PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE

VRNJAKA
MEDIJACIJA
 VRNJAKA
MEDIJACIJA
PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE

2010.
 VRNJAKA MEDIJACIJA
(PRIRUNIK ZA RODITELJE I NASTAVNIKE)

autor: Uma Isi

Zahvala
Izdavanje ove publikacije omoguila je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, uz nesebinu nansijsku
pomo Kneevine Andore i Velikog vojvodstva Luksemburga.

Navedena stajalita, izjave i miljenja pripadaju iskljuivo autoru i ne odraavaju zvanino

stajalite ili politiku djelovanja Misije OSCE-a, niti njenih drava lanica. Misija OSCE-a u Bosni
i Hercegovini ne daje nikakve garancije, zastupanje ili obaveze, direktno ili indirektno, niti
preuzima zakonsku obavezu, bilo direktnu ili indirektnu, ili odgovornost za kvalitet, tanost,
svrsishodnost ili koritenje informacija, teksta ili drugih pojedinosti sadranih u ovom
dokumentu.

Copyrights (c) OSCE 2010

Sva prava zadrana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohranjivati u sistem
za pretraivanje ili prenositi, u bilo kojom obliku ili uz pomo bilo kojeg sredstva, elektronski,
mehaniki, snimanjem, ili na drugi nain, bez prethodne pisane dozvole vlasnika autorskog
prava.

2
SADRAJ

Sukobi i nasilje u koli .................................................................... 5

Zato vrnjaka medijacija? ............................................................ 6
kolski timovi za medijaciju i uloga roditelja i nastavnika u timu .......... 7
O Priruniku .................................................................................. 8

I Identitet, stereotipi i predrasude

Pojam, aspekti i slojevi identiteta ...........................................10
Pojam i vrste stereotipa ........................................................11
Pojam i vrste predrasude ......................................................11
Kako se boriti protiv stereotipa i predrasuda ............................13
Radionica 1 Identitet .................................................................15
Radionica 2 Stereotipi i predrasude .............................................23
Radionica 3 Stereotipi i predrasude .............................................29

II Vjetine komunikacije
ta je komunikacija? ............................................................34
Prepreke za komunikaciju i nastajanje konikta .......................35
Podsticaji za komunikaciju i rjeavanje konikta .......................36
Aktivno sluanje ..................................................................36
Asertivna komunikacija .........................................................37
Nenasilna komunikacija ........................................................39
Radionica 1 Komunikacija ...........................................................44
Radionica 2 Aktivno sluanje .......................................................49
Radionica 3 Nenasilna komunikacija .............................................54

III Konikt pojam i tipovi

Pojam konikta ....................................................................58
Uzroci konikta u koli ..........................................................58
Vrste konikata u koli ..........................................................59
Funkcije konikata ...............................................................60
Radionica 1 Konikt ....................................................................63
Radionica 2 Konikt ....................................................................70
Radionica 3 Konikt ....................................................................76

IV Tehnike i procedure rjeavanja konikata

Faze nastanka konikta .........................................................82
Pristupi koniktu ..................................................................83
Ishodi i stilovi ponaanja u koniktu .......................................83
Reakcije na konikt ..............................................................86
Kako pravilno razumjeti konikt u koli ...................................86
Radionica 1 Rjeavanje konikata ................................................88
Radionica 2 Rjeavanje konikata ................................................92
Radionica 3 Rjeavanje konikata ................................................96

3
 V Pregovaranje pojam, tipovi i procedure
Pojam pregovaranja ........................................................... 100
Elementi pregovaranja ........................................................ 100
Tipovi i principi pregovaranja ............................................... 101
Pregovaraki stilovi ............................................................ 104
Procedura pregovaranja ...................................................... 105
Mogui ishodi pregovaranja ................................................. 106
Teki pregovarai ............................................................... 107
Radionica 1 Pregovaranje .......................................................... 109
Radionica 2 Pregovaranje .......................................................... 119
Radionica 3 Pregovaranje ......................................................... 122

VI Tehnike i procedure medijacije

Pojam medijacije ............................................................... 128
Principi medijacije .............................................................. 129
Tipovi medijacije ................................................................ 129
Faze medijacije .................................................................. 130
Uloga medijatora ............................................................... 130
Medijacija u koli ............................................................... 131
Radionica 1 Medijacija u koli .................................................... 135
Radionica 2 Medijacija u koli .................................................... 138
Radionica 3 Medijacija u koli .................................................... 141

VII Strategije izgradnje mira unutar grupe

Strategije izgradnje mira unutar grupe .................................. 146
Radionica 1 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 150
Radionica 2 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 154
Radionica 3 Strategije izgradnje mira unutar grupe ....................... 159
Radionice za osnaivanje tima za medijaciju ......................... 162
Radionica 4 ................................................................................ 164
Radionica 5 ................................................................................ 168
Radionica 6 ................................................................................ 171
Radionica 7 ................................................................................ 176

VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE ............................................. 179

POJMOVNIK .................................................................... 180
PRILOZI ......................................................................... 182
EVALUACIJA ................................................................... 187
KORITENA LITERATURA ............................................... 199

