www.diversoimpex.hr diverso@diversoimpex.

hr

facebook.com/diversoimpex twitter.com/diversoimpex

Prirunik za ispit - skripta

(Za internu uporabu)

VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A"

kapetan Alfonso Bezmalinovi

Diverso Impex - Split

Studeni, 2014.
 VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A"
Program obuhvaa: Pomorske karte (itanje pomorskih karti, odreivanje kursa,
odreivanje udaljenosti), Pravila izbjegavanja sudara na moru (praktian prikaz s
modelima, svijetla na brodovima, dnevni znakovi, zvuni signali), Signale
opasnosti, Konope i uzlove i Meteorologiju (vjetrovi na Jadranu). Program je propisan
Pravilnikom o brodicama i jahtama (NN broj: 27/2005, te izmjenama i dopunama: NN broj:
57/06, 80/07, 03/08, 18/09, 56/10, 97/12 i 137/13).
Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije A moe:
1.) upravljati brodicama za osobne potrebe duljine do 7 (sedam) metara i snage
porivnog ureaja do 15 kW u podruju plovidbe III a, III b, III c i IV.
2.) biti lan posade na brodicama za prijevoz putnika u podruju plovidbe III b,
3.) biti lana posade na brodicama za prijevoz tereta i ribarskim brodicama u
podruju plovidbe III (granice plovidbe vidi i daljnjem tekstu).
Pomorske karte
Navigacija je struno voenje brodice iz luke polazita do luke odredita, pa stoga
osoba koja upravlja brodicom mora biti struno osposobljena kao voditelj brodice, tj. mora
imati barem Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A.
Sve publikacije za pomorce u Republici Hrvatskoj izrauje i izdaje Hrvatski
Hidrografski Institut (HHI) sa sjeditem u Splitu, a prodaju vre ovlateni distributeri diljem
obale Hrvatskog Jadrana.
Najvanije publikacije su "Pomorske karte", te prirunici: "Peljar Jadranskog
mora", "Peljar za male brodove", "Popis svjetala i signala za maglu", "Radio-sluba",
"Tablice morskih mijena", "Oglasi za pomorce" (OZP) i dr..
Svaka pomorska karta ima svoj kataloki broj tampan u gornjem lijevom i donjem
desnom kutu i pokriva podruje koje odgovara tom broju. Karte se moraju aurirati
(ispravljati pomou OZP-a), jer inae nisu za plovidbu. Preporua se kupovati ih u ovlatenim
uredima, koji na svakoj karti peatom i datumom potvruju da je ista uredno ispravljena s
danom prodaje. Karte odabiremo iz kataloga pomorskih karata prema podruju plovidbe.
Pri vrhu karte nalazi se "legenda" koja nam kazuje koje podruje karta pokriva, koliki
je razmjer karte tj. koliko puta je podruje prikazano na karti umanjeno u odnosu na prirodnu
veliinu (primjer: 1:200.000 kazuje nam da je 1 mm na karti jednak 200.000 mm u prirodi), te
naznaka da su visine i dubine navedene u metrima.
utom bojom na karti oznaeno je kopno, plavom dubine manje od 10 metara, a
bijelom dubine vee od 10 metara. Podruje plave boje omeeno istokanim krugom s
kriiem u sredini oznaava dubinu manju od 2 metra. Podruja bijele boje unutar
istokanih zatvorenih linija oznaavaju dubine od 10 do 20 metara, a unutar isprekidanih
zatvorenih linija dubine vee od 20 metara.
Crvene vijugave linije oznaavaju podmorske kabele (struja, telefon i dr.), a crvene i
crne isprekidane linije oznaavaju podmorske cjevovode (vodovod, naftovod, plinovod,
kanalizacijski cjevovod i dr.).
Sve nabrojane podmorske instalacije poloene su na morskom dnu, pa je na mjestima
gdje su ucrtane na karti zabranjeno sidrenje, koarenje i obavljanje slinih radnji koje bi
mogle dovesti do oteenja instalacija. Po nalogu kapetanije na svakom kraju podmorske
instalacije mora se postaviti bijela ploa (pano) odgovarajue veliine na kojoj je ucrtano
"crno naopako postavljeno sidro" koje se mora vidjeti s mora, a oznaava zabranu sidrenja.
Crveno prekrieno sidro na morskom podruju karte takoer predstavlja znak
zabrane sidrenja na tom podruju.
1
Diverso Impex sva prava pridrana.
 Normalno postavljeno sidro crne boje na morskom podruju karte oznaava
"preporuljivo sidrite za sve brodove".
Brojevi na morskom podruju pomorske karte oznaavaju dubinu mora, a na
kopnenom visinu neke toke iznad povrine mora (uvijek u metrima).
Slova na morskom podruju oznaavaju vrstu morskog dna, a to je vano poznavati
radi sidrenja, koarenja i sl. Tako razlikujemo: M (mulj), P (pijesak), K (kamen), (ljunak),
k (koljke), Kor (koralji), T (trava), Hr (hrid) i dr.
Sidrenje je vezivanje broda za morsko dno, pa se mora voditi rauna o njegovoj
kvaliteti, jer se sidro mora dobro ukopati, mora dobro drati i lako se uvitlati (podii na
plovilo). Stoga je za sidrenje najpogodnije muljevito i pjeskovito dno. Preporua se, za lijepa
vremena, ispustiti u more sidrenog lanca ili konopa tri do etiri puta dubina (u metrima).
Pomorska svjetla mogu svijetliti razliitim bojama, pa tako slovo "B" oznaava
svjetlo bijele boje, "Z" zelene, "C" crvene, " ute itd.
Luka svjetla smjetena su na prilazima ili ulazima lukama i obvezno se na lijevoj
strani nalazi crveno, a na desnoj zeleno luko svjetlo (uvijek gledano s morske strane, tj.
prema ulazu u luku).
IALA - (Meunarodno udruenje svjetioniarskih slubi) je tehniki forum koji
usklauje i unapreuje rad nacionalnih organizacija (u R. Hrvatskoj "Plovput" sa sjeditem u
Splitu) za postavljanje i odravanje objekata sigurnosti plovidbe (balisaa). Postoje dva
sustava pomorskih oznaka i to:
- Lateralni, i
- Kardinalni sustav.
Oznakom lateralnog (bonog) sustava oznaava se lijeva, odnosno desna strana
kanala ili prolaza kojom plovni objekt mora ploviti, te ulazi u luke. Cijela Evropa
ukljuujui Jadransko more spada u "Zonu A". Oznake desne strane obojene su zelenom
bojom (nou zeleno svjetlo), a lijeve strane crvenom bojom (nou crveno svjetlo).
