakonodavstvo koje je duvalo prava manjine
bilo islamsko zakonodavstvo. Tako nije bilo, recimo, u Vizantiji.
KrSCani koji nisu bili voljni da podrZavaju od drZave opedaienu vjeiu
izlagali su se opainostima da njima ta drlava radi Sta ho6e. Gotovo da
pred drZavom nije ni bilo ma kakvih granica kad su posrijedi postupci
sa nepo6udnim sektama. Stoga su mnogi krSiani, protivnici vizantijske
drl,ave, pozdravili islamsko osvajanje. Stavi5e, pomagali su muslimane
da osvoje datu drZavu jer su time zadobijali, izmedu ostalog, i vjerske
slobode. Apsurd je, ali je tadno, da su mnogi kr36ani u kr5ianskoj
Vizantiji bili ba5 zbog svog kr5ianstva progonjeni ili tladeni, jer su bili
protiv drZavne vjere.
Vidite, za5to ja sve ovo spominjem? Pa upravo zbog toga Sto se
odavno, prije vi5e stoljeda, podelo razmi5ljati o manjinama. Danas je
to pitanje vrlo sloZeno, pogotovo Sto je na sceni pojam >drZavljanin.<,
dija su prava zagarantovana mnogim medunarodnim aktima. Manjine
su danas baS posvuda, barem teoretski, za5tiiene statusom drZavljanina.
Ako ste drZavljanin neke zemlje onda je, barem nadelno, svejedno da
li ste iz maniinskos ili veiinskoe naroda.
Neke su mailine postale" i poseban predmet ugovora izmedu
zainteresiranih drZava, a i u moderno koncipiranim kodeksima ljudskih
prava gotovo redovito spominju se i prava manjina. Danas tu vaZi i
nadelo: prema manjinama se mora biti napredno kao Sto Zelimo da se
i prema nama. ako smo manjina, bude to isto. Pod ovim napredno
mislim na savremena doista impozantna dostignu6a u prakticiranju
ljudskih prava u mnogim zemljama.
Upravo stoga smatram da je savremeni Islam u fazi rje5avanja
problema kr5danskih manjina koje Zive u tzv. islamskim zemljama
suoden sa dvje stvari: impozantnom vlastitom tradicijom u poStivanju
prava manjina u klasidnom Islamu i, s druge str_an_e, poStivalju prava
manjina u zemljama Zapada. Te dvije stvari trebalo bi uvijek imati u
vidu.
Sto se tide samih muslimana u statusu manjine to je fenomen koji
se javlja sa propa5Cu Osmanske Imperije, narodito u krajevima koje je
zaposjela carska Rusija, pa onda, tu je i problem podjele izmedu
Pakisiana i Indije, zatim su tu muslimani u Kini, evropskim zemljama,
mislim na one manje ili veie enklave muslimana u Velikoj Britaniji,
Francuskoj, pa ako hoiete i u Spanjolskoj, itd. Za iedno relativno
kratko vrijeme milioni muslimana postali su manjina, barem se tretiraju
manjinom u odnosu na vedinsko stanovni5tvo.
I tu se, izmedu ostalih problema, javlja i problem prakticiranja
Islama, odnosno razrade islamskog obredoslovlja nekako u skladu sa
potrebama tih manjina. Prvo, smatram da mi muslimani u svemu tome
moramo biti racionalni a ne emotivni. Sta ja pod tim mislim? Pa vidite,
Iikh je dosad u islamskom svijetu uvijek bio fikh ve6ine muslimana' O
70
nanjinama kao da se nije vodilo raduna, izuzeu 3to je to - tu i tamo
- natuknuto kod prvaka nekih pravnih Skola. A treba znati da Zivot
muslimana kad su veCina nije istovjetan Zivotu muslimana kad su oni
manjina. Ne moZe se fikh muslimana vedine u svim pojedinostima
primjenjivati na muslimane manjine ! Mislim da je izlaz u tome da se
za muslimanske manjine pristupi izradi novoga fikha koji 6e ukljuditi
sve temeljne postavke Islama a u tzv. sporednim stvarima trebali bi
biti dosta elastidni. Vidite, dak se i poloZaj jedne muslimanske manjine
razlikuje od poloZaja druge islamske manjine. Pritom mislim na
politidke, kulturne, geografske, klimatske i sve ine razlike. Naravno,
to ne znadi da islamska vedina ne treba voditi raduna o onoj svima
nama poznatoj dinjenici da je jedinstvo muslimana u svijetu nepobitno
i da jedan novi fikh nede i6i za tim da zasniva i legalizira razlike u
prakticiranju vjere koje nisu potrebne ibez kojih se mole.
Mi u Americi, ima ved nekoliko godina, pristupili smo izradi
jednoga fikha za muslimansku manjinu. Amerika je, to je poznato,
visoko industrij alizir ana zemlja sa izuzetno dinamidnim Zivotom. Znate,
veCina vlada a manjina se pokorava kaZe jedno pravilo, i ako mi ne
pomognemo toj manjini ona 6e se jo5 vi5e koristiti dostignuCima drugih.
Evo, recimo, primjera: Mnogi ljudi u Americi imaju restorane gdje
nude hranu, recimo nude pice raznih vrsta. Razumljivo je da oni moraju
imati raznolike kreditne odnose sa bankama i razliditim tvrtkama.
Ir{uslimanima koji hoCe da kuhaju halal-picu trebalo je ipak nekog
novca. RjeSenja koja se nalaze u liberalnijim pravcima i Serijatskim
Skolama daju mogudnost da se uzmu krediti, ali mi smo kasnije dobili
mnogo jer smo prolirili krug restorana gdje se muslimani mogu hraniti.
Takoder, mnogi su se muslimani tu, u tim radnjama, zaposlili. Kasnije
se pro5irio krug ulagada, itd., itd. Jednom rijedju, problemi musliman-
ske manjine jesu ponajvi5e problemi u poslovanju, amelijidtu. Jer,
iluzorno je odekivati da 6e se veCina koja nije muslimanska podeti
pokoravati u skladu za zakonima manjine koja je muslimanska. Stoga
se pitanje kamate mora ispitati i sa stanovi5ta manjine, zatim su tu
posrijedi raznoliki kreditno-monetarni odnosi, itd., itd. A tu je naravno
i ono golo pitanje zaposlenja. Ne moZete tek tako kazati muslimanu
>Ti vi5e ne treba da radi5 u restoranu gdje se u jednom dijelu njegovom
prodaje alkohol, ili pak gdje se prodaje svinjsko meso<<. Stvori6ete
kasnije jo5 vedi problem! Mora se, znati da su oni prisiljeni zaradivati
za Lwot!
Ja mislim da mnogi problemi muslimanskih manjina potpadaju pod
pravilo Kur'ana: >Bog nikoga ne optereduje iznad njegovih moguino-
sti<. A tu je takocler i pitanje da Kur'an uvijek Zeli olak5ati vjeru.
Znate onu rijed Kur'ana, hate*i. Kur'an kaZe: >Bog vam vjeru nije
udinio te5kom !< Musliman iz redova muslimanske manjine ne moZe
stalno Zivjeti pod pritiskom tereta mudnog prakticiranja svoje vjere.
Musliman je tu prisiljen da sebi zaradi za Livot, fikh nije nikada
zanemarivao Livot, a pogotovo ne smije danas kad je ekonomska
situacija u islamskom svijetu bijedna, rekao bih, mudna, i kad je veliki
broj emigranata otiSao na Zapad vi5e silom.nego li milom. Poslanici
na islamskom planu moraju novim idZtihadom iznaii Sto vi5e prostora
da se taj na5 musliman iz muslimanske manjine osjeCa 5to sigurnije i
Sto racionalnije u dinamidnom svijetu gdje vlada vedina.
7l
Brojni koncepti islamskog klasiCnog iavnog prava izazvali su dileme
i kontraverze i kod dana{niih muslimana i kod nemuslimana. Pomenudu
samo neke: dtihad, polotai nemuslimana u islamskoi drtavi, vierood-
- Kakvo apostazii
stupniltvo, a.
jb znatenje ovih poimova bilo u klasiCnom ftkhu (islamskoi
pravnoj nauci) i kakav smisao i funkciiu oni mogu imati u danaYnie
doba?
Vi ste u pravu. Ja desto govorim da je islamske termine iz klasidnog
doba potrebno podvrgnuti strogoj filoloSkoj analin, analizi rijedi. Eto'
recimo, diihidt pa onda vjeroodstupni5tvo, sve su to termini koje je
potrebno podvrgnuti filoloskoj, pravnoj i historijskoj analizi i istraZiva-
irlut ViOiie, ja- mislim ipak da je dZihad u Kur'anu tretiran kao
odbrambeni rlt, naravno, tako to ne misle kasnija tumadenja iz doba
moine islamske imperije, jer tumadenja se mijenjaju i u zarrisnosti od
poloZaja muslimana u historiji. Drugi halifa Omer kaZe: >Volio bih da
je izmittu nas i Perzije brdo od vatre pa da ni oni ne idu na nas a ni
mi na njih!" Eto vam i ovdje odbrambenog karaktera dZihada' a sam
Omer je djelovao baS u tom ranom dobu Islama. Ja zbilia smatram da
u Islamu rie postoii rat radi rata. Stoga smatram da je sve te termine
kao Sto je dZihad nuZno historiiski posmatrati.
A vidite inaZapadu su licemjerni kad analiziraju te termine' U
Americi Cete nai6i na poZeljne tekstove o borbi muslimana u Afgani-
stanu protiv ruske vojske. C-at< se ta borba, ne znam s kojim tazlozima,
nazivi dZihadom. Ali, kad je posrijedi bilo koje ugroZavanje interesa
SAD od strane neke islamske zemlje onda su posrijedi ditave, dakako
negativne, analize dlihada, ili nazovi-dLihadal Stoga se doista treba
slo}iti s.mi5ljenjem nekih mufesira da se znadenje islamskih rijedi
mijenja i razlikuje u zavisnosti od toga ko te rijedi koristi i sa kojim
cilievima.
" Sto se tide poloZaja nemuslimana u muslimanskoj d{ryi ja bih
samo ponovio da je i tu potrebno historijski sagle_dati stvari..Zimije su
u svop vrijeme imali vilo povoljan poloZaj, njih je islamska dt1ava
Stitila. Danas, mislim, nema opravdania za nametanje statusa zimija
nemuslimanskim stanovnicima islamskih drLava. Zalto? Zato 5to je
drZavljanin daleko pogodnije rje5enje' Ima naprosto- jedan minimum
prava-koje svi drZavljani date zemljg imaju i oni ih konzumiraju bez
obzitana vjeru. A sam Serijat je, prisjetimo se, lidno, perso-nalno pravo
i bas kao takvo pravo Serijat ima jos davno u sebi koncept drZavljanina,
i to barem kao klicu, jer po5tuje pritom i personalna prava drugih'
Danas islamske zemlje-ne bi mnogb postigle sa konceptom zimije jer
bi se onda protiv njih okrenuo veliki broj gradana nemuslimana. Stoga
je taj element lojalnosti odredenoj dtLavijako vaZan.
" Narau.ro, tia pitaju danas da li moZe biti kr5ianin predsjednik
islamske zemlje takvima treba pokazati pmtom na Ameriku. Tamo su
-izabrali
samo jednom katolika Kenedija za predsjednika ! Uvijek je tu
bio piotestant. Pa kad je tako u Americi, za5to bi se onda od neke
islamske zemlie. sdie ie recimo preko osamdg.qet pgs-tq. muslimana,
trazilo da ima"predsiedhika krsiadina, i tome slreno. Iuohm vas. to Je
tako u prirodi itvari. Konadno, ako bas kritidari Islama ho6e da znaju
nek pofledalu kako je bio wlo dobro rije5en^problem medunacionalnih
odnosiu veiikim islimskim imperijama. U Osmanskom Carstvu va1no
72
je bilo da li ste sposobni i mogli ste napredovati. stoljeiima su poznate
ielike enklave JLvreja i krsiina u islamskim zemljama i one su bile
vrlo uspjesne zajedni"ce. Dovoljno je samo znati velike gradove Islama
kroz hiitoriju pa da to bude jasno'
Pitali sie me i o vieroodsiupni5tvu. Poznato je da je to pitanje bilo
narodito aktuelno za vrijeme pivog halife Ebu Bekra. Neka plemena
su otkazala poslu5nost bticileino; vlasti u Medini i Ebu Bekr je to
tretirao vlerobdstupni5tvom. Ta piemena, poznato je, nisu htjela davati
i"iur, uut otit o nije bilo zekati niste ni mogli braniti mladu islamsku
drZavu kojoj je prijetila opasnost sa sjevera i sa istoka'
lz tifr .iciga'daia je jaino da je tu br_o posrijedi politidki raskol s
elementima ujetrlie nefoslusnosii. niAAet je tretiran kao- politidki
prilikama, kaZnjavalo.
- ---N" treba posebno napominjati da se u tosurovo
Olfitt, kao izdajstvo koje se, u ratnim
vrijeme radilir o
organizovanim grupama, plimenima, koja su se udruZila protiv cen-
tralne vlasti.
Medutim, kad je posrijedi pojedinac, treba kazati da je tu vrlo
tesko donositi sudove b irtiAaAri te o kazni. Vidite, u cijeloj istoriji
iif.otnu poznaro je samo nekoliko sludajeva da su odredene lidnosti
62"16# smriu ibog provokativnih rijedi, a razloge-tome treba tra1iti
i u-rf'JoOi izraLavaija'koju je islamskacivilizaciia b.rizljivo-ggjila. Treba
se samo prisjetiti debatnih c6ntara kojg je ona u klasidnom dobu imala.
Kad se iadi o provokativnim rijedima koje odredena osoba izgovara
vrijedajuii vjeru,^ta osoba se ne kaZnjava smr6u, vec se zatttara,
- - -pizite,
odnosno na odreden naEin uPozori.
nije tslam izmisiio za5titu odredenih vrijednosti,.tecimo
vrijednosti'Poilanikove a. s. lidnosti. Pa vi i danas imate koliko_god
hotete drlava diji zakonici Stite predsjednidku lidnost, odnosno zabra'
njuje se napad ni nju. Vjerske vrijednosti I lle5koj dllavi su. zastiiene,
uii le ton"iptu irtidada kakav je poznat iz klasidnog doba.treba.pilaziti
historijski. to znadi, trebalo bi-uvijek ispitati da li se tu radi o politidkom
deliktri koji je u odredenom trenutku bio nepoZeljan'
Kako gledate na buduCnost islamskog p'a-y.9. .y sv.iielu globalnih
procesa tmiierzalizaciie odnosno prolimania razlititih vriiednosnih siste-
ino. Sn Islam na tom planu nudi svijetu?
ve6 smo govorili o tome da se srrijet zbliaava, to jest uspostavljaju
se razliEite veie i odnosi u svijetu kojih u ranijim vremenima i s takvom
dinamikom nije bilo. Sta Islam svemu tome moZe ponuditi?.
Prvo, smatram da se obrazovani muslimani, rnuslimanska inteligen-
cija, mora u islamskom svijetu upoznati i ujediniti. To je zbilja prvi
uq"t a" bismo potom zttali 5ta le to 5to imamo, Sta je to sa dim
iaJpolaZemo . Jei, zna se da se mi medusobno -n9 poznajemo. Kad
iaZim >trebalo bi da se upoznajemo" ja pri tom mislim na upoznavanje
ljudi iz razliditih disciplina i iz razlitiiih krajeva islamskog .svijeta,
iecimo da se upoznajd inZenjeri sa svr5enicima Serijatskih fakulteta,
zatim poznavaodi poliiieke stvarnosti islamskih zemalia sa muslimanima
Skolovinim na Zipad:u, itd., itd. U ovome bi se kristalizftala situacija
muslimanskog sviieta, taj svijet bi se podeo integrisati na. razliditim
osnovama, reclmo uz vjeiske osnove jot i na ekonomskim, kulturnim,
itd. Ja smatram da je raLmjena misljenja danas vrlo potrebna islamskom
svijetu.
73
A sljededi korak je uspostavljanj e veze sa Evropom , Zapadom i
to-posredstvom ravnopravne razmjene iskustava. Moraju se uspostaviti
jake veze sa evropskim organizacijama za ljudska prava, za nauku,
kufturu, umjetnost itd. Time bi se pomoglo i samim muslimanskim
enklavama po zapadno-evropskim zemljama.
Takoder smatram da razlilite islamske organizacije i instrukcije
mora da vi5e saraduju sa odgovaraju6im tijelima Ujedinjenih nacija.
Preko tih mostova, vjerujem, uspostaviCe se takvi odnosi posredstvom
kojih se Islam moZe po\azati vrlo atraktivnom vjerom nakon Sto je
godinama na Zapadu prikazivan kao nekakav neprijatelj.
Osim toga. ,islamska iskustva Evropi i Zapad:u mogu mnogo
pomoii. Fa vidite, Zapad danas muku mudi sa drogama, alkoholom,
kriminalom. Amerika je suodena sa problemom droge vi5e nego li
ije$q dru-qa zemlja. Zatvoi tu ne pomaZu, jer dovjek kriminalac opet
podini zlodin i vra(a se u tamnicu. Tamo on naudi kriminal jo5 b<ilje
nego Sto ga je znao.
Takoder drZim da je Islam jo5 uvijek vrlo moCan da lijedi moralne
po5asti koje haraju modernim svijetom, a sljedstveno tome i dru5tvene
bolesti koje su samo posljedica tog jednog stanja morala i ljudske duSe.
Pred islamskim intelektualcima stoji takoder i zadatak brLeg i
djelotvornije g raspola ganj a informacij ama iz nauke, tehnologije, umj-er
nosti, kulture.... Ja mislim da je to najbolji put za ravnopravno
ukljudivanje Islama u savremena kretanja, pa ako hoiete tu je i Sansa
za islamski poziv. Musliman ljekar moZe lijepo govoriti ne samo o
medicini ved i o Islamu kao vjeri, takoder i musliman inZenjer,
nrusliman pravnik. To je danas zadada islamske inteligencije.
Razgovarali FIKRET KARCIC i ENES KARIC
&L1. u..rft
++ll.rlt'.rJl;!1+lJl
(xcr)
u*+iJ,rin+JtiJtS cr>$ e l.;ai trlJl Jldl li.o,4;-1

it -. ...!t H (\.\1. : .. ...J*rl L-i tLi.rJ I i) ui,+Jl <
eJ4[*f l k++fc+ i*{- &1... o,rJc 6L'. - u.l-tf JJjSJI
JS$ .1l f *lt*.1 o;X*.,*ln ilj.:.r iljJ a*.,Jt ,,j ;.9.r.,-Lrll
.iJ-t .,tl crt(l.sll3 .,-)L.,yl j<ijl CH ai:Ll J-l- U'u.,ll
q+l1 1*.-1.&Jl 16.rl,.tl,JdJi+ Cfi..t-),1 Cn.-J--fl .,.1 LJ
ctt-* ij)trJlrj.ctl.ll ,LjJ13;lsll r/ Jr-,tiJl lc I r i*
44jJ-'.Jf J++Ij rrr u.- +l-iJli, :.(,J u.a-.--LJf l, :,tl
74
L.6ji ,.l;jll i++s r-t-) 1>t*,11 ; c,LJ'i!l ,fs i-'-)l-''"tl : t*
. lr+
dr.l (q.-y-y I i'i-1,},J I "/ qtrJ I c.--iJJ ' 'rJ
I
LJ+ Jl..o-:.c, u.-rt iL:-ll

lN"';'q u!1i.,..tiJl U't*llJ
I y' LrJ I fi'.-i: gn-, ?--,-....rtjJ I LiJtil
.f L+-*l lJ .,j3jLiJ r ll1.g'l .rt-4j-iJ; a- ,t t ,5Ul
I
-;l.rr c,l ^ lL ll Ct+ ij3l

.'
L j..r.- t'
fr-iJl dl._..Jl ;L L^ .u','Jl l- -rl'r', t;>l*Jl
< LE SF.rl
JE-. JdJ+. nS^-. tJ .;L '' ' u-rt JJ+
J.Jl U't-.,- si -rfJ^ll li.; agtlgJ---/13,;ri:Jl ll'o
-r5-r- CJLI,Ji.#J ,Fl a--J,.*ll c,LJ3':lJ +r+Jl
{iiJl sJ'
.(- 5Jl GJLi ;>t'-,Jlo 6i) .r-:l*'yl I t^J I
Fathi Osman
THE NECESSITY OF A NEW IJTIHAD

(Summary)
This interview, which prof. dr Fathi Osman gave to Fikret

Kardid and Enes KariC (in Rabat, in April 1990) deals with
some very important problems faced by contemP-orary Muslims
concerning the compiehension and practising of their faith of
Islam. Foi short, it-is a question of the relation between the
Islamic thought and Islamic movements, i. e. the request of
Islamic reformists for the separation of the eternal SharT'a
principles from their legal elaboration in a particular place and
iime; ihen of the relati-on between the personal and territorial
principles in the application of the Shan-'a; the Shan-'a punis-
hmenis (rvhich in tlie Sharr'a are the means but not the aim) etc.
One of the special questions discussed here by professor
Fathi Osman is tfie anachronism of the former legal-political
classification of the world made by the Sharl'a lawyers, i. e. the
anachronism of the terms diru l'isl5m and ddru l'harb (>the
house of Islam<< and >>the house of war<<). Nowadays when the
world has entered the era of ever-increasing mutual contacts,
in Fathi Osman's opinion such a dichotomous division is
unjustified in the modern world. Another significant subjet of
this interview is also the problem of the elaboration of the new
Fikh for Muslim minorities in the peripheral parts of the Islamic
world (the so-called >peripheral Islam<).
75
q Pitanja i odgovori
PITANJA I ODGOVORI
Na pitanja ditalaca u ovom broju odgovaraju Ibrahim DZana-

novi6 i Muharem OmerdiC.
Sve pojedinadne odgovore usvojio je kolegij stalnih saradnika
>Glasnika< koji vodi ovu rubriku.
PITANJE:
Da li je dozvoljeno prekinuti veze sa roditeljem koji psuje vjeru i
omaloval,ava vjerske svetinieT pita Ismeta Z.
ODGOVOR:
Ko i nehotice ili iz neznanja opsuje vjeru ili bilo koju vjersku
svetinju duZnost mu je da se pokaje. Ko to svjesno udini i ne pokaje
se prestao je biti vjernik. Prema Serijatskim propisima takvim osobama
se ne6e klanjati dLenaza kada umru, neie se ukopati u muslimansko
groblje, pokvarile su svoj brak i izgubile pravo na nasljedivanje
muslimana.
Kada navedene teSke psovke izvr5i jedan od roditelja, njegovom
djetetu je duZnost da na udtiv nadin posavjetuje svoga roditelja da se
pokaje i nikada vi5e ne dini taj teSki grijeh. Ukoliko ga roditelj ne
poslu5a i nastavi sa tom vrstom grijeSenja, na njega se odnosi ono Sto
je gore redeno a njegovom djetetu je duZnost da se drZi sljedeCeg
kur'anskog uputstva: "A ako te roditelji budu nagovarali da drugog
Nleni ravnim smatra5, onoga o kome ni5ta ne znaS, ti ih ne slu5aj i
prema njima se. na ovom svijetu, velikodu5no pona3aj, a slijedi put
onoga koji se iskreno Meni obrada...< (Lukman, 15). Velikodu5no
pona5anje je pravo roditelja kod njihove djece.
M. O.
76
PITANJE:
Jedan imam ie postavio sljedede pitanje:
Moi cliematski o,dbor u kome su mladi tiu!.!, iryte!9*luglci trale od
,rrni-ii tiiipo^ leiiatska vienCania u dlamiii. Molio bih vas da mi
o ovome iznesete leriiatski stav?
ODGOVOR:
Serijatsko sklapanje braka u. dZamiji .nije zabranj,elo, f.anade
poZelino'ie. Neki ueenlaci smatraju da je sklapanje.braka u. dZamiji
i,i""]i,-iii ie t- i.Oan od efikasnihj.e
natina obznanjivanja sklapanja
Tirmizi u svojoj zbirci
;;;ii;.' t l.Jano- j.
hadisu koji zabiljezio
obavite sklapanje braka
itri"rif., ul .. rekao: oObznanite vjenEanje,
u- dZamiji a (kid izadete) onda udar.ajte u defove'<
U na5im uslovima (ada je Serijaisko sklapanje_braka.sko.ro ibilo
i5dezlo svi imami ru aoZni da"populari5u ovu iilamsku instituciju
da
vjernici
;;;il rfd"rj " ueine sto atiak'tivnijim !. nonularnrl.im' NaSi
io tpti.tii na to. Treba samo imati dovoljno inicijative'
'Naravno, i u ovoi prilici ulazak u dZlmiju oblve-zule. na njezino
no5tivanie. Svi prisutni moraju biti propisno obudeni, disti i da ne rade
'frilo tutu. raddie koje nije dopu5teno diniti u dZamiji'
M. O.
PITANJE:
Jedan ditalac "Glasnika" pita:
Kod nekih muslimana vlada uvierenie da ie potrebno zaklati kurban
prilikom uselienia u novu kufu ili stan. Narauno, oni to povezuiu sa
vjerskim propisom. IJ [emu ie istina: da Ii ie klanie tog kurbana propis
ili je novotariia?
ODGOVOR: l
U islamskim izvorima nigdje se ne istide obaveznost dina klanja