4
Sukobi i nasilje u koli
Potovani roditelji i nastavnici,
Odrastanje vaeg djeteta/uenika prate sukobi
- u koli, u porodici, meu prijateljima, u
komiluku, u sportskom klubu. esto ste imali
iskrenu namjeru da preventivno djelujete i
sprijeite sukob ili, kada se sukob ve dogodio,
da posredujete u rjeavanju sukoba izmeu
njih, elei da doete zajedno do rjeenja kojim
e strane u sukobu biti zadovoljne. Meutim,
nije uvijek sve ilo kako treba, niste uvijek bili
zadovoljni sobom. Jo kada su djeca poela
dolaziti kui i na nastavu s modricama, uplakani,
odluili ste se boriti protiv sukoba na koje se sve
vie odgovaralo nasiljem.
ivimo u vremenu estih manifestacija
vrnjakog nasilja1, bez obzira da li se
radi o: zikom, verbalnom, socijalnom ili
seksualnom.
 verbalno kao to su: prijetnje,
izrugivanje, dobacivanje, zadrikivanje,
vrijeanje;
 ziko kao to je: udaranje, tipanje,
guranje, unitavanje i kraa stvari;
 socijalno kada se nastoji natetiti
pojedincu zadajui mu neugodnosti
i ruei ugled u okolini, naprimjer
ogovaranjem, ignorisanjem,
spletkarenjem;
 psiholoko kao to su: prijetei
pogledi, komentari, ismijavanje.
Nasilje karakterizira: nesrazmjer moi, namjera
povreivanja drugog, prijetnja daljnjom
agresijom i prestravljenost rtve. rtve nasilja
ili nastavljaju povueno da ive ili se odluuju
da nasilniku uzvrate (esto uz pomo prijatelja
ili roditelja) i raa se novo nasilje. Ako se
nasilje desilo u koli, velika je vjerovatnoa da
e se i osveta desiti u koli, uz pomo kolskih
prijatelja, kako bi nasilnici u koli bili kanjeni
a da svi to u koli znaju. Jedno nasilje potie
drugo i tako stalno. kola postaje opasno mjesto
boravka uenika, kao to postaje opasan njihov
dolazak u kolu i odlazak kui. injenica je i
da uenici najee ne prijavljuju svoje sukobe
i doivljeno nasilje zbog osjeaja sramote i
manje vrijednosti; zbog straha od posljedica
prijavljivanja i zbog nedostatka povjerenja da
e ih odrasli zatititi.
1
Prema posljednjim istraivanjima postotak djece koja su rtve nasilja u koli: Engleska 19 %, Japan 15 %, panija 17% i
SAD 16 %.
Vi ne moete utjecati na rjeavanje sukoba koji
imaju karakteristike nasilja, koje kanjavaju
sudovi i policija, ali preventivno moete
djelovati na djecu/uenike u porodici i koli i
posredovati u rjeavanju konikata kao to su:
zadirkivanje, ogovaranje, ismijavanje, a to je
posljedica nepoznavanja sopstvenog identiteta
i njegovih slojeva, te posjedovanja stereotipa
i predrasuda, neposjedovanja vjetina
komunikacije, aktivnog sluanja, asertivnost
i nenasilnog rjeavanja sukoba. Dakle, rije
je o oblastima ljudskog ivota koje se mogu
mijenjati uenjem i vjebanjem.
Zajedno sa svojom djecom/uenicima, drugim
roditeljima, nastavnicima, psiholozima i
pedagozima imate priliku preventivno djelovati
na pojavu nasilja u koli istovremeno stvarajui
uvjete da vaa kola bude prijatno mjesto za
uenje i druenje.
Zajedno sa svojom djecom, uenicima, drugim
roditeljima i nastavnicima, pedagozima i
psiholozima imate priliku uestvovati u realizaciji
Dravne strategije za borbu protiv nasilja nad
djecom 2007. 2010. (Bosna i Hercegovina) i
preventivno djelovati na pojavu nasilja u koli,
istovremeno stvarajui uvjete da vaa kola
bude prijatno mjesto za uenje i druenje.
elite li uestvovati u obrazovanju za mir, a ne
za iskljuivo rjeavanje konikata? Rezultati
prevencije su najbolji rezultati u svakom
procesu.
Jeste li spremni u tome uestvovati?
Ako jeste idemo dalje.
5
 Zato vrnjaka kako kolskoj tako i iroj sredini - izmeu njihovih
vrnjaka, ali i na relaciji uenik-nastavnik ili
medijacija? uenik-roditelj.
Vrnjaci uenika najbolje se razumiju
meusobno i mnogo vjeruju jedni drugima.
Vratimo se prii s prethodne stranice. Ali oni trebaju i vau podrku i razumijevanje
da bi pomogli svojim prijateljima. Zato je vae
Koliko ste u pokuajima da pomirite djecu/
opredjeljenje da budete dio kolskog tima za
uenike doveli se u situaciju da ste jo vie
medijaciju izuzetno vano i za vas i za uenike.
produbili sukob izmeu njih ili ste izgubili njihovo
Oni su vam ukazali povjerenje, a to se moe
povjerenje zauvijek?
opravdati.
Koliko ste puta eljeli da roditelji i nastavnici
Preuzimajui ulogu medijatora, vi postajete
razrijee meusobni sukob kamo da djeca/
neutralan i aktivan slualac, koji nee nuditi
uenici idu na ekskurziju, a da pri tome i
gotova rjeenja. Vi preuzimate ulogu da
djeca/uenici uestvuju u donoenju odluke?
posredujete, postavljate pitanja stranama u
Jeste li eljeli sprijeii daljnje sukobe u koli
sukobu, usmjeravate ih i ohrabrujete da donesu
izmeu djece s posebnim potrebama i ostalih
rjeenje prihvatljivo za sve strane u sukobu. U
uenika, jer svi imaju pravo na jednake uvjete u
medijaciji nema pobjednika, svi moraju imati
obrazovanju? esto su se u te sukobe ukljuivali
osjeaj da su pobijedili, a to je va rezultat,
i roditelji i nastavnici i psiholozi i pedagozi, a
do kojeg dolazite kada savladate vjetine
stanje je postalo sve tee, jer je svako zastupao
medijacije.
svoju stranu, niko nije suraivao ni s kim.
Umjesto da djeluju kao kolski tim, sve strane Ako jo uvijek sumnjate u ekasnost rada
su eljele biti pobjednici. vaeg tima, rezultati medijacije uvjerit e i vas i
uenike i pedagoge i psihologe da radite korisnu
U rjeavanju sukoba u koli moraju uestvovati
aktivnost za sve vas. Uspjeno okonana
svi i uenici i nastavnici i roditelji i psiholozi
medijacija donijet e vam dva rezultata
i pedagozi. Samo tako e vaa kola biti
rijeit ete sukob na zadovoljstvo obje strane,
prepoznata kao kola koja funkcionira na
ali i preventivno djelovati na izbijanje novih
demokratskim principima, a vi ete preuzeti
sukoba.
aktivnu ulogu u koli koja vam pripada.
Medijacija, kao sredstvo preventivnog djelovanja
Vrnjaci vae djece/uenika najbolje se razumiju
na pojave u koli koje prati sukob, ali i tehnika
meusobno i mnogo vjeruju jedni drugima. Ali
rjeavanja sukoba omoguava i da:
oni trebaju i vau podrku i razumijevanje da
- vaa djeca ue i drue se u koli koju
bi pomogli svojim prijateljima. Zato je vae
odlikuje aktivna uloga mladih, nenasilje,
opredjeljenje da budete dio kolskog tima za
beskoniktna atmosfera
medijaciju izuzetno vano i za vas i za vau
- roditelji budete sigurni da vaa djeca provode
djecu/uenike. Oni su vam ukazali povjerenje,
vrijeme za uenje i druenje u sigurnoj i
a ono se treba opravdati.
tolerantnoj sredini
Kada nam medijacija moe koristiti? - se vi nastavnici, umjesto bavljenjem
kod svih strana u sukobu postoji potreba da pitanjem discipline, bavite novim i
se odri ili vrati dobar meusobni odnos kreativnim metodama nastave, uspjesima
sve strane u sukobu imaju interes da rijee na takmienjima, prezentacijom kole
problem - vai pedagozi i psiholozi imaju vremena za
strane u sukobu osjeaju umor od daljnjeg struno pristupanje svakom ueniku, koji
sukobljavanja im se obrati za pomo, svakom roditelju i
postoji dobra volja kod svih strana da se nastavniku.
sukob rijei
Ko moe traiti posredovanje u rjeavanju
Medijacija nije adekvatna u sluajevima kada: sukoba od kolskog tima za medijaciju?
bilo koja strana nije voljna za posredovanje
Timu se mogu obratiti jedna ili vie sukobljenih
neka od strana nije u stanju da uestvuje ili
strana direktno ili indirektni uesnik u sukobu
nije u stanju da se dri dogovora
(npr. uprava kole), i to direktnim obraanjem
kada nije u interesu neke strane da postigne
zainteresirane strane timu za medijaciju ili
sporazum
upuivanjem sukobljenih strana od nastavnika,
kada postoji prijetnja ili strah od nasilja
psihologa, pedagoga, roditelja da se obrate
kada sukob zahtijeva ukljuivanje javnosti.
timu za medijaciju.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u
Spremni ste biti lan kolskog tima za
kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora.
medijaciju?
Naime, uenici koji se obue za primjenu
medijacijskih vjetina mogu uspjeno da
posreduju u sukobima koji se javljaju u njihovoj