Oznakom kardinalnog sustava obiljeavaju se sigurne strane (najdublje vode) kojima
treba proi pored opasnosti (kombinacije dvaju unjeva na vrhu oznake). Oznaava se
kvadrantalno. Sjeverni (N) kvadrant nalazi se izmeu interkardinalnih smjerova NW i NE i
tako redom (E, S i W) u smjeru kazaljke na satu. Vidi Peljar ili Popis svjetala.
Ostale kratice na pomorskoj karti:
V pl (vidi plan) bez broja upuuje na malo podruje na karti vano za plovidbu,
kojemu je razmjer po deset ili vie puta manji od razmjera karte (prikazuje luke, tjesnace,
kanale, zaljeve i dr.). Najee je ucrtan na kopnenom dijelu pomorske karte gdje nema
nikakvih podataka vanih za navigaciju ili na poleini karte kod malih karata (MK). V pl s
naznakom broja - treba kupiti plan.
Za manji razmjer kaemo da je krupniji, a to znai da je karta bogatija podacima
vanim za navigaciju i time sigurnija. Vei razmjer je sitniji (karta prikazuje vee podruje).
Simbol za pomorsko svjetlo oblika je kapljice vode ili suze i crvene je boje. Ima
posebnu oznaku (takoer crvene boje) ako u magli daje zvune signale (vidi svjetlo Rt
Raanj, O. Bra).
Svako pomorsko svjetlo ima svoju karakteristiku po kojoj ga lako i jednostavno
moemo prepoznati. Ne smijemo doi u situaciju da zamijenimo svjetla, jer to moe biti vrlo
opasno, pa i pogibeljno. Stoga, karakteristiku pomorskog svjetla, valja dobro znati oitati, tj.
prepoznati ga kako svijetli. Sama karakteristika sadri: boju svjetla, nain svijetljenja,
period u sekundama, visinu svjetla iznad mora u metrima, te domet svjetla u miljama. Broj
u zagradama oznaava bljeskove u grupi (skupini), a kratica "Pot" sektor zatamnjenja, koji
je oznaen s najmanje dvije isprekidane crte. Pored zatamnjenog sektora postoji jo i crveni
sektor, kao i neki drugi, a najee oznaavaju (pokrivaju) podruja opasna za plovidbu.
2
Diverso Impex sva prava pridrana.
Stoga je u plovidbi, poglavito prema njima (sektorima), potrebno promijeniti kurs broda
udesno ili ulijevo kako bi se iz njih sigurno i brzo izalo (treba ploviti s bijelim svjetlom).
Vidi dva slijedea primjera karakteristika pomorskih svjetala:
1.) B C Bl (4) 10s 21m 15 - 10 M ita se: (B) Bijeli i (C) crveni (Bl) bljesak, (4) etiri
u grupi ili skupini, (10 s) svakih deset sekundi, (21m) dvadeset i jedan metar iznad povrine
mora, (15) petnaest milja je domet bijelog, a (10) deset milja domet crvenog svjetla.
2.) B Izo 4s 12m 6 M .. ita se: Bijelo izofazno svjetlo, svake etiri sekunde, dvanaest
metara iznad povrine mora, dometa est milja. Izofazno znai jednako trajanje svjetla i tame
(u navedenom sluaju 2s + 2s).
Vjetar i struja u navigaciji se razlikuju po smjeru za 180 stupnjeva. Vjetar se
rauna prema smjeru iz kojega dolazi (sjeverni vjetar pue iz sjevera), a struja prema
smjeru u kojega ulazi (sjeverna struja dolazi iz juga - ide prema sjeveru). Vjetar i struja
mogu nam poveati ili smanjiti brzinu ako dolaze ravno u krmu, odnosno u pramac brodice,
ili stvoriti vee ili manje zanoenje ako dolaze u bok brodice, pa o njihovom utjecaju svakako
valja voditi rauna.
Kurs (K) je kut kojega zatvara sjeverojunica (meridijan) s uzdunicom ili
pramcem brodice. Odreuje se pomou dva navigacijska trokuta (moe i dva obina
trokuta). Jednim trokutom pokrijemo ucrtanu liniju kursa (zamiljeni smjer kretanja brodice),
te uz pomo drugoga njegovu hipotenuzu dovodimo (klizanjem) do centra najblie rue
kompasa (vjetrova). Na obodu rue oitamo vrijednost naega kursa (u stupnjevima) ovisno o
kvadrantu u kojem plovimo. Kurs moe imati vrijednost od 0 - 360. Rauna se u smjeru
kazaljke na satu.
Rua kompasa podijeljena je na stupnjeve od 0 do 360 i to u smjeru kazaljke na
satu. 0 oznaava Sjever (N), 90 Istok (E), 180 Jug (S) i 270 Zapad (W).
Rua kompasa ima i podjelu na kvadrante i to: I kvadrant od 0 do 90, II od 90 do
180, III od 180 do 270 i IV od 270 do 360, odnosno 0 (sve u smjeru kazaljke na satu).
Pramac brodice uvijek iz centra rue kompasa usmjerimo prema obodu (paralelno s
naim kretanjem) i ne moe se dogoditi da pogreno odredimo kvadrant odnosno da pogreno
oitamo vrijednost naega kursa. Magnetski kompas na brodici takoer ima kompasnu ruu
podijeljenu na stupnjeve od 0 do 360 ija je 0 odnosno 360 uvijek usmjerena prema
Sjeveru (N), pa vrijednost kursa koju smo prethodno odredili na karti, pomou kormila
odravamo na kompasu i tako sigurno iz jedne pozicije stiemo u drugu poziciju.
Jedna milja ima 10 kabela ili 1852 metra. Udaljenost u navigaciji uvijek izraavamo
u miljama i kabelima. Jedan stupanj na pomorskoj karti (bilo irine ili duine) ima 60
minuta, a jedna minuta ima 60 sekunda. Udaljenost na karti mjerimo navigacijskim
estarom tako da jedan krak postavimo na toku polaska, a drugi na toku dolaska, ili izmeu
bilo koje dvije toke na karti. Ne mijenjajui razmak, postavimo estar na skalu zemljopisne
irine (lijevo ili desno) obino na nula, pet ili deset minuta radi lakeg brojenja, te oitamo
milje i kabele. Najee je milja (minuta irine) podijeljena na pet dijelova tako da svaki dio
iznosi po dva kabela, odnosno dvije desetine minute kada mjerimo zemljopisnu irinu.
Pomorstvo
Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem ija je duljina vea od 12
metara i Bruto Tonaa (BT) vea od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika.
Putniki brod je brod ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, a pomorski teretni
brod je brod koji nije putniki (prevozi teret i smije prevoziti do 12 putnika).
Jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe
ili za gospodarsku djelatnost ija je duljina vea od 12 metara i koji je namijenjen za dulji
boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 osoba ili putnika.