kurbana za useljenje u novi dom i niko nije obavezan s vjerskog
stanovi5ta da to radi.
Medutim, ko je u mogudnosti a leli da se na taj nadin zahvali
Allahu na daru novog doma moZe da zakolje Zivotinju i njezino meso
podijeli siromasima kao sadaku. Ovo je dobro.djelo i.valjana sadaka,
i<ao i drugi nadini bige za socijalno ugroZene i nemo6ng.
Zalij6vanje krvlju zaklane Zivotinje temelja kude je zabranjena
novotarija. >Ko u niSu vjeru unosi ono Sto nije propisano' odbacuje
se<. (Hadis)
M. O.
PITANJE:
U Odboru Islamske zaiednice u laicu u priti i diskusiii bilo ie
govora o nijeleniu (niiietu) natnaza. Jedni su bili na stanoviltu da ryiie
potrebno nijet iigovaiiti iezikom, niti re|i >iktedeituo vef ie douolino
iamo da se kale! Allahu ekber ! Maki( h. Eiub iz dtemata BuCi(a pita
da li je moguCe i je li ispravno sa takvim niietom stupiti u namaz?
77
ODGOVOR:
Nijet je stvar srca a ne jezika. Jezik nekad izgovara i ono Sto nam
nije namjera. U islamu se djela vrednuju prema namjerama: >Djela su
prem-a nijetu. Svakome pripada ono Sto naumi...< (Hadis).
Sto se tide nijeta za namaz on mora poteii iz srca i nije ga nuZno
rijedima obznanjivati. Ni u jednom hadisu se ne navodi da je nijet za
namaz Muhamed, a. s. i rijedima oditavao. To nije naredeno, mada je
kod nas obiEaj. Prema nekim ranijim fetvama jezikom izgovoriti nijet
je novotarija (bid'at), jer on nije bio u praksi Poslanika, a. s. niti
njegovih ashaba. Dodavanja u vjerskim poslovima treba Sto prije
izostaviti, jer je redeno u hadisu: >Ko radi jedan posao koji nije propisan .
u 4a5oj vjeri, on mu se odbacuje.< (Muslim).
Allahu, dZ. 5. je poznata pobuda na5eg srca isto kao i na5i javni
poslovi. Cemu onda rijedi gdje im mjesta nije?
Dakle, uslov za namazje nijet, a on treba poniknuti u srcu., Kada
to bude moZe se pristupiti u namaz. Izgovoriti svoju pobudu srca
rijedima nije grijeh. U namazu prvo je obaveza a drugo dobrovoljan din.
Glasno izgovaranje nijeta od strane muezina u bajramu, dLenazi i
sl. radi toga da ih dZemat slijedi je protuSeriatski din. Svjedoci smo da
oni koji to do tada nisu znali u izgovaranju grije5e te to postaje losa
slika za tako visoke ibadete. Sam dolazak u dZamiju na bajram, ili na
dienazu je nijet. Da vjernik nije odludio ne bi do5ao.
M. O.
PITANJE:
Dlematlija Alipaline dlamije iz Sarajeva p'ostavio je pitanje o
statusu'abdesnih dova i vrijednosti abdesta bez njih?
ODGOVOR:
Islamski udenjaci su na stanovi5tu da je abdest valjan bez dova.
One nisu uslov abdesta. Abdest imaza cilj di5Cenje odredenih dijelova
tijela i pripremanje zanamaz. Bez abdesta namaz nije valjan. Medutim,
abdest ima i svoju duhovnu vrijednost koja je vrlo bitna u pripremi za
namaz. Zalo se udenje dova u toku abdesta smatra mustehabom.
Neki udenjaci udenje dova u abdestu smatraju sunnetom, u demu
se oslanjaju na hadis kog prenosi Ebu Musa, r. a. ikaZe:
- Do5ao sam Allahovom poslaniku sa abdestom i zatekao ga da
i on uzima abdest i izgovara dove: Allahummagfirli zenbi ve vessi' fl
ddri ve bdrik li fi rizki.
- Rekoh mu: Allahov poslanide, Euh te da moli5 Allaha tako i
tako?! On mi odgovori:
- Jesam li 5to ispustio?
Sto se tiEe dova iroslije uzetog abdesta u Muslimovoj zbirci hadisa
zabiljeZenje Poslanikov, a. s. hadis kog prenosi Omer, r' a.:
- Ko god od vas abdesti i usavrSi svoj abdest a potomMuhammeden
kaZe: E5hedu
en 16 ildhe illallah vahdehtr 16 Serike lehu, ve e5hedu enne
'abduhii ve resiiluhu, za nagradu 6e imati otvorena vrata svih dzenneta
da ude na ona koja Zeli.
M. O.
78
PITANJE:
(J.mome komliluku ie dlamija ciii muezin redovno uti ezan koii
se tuje u mome stanu.'S obzirom da {esto imam izostaie prisutne
-iZrr*ttti,
od mene trale da ia predvodim dtemat. Boietj y odgouornosti
oi tinist e dulnosti ia zbbg^ toga Cesto izostaiem iz d.iemata..Jes.am li
;;;i';;*;i" griielan?' Da i m{ ie vatian namaz koii sdm klaniam u
ntotne stanu?
ODGOVOR:
NamazudZematujeza25stepenivrij-edniji.odnamazakoji
,.r"-ort"tno klanja, mada ie i takav iamaTvaijan. Fiti imam je velika
eri|-Ouo duZnosf je Muhammed, a. s. uvijek obavljao 5to ukazuje na
- vasi dZemata i imameta.
-znaEaj strah od predvodenja dZemata tad se zateknete u njemu, a
o.*n i*"tna, nije'dovoljan i valjan razlog d-a izostajete. iz dZemata.
lirt*ji""t'i ilbi'n"*"r u dz.-ut.t u dzamiji nije osobina odludnih
foseUno ne ono Sto ste sebi pretpostavili kao razlogizostajanja
"ff;ik;,
ii aZemaia. Ukoliko vam je valjan nimai kada ga sami klanjate,valjqn
ie i kad sa kao imam klanjate u dzematu. Tu nema razlike. uvazavaju
:;5n.fr; "opiauaani razlozi koji opravdavaju nekog vjernika da ne,'moZe
pi.Jr"aiii a 1emat. Umjesto ittatt" koji s-e kod vas neopravdano jarrlia
i;.b"I;-il pi.ouiâuti Lelia da budeti stalni posjetilac dZemata i da
tao"n"t ako.vam vaSe dZematlije ustupaju
fi"1[ podasti-ipriznania
brvo miesto u dZematu. N6ma veie dasti na ovome svijetu od toga da
fiuaiteireavodnik dZemata i da to radite odgovorno i propisano.
M. O.
PITANJE:
Citalac >'Glasnika.< iz Visokog pifa:
1. Da li ie clozvolieno iednom muslimanu, ili grypi.-yieyika.da na
glasile Kur'in, izgovaralu zikr i sl. dok drugi u dtamiii ili tekiii klaniaiu
'-
namaz?
;.Da'li je grijeh poluglasno u[iti dlenazesku do,u ili >ettehiiiat.u<
i taki siinjti,oi ioncbntriciiu onoga do sebe u safu koii to isto uti?
ODGOVOR:
Ad. 1.
Nije lijepo'dizati glas u dzamiji prilikom udenja_ Kur'an a, izgov ara-
n;" ,iti", 6o'va, cltiraila hadisa i it.âot druga lica klanjaju namaz. To
niih zbuniuie i odvladi im paZnju. Muhammed. a. s. je rekao: "Ne
nlauitulti jedni druge udeirjem Kur'ana... Dok neko klanja namaz
treba utisati glas. Nar-odito muezini o ovome morlju voditi raduna ako
ude >Ihlas<< pije ikameta i sl. To trebljulliti poluglasnodok svi prisutni
ne zavrie .irttnete. Ukoliko bi se klanjali u dZematu farzi a neko ne
pristupi dZematu ved nastavi utiti glasno ono Sto uEi, takvi dine otvoreni
iriiel. Dok se dZematile klanja, dZematlije se moraju potpuno pokora-
iaii iû*u i slijediti ga.Izttzetakje ako imam pogrijesi u namazu kada
ga neko iz dlemata na propisani nadin treba ispraviti iopomenuti' Npr.
iko ktiuo proudi neku-rijed iz Kur'ana, ili mu pomodi ako se ne moZe
sjetiti neke rijedi u ajetu, narednog ajeta i sl.
79
il;i;" neko namjerno ometa drugog u namazu pa i poluglasnim
udenjem dova, salavata i sl. dini grijeh i sebi kvari namaz. Medutim,
akg to neko radi iz neobazivosti, neznanja ili navike treba ga
opomenuti na lijep naEin i pouditi ga kako treba da radi. Veiini klanjada
smeta poluglasno udenje onog ko je do njega izato to treba izbjegavati.
lr{i se ne molimo gluhom veC Sveznanom Gospodaru koji sve duje i
vidi. Sto je dova tiSa vrijednost joj je veia. Na taj nadin postiZemo ve6u
koncentraciju i samoprisutnost. >I spominji Gospodara svoga ujutro i
navede u sebi, ponizno_ i sa strahopo5tovanjenFine podiZi jako glas, i
ne budi nemaran.( (Al-A'raf, 205)
, M'o'
I'ITANJE:
Dervi3evii N{ustafa, penzioner iz Sarajeva postavio je redakciji
>Glasnika.< sljede6e pitanje :
oDana 12. februara 1991. godine klanjao sam dl,enazu mojoj sestri
u Tuzli. Bio sarn bolno potresen kad sam u gradskoj mrnaCnici zatekao
oprernljenog mejjita u sanduku. Rahmetli moja sestra provela je preko
osamdeset godina u dini-Islamu i za tivota nije mogla ni sanjati da 6e
je sahraniti u sanduku i njeno tijelo spustiti u kabur po nemuslimanskom
adetu. Ja sam na ovo protestirao ali sam dopio odgovor da ie to odavno
odredeno u Tuzli "propisimao.
Moie razo(arenie ie kulminiralo kad su
ntejjita u kabur spu{tali konopcima. Interesuje me ko ie odredio te
,propiseo i zalto se to tobrt{e?
ODGOVOR:
Cini mi se da ni u jednu vjersku duZnost nije uneseno toliko
novotarija kao u dZenazu i sahranjivanje umrlih muslimana. Svaka
sredina ima ne5to posebno. U veiini sludajeva imami su bili nemoCni
da to sprijede. Osjedali su se poniZeni i nevoljno i5li na dZenaze sa
vijencima, sanCucima, pogrebnom muzikom i mnogo dega drugog. U
tom atakcvanju na sam vjerski obred zagovoradima novotarija iSle su
na ruku i dru5tveno-politidke prilike. Ispod kontrole vjerskih zajednica
iz:uzeia su groblja, pogrebna djelatnost i sl. Pogrebna preduze6a su
stvarala profit na smrti ljudi. U novim dru5tveno-politidkim uslovima
Islamska zajednica se mora osloboditi svega onoga Sto smeta njezinoj
vjerskoj i humanitarnoj misiji. Konkretno, kad se radi o navedenom
pitanju, Islamska zajednica treba da stavi pod punu svoju kontrolu i
rukovodenje ukupnu organizaciju salrranjivanja muslimana i da se sve
to provodi u duhu islamskih propisa i naSih vjekovnih muslimanskih
obidaja. Sanduci, vijenci, pogrebna muzika, nadgrobni spomenici sa
fotografijama i crnim plodama, spu5tanje umrlih na konopcima, narika-
de, objedi u kuii umrlog, udeSie Zena u toku sahrane i sl, ne pripada
na5oj tradiciji i toga se moramo dim prije osloboditi. Smatram kori5tenje
sanduka, osim u nuZdi, kao i spu5tanje umrlih na konopcima sramotom
koje se moramo stidjeti, Tabut je u na5oj praksi primjeren i estetski se
da lijepo pripremiti. Praksa u Sarajevu to najbolje potwduje, kao i u
mnogim drugim mjestima. Prema stavu Ebu Hanife Sirina kabura treba
biti pola visine odrasla dovjeka, odnosno tolika da se normalno na
80
rukama mejjit moZe poloZiti. Za one koji spu5taju umrlog u kabur traZi
se da budu jaki, poboZni, po moguCnosti bliZi rod ( ako je Zena) i da
ih je neparan broj. (Tatarhanijja, Mudmerat, Kafija). Islamski nadin
sahranjivanja umrlih je human i poudan za Live. Zaito dozvoliti da se
umanji taj efekat. DuZnost je svih nas, posebno imama i porodica
umrlih, da se do kraja ispo5tuje sve ono Sto je odredeno propisima o
sahranjivanju umrlih i na5im lijepim muslimanskim obidajima.
M. O.
PITANJE:
B. Aziza iz Sanskog Mosta postavila ie sliedete pitanie: Da li 6e
biti pokvaren post srCanom bolesniku ako u toku svog posta troli liiekove
koji nemaju hranjivo svojstvo? Kada fu i kako napostiti svoi post ona
lica koja ga ne nadoknaduju ftdjom niti kefaretom?
ODGOVOR:
Ad. 1.
Bolesnik koji ne moZe da posti nije duZan ni postiti. Uzimanje
lijekova'kvari post, kao i hranljive injekcije, infuzija i sl. Obidne
injekcije ne kvare post. Ukoliko ce post doprinijeti pogor5avanju
zdravstvenog stanja bolesnika, duZnost mu je da ne posti i da propuStene
dane posta nadoknadi kada ozdravi. Ukoliko nije u stanju da naposti
onda ce za svaki dan dati po jednu fidju, odnosno vrijednost iednog
sadekatul-fitra. Ko ni ovo nije u stanju zbog siromaltva, sa njega spada
duZnost davanja fidje.
Ad.2.
Osobe koje iz opravdanih razloga ne mogu postiti jedan ili viSe
dana ramazana, duZne su nadoknaditi svoj post dim prestane rczlog
zbog kog nisu postili. Tako C putnik napostiti propu5tene dane
tamazana dim se vrati sa puta, bolesnik nakon Sto se izlijedi od bolesti,
Zena dim se odisti od hajza ili nifasa, zatvorenik kada izicle iz zatvota
i sl. Onaj ko je gre5kom a ne namjerno ranije iftario, ili nakon
nastupanja zore nastavio da jede ne primjetiv5i da je zora, te Zena koja
je prekinula post bojedi se za svoj plod koji nosi u stomaku, ili za dijete
koje doji, a nestalo joj mlijeka, napostiie propu5tene dane nakon
prestanka onoga Sto ih je sprijeEilo da ne poste. Oni nisu duZni kefaret
vei samo napaStaju dan za dan.
M. O.
PITANJE:
Lozo Adil, predsjetlnik OIZ Travnik, poslao nam ie pismo u kome
trali da se i organi IZ ukljute u rjelavanje problema >stambene izgadnie
na mezarju preko puta hotela u satnom centru grada Travnika". Ukratko
nqs iTltjeltava da se na navedenom mezarju namjerava >izgraditi oko
150 stanova da bi se kao naknada za prodato mezarie IZ u Travniku
izgrddio objekat sa postovnim prostorijama sadalnieg obiekta Odbora
IZ Travniko. Na kraju pisma mole da im se putem "Glasnika< odgovoi
kako da postupe?
U prilogu ovoga dopisa nalazi se i kopija pismenog saop{tenja
vjersko-prosvjetnog referenta h. Nusret ef. Abdibegovida, koje je proCi-
tano ia jednoi od siednica OIZ Travnik. U ovom saop{teniu se navode
stavovi kompetentne islamske uleme po ouom pilaniu koii su pot(liep-
lieni Kur'an-om, Sunnetom i praksom muslimana- Po niegovom mi{lieniu
iitu t, stekli uslovi prediideni teriiatskim propisima da bi se dio
r;;ezc.'luka mogao ondlti od IZ, sveiedno {to se nudi u zamienu izgradnia .
pctsluvnil, i stimbenih prostoriia Odbora IZ Travnik.

ODGOVOR:
Osnovna svrha uvakufljavanja je da se postigne traina sadaka, a
sam vakif ima sevab onoliko dugo koliko uvakufljeno dobro postoji,
ttu;. i sluZi svojoj namjeni. Mulrgmpgdola (a' s')-odlukapo.kojoj se
vaiufi ,rn" -ogt'prodivati, poklanjati, niti nasljedivati<, je jedno od
osnovnih Serijitskb-pravnih pravila. Mezarluci, op6enito uzev5i, spa-
daju u vakufe kao Sfo spadaju i dZamije.
-' pitanje prodaje i zamjerie vakufske imovine, posebno nekretnina,
vrlo rano je iktuelizirano u islamskom svijetu i podrobno je elaborirano
u Serijatsko,pravnim djelima. Naime, pojedini vakufi su tokom wemena
ekonomski slabili zbog razliditih.okolnosti (poZari,.poplave itd.), 1 9
n.iim sludajevima su- zbog izmijenjenih dru5tvenih okolnosti gubili
svoiu prvobiinu namjenu pi je javni interes zajednice (maslehatul-'dm-
l]1bi iiatasao da se takav valiuf u nekretninama zamijeni za drugu
oagouutul"qeu nekretninu ili' u krajnjoj 1uZ-di, proda, a za dobijeni
nniac kubi zemliiste ili gradevine koje Ce davati veie prihode i biti
trtseni u dne svrhe u kojele prethodnom vakufnamom bilo odredeno.
-- n"if", u Serijatskom piavu je poznato nadelo j.gvlog interesa ali,
isto iat<o, postoje i praviti ko je nadleZan da odluluje o tome 5ta
je
invni interes, a 5ta nije.
"-- piaftiene odlukdo tome sta je interes zajednice, a Sta.nije,.donosile
su same halife, a kasnije njihovi prerogativi su, P9 ovlm pltanJlma,
preniieti na nadleZnu vjeiskuvlast, i islamsku ulemu. U na$em vremenu
i;;1;;; ilbori lz i mesihati i to pravo se ni na koji nadin ne moie
rrreniieti na trilo koga drugoga.
--Foit.Uno
' je istaZi da niez-arluci nisu isto 5to i obidne livade_i pa5njaci
i da se kod iamjene ne mogu primjenjivati ista pravila. Isto tako,
piinatasuSerijatsko-pravna nieeia dau nekom migs$ i vremenu neSto
ilt"I. Ui,i dozioljeno, ali u drugom isto to moZe biti zabranje_no. To
Nije,isto
ruuiii oa razliditih okolnosti i usi-ova u kojima muslimani Zive'
disl,ocirati rnezarluke u Egiptu npr. i isto to diniti kod nas. Groblja u
na5im uslovima moraju iilriti p6seban tretman, jer ona svjedode i o
nuioi piosfosti, koja nile oa ju8e na ovim prostorima,.pa se.devastira-
nj"ni tirerarfuka isiovremeno'unistava i grubo potire bi6e muslimanskog
naroda i njihova'Pro5lost.
^--t-pii
oitueivarliu o mezarlucima u Travniku, kako OIZ, tako i
IrleSihat (Sto ga i ustav lz
obavezuie ) morali bi o ovome voditi raduna,
ii* priie-'Sto"bi svaki presedan mogaoimati negativne.posljedice i na
roa.i.eiu drusih odbora. Mislimo di nikakva zgrada nije vrijedna' bez
'oUii*'f"fiti i k^tu" ona bila, makar i najmanjeg dijela naSih
;i;;;;l"I;.-taljda je do5lo vrijeme da sami prestanemo sa uni5tavanjem
uatuistih dobara, a bezdu5no uniSlavanje mezarluka u na5oj
""lift
6Ui"j pi"sllrii je ;nesto iz tega treba izvuci trajnu pouku i sve uEiniti
da sb fo vi5e nikada n Ponovi.
82
Ima li se u vidu dinjenica da islam zabranjuje kremiranje, ved strogo
odreiuje nadin ukopavanja umrlih, bi6e nam jasno da se izraZeni
prostor za novim grobljima moZe ublaZiti aktiviranjem starih grobalja
i pourvnim kopanjem u njima.
I. D2.
6* 83
q Dosiie
STEJT DEPARTMENT O VJERSKIM

SLOBODAMA U JUGO S LAVIJI
Ministarstvo vanjskih poslova SAD (Department of State-)

krajem svake godine objavljuje izvje5taj o pottivanju ljud-
skih prava u i'ijetu. Ti izvje5taji koriste- se kao,jedan od
kriterjja za utvidivanje politike ameridke administracije
prema pojedinim zemljama.
Izvje5taji obuhvataju pitanja po3tovanja ljudskih prava
ukljudujudi po5tovanje integriteta lidnosti, gradanskih slobo-
Oa,'poiitiefih prava, stav- vlade prema.medunarodnim i
nevlidinim istrigama o navodnim povredama ljudskih- pra-
va, o diskriminaiiii na osnovu rase, pola, religije, jezika ili
dru5tvenog statusa i o radnidkim pravima.
Iz lzvjeStaja o praktikovanju ljudskih prava u Jugoslaviji za
-Llredni5tvo
1990. Glasnika objavljuje, u nesluZbenom pre-
vodu, dio koji se tide vjerskih sloboda.
Izvor: Department of State. Country Report on Human
Rights Practices for 1990: Yugoslavia >News Rella-
se.l Ambasada SAD u Beogradu. S engleskog: F. K.
'Driavni sekretarijat SAD.

Izvjeltaj o praktikovaniu liudskih prava u poiedinim zem-
ljama za 1990:
Jugoslaviia
Odjeljak 2
Poitovanie gradanskih sloboda
t. t,o6o4s viere
84
Vjerska sloboda znalajno je pro3irena u Jugoslaviji u 1990. premda
zakonska regulativa jo5 nije stigla aktuelnu praksu. Istodno pravoslavno
hri5ianstvo, rimokatolicizam i Islam su najra5irenije vjere u Jugoslaviji.
Vjernici su odranije bili slobodni da praktikuju svoju vjeru bez direktnih
progona. Tokom 1990. gotovo sve restrikciie koje se tidu prava
propagiranja, publikovanja ili prodaje vjerskih publikacija, vjerskog
poudavanja mladih ili posjedovanja imovine bile su uklonjene ili su
podele da se ignoriSu.
U praksi, obim vjerske slobode razlikuje se od republike do
republike. Veiinu stanovni5tva u Jugoslaviji Eine srpski ili makedonski
pravoslavci, rimokatolici ili muslimani. Jevrejska zajednica ima sada
oko 6000 prpadnika, aktivna je i dobro organizovana. Na Univerzitetu
u Beogradu 1990. su ponovo otpodele hebrejske studije, nakon gotovo
tridesetogodiSnjeg prekida. Jevrejska zajednica u Zagrebu nedavno je
obnovila svakodnevni program koji je mirovao gotovo dvadest godina.
Novoizabrana vlada u Hrvatskoj takode je svesrdno podrZala obnovu
zagrebadke sinagoge razorene u drugom svjetskom ratu. U Jugoslaviji
postoji mala protestantska zajednica koja ukljuduje denominacije kao
Sto su pentakostolci. baptisti i Jehovini svjedoci.
Budu6i da se religija poistovjeiuje sa etnidkom pripadno5iu,
etnidki sukobi nekada podstaknu vandalizam ili prijetnju nasiljem protiv
dlanova manjinskih religija. Na primjer, srpsko-pravoslavna crkva u
Ljubljani u preteZno rimokatolilkoj Sloveniji bila je obojena antisrpskim
grafitima nekoliko puta tokom 1990. a pravoslavna crkva u Sarajevu,
gdje Zive brojni muslimani, bila je iSarana u martu. Sredinom oktobra
onladina je, kako je javljeno, uznemiravala srpsko-pravoslavne sve5te-
nike u Zagrebu. Pravoslavni grobovi bili su oskrnavljeni na Kosovu,
gdje veiinu albanskog stanovni5tva dine muslimani. DZamije u Beo-
gradu i NiSu (u Srbiji) bile su takode meta vandalizma. Hiljadu
beogradskih muslimana potpisalo je u aprilu peticiju osudujuii prijetnje
smriu koje im se upuiuju i prijetnje da Ce im dZamija biti zapaljena.
Islamski objekti u Novom Sadu (Vojvodina) bili su slidno ugroZeni.
Na Kosovu, Srbi tvrde da su srpsko-pravoslavne kaluderice bile
uznemiravane dok su nastojale da vr5e svoje vjerske i svakodnevne
aktivnosti. U februaru, islamske starjeSine dale su izjavu da je deset
kosovskih imama bilo fizidki zlostavljano od strane srbijanske policije
a jedan dlan najviSeg tijela Islamske zajednice, Osman VokSi, ubijen
je na vratima svoje kude (Rimokatolidki Albanci bili su takode
uznemiravani: vidi sludaj biskupa Prelje u odjeljku 1 f.)
Za izgradnju novih mjesta za vjerske obrede traZi se saglasnost
lokalnih drZavnih vlasti, koji su u pro5losti desto tome dinile birokratske
smetnje. U brojnim sludajevima, danas je lak5e osigurati gradevinske
dozvole za nove vjerske objekte ali se manjinske religije i dalje
suodavaju sa preprekama. Vei nekoliko godina stoji nerije5en zahtjev
Islamske zajednice za izgradnjl nove dZamije u Beogradu. U Splitu,
preteZno katolidkom kraju, Srpska pravoslavna crkva vei duZe vremena
irna te5koie oko dobijanja dozvole da zavrSi svoju katedralu. Srpska
pravoslavna crkva vei 18 godina deka na dozvolu za izgradnju crkve u
mjestu Veljine blizu Sarajeva.
Osnovno obrazovanje pod okriljem vjerskih organizacija inran
drZavnog sistema nije dozvoljeno, premda su krajem godine vlasti u
85
pojedinim republikama razmatrale uvodenje vjellFog_ obrazovanja u
drZavne Skole. Metlutim, trideset srednjih vjerskih Skola i dvanaest
teolo3kih fakulteta obrazuje godiSnje vi3e od 2000 udenika i 1000-
studenata. Svjedodanstva ovih institucija nisu zvanidno priznata. Sve
vjerske zajednice dine snaZne napore da izvan Skola osiguraju vjersko
poudavanje za djecu i omladinu.
Jula mjeseca novoizabrana hrvatska vlada poni5tila je odluku iz
1952. kojom je Teolo5ki fakultet iskljuden iz sastava Sveudili5ta u
Zagrebu, pripiemajuii na taj nadin put za obnarljlnje teoloJkih studija
na ovom javnom univerzitetu. Novi predsjednik Hrvatske dao je javnu
izjavu da 6e njegova vlada pro3iriti prava Katolidke crkve i da ie crkvi
bitiomogud"'io?"posjedujeikoriitiradioitelevizijskeStanice.
' Res;ikcije kojb su sa primjenjivale na vjernike tokom njiho'ie
obavezne vojne sluZbe su oslabljene. Aktivna vojna lica mogu sada
prisustvovati
^Godine
vjerskim obredima i posjedovati vjerske. publikacije.
1989. zakon o vojnoj obavezi izmijenjen je da bi se dopustilo
pojedincima kojima to savjest nalale da sluZe bez orulia, s tim da
irlihova sluZba traie 24 mjeseca umjesto uobidajenih ,!?' Od njih se
zihtrjeva da sluZe pune dvije godine iako su ve(izdrLali kaznu zatvora
zbog odbijanja prijema oruZja.
86
ORGANI I TIJELA ISLAMSKE ZAJEDNIEE U JUGOSLAVIJI
Iako dlan 77 Llstava Islamske nice u Jugoslaviji, odnosno izbo-