6
kolski timovi za
medijaciju i uloga
roditelja i nastavnika
u timu
Kako ni kola ne moe bez sukoba, njih ne treba
ignorirati, nego ih treba rjeavati. Sukobi nikad
ne nestaju, ali vrnjakom medijacijom oni se
ublaavaju i esto se spreava njihovo ponovno
nastajanje. Bez obzira da li je rije o sukobima u
koli ili u porodici uenika, njegovom komiluku,
klubu, uspjean rad tima za medijaciju u koli
ima utjecaj i na vannastavne aktivnosti i
privatni ivot uenika, ali i njihovih roditelja i
nastavnika.
Naa pria o vrnjakoj medijaciji poet e
o tome ko smo mi, ko su naa djeca, nai
uenici, ko su osobe u sukobu, jer ako ne
poznajemo sebe, kako onda rjeavati sukobe
u kojima i sami uestvujemo ili pak rjeavati
sukobe drugih ako ne poznajemo njihove (i
svoje) slojeve identiteta, njihove (i svoje)
predrasude i stereotipe, koji su nastali u nekom
sloju identiteta spolnoj, etnikoj, kulturalnoj
pripadnosti, a moda ste na formiranje utjecali
i vi. ivjeti sa sterotipima i predrasudama
oteava na suivot, ali i suivot vae djece i
uenika, s drugim i drugaijim, i potencijalni
su izvor sukoba nas i njih. Ako jo pri tome ne
posjedujemo vjetinu komunikacije, naroito
asertivne komunikacije, kojom izraavamo svoje
stavove, ali ne na tetu drugih, ako ne sluamo
sa empatijom druge osobe, uh, na sukob je
vidljiv sve vie. Fitilj se zapalio sukob je pred
nama (bez obzira na njegovu vrstu) i poput
ivog bia se rodio, raste, snai, a onda ako
odaberemo korisnu tehniku njegovog rjeavanja
(medijaciju ili pregovaranje), on e biti rijeen,
nestati, a nai odnosi i odnosi nae djece i
uenika s nama imaju ansu da budu jasniji,
snaniji, dugorono. I na kraju, da se ne bismo
dovodili u situaciju da sukobe samo rjeavamo
ako nauimo strategije nenasilnog rjeavanja
sukoba, ako se obrazujemo za mir, nae trenutke
ivota emo umjesto na rjeavanje sukoba troiti
na kreativnije, zanimljivije i korisnije stvari.
Umjesto svae etnja s prijateljima, gledanje
novog lma, uee u volonterskim akcijama
vijea roditelja, itanje zanimljive knjige zvui
primamljivije.
A vama?
U vrnjakoj medijaciji nuno je stranama u
sukobu razviti odgovornost za svoje emocije i
izbore i osjeaj za odnos prema sebi i drugima.
Od Vas kao lana tima za medijaciju se oekuje
da:
 imate pozitivan i neformalan ton u
procesu rada tima
 vodite rauna o potovanju vremenskih
okvira procesa medijacije
 posmatrate tempo procesa medijacije
 razvijate kod medijatora osjeaj za
pravi trenutak
 ohrabrujete i medijatora i strane
u sukobu u pronalaenju rjeenja
prihvatljivog za sve strane
 podstiete asertivnu komunikaciju kod
strana u sukobu
 pomaete u prevazilaenju razlika u
vienju, pretpostavkama i oekivanjima
strana u sukobu
 nastojite odravati ravnoteu snaga
 osiguravate uvanje tajnosti podataka
iz procesa medijacije
 ublaavate esktremne pozicije
 nudite pozitivne sugestije
 pomaete u pripremi plana rada tima
 utvrujete prioritetna pitanja vrnjake
medijacije
 radite prema programu rada
Ako prihvatate vau ulogu u timu za medijaciju
evo ta vas eka dalje:
- formiranje kolskog tima za medijaciju, koji
e sainjavati uenici, roditelji, nastavnici,
pedagozi i psiholozi,
- educiranje lanove kolskog tima za medijaciju
o neophodnim znanjima i vjetinama za
provoenje postupka medijacije (identitet,
stereotipi, predrasude, komunikacija,
asertivna komunikacija, aktivno sluanje,
rjeavanje konikata, pregovaranje,
medijacija, strategije izgradnje mira
nenasilno rjeavanje konikata)
- timski rad - uenici, roditelji i nastavnici e
uz struno voenje pedagoga i psihologa
kole djelovati kao tim i svoj rad zasnivati
na principima timskog rada
- rad tima tokom cijele kolske godine,
- izrada analiza rada tima uz prezentiranje
najeih uzroka konikata, osobama koje
su uestvovale u medijacijskom postupku i
ishodima medijacije.
Osnovno naelo medijacije je:
ZADOVOLjIMO POTREBE SVIH STRANA!
I podsjeamo vas vaa uloga nije da rjeavate
probleme svoje djece i uenika u njihovo ime,
nego da njihovim vrnjacima medijatorima,
kao lanovi tima za medijaciju budete podrka,
pomo i ravnopravni partneri u rjeavanju
sukoba izmeu djece, uenika, pa i s vama
roditeljima i nastavnicima.
Vrnjaka medijacija je proces i nemojte da vas
prvi rezultati eventualno obeshrabre. Nemojte
odustajati, jer uspjeno posredovanje i u
jednom sukobu i zadovoljne obje strane su vae
zadovoljstvo i va uspjeh. Zato onda uspjeh ne
uveavati?
7
 O Priruniku

Ovaj prirunik namijenjen je roditeljima i

nastavnicima koji e biti ukljueni u rad kolskih
timova za medijaciju.
Prirunik sadri sedam modula:
1. Identitet, stereotipi i predrasude
2. Komunikacija
3. Konikt
4. Tehnike i procedure rjeavanja konikata
5. Pregovaranje
6. Tehnike i procedure medijacije
7. Strategija izgradnje mira unutar grupe
Svaki modul sadri dva dijela, i to dio koji
teorijski pojanjava temu modula i drugi,
praktian dio (radionice) koji omoguava
dodatno upoznavanje, uenje i vjebanje teme
modula.
Tokom obuke medijatora teorijski dio se moe
posebno obraditi, a nakon toga uraditi radionice;
ali se moe izloiti i tokom provoenja radionica.
Dakle, obje mogunosti su na raspolaganju
izvoaima obuke. Radionice se mogu razvijati
i prilagoavati uestalim situacijama u koli, a
koje su koniktne prirode i mogu se rjeavati
vrnjakom medijacijom odnosno angairanjem
tima za medijaciju.
Svaki modul je povezan s narednim i tokom
obuke je vano ukazati da samo uenje i
vjebanje svih tema modula doprinosi krajnjem
cilju - obuci tima za medijaciju u koli za
struan, profesionalan i kreativan rad u koli
i ispunjavanju svojih obaveza rjeavanja
konikata putem vrnjake medijacije.
Takoer, dio radionica je namijenjen iskljuivo
roditeljima i nastavnicima, a dio je namijenjen
timu za medijaciju. Kod izvoenja radionica za
tim za medijaciju nuno je voditi rauna da svi
uesnici (uenici, roditelji, nastavnici i pedagozi)
budu ukljueni u radionicu shodno svojim
ulogama koje e imati u timu za medijaciju.
Prirunik je koncipiran tako da moe biti koriten
u sljedee svrhe:
- za obuku medijatora
(roditelja i nastavnika),
- za obuku koju e roditelji i nastavnici
provoditi za druge polaznike obuke,
- kao alat ili referenca u radu u timu za
medijaciju i razvijanje komunikacijskih
vjetina.