3
Diverso Impex sva prava pridrana.
 Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija
je duljina vea od 2,5 metara, ili ukupna snaga porivnih strojeva vea od 5 kW.
Pojam brodica ne obuhvaa:
- plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja
ili obavljanja radova,
- plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja,
- kanue, kajake, gondole i pedaline,
- daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima,
Razlikujemo "brodice za osobne potrebe", "brodice za javne svrhe" i "brodice za
gospodarske svrhe".
Upisana brodica mora imati oznaku, a moe imati i ime, koje odreuje vlasnik.
Oznaku ine dva slova iz imena kapetanije ili ispostave kod koje je brodica upisana
i broj koji oznaava redni broj pod kojim je brodica upisana u Oevidnik brodica. Oznaka
mora biti ispisana s obje strane slobodnog boka pramanog dijela brodice i to uoljivom
bojom (razliitom od podloge). Primjer: "10 - ST" (broj, pa slova) oznaka je brodice za
gospodarske i javne svrhe, a "ST - 10" oznaka je brodice za osobne potrebe. Ispred oznake,
brodica za javne svrhe mora imati kraticu "RH".
Nakon izvrenog upisa kapetanija ili ispostava koja je brodicu upisala, izdaje vlasniku
"Dozvolu za plovidbu brodice", koja sadri sve podatke o brodici i vlasniku, kao i naznaku
dokle vrijedi pregled brodice.
"Dozvola za plovidbu brodice" i "Uvjerenje za voditelja brodice kategorije A"
moraju se stalno nalaziti na brodici u plovidbi. Neposjedovanje navedenih isprava pomorski
je prekraj i povlai za sobom propisanu novanu kaznu. Nadzor nad brodicom, njezinom
opremom, ispravama i posadom obavljaju ovlateni slubenici lukih kapetanija ispostava
kapetanija.
Brodica koja se ne upisuje u Oevidnik brodica smije se udaljavati od obale kopna ili
otoka najvie do 500 metara i smije istovremeno prevoziti najvie dvije osobe.
Osoba koja vesla brodicom mora imati barem 12 godina.
Sposobnost brodice za plovidbu utvruje se pregledom, kojega obavlja kapetanija ili
njezina ispostava uz propisanu novanu naknadu. Razlikujemo:
- Osnovni,
- Redovni, i
- Izvanredni pregled.
Osnovni pregled obavlja se prije upisa brodice u Oevidnik, kao i poslije svake
obnove brodice ili promjene namjene.
Redovni pregled obavlja se u propisanim rokovima i to:
1. Za gospodarske i javne svrhe svake dvije godine (pregled trupa na suhom svake
etiri godine).
2. Svakih pet godina za brodice za osobne potrebe dulje od 7 metara i snage
porivnog ureaja veeg od 15 kW. Ako je snaga porivnog ureaja manja od 15 kW
"Dozvola za plovidbu" izdaje se s valjanou "trajno".
3. Za prijevoz putnika i iznajmljivanje svake godine (pregled trupa na suhom svake
tri godine).
Izvanredni pregled obavlja se kada brodica pretrpi pomorsku nezgodu (nasukavanje,
sudar, potapanje, oteenje trupa ili opreme, poar i sl.) kao i u sluaju kada postoji opravdana
sumnja da brodica ne ispunjava propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu.
4
Diverso Impex sva prava pridrana.
 Podruja plovidbe brodica (i jahti)
Brodica ovisno o svojoj veliini, konstrukciji i drugim tehnikim karakteristikama
moe ploviti u sljedeim podrujima plovidbe:
1. Podruje plovidbe I - obuhvaa meunarodnu plovidbu svim morima i vodama
koje su pristupane s mora.
U podruju plovidbe I moe postojati sljedee ogranienje:
- I a - do 20 Nm od obale kopna ili otoka.
2. Podruje plovidbe II - obuhvaa meunarodnu plovidbu Jadranskim morem;
U podruju plovidbe II moe postojati sljedee ogranienje:
- II a - do 12 Nm od obale kopna ili otoka.
3. Podruje plovidbe III - obuhvaa plovidbu unutarnjim morskim vodama, vodama
koje su pristupane s mora i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, a za ribarske brodice
duljine vee od 7 metara i ekoloko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske (ZERP).
U podruju plovidbe III mogu postojati sljedea ogranienja:
- III a - do 6 Nm od obale kopna ili otoka;
- III b - do 3 Nm od obale kopna ili otoka;
- III c - do 1 Nm od obale kopna ili otoka;
4. Podruje plovidbe IV koje obuhvaa plovidbu lukama, zaljevima, rijekama
hrvatskoga Jadranskog slijeva do granica do koje su one plovne s morske strane, te
Prokljanskim jezerom.
Prema tipu gradnje razlikujemo sljedee brodice:
- pasara (ima odsjeenu krmu - takozvano zrcalo),
- gajeta (ima otar pramac i krmu, iroka i stabilna),
- guc (slian gajeti samo to je ui, ima "kaf" na pramcu),
- leut (ima otar pramac i krmu, kaf na pramcu i krmi),
- batana (ima ravno dno i ravnu krmu),
- gliser/jet ski (posebna izvedba - klizi po povrini mora),
- jedrilica, portska jedrilica i dr.
Brodice se najee izrauju od stakloplastike i drva. Manje brodice izrauju se i od
nepromoive gume (moe biti kombinirana gradnja - dno od stakloplastike, a trup od
napuhane gume-tubusa). U praksi se jo koristi: aluminij, elik, vodonepropusna "perploa",
armirani beton i drugo.
Nain gradnje brodice moe biti: kalupiranje ili lijevanje, spajanje, lijepljenje,
zavarivanje i sl. Kod drvenih brodica razlikujemo dodirni, preklopni, dijagonalni i
dvostruko dijagonalni nain. Gumene brodice obino se lijepe.
Dimenzije brodice su: duljina, irina, visina i gaz.
Svaka brodica ovisno o namjeni i kategoriji plovidbe mora imati propisanu opremu
(Vidi primjer u nastavku).
Skuter i jet ski od obvezne opreme moraju imati sigurnosnu narukvicu i konveksni
retrovizor, a ako se iznajmljuju i mogunost daljinskog zaustavljanja s obale. Osobe koje se
nalaze na skuteru i jet skiu moraju imati na sebi prsluke za spaavanje i sigurnosne