zajednice decidno odreduje da rom i konstituisanjem Rijaseta
se nakon raspisanih izbora za Islamske zajednice 23. februara
organe i tijela Islamske zajedni- {991. godine u Sarajevu mogli
ce, ovi moraju okondati u roku bismo reii da je dovrSena iz-
od Sest mjeseci, to se, naZalost, bqrna procedura za organe i ti-
nije moglo ispo5tovati zbog broj- jela Islamske zajednice sa kojima
nih razloga, od kojih Cemo ovdje Islamska zajednica moZe fun-
pomenuti, kao najeklatantniji, kcionirati. Kompletna izborna
onaj na Kosovu koji se izvodi iz procedura biie okondana tek sa
cjelokupne dru5tveno-politidke izborom reis-ul-uleme Jslamske
situacije za koju znamo kakva je, zajecnice. odnosno izborom Is-
nrada se ne moZe zaobilini opor- lamskog savjeta kao novuma u
tunistiEki odnos bivSih struktura radu lslamske zajednice. I dok
Islamske zajednice na Kosovu, je zasjedanje izbornog tijela za
koji je podosta doprinio ovome izbor reis-ul-uleme zakazano za
zaka5njenju. Bilo kako bilo 9. mart ove godine, izbor dla-
(mada se np moZe reii ni da su nova Islamskog savjeta obaviie
izbori na drugim podrudjima i5li se tek na narednom zasjedanju
baS sasvim glatko, Sto je i raz:um- Vrhovnog sabora. Prije donoSe-
ljivo s obzirom na novu praksu nja spiskova svih dosad izabrartih
uvodenja tajnih izbora s vi5e kan- dlanova ,organa i tijela Islamske
didata) imali smo dinjenicu da je zajednice, da samo konstatujemo
tek 10. januara 1991. godine da sa novim ustavom Islamske
konstituisan Sabor Islamske za- zajednice Islamska zajednica do-
jednice za Kosovo, Srbiju i Voj- bija i samostalno podrudje novog
vodinu, da bi konstitutivna sjed- sabora - Sabora lZ.e za Hwat-
nica Vrhovnog sabora bila od- sku i Sloveniju, dije je podrudje
rlana13. januara 1991. godine u ranije bilo u sastavu Sabora'za
Sarajevu, Sa konstituisanjem Vr- Bos;:.t i llercegovinu.
hovnog sabora Islamske zajed-
87
Cranovt SABoRA IZ-e 20. Izet T itrcovii, Ulcinj
ZA HRVATSKU I 21. Alija Cobovii. Ulcinj
SLOVENIJU 22. Jusuf Kovadevii, Ostros
1. Salim Sabi6, Zagreb,
predsjednik Cr,LNovr sABoRA rZ-e
2. Hasan IsabegoviC, Split, ZA MAKEDONIJU
potpredsjednik
3. lzetMujaba5i6, Ljubljana, 1. Enver Ferati, Tetovo,
potpredsjednik oredsiednik
4. Izet Spahovid,'Dubrovnik 2. Avni"Dervi5oski, Titov
5. Selim Idrizi, Jesenice Veles, potpredsjednik
6. Husein Huskid, Maribor 3. Enver Ze(ii, Kumanovo,
7. Sejdullah Aliti, Osijek potpredsjednik
8. Sejfulah HodZiC, Pula 4. Muhamed Musoski,
9. Ekrem Budimlid, Pula Debar
10. Fuad Karaga, Sisak 5. Asip Mulareda, Debar
11. Nasuf Ali, Zagteb 6. Avni Langu, Debar
L2. Azim Karamehmedovid, 7. Asim Azizoski, Ohrid
Zagreb 8. Abdulvehab Hoda, Ohrid
9. Hamza Halili, Kidevo
10. Salim Semoski, Kidevo
Cr,lNovr SABoRA rZ-e 11. Ismail Pinjoli, Kidevo
ZA CRNU GORU 12. Mifuil Osmani, Struga
13. Akim Hoda, Struga
1. Hidajet KalaE, 14. Fevair Corba, Struga
RoZaje, predsjednik 15. Tasin Tevfiki, Tetovo
2. Salem Halilovid, Bijelo 16. Zekiija Rizai, Tetovo
Polje, potpredsjednik 17. Mustafa Na5it, Tetovo
3. Ibrahim Huseinovid, Bar, 18. Esati Alifikri, Tetovo
potpredsjednik 19. Arif Emini, Gostivar
4. Ramiz Hot, RoZaje 20. Ahmed Abazi, Gostivar
5. RedZeb Muri6, RoZaje 2L Zenun Iseni, Gostivar
6. Mirsad BurdZovid, Bijelo 22. Cebir Mahmudi, Gostivar
Polje 23. Sulejman RedZepi,
7. Rifet Zaimovif, Bijelo Skoplje
Polje 24. Ahmed Hoda, Skoplje
8. Husein Ramdilovid, 25. RedZep l{uredini, Skoplje
Petnjica 26. Avni Engili, Skoplje
9. Smajo MehoviC, Ivangrad 27. Naser Ziberi, Skoplje
10. Hakija Le5anin, Plav 28, Demail Ismailovski,
11. Avdo BaliC, Gusinje Prilep
12. Orhan Mahmutovid, 29. Ismail Aki Islamoski,
Pljevlja Prilep
13. Serif Selmanovii, Pljevlja 30. Emin Sami, Bitolj
14. Adem Garuci, Titograd 3r. Ahmed Ali, Resen
15. Esad Merulii, Titograd 32. Ilmi Abdulahi,
16. Islam PepiC, Tuzi Kumanovo
17. Hasan Dokaj, Dino5e 33. Redai Dalipi, Kumanovo
1,8. Elez Cucovi6, Bar 34. Nuri RedZepov, Stip
19. Ibrahim Bajramovi6, 35. Rami Veliov, Kodani
Ulcinj
88
tr.ahrovr SARoRA IZ.e 36. Sulejman RoSa, Uro5evac
ZA KOSOVO, SRBIJU I 37. Dr. Ali lljasi, Dakovica
VOJVODINU 38. Idris Sertolli, Suha Reka
39. Muhamed Demiri,
1. Miftar Ajdini, Prizren, Podujevo
predsjednik 4Q. Ahmet Rama, Pri5tina
2. Semsi Rahimi, Vuditrn, 41. Sulejman Cerkezi, Obilid
potpredsjednik 42. Tefik Hasani, Pri5tina
3. Mustafa Plana, Podujevo
4. Ymer Koro, Prizren PS. Clanove Sabora lZ-e za
5. Nexhat Ibrahimi, Prizren svoje podrudje nisu iza-
6. Muharrem HadZi, DragaS brali joS odbori IZ-e NiS,
7. Sani Silka, Orahovac Srbica i Titova N{itrovica
8. Nuhi Hajrulahu, Vitina
9. Musa Kadru, Gnjilane dr,.lNovr SABoRA
10. Ja5ar Podipci, Gnjilane ISLAMSKE ZAJEDNICE
11. Cemajl Morina, Kosovska ZA BiIJ
Kamenica
12. Husejn Husejni, 1. DZelal dr Imamovid,
Bujanovac Zenica, predsjednik
13. Nazmi Mehmeti, Pre5evo 2. Ismet Osmanovii,
14. Ali GaSi, PeC Puradid, potpredsjednik
15. Isa Hasanaj, Istok 3. Abdulah HodLiC Visoko,
16. Abdi Sabani, Dakovica potpredsjednik
17. Sadri Zekaj, PeC 4. Sakif Hodli(, Bile6a
18. Lutfi Halili, Uro5evac 5. Razim Colii, Konjic
19. Ismail LuZa, Kadanik 6. Hasan Palii, Capljina
20. Fail Idrizi, Vitina 7. Muhamed Alidelebii,
21. Sulejman Osmani, Livno
Vuditrn 8. Hamed EfendiC. GoraLde
22. Ekrem Simnica, Pri5tina 9. Eiref Alibegovi6,
23. Irfan Bikliqi, Lipljan Rogatica
24. Musli Bajraktari, 10. Idriz Memii. Zvornik
Glogovac 11. Muhamed Rizvi6, Teodak
25. Dr. Muharem Spica, Novi 12. Yahid Fazlovi(, Brdko
Pazar 13. Husein Kavazovii,
26. Semso Sadirovii, Novi Gradadac
Pazar 14. Mustafa Beiirevid, Zeple
27. Adem Zilki6, Tutin 15. Irfan LjevakoviC, TeSanj
28. Mevlud Dudi6, Novi 16. Sakib DZaferovid,
Pazar Kozarac
29. Ramiz Hamidovid, 77. Mehmed Alagi(,,
Sjenica Bosanska Krupa
30. Hilmija Rovdanin, 18. Ibrahim Kovadevid, Cazin
Prijepolje 19. Edhem Camdhi(, Doboj
31. Ibrahim Kadrii, Priboj 20. Bakir lbrahimbegovi6,
32. Jusuf Makid, Nova Varo5 Banja Luka
33. NedZad Kurii, Beograd 2r. Sulejman Dervi5eviC,
34. ZijaZekir, Novi Sad Mrkonjii Grad
35. Mehmed Hafizovii, Mali 22. Fahrija Hadliabdie,
Zvomik Gornji Vakuf
89
zJ. Hazim Tarahija, Travnik 21. Muvehid Ebibi, Preievo
24. Ibrahim Dlananovi(, 22. dr. Feti Mehdiiu, Pri5tina
Sarajevo zJ. dr. Adnan Sab-ani,
25. Mahmut KaraliC, Sarajevo Pri5tina
26. Omer Behmen, Sarajevo ' 24. A[ Cerimi, Podujevo
27. Mujo Berilo, Sarajevo 25. Zejnulah Durguti,
28. Muharem Rahmanovii, UroSevac
Banoviii to. Ferat Grguri, Vuditrn
29. Mustafa Mujkanovii, 27. dr. Bejto RedZepagid,
Bratunac Plav
30. Mirsad,MahmutoviC, 28. Muhamed Fetii, RoZaje
Gradanica k/V 29. Selim Hamzid, Pljevlja .,'
'
30. hfz. dr Muhamed Hrisi4
Ulcinj
dr,aNovr vRHovNoc 31. Bajro Agovii, Titograd
SABORA ISLAMSKE 32. Jusuf Dokovii, Titograd
ZAJEDNICE U 33. Isa Ismaili, Kumanovo
JUGOSLAVIJI 34. Zenun Beri5a, Skoplje
35. Ibrahim ldrizi, Skoplje
1. Mustafa Plidanii, 36. Ne5at DZeladini, Tetovo
predsjednik, Zagreb 37. DLa,,id Fejzuli, Tetovo
2. Mesud Hafizovif, 38. Serif Duhari. Gostivar
potpredsjednik, Sarajevo 39. RuZdi Ljati, bebar
3. Asim Cviko, 40. Veliju Plumi, Bitola
potpredsjednik, Priboj 41. Ahmed Kaurovski,
4. Halil Ahmedspahid, Kidevo
Doboj 42. Jusuf Karamehmedovi6,
5. Edah BeCirbegovi6, Dubrovnik
Sarajevo 43. Muris HadZiba5dau5evid,
6. Ibrahim Begovii, Ljubljana
Mrkonjii Grad 44. Adem SmajiC, Rijeka
7. htz. Abdulah Budimlija, 45. dr Mustafa Ceri6,
Bijeljina Zagreb
8. Salih Colakovid, Sarajevo 46, Adnan Omanovii, Zagreb
9. Adem HadLi6, Gradadac
10. Alija Jusii, Srebrenica
11. Safet Karaman, Vi5egrad dr,,lNovt MESIHATA Iz-e
12. hfz. Halil Mehti6, Zenica ZA HRVATSKU I
13. Hilmo Neimarlija, SLOVENIJU
Sarajevo
14. Husein Smaiii, Sarajevo 1. Sevko Omerba5ii,
15. Mirsad \reladZii, predsjednik, Zagreb
Velika Kladula 2. Ahmed Ikanovii, Zagreb
16. Hamdija JusufspahiC, 3. Mirsad Srebrenikovi6,
Beograd Zagreb
17. Hajro TutiC, Novi Pazar 4. dr Sulejman Ma5ovi6,
18. Mustafa Makii, Sjenica Zagreb
19. Muhidin Ahmeti, Prizren 5. Haliti Zulbehar,
20. NedZmudin HodZa, PeC Ljubljana
90
dr,,q.Novr ur5nr.lr.l z-e ?. Muhamed Dukii'
ZA CRNU GORU Bueoino
S. SejTo'Kaimovii. eaPljina
L. IJriz Demirovii. Titograd
2. Salih }todlii, Ulcinj
3. Skender HodZa. Ulcinj dr,aNovt ITESIHATA lz-e
4. Bajro Agovii, Titograd zA KOSOVO, SRBIJU
5. Jusuf Dokovi6, Titograd I VOJVODINU
6. DZemil ldrizovii,
Bijelo Polje 1. dr RedZep Boja,
7. Sulejman Vlahovljak, l predsjednik, PeC
Pljevlja 2. Resul RedZepi, Pizren

8. Rahim Muratovi6, 3. Rifat Plojovii, Prijepolje
Ivangrad 4. Nezir SalihoviC,
9. Halil Musii, Plav Novi Pazar
5. Fadil Murati, Novi Sad
6. Naim Trnava, Pri5tina
dr,aNovr MESTHATA rz-e 7. Cazim Cazimi, Gnjilane
ZA MAKEDONIJU 8. Adem HodZa, Uro5evac
9. RedZep Morina, Pe6
1. Jakub Selimoski, 10. Ferat Grguri, Vuditrn
predsjednik, Skoplje 11. Ahmet Beri5a, Podujevo
2. Mustafa Vejseli,
Kumanovo
3. Fikret Ejuposki, Kidevo draNovr RIJASETA IZ-e
4. Mahir Hasani, Gostivar ZA JUGOSLAVIJU
5. Imer Kamberi, Tetovo
6. Zenun Beri5a, Skoplje 1. Jakub Selimoski, Skoplje
7. Nasir Huseini, Gostivar 2. Bari Aliu, Skoplje
8. MudZteba Sehu, Struga 3. Tasin Tevfiki, Skoplje
9. Nedim Abaz, Skoplje 4. Salih Colakovid, Mostar
5. dr Jusuf RamiC, Sarajevo
dr,.lNovr MESTHATA lz-e 6. Hasan MakiC, Prijedor
ZA BiIJ 7. Idriz Demirovii, Titograd
8. Saiir Smajlovii, Titograd
1. Salih Colakovii, Mostar, 9. Hidajet Kalad, RoZaje
predsjednik 10. OmerbaSiC Sevko, Zagreb
-
2. BuSatlid Ismet, Sarajevo 11. Salim Sabii, Zagreb
3. dr Aiif Skenderovii, 12. Mirsad Srebrenikovii,
Sarajevo Zagreb
4. Enver Alii, Kalesija 13. dr RedZep Boja, Ped
5. Adnan SilajdZii, Sarajevo 14. Ismail Ahmedi, PriStina
6. Said Cajii, Sarajevo 15. Nexhat lbrahimi, Prizren
9l
SJEDNICA RIJASETA 12. JANUARA 1991.
Redovna sjednica Rijaseta Is- i Me3ihat u Pri5tini treba od

lamske zajednice odrLana ie 12. irnuinih ljudi da zatraZi pomoi i
januara 1991. godine u Sarajevu. br2e i efikasnije rasporedi ono
Iako je glavni povod njenom od- Sto pristigne.
rZavanju, bar na osnovu predlo- Na sjednici je konstatovano
Zenog dnevnog reda, trebao biti da je na Kosovu osnovano udru-
sadrZan u pripremama za pred' Zenje a"fereza,< na katolid-
"Majk
stqjeie konstitutivno zasjedanje kim osnovama, koje Pokusavai'
Vrhovnog sabora, najvi5e pro- vrsiti uticaj i na muslimane i
stora je zauzela rasprava o razli- njihov preobraZaj na katolidku
ditom tumadenju nekih ustavnih vjeru. Zato je potrebno da dLa-
odredbi kao i odredbi Poslovnika mije postanu tribine na kojima
o radu Vrhovnog sabora. 6e se islam prezentirati u svom
U nastavku sjednice zatra1eno pravom znadenju i kao nacio-
je da se predloZi Vrhovnom sa- nalni interes, kako ljudi ne bi
boru da se u dnevni red uvede odlazili na predavanja u crkvu
posebna tadka o izmjeni naziva po5to u dZamiji ne dobijaju ade-
Sabora u Srbiji, poSto je to i kvatne sadrZaie.
zahtjev Sabora Islamske zaied- Navedeno je da ima provoka-
nice koji je u pro5irenom sastavu cija i na drugim mjestima, kao
odrZan 20. oktobra 1990. u Pri Sto je primjer Mrkonjii Grada,
Stini. To je ujedno bio uvod i u gdje su za vrijeme odrLavania
raspravu o situaciji na Kosovu, simpozija o vakufima izvjesni
jer je nagla5eno da pomo6 koja Srbi iz Banjaluke pored dZamije
tamo pristiZe nede biti dugog preko zvudnika pu3tali detnidke
vijeka te se u tom pogledu treba pjesme i ometali rad. Iako je
neSto konstruktivnije udiniti. milicija bila obavije5tena, niko
Na sjednici su predstavnici Ri- nije do5ao da interveni5e.
jaseta iz Pristine obavijestili dla- Na sjednici je takocle predlo-
nove da policija i dalje nodu Zeno da se pokrene inicijativa za
upada u kuie Albanaca i vr5i osnivanje vakufskih direkcija
r.Izne pretrese, da ljudi naPu- koje bi se starale o imovini Islam-
Staju svoje domove i odlaze u ske zajednice koja bi trebalo da
inozemstvo ili u druga mjesta, te se vrati u njeno vlasni5tvo. Zato
da je do sada preko pedeset je potrebno da mefihati na svo-
hiljada ljudi otpu5teno sa posla. jirn podrudjima sakupe sve po-
Zbog svega toga i lslamskoj za- trebne podatke o nacionalizira-
jednici na Kosovu se ometa rad nim ili na drugi nadin oduzetim
pa ne moZe ni izbore odrZati dobrima Islamske zaiednice,
onako kako je to potrebno. kako bi se na vrijeme mogao
tr{aterijalna pomoi koja stiZe podnijeti zahtjev za vraianie te
na Kosovo je svakako dobrodo- imovine. Takode je predloZeno
Sla, te je zatraLeno da se i drugi da se ova godina proglasi za
me5ihati Islamske zajednice godinu vakufa.
ukljude u tu akciju a ne samo Raspravljajuii o datumu iz-
N{e5ihat BiH i Makedonije, te da bora reis-ul-uleme Islamske za-
92
jednice, odnosno zasjedanju iz- nost objavljenog takvima, Po5to
bornog tijela, dogovoreno je da postoje odredene indicije da u
se Vrhovnom saboru predloZi da njemu ima pogreSaka.
to bude 9. mart ove godine, s Rijaset je tako<le rasPravljao i
tim da se prethodno obave sve o nekim drugim tekuiim Pitanji-
predradnje potrebne za to zasje- ma.
danje.
Takode je odludeno da se for- A. K.
mira komisija koja ie ispitati tad-
KONSTITI.'IRAJTIEA SJEDNICA VRHOVNOG SABORA
Konstituirajuia sjednica najvi- o problemu Kosova, kao i saop-

Seg predstavnidkog tijela Islam- ienje poslije zasjedanja. On je
ske zajednice u Jugoslaviji, Vr- dalje istakao Ca se IZ-a mora
hovnog sabora, odrZana je 13. nametnuti da ne bi ostala na
07. 799I. godine u Sarajevu. margini kao do sada, te prihvatiti
Sjednicu je otvorio predsjed- sve izazove kroz svoje institucije.
nik Vrhovnog sabora IZ-e u O problemu naSih odnosa on je
prethodnom mandatu Idriz ef. rekao da nije ni za kakve podjele
Demirovii, da bi nakon glasanja a posebno ni za kakve alterna-
i 34 dobivena glasa za predsjed- tivne pokrete kao Sto je to pokret
nika Vrhovnog sabora bio iza- inrama, a zatim iznio neke pri-
bran Mustafa Plidanii iz Zagre- mjedbe na naiu Stampu (pisanje
Ui. Za potpledsjednike Vrliov- >N{ualima.. afirmativno o imamu
nog sabora izabrani su Asim koji je veliki problem u Gunji).
Cviko iz Priboja i N{esud Hafizo- Nakon toga otvorena je ras-
viC iz Sarajeva. Nakon toga pred- prava povodom ekspozea reis-
sjednik i potpredsjednici Vrhov- ul-uleme, a ta rasprava najveCim
nog sabora su poloZili zakletvu i svojim dijelom ticala se pro-
nastavili rukovoditi sjednicom. blema Kosova, mada je pomi-
IJ svom ekspozeu v. d. reis-ul- njan i rat u Zalivu, kao i neki
uleme Islamske zajednice Jakub drugi tekuii problemi.
ef. Selimoski je, pored ostalog, Ve6ina sabornika je istakla da
govorio o procesu izbora u Is- teSka situacija na Kosovu umje-
lamskoj zajednici, o izbornim re- sto smirivanja, jo5 se viSe pogor-
zultatima, aktuelnom trenutku 3ava, pa je po mnogima ugroZen
Islamske zajednice i njenim ne- i fizidki opstanak Albanaca, po-
posrednim zadacima za naredni gotovo poslije otpu5tanja sa po-
period. Takode je govorio i o sla preko pedeset hiljada radni-
te5kcj situaciji na Kosovu. te o ka. Navedeni su i brojni primjeri
potrebi pomaganja i slanja konti- neljudskog pona5anja, tortura,
nuirane pomodi. Taj problem je, upada u stanove i vrSenja pretre-
nakon odredenih primjedbi na sa, a nekoliko desetina hiljada
pripremu sjednice (hladna sala, ljudi je proSlo i kroz policijske
nema cvijeia, novinara i sl.), torture i ispitivanja. Ljudi Zive u
potcrtao i novi predsjednik Plida- strahu i neizvjesnosti, zatvaraju
nii rbkav5i da Islamska zajednica se Skole, preduzefa, obrazovne
mora imati decidiran i dvrst stav ustanove u koje se dovode Srbi
93
i Crnogorci bezobzira na njihovu bi izborna komisija mogla obaviti
strudnost i
kvalifikacije. svoj dio posla.
Istaknuta je potreba 5to ve6e Vrhovni sabor' je donio aman-
solidarnosti sa braiom na Koso- dnran kojim se mijenja talka 2
vu, kao i nastavak pomoii, mate- tlana29. ustava Islamske zajed-
rijalne i svake druge, jer ona do nice u Jugoslaviji, tako da on
sada stiZe samo sa podrudja Me- sada glasi: Sabor Islamske zajed-
Sihata BiH. Sabornik izZagreba nice Kosova, Srbije i Vojvodine
dr Mustafa Cgrii je sabornicima sa sjediStem u PriStini.
predloZio dono5enje posebne re- Sabornici su izabrali i dlanove
zolucije o Kosovu, diji je tekst i komisija. U vjersko-prosvjetnu
proditao, Sto je jednoglasno us- su u5li: Adem Smajii, Muhidin
vojeno (Tekst rezolucije dono- Ahmeti, Jusuf Dokovii, NeSat
simo u integralnom obliku). DZeladini i Ibrahim Begovii. Fi-
Pored ove dominantne teme, nansijsku komisiju dine: Jusuf
na ovoj sjednici istaknuti su i Karamehmedovii, Mirsad Ve-
drugi problemi sa kojima se suo- ladLi(. i Ferat Grguri. NedZmudin
dava Islamska zajednica u Jugo- Hcdia, Bajro Agovii i Alija Ju-
slaviji, kao Sto je potreba izgrad- sirj dine komisiju za predstavke i
nje medresa, biblioteka i vra(a- Lalbe a dr Mustafa Cerii, Feti
nja oduzete imovine IZ-i, zatim lvlehdiu i RuZdi Ljata komisiju
teika situacija muslimana u San- za izbor i imenovanja. I posljed-
dZaku i potreba osnivanja muftij- nju, ustavnu komisiju Vrhovnog
stva, onemogudavanje svake pa- sabora dine: Adnan Omanovii,
ralelne vlasti, izrada programa Edah Be6irbegovi6, Ahmed
dugorodnog razvoja IZ-e i sl. l(anzoski, Bajro RedZepagii i
Zakljudeno je da svaki meSihat Adnan Sabani.
izradi operativni program konti- Da na kraju kaZemo i to da je
nuirane materijalne i druge pona ovom zasjedanju vodena i
moii Kosovu u dogovoru sa Me- rasprava oko Hamdije Jusufspa-
Siliatom u Pri5tini, da se podrZi hiia, polto mu je centralna iz-
prijedlog za formiranje Muftij- borna komisija iz Pri5tine ospo-
stva u SandZaku kao i izgradnja rila kandidaturu, odnosno pred-
medrese u Novom Pazaru. Rija- lolilaVrhovnom saboru da
set je ovla5ten da formira po- ovom kandidatu ne verificira
sebno kvalifikovans tijelo za iz- mandat zbog, kako se u njiho-
radu dugorodnog programa raz- vom saop5tenju pored ostalog
voja Islamske zajednice, pod- konstatuje "direktnog i indirek-
rlana je rezolucija muslimanskih trtog djelovanja negativno i su-
intelektualaca i dr. Vrhovni sab protno sluZbenim stavovima i po-
or je zakljudio da je neophodno zicijama IZ-e. Nakon nekoliko
da se do podetka ramazana sa- repliciranja, i tvrdnji da niSta
stane izborno tijelo i izabere reis- nije istinito Hamdija JusufspahiC
ul-ulema, pa je za taj datum je napustio sjednicu, izjaviv5i da
odreden 9. mart, s tim da se do odustaje od kandidature.
15. februara imaju dostaviti svi
kand:dati od strane sabora, kako A. K.
94
ITEZOLUCIJA O KOSOVU
Potaknuti islamskim ufuniem se sistematski vrli nad alb anskim'