Prirunik omoguava da razumijemo, uimo i

vjebamo konstruktivno rijeiti sukobe.

8
 I
Identitet,
stereotipi i
predrasude

- Kako vrijeme prolazi sve manje

poznajem svoje dijete/svog
uenika
- Zato su Skandinavci tako
hladni?
- Zato ne bih dozvolio da se moja
kerka uda za crnca?
- Jesu li uenici sa sela loiji od onih
iz grada?
 1.1. Pojam, aspekti i vjerske, kulturoloke i dr.) do nivoa na kojem
bi uspjeno funkcionirala. Tada nastaje kriza
slojevi identiteta identiteta. Jedan od naina ispoljavanja krize
identiteta jeste ponaanje koje je predstavljeno
kao najopasnije i najnepovoljnije (npr.
narkomani, alkoholiari, delikventi i slino).
Godinama gledate svoje dijete kako raste i mijenja
se. Godinama gledate svoga uenika i ponekad Najizraeniji poremeaji identiteta manifestiraju
se upitate je li to zaista on/ona. ini vam se da se u kolskoj dobi. U kolskoj dobi subjekti
ih odlino poznajete, a onda se zaudite kako o utjecaja na izgradnju identiteta se umnoavaju,
nekim stvarima, pojavama i ljudima razmiljaju. manje ili vie intenzivnije djeluju, umnoavaju
Kako rastu stalno se suoavate s pitanjima se slojevi identiteta, jasnije su izraeni neki
zato pripadam ovom narodu, jer me zbog toga slojevi identiteta, javljaju se stereotipi i
u koli ili meu prijateljima ne vole; zato nisam predrasude o osobama ili grupama, prvi sluajevi
roena kao mukarac jer me nee niti u jednu diskriminacije, prvi sukobi.
ekipu zato to sam djevojica. Pitanja mnogo,
Naroito ja tada vano ukazati porodici da
a odgovora ili je mnogo ili ih nema. Vaa djeca
pogreno irenje vlastitih negativnih iskustava
poinju da se drugaije oblae, sluaju neku
na openiti nivo moe biti vrlo tetno za djecu.
novu muziku, bave se drugim stvarima, postaju
Naprimjer, roditelj koji je imao niz loih veza s
agresivni, kasno dolaze kui, a na vae pitanje
osobama druge nacionalnosti moe pretpostaviti
zato to ine odgovore vam da tako rade njihovi
da sve osobe te nacionalnosti imaju takva
prijatelji i da ne mogu biti izuzetak.
obiljeja, pa e usvojiti predrasudu poznatu
U koli se suoavate sa stalnim sukobima kao nacionalizam. To je tipino za sve oblike
meu djecom koja pripadaju razliitim etnikim predrasuda: rasizam, religijsku netoleranciju,
grupama, a do juer to je bilo nezamislivo. politike i nacionalne predrasude, seksizam,
Morate braniti djevojice od djeaka, jer su one predrasude prema osobama odreene ivotne
glupe, sve pokvare, slabe. Gdje nastaju ovi dobi, prema govornicima odreenog jezika i sl.
problemi? Sigurno u percepciji kako vi vidite
Dakle, bilo koji sloj identiteta moe biti podloga
svoju djecu i kako oni sebe vide. Problem je u
za razvoj predrasuda, a predrasude su esto
mijenjanju njihovih uloga tokom vremena, u
uzrok sukoba (meu nacijama, mukarcima i
njihovom identitetu.
enama, kulturama i dr.).
IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA
tokom dueg perioda, bez obzira na promjene
perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas.
Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?,
odnosno kako sami sebe doivljavamo u
vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.
Identitet se sastoji od niza slojeva a oni su
- nai lini izbori tokom ivota profesija,
pripadnost udruenju graana, sportskom
klubu, muzikom pravcu, politikoj partiji - i
neke karakteristike koje dobijamo roenjem
spol, zike karakteristike, rasa, nacija, religija
itd. Na formiranje identiteta utjeu brojni
subjekti kao to su: porodica, religija, politika,
sport, muzika, kola, posao, rodbina, mjesto
ivljenja itd.
U mladosti osoba poinje da integrira raznovrsne
identikacije (spolnu, etniku, sa svakim od
roditelja, sa svojim prijateljima, sa svojim
idolima itd.). Rezultat svih tih integrativnih
procesa omoguava mladoj osobi da denitivno
kristalizira svoj identitet. Ulazei u svijet
odraslih, mladi postepeno preuzimaju uloge i
funkcije koje im drutvo u kome ive dozvoljava.
Nesklad izmeu potreba mladih i mogunosti
drutva, porodice, kole, institucija raa stalne
konikte.
Mlada osoba esto nije dovoljno sposobna
da u procesu formiranja identiteta integrira
raznovrsne identikacije (spolne, etnike,