kacige. Na gliseru koji vue skijaa, padobranca ili osobu na gumenom jastuku ispunjenom
zrakom ili slino, na moru ili nad morem pored najmanjeg broja lanova posade propisanim
ovim Pravilnikom, mora se nalaziti jo jedna osoba koja nadzire skijaa, padobranca ili druge
osobe i daje im upute.
Konopi se najee izrauju od raznih plastinih masa. elik-ela (eline konope)
susreemo kod brodica namijenjenih ribolovu i prijevozu tereta, kao i kod jedrilica. Konopi
5
Diverso Impex sva prava pridrana.
biljnog podrijetla rijetko se koriste na brodicama, jer su nepraktini. Konope i elik-ela valja
uvati od utjecaja sunca i mora (spremati ih u potpalublje) i obvezno zamijeniti kada se
primijete oteenja (puknua niti i sl.). U privitku vidi uzlove koji se najvie koriste u praksi:
- muki uzao,
- zastavni uzao,
- vrzin uzao,
- sidreni uzao, i
- panjak.
Meteorologija
Meteorologija je znanost koja se bavi prouavanjem fizikog stanja atmosfere, a
krajnji joj je cilj predvianje vremena i izrada vremenskih izvjea.
Najnii sloj atmosfere naziva se troposfera (do cca 10 km visine). U njoj se dogaaju
sve vremenske promjene bitne za ivot na Zemlji i sadri preko 90% ukupne atmosferske
mase (zbog gravitacije). Samo u njoj nastaju oblaci, padaju oborine i dr.
Vrijeme je trenutano stanje atmosfere nad nekim podrujem. Opisuje se pomou
elemenata vremena ili meteorolokih elemenata kao to su: temperatura, tlak i vlanost
zraka, vidljivost, naoblaka, oborine, vjetar, stanje mora (valovi) i sl.
Vjetar je horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg prema podruju nieg
tlaka zraka. Ako izmeu dva mjesta na zemljinoj povrini nema razlike u tlaku zraka nee
biti ni vjetra. Razlika u tlaku nastaje radi nejednakog zagrijavanja mora i kopna. Kopno se
brzo grije i brzo hladi, dok se more sporo grije, ali sporo i hladi.
Na Jadranu razlikujemo osam razliitih vjetrova, koji puu iz slijedeih smjerova:
- Tramontana iz sjevera ili Norda (N),
- Bura iz sjeveroistoka ili Nordista (NE),
- Levanat iz istoka ili Ista (E),
- Jugo ili iloko iz jugoistoka ili Saudista (SE),
- Otro iz juga ili Sauda (S),
- Lebi iz jugozapada ili Saudvesta (SW),
- Ponente ili Pulenat iz zapada ili Vesta (W), te
- Maestral iz sjeverozapada ili Nordvesta (NW).
Smjer vjetra utvruje se na otvorenom moru gdje nema prirodnih prepreka.
Najopasniji vjetar na Jadranu je bura. Predznak za buru je pojava kape od bijelih
oblaka iznad primorskih planina (kapa raste - bura jaa i obrnuto), te suhi zrak, oseka (niska
voda), porast tlaka zraka i dr. Bura je hladan vjetar, pue na "refule" s kopna prema moru,
stvara neugodnu morsku prainu i u vrlo kratkom vremenu dosie orkansku snagu. im se
uoe znakovi preporua se odmah skloniti u najbliu uvalu ili luku.
Drugi neugodan vjetar je jugo. Predznak za jugo je pojava sumaglice na
jugoistonom dijelu obzora, poveana vlanost zraka, plima (visoka voda), pad tlaka zraka,
poveavanje oblanosti i dr. Jugo pue ujednaeno s mora prema obali, donosi kiu i jaa
postupno, tako da imamo dovoljno vremena sigurno se zakloniti.
Maestral je ugodni ljetni vjetar, pue iskljuivo danju, osvjeava, a u uskim
kanalima (Hvarski, Peljeki kanal i dr.) zna biti dosta jak, pa pogoduje ljubiteljima jedrenja, a
ponaosob daskaima, koji znaju i mogu biti vrlo opasni za pomorski promet.
Nevera je ljetna oluja, koja se ne moe sigurno predvidjeti, zna biti vrlo jaka, ali je
kratkotrajna. Dolazi iz smjera NW do SW i praena je jakom kiom. Skloniti se u najbliu
luku, uvalu, zaljev i sl. Nakon njenog prestanka ubrzo ponovno zavlada lijepo vrijeme.
Postoje zatvoreni vrtloni bariki sustavi i to visokog tlaka zraka (anticiklone) i
niskog tlaka zraka (ciklone).
Anticiklona donosi lijepo, a ciklona runo vrijeme. Pribliavanjem anticikloni tlak
zraka raste dok pribliavanjem cikloni tlak zraka opada. Na sjevernoj polukugli zrak u
6
Diverso Impex sva prava pridrana.
cikloni struji u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu, a u anticikloni u smjeru
kazaljke na satu (posljedica rotacije Zemlje, centrifugalne sile i sile trenja takozvana
Koriolisova sila).
"Meteoroloko izvjee" za podruje Jadrana izrauje Dravni hidrometeoroloki
zavod R. Hrvatske (DHZ) - Pomorski meteoroloki centar u Splitu (PMC) barem tri puta
dnevno (0600, 1200 i 1800 sati po UTC-u). Prije poetka putovanja isto se moe pogledati na
oglasnoj ploi luke kapetanije. Moe se dobiti internetom i uti na vijestima na graanskim
radijskim postajama (prognoza za pomorce).
Obalne radijske postaje (ORP) u sastavu Plovputa iz Splita (Rijeka radio, Split radio
i Dubrovnik radio) emitiraju ga na hrvatskom i engleskom jeziku tri puta dnevno u
propisano vrijeme (konzultirati informativnu kartu HHI-a ili knjigu "Radio sluba").
Plovidba uz obalu i red u lukama
Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom.
Nadzor nad provoenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih
morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi kapetanija.
Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci ne smije zapoeti prije nego
se iskrcaju putnici.
Ukrcavanje putnika na brod ili brodicu moe zapoeti nakon to se brod odnosno
brodica opskrbe pogonskim gorivom.
Brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim
vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se pribliavati obali, i to:
1. brodovi i hidroavioni, na udaljenost manju od 300 m;
2. jahte na udaljenost manju od 150 m;
3. motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 m.
Polijetanje/slijetanje hidroavionom kapetanija moe odobriti na udaljenosti
manjoj od 300 m uz uvjet da mjesto polijetanja/slijetanja bude objavljeno u Oglasu za
pomorce.
Iznimno plovila mogu ploviti i na manjim udaljenostima od obale radi
uplovljavanja u luku i sidrite ili pristajanja uz obalu ako to zahtijeva konfiguracija
plovnog puta, ali su pri tome duni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i brzo
obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.
Brodice na vesla, daske za jedrenje i jahanje na valovima, kanui, kajaci, gondole,
sandoline i pedaline smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 m od obale.
U vodenom prostoru pored plae jahte i brodice moraju ploviti na udaljenosti
veoj od 50 m od ograde ureene plae, odnosno 150 m od obale prirodne plae.
Gliseri i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zranom jastuku i
sl.) mogu glisirati samo na udaljenosti veoj od 300 metara od obale i to na podruju na
kojem istima nije zabranjeno glisirati.
Podruja na kojima je gliserima i brodicama za mlazni pogon zabranjeno
glisirati, odreuje kapetanija.
Zabranjeno je, bez odobrenja kapetanije, kupanje i plivanje u lukama i
prilazima luka, uskim vodenim prolazima i kanalima i u kojima se obavlja plovidba.
Zabranjeno je jedrenje na dasci u podruju ulaza u luku, u uskim prolazima gdje
se odvija plovidba brodova i brodica, te unutar ureene plae.
Osobe koje obavljaju podvodni ribolov ili neku drugu aktivnost pod morem
moraju za vrijeme ronjenja po morskoj povrini za sobom povlaiti uti ili naranasti
balon iji promjer ne smije biti manji od 30 cm.
Ako se odrava portsko natjecanje u podvodnom ribolovu ili nekoj drugoj aktivnosti
pod morem, nain oznaavanja natjecatelja i prostora za natjecanje odreuje kapetanija.
7
Diverso Impex sva prava pridrana.
 Zabranjeno je kupaima plivati izvan ograenog vodenog prostora ureene plae.
Zabranjeno je kupaima plivati na udaljenosti veoj od 100 m od obale prirodne
plae.
U kanalima i tjesnacima brodovi krai od 20 metara moraju se sklanjati veim
brodovima s puta, a ako ele prijei kanal moraju to initi najkraim putem, tj. okomito
na smjer pruanja kanala ili tjesnaca.
U luci je zabranjeno:
1) onemoguiti pristup napravama za privezivanje;
2) premjetati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i ureaje drugog plovnog objekta
osim kad je to potrebno radi spreavanja neposredne i oite tete ili kad je to potrebno zbog
dolaska ili odlaska plovnog objekta;
3) vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave i ureaje koji nisu
namijenjeni za privezivanje i kretati se po njima;
4) neovlateno postavljati, premjetati, mijenjati, uklanjati ili oteivati plovidbene i
druge oznake ili naprave za privezivanje;
5) oteivati operativne obale tekim vozilima, smjetanjem tekih predmeta preko
doputenog optereenja, zabijati u obalu klinove, grede i sl., te dizati kamenje s obalnih
zidova obavljati bilo koju drugu radnju kojom se nanosi teta operativnim obalama;
6) zavarivati, loiti vatru na otvorenom ognjitu na obali ili na plovnom objektu i na
napravama za privezivanje;
7) istiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog objekta;
8) zagaivati zrak isputanjem praine, dima i drugih plinova iznad dozvoljenih
koliina utvrenih posebnim propisima;
9) drati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra
broda,
10) kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vui ili uiti skijanje na vodi;
11) na istezalitu drati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi drati bilo
kakav materijal;
12) obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube,
opreme i stroja izvan uobiajenih poslova;
13) spaljivanje otpada na plovnom objektu;
14) na bilo koji nain ugroavati sigurnost plovidbe, ljudskih ivota i okolia.
Radnje iz toaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog lanka zabranjeno je
obavljati i na sidritu luke.
Radnje iz toaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog lanka mogu se obavljati u
brodogradilitima, a u ostalim lukama samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja
lukom uz suglasnost kapetanije.
Izbjegavanje sudara na moru
Definicije:
- Jarbolno svjetlo je bijele boje, postavljeno na jarbolu i osvjetljava luk obzora od
225 po pramcu.
- Bona svjetla su: zeleno na desnom, a crveno na lijevom boku. Osvjetljavaju luk
obzora od po 112,5 (skupa pokrivaju sektor jarbolnog svjetla).
- Krmeno svjetlo je bijele boje, postavljeno na krmi broda i osvjetljava luk obzora od
135 po krmi.
- Kruno svjetlo se postavlja na najvidljivijem mjestu na brodu i osvjetljava luk
obzora od 360.
8
Diverso Impex sva prava pridrana.
 - Svjetlo za tegljenje je ute boje, postavljeno iznad krmenog svjetla i osvjetljava luk
obzora od 135.
- Jedan dugi signal (zvukom ili svjetlom) traje 4 - 6 sekundi.
- Jedan kratki signal traje jednu sekundu.
- Dnevni znakovi (kugla, unj s vrhom prema dolje, dvounj spojen s vrhovima,
dvounj spojen s bazama, koara, i dr.) su crne boje, promjera 60/30 cm, a istiu se samo za
dnevnog svjetla i to na najvidljivijem mjestu na brodu ili brodici (vidi u privitku).
- Svjetla se pokazuju u plovidbi od zalaska do izlaska sunca, a danju u uvjetima
slabe vidljivosti (magla, oborine i sl.). U takvim uvjetima potrebno je pojaati osmatranje,
smanjiti brzinu i oglaavati se prema ovim Pravilima.
Svjetla za brodove na mehaniki pogon