o svetosti ljudskog /ivota, o neo' m s li: ta ns kim sta n ov niitv o m.
tttdivim vjerskim i politi[kim pra-
vhna, o nuinosti ljudske solidar-
nosti kao civilizaciiske tekovine, N.
te temeljnim nafulom islamske Posebno pozivamo sve Priqad'
solid arnas ti, a p ogod eni viie stima nike islama da se solidari{u sa
sct Kosova o narulavaniu osnov- ntuslimanima na Kosovu i to
nih ljudskih prava prenta Alban- slwate kao svoiu islamsku dui,-
cirna, posebno nutslimanima, Vr' nost i ljudsku solidarnost.
hovni sabor Islamske zaiednice u
Jugoslaviji na svoioi konstituira'
ju6oj sjednici dortosi slijede(u v.
Kao sluibeni predstavnik svih
nuslimana u lugosalviii skre-
(emo pozornost medunarodnoi
Rezoluciju o Kosovu javnosrt, k svim tlanicama Orga'
nizacije ui edin i enih n acii a, Islam-
L skoj konferenciii, kao i svim dru-
Zahtijevamo da se svim stanov' gint medunarodnim organizaci-
janm za zaititu liudskih Prava, da
nicima Kosova osiguraiu Pri-
rodna i neotudiva vierska, politiC- bez odlagania pristuPe iavnom
kq, kulturna, sociialna i ustavna razmatraniu postoi ete telke situa'
prava, a posebno da se odmah ciie na Kosovu kao iednom od
prest(tne sa ometaniem normal- akutnih iarilta politi( ke destabili'
no6 raaa argana i ustanova Is- zacije u lugoslaviii i ovorn diielu
lantske zajednice na Kosovu. Evrope.
il. w.
Osudujemo odluke srpske TJpozoravamo da ie sada na
vlade o ukidanju legitimnih or- Kosovu ugrolena ravnoPtavnost
gana uprave na Kosovu, obra' ispoviiedairia t'iere, kako musli-
zovnih i zdravstvenih instituciia, niana" tako-i nekih krfitana, Pa ie
informativnih mediia, otpultania to ioJ ieclan dokaz o slutbenoi
Albanaca sa radnih mjesta, ied- segregiciii na Kosovu' .gdie su
nont rije6 sve odluke koie su ieint poilatteni a drugi obesprav-
uperene protiv Iasti, dostoian- 'lieni.-
Stosa traiimo da se bezu-
stt,a, ugleda i iivota Albanaca. i'1rtro oriogttti sloboda vie.re na
kotoru i lrestane sa Prisilnom
ateizacijom i kristiianizaciiom
m. nuslimana na Kosovu-
Pozivamo sve liude dobre volie
u Jugoslaviii i sviietu da svoiom Predsjednik Vrhovnog sabora
dovom (molinom) svoiom mo- Islamske zajednice u Jugoslaviji
ralnom i materiialnom Pomoci Mustafa Plidanii, s' r'
sprijeCe kosovski aPartheid koii
95
KONSTITLTTRAJUCA SJEDNICA RIJASETA
Sjednica Rijaseta Islamske za- hodne konsultacije sa struEnim

jednice Sto je odrZana u Sarajevu ljudima, donio zakljudak da ra-
23. februara ove godine, bila je mazanski Bajram stupa 16. aPri-
ustvari konstituirajuda, jer je to la.
prva sjednica Rijaseta u novom Uzimajuii u obzir sada5nje
sazivu koji sada broji 15 dlanova ekonomske moguCnosti, Pad
- po tri iz svakog me5ihata. Ona standarda i sve teZe Poslovanje
je bila upriliEena sa osnovnim privrede, Rijaset IZ-e je donio
zadatkom da se dogovori o pred- odluku da najmanji iznos ovogo- -
stojeiim ramazanskim aktivno- cli(njeg sadekatul fitra bude 70

stima, te da se konkretiziraju dinara, s tim da ie se StamPati
neki prioritetni zadaci u vezi sa jo5 i biokovi od 100 i 150 dinara'
predstojeiom velikom obavezom Kako je ekonomska situacija na
- sazivom izbornog tijela za izbor Kosoyu daleko naitela, naprav-
reis-ul-uleme, odnosno bira- ljena je iznimka, kao i Pro5le
njem poglavara Islamske zajed- godine, tako da iezato PodruEje
nice. odreden iznos od 50 dinara. Uz
Gutovo jednocluSan zakljudak napomenu da to ne vaLi zaSan-
svih Clanova Rijaseta sastojao bi dZak i Srbiju.
se u konstataciji da ovogodiSnje kad je o Kosovu rijed, kon-
I
ramazanske i bajramske dane statovano je da je situacija sve
treba obiljeZiti Sto organiziraniie gora i sloZenija, da su egzistenci-_
i Sto svedanije. U tom smislu Jalni uvjeti stanovni5tva isPod
dogovoreno je, poSto se Begova svakog egzistencijalnog minimu-
dZamija u Sarajevu nalazi u fazi ma, Sto se odraZava i na vjerski
revitalizacije, da se centralna Zivot. Najnovija osuda imama
bajramska svedanost, koju bi te- Envera ef. RedZepija iz Gnjilana
levizija trebalo da izravno preno- na godinu dana zatvora zbog di-
si, organizira u Skoplju, a da se zanja dva prsta je novi dokaz
i u svim centrima me5ihata orga- torture, tim prije Sto je Pomenuti
nizuju slidne proslave, bez obzka imam ve6 zbog tog istog gesta
da li Ce biti snimane odnosno odleZao kaznu zatvora od 35 da-
preno3ene. Takode je dogovo- na. Rijaset ostro prctestira i traZi
reno da bi se u svim odborima od nadleZnih organa da se imam
Islamske zajednice, odnosno me- RedZepi oslobodi, kao i da se
Sihatima i Rijasetu trebali orga- uspostave sva-druga Politidka,
nizirati bajramski prijemi kako naiionalna i vjerska Prava Alba-
za na5e vjernike, tako i za pred- naca i muslimana na Kosovu.
stavrike vlasti, dlanove drugih Takode, Rijaset nalale svim me-
vjersrih zajednica i sl. kako bi se Sihatima da nastave slanje svoje
islam prezentirao u svojoj pravoj pomoii Kosovu.
formi, ali i
udvr5iivalo zajedni- - Iako se neki me3ihati nisu
Stvo i zbliZavanje ljudi. Kako su pridrZavali zakljudaka Vrhovnog
se u vezi sa danom nastupa Baj- iabora da se kompletni materijali
rama pojavile neke kontraverze, sa imenima kandidata dostave
a i postojeii takvim utvrdio da- izbornoj komisiji do Polovine fe-
tum analogijom a ne izradunava- bruara, zakljudeno je da se utvr-
njem, to je Rijaset, izvrSiv5i pret- deni termin (9. mart) ne mijenja,
96
vei da se materijali odmah na- n IZ-i, jer se time unosi dalja
kon odrZavanja Sabora BiItr do- pometnja i
produbljuje sukob.
stave dlanovima izbornog tijela Potrebno je omoguiiti da legalni
na najefikasniji nadin. organi IZ-e .sva sporna pitanja
Na sjednici je bilo i dosta rijedi rjelavaju u okviru svoje redovne
o trenutnoj situaciji na podrudju djelatnosti.
Ir'felihata lZ-eBiH. koja ponovo Da kaZemo na kraju da je ovoj
prijeti da postane poligon za sjednici prisustvovao i predsjed-
nove obradune i uspori procese nik Vrhovnog sabora Mustafa
razvoja. Zato Rijaset zahtijeva Plidanii i dao konstruktivan do-
da se prestane sa slanjem i objav- prinos.
ljivanjem pisama-pamfleta o po-
jedii,-m lidnostima i dogadajima A. K.
OBNOVA >MERHAMETA<
Muslimansko dobrotvorno za smjeStaj i odgoj djece bez

druitvo >'Merhamet.. je obnov- roditelja, zbrinjavanje lica koja
ljeno nakon pedeset godina, 2. su morala napustiti svoje. domo-
februara 1991. godine u prepu- ve, materijalno pomaganje i zbri-
noj skup5tinskoj sali Op5tine njavanje lica nastradalih od ele-
Stari Grad. Utemeljeno je na mentarnih nepogoda ili iz drugih
vanstranadkim i vanpolitidkim uzroka, bez svoje krivice dove-
opredjeljenjima z& zbrinjavanje denih u te5ke materijalne nepri-
nezbrinutih, lijedenje bolesnih i like,
zapo5ljavanj e nezaposlenih. - razvijanje smisla za kvalitet-
Na osnivadkoj skupltini je niji Zivot u poglgdu zdravlja i
aklamacijom prihva6en Statut socijalnog pona5pnja, organizo-
Dru5tva i podrZan program rada. vanje ambulanlnih i patronaZnih
Za predsjednika Dru5tvg je iza- sluZbi za pruZanje medicinske
bran gosp. Edhem SahoviC, pomoii siroma5nim osobama,
advokat iz Sarajeva. napuitenoj djeci i omladini te
Iz Statuta >Merhameta<< mo- iznemoglim i starim osobama,
Zemo proditati njegove ciljeve i - organizovanje obdani5ta za
zadatke: djecu, seminata, predavanja i
- pomaganje, zbrinjavanje, drugih nadina rada, Sirenje soci-
strudno usavr5avanje i pruZanje jalne svijesti i etnidkih normi po-
materijalne pomoii, nalanja kao i vr5enje drugih ak-
- materijalno pomaganje siro- tivnosti kojima se ostvaruju pro-
ma5nih i nezbrinutih lica, gmmski ciljevi.
- zapoSljavanje nezbrinutih, YeC 6. februara >,Merhamet<<
je registriran kod Vi5eg suda u
za rad sposobnih lica, organizo-
vanje kurseva za sticanje kvalifi- Sarajevu i dobio prostorije za
kacija, stipendiranje darovitih a rad u Skup5tini op5tine stari
siroma3nih daka i studenata, Grad, ulica JNA br. 44 (soba
osnivanje radionica i preduze6a 308, tel. (07L) 24-787).
za zapolljavanje nezaposlenih, Za djelatnost'N{erhameta"
- zbrinjavanje napuStene dje- zainteresiran je veliki broj grada-
ce, osnivanje pogodnih dornova na, posebno u ova krizna vreme-
97
nd, te se s pravom oEekuje da 6e nacionalizovana irnovina mnogih
se dlanstvo >Merhameta( Pove- drultava i vjenkih zajednia,po-
(avati iz dana u dan. >'Merha- sebno, imovinu >Merhameta.<
met< ie otvoren za sve ljude i zadeSila je ista sudbina. Prvo je
prula&, Pomo6 svakom kome ukinut, a njegova imovinA Pre-
bude potrebna. data Kulturnom druStvu Musli-
,rMerhamet< je osnovan 1914' rnana da bi kasnije i
"Preporod..
sodine i niegov Prvi Predsjednik >Preporod.. zabranjen a njegova
i'e bio Avdaea Kulovii. Nakon I imovina nacionalizovana. HoCe
ivietskoe raia njegov Predsjed- li nova demokratska gibanja u
nik ie Uio i reis-ul-ulema Cau5e- dru5tvu ispraviti ove nepravde
vii.- U toku II svjetskog rata ostaje da se vidi.
>>Merhamet<< se Posebno brinuo >>Merhametovu<< buduinost
na zbriniavaniu i Prihvatu mu- njegov predsjednik Edhem Saho-
hadZira, Posebno iz istodne Bo- vii vidi >ina nadin da ie
se pot-
sne, ukliudiv3i u svoj rad i puno jednako postavljati prema
,rMlade muslimane.. koji su nese- svima ljudima ne gledajuii na
bidno udestvovali u svim akci- njihova vjerska niti nacionalna
ja.na iMerhameta<<, koji i u naj- obiljeZja. Tako 6e i svoj rad us-
ieZim uslovima svoga djeloYanja klad*i sa ovom osnovnom mi-
niie zaoostavio svoju funkciju' 5lru."
ctaino 1946, kada je oduzeta i E. D.
PREPORODOVA TRIBINA CNTT'NN<OIT
Tribina Kulturnog dru5tva S posebninr. zadovolj stvom isti-

N{uslimana >>Preporod.<, koncipi- derno da je rukovodstvo Tribine
rana kao predavadka djelatnost izaSlo u susret mnogim vjerni-
svakog detvrtka ima za cilj da u cima Muslimanima te je podetak
formi popularnih predavania iz predavanja pomjeril6 u toku
najrazliditijih znanstvenih disci- mjeseca ramazana za 16,30 sati
plina i umjetnosti, drZi stalni da bi nakon predavanja mogli
kontakt sa javno56u i informira stidi na vrijeme da zavr5e svoj
je o svim dostignu6ima Musli- post iftareii se u krugu svoje
nana. porodice.
Prvo predavanje je odrZano 1. Predavanja su odrZana ovim
novembra prolle godine i konti- redom:
nuirano svakog detvrtka u 18 sati 1.11.'90. prof. dr Muhsin Ri-
u Velikoj sali Opltine Stari Grad zvi6: Poetika bosansko-musli-
prisutni, s uZivanjem, prate manske knjiZevnosti.
veoma aktualna predavanja iz 8.11.'90. dipl. ing. Kemal Zu-
svih oblasti znanosti i umjetnosti. kii: Irak - Iran, zmijski dvor.
Glasnik Ce u svakom broju 15.11.'90. dr Haliil Cau5evid:
izvjeStavati svoje ditaoce o odrZa- Utvrdivanje i nepromjenljivost
nim predavanjima, a ovaj put granica Bosne i Hercegovine po
demo samo konstatirati Predava- medunarodnom pravu.
nja odrZana do kraja mjeseca 22.11.'90. dr Hairudin
- Nu-
februara. mi6: Sta je nauka?
98
6.12,'90. prof. dr Kasim 17.0l.'gl. dr Fikret
Trnka: Bosna i Hercegovina i Islam ""rrtdt 't"'
i muslimani u Maleziii.
ustavna kriza. 24.01.'gl. prof. DZemal- Ce-
13,12,'90. Stodvadeset godina liC: Urbana struktura Sarajeva
od rodenja Safvet-bega Ba5agi- izmedu pro5losti i bududnosti.
da, Akademlja i izlolba o Zivotu 31.01.'91. doc. dr ing. RaSid
i djelu: udestvovali: prof. dr H. HadZiC: Ekologija Zivljenja -
lvluhsin Rizvii i prof. dr Mustafa graditeljstvo, gosti: prof. dr ing.
Imamovii, glumci: Hasija Borid Rajmond Rehnicer, prof. dr
i Nermin Tulii. Hravko Milo5evii, mr Vladimir
20.12.'90. prof. dr Hasan Su- Stefaoovid i ing. Omer Behmen.
Sii: Oblici duhovnosti u islamu. 7 .02.'gr. pr6f. or catib Sljivo :
27.12.'90. prof. Mustafa.Me- Buna Husein-kapetana GradaS-
mi6: Muslirnani intelektualci deviia.:''j'
SandZaka i Crne Gore. L4.02.'9I. dr Enes KujundZid:
3.01.'91. Antologija musli- Muslimanska epika u zapadnoj
manske poezije XX vijeka, ude- slavistici.
stvovali: prof. dr Enes Durako- '2t.02.'91. dr Haris SilajdZid:
vid, prof. dr Muhsin Rizvid i Implikacije rata u Persijskom za-
prof. Alija Isakovii: glumci: Ha- livu.
sija Borii i Nermin Tulii. 28.02.'91. Ragib HadZi6: Kul-
10.01.'91. prof. dr Mustafa turno'historijsko nasljede i ljud-
lmamovii: Stranadki odnosi u. ska prava.
bosanskom saboru.
E. D.
99
.d Normativna akta
ODLUKA ;:,
:
Na osnovu (lana 72. i 73. Llstava Islamske zajednice u SFRJ,
Vrhovni sabor Islamske zajednice na zasjedanju odrZanom dana
13.01..1991. godine, donio je
ODLLIKU
o promjeni Ustava Islamske zajednice u SFRJ
Amandman I
U dlanu 29. u stavu 2. talka 2. mijenja se i glasi:
Islamske zajednice za Kosovo, Srbiju i Vojvodinu sa
'rSabor
sjedi5tem u PriStini".
PREDSJEDNIK VRHOVNOG SABORA
Nlustafa Plidanii, s. r.
POSLOVNIK
Na osnovu Elana75. Ustava Islamske zajednice u SFRJ, Vrhovni
sabor Islamske zajednice na zasjedanju odrZanom dana 13.01.1991.
godine, usvojio je
POSLOVNIK
o izmjenanta i dopunanra poslovnika o radu
Vrhovnog sabora Islamske zajetlnice
Clan 1.
ovim Poslovnikom_ vrse se prve izmjene i dopune poslovnika o
radu Vrhovnog sabora lslamske iajednice.
el.z.n z.
Clan 9. mijenja se i glasi:
>saborski funkcioneri se biraju tajnim glasanjem izmedu vise
kandidata, a dlanovi radnih tijela biraju ie javiim glisanjem.
PREDSJEDNIK VRHOIfNOG SABORA

Mustafa Plidanii, s. r.
100
6) Osvrti i prikazi
PANORAMA MISTIKA
Marie - Madalaine f) ary, Enciklopedij a mistika, Naprijed, Zagt eb 7990,

str. :;70 (sv. I) i 462 (sv. II).
Ako bi duhovnu situaciju sa- veliko pokretanje islamske reli-

vreme:i{:.g svijeta odredivalo tra- gioznosti tako i moguii poEetak
leli pok-zatelje njene Posebno- jedne Sire vjerske obnove.
sti u bCnosu na najbliZu Pro5lost U meduvremenu je do5lo do
u tom sludaju bi se zanimanje za vjerski inspiriranih i usmjerenih
relieiiu i relieiiske vrednote na- kretanja najprije u islamskom
m"tlnulo t<aijeaan od kljudnih svijetu a potom i u drugim pod-
izraza razliEitosti. Tokom otpri- rudjima danainjeg svijeta. Medu-
like dvije posljednje decenije, tim, bilo bi svakako pretjerano
naime, tako reii svuda u svijetu govoriti o nekoj op5toj vjerskoj
Siri se religijska praksa, jaEaju obnovi. Rijed je, zapravo, o
vjerska osjedanja i veze, raste mno5tvu pojava razliEitog indivi-
z-anirnanje za vjeru i vjersku tra- dualnog i kolektivnog vezivanja
dici|u.Izralainost pak ovih poja- za religiju Sto u svakom pojedi-
';a, dakako, u tome je Sto se one naEnom javljanju izraZavaiu spe-
zbivaju u vremenu naglaSeno cifidne crte Zivotne prisutnosti
obiljeZenom op3tom sekulariza- konkretne religije u kulturnim,
cijom dru5tvenog i individualnog socijalnim, politidkim i drugim
Livota. I jedva je potrebno re6i okolnostima pojedine sredine,
da je u razvijenom svijetu, iz zemlje, podrudja. Tako se moZe
kojeg su potjecale smjernice i govoriti o razliditim vidovima
tendencije na5eg doba, malo je vjerskog preporoda u musliman-
ko mogao pretpostaviti ovakva skom svijetu, o razliditim karak-
de5avanja. Predvidjelo se daljnje teristikama jadanja uloge religije
slabljenje i potiskivanje uloge re- u glavnim globalnim podrudjima
ligije, a rijetke prognoze ovrafla- zapadnog hri5ianstva danas, - u
nju religiji nisu se ozbiljnije uzi- Evropi i Sjevernoj Americi, u
male u obzir. Takve su bile, na Latinskoj Americi i u Africi, -
primjer, prognoze pojedinih za- ili pak o razlidiiim manifestaci
padnih islamologa, koji su u svi- jama prodora religije u prostore
jetu islama nazirali kako novo javnog Livota u evropskim zem-
.101
ljama nekada5njeg revolucionar- CijeneCi to zanimanje i dinje-
nog.politidkog ustrojswa. nicu da meclu djelima o mistici
Sto se objavljuju u nas nije mali
No iza pojavne raznolikosti' broj onih koja nude nepotpune,
ovih zbivanja pokazuju se neki popularistidki upro5iene ili su-
zajednidki oblici i sadrZaji, a vje- viSe specijalizirane obavijesti,
rovatno najra5ireniji i Po mnogo pojava dvotomne Enciklopedije
demu najzanimljiviji njihovi iz- mistika u naSem jeziku zacrjelo
razi su, s jedne strane, oZivljenje predstavlja dogatlaj za ovdaSnja
i rast takozvane narodne religio- upoznavanja sa globalnom ili
znosti i, s druge strane, Sirenje svjetskom panoramom mistika.
zanimanja 2a mistidke sadrZaje i Knjiga je izvorno objavljerta
dimenzije religije. Kod svih >'ve- 1972, i
potom L977, t Francu-
'likih<< religija dana5njeg svijeta skoj. Njen priredivad i pisac
vidljivo je okretanje znadajnih predgovora, Marie-Madeleine
vjernidkih masa ka neinstitucio- Davy, okupila je viSe od detrde-
nalnim, tradicionalnim vjerskim se. ;scrpnih enciklopedijskih pri-
sadrZajima i obiEajima. Istowe- loga o mistikama velikih religij-
meno, u kulturnom obzoru tih skih i kulturnih zajednica histo-
religija jednako je vidljivo Sirenje rijskog dovjedanstva, o mistidkim
zagimanjg za >unutarnje<<, ne- dimenzijama znadajnih vjerskih
doktrindne i nepoviiesne mi- pokreta, te o istaknutim Pred-
stidke planbve i asPekte religij- stavnicima i tipovima mistike.
ske swarnosti. Dakako, usPrkos Autori priloga su uglavnom fran-
,tome sto ih puno toga razdvaja, cuski istraZivah, i znalci mistika,
'ova dva usmjer-enja mogu se ra- ali i nauEnici iz drugih zemalia i
zumijevati kao dvije strane jedin- kulturnih podruEja. Djelo je saEi-
stvgnog stremljenja .sawemenog njeno u dva toma, na preko hi-
dovjeka ka elgmentarnoj vjeri u ljadu strana, i sadrZaj je grupiran
njenoj jednostavnosti, iskrenosti prema kriteriju koji bi se mogao
i osobnoj unutarnjoj proZivljeno- omaditi labavom kombinacijom
sti., dakle, u onomE Sto je iza ili reiiglskog, historijskog i geo-
pak neovisng. o >sluZbenoj<, grafskog nadela. Prvi tom sadrZi
instituciorializiranoi religijskoj priloge o mistikama primitivinih
.pra$9i i doktrini. Medugorje, Aj- naroda, paganskih kultura
vatovica i KariCi, na Primjer, Evrope i monoteistidkih religija,
:moina su wjedodanstva Prowata a drugi tom sadrZi priloge o mi-
.i spage narodne religioznosti u stikama drevnih bliskoistoenih i
katolidanswu i islamu u ovim istodnih kultura. Tako su u pr-
.na5im prostorima, jednako kao vom.tomu, koji pored predgo-
-Sto su to u pravoslavlju tradicio- vora M. -M. Davy sadrZi i izu-
nalni vjerski obidaji koji se Sire i zetno informativan rad Jeana
.t viqoko urbaniziranirn sredina- Baruzija Uvod u istraiivanje je-
ma. S druge.strane, golemo mno- zika mistike, predstavljene mi-
,5tyo objavljgnih djela o,misti- stike u rasponu od Samanizma,
, kama islama, hri5Canstvar jevrej- grdke, rimske, starozavjetne, je-
, stva i istodnjadkih religija sva- vrejske i novozavjetne mistike
kako su nedvosmiSlena Potvrda do masonske mistike, musliman-
.n4glog rasta zanimanja u naSoj ske mistike, mistike Novog svi-
,.sredini za religijsku mistiku i jeta i mistike hipija. U drugom
njena iskustva. tomu predstavljene su mistike
t02
poEev sa antiekim EgiPtom i Su- svietske kulture. Prilog o musli-
meranima i Hetitima i zakljudno minskoj mistici, iz Pera Muha-
sa Sintoizmom i mistikorn jaPan' meda Mukrija, mole se Pone-
skog budizma. Drugi tom tako- kom muslimanskom Eitao-cu
der- sadrZi predgovor M. -M. u&nl *Oouoljno iscrpnim. ei-
Davy i rad T. -Y. Dokan Uvod taocu pak koji je vi5e uPu6en.u
u mistiike teorije Orijenta. bogatsivo, preflnjenost i jasnoiu
Prvi, letimidan uvid u ovo oP miftidkih rieen;a u islamu, taj
seZno djelo ne dopuSta, dakako, priloe ce se sasvim izvjesno udi-
neko sudenje, a prigodni karak- iriti ieopravdano saZetim u od-
ter ove obavijesti dini izli5nim nosu na-priloge o zaPadnim mi-
Sire predstavljanje njegovog sad- stikama. Medutim, te crte islam-
rZaja. No ako se smije vjerovati ske mistike, u kojima savremeni
prvim utiscima i djelomidnom talijansko-ameridki istraZivad
proditavanju, ovo djelo, koje se imaginarnog Elemir Zola PrePo-
u naSem jeziku pojavilo tt izvan' znaje vrhunce simbolidke imagl-
redno oprernljenom i bogato ilu- nacile, nalaze zasluZenog izt1z9
striranom izdanju, osigurava i u uvodnim radovima M' -M.
oouzdan susret sa referentnim Davy i J. Baruzija.
inanjima o mistidkom nasljedu Hilmo Neimarlija
PRYI KORACI U IZUCAVANJU SUFIZMA
U preproBloj godini je u SSSR-u oblasti duhovne i umjetnidke ak-