10
1.2. Pojam i vrste
stereotipa
esto se u svakodnevnom razgovoru uje od
roditelja ili nastavnika da su neki narodi loi,
da su ene loi vozai, da su djeca sa sela
loi aci, ali i da su neki narodi dobri, da su
aci iz grada dobri. Takve stavove preuzimaju
i jedni i drugi, pojednostavljeno, bez vlastitog
iskustva s nekom grupom ili njenim lanovima.
Rije je o stereotipima. STEREOTIPI su previe
pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim
pojavama ili grupama ljudi (prema zanimanju,
nacionalnosti, vjeri, rasi, drutvenoj klasi,
seksualnoj orijentaciji i svim drugim podjelama
koje vrijede za ljude). Oni su grupni koncepti
koje odreena grupa ljudi gaji o nekoj drugoj
grupi. esto se koriste u negativnom smislu, u
kontekstu predrasuda, i opravdavaju odreena
diskriminativna ponaanja.
Zbog injenice da ivimo u kompleksnom
svijetu, u kojem je neophodno stalno uenje,
sa opravdanjem da nemaju vremena za uenje,
upoznavanje, sticanje vlastitog iskustva, ljudi
su skloni da stvari pojednostave, iskrive,
generaliziraju sliku o nekome ili neemu. Na taj
nain stavovi o ljudima i pojavama prerastaju
u stereotipe. Stereotipi, dakle, postaju i
komponenta identiteta linosti, a ta slika
moe ostati trajna ali se moe i mijenjati pod
utjecajima subjekata utjecaja na formiranje
identiteta, a posebno mjesto tu zauzima kola
(prijatelji, nastavnici, roditelji, pedagozi i dr.).
Formiranje stereotipa temelji se na:
- pojednostavljenju
- pretjerivanju ili iskrivljavanju
- generalizaciji
- predstavljanju kulturalnih karakteristika
kao prirodnih
Nacionalizam i etnike predrasude manifestiraju
se u etnikim stereotipijama gdje mi nuno
formiramo shvatanja o drugim narodima.
U veini kultura odrava se stereotip ene kao
slabe, njene, osjeajne i ovisne, a stereotip
mukarca kao jakog, agresivnog, hrabrog i
neovisnog.
Prihvatanje i irenje etnikih i spolnih predrasuda
nastaje u porodici i koli.
Meutim, stereotipi ne moraju biti ogranieni na
negativne karakterizacije pojedinaca ili grupa
mogu biti i pozitivni. Postoje pozitivni stereotipi
o grupama (npr. svi panci dobro pleu).
Stereotipi se, ipak, najee smatraju
nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu
promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti
kontrolirani.
1.3. Pojam i vrste
predrasude
U kontekstu odrastanja i odnosa meu mladima
i prema mladima vrlo se esto susreemo s
predrasudama i stereotipima. Odreeni stil
odijevanja, muzike, mjesta na koja se izlazi
esto za sobom vue odreene stereotipe i
predrasude od drugih grupa, a posebno odraslih
osoba.
esto ujemo izjave da su koti krci, Talijani
zavodnici, Crnogorci lijenine, Arapi teroristi,
Kolumbijci maja itd.
Za razliku od stereotipa, koji mogu biti i negativni
i pozivitni, PREDRASUDE su negativni sudovi ili
miljenja o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni
prije realnog, direktnog iskustva s tom osobom,
grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili
istraivanja injenica o tome. Temelji predrasuda
nalaze se u slojevima identiteta linosti.
Takoer, u uem smislu, predrasude se odnose
na mrnju prema odreenoj grupi ljudi, rasi ili
religiji.
Predrasude se esto temelje na drutvenim
stereotipima, a u najekstremnijoj varijanti
rezultiraju time da se odreenim grupama ljudi
ukidaju ljudska prava, ili da se nekim drugim
grupama daje nepotena prednost.
Predrasudu moemo okarakterizirati kao stav
koji utjee na osobu, tako da ona sama na
povoljan ili nepovoljan nain djeluje prema
drugoj osobi ili pak grupi ljudi. Predrasude su
tvrdnje koje nisu potkrijepljene injenicama niti
zasnovane na argumentima nego su donesene
bez prethodnog provjeravanja njihove tanosti i
bez prethodnog razmiljanja o tome, te su vrlo
opasne u svakoj fazi razvoja djeteta u neovisnu
linost.
Struktura predrasuda proeta kroz tri
komponente:
Kognitivna komponenta sud o
osobinama objekta. Vrednovanje
moe biti pozitivno ili negativno tj.
karakteristike objekta ocjenjuju se kao
dobre ili loe, korisne ili tetne, poeljne
ili nepoeljne.
Emocionalna komponenta kada se
objekat stava doivljava kao ugodan
(pozitivan odnos) ili neugodan (negativan
odnos).
Akciona komponenta ukljuuje
namjere i spremnost za akciju. Pozitivan
stav ukljuuje namjeru da se objekat
stava podri, zatiti, a negativan da se
izbjegne, napadne, onemogui.
Razlika izmeu predrasuda i stavova jeste u
tome to se predrasude stiu tokom ivota
11
 socijalnim uenjem, najee putem uenja po
modelu.
Vano je razlikovati predrasude s obzirom
na intenzitet njihove emotivne i kognitivne
komponente.
Djeca ve sa dvije - tri godine postavljaju
roditeljima pitanja o svemu i svaemu. Ako
su odgovori na ta pitanja odraz roditeljskih
predrasuda, djeca e ve u predkolskoj
fazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. Sa
poetkom osnovne kole djeca e se poeti
identicirati s grupom kojoj su slina, a razvit
e predrasude prema onoj kojoj ne pripadaju.
Istovremeno (9 godina ivota) e od roditelja,
komija, sa televizije... preuzeti neke predrasude
prema lanovima druge vjerske zajednice,
spolne ili dobne predrasude, predrasude prema
hendikepiranima.
Predrasude su tetne za djecu, jer:
- oni ue i prihvataju ope norme
ponaanja, ali ih u praksi ne
primjenjuju;
- stvaraju laan osjeaj superiornosti koji
dovodi do neuspjeha i razoaranja u
sebe;
- dovode do straha i izbjegavanja
pripadnika drugih grupa i naroda, to
umanjuje mogunost slobode i sticanja
ivotnih iskustava;
- kod djece u diskriminaciji stvara se
osjeaj manje vrijednosti i socijalne
odbaenosti.
Predrasude je teko mijenjati, jer su one
duboko ukorijenjene u svijesti ovjeka, ali ipak
postoje neki postupci koji mogu pomoi ka
ostvarenju tog cilja.
ta mogu uraditi nastavnici i roditelji?
- Roditelj i nastavnik koji iskreno vjeruju
u jednakost meu ljudima predstavljaju
dobar uzor djeci za oponaanje
vrijednosti i ponaanja.
- Roditelj i nastavnik trebaju najprije
analizirati vlastite stavove i odbaciti
one koji su nastali pod utjecajem
predrasuda.
- Roditelj i nastavnik trebaju stvoriti
takvu klimu u porodici i razredu da
svako dijete moe prihvatiti sebe i znati
kamo pripada bez osjeaja inferiornosti
ili superiornosti.
- Roditelj i nastavnik trebaju omoguiti
djeci kontakt s pripadnicima razliitih
grupa, jer e se na taj nain kod djece
razviti svijest i emocije, koje e im
pomoi da razumiju i cijene razlike, da
ih prihvate i prilagode im se.
- Roditelj i nastavnik trebaju djecu nauiti
da se postave u tuu poziciju i da vide
da li se i sami ponaaju onako kako
bi voljeli da se drugi ponaaju prema
njima.
12
- Roditelj i nastavnik trebaju nauiti djecu
prepoznati predrasudu i razviti njihove
sposobnosti da se suprotstave tim
predrasudama i diskriminaciji bilo da su
upuene njima ili drugima.
Kako predrasude uz to prate i ekstremno
negativna osjeanja, tako djeluju i na ponaanje
koje pojaava osuivanje, potcjenjivanje,
neprijateljski stav i podstie na aktivnosti protiv
pripadnika prema kojima postoji predrasuda.
Diskriminaciju moemo denirati kao nepravedno
postupanje prema pojedincima koji pripadaju
odreenoj drutvenoj grupi. Diskriminacija
se razlikuje od pojma predrasude jer je ona
stvarna posljedica predrasudnih stavova neke
osobe uoljiva u njezinu ponaanju
Vano je neposredno sueljavanje s izjavljenim
predrasudama.
Npr. predrasuda prema djeci s tekoama u
razvoju: Nije u redu da djeca sa tekoama
u razvoju sjede u istom razredu s ostalom
djecom. Ona samo ometaju nastavu i
oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti
posveeno ostaloj djeci. A osim toga, ostala
djeca e ih oponaati i postati kao i oni (djeca
s potekoama u razvoju).
1. korak (izdvojite onaj dio koji ukazuje na
predrasudu i na objektivan i miran nain
ga ponovite). Mnogi smatraju da su djeca s
tekoama u razvoju teret drutvu i da bi ih
trebalo izolirati u specijalne kole.
2. korak (mirno, sigurno i jasno iznesite
vlastiti stav o iznesenom miljenju). Moje
me iskustvo ui da ako se nastava dobro
organizira, to moe biti pozitivno i za djecu s
tekoama, ali i za ostalu djecu.
3. korak (iznesite neku pozitivnu osobinu
grupe kojoj je predrasuda bila upuena).
Dijete s tekoama stvara kod ostale djece
primjere zadovoljstva, prijateljstva, zatite,
odgovornosti i razvija mnoge vane ljudske
kvalitete.
4. korak (blago skrenite razgovor u pozitivan
smjer, na novu temu).
Da rezimiramo - najprije se provodi kritika
stava, pojave, pojma, zatim se provodi grupna
rasprava (trai se predrasuda, analizira se njezina
netanost i nepravednost), pa se trae ideje
koje bi pomogle u suzbijanju te predrasude.
1.4. Kako se boriti
protiv stereotipa i
predrasuda