- Motorna brodica kraa od sedam metara i brzine manje od sedam vorova mora
stalno pokazivati jedno bijelo kruno svjetlo. Ako ima kabinu pokazivat e i bona svjetla,
ako je to mogue.
- Motorna brodica duljine do 12 metara pokazivat e bona i bijelo kruno
svjetlo. Ista svjetla e pokazivati i brodica kraa od sedam metara ako je bra od 7
vorova.
- Brod duljine do 50 metara pokazivat e jedno jarbolno, bona i krmeno svjetlo.
- Brod dulji od 50 metara pokazivat e dva jarbolna svjetla (na dva jarbola) od
kojih je prednje na manjoj visini, bona i krmeno svjetlo.
Svjetla za brodove na vesla i jedra
- Brodica na vesla i jedra duljine manje od 7 metara ne mora stalno pokazivati
nikakva svjetla, ali mora u pripremi imati runu svjetiljku ili "fenjer" s bijelim svjetlom
radi oznaavanja pozicije u sluaju kada postoji rizik od sudara.
- Plovilo na jedra duljine do 20 metara moe pri vrhu jarbola pokazivati samo
kombiniranu svjetiljku (bona svjetla i krmeno u jednoj svjetiljci).
- Brod na jedra dulji od 20 metara mora stalno pokazivati bona i krmeno svjetlo,
a pored njih pri vrhu jarbola moe (ali ne mora) pokazivati dva kruna svjetla u okomici i to
crveno iznad zelenog.
- Napomena: Jedrenjaci krai od 20, pa ak i oni krai od 7 metara mogu
pokazivati sva svjetla jedrenjaka duljeg od 20 metara, ali ne moraju.
- Motorni jedrenjak je brod ili brodica koja se istovremeno kree kroz vodu pomou
mehanikog porivnog ureaja i jedara i smatra se brodom na mehaniki pogon, pa je duan
pokazivati sva svjetla broda na mehaniki pogon u odnosu na svoju duljinu.
Svjetla za ostale brodove
- Usidreni brod pokazivat e jedno kruno bijelo svjetlo na pramanom dijelu.
Ako je dulji od 50 metara jo jedno kruno bijelo svjetlo na krmenom dijelu broda, ali na
manjoj visini, a ako je dulji od 100 metara upalit e jo i sva radna (palubna) svjetla.
- Brod nesposoban za manevriranje pokazivat e dva crvena kruna svjetla u
okomici.
- Nasukani brod pokazivat e dva kruna crvena svjetla u okomici i svjetla
usidrenog broda ovisno o duljini (dobro je usidren i potpuno nesposoban za manevriranje).
- Brod ograniene sposobnosti manevriranja pokazivat e tri kruna svjetla u
okomici i to: crveno - bijelo - crveno.
- Brod ogranien svojim gazom pokazivat e tri crvena kruna svjetla u okomici.
9
Diverso Impex sva prava pridrana.
 - Brod koji isti mine pokazivat e tri zelena kruna svjetla postavljena u kri pri
vrhu jarbola. Ne pribliavati se 1000 metara po krmi i 500 metara po bokovima.
- Teglja zauzet tegljenjem pokazivat e dva jarbolna svjetla u okomici na
prednjem jarbolu, bona svjetla, krmeno i iznad njega uto svjetlo za tegljenje.
Kada je duljina teglja vea od 200 metara (raunajui od krme tegljaa do krme
zadnjeg objekta u teglju), umjesto dva, na prednjem jarbolu pokazivat e tri jarbolna svjetla
u okomici.
- Tegljeni brod (objekt) pokazivat e bona i krmeno svjetlo. Ako nije mogue treba
ga osvijetliti na neki drugi nain da se oznai njegova prisutnost u teglju (reflektorom s
tegljaa).
- Brod zauzet ribolovom pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to zeleno
iznad bijelog kada koari, odnosno crveno iznad bijelog kada je zauzet bilo kojom
vrstom ribolova osim koarenja.
- Peljarski brod (pilotina) kada je u slubi pokazivat e dva kruna svjetla u
okomici i to bijelo iznad crvenog.
Dnevni znakovi
- Usidreni brod istaknut e crnu kuglu na pramanom dijelu bez obzira na duljinu.
- Brod nesposoban za manevriranje istaknut e dvije crne kugle u okomici.
- Nasukani brod istaknut e tri crne kugle u okomici.
- Motorni jedrenjak kada plovi, istaknut e crni unj s vrhom prema dole.
- Brod ograniene sposobnosti manevriranja istaknut e tri signalna crna tijela u
okomici i to: kugla - dvounj spojen s bazama - kugla.
- Brod ogranien svojim gazom istaknut e crni valjak (cilindar).
- Brod koji isti mine istaknut e tri crne kugle postavljene u kri.
- Teglja i tegljeni objekt (brod) istaknut e po jedan crni dvounj spojen s
bazama samo ako je duljina teglja vea od 200 metara.
- Peljarski brod u slubi istaknut e zastavicu "H" (bijelo - crvene boje) po
Meunarodnom signalnom kodeksu.
- Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova istaknut e crni dvounj spojen s
vrhovima. Ako je krai od 20 metara moe istaknuti samo znak oblika koare.
Zvuni signali brodova koji se meusobno vide
- Jedan kratki signal (.) oznaava promjenu kursa udesno.
- Dva kratka signala (..) oznaavaju promjenu kursa ulijevo.
- Tri kratka signala (...) oznaavaju vonju krmom.
- Najmanje pet kratkih signala (.....) ili vie oznaavaju upozorenje drugom brodu
kada se ne razumiju njegove namjere.
Kada brod nailazi iza Rta (punte) ili iza zavoja u rijeci ili kanalu i ne moe vidjeti
drugu stranu, oglasit e se jednim dugim (-) signalom. Brod koji se nae s druge strane i
uje navedeni signal, oglasit e se takoer jednim dugim zvunim signalom.
U uskim kanalima i tjesnacima u pravilu nije doputeno pretjecanje.
Ako brod ipak eli pretjecati brod ispred sebe pitat e ga za doputenje i to s dva
duga i jednim kratkim zvunim signalom ako ga eli pretjecati s njegove desne strane,
odnosno s dva duga i dva kratka zvuna signala ako ga eli pretjecati preko njegove
lijeve strane.
Ako se upitani brod slae odgovorit e jednim dugim, jednim kratkim, jednim
dugim i jednim kratkim zvunim signalom. Ukoliko pak nita ne odgovori pretjecanje se ne
smije poduzeti. Pored zvunih signala preporua se koristiti VHF radijsku postaju - kanal 16 i
svjetlo (ako je to mogue).