objavljena i StamPana knjiga - tivnosti muslimana: filozofiju,
zbornik radova pod nazivom: , knjiZevnost, umjetnost i muziku.
>SUFIZAM u kontekstu musli- U knjizi se prvi puta objavljuju
manske kulture.<. Ovaj Zbomik u prevodu na ruski iezlk odre-
je za izdavanje pripremila Aka- deni sufijsko - doktrinarni tek-
demija nauka SSSR, Institut za stovi, a za naudnu obradu nova
orijentalistiku - Naudni saviet za originalna grada.
istoriju wjetske kulture pri Prezi- U Uvodu Zbornika, autor N.
dijumu AN SSSR. Redakcijski I. Prigarina istide da medu ak-
kolegij: O. F. AkimuSkin, V. I. tuelnim problemima izudavanja
Bras'I;skii. T. A. Denisova i S' klasidnog kulturnog nasljeda na-
M. Sukur"ov. Odgovorni urednik roda koji Live na Istoku i ispovi-
i autor Uvoda N. J. Prigarina. jedaju islam, skoro da jedno od
Recenzenti: A. B. Kudelin, A. zna(ajnih pitanja ostaje pitanje
A. Suvorova. Urednik izdania sufizma. Tako izmedu ostalog
A. A. KoZuhovskaja. Izdavadko A. I. PrigarinakaLe: >Bududi da
preduzeCe >>Nauka.<, Moskva je religiozno - filozofsko udenje
1q8q. godine, str. 338. TiraL o pravilima ponaSanja i pokorno-
10.000 primjeraka. sti putnika, koji traZi istinu i teZi
U knjizi se rasvjetljuje djelova- prema njenom ostvarivanju, sufi-
nje sufijskog udenja i Prakse na zam, istorijski popunio i ranio
formiranje glavnih - osnovnih one institute islama, koji su, Po
kulturolo5kih modela islamskog svojoj sultini, apelirali na Pod-
svijeta. Na obimnoj gratli je Po- rudja njegove kulture, veliki je
kazan uticaj sufizma na razlitite znatai imalo i to Sto je sufizam
103
participirao u osvajanju kultur- gude izdvojiti mnoltvo osnovnih
nih vrijednosti, koje su bile une- ideja koje su u svakom pogledu
sene u formiranu muslimansku u suprotnosti sa praktidnim obli-
kulturu od strane predislamskih cima realizacije. Istorijski pove-
civilizaciia. zan sa pokretno5iu i asketizmom
Cesto';e istorijsko okretanje (zuhd) sufizam je znadajno pre-
islama ka razradi filozofskih, rastao njegove okvire, sto je,
etiekih i estetskih problema pro- kako napominju istraZivadi, li5ilo
ticalo pod utjecajem tendencija sufijsko udenje joS jedne integra-
koje su se razvijale u sufizmu. tivne
Fundiranje zna(aia individual- crte. [pak, postoji veoma mnogo
nog ushiienja u religioznoj specifidnosti koje dozvoljavaju
pratcsi sufizma vodilo je ka prida se o sufizmu sudi kao o isto-
znavanju ulogi individue'i nje- rijski zakonomjernom ogranku
nog vlastitog iskustva i postavlja- gospodareie religije, koji je po-
nju problema moralnog usawSa- primio karakter individualnog
vanja lidnoSti. Iznominacije traganja za boZanskom istinom u
Boga u sufizmu su ne samo kao okvirima zajednice - bratstva.
iz Istine, nego i kao iz Ljepote Razuolik i sa mno5tvom oblika
proiza5la znatajna kulturna po- u svom konkretnom ispoljava-
stignuia u razliditim oblastima nju, sufizam se inkorporirao u
primjenjene umjetnosti, muzike duhovni, socijalni i kulturni Zivot
i literature. muslimana podevSi ved od prvih
Poiev5i od srednjih stoljeia is- vijekova nastanka islama, te je
lama, koji je ne samo bio religija izvr5io ogroman uticaj na sva
nego je pobudivao i odgovarajuii navedena podruija.
naEil Zivota, u mnogim zem- Autori priloga u ovom Zbor-
ljaina se u najvedem dijelu mani- niku su postavili sebi zadatak da
festovao u obliku mrele sufijskih osmisle ona strukturna djelova-
redova, ili, preciznije, tarikata nja, koja je sufizam u srednjem
(neki su sve do danas zadrZali vijeku vrSio na razlidite oblasti
svoju strukturu i specifidnost). kulture i umjetnosti, nudeii di-
Ove su okolnosti u znadajnom taocu predstavu o njihovom ispo-
stepenu opredjeljivale dru5tveni ljavanju na ogromnom prostoru
oblik religije. Razliditim sufij- od Arabije do Malezije.
skim bratstvima su svojstveni Saradnja orijentalista raznih
oblici rituala, slijedenje odrede- specijalnosti - umjetnika, istori-
nih filozofskih koncepcija, kori- dara, etnografa i strudnjaka koji
Stenje konkretnih muzidkih, se bave pitanjima religije, predo-
poetskih i plesnih oblika i sred- dredila je koncepciju Zbornika
stava kako bi se dostigla ekstaza i, sasvim prirodno, unijela odre-
ili odstupanje od odredenih obli- dena ogranidenja u njegove za-
ka. Svi ovi i drugi oblici idejnosti datke 3to je diktirano profesio-
i prakse su u sufizmu izgradivali nalnom osposobljeno5iu autora
originalne puteve (tarikat) kon- i zemijom na koju se odnosi
kretnog bratstva. njihov rad.
Sufizam po sebi predstavlja Na osnovu onoga Sta je redeno
mje5avinu razliditih pravila, u Uvodu Zbornika, moZe se kon-
obreda i udenja, te ga je u su5tini statovati da je pripremanju ovog
nemoguie opisati kao jednu cje- Zbornika prethodio viSegodi5nji
linu. U njegovom je koritu mo- rad semihara pod istim nazivom
IM
koga ima i Zbornik, kao i konfe- nom ulogom sufijskih koncePcija
rencija odrZana u sePtembru na raznim nivioma literarnog
1986. godine, na kojoj su sumi- stvarala5tva.
rani rezultati ovog rada. Na se- U treiem dijelu "Umjetnost<<
minaru, koji je organizovan u sadrZani su radovi o slikarstvu,
okviru Komisije za istoriju kul- arhitekturi, epigrafici, sfragistici
tura Istoka pri Naudnom savjetu i muzici. U kontekstu musliman-
za istoriju svjetske kulture Prezi- ske kulture ova raznovrsna Pod-
dijuma AN SSR-a realizovanog rudja se integri5u snagom kultur-
od strane Instituta za orijentali- nog djelovanja sufizma. Ona su
stiku AN SSSR-a uEestvovali su oznadena pedatom sufijskih raz-
saradnici mnogih akademijinih mi5ljanja na teoretskom planu i
instituta, muzeja i visokih obra- u svakom sludaju uzajamno dje-
zovnih institucija, koji su razta- luju sa sufijskom praksom na
dili razlidite aspekte izudavanja planu primjene.
sufizrna. KarakteristiEno je da je na
Specifidnost proudavane grade svim nivoima analizirania kul'
se odrazila u odredenoj mjeri na ture i umjetnosti ispoljen sistem
uslovni raspored dijelova u ovom sufijskog simbolizma, a isto tako
Zborniku: "Filozofija<, >Litera- alegorijski karakter umjetnidkih
tura. i .Umjetnost<. Iako se u i ideolo5ki znadajnih i relevan-
pn'om dijelu, osim radova koji tnih fenomena uslovljavaju me-
se po svom sadrZaju neposredno dusobnu zavisnost i korelaciju
odnose na ideologiju, filozofsko razliditih kulturnih kodova i daju
udenje sufizma i njegove du- kljud za shvatanje i bolju inter-
hovne vrijednosti, u konkretno - pretaciju pojava ili objekata u
doktrinarnim tekstovima nalazi onim sludajevima, kada se nji-
se i rad koji se odnosi na vjersko hovo sufijsko porijeklo negira u
- obrednu praksu. Ovo se obja- rezultatima istraZivanja (npr. za-
Snjava time Sto se sufizam Pri- kljudci u radu V. N. Nastida).
marno ispoljava kao udenje odre- Potrebno je napomenuti, kako
denog pona5anja te su sve nje- istite autor Uvoda, da je iz niza
gove doktrine i tekstovi usmje- razlesga dogovoreno da se unifi
reni na njihovu praktidnu pri- kacija imena, naziva i termina
mjenu u religioznoj praksi i sva- vrSi samo u okviru svakog rada
kodnevnom Zivotu sufija. pojedinadno. Svi autori radova
Drugi je dio nirzvan "Literatu- se nadaju da ie njihov rad biti
ra<<. Medutim i ovdje je ovaj prvi korak ka generalizovanim
pojam primjenjen Sire i ne samo istraZivanjima iz navedenog pod-
sa aspekta Zanrovske strukture rudja.
prezentiranih priloga, izuzev Kako za nazive radova objav-
kada se stvarno radi o umjetnid- ljene u ovom Zborniku najvjero-
koj literaturi u koiu se ukljuduju vatnije postoji interesovanje sa-
biografije najzaslu2nijih Sejhova mih sufija kao i onih koji se bave
i >didaktidki.< tekstovi. SuStina pitanjima sufizma, to ih navo-
je u tome Sto je glavna paZnja dimo:
autora zakonomjerno usmjerena
na probleme jezika u sufijskoj Filozofija
literaturi - njegov simbolizam 1. A. D. KniS: "Ibni Arebdevo
alegoridnost i leksidku strukturu, udenje u kasnijoj musliman-
a Sto je prouzrokovano struktur- skoj tradiciji<. (Strana G19).
105
2. O. B. Frolova: >Nepoznati poeziji XVIII vijeka<<.
rukom pisani traktati u pwe (Strana 131-138).
polovine XVIII vijeka posve- 9. N. I. Calisova:
Ceni lbni Arebiju i njegovoj "ZikrMalika
Dinara.< iz >Tazkiratul el -
filozofiji<. (Strana 2L-271. aulijje<. (Biografski zbornik
Ovi se traktati velikana) od Ferid ud-dina
' u Odjeljenju za danas nalaze
lstok Biblio- Attara. (Strana 139-173).
teke >Maksim Gorki<< pri Feriduddin Attar je perzijski
Univerzitetu u Lenjingradu pjesnik - sufija (roden polo-
(imaju oznaku 685). Ruko- vinom XII vijeka). Zbomik
pis sadrZi 25 traktata i po sadrii 72 biografije Sejhova
svemu je pisan u Egiptu. v. ranog perioda i peko 20
?. I, M. Filj5tinskij: >'Koncep- biografija iz kasnijeg perio-
cija jedinstva religioznog is- da.
kustva kod arapskih sufija.<. 10. V. I. Braginskij: >Simboli_
(Strana 2&-341.
zam sufijskog puta u dielu
4. Rustam Sukurov: >>Azand- >Poema o Moru Zena"
din Nesefi i njegov traktat - ("Sair Bahrun Nisa"; i motiv
Zubdatul hakdik - (Pavlaka svadbenog broda. (Strana
istine)<. (Strana 35:79). 174-2151. postoje miStlenla
Azizuddin ibni Muhammed oa Je plsac ove poeme po-
Nesefi je roden u Nesefu znati malajski sufija iz pe_
(danas Kar5i) kod Buhare u
rioda na prelazu iz XVi u
prvoj treiini XIII vijeka. XVII vijek, Hamza Fansuri
5. S. A. Kirillina: >Vjersko - ili neki anonimni autor koji
obredna praksa sufijskih je.pripadao njegovom pje-
bratstava u Egiptu. (XIX - snrcKom krusu.
podetak XX vijeka)<. 1,1,. T. A. Deniso-va:
(Strana 8C93). "Kategorija
MIRATutraktatuAUA-et
Reufa >Dekdikul huriif<
(Prefinjenost slova ). (Strana
27G22L1. Abdel Reuije in_
Literatura doneZanski sufija, roden je
6. N. I. Prigarina: >Hafiz i uti- u gradu Singkele (zapadio
pobreZje Sumate ) oko1615.
caj sufizma na formiranje godine. YeC7642. godine on
jezika perzijske poezije<.
napu5ta grad Ardu i odlazi u
(Strana 94-120).
7. M. M. Osipova: >Religio- Arabiju u kojoj je proveo 19
zno-sufijske koncepcije u godina. Traktat,iDekaikul
mesneviji Doval-rani !ur0f.1
je napisan na malaj-
skom jeziku, a napisan je pb
Hizr-han - od Amira Hu-
nalogu sultanu5e'grada Ar-
srefa Dehlevija<. (Strana
l2l-130). U osnovi siZea se fe, po imenu Tadial-Alam,
ko_ja je bila autorov pokrovi-
r4lazi istorija tragidne lju- teli.
bavi Hizri-hana, starijeg 12. !.'M. FiljStinskij: opoezija
sina sultana Alauddina Hil- kao oblik samoizralavanja
dLi i zarobljenice - induske arapsko-muslimanskih sufi-
Doval - rani. ja<. (Strana 222-235).
B. L J. Aleksejeva: >Lik vo- 13. I. V. Zotova: >Tekst i pod-
ljene u perzijskoj lirskoj tekst sufijske gazele
-Mir
106
Taki Mir-a". (Strana 239- zana sa aktivnoSiu srednjea-
251',. Mir Tak Mir (1723- zijskog sufijskog bratstva
1810) je poznati pjesnik na- Kadirijja. Rijed je o ritual-
roda Urdu. Bio je udesnik u nom pedatu sa obradanjem
literarnom kruZoku pjesnika Sejhu Abdel Kadiru Gilani-
i sufije Mira Darda u 175G- ju.
1751. godini. Imao je tijesni 18. T. J. Aleksejeva: >>Neka za-
kcntakt sa sufijskim auto- palanja o sufijskim moti-
rimai ovladao, je dubokim vima u stihovanim natPisima
znanjima sufijske literature. na predmetima Primjenjene
u lranu XVI -
umjetnosti
XIX vijeka. (Strana 292-
Umjetnost 301).
14. Serif Sukurov: oO slikanju
L9. l. L.Inozemcev: "Hu5hal -
han Hattak o muslimanskoj
proroka Muhammeda i pro- muzici<. (Strana 302-3L8).
blemu skrivanja njegovog' Hu5hal - han Hattak (L6L3-
lika u srednjevjekovnoj kul- 1689), afganistanski feuda-
turi islama<<. (Strana 252- lac, starje5ina Puitanskog
267). plemena Hataki, ie
15. T. H. Starodub: "Srednje- napisao knjigu: >rHonar de
vjekovna arhitektura pove- ilm musiki< (T alent za izluEa-
zana sa sufizmom: hanikah, vanje muzike), koja zaunma
zavija i tekija. ( Strana 268- zna(ajno mjesto medu izvo-
279) rima XVII vijeka i ona je
16. v. I. Nastid: .Sah - Fazil: kao prvi spomenik (koji je
mauzolej ili sufijski hani- do5ao do nas), koji po sebi
kah<<. (Strana 280-287). Na predstavlja svjetsku litera-
sjevero-istodnom dijelu na- turu na jeziku paStu.
selja Gulistan ( O5ska oblast, 20. T. Dlani-zade: "Hal - ma-
Kirgiska SSSR), PribliZno kam kao princip vje3tine ma-
oko 50 kilometara na sjever kamat<<. (Strana 3L9-338).
od grada Namagana, nalazi Da bi se opisali umjetnidki
se prostrano staro groblje na principi muzike, koji se od-
kome se nalazi dobro odu- nose na vje3tinu - umjetnost
vana gradevina, koju lo- makamat, neophodno je
kalno stanovni5tvo naziva
5ah-Fazil.
' predstavljanje potpunog
shvatanja pojmo.va makam i
t7. G. N. Kurbanov: "PedatPir-i hal upotrebljenih u sufizmu
dastgir iz kolekcije Buhar- r. pojmovima o muzici.
skog muzeja.<. ( Strana 288- Napominjemo da svaki rad
2911. U fondu DrZavnog is- sadrZi, u nizu sludajeva, veoma
torijsko-arhitekturnog mu- bogat spisak literature pisane na
zeja u Buhari duva se kolek- vi5e jezika, Sto je svakako zna-
cija pedata, a medu njima se tajno za ditaoca.
nalazi i jedan predmet, dija
Avdo UZiEanin
nrada i upotreba je Pove-
t07
6) Bibliografija
LIO GRAFIJA O BJ.AVLT ENIH

B IB
RADOVA PROF. KASTMA HADZICA
MUHAREM OtrlenOtd
Prof. Kasim Hadzil p-od99 je pisati i objavljivati svoje radove jo5

za. wijeme svojih s_rednjo5kolskih dana u Velikoj medreii u Skoplju.
Ukupan.broj.objavljenih radova je impozantan. S obzirom da;e pijao
u mnogim listovima potpisujudi se punim imenom i prezimenom,
pseudonirnom TaslidZak, incijalima (HAK) i (h) ali i bez potpisa,
vjerujemo_da popis- tih njegovih radova u ovoj Bibliogratiji'nije
konadan. To znadi da i dalje treba istrazivati kalio ui imili iietouit
pregled njeggve pisane zaostavSine. Njega je zanimao Sirok krugiema:
gd yjerg preko kulture. i umjetnosti do politike. Tek onda bi se-mogao
dati valjan indeks i pristupiti valorizaciji njegovog djela,
- _ SmatrajuCi to svojim dugom prema na5em proiesoru, mi Cemo i
-raditi na ovom planu, koliko nam to nise mogudnosti budu
dalie
dozvoljavale.
-- U ovoj Bibliografiji sadinili smo popis radova prema naslovima
listova u kojima je on objavljivao, dajuii-prioritet u redosljedu onom
listu u kome je prije podeo objavljivati.
NARODNA PRAVDA
1. PoloZaj i pravo Zene po Islamu, Ill94A, br. 1, str.2.:br.2,str.
21.br.3, str.2: br.4, str. 2: br.5, str.2-3: br. 6, str. 3ibr.7,
str. 2-3: br. 10, str.24.
2. Muslimani danas. IlL940, br. 18, str. 2-3; br. 19, str.24.
3. Granicom Bosne i SandZaka. I11940,.br.23, str. 7.
108
4. l5-godi5njica Velike medrese u Skoplju, Il1940, br.29, str.7.
5. 506. godina od prve dZamije u Bosni. iil9qO.br. 35, str. 6. ftAK.
6 l]rylqljr\i muftija rlborbi_protiv okupacije Bosne i Hercegovine.
_ II/1941, br. 36, str. 7. (h ) OdrZano pr6davanje u >Trezveno"sti<.
7. Bosanski dio Novopazarskog sand2aka. IIlIg4I, br. 36, str. 9.
8. Trezvenjadki pokret i borba protiv alkohola, IIl7947,br. 41, str.
5: br. 42, str. 2-3.
9. Sudstvo u Bosni u Tursko doba. IIl1941. br. 42, str. 4. prikaz
H. M. HandZiieve knji_g!: Pogled na sudstvo u BiH za vrijeme
turske vlasti. Sarajevo 1941.
10. O pfk_r_Stlyanjrl plavskih i gusinjskih muslimana. III794L,br.44,
str. 2. H. TaslidZak.
11. !od91ak bibliografskog rada kod nas. Illlg4i,,br.44, str. 3. M.
Ji*ljie . Bibliografija radova H. M. }irandiilatg2$-7940. Sarajevo,
1941, str. 18.
13. JoS o pokr5tavanju muslimana. II/1947. br. 46, str. 1.
t4. Jedan prilog povjesti vakufa u na5im krajevima. IIlIg4l. br. 46.
str. 3. Prikaz: H. Kre5evljakovii: Turali-begov Vakuf u Tuzli:
Sarajevo 1941.
15. Ir{uslimanke i
"Nedeljne llustracije<. Upozorenje na5im vjerskim
vlastima br. 46, str. 3, H. Taslidiak.
16. Vakuf kao vjerska i pravna institucija llllg4l, br. 47, str. 2.
OSVIT
1. Najvi5i. islamski naudni zavod u Evropi je ViSa Serijatska Skola u
Sarajevu. IlI942, br. 1, str. G7.H. A. K.
2. .G1afn;a nov-e centrale u Trebinju i otvaranje djedije
-elektridne
kuhinje. Il1942, br. 2, str. 4.
3. Velike manifestacije^ u povodu otvaranja Hrvatskog drZavnog
Sabora. Ill942. br. 2, str. 5. h.
4. Komemorativna akademija. IlL942. br. 2, str. 5. h.
5. Molbe za naknadu ratne stete. Il1g42, br.2, str. 5. h.
6. Poglavnik i Muslimani.IlIg42, br. 3. str. 1. H. A. K.
7. Javni radovi u Hercegovini. I/1942, bi. 3, str. 4. h.
8. 1>fJgljetl je odludio poslati 150 muslimana obrtnika u Njemadku.
Ill942. br. 3. str. 5.
9. Prosjadenje po gradikim ulicama. IlLg42. br. 3. str. 5.
10. Spomendani hrvatske Herceg Bosne, Il1942, br. 3. str. 7.
11. Gradnja stambenih zgrada u Banjoj Luei,Il1942. br. 4,str. 4
72. Pomo6 nastradalim u Kupresu Il1942. br.4. str. 4.
13. Na trZiste se moZe neogranideno dovoziti. IlI942. br. 4. str. 5.
14. Prehrana Sarajeva. IlL942. br. 4, str. 5.
15. DjelatnostdrZ. izvj. ipromicbenogureda. I17942,br.5. str.5. h.
16. Junaika smrt Alije Nurkovida. Ill942, br. 5. str. 5. h.
!l^. lt godi3njicu smrti Mehmed DZemalbeya,Il1942, br. 5. str. 6.
18. Pojeftinjenje mesa u Mostaru. I11942, br. 5. str. 6.
19. Raspis
"El-Hidaje< podruZnim jedinicama. I I 1942. br. 5. str. 7. h.
20. P_red godiSnjicu najvedeg hrvatskog dana. Ill942. br. 6. str. 1.
H. A. K.
109
2L. Prld Mevlud u oslobodenol domovini. 1t1942, br. 6. sthr5. *1..
A. K.
22. Sarajevsko kazali5te u pokrajini. llL942, br. 6. str. 5. h.
23. Poglavnikovo djelo >Strahote zabluda.< na slovenadkom.IlI942,
br. 6. str. 6. h.
24. Veliki Njemadki Reich i uruslimani. 111942, br. 7. str.. 4.
25. Izalao je prvi broj tjednika "Hrvatsko pravo<<. Il1942. br. 8, str.
4. h.
26, >Hrvatski Radi5a" za postiadale.ll1942, br. 8, str. 5. h.
27. Prehrana drZ. sluZbenika. ill942, br. 8. str. 5. h.
28. Slovadko hrvatsko druStvo. ll1942. br. 8. str. 7. h.
za muslimanske udenice u Banjoj Luci. I/1942. br. 9;'
'29. Konvikt
str. 4.
30. Potreba 5to skorijeg dono5enja statuta Islamske vjerske zajednice.
ll1942, br. 10, str. 5. h.
3L. Obilan rudak za 600 siromaha.Ill942, br. 10, str. 5.
32. Novi broj >El-Hidaje<. 111942- br. 10, str. 7. h.
33. Odkupnd cijena kukuruza. Il1942, br. 11, str. 4. h.
34. Hrvatika lirika na talijanskom jeziku. ll1942,br. 12, str. 6. h.
35. Prirodno bogatstvo Albanije. 111942, br. 13, str. 6. h.
36. Doprinos Bosne hrvatskoj nnclIlL942, br. 13. str. 6-7' h.
37. Novo djelo Cire Truhelke. Il1942, br. 14, str. 6. h.
38. G. Ahmed Muradbegovid o uspjehu svoje drame u Zagrebu.
111942, br. 15, str. 5. h.
39. Prof. Hakija IJadlil u Sarajevu. Il1942, br. 16. str. 5. h.
40. Ciljevi i program indijskog nacionalnog kongresa. Il1942, br. 27 ,
str. 7. h.
47. Socijalni duh islama. Il1942, br. 3. str. 4.
42. Adem HandZii, diplomirani Serijatski pravnik; odlazi na bedko
sveudiliSte. Il1942, br. 36. str. 5. h.
43. PoloZaj muslimanke u braku. (u teoriji i praksi). Ill942, br'
4243, str. 8.
44. Veliki primjer. IIl1943, br. 48, str. 4;
45. Slava bezsmrtnim herojima Staljingr ada. lI t t943, br. 49. str; 3. h.
46. Bezdu3nici. 1111943. br. 49. str. 4. H. A. K.
47. Moralna snaga. Ill1943, br. 5, str. 4.
48. Neprijate\i protiv koga se ne borimo. II|I943, br. 52,str. 4. H.
A. K.
49. MuhadZii.lll7943, br.54. str.4. H. A. K.
50. Narodni neprijatelji.Ill943, br. 56. str. 4. H. A. K.
5L. NaS obiteljski:zivot. II/1943, br.57, str.4. H. A. K.
52. Spasimo na5u sirodad.IIl1943, br. 60. str. 4. H. A. K.
53. Zajednica prije svega. II17943. br. 61, str. 4. H. A. K.
54. Rad i po5tenje. IIll943, br. 63, str.4. H. A. K.
55. Zana5u muslimansku obavezu.Il/1943,br.74, str. 4. H. A. K.
56. Potreba opreza.IllI943,br.75, sft. 4. H. A.. K.
57. Hrvatska umjetnost Islarna u odima dr. Petra Knolla. II/1943,
bre.76, str. 6. h.
58. Napredkova povijest Bosne. II11943, br. 85, str. 6. h.
59. Pljevaljski muftija Semsekadid,Ult943. br. 88. str. 2; br. 89. str.
, 2; br.90. str. 2; br. 9I, str. 2; br.94, str. 2; br. 95, str. 2-3;
110
llllLg44,bt.9G97, str.2; br' 98, stt'2 br' 99' str,'^2t.
OO. it"p""i"dttiStuo kod nas' lllll944,br' 9G97, str' 10-11' h'
Oi. Upiinii SandZak. Illlt944, br. 98' str' 1-2' h'
MUSLIMANSKA SVIJESI
1. SandZak kao sastavni dio Herceg-Bosne. M1939, br. 61, str. 3;
br.62, str.3; br.63, str.3: br.64, str. 3; br. 65, str.3.
2. Borba za autonomiju Bosne i Novopazarskog sandZaka. SandZak
treba watiti Bosni. IVlI939, br. 68, str. 3'
J. Kako je nastao Novopazarski sandZak. Upravna podjela BiH
prije stotinu godina. Vl1940,br.7l, str. 7.
4. boina i sandiadki Muslimani. Vll940, br. 8&89, str- 6.
1. Novopazarsti runazur,cu ;ilt :"1 u