Dakle, identitet svake linost nuno unutar svojih

slojeva sadri i stereotipe (pozitivne i negativne)
i predrasude odnosno uloge koje imamo tokom
ivota, bez obzira da li su dobivene roenjem
ili su na lini izbor, sadre stavove, stereotipe
i predrasude. Njihovo postojanje odreuje
ponaanje i akcije prema drugim osobama
i grupama, ali esto su i uzrokom konikta
izmeu dviju osoba, te osobe i grupe.

Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i

kako treba uiti kako svesti konikte na nivo
podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebno
u periodu obrazovanja, mogua su dva naina
spreavanja ili ublaavanja konikata u koli:
moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe
prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,
porodicom, nastavnicima i dr.
Etnike predrasude predstavljaju krupan
drutveni problem. Zbog drutvenog znaaja
predrasuda uloeno je mnogo pokuaja u
traenju naina borbe protiv predrasuda. Jedan
nain jeste donoenje zakonskih propisa protiv
manifestiranja predrasuda. Drugi nain jeste
sistematsko informiranje o nepravednosti
predrasuda.
Iz svega ovdje navedenog lako se dolazi do
zakljuka da smanjenje predrasuda i sukoba
nije laka niti kratkorona stvar. Otpor prema
predrasudama u ovjeka zahtijeva vie snage
nego prihvaanje predrasuda.

13
 Nauili smo:
IDENTITET je na doivljaj naeg vlastitog JA
tokom dueg perioda, bez obzira na promjene
perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas.
Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?,
odnosno kako sami sebe doivljavamo u
vremenu i prostoru i kako nas opaaju drugi.
IDENTITET se uvijek gradi u kontaktu s drugim
ljudima. Slika kako vidimo sebe i kako nas
drugi vide moe biti razliita. Razliitost ovih
predstava o osobi esto je uzrok konikata, a
posebno je opasno osobe posmatrati kroz samo
jedan sloj identiteta. Zato? Posmatranjem
i doivljavanjem osobe kroz samo jedan sloj
identiteta (npr. spolnu pripadnost, etniku
pripadnost) stvara se osnova za razvoj
stereotipnog miljenja i diskriminacije odnosno
spreava mogunost da osobe budu razliite, ali
i da i pored tih razlika imaju neke karakteristike
pripadnosti nekoj grupi.
STEREOTIPI su previe pojednostavljeni naini
razmiljanja o odreenim pojavama ili grupama
ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti, vjeri,
rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i
svim drugim podjelama koje vrijede za ljude).
Oni su grupni koncepti koje odreena grupa
ljudi gaji o nekoj drugoj grupi. esto se koriste
u negativnom smislu, u kontekstu predrasuda,
i opravdavaju odreena diskriminativna
ponaanja. Meutim, stereotipi ne moraju
biti ogranieni na negativne karakterizacije
pojedinaca ili grupa mogu biti i pozitivni.
Stereotipi se, ipak, najee smatraju
nepoeljnim vjerovanjima koja se mogu
promijeniti putem obrazovanja i/ili upoznavanja
s njima, dakle, na izvjestan nain mogu biti
kontrolirani.
14
PREDRASUDE su negativni sudovi ili miljenja
o nekoj osobi, grupi ili pojavi stvoreni prije
realnog, direktnog iskustva s tom osobom,
grupom ili pojavom, ili bez poznavanja ili
istraivanja injenica o tome. Takoer u uem
smislu, predrasude se odnose na mrnju prema
odreenoj grupi ljudi, rasi ili religiji.
IDENTITET - STEREOTIPI PREDRASUDE
KONFLIKT
Identitet svake linost nuno unutar svojih
slojeva sadri i stereotipe, pozitivne i negativne,
i predrasude odnosno uloge koje imamo tokom
ivota, bez obzira da li su dobivene roenjem
ili su na lini izbor, sadre stavove, stereotipe
i predrasude. Njihovo postojanje odreuje
ponaanje i akcije prema drugim osobama
i grupama, ali esto su i uzrokom konikta
izmeu osobe i osobe i osobe i grupe.
Kako je konikt sastavni dio ivota, ali i
kako treba uiti kako svesti konikte na nivo
podnoljivosti u svim fazama ivota, a posebno
u periodu obrazovanja, mogua su dva naina
spreavanja ili ublaavanja konikata u koli:
moe se promijeniti ili stav osobe ili osoba moe
prekinuti prijateljstvo i odnose s prijateljima,
porodicom, nastavnicima i dr.
 Radionica 1 - IDENTITET

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike s pojmom i aspektima identiteta.

- Upoznati uesnike o slojevima identiteta od kojih su neki
odreeni roenjem, a drugi rezultat utjecaja razliitih
faktora i vlastitih odluka.

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

2 Struktura radionice
1
1. Uvodna aktivnost MARIONETA (15)
2. Glavna aktivnost VREMEPLOV (55)
3. Zavrna aktivnost RAZVRSTAJ SE/GORDIJEV VOR (20)
3

Materijal za radionicu

hamer papiri
papiri A4
stikeri
omasteri
materijal za uesnike Marioneta
materijal za uesnike Drvo identiteta
materijal Periodi ivota mog djeteta/uenika

15
 1
UVODNA AKTIVNOST

Marioneta

Voditelj uesnike podijeli u dvije - tri grupe. Svaka grupa dobije

hamer papir s nacrtanom Marionetom (Materijal za uesnike 1) i
u balone treba da napiu ko i ta, po njihovom miljenju, presudno
utjee na formiranje identiteta.