10
Diverso Impex sva prava pridrana.
 Zvuni signali pri ogranienoj vidljivosti (u magli)
Prema Pravilniku o brodicama sredstvo za zvuno oglaavanje dune su imati brodice
bez obzira na namjenu, ako im je plovidba dozvoljena u granicama unutarnjih morskih voda i
teritorijalnog mora Republike Hrvatske.
- Svi brodovi oglaavat e se u magli sirenom u vremenskim razmacima od dvije
minute, osim usidrenog i nasukanog broda, koji e se oglaavati zvonom i/ili gongom u
razmacima od jedne minute. Gong moraju imati brodovi dulji od 100 metara.
- Brod na mehaniki pogon u plovidbi oglaavat e se jednim dugim zvunim
signalom.
- Brod koji plovi na jedra, brod zauzet tegljenjem, brod zauzet ribolovom, brod
nesposoban za manevriranje, brod ograniene sposobnosti manevriranja i brod
ogranien svojim gazom oglaavat e se jednim dugim zvunim signalom popraenim s
dva kratka.
- Peljarski brod u slubi oglaavat e se s etiri kratka zvuna signala.
- Usidreni brod oglaavat e se brzom zvonjavom na pramanom dijelu broda u
trajanju od 5 sekundi, a dulji od 100 m i gongom na krmi i to odmah nakon zvonjave.
- Nasukani brod oglaavat e se isto kao usidreni, samo to prije i poslije brze
zvonjave mora dati po tri odvojena udarca zvonom.
Pravila za izbjegavanje sudara na moru
- Kada se dva plovila na mehaniki pogon pribliavaju iz suprotnog smjera, svaki
mora promijeniti kurs udesno. Radnja mora biti izvrena pravovremeno i odluno.
- Kada se kursovi dvaju brodova na mehaniki pogon presijecaju tako da postoji
opasnost od sudara, izbjegavat e onaj brod, koji vidi drugoga preko svoje desne strane. Brod
s pravom puta zadrat e svoj kurs i brzinu i stalno pratiti kretanje broda koji ustupa put.
Rizik sudara utvruje se pomou pramanog kuta na brod koji dolazi s desne strane. Ako se
kut naglo smanjuje brod prolazi po pramcu. Ako se kut naglo poveava brod prolazi po
krmi. Ako se pramani kut ne mijenja ili se sporo mijenja postoji rizik od sudara i valja
izbjegavati sukladno pravilima.
- Brod koji pretjee brod ispred sebe, na otvorenom moru, (pribliava mu se po
krmi) moe tu radnju obaviti promjenom kursa udesno ili ulijevo vodei rauna o
brodovima koji dolaze iz suprotnog smjera, s tim da nikada ne smije presijecati kurs brodu
kojega pretjee. Jedrenjak nema prednost ako pretjee brod ispred sebe.
- Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u razliiti bok (jedan u lijevi,
a drugi u desni) izbjegavat e onaj koji prima vjetar u lijevi bok (s lijeve strane).
- Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u isti bok (oba u lijevi ili oba
u desni) izbjegavat e onaj koji se nalazi u privjetrini (ima jai vjetar).
- Brod koji izlazi iz luke ima prednost pred brodom koji ulazi u luku.
Signali pogibelji
Koriste se iskljuivo u situacijama kada se brodica i sve osobe na njoj nalaze u
ivotnoj opasnosti - praktiki prije naputanja plovila. Odluku o proglaavanju pogibelji
donosi voditelj brodice, koji nakon toga odailje jedan ili vie meunarodnih signala za
oznaavanje pogibelji. Svaka brodica kada uje ili vidi jedan od signala pogibelji duna je
odmah krenuti u pomo osobama u pogibelji, izvijestiti najbliu Luku kapetaniju ili
ispostavu, koja ga moe i osloboditi obveze pruanja pomoi na moru i koja e preuzeti
rukovoenje akcijom.
Signali pogibelji dijele se na: Radio, Vizualne i Zvune signale.
Nabrojit emo neke najee u uporabi:
- tri puta izgovaranje rijei "MAYDAY" (MEJDEJ) na VHF kanalu 16,
11
Diverso Impex sva prava pridrana.
 - rakete sa crvenim zvjezdicama,
- rakete s padobranom,
- rune buktinje,
- dimne kutije koje isputaju dim ute ili naranaste boje,
- ritmiko dizanje i sputanje rairenih ruku,
- improvizirana vatra koja stvara gusti crni dim (ne smije se koristiti benzin),
- davanje (SOS) "ES O ES" signala (tri kratka, tri duga, tri kratka) prikladnom
svjetiljkom,
- davanje istog signala zvunom napravom, neprekidan zvuk proizveden bilo
kojom zvunom napravom,
- pojedinana pucnjava iz vatrenog oruja u razmacima od po jedne minute i
dr.
OPREMA BRODICE ZA OSOBNE POTREBE - KATEGORIJA III b
(plovidba ograniena na 3 Nm od obale kopna ili otoka)
Trup i oprema
1. sidro propisane mase u skladu s Pravilima o gradnji brodica Hrvatskog registra brodova
(HRB-a)
2. sidreno ue ili lanac duljine od 25 do 100 metara
3. bitve ili neki drugi ureaji za privez;
4. 3 ueta za privez prikladne duljine i prekidne vrstoe
5. kabli s ispolcem
6. 2 vesla odgovarajue duine s 4 palca raalja ili priuvni mehaniki ureaj i aklja
(brodicu opremiti prema procjeni kapetanije/ispostave)
7. kormilarenje u nudi (rezervno, runo ili sl. zahtijeva se za brodice za koje ne postoji
mogunost izravnog kormilarenja)
Strojni ureaj
8. komplet alata za odravanje porivnog stroja
9. odgovarajua koliina rezervnih dijelova koji osiguravaju rad stroja