2. Stanovni3tvo SandZaka. XX[/1941, br. 6.
rs4o,br. 6, str. lts-tzr.
3. Prosvjeta SandZaka. XXII/1941, br. 6.
4. Novopazarski sandZak u pro5losti. XXII/1941, br. 6.
EL.HIDAJE
1. Islam i kultura. M1940-41, br. 9-11, str.249-258.
2. Razvod braka kod nas. V/194142,br.4, str. 75:79.
J. Muslimani - nemuslimani. VI/194243, br. 12, str. 335-339.
4. Socijalni znadaj kurban bajrama. VIIll943-44, br' 4-5, str.
108-1 11.
5. Merhum Salih ef. OsmaniC. VIT|194344, br. 7-8, str.24A-24I.
6. Predmet i visina vjendanog dara. VIII/194445, br' 7-8, str'
260-264,
NOVI BEHAR
1. Islamske vjersko-imovinske duZnosti. I'VI17942, br. 20, str.
309-311. br. 21, str. 325426:. br. 22, str. 347-347; bt. 23-24,
str. 36L-366.
2. Mudra i luda mati. VU1933-1934, br. 8-9-10, str' 142. Zabilie-
Zio: HAK
NARODNA UZDANICA
1. Za usporavanje brakorazvodnog postupka pred Seriatskim su-
dom. XIII/1945, str. 79-104.
fll
GLASNTK VIS-a
1. Ebu Hamid Muhamed el-Gazali. (Njegov Zivot i rad).lXll94l,
br. 8, str. 218-225.
2. Obrezivanje-efikasna miera za spredavanje nekih vrsta raka.
XXVII/1964,br. 1-2, str. 48-49. H. A. K.
3. NajraSirenija bolest XX vijeka (alkohol). XXVII/1964,4-6, str.
23U247. H. A. K.
4. Svojstva pravih muslimana. XXVII/1964, br. 1G-11. str. 506-507.
K. Hr TaslidZak.
5. Opasnost po zdravlje od Siljatih cipela i visokih peta. XXVIII/
1965, br. 1-2, str. 33-34. HAK. :.
'6. Velika medresa u Skoplju (Povodom 40-godi5njice) XXVII/
1965, br. 9-10, str. 336-340 ibr. I1-I2, str. 403407.
7. Merhum Sadir Glibo. XXX/1966, br. 7-8, str.374-375.
8. Najveii islamski lijednik. (Povodom Ramadani-Serifa, mjeseca
islamskog posta). X'){lXl1966, br. '!'l-I2, str. 494499. K.H.
9. Muhamedova (a. s.) dareZljivost. XXXI/1968, br. 9-10, str.
45H57. HAK.
10. Slavni islamski vladar Salahuddin Ejjubi. XXXI/1968, br. 9-10,
str.457459. HAK.
11. Skromnost halife Umera sina Abdul-Azizova, XXXI/1968, br.
9-10, str. 459. HAK.
12. >ZEM-ZEM<, list udenika Gazi Husrevbegove medrese. XXXI/
1968, br. 9-10, str. 460. HAK.
13. Merhum hadZi Muhamed Hazim Tulid XXXII|1969, br. 1-2, str.
90-93. K. H. TaslidZak.
T4, Zr$ovanje imetka u islamu - Svrha i zna(,ai' XXXY|1972, br.
1-2, str. 9-16.
15. Od Sarajeva do Meke i Medine (O putu na hadZ 19721. XXXV/
1972,br.7-8, str. 346-355 i br. 9-10, str.434443.
76. Seriatsko sudadka Skola (Mektebi nuvab) u Sarajevu. (U povodu
90-godi5njice odosnutka i 40-godi5njice prestanka rada)'
XXXIX/1976,br. 6, str. 672419.
t7. Zivotniput i djelo Vehbije Hodlila.XLl1977, br. 2, str. 217-222'
18. Profesoi Muhamed Tajjib ef. Oki6. XLl1977 , br. 3, str. 365-370.
19. Kur'an o Kur'anu. XLl1977, br. 4, str. 395414.
20. Muhamed a. s. i pravovjernici. XL/1977, br. 6, str' 604477.
27. Gazi Husrevbegova medresa u Sarajevu. (U povodu 440-godina
postojanja). XL|1977, br. 6, str. 67I-676.
22. Mutramea a. s. i ehlul-kitab (dobitnici knjige)' XLI|L978'br.5,
str. 441454.
23. Rahmetli Mehmed ef. Cokovi6. ){LIl7978, br. 5, str. 574-516.
24. SrdZba i ljutnja. XLII/1979, br. 1, str. 3942.
25. Pola stoljb6a od prvog ezana u Dubrovniku. XLlIl7979, br. 4,
str. 396400.
26. Kur'anska poglavlja (sure ) abecednim redom i rednim brojevima.
XLII11979. br. 5, str. 449454.
27. Zbornik radova o islamskom svijetu danas. XLLIl7979' br. 5, str.
s29-s33.
28. Zahvalnost i nezahvalnost. XLIII/1980, br. 1, stt- 54-7L.
r72
Zgi{ih1ht,OVa,p'otltiei'XLII,t"/1g80;r,br;:A;,rstt.r117*.ts:;'ri:ri:i lq';yt! ,rrl
'r"
30. Susret za iubilei. XLIII/1990, br.2, str. 2gli,*2T]Z+ I*.A.K.
31."k[r:aii,d giltti,t,Xfi{lrlSgiirSr1il3,i:S,tr.;'189*254 jr:r;i;ti:i.'i.riir rr . f..:
32. Novi svrsenici. Gazi- HusrevbUpd\aer medrdse;'-Xl-ltt/'1980 I hl. 4,
;;r;:r1t',',199:20*:,,,fv]rli-:,"ii i',,i;r-j g.ii:ili;]i.,:i'lr-i ::i;:r:'liii:)1r ;':? :;'il"i .i..
33. Profesor hadzi Saban Flbdzldil .Zivoi i' *Jel6:iiXLIII/,19$0r"jbr' 6,
str. 4jl4i6,..; ..:_i.. r: :I .',,,:i,,: l', I r,ijtrj llrii,:.:;".?::l;,: jiitir;:.:.;.{ t'.t
34. Mekanska i rnedinska poliavtja Kut'ana. XXLIV/l98l;brrfli str,
'.,i ,.. :. .t,:::-.' :., ,,^ :: '...'...::,
't40_51.
35. Kur'an o zikru. XLIVI1981, br. 3, str. 237-247. r'l'- i;,.
36:il svlsb*iel lGezi.Ftrusrerrb'i:gove,nlediede utg8oi'i {981 l xLIMfl 9B1;
br. 5_6, str. 590_592. HAK. r.i:i.-:.i:i' r;.,r .ii 'r,i
'FliAalit iidalalet.-X*\lf,lg8?, bii'ill*'ttr;'E!,'-li$.i't:i: i:;;''rr:ri'ri i '":i
li.
38. Kulturna ostvarenja u muslimanskoj- Spanjolskoj. lii i-' : ' )ff-V/1982,br.
4, stt. 4214]3. :'r ;r
"'
:r1:'
gq. XXVtt'poslijeratntr generacifa : matuf4nata'; Gd2i "Ffusrevbegovti
medrese u Saraievu. XwttgiZ.bi. S,'str. 589-593,
:i' :
"
jXLVI/
40.'eUu'Hamia ltunamed el"Gazali. (Njegov Zivot i rdd).
1983, br. 1-2, str. 752-759 : Prenesijno iz Glasnika IX/1941,br. 8'
4i. D"zi; Ku'r'anskihipogtada; XLWl1983, br. 6. stf. 793"806,i
42. Sve5ci Kur'ana, njihova. duZina i sastav, XLV[/1984;bE. 1; str.
ilr",.ejifig',;.'1,t;i;1:,r::tir.:.i.:ii':ll t.r'iil;iriiil 11':'i11 L1:i];1i;ir',,1,-.i.,.::ir.;'i .lrl
43. Dvjje generacije zavi"Sile Skcjlovanjb'u 6a2i }lusrevbegovoj' me-
I
: dreii uikolstoitgg2/83. Eodini. XLVII/1984, br, t, str. 7346.

44. Kur'an o siiamu (sirvmui xLVn/1984,'dri 3l' str: :263474::.': "
45. Tko su bili"prvi mrusiimanl? XLVI{I198,1,'bf.''3;;s6t' gn-250.
46.'Kui'ah b'saiatu (ndm?zu),.XLVII/Iffi4; br, 4, sw. 419429'" i
47. Maturanti Gazi Husldvbdgdye'{rnuSkd.}'iittddfdsb'tt; Sbi&pvu.
rirXLVH?19S+j:6;;4, sti. Sf7-5i9;,Neporpisendl,.,r, ,1: ;11,1 11;1.1, r;'l
48.
t:
49. Muslimani u Dubrovniku. XLVII|1984, br. 6, stil:'750t76*i,'

50.il$la;ithrkn?ino3t;:XDVltlllOAq::brli,1,;,etr.6*16a ;.,;1,;r,.i. i.-1
51.-:IV gr6nraatla Ze.irskd,rtrd1ss6 ru,,$srajeu6. j$6lVUtr/f,985:tibf . 3il
str.26L-263!( 'r" .":':::j.i:, .lii i:iji::'riii I ',rt;ilrn: {:il ,ii:irli ,1.;
S2;iXX,}fi rbosljeritrid.:lgeireiaeijuiimatusanstdi Gazii;rt{ubirrbdlovili
medrese u Sarajevu. XLVIII/1985. br. 3. str.264-267.
53. Kuran i hadisi o putovanju. XLUII/1985. br. 4, str.36l-373.
54, Maturski ispiti u Gazi Ffushe$bdlo$'ojimedresi u 1985. XLVIII/
55.
56"
t];L
lit9r
62, Prva monografija o Serijatskim sudovima u Jugoslaviji' Ll-1987,
br. 2, str. 295-300.
63 Stog6aii"iica leriatske sudaEke Skole (Mektebi nuwaba) u Sara'
ievu. L/1987, br. 5, str. 649{68.
64: Prve tri generacije maturantica Gazi Husrevbegove medrese u
Sarajevu.-L 1L987, br. 5, str' 704.707.
65. Rezultati maturskih ispita, Ll7987, br. 6, str' 822425.
66. Dvadeset godina >Z*mzemau.Ll1987, br.6, str. 82ffi30.
67. Trideseti ivezak Kur'ana ('Amme dluz). LIl1988, br. l,str.
2041.
68. bvadeset i deveti svezak Kur'ana (DZuz'u Tebareke). LIl1988,
br. 2, str. 152-L74.
69. Dvgdeset godina >Zernzemau. (Dvije dopune). LIl1988. br. 2,
str. 249 b.
70. NaSe medrese. TI/1988, br. 4, str. 4t52467.
if: i;i;;,u^r.i iwtiii nbvoj Sitopskoj Gazi Isabegovoj medresi.
tI11988, br. 5, str. 515-576.
72. U GHM u Sarajevu u 1988. maturu ie poloZilo 69 udenika i 33
udenice. LI/1988, br. 5, str. 577-581.
73. Uspjeh na maturi u Alaudin-medresi u PriStini' LIl1988, br. 5'
str. 592-583
74. PedesetogodiSnjica prve mature u 2enskoj medresi u Sarajevu
(1938-1988). LI/1988, br. 5, str. 584-587 . -^_ ,
75. Kurlan o Allahovom zadovoljstvu. LI/1988, br. 6, str. 607{17.
?6. Kur'an o sedldi. LII|1989. br. 2, str' 182-192.
77. Kur'an o imetku. LII/1989, br. 3, str. 228-24L
78. JoS jedna generacija maturanata Gazi Husrevbegove medrese u
Sarajevu. LII/1989, br. 4, str. 427434.
79. Kur'an o posljednjem dasu (Es-Sa'ah). LII/1989. br. a5,.str.
461471.
80. Kur'an o mesdlidima i drugim bogomoljama, LII/1989, br. 6,
su. 590-604
81. Maturiralo 55 udenika i 25 udenica. LIII 1989, br. 6, str. 672475.
82. Maturanti u Gazi Husrevtregovoj medresi u Sarajevu na koncu
sk.1989/90.godine.LIII/1990.br.3,3tr.-79-84'_
83. 46 novih imama i 33 nove muallime' LIII/ 1990' br. 5, str. L45-149.
TAKVTM
1. Rakija ubila stablo Sljive. 1967, str' 16G168, HA{.
2. Islaniski brak i porodica. 1964, str, 61-71. NepotPisano.
3. Muslimanka i diitoda. 1965, str. 125-139. H. A. K.
4. Imareti, musafirhane i druge gostinske ustanove u osmanlijsko
doba; 1974, str. 50{4.
5. Znadaj Hidireta. 1970, str. 78-90.
6: Gi;fm:'vte;u-rum fizijil posranita. 1w2, str' 83-92.
7. Gazi Hirsrevbegova mediesa u Sarajew. 1973, sqr. 57:7U
8. PedesetogodiSniica Velike medrese u Skoplju'.1975, str. 2??J42.
9. Pokajanji i ofraStanje (tevba i istigfar). 1966, str. 117-125-
Nepotpisano
714
10. Post - operacija bcz no2a. 1967, str. 103*109. H. A. K-
i
11. puharina Zbirka hadisa u prevodu s komentarom Hasana
Skapura. 1975, su. 289-293. Prikaz.
12. Katalog osmanlijskog novca od Teslc.ZariC Dobrile i dipl, ing.
Stojkovid Slobodana. 1975, str. 309-311.
13. Muslimani i puSenje duhana, 1971, str. 78-86.
14. Salat (namaz) - svrha i zna,Eai: t967, str, 57 47 . K, H. Tallidzak.
15, Koliko ima muslimana na svijetu danas? 1969,,str. 105:120.
16, Brojnost i rasprostranjenost muslimana u Jugoslaviji. 1975, str.
rt9-t34.
L7, Zabrana svinjetine. u islamu naudno je opravdana., 1964, str.
123-130. Nepotpisano.
18. PoloZaj vjerskih zajednica i pravo vjernika u SFRI. 1966,,str.
104-112. Nepotpisano.
19. Zckat-svrha i'znaEaj. 1968; str.42-57.K. H. Ta5lidZak,
20. Bibliografija Takvima od 195I-1975. godine. 1976, str. 102-124.
2L. Mehmed CokoviC, najstariji imam u SandZaku, umro u 102.
godini. 1979, str. 354-357..
22. Prof. dr Salih Dinii. 1978, str. L99-201.
23. Suradnja Vehbije HodLi.h u Takvimu. 1978, str. 202103.
24, Islam - dinullah. 1978, str. 18-29.
25. Kur'an.i a. 5. o muslimanima. 1978, str. 54-69.
26, Kur'anske upute za islamsko ponaSanje. 1979, str. 8L-127.
'2?, JoS neki podaci o Velikoj medresi u Skoplju. 1977,str.ll4-I25.
28, Vrdedan doprinos proudavanju alhamiado literature. (U radu
Muhameda Hukovida: Stvaranje Alije SadikoviCa u oblasti alha-
miado knjiZevnostil. 1977, str. 204-206. Prikaz.
29..Ima li na svijetu preko 900 milijuna muslimana? L977, str.
t2Fr30.
30. NaS dug prema rahmetli profesoru Skapuru. 1977, str.22U230.
31. Hadti Muhamed Hazim Tuli6. (U povodu desetogodiSnjice od
smrti). 1979, str. 358-362.
32. Bibliografija Takvima od 197GL980. 1982, str. 270-280.
33, Akademik prof. dr ltalo (Mlhammed Abdulhadi) Chiussi., prevo-
dilac Kur'ana na esperanto. 1983, str.249-263
34. Merhum prof. HodZid Saban ef. 1981, str. I99-2V2
3s. Kur,an,iskljudivoAllahovodjelo.1981'str.54-68.
JO. Skun-r1e_-kur'anskih poglavlja prema znadenjima naslova. 19g1,
str. 69-75.
37, Podetne rdedi i inicijali u Kur'anu. 1981, str. 7G87.
38. Kur'an o melekima. Lg8y',, str. 35-57.
39. Predratna_Gazi Isabegova medresa u Skoplju (l93Ll94ll. lgg2,
str. 142-153
40. Merhum h. Mehmed ef. Mujezinovid. 1982, str.267-269.
4r. Pred^govo^lftatolidkog udenjaka u djelu o Muhamedu a. s. 19g1,
str.233-239. Prikaz.
42, Mustafa uemie:Vetika medresa i njeni udenici u revolucionarnom
pokretu. 1985, str. 229-234. Prikaz. ' - -----:-------
43. Brojnost i rasprostranienostmuslimana u svijetu u 1979. i predvi_
danja za 2.000.tu godinu. 1982, str. 233-23i. :
44. Vi5a_illamsko Seriatsko-teolo5ka Skola u S-arajevu. 19g3; str.
139-159.
115
3.
4.
5.
6.
na,,,lU 1.tr97,Il bl. '1--2;:st&