(Materijal za uesnike 1 Marioneta)

Svaka grupa predstavi balone svoje Marionete odnosno ko i ta utjee na formiranje identiteta.

Diskusija:
1. Da li vas je uiteljica esto dijelila u razliitim aktivnostima na grupu
djevojica i grupu djeaka?
2. Da li je uiteljica esto organizirala takmienje u uenju izmeu djevojica i
djeaka?
3. Da li su vam poznate izreke: Djeak ne smije tui djevojicu ,
Djevojice ne psuju, Veliki djeaci ne plau?
4. Da li je u vaem razredu bilo vie djevojica ili djeaka koji su bili dobri u
matematici? to mislite zato? Da li su djeaci vie poticani?

Voditelj naglaava da je vrlo vano da se drugi ljudi ne

posmatraju iskljuivo kroz jedan aspekt identiteta (npr.
pripadnost etnikoj grupi, spolna pripadnost), jer se time ini
diskriminacija prema njima.

16
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Vremeplov

Voditelj treba da ukae uesnicima da vode rauna o izboru lika sa

kojim s mogu identicirati kako ne bi povrijedili osjeanja drugih
osoba ili ih doveli u neprijatne situacije.
Voditelj zamoli uesnike da se prisjete tri perioda ivota svoje
djece/uenika djetinjstva, pohaanja osnovne i pohaanja srednje kole.
Podsjea ih da su ti periodi obiljeeni nekim dogaajima kojih se i rado i nerado sjeaju; da su
tada djeca/uenici imali i dobijali neke uloge (brat, sestra, roak, uenik, prijatelj, simpatija, lan
vijea uenika, sportskog kluba, predsjednik odjeljenjske zajednice i dr.); kako su se djeca/uenici
osjeali u tim ulogama i kako su ih drugi vidjeli (doivljavali) u tim ulogama.
Svaki od uesnika dobija radni list s tabelom i hamer papir s tabelom koju treba popuniti sljedeim
podacima:
(Materijal za uesnike 1 Periodi ivota mog djeteta/uenika)

Period ivota Uloge Kako su dijete/

Najvaniji dogaaji
djeteta/uenika djeteta/uenika tada uenika drugi vidjeli
Djetinjstvo
Osnovna kola
Srednja kola

Kada svi uesnici ispune tabelu, voditelj ih zamoli da izdvoje koje su uloge djeca/uenici dobili
roenjem, a koje su bile njihov lini izbor (lino ili pod utjecajem roditelja i nastavnika) i ispisuju
ih na zajednikom hameru.

(Materijal za voditelja 1)

POD UTICAJEM RODITELJA I

ROENJE LINI IZBOR
NASTAVNIKA

Napomena za voditelja radionice

Aktivnost se provodi u tri grupe i to
grupa sastavljena od roditelja, grupa
sastavljena od nastavnika i grupa
sastavljena od nastavnika i roditelja.

Nakon to su izdvojili uloge na one koje su djeca/uenici dobili roenjem i one koje su bile njihov
lini izbor (i/ili su nastali pod utjecajem roditelja i nastavnika) voditelj zamoli uesnike da ove uloge
zajedniki unutar sve etiri grupe predstave na drvetu identiteta i to tako da se unutar manjih
grupa usaglase i napiu uloge kako slijedi:
U kronji one uloge koje se mogu promijeniti kod djece/uenika.
U stablu one uloge koje ne bi mijenjali kod djece/uenika.
U korijenu one uloge koje se ne mogu promijeniti kod djece/uenika.

Svaka grupa predstavlja svoje drvo identiteta.

(Materijal za uesnike 2 Drvo identiteta)

Voditelj zakljuuje napomenama da se identitet sastoji od niza

slojeva, a oni su - nai lini izbori tokom ivota profesija,
pripadnost udruenju graana, sportskom klubu, muzikom
pravcu, politikoj partiji - i neke karakteristike koje dobijamo
roenjem spol, zike karakteristike, rasa, nacija itd.

17
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Razvrstaj se

Voditelj zamoli uesnike da se razvrstavaju po grupama nekoliko

puta i to pristupajui papiru koji lei na podu, a na kojem stoji
jedna od sljedeih izjava:

1. Razvrstavanje:
Izjave: Ja navijam za Barselonu, Ja navijam za Wolfsburg, Ja navijam za Milan Ja
navijam za Arsenal, Ja navijam za Lion, Ostali
2. Razvrstavanje:
Ja imam tune oi, Ja imam zelene oi, Ja imam plave oi, Ja imam arene oi, Ja imam
nasmijane oi, Ostali
3. Razvrstavanje:
Ja volim da itam, Ja volim umjetnost, Ja volim sport, Ja volim burek, Ostali
4. Razvrstavanje:
Ja sam sa teritorije bive Jugoslavije, Ja sam iz Evrope, Ja sam sa planete Zemlje, Ja sam
sa Balkana, Ostali
5. Razvrstavanje:
ivio sam na vie mjesta, ivio sam u jednoj dravi, ivio sam u socijalizmu, Ostali

Nakon svakog razvrstavanja voditelj postavlja pitanje Zato ste odabrali ovu grupu?
Slijede pitanja za plenum:
Da li vas ovo na neto podsjea?
Na ta?
Jeste li imali osjeaj da imate izbor?
Kako vam je bilo usljed razlika u okviru iste grupe?
Da li vaa djeca/uenici bivaju stalno razvrstavani po nekim od ovih kriterija?
Kako se vi osjeate kada vam ispriaju kako su se dobro/loe osjeali zbog ovakvih
razvrstavanja?

Voditelj zakljuuje da je posmatranje osoba kroz samo jedan

sloj identiteta uzrok diskriminacije i izbijanja sukoba u koli,
porodici, dravi itd.

Voditelj postavlja pitanja uesnicima:

- ta utjee na izgradnju nacionalnog identiteta?
- Kakvu vanost ima nacionalni identitet i zato?
- ta je to to stvara doivljaj ugroenosti prava na sopstveni identitet i nacionalni
identitet?
- Kako se ophoditi s razlikama?

Gordijev vor

Nakon diskusije voditelj zamoli uesnike da formiraju krug i kreu se prema centru zatvorenih oiju
i ruku podignutih ispred sebe. Na rije voditelja: Stop!, svako uhvati i jednom i drugom rukom po
jednu neiju ruku jo uvijek zatvorenih oiju. Tako napravljen vor sada treba raspetljati.

Voditelj zakljuuje napomenama - bez obzira na broj i vrstu

slojeva identitet se uvijek gradi u kontaktu s drugim ljudima.
Zato je nuno ukazati djetetu/ueniku da bude svjestan svih
slojeva svog identiteta, da zajedno s roditeljima i nastavnicima trai
zajednike slojeve identiteta s drugim, jer omoguavaju komunikaciju
i suradnju, a spreavaju diskriminaciju i konikte.