Sredstva za spaavanje
10.prsluk za spaavanje za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe (odrasli i
djeca)
11.sigurnosno ue (zahtijeva se za brodice na jedra)
12.kutija prve pomoi s propisanim sadrajem
Sredstva za signalizaciju i navigacijska pomagala
13.propisana svjetla prema pravilima za izbjegavanje sudara na moru
14.dnevne oznake prema pravilima za izbjegavanje sudara (ne zahtijeva se za brodice do 10
m duljine)
15.sredstvo za zvuno oglaavanje
16.vodootporna baterijska svjetiljka
17.informativna karta (karta 101 - INFO)
18.2 kutije ibica ili upalja u nepromoivom omotu
Oprema za spreavanje zagaenja
19.posuda ili vreica za prikupljanje krutih tvari
20.posuda za prikupljanje otpadnih ulja (zahtijeva se za brodice koje imaju ugraeni porivni
ureaj)
21. sredstvo za upijanje i odvajanje zauljenih ostataka (zahtijeva se za brodice s ugraenim
porivnim ureajem).
12
Diverso Impex sva prava pridrana.
 Meusobne obveze brodova - izbjegavanje sudara na moru

Brod na mehaniki pogon Brod na jedra Motorni jedrenjak

Nasuprotni kursevi Krianje kurseva Ima prednost. Zadrava

kurs i brzinu.

Oba udesno. Radnju izvriti odluno i pravovremeno. Mijenja kurs udesno i zaobilazi po krmi.
Krianje kurseva Mora izbjegavati. Krianje kurseva Ima prednost. Zadrava
Najbolje udesno i puni kurs i brzinu.
krug preko desne strane.

Ima prednost
Mijenja kurs udesno i zaobilazi po krmi.
Krianje kurseva Mijenja kurs udesno. Krianje kurseva Daje upozorenje (..... ili vie).
Ako nema reakcije-izbjegava
iako ima prednost.

Ima prednost
Zadrava kurs i brzinu. Ne poduzima izbjegavanje, a mora.
Pretjecanje Bilo da je na mehaniki pogon, Jedrenjaci
na jedra ili motorni jedrenjak Smjer vjetra
mora se ukloniti brodu kojega
pretjee. Moe preko lijevog ili
desnog boka ne presjecajui Vjetar u lijevi bok Vjetar u desni bok.
mu kurs po pramcu.

Ima prednost. Izbjegava. Ima prednost.

Zadrava kurs i brzinu. Bri je - mora izbjegavati. Mijenja kurs udesno (niz vjetar). "Zadrava" kurs.

Jedrenjaci Jedrenjaci
Smjer vjetra Smjer vjetra

U privjetrini (izbjegava). U privjetrini

Oba primaju vjetar (izbjegava).
u lijevi bok. Oba primaju vjetar
u desni bok.

U zavjetrini
U zavjetrini (ima prednost). (ima prednost)
 Navigacijska i ostala svjetla na plovilima

Brod na mehaniki pogon < 50 m

(ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)

Brod na mehaniki pogon > 50 m

(ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)

Teglja tegli - tegalj je < 200 m

(ne smiju se vidjeti krmena svjetla i uto svjetlo)

Teglja tegli - tegalj je > 200 m

(ne smiju se vidjeti krmena svjetla i uto svjetlo)

Teglja tegli danju - tegalj je > 200 m

(ujedno je i brod ograniene sposobnosti manevriranja)
 Brodica na jedra i vesla duljine < 7 m

Jedrenjak duljine 7 do 20 m
(vidi kombinirano trobojno svjetlo - slika 4.)

Brod na jedra > 20 m

(na slici 1. i 2. ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)
 Motorni jedrenjak u plovidbi (danju)

Brod zauzet koarenjem

(na slici 1. i 2. ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)

Brod zauzet ribolovom osim koarenja

(na slici 1. i 2. ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)
Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova (danju)

Brod nesposoban za menevriranje

(pluta - nou)

Brod nesposoban za menevriranje

(danju)
 (nou) (danju)

Brod ograniene sposobnosti manevriranja

(nou) (danju)

Brod vri razminiranje

Brod ogranien svojim gazom

(danju)
 Brod ogranien svojim gazom
(ne smije se vidjeti krmeno svjetlo)

Peljarski brod - pilotina u plovidbi

(nou)

Usidreni brod duljine > 100 m (nou)

 Nasukani brod (danju)

Nasukani brod duljine > 100 m (nou)

Usidreni peljarski brod - pilotina (danju)

Usidreni peljarski brod - pilotina (danju)

Izvor: Internet - www.pfst.hr

DNEVNI ZNAKOVI

KUGLA

UNJ (STOAC) S VRHOM PREMA GORE

UNJ (STOAC) S VRHOM PREMA DOLE

DVOUNJ (DVOSTRUKI STOAC) SPOJEN S BAZAMA

DVOUNJ (DVOSTRUKI STOAC) SPOJEN S VRHOVIMA

VALJAK ILI CILINDAR

KOARA
 SEKTORI NAVIGACIJSKIH SVJETALA

Kruno svjetlo (360o - crveno)

jarbolno svjetlo bijelo 225

krmeno svjetlo bijelo 135
bono svjetlo crveno 112,5
bono svjetlo zeleno 112,5

Izvor: Internet - www.aventin.hr

 Praktini vorovi (uzlovi)

Muki uzao Panjak Panjak bez kraja

Vrzin uzao Zastavni uzao Uarski uzao

Sidreni uzao Plutain uzao

Izvor: Internet - www.morsko-prase.hr