:, {; :.: :. t:, I,'.r',',,j :'.i
irizqt i. tV lrPT r,' br,.,'.{-2,,
tokonr,' I,afirazan4i;.
1i6l
27. Udenik iz najbrojnije porodice. lVlL97I, br. 5-8, str.2l.
28. Esperantski list o muslimanima u SSSR -u. IY ll97L,, br. 5{, str.
26. H.
29. Nova generacija maturanata. IV11971, br. 5-8, str.26.
30. Knjiga "Temelji islama.< od Vehbi ef .}{odii6a u Stampi. IV lL97t,
br. 5-8, str. 29.
31. Odbori Islamske zajednice o naSim udenicima. IV lL97t,br.9-L2,
str. 8.
32. ViSi tedajni ispit (matura) u GHM u junu ove godine (I97I).
Ml97l, br. 9-I2, str. 72-L4. Nepotpisano.
33. Merhum Hamdija Cemo, ekonom Medrese. lvl797L,br.9-12,
str. 38. Nepotpisano.
34. Prof. Milutin Milankovii pobio je neistinu o Aleksandrijskoj
biblioteci. V / 1972, br. l-2, str. 7.
3s. Praksa udenika tokom ramazana 1391. godine. Vl1972,br. l-2,
str. 13-14.
36. H. M, HandZi6: "IJvod u tefsirsku i hadisku nauku... V11972,
br. t-2, str. 15. Prikaz.
37. Najbrojnija generacija maturanata. V17972, br. 34, str. 10-11.
38. Zahvaljujemo se. V/1972,br. 54, str. 23. Nepotpisano.
39. Ramazanska praksa. V I 7972, br. 9-12, str. 16-17.
40. Hafiz udenik Medrese -Ja5ari Ibrahim. V lI972,br-9-12,str.22.
4r. Je li dZamija samo muzej. (PoEitelj). vlll973, br. 1-3, str. 36.
Nepotpisan.
42. Gdje su sada 54 pro5logodi5nja udenika Medrese? YIll973,br.
1-3, str. 32-33.
43. >Anali.< Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Yllt973,br.
44. 5:.J*il"-i:neracij a maturan ata. vr t ts7 3, br . 44,str. 32-33.
45. Rezultati jedne ankete medu uEenicima. VIl1973, br. 4-6, str.
34-35.
46. Pohvale i priznanja Medresi i udenicima. VII|1974, br. 1-3, str.
2t-22.
47. JoS samo jedna. (O Bajrakli dZamiji u Beogradu).YIl/7974,br.
L-3, str.23.
48. Da li znate koliko ima dZamija i mesdZida u Sarajevu. VII|1974,
br. 1-3, str.24.
49. Anali GH biblioteke u Sarajevu. VII|1974, br. 1-3, str. 38-39.
50. Veliko djelo dra HazimaSabanoviCa. vIIll974,br. 1-3, str. 39.
51. Rastanai<. vtttltgz5, br. 5-6, str. 4.
52. XXII posljeratna generacija maturanata zavr5ila Skolovanje. IX/
7976, br. 1-6, str. 44-45. Potpis redakcije.
53. Muhamedovo a. s. poslanstvo. X/1977,br. 14, str. 12-15.
54. Islamska svijest i njen znadaj. X|1977, br. 1-6, str. t7-2A.
55. Predstavljamo vam ovogodiSnje maturante. Xl1977, br. 1{, str.
18-19.
56. GH medresa u Sarajevu. Xll977, br. 7, str. 74-15.
57. Povjesnidar Hifzi ef. Hasande die. Xl 1977 , br. 7 , str. 30.
58. Neislamski velikani o vjerovanju Boga. Xl1977 , br. 8, str. 4-11.
59. Na hadZu je ove godine bilo 739.319 stranih hadZija. Xl1977,br.
9, str.28. HAK.
1r7
'60. Koliko su pu5ili udenici Medrese (prije nekoliko godina). XlL977,
br. 9, str. 37.
61. Povijest proslavljanja Muhammed a. s. -ovog rodendana. ){,.II L978,
br. 2, str. 15-17.
62. Kur'an o pravom putu i stranputici. ){I|L978, br.2, str. 3740.
63. Kako se radao i rodio Zemzem? XIllgiS, br. 3, B naslovne
strane. HAK.
64. Islamski brak i porodica. XI/lg7B, br. 3, str. 3-5. H.
65. Svojstva pravih muslimana i muslimanki. XIl797g, br. 3, str.
10-13.'
66. Oni ne zziboravljaju uEenike Medrese. XIl1979,br. 3, str. 36. H.
67. Nepismen, a prijatelj pisane rijedi. XI/1978, br. 3, str. 36.
68. Porij,eklo_i materijalne prilike udenika Medrese. XIll97g,br. 4,
str. 5{, HAK.
69. Veliki entruij-asta, profesor, pregalac i dovjek. Intervju. XI/Ig7B,
br. 4, str. 7-9. Pitanja: Enes Kari6.
70. Na ryU".ty ima vi5e od 830 milijuna muslimana. XI/I971, br. 4,
str. 12-14.
71,. Allahu dZ. 5. treba zahvaljivati Sto je ljude uputio pravim putem.
XI/1978, br. 4, str. 22-25. Nepotpisano.
72. Male zanimljivosti. ){I|7978, br. 5, str. 5.
tJ. Maturirali t 1977. XIll978, br. 5, str. l7-I8.
74. 22 generacije GHM i 568 svrSenika. XllL97B, br. 5, str. L7-r8.
75. Predstavljamo vam ovogodi5nje maturante. XI/197g, br. 5, str.
18-19.
76. Deset godina Zemzema - deset urednika. I.IllgTg, br. 5,str. 25.
H.
77. Deset godin a Zemzema - 42 izlaska. XI I 797 g, br. 5, str. 25 . H.
78. Cetrdesetogodi5njica prve mature u Zenskoj medresi. I'IlIgTg,
br, 5, str. 33.
79. Prvi razred trostruki prvak. ){'I/7978, br. 6, str. 19.
80. lzvanredan uspjeh u dva peta razreda. X'Illg7B, br. 6, str. 20.
81. Najvi5e udenika iz Grada|ca, Kalesije i Zenice. (Udenik iz
najbrojnije porodice). X'Il1978, br. 6, str. 29.
82. Razgovor sa Enesom KariCem, dosada5njim urednikom Zemze-
ma. XIll978, br. 7, str. 8.
83. Sjedanje na rahmetli Ibrahima HadZila.XIllgTB,br. 7,str. lill7.
84. HadL - sveislamski kongres. XI17978, br. 7, str. I-Z.: br. 8-12,
str. 17.
85. Jesam li za sebe efendija? Xl/7978, br. 7, str. 17. HAK.
86. Oslanjanje na Allaha dZ. S. - Et-Tevekkul 'ale Llahi. I'll1978.
87. llynq-ng samo poslastica ved i sredstvo za jadanje i lijek.
){I/1978, br. 7, str. 2G27.
88. 23 generacije zavr5ila Skolovanje u Medresi. Xtl/lg7g, br. 7, str.
29.
89. Muhammed a. s. je preporudivao med kao lijek. XI/197g, br.
8-12, str. 17.
90. O BoZijim poslanicima. XII|1979, br. t-2, str. 3-4 i 31.
9T, Mladost Muhammeda a. s. )dII|7979,br. 7-2, str. 11.
92. Muhammed a, s. kao hatib i vaiz. XII/7979, br. 1-2, str. 18.
118
93. Knjiga na esperantu o Muhammedu (a. s.) XII/1979, bt. l-2,
str.22.
94. Djevojadki mevlud (Mehmeda ef. Cokovida iz Pljevlja). ){UlL979,
br. l-2, str.23 i 31.
95. Biblioteka GHM u Sarajevu. XI[/1980, br- 4-5, str. 25.
96. Jubilarna XXV generacija maturanata GHM u Sarajevu. XI[/
1980, br, 4-5. str. 27-28.
97. Nakon jubileja jedne generacije. (Maturanti 1969.) XIU/1980,
br. 4-5, str. 30.
98. Konadno lista maturanata. XIII/1980, br. 9-10, str. 30.
99. Pu5imo manje, ali je bolje nepu5iti uopie. XIII/1980, bt. Il-t2'
str.28-29.
100. Mali broj stipendiranih udenika. XIII/1980, bt.'11-L2, str. 30'
101. DuZina kur'anskih poglavlja. XIV/1981, br. 1, str. 34.
102. Zemzem nije ni prvi ni jedini (list udenika GHN{). XIV/1981, br.
24, str.27.
103. XXVI generacija maturanata GHM u Sarajevu. XIV/1981, br. 4,
str. I9-2t.
104. Nova generacija maturanata. XIV/1981, br. 5-8, str.26.
105. Kur'an o dZinima. XUI/1984, br. 1, str. 21-25.
106. Duzine kur'anskih ajeta. XVu17984, br. 1, str.34.
107. Kur'an o lblisu. XUI/1984, br. 5-6, str. 17-19.
108. Gazi Husrev-begova medresa i esperanto. XX11987, br. 10-12,
str. 40.
109. Bavljenje Kur'anom profesora hafrza Ibrahima Trebinjca. XXI/
1988, br. 7l-I2, str. 25-28.
PREPOROD
1. Islamski post i suvremena znanost. I/1970, br. 4, str.f 6; br; 5,
str. 8.
2. Islamski post - swha i malaj.117970, br. 5, str. 11.
3. DZum'a-namaz u Bedu. Ilt970, br. 7, str. 6.
4. Dvadeset temeljnih dinjenica o palestinskom problemu.IllL9TL,
br. 8, str. 6. Sa esperanta preveo: Kasim HadLi6.
5. Drugo izdanje Kur'ana na esperantu.IIlL9Tl, br. 8, str. 12.
6. SandZaklije u Makedoniji. IIl1971,br. 12, sti. 3.
7. Muslimani u na5im ditankama. IllI97I, br. 1"2, str. 6.
8. Muslimani u Sloveniji. IIl197l, br. !2, str. 10.
9. Muslimani u sjeverozapadnoj Srbiji. IIl1971, br. 12, str. 10.
10. Sticanje nezavisnosti islamskih zemalja. IIll97L, br. L4, str. 4:
br. 15, str. 4.
17. ,rZemzem<< sve popularniji. lIl197I, br. 15, str. G7.
12. Hoiemo li imati viSe vjerskih udZbenika ? II I 797 1, br. 16, str. 7.
13. Veliki interes za privatne ispite u Medresi. IIl797I, br. 18, str. 3.
14. Gradnja dZamije u Vincu. IIll977, br. 18, str. 4.
15. Mladost koja nadolazi poput bujice. (O maturantima GHM).
II/1971, br. 19, str. 8-9.
16. Veliki interes za "Temelje islama<<. II17971, br. 23, str. 3.
17. Saniranje mosta u Skoplju. ITl797l, br. 23, str. 3.
119
L8. Intenzivan islamski Zivot u N. Pazaru. llll97l, br. 24, str. 5.
19. Bitoljske dZamije. TIll97l,br.25, str. 15.
20. Iz dega se sastoji islamski post? IIl1971, br.28, str. 9.
21. Skoplje - kakvog nema. lIl1977, br. 29, str. 14.
22. Akademik prof. dr Chiussi (Kjusi) o Muhammedu a. s. IlIl7972,
br.32, str. 7. Sa esperanta preveo: Kasim Had2i6.
23, Koliko ima muslimana u Sovjetskom Savezu danas? IIll7972,br.
34, str. 15.
24. Vijesti iz naSih krajeva. III|1972, br. 35, str. 5. (h).
25. O prof. dr Chiussi-u i njegovom djelovanju. III|1972, br. 36, str.
10.,:
26. Odbori Islamske zajednice o praksi udenika Medrese. lIIl1972,
br. 38, str. 5.
27 . Mateijalne (ne )prilike udenika Medrese. III|7972, br. 40, str. 5.
28. Muhammedov a. s. merhamet. III/1972,br.40, str. 10.
29. Ovogodi5nji broj hadZija. III|1972, br. 41, str. 3.
30. Skopska ',Nova Makedonija< o hadZu. IIll1972, br. 41, str. 6.
3f. 55 maturanata GHM u Saraievu. 1111.7972,br.4344, str.8.
32. Proslavljanje rodendana Muhamme'dovog a. s. III/1972, br.
4344, str.2I-22.
33. OvogodiSnji uspjeh udenika GHM. III|1972, br. 45, str. G7.
34. OvogodiSnji uspjeh udenika GHM. III|1972, br; 46, str. 3.
35. Aktivni vjerski Zivot u pribojskoj opstini. III I 1972, br. 47, str. 3.
36. Za prijepoljsko "Polimlje" hadZ - "glupo hodoiaSie<. llll1972,
br.47, str. 6.
37. JoS jedna izmiSljotina o Muhammedu a. s.lIIl1972, br. 48, str.
3i9.
38. Sa Evlijom Celebijom. llll1972, od br. 48 do 55; IYll973, od
br. 56 do 7162.
39. Stalna bigaza muslimansku dijasporu. III/7972, br. 51, str. 3 i 6.
40. I ove godine dva prva razreda u Medresi. IlIl1972, br. 51, str. 5.
41. Predavanja iz povijesti islama. III|1972, od br. 51 do 55; IV 17973,
od br. 1/56 do 24179;v1L974, od br. 1/80 do 241I03;VIlL975,
od br. Ill04 do 5/108.
42. Enver Sendid. (Merhum). Ifi/L972, br.53, str.5.
43. Da li znate da postoji muslimanska knjiZara u Sarajevu? IIII\972,
br. 54, str. 5.
44. Yeoma uspjela proslava 27. no6i Ramazana u dZamiji pod
Taki5om. III|t972, br. 54, str. 12.
45. >Allah uditelj - dZamiite udiliSta<. lIIl1972, br. 55, str. 2.
46. JoS jedna knjiga o islamskoj umjetnosti. lVl1972, br. 55, str. 6.
47. Francuska lijednica o Jemenu i jemenskim muslimanim a. III I 1972,
br. 55, str. 7; MI973,br. L|56, str. 5.
48. Izlivota GHM. IVlL973, br. 3/58, str. 4. Osvrt. (h).
49. Ramazanska praksa udenika GHM. IV17973, br. 3/58, str. 5.
50. Zanimljivosti. IVl1973, br. 4159, str. 4.
51. Dvojica SandZaklija: otac i sin - veliki dobrotvori Islamske
zajednice. IVl1973,br. 4/59, str. 7.
52. Odbori IZ o udenicima Medrese.IYl1973,br.8163, str. 10.
53. Moini susjedi prve islamske drlave.IVl7973, br. 8/63, str. 12.
54. Vijesti iz Medrese. IV I 1973 , br . 9 I 64 , str. 4-5.
120
55. Urectenje islamske drZave za vrijeme Muhammeda a. s. IY 17973,
brojevi od 9164 do tll66, str. 10.
56. Islamski svijet i esperanto. Ivlt973, brojevi od 9164 do 22177,
str. 12.
57. Nova generacija maturanata Medrese. IV17973, br. 11/66, str.
G7.
58. O novom >TedZvidu<. IVlI973, br. L2167, str. 7.
59. Cetiri vijesti iz Medrese. Iul1973,br. 12167, str. 7.
60. O Magribiji dZamiji u Sarajevu. IVlt973,br. 72167, str.7.
61. El-Hulefau RaSidin. IV 11973, brojevi od 12167 do 17 172, str. 10.
62. IzZivota Medrese. IV17973,br.74169, str. 8-9.
63. Veliki uspjeh ( slikara) Ismeta Mufti6a. M t973, br. 14 I 69, str. 9 .
64. Strudni ispiti vjerskih sluZbenika. Iv 11973, br. 15170, str. 15.
65. Sjeianje na akademika prof. dr Chiussi-a. IVl1973, br. 76177,
str. 14.
66. Mevlud u Bajrakli-dZamiji u Beogradu. IV I 1973, br. 17 I 72, str. 9.
67. Pedeset osmi svjetski kongres esperantista u Beogradu.lV17973,
br. 17172, str. 12.
68. Casopis >,Esperanto< o smrti dra Chiussi-a.IYl1973,br. I7172,
str. 14.
69. Merhum Ahmed ef. SelimoviC (kadija i profesorfoEanske medrese
u mirovini | . lV I 1973 , br . 77 172, str. 15 .
70. JoS jedna skripta iz Povijesti islama. W11973, br. 18/73, str. 8.
71. Beogradanin Abdullah Nu'man. IVl1973,br. 18173, str. 10.
72. Iz Zivota Medrese. IVl1973, br. 20175, str. 7.
73. Ramazanske aktivnosti udenika Medrese. M 197 3, br. 23 1 7 8, str.
72.
74. Iz Zivota Medrese. IV tIg73, br. 24179, str. 4.
75. Vijesti iz Medrese. V 11974, br. 2181, str. 14.
76. Utjecaj Istoka na muslimanski folklor u Bosni. V 1L974, br. 2/81,
str. 15.
77 . HoC,e li GHM postati Skola nepuSada ? V I 197 4, br. 3 I 82,str. 10.
78. Vijesti iz naSih krajeva. Vl1974, br. 4/83, str. 10.
79. Tri vijesti iz N{edrese. VlI974, br. 4/83, str. 12.
80. Sjedanje na rahm. Mustafu Fetahovida. v 17974,br.4183, str. 15.
81. Esperantski list o >Preporodu.<. Y 11974, br. 5184, str. 4.
82. Odbori lZ-e odaju priznanje Medresi i njenim udenicima. V 17974,
br. 5/84, str. 10.
83. Sahihul-Buhari, prijevod i komentar: Hasan Skapur. Y11974,br.
6/85, str. 5.
84. Vijesti iz Medrese. VlL974, br. 6/85, str. L2.
85. Akaidske teme: Sta je vjera? Vl1974, br. 8/87, str. 10; br. 9/88,
str. L0.
86. NajuspjeSniji strudni imamski ispiti. V/1974, br. 9/88, str. 4.
87. Velika hvala Himzi KariCu, dobrotvoru Medrese. YlL974, br.
9/88, str. 7.
88. Ovogodi5nji maturanti GHM VlL975, br. 10/89, str. 8-9.
89. U Sarajevu ima 86 dtamijai mesdZida. V 17974, br. 11/90, str. 7.
90. Tro5kovi udenika Medrese. Vl1974,br. I7190, str. 10.
97. Uz prvu knjigu >Sahihul-Buhari<, V/1974,br. 12191, str. 5.
92. Merhum h. Flasan ef. KantardZie.Vll9T4,br. 12197, str. 13.
121
93. Vijesti iz Medrese. Vl1974,br' 14193, str. 10.
94. NaSi ditaoci o Buhariji. Vl1974,br. 15194, str. 5.
95. Islamski post. VlL974,br. 18/97, str.9 i 12.
96. Mehmed Vehbi-efendija Semsekadid, pljevaljski muftija. V 11974,
br. 19/98, str. 10-11.
97. Zanimljivosti. V 11974, br. 20199, str. 12.
98. JoS osmorica svrSenika Medrese' Vl1974, br. 21l100, str. 7.
99. Neobidno turbe u Pljevljima . V 17974, br- 22ll0I, str' 1"2.
100. Zanimljivosti. Vl1974, br. 22/707, str. 12.
101. Posljednjirazgovor sa h. Hamdi ef. Ramhusoviiem. Yl1974,br.
22110L, stn, 14.
102. Praksa udenika Medrese uz Ramazan godine 13941L974. V 11974,
.br. 231I02, str. 5.
103. Tutnji, tutnji Tutin . v I 797 4, br. 23 I L02, -qtlr -Lq. Fepô119^1.
104. Sandiadki siikar i sportist Tarik HodZi6. V I t974, bt. 241 703 , str.
10.
105. Kronogram na novopazarskoj banji. V I L97 4, br. 24 I I03,str. 12'
106. Koliko-smo zainterdsovani za dobru knjigu? vll1975,bt. 41707'
str. 3 i 9.
r07. Na pomolu 45. nezavisna muslimanska drZava. YI11975, bt.
41I07, str. 4.
108. lz Livota Medrese. Vll1975, br. 41707, str- 5'
709. Vjerski Zivot u Dugama kod Prozora .VIl1975,bt.4ll07, str. 6.,
110. Vienki Zivot na podrudju Pazai(a. v!L127^5, br. 41I07, str. 6'
1 11. O muslimanskomraduninju vremena . Vl I 197 5, br .
4 I I07,str. 10.
IT2, Je li fes simbol religije? VI11975, br' 5i 108' str. 2.

113. Odbori lslamske ziiednice o udenicima Medrese. YI|L975, br'
5/108, str. 10.
714. Dvije vijesti iz Medrese. Vll1975, br. 6/109' str. 3.
115. tng. etia BejtiC: >'Znamenitosti Sarajeva<' VIlL975, br. 61109,
strl 4: 5r. l,4tttl, str. 13; br. 15/118, str' 13. Za >>Preporod<
priredio : Kasim Hadli6-
116. ivlevlud Vehbi ef. HodZiia. VIl1975, bt. 61t09, str' 16.
Lt7. O knjiZari GHB vakufa ' Vll1975, br. 71I10, str. 10.
118. Restaurirat Ce se OsmanagiCa dZamija u Titogradu. VI/1975, br'
7lIl0, str. 16.
119. Islamske ustanove t Zapadnoi Njemadkoj. VI17975, br' 7lIL0,
str. 16.
120. Koliko imahafiza u Sarajevu. VIl1975, br. 8/111, str' 10'
121. S puta po Indiji i Nepalu.-(Razgovori sa svjetskim pltnikomhadZi
traflzom Smaiiom ei. Fazliieml. VIl1975, brojevi od 8/111 do
l4l1I7, str.16.
722. Dvadeseta posljeratna generacija maturanata. vL|1975, br. 171
114, str. 8-11.
123. Merhuma Nura-hanuma Muminovii. vI I 197 5,br. Il I lI4,str. 14.
124. Islamske ustanove u SAD i Kanadi. VI I I97 5' br. 12 I 115, str' 4'
125. Vijesti iz Medrese. VIl1975,br. 121715, str.4.
126. Zemzem nije jedini. VIl1975, br. l2lII5, str. 6.
L27. Osma generacija maturanata Alauddin-medrese. YI|I975, br.
12l115. str. 9
122
IZB. Zivotni put i djelo prof. Hasana ef. Skapura.YllI975,br. L2lLl5'
str. 13-14.
tZg. iotaiodine od smrti prof. dra Zeinilagi1a. YIl1975, br. LZlLL5,
str. 14.
lji}. dusu hadZi Ferida-hanume VraniC. VIl1975, br. 12l115, str.
15.
131. ^
Zavrsena matura u GHM. VI1I975, br' L4|IL7, str' 6'
ili. On"prva razreda u GHM. vlll975,br' I41t17, str' 7'
vll1975,br' 14{\I7.' str' 7'
iJJ. Nugtioeni sastavi protiv
-ffia;ka-(seto pusenja.
ffi. toa tluuu'st<og) bez imama. vllt975,br.I4lll7,
str. 9.
f:5. liiuga knjiga >Buharije.< u rukama Eitalaca. V117975, br. 15/118'
str. 4.
fO. ivfaterilalne prilike udenika Medrese u pro5loj Skolskoj godini.
vlll9i5, br. 15/118, str. 11-12.
I37. prolapetar V. Gaguiie udenicima Medrese. Vlllg7s,br- 161119'
rs. U;:L obuka u Novoj varosi.--vl/ 1975,br' 16{119,s!r:7'

iJsu. Iiaui;rin Poturovic Redzaga. - VI I 719, bt' L6 I ll9,.tgr -{'
iJq. f .Ou"n imam na pet hilj ada riuslimana. Vll t97 5, br . L7 I 120, str . 2.
1qO. tt GHM u Sarijevu.-vll\975, br' t7lI20, str' 13'
i+i. Norinu.tavni pian u GHM. vIlL975,br' I8ll2L, str' 13'19:
l+i. irfu-tte aktivnosti u Te5nju' VIt7975,bt' t9ll22tstl'
i+a. S"it p.i vaktova u detiri diamije u B. Luci. v1l7975,br. L9lL22'
str. 13.
744, Dva muallima - br' 201123, str' 2'
dvije metode. VltL975,
i+s. bviie vijesti o GHM. vrt1975,br.20lr23, str' 3'
i+0. V.titu briga za fodanske dZamije. Ullt975,br.ZLlL24, str. 12.
1217. Vierski zivot u soraZdanskom kr-aju. vll 1975,br.2Ll 124, str. 13.
i,is. e'"iridke dZamlje i mesdzidi. vlt7975,br' 2lll24' str' 13'
149. Priiike u Ustikolini . vltt975, br. 2llt24, str' 13'
i50. R"-uranska praksa udenika GHM u 7975. Vllt975, br. 221L25,
str. 9 i 11.
151. Na pomolu turska gramatika' VIl1975,br' 221125, str' 10'
isz. los iedan arapst<i r;?enit' vrl1975,-b1.221125, str' 10'
iSl. iititioner punih 6i godinu' vlt1975,br' 231L26' stt' 6'
154. Jeledu treba pomoei. VIl1975,br.231126, str' 7'
155. Dobar pastir: vll1975, br.231126,llt.7.
ise. viiesti iz Medrese. vlt1975, br. 241127, str. 10'
iSi. Sti je s dZamijom u Zagtebu. YII119,76, br' 71728, str' 2'
158. Iz tiatog vakti i zernana' VII11976, br' 1/128, str' 7'
159. Vijesti i7 Medrese. VII1t976,br.Ill28, str' 13'
160. Vijesti iz Medrese. VIllL976, bt.2lI29' str' 4'
161. Ponovo stipenditor' VIT11976, br' 3/130, str' 9'
t62. Vtustimans'ko pokopno drustvo u Sarajevu. vIIl1976,bt. 4lL3L,
tdiiil2;ijesti
rol. iz Medrese. vlll19T6,br' 4lL3!, str. L2. -
i6+. iri vt;erii o potnugunju udenika CHI\4 VII I t97 6, br . 5 I 132, str, 2.
i6S. p.toti"a braie - sii u"eenici u Medresi. VI I L97 6, br. 5/ 132, str, 5.
i66. tttnh"-med, a. s., i prija5nji vjerovjesnici. VII/1976, br. 61133,
str. 4 i 13.
r23
167. Bedke novine o muslimanima u Australiji. VII/1976,br.71134,
str. 3.
168. Pet vijesti iz Medrese. VII|1976,br.7lI34, str. 6.
169. Vijesti iz Medrese. VII|1976, br. 8/135, str. 3.
170. Gdje stanuju i gdje se hrani 300 udenika Medrese? yIIlL976,br.
81t35, str. 7.
171. Vijesti iz Medrese. VII/1976, br.9-l0lt3GI37, str. 17.
172. 37 novih maruranata u GHM. (21. generacija). VII/1976, br.
12ll39. str.8-9.
173. Vijesti iz Medrese. VlIl1976,br.l2ll39, str. 12.
174. Ibrahim ef. HodZiii njegovo djelo. VII/1976,br.13l140, str. 5.
175. Iz Medrese. VII/1976, br. 141141. str. 4.
176. Vijesti iz Medrese. VII/1976, br. 161143, str.7.
177. Profesori Medrese u Londonu. VIll1976, br. 16ll43, str. 7.
178. Da
.!i^j9 grpjgh.u .GHM^ slab? (Odgovor Fikretu lbragiiu).
VII|l976, br. 17 /144, str. 2.
179. Vijesti iz Medrese. VIll1976. br. 17lI44, str. 72.
199. N*f"t!B Fati_Ko5ari6. vIUt976,br. L7/t44, str. 13. (h).
181' od. Priboja do_ N9v9g pazara i natrag. (zapis o .luibeno-
obilasku S andZak a Reis - ul -uleme Naima Haaziabaiea . v
) I I lg7 6,
br.201147, str. 8-9: br. ZUt48, str. g-9.
782. Prilozi Medresi. VII|L976,br.221749, str. 12.
183. Ramazanska praksa udenika GHM. ]i/II I 797 6, br. 24 I l57,str. g_9.
184' Janjjrnski muderris rahm. Ali ef. Sadikovie eg72-Lg3o). vtul
7977, br. 71/ L52-753, str. 12.
185. Vijesti iz Medrese. VIII|7977, br. 74. 752-153, str. 12.
186. Vijesti iz Medrese. VIIJ11977, br. 31154, str. g.
187. Zanimljivosti: Dva SandZaka. VIII/1977, br.3llS4, str. 14.
188. HadZi hafiz Ibrahim ef. Trebinja c. yllfr I 1977, br. 6 I 1,57,str. g_9.
189. U Medresi sve manje puSada. IXll97g,br.74lIg2-1'93, str. 6.
190. Muslimani a ne - Muhamedanci. IX/197g, br. glIB4, sd. 16.
191. Djelo o Muhammedu a. s. IX/1978, br. 10/1g5, str.'g
192.23. posljeratna generacija maturanata. IX/1979, br. 10/1g5, str.
10.
193. Izvanredan uspjeh ovogodisnjih maturanata. rx I lg7g, br. 7r / Lg6,
str. 11.
194. Odakle su sve udenici Medrese? IXl7978,br. 12/1g7, str. 6.
195. Vijesti iz Medrese. lxlI97B,br. t3-14/tB8-189, str. i0.
196. Deset godina Zemzema.lxl79VB, br. 18/190, str. 9.
ll7, Pwi put - tri pwa razred,a.IXll978,br. l9lI94, str.7.
198. Broj puSada i dalje opada. I){.ll97B,br. L91194, srr. 7.
199. JoS pet maturanata u GHM.IX/1978, br. 201I95, str. Z.
200. Muslimuni u frlciqiu i okolici. rx/l97g,br.2ll196, str. 11.
201. Dosta.pohvala_udenicima Medrese na ramazanskoj praksi. IX/
1978, br. 22/197, str. 9l br.23-24/798-199, str. 12. '
102. Covjek - halifa na Zemlji. txl797g, br. 25/200, str. 13.
103. Preko 800.000 stranih hadZija. IXlI97B,br.25/200, str. 20.
104. Capljina i dapljinski muslimini . I'lIgTg, br. 2/202,'.tr. O.
105. HadZije porijeklom iz SandZaka . XtlIg79, br. 2/202, str. 7.
206. SandZadki mevludi. Xl1979, br. 41204, str. 12.
t24
207. Viclenja i susreti. (-Bilje5ke s puta po Njemadkoj i Luksemburgu)'
Xl1979, br. 51205, str. 4.
208. Cudno ustrajavanje u jednoj neistini. (O aleksandrijskoj bibliote-
ci) . Xl 1979 , br . 7 1207 , str. L2 '
209. Ibrahim MuSoviC (l9ll-1979). Xl1979, br' 71207, str. 18.
210. Sjeianje na Asima ef. Tarabara, zenidkog muderrisa. Xl1979,br.
8/208, str. 18.
211. Dobrotvori udenika Medrese. ){l1979, br. 91209, str. 16.
212. Visok natalitet muslimana u SSSR-u. Xl 1979,br. 10/210, str' 5'
213. Ktiln - grad brojnih mesdZida. Xl1979, br. 10/210, str. 5.
214. NaSa mladost - nasa nada. {24. posljeratna generacija maturanata
GHM). Xl1979, br. I0l2l0, str. 10-11.
2i.5. Uskoro dZamija i kulturni centar u Bonnu. X|1979'bt. l7l21I,
str.5.
216. Briga o ostarjelim i usamljenim osobama. XlL979, br. Ltl2lt,
str. 7.
2L7. Radnici za udenike Medrese. Xl1979,bt. L7l21I, str.7.
218. Islamski Zivot u Tardinu i okolici. ){l1979, br' 11/211, str. 8.
219. Muslimani i dZamije u Brazilu. Xl1979,br. I2l2l2' str' 5.
220. Opredjeljenja ovogodi5njih maturanata GHM' X.lt979' br- l2l
212, str. 7 .
221. Uspjeh maturanata u junskom roku. X/1979,b' t3l2l3, str. 8.
222. Usijeh udenika Mediese na kraju Skolske godine. Xll979' bt.
,r3. frlor::;,tl,t'rl;orortranjenost muslimana u svijetu. x / 1979' br'