18
Materijal za uesnike 1

19
 Materijal za uesnike 2

Periodi ivota mog djeteta/uenika

Period ivota Uloge djeteta/uenika Kako su dijete/uenika

Najvaniji dogaaji
djeteta/uenika tada drugi vidjeli

Djetinjstvo

Osnovna kola

Srednja kola

20
Materijal za uesnike 3

DRVO IDENTITETA

21
 Materijali za voditelja

Materijal za voditelja 1

POD UTICAJEM
ROENJE LINI IZBOR
RODITELJA I NASTAVNIKA

22
Radionica 2 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike s pojmom, karakteristikama i funkcijom

predrasuda i stereotipa.
- Upoznati uesnike o potrebi i nainima borbe protiv
predrasuda i stereotipa.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

2 Struktura radionice
1
1. Uvodna aktivnost SLIKA STEREOTIPA I PREDRASUDA (10)
2. Glavna aktivnost PUTOVANJE (40)
3. Zavrna aktivnost STEREOTIPI I PREDRASUDE SU... (10)
3

Materijal za radionicu

hamer papir za svaki par

olovke
stikeri
omasteri
tekst Putovanje za svakog uesnika
radni list Osobine

23
 1
UVODNA AKTIVNOST

Slika stereotipa i predrasuda

Voditelj dijeli uesnike u parove (roditelj i nastavnik) i svaki par

ima 5 minuta da nacrta i napie na hamer papiru najmanje po 3
osobine osoba iz tabele.

(Materijal za uesnike 1 Osobine)

Po isteku 5 minuta svaki par predstavlja svoju sliku i osobine koje su napisali za osobu koju su
crtali.

Voditelj radionice upoznaje uesnike s pojmom predrasuda i

stereotipa, koji su zasnovani na pojedinim slojevima identiteta
(etnika, rasna, religijska, spolna pripadnost i dr.).

24
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Putovanje

Voditelj podijeli uesnicima papir s tekstom Putovanje.

(Materijal za uesnike 2 Putovanje)

Uesnici imaju 5 minuta da se odlue s kim ele i s kim ne ele putovati i ispisuju svako na svom
papiru.
Nakon toga voditelj formira tri grupe koje se moraju usaglasiti s koje tri osobe ele i s koje tri osobe
ne ele putovati.

Napomena za voditelja radionice

Jednu grupu ine roditelji, drugu
nastavnici, a treu roditelji i
nastavnici.

Grupe predstavljaju svoj izbor putnika, a onda se u plenumu moraju usaglasiti s koje tri osobe ele
i s koje tri osobe ne ele putovati.

Slijedi diskusija:
U kojoj fazi rada (individualno, grupno ili u plenumu) vam je bilo najtee raditi?
Koliko se vaa odluka donesena individualno i u grupi razlikuje od odluke koju ste donijeli
u plenumu?
Zato se sa izborom nekih putnika (i s kojim elite i s kojim ne elite putovati) nikada ne
biste usaglasili na nivou cijele grupe?
Zato ste pristajali na kompromis unutar grupe ili u plenumu?
Da li biste sada promijenili svoj izbor putnika s kojim elite odnosno ne elite putovati?
Zato?

Voditelj radionice zakljuuje kada se ponaamo na osnovu

naih predrasuda i stereotipa, ne pruamo svim ljudima ista
prava ili im onemoguavamo uivanje njihovih prava, onda vrimo
diskriminaciju.

25
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Stereotipi i predrasude su...

Svaki uesnik grupe uestvuje u kreiranju reenica i to tako da

jedan po jedan uesnik u svakoj grupi (grupe iste kao u glavnoj
aktivnosti) dopisuje po jednu rije.

STEREOTIPI I PREDRASUDE SU...

NAJEI STEREOTIPI I PREDRASUDE MEU NAOM DJECOM/UENICIMA SU...
PROTIV STEREOTIPA I PREDRASUDA MOEMO SE BORITI...

Kada su reenice ispisane, voditelj podijeli uesnicima po 5 komada stikera na kojima su napisane
neke od vrsta stereotipa i predrasuda. Nalijepe ih gdje ele na sebe i na znak voditelja svako treba
da se kree u prostoriji i oslobodi tih traka, ali tako to e ih nalijepiti na nekog drugog za koga
smatra da ima izraene neke od napisanih stereotipa i predrasuda.

Voditelj radionice zakljuuje kako predrasude esto prate i

ekstremno negativna osjeanja tako djeluju i na ponaanje
koje pojaava osuivanje, potcjenjivanje, neprijateljski stav i podstie
na aktivnosti protiv pripadnika prema kojima postoji predrasuda.
Treba nauiti djecu/uenike prepoznati predrasudu i razviti njihove
sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama i diskriminaciji, bilo
da su upuene njemu ili drugima.

26
Materijal za uesnike 1

Osobine

Svaki par ima 10 minuta da nacrta i napie na hamer papiru najmanje po 3 osobine osoba iz
tabele.

GLUMAC

SPORTIST

ROM

DOKTOR

POLITIAR

POLICAJAC

PROSJAK

CRNAC

INVALID

PLAVUA

27
 Materijal za uesnike 2

Putovanje

Zamislite da kreete na put iz Lisabona do Moskve koji traje sedam dana i treba da dijelite spavai
kupe s jo tri osobe.
S kojima od navedenih putnika biste najradije putovali, odnosno s koja tri putnika nikako ne biste
eljeli dijeliti kupe?
- Talijanski DJ koji izgleda bogato.
- Afrikanka koja prodaje kone proizvode.
- Mladi umjetnik koji je HIV-pozitivan.
- Rom iz Maarske upravo puten iz zatvora.
- Baskijski nacionalista na slubenom putovanju u Rusiju.
- Slobodoumni Albanac koji se vraa sa seminara o ljudskim pravima iz Norveke.
- Mlada djevojka iz Turske, odlian student, pozira erotskim asopisima.
- Njemaki reper s alternativnim nainom ivota.
- Slijepi pijanista iz Austrije.
- Ukrajinski student koji se ne eli vratiti kui.
- Rumunka srednjih godina, bez vize, s jednogodinjim djetetom u naruju.
- Nabildana Holananka feministiki nastrojena.
- vedski skinhed pod utjecajem alkohola.
- Crnac iz Liberije, koarka u Grkoj.
- Razbija iz Belfasta koji oigledno ide na fudbalsku utakmicu.
- Nespretni novinar iz Danske, na putu za Kosovo.
- Poljska prostitutka iz Berlina.
- Francuski seljak koji govori samo francuski, s korpom smrdljivog sira.
- Kurdski izbjeglica koji ivi u Njemakoj, na povratku kui iz Libije.
- Predebeo vicarski bankar na poslovnom putovanju.
- Svetenik, nastavnik u mukoj koli u Britaniji, osumnjien za zlostavljanje djece.
- Dizajner iz Italije, homoseksualac, neenja, pristalica liberalne partije.
- Hendikepirani Palestinac u pratnji zgodne medicinske sestre.
- Brbljiva gospoa iz Belgije na putu za Kinu.
Imate 5 minuta da se odluite s kim elite i s kim ne elite putovati i ispiite svako na svom
papiru.

elim putovati sa... Ne elim putovati sa...

28
Radionica 3 - PREDRASUDE I STEREOTIPI

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike s pojmom, karakteristikama i vrstama

predrasuda i stereotipa.
- Upoznati uesnike o potrebi i nainima borbe protiv
predrasuda