11/21/2017 Zdravlje i sigurnost: Azbest - SAMANCTA

Azbest
Zdravlje i sigurnost

1. to je azbest?
Azbest je vlaknasti, mehaniki vrst materijal, vrlo otporan na toplinsko i
kemijsko djelovanje. esto se stavlja u tkanine koje se mogu upotrebljavati za
ojaanje cementa i plastike.

2. Koje vrste opasnih tvari postoje?

Postoji nekoliko vrsta azbesta:
aktinolit
amozit (smei azbest)
antofilit
krizotil (bijeli azbest)
krokidolit (plavi azbest)
tremolit.

Krokidolit i amozit dva su najopasnija oblika azbesta udisanje njihovih vlakana

predstavlja najvei rizik za zdravlje. Krokidolit je izbaen iz upotrebe 1970-ih
godina. Meutim, jo uvijek ga dosta ima u starijim objektima.

Zapamtite: azbest nije tetan sve dok ga se ne dira. Opasan je ako se

ree, bui ili na bilo koji nain oteuje.

3. Gdje se moe nai?

Azbest se kao izolacijski materijal jo uvijek moe nai u nekim graevinama, ali
se upotrebljavao i u oblogama konica te za brtvljenje cijevi i bojlera (npr. na
brodovima). Jo ga moda ima u nekim starijim graevinama, ali se uklanja pri
njihovoj obnovi. Openito je primjena azbesta u novije vrijeme svedena na
najmanju mjeru jer su postala dostupna manje opasna zamjenska rjeenja. Jo
ga moda ima u nekim starijim graevinama u kojima radite ili u koje zalazite
kao to su destilerije i u nekim plovilima, posebno u zemljama koje nisu
lanice EU-a.

4. Kakva oteenja moe uzrokovati?

Azbest je opasan samo ako se trga i ako se njegova vlakna nau u zraku kao
azbestna praina. Udisanje tih vlakana moe uzrokovati opasne bolesti.
Meutim, one su vrlo rijetke kod ljudi koji se ne izlau velikim koliinama
azbesta. Uglavnom se pojave kod osoba koje redovito rade ili su radile s
azbestom.

http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/SAMANCTA/HR/Safety/Asbestos_HR.htm 1/3
11/21/2017 Zdravlje i sigurnost: Azbest - SAMANCTA

Azbestoza je trajno oteenje plua koje uzrokuje ozbiljne potekoe s

disanjem. Razvoj bolesti mogu je ak i nakon prestanka izlaganja azbestu.
Rak plua. Ljudi koji redovito rade s azbestom izloeni su veem riziku
obolijevanja od raka plua.
Mezoteliom je neizljeivi rak poplunice ili potrbunice. Njegova pojava
meu opim stanovnitvom vrlo je rijetka, ali je vjerojatnost njegova
razvoja vea kod radnika koji rade s azbestom.

Razvoj bolesti povezanih s azbestom dugotrajan je. Simptomi azbestoze mogu

se pojaviti i nakon 10 do 20 godina, a znakovi raka povezani s azbestom i nakon
40 godina.

5. Jesu li sva azbestna vlakna opasna?

Ovisi. Presudan je imbenik veliina vlakana, koja trebaju biti dovoljno mala da
bi se mogla udahnuti, ali prevelika da bi se mogla izdahnuti. Zbog toga su
vlakna krokidolita i amozita openito najopasnija. Primjera radi, opasna su
vlakna:
duljine manje od 200 milijuntih dijelova metra ili, ako su kraa
promjera manjeg od 3 milijunta dijela metra.

Sigurnije je pretpostaviti da su sva azbestna vlakna opasna! No opasna su samo

ako se udahnu nema dokaza o bolesti uzrokovanoj vodom kontaminiranom
azbestom.

6. Zakonodavstvo o azbestu
Direktivom 1999/77/EZ zabranjene su sve primjene azbesta od 1. sijenja 2005.
Osim toga, Direktivom 2003/18/EZ zabranjeno je vaenje azbesta te
proizvodnja i obrada proizvoda od azbesta. Meutim, najvei je problem
izlaganje azbestu tijekom uklanjanja, ruenja, servisiranja i odravanja.

Direktiva Vijea 83/477/EEZ od 19. rujna 1983. o zatiti radnika od rizika

povezanih s izlaganjem azbestu na radu izmijenjena je Direktivom Vijea
91/382/EEZ od 25. lipnja 1991. i ponovno Direktivom Vijea 98/24/EZ od 7.
travnja 1998. te Direktivom Europskog parlamenta i Vijea 2003/18/EZ od 27.
oujka 2003.

Zakonodavstvom se strogo nadzire izlaganje azbestu svih vrsta i oblika. Na

temelju lanka 8. poslodavci osiguravaju da radnici nisu izloeni koncentraciji
azbesta u zraku veoj od 0,1 vlakna po cm3 izraunatoj u vremenskom
ponderiranom prosjeku (TWA) od osam sati. Svi radovi koji izravno ukljuuju
azbest moraju biti prijavljeni nadlenom nacionalnom tijelu.

Trebali biste provjeriti i svoje nacionalno zakonodavstvo.

7. Kako smanjiti rizike?

http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/SAMANCTA/HR/Safety/Asbestos_HR.htm 2/3
11/21/2017 Zdravlje i sigurnost: Azbest - SAMANCTA

Ako morate raditi u bilo kojem podruju u kojem sumnjate na prisutnost

azbesta, morate:
voditi rauna o tome da se azbest ne premjeta
raditi samo u kratkim razdobljima i
nositi odgovarajuu opremu za zatitu dinog sustava.

Ako je premjetanje azbesta nuno, to mora obaviti licencirani izvoa. Ni pod

koju cijenu ne smijete sami premjetati azbest. Svu odjeu itd. za koju znate ili
mislite da je kontaminirana azbestnom prainom nakon upotrebe morate staviti
u oznaene plastine vreice. Vaa uprava mora dogovoriti njezino ienje s
praonicom samo specijalizirane praonice mogu oistiti odjeu kontaminiranu
azbestom.

Zapamtite: uvijek je bolje izbjei sve rizike pa ako znate da je azbest

prisutan klonite se toga mjesta.

8. to mi je initi ako mislim da sam bio

izloen azbestu?
Trebali biste provjeriti svoje nacionalno zakonodavstvo. Meutim, preporuljivo
je da izvoa zaduen za azbest ispita atmosferu u podruju za koje se sumnja
da je kontaminirano. Ako je prisutno vie od 0,1 vlakana koja se mogu udahnuti
po mililitru zraka, izraunano kao prosjek u bilo kojem neprekidnom
vremenskom razdoblju od etiri sata (odnosno polovica najvie zakonodavstvom
doputene razine), potrebno je hitno djelovati. Morate provjeriti svoje lokalne
smjernice o prijavljivanju izlaganja i mjerama koje se poduzimaju to moe
ukljuivati voenje dugoronih evidencija (do 40 godina) i redovite zdravstvene
preglede svake dvije godine.

Upute sadrane u ovom odjeljku trebale bi posluiti kao opi podsjetnik na rizike
koji se ponekad pojave tijekom postupka pregleda i uzorkovanja te na zatitnu
opremu koju trebate upotrijebiti i mjere opreza koje trebate poduzeti.
Za vie informacija upuujemo na zakonodavstvo i upute vae nacionalne uprave.

Revizije
Verzija Datum Izmjene
1.0 12.10.2012 Prva verzija

http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/SAMANCTA/HR/Safety/Asbestos_HR.htm 3/3