13l2l3, str. 10-11.
224. Drvorezbar iz Priboja na Limu. (Avdo Mehovii). X11979, br-
I7l2I7, str. 7.
225. Muslimani i dZamije u Grdkoj. X|7979,bt.7712L7, str. 14.
226. U sofijskoj dZamiji - nova prostirka . X I 1979, br. 77 I 2I7,str' 14.
227. Neturske manjine u Turskoj. X|7979,br. 171217, str. 14-
228. Jedna nova profesorica i detiri nova profesora. X11979, br.
191219, str. 7.
229. Ukupno 663 maturanla.Xl7979,br.791279, str. 9.
230. Nedostatak skripata. Xl1979, br. 19l2l9, str. 7'
231". Desetogodi5njica jedne generacije Medrese. Xl 1979, br' 19 / 2L9,
str. 7.
232. Napisao knjigu o Islamu. (Zivotni put h. lJzeira ef.' Bandih iz
Zoiikakod Pazariia, op5tina HadZiii ). Xl t979 ,br . 20 1220, str ' 7 .
236. Ovogodi5nja maturantaka bilanca u Medresi' X|L979,bt.201220,
str. 7.
234. Traii se dobrotvor viSe. Xl1979, bt.20/220, str. 7.
235. Rezultat popravnih ispita u Medresi. X|1979,bt.201220, str. 7.
236. Asim Saray - i dalje stipenditor. Xl1979,br.2ll22I, str. 6.
237. Prilozi iz Banje Luke i iz Sarajeva. ){l1979,bt.2Il22I, str. 7.
238. Ni upisninu nije mogao uplatiti. XlL979,br.2Ll22L, str' 7'
239. Rubtije Ibrahim efendije HodZiCa. XI/1980, bt.61230, str' 9'
240. Ispiti za vanredne kandidate u GHM. XI/1980, br.61230, str. 10.
241. Ehlul-bejt (porodica Muhammedova a. s.). XI/1980, od br.
161240 do broia 241248, str.8.
t25
242. Merhum profbsor hadii Saban-efendija Hodiie. XI/1980, br'
. 221246, str. 17.
zql. saaaje drugadije ipak se kre6e. (lJ Ztenianinu odbor IZ).
-
XI/]"980, br.231247, str' 5'
244. Merhum Ra5id Hajdarevii, vi5tovac. XI/1980, bt.24l248,str.18.
Z+S. Vi.i""iJsnici. XII71981, odbroia.2t250 do XV/1984, br. 10/330.
Ukupno je objavljeno 77 nastavaka.
246. Itali Chiussi: Mlidost Muhammedova. XII/1981, br. 21250, str.
9. Sa esperanta preveo: Kasim HadLi6'
247. Muhammed a. s. o susjedima' XII/1981,bt' 21250, str' 13'
iqg. "f"VoZ4e pjesme muslimana... Priredio: Reiad Kadii. XII/1981,
br. 31257, str. 12.
Z4g. i. trfz. Smait Fazli(,:
"Sarajevski
haftzi.< XII/1981, br.61254,str.:
6. Prikaz.
250. Hadhi Mehmed ef. Mujezinovid. XII/1981, br' 171259, s1J' 26'
251. Sehrus-sabr. XII/1981'br' 13l26l, str' 6'
252. Merhum Avdo Mehovic, rezbat iz Priboja. xII/1981, bt. L3l26t,
str. 18.
253. Ye en tesiimU hajrun lekum. XII/1981, bt' 741262, str' 9'
ii4. vuntu azanski siiam lpost). XII/1981, br'5'161264, str' 9'
255. Hidlretska era. XII/1981' br' 211269' str"
256. Muhammed a. s. - dovjek i vjerovjesnik. XIII/1982, bt' 71273,
str. 3.
257. I[jel dvije o prijevodima Kur'ana. y'M1982, br.21274, str. 7.
ilg. irl:;.ti isijam) - svrha i zna1ai. XIlIl1982,br. 121284, str.
fost
18.
259. hvotni put i djelo rahmetli Mustafe ef. Mehiia. XIII/1982, br.
121284, str. 18.
2sga.-Suiiei sa Hifzi ef. Hasandediiem u Mostaru. XIII/1982, br.
14l286, str. 9. y1l1l198z,
260. Dvaku/anska ajeta i iednaizuzetna prirodna pojava.
br. 211293, str. 7.
261. Orijentacija u prirodi prema dZamijama. XIII/1982, br.221294,
str. 5.
262. Memi(a mezarluci u crnuzima kod Priboja na Limu. XIII/1982,
br. 221294, str. 10.
263. Gradnja nove dZamije u Priboju. XIII/1982, br.231295, str. 12.
264. Arapsko pismo - jude, danas, -s-gqa' Pr-ikaz knjige->Arapsko
pisnio" od^ dra Teufika Muftiia. xIIIl1982, br. 231295, str. 13.
265. ktnita za strastvene pu5ade. X.IIJ|L9B2,br.241296, str. 9.
266. Zapaianja o Korkutovom priievodu Kur'ana. XIV/1983, br'
41300. str. 18-19.
267. Neke zanimljivosti o muslimanskim prezimenima. XIV/1983, br.
61302, str. 11.
268. Izgradnia pribojske dZamije' XIV/1983' br.2ll3Il, str. 10'
269. pdsjeta-skbpskoj medresi u izgradnji. XIV/1983, br. 211 3L7, str.
10.
270. U Velikoj medresi poslije 46 godina' XIV/1983, br'2113L7, str' 11'
271. Pl:rri Ilmiiral na makedonskom' XIV/1983, br.241320, str' 15'
272. Pulenje ili zdravlje. XIV/1983' bt.241320, str' 15'
273. Skopski Takvim 2a 1984. godinu. XV 11984, br. 21322' str' 6'
126
274. Sultanat Brunej - nezavisna drZava. XV/ 1984, br. 4 / 324,str' 10.
275. NaSi merhumi: Hajro Fetahovii. XV/1984, br. 41324, str' 18.
216. >>Izbor Poslanikovih hadisa<. O zbirci h. Jakuba ef. Memi6a.
XV/1984, br. 51325, str. 13.
277. Nakon jednog znanstvenog otkri6a. O Stetnosti piva. XV/1984,
br. G7132G327, str. 12-13.
278. Tarkovski o besmrtnosti du5e. XV 11984,br.6-7132G327,str. L'7.
279: M. Cokoviine zaboravljaMedresu. XV/L984, br.131333, str. 10.
280. Islam u Francuskoj. XVI/1985, br. 181362, str. 5.
281. Allah ili alah? XVI/1985, br.201364, str. 2. HAK.
282. Kur'an spominje papir. XVI/1985, br. 201364, str. 4.
283. O kurbanima na makedonskom. X.VI/1985, br. 211365, str. 2'
Prikaz.
284. Susret medresanata u Sarajevu, Pri3tini, Skoplju i drugim grado-
vima i mjestima. (U povodu 60-godiSnjice Velike medrese u
Skoplju). XVI/1985, br.2I1365, str. 4.
285. Muhammed. a. s. ozdravlju. XVII/1986,br.1'1369,str.3. HAK.
286. Muhammed, a. s. o bolesti. XVII/19B6, br.3l37I, str. 3. HAK.
287. Muhammed, a. s. o lijekovima i lijedenju. XVII/1986,br.51373,
str. 3. HAK.
288. OdrZavanje distode. XVII/1986.br.61374, str. 3. HAK.
289. O alkoholu. XVII/1986, br.71375, str. 3. HAK.
290. Pu3enje je zlo. a zlo je - haram. XUI/1986, br. 81376, str. 3'
HAK.
291. Sijam, savm - post suzdrZavanje od jela, piia i drugih uZitaka.
XVII/1986, br.91377, str. 3. HAK.
292. 7a post Allah posebno nagraduje. XVII/1986, br. 10/378, str' 3.
HAK.
293. Suzdrlavanje u Sewalu i drugim mjesecima. XV[/1986, br.
111379, str. 3. HAK.
294. Namaz - stup vjere. XVII17986,br. 12/38A, str. 3. HAK.
295. Svaki namaz zamisliti kao da je posljednji. XVII/1986, br.
13-1.4138I-382, str. 3. HAK.
296. Obavljajtehadl. i putujte po svijetu. XVII/1986, br. 13-14/38I-
382, str. 8. HAK.
297. Kurban - sunnet lbrahima, a s. XV[/1986, br. 15/383, str. 3.
HAK,
298. 7,ekat - disienje i osiguranje imetka. XVII/1986, br. 16/384, str.
3. HAK.
299. Jedno obja5njenje. (U povodu pisma ditaoca tut. 5.). XVII/1986,
br. 771385, str. 2. HAK.
300. Zekatnede umanjiti imetak. XV[/1986, br.77 /385, str. 3. HAK.
301. Islamsko oditovanje. XVII/1986, br. 18/386, str. 3. HAK.
302. Odnos prema roditeljima. XVII/1986, br. 19l3B7, str. 3. HAK.
303. Merhum Rizvan ef. Fetid. XVII/ 1986, br. 19 I 387,str. 14. HAK.
304. Majka, majka, majka, pa onda otac. XVII/1986, br. 20/388, str.
3. HAK.
305. O Odboru lslamske zajednice RoZaje. XVII/1986, br. 201388,
str. 8.
306. Muhammedova, a. s. vjerovjesnidka misija. XVII/1986' br' 2Il
389, str. 3. HAK.
tz'l
307. Obaveza roditelja prema djeci. XVII11986, br. 221390, str. 3.
HAK.
308. DuZnost prema rodbini i bliZnjima. XVII/1986, br. 231391, str.
3. HAK.
309. DuZnosti prema porodici. XUI/1986, br. 241392, str. 3. HAK.
310. Iskoristi mladost prije starosti. XVIII/1987, br. 11393, str. 3.
3II. Alhamijado knjiZevnost i njeni protagonisti. XVIII/1987, br.
71393, str. 14. Pikaz knjige dr Muhameda Hukovi6a: >Alhami-
iado knjiZevnost i njeni protagonisti.(
3r2. Sta je Kustoa dovelo u islam? XVUIl1987 ,br.21394, str. 2. HAK.
3r3. Obaveze prema susjedima. ){VIII|1987, br. 21394, str. 3. ;
314. Prvo dobar susjed, pa kuia. XVIII/1987, br. 31395, str. 3",
315. Gostoprimstvo. Xvitt/t987, br. 41396, str. 3.
316. Posebna briga prema sirodadi. XVIII/1987, br. 51397, str. 3.
3r7. Predsjednik ameridke drZave Trindad i Tobago - musliman.
XVIII/1987, br. 6/398, str. 2. HAK.
318. Briga o siroma5nim i nevoljnicima. XVIII/1987, br. 61398,str.4.
319. Stav islama prema drogiranju. XVIII/1987,br.61398, str. 12.
320. Vjerovjesnik je obilazio siroma5ne. XVIII/ 1987, br. 7 I 399, str. 3.
32I. Allaha se treba bojati. X.VfiI|7987, br. 8/400, str. 3.
322. PoboLnost. XVIII/1987, br. 91407, str. 3.
323. DlwejdZova poboZnost. XVIIIl1987, br. 10/402, str. 3.
324. Briga - sastavni,dio Zivljenja. XVIII/1987, br. lll403, str. 3.
325. Budi dareZljiv. XVIII/1987,br. 721404, str. 3.
326. Dobar budi i dobro dini. XVIII/1987, br. 131405, str.3.
327. Natjedite se u vr5enju dobrih djela. XVIII|1987, br. 141406, str.
11.
328. Ne sklanjajte se u vr5enju dobrih djela. XVIII1987,br.15*7611
407408, str. 13.
329. Dvolidnja5tvo, trolidnja5tvo, detvorolidnjaStvo. . . XVIII/ 1987, t7 l
409, str. L3.
330. Dug donosi u noii brigu a danju poniienje. XVIII|7987, br.
19l4lI, str. 7.
331. Ovaj i onaj svijet. XUII/1987,br.201472, str. 5.
332. Iskrenost i istinoljubivost. XUII/1987, br.21131.4, str. 5.
333. KoriStenje i duvanje jezika. XUII/1987, br. 221414, str. 5.
334. Svirac - dZamija u Gradadcu u novom sjaju. XV[I|I9B7, br.
22141,4, str. 5.
335. Uspje5no teku radovi na izgradnji dZamije u Srebreniku. XVIII/
1987, br. 221414, str. 5.
336. Hvale vrijedan primjer Arife-hanume Emii iz Gradadca. XVIII/
1987, br. 221 414, str. 5.
337. La?-svojstvo dvolidnjaka. XVIII/.1987, br. 231 475, str. 5.
338. LaL spada u najvede grijehe. XUII/1987, br. 241416, str. 5.
339. Ako Allaha volite i vas 6e Allah voljeti. XX/1988,br. 114L7,
str. 5. HAK.
340. Ljubav i prijateljstvo. XIX/1988,br.21418, str. 5.
341. Covjede, ne ljuti se. XIX/1988, br.314t9, str. 5.
342. I nepravda i nasilje su zabranjeni. XIX/1988, br. 4/420, str. 5.
343. Nepravednim kazna na oba svijeta. XIX/1988, br. 5142I, str. 5.
344. Sticanie znanja - islamska duZnost. XIX/1988, br. 61422, str. 5.
728
345. Pohvalna svojstva i ona koja to nisu. XIX/ 1988, br' 8 I 424, str. 5.
346. Merhum prof. Hamid ef. HadZibegi6. XlXl1988, br. 81424, stt.
14.
347. euvaj se pohlepe i gramzivosti. XIX/1988,br. 9/425, str. L2.
348. Pomoi, pomaganje i potpomaganje. XIX/1988, br. L0l426,stt' 5.
349. Pokornost i poslu5nost. XIX/1988, br. lll427, str. 5.
350. Pravednost i postenje. XIX/1988, br. 121428, stt.3.
351. Sticanje znanla - najbolji ibadet. XIX/1988, br' 131429, str. 13.
352. Strpljivost (sabr). XIX/1988, br.75-15143t432, str. B.
353. Stid - dio imana. XIX/1988, br. 171433, str. 5.
354. Selam. XIX/1988, br. 191435, str.5.
355. Skromnost i poniznost. XIX/1988, br. 21.1437, str.3.
356. Svada i prepirka. XIX/1988, br.221438, str. 3.
357. Skrtost. XIX/1988, br. 231439, str. 3.
358. Umjerenost. XIX/1988, br.241440, str. 3.
359. Zadovoljstvq. XX/1989, br.21442, str. 3.
3ffi. Zahvalnost i zahvaljivanje. XX/1989, br. 41444, str.3.
361. Govor i Sutnja. XX/1989, br. 51445, str. 3.
362. Zavist, zavidnost, zloba (hased). XX/1989,br.61446, str. 3.
363. Briga za opskrbu i zaradu. XX/1989, br.71447, str. 3.
364. Halal i haram. XX/1989, br. 81448, str. 3.
365. Tro5enje imetka. XX/1989, br.91449, str.3
366. Divan li je dobar imetak u dobra dovjeka. XX/1989, br. 10/450,
str. 3.
367. Jedite i pijte, ali ne pretjerujte. XX/1989, br. 7Il45L, str.3.
368. Allah hrani sve Zivo. XX/1989, br. 721452, str.3.
ISLAMSKA MISAO
1. Biblija, Kur'an i nauka. I I 1978, br. 1, str. 22-23. Prikaz knjige.
2. Allahova jednoCa. Ilt979, br. 2, str. 31.
3. Iblis nije melek. IIl1980, br.22, str.22-24.
4. Kur'an o muhadZirima. III/1980,br.25, str. 1fJ-13.
5. Joi neka zapalanja o Korkutovom prevodu Kur'ana. X/1988, br.
119, str. 324-39.
6. Prevod Kur'ana od HadZi Ali Riza ef. Karabega, iz Mostara.
XI/1989, br. I23, str. 39-40; br.125, str. 30-32.
7. Kur'anski tekstovi u romanu >Dervi5 i smrt<< MeIe Selimoviia.
XI/1989, br. 129, str.2G32.
8. Rad je muslimanimafarz. _XI/1989, br.31, str.36. HAK.
9. Neke posebnosti PandZa-CauSeviievog prijevoda Kur'ana. XI/
1989, br. 727, str. 33-35.
10. Radnik-tedenik BoZji miljenik. xII/1990. br. I34, str. 21.
11. Tabrane vezane za jela. XII/1990. br. L34, str. 24.
12. Sehidi-muslimani opro5tenih grijeha. XII/1990. br. 134, str. 27.
ANALI G AZI HUSREV.BEGOVE BIBLIOTEKE

7. Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu (u razdoblju od 1920.
do kraja 1982.1. IX-X/1983, str.263-279.
r29
EDUKATA ISLAME
l. Pozita e gruas n Islam. 1973, Prishtin, nr. 7,f.q.5647, prktheu
nga: >,PoloZaj Lene u islamu.. Ibrahim Spahija.
TAKVIM
1. Numri dhe territori i banuar me muslimanE, n Jugosllavi,
197711,397. Prishtin, fq. 98-127, prktheu nga Takvim SA,
Jetish Bqjrami.
. f AKVIM
1. Islamska humanost. 1984, Skopje, str. 48-56. Na makedonski
preveo: Jusuf ColoviC.
SEPARATI I MONOGRAFIJE
1. Novopazarski sandZak kao sastavni dio BiH.
'>Nova tiskara.<
Vrdek i drugi. KnjiZnica ',Muslimansk'a svijest<, br. 6. Sarajevo
1939. godine, 38 str.
2. Pljevaljski muftija Semsekadii i borba protiv okupacije BiH 1878.
godine. Tiskara ,,Bosanska Po5ta<<. Separat iz >>Osvita<<. Sarajevo
1944,32 str.
J. PoloZaj Zene u islamu. >'Nova tiskara.< Vrdek i dr., Sarajevo 1940,
45 str.
4. Muslimanske imovinske duZnosti. (Islamsko socijalno udenje).
>Nova tiskara<<. Separat iz >El-Hidaje.<. Sarajevo 1945, 52 str.
5. Za usporavanje brakorazvodnog postupka pred Seriatskim su,
dom. Separat iz kalendara >Narodna uzdanica<. Sarajevo 1945,
8 str.
SKRIPTA
1. Historija islama (od Abasija do danas). Prvi dio. Skripta za 3.
razred GH medrese, Sarajevo 7972,59 str.
Drugidio. Skripta za4.razred GHmedrese, Sarajevo 1972,47 str.
TreCi dio. Skripta za5,razred GH medrese, Sarajevo 1972, 68 str.
2. Pregled vjera. Sarajevo L972,26 str.
J. Ilmul-kelam (islamska apologetika).
Prvi dio. Skripta za 3. razred GH medrese, Sarajevo 1972,69. str.
Drugi dio. Skripta za 4. razred GH medrese, Sarajevo 7972, L42
str.
Treii dio. Skripta za5.razred GHmedrese, Sarajevo 7972,66st.
OSTALO
1. JuZna Srbija u realistidkoj poeziji. Izvje5taj zalk.7936137. godinu
DrLavne Velike medrese kralja Aleksandra I u Skoplju, Skoplje
, I30
I str. 43-52. Ovaj rad raden kao Skolski zadatak u januaru 1937.
nagraden je nagradom Kraljevske banske uprave u Skoplju.
2. Muslimansko selo u SandZaku. Hrvatski dnevnik, Zagreb, od27.
IV do 11. VIIL
J, Itlam - vjera slobodnog opredjeljenja. Muallim, 1990. br. 3, str.
22.
4. Predgovor (knjizi: Izbor hutbi i vazova). Sarajevo, 1979, str.
5-15-
5. Pripovijetke Muhammed a HazimaTulida. Predgovor knjizi. Z,em-
zemova biblioteka >>Vrelo<<. U Stampi.
,,ir-j:Ufc,l1'.s.o
un:*+ l.r1.. ti tr I 1.r*il- Li Li

(i+Jr)
vrJ-"^ g.*JE .,i J9-Ff^- f l un:+ +L fE il-. "'Jl

,r>i-,a ii- dl-l4|r-iJ rLi il ': ...J1 l+ .tr+Jl l+t-,-iJ,,
.c-'3!l cLJi ir., .a+JS-,,, i.-.,J.r.-. .r-i I f lU tr$4
"iL.(
J'^:.jJ i-ES JL-IJ.&+Jl.ri e L' r 6Ul .:.i!l 'l'.1-....L
.iiJ:;ll c,rt{.le l; dL".el
Cti"Jl &.-c ,Li[3j,r c,L.c.r:'.9*., f:+J p*$ il -. ...y1 AIS
i--,51J {:JES iil ulSJ.i..,,li--JlS et,f fs.r*llJ LililIlJ
.,J4 UiAl ri.; .rl f35 d dL"-ci i.o5Li,l .i-.J'{i-J i-----3-e
. r*+SJ I ,|aJ I li.o
9-: I '. i,.r J,r lb.l .k-L;! | '.:'.Lc
131
lVluharem Omerdid
LIST OF WORKS PUBLISHED BY PROF. KASIM HADZIE
(Summary)
' Prof. Kasim HadZid is an outstanding name in the recent

bistory,of Yugoslav Muslims. He started publishing his works
very earty, while being a secondary-school pupil in Skopje.
Since then, except for the time spent in prison, prof. Ha4ZiC
continually wrote and published his works in various papers and
periodicals. The scope fo his interest was very large: religion,
culture, art, Muslim history, politics. He wrote in a very fluent,
clear and understandable language. This bibliography of his
works is undoubtedly incomplete and therefore we shall continue
working on it. We consider it to be our debt to this zealous
Muslim thinker.
132

Glasnik Rijaseta Islamske Zajednice U SFRJ, Godina 1991., Br. 1.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glasnik Rijaseta Islamske Zajednice U SFRJ, Godina 1991., Br. 1.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GLASNTK

Rgasetrr Islamske zqjedntce u SFRJ

q GLASNIK nlbstd lslan|she 4dnre u ffR.t

,, 84 Stejt department o vjerskim slobodama u Jugoslaviji

108 Biblio grafiia objavljenih

+JJL- riJs i+"+ ajtc "/ i*;.rllo ,rlJ I

ru-rlr-l itS-iJ I 6.r.1-.1 6-.1 c/ IJ-JAJ I ;tSJ I \ Y

,rl,:a,:;,, tS c,..S-i3 Li-\JJJL-il+

,Jr.:+/;,iL J3ran y'lo ,l)-'! I .:LiLi

.rijisJ.r* trh a- (\A1Y \ t1Y) -

' l+c+l13 ; t" "'Y I Vl

I JJL-'. d- qJJ"oJl ,i* \. \

,-f.:+.r.rr lJ* Un:i+[^r p*, U .:l;.ri.:- i.--31.i \.4

19- M-essagcs of the Isra' and the rVfirfrj Mesud Hafizovi(,

Views and Opinions

Questions and Ansrvers

101 The Panorama of Mystics Hilmo Neimarlija

RELIGTJA t Sxore u NovoM oDNosu

Pitanje vjerskog poudavanja ili poudavanja o vjeri u Skolama

;- U"e*- i.-l ..JJ ; F:rJlfJJ

,a-o E 3 J J'--i :'. J J I a !r1 I i*,1 l"l.r L Lc i J J,,-i,, i-.j...rJ I

. LL: )l-^i : , ...;rll

A NEW RELATION BETWEEN RELIGION AND SCHOOL

The pending question of religious instruction at schools is

.. Poslije objavljivanja ovoga ajeta, Muhamed (a.s.) je za

8) Oplirnije o ovome vidi: Dr Jusuf RamiC, Izbor Poslanikovih hutbi, Sarajevo,

PRIKUPLJANJE I RASPODJELA ZF.'KATA

s obzirom na fikhske propise po kojima je jedino islamska

15) El-Ivlukasifi Taha el-Kubbasi, Tatbftu-5-5erlati-l-islf,miiieti f's-Siitlin bejne'l'

.,J. L.S.it(jJf ,ql i-".;t ai>.Jlr-:

sHARt A RE GULATI oNs

The obligation of givingrhe zakdt is establishgd by the text

AMANETI ISRA'A I M'IRANZA*

>>fsra<< u islamistici zyaEi nodno putovanje kojim je Allah

^ .-Prerlavanje odr2ano na mevrudu u Amfiteatru ITF-a koji su proudili studenti 25.

. .Drugi koji ovo putovanje smatraju

7ol9'r.l l g, I J'--Y l.:, Li L I

.,; Lol'.J ill;Jl l;.pl-l)t-lS L l Jtjll ll.o Jl-:^-.

:,L-..r.i i-:t-: I,.]rsl Jtill t:t^,;

3JJ* L#J:^: .,iJ I J_o lJ lJ 3)t-.oJ ls ..11! | i.l-3 :1 0 ^ li3

, MESSAGES OF THE ISRA' AND THE IT/fiRAJ

This article is the text of our lecture given on the occasion

Prije 120 godina' roden je u selu Arapl5i -kod Bosanske

el . l. I I r*+J ;lS3.,r-.o:L-,tl C)l,.ot llSiY t-l".J IJJ+*L-

,l.rj <--3 J'i{ilJ*.,j \t\Y: " ". JJ"{-tll Jl ,-';Jl .r.r-,.1

ABOUT POLITICAL ACTIVITIES OF RAIS.AL-ULAMA

DZemaludin dauleviC (1370-1938), the well-known scholar

UZice, od 19.16. godine Titovo lJLice,leZi u dolini Detinje,

uZtcg - oPrs EvLTJE dnrnnrrn

Sultan Mehmed el-Fatih zarrzeo je UZice kada je Bosnu

PROCES SInENT^q. ISLAMA

Jusuf. sin Abdulahov

Ahmed, sin Dulgera

f f"rrli katastarski popisi.:. knj. I, str. 480-481.

stava, ali ona nisu po.pisana po mahalama tako da u tom popisu

To su podaci o uZidkim muslimanskim bogomoljama' o

5; \'. Poznanovii, Zapisi i sjeCanja o starom UZicu i posljednjim uZidkim

:e) Hazim SatranoviC, KnjiZevnost Nluslimana BiH na orijentalnim jezicima, >Svje-

;"ilu;.'""iai oll;lrl ndtpis sastavio "e]1ij;*lllJ]

[fi:: i.i'iiipi, ."d;il i;'do ovaj pjtisnik

s) Gajret, X, str. 251.

PREPISIVA.CI ONTTENTALNIH DJELA

*) BaIagiC: Bo5njaci i Hercegovci u islamskoj knjilevnosti' str' 130.

el . l. I I r+J ;lS3.,r-.o:L-,tl C)l,.ot llSiY t-l".J IJJ+L-

un:+ l.r1.. ti tr I 1.ril- Li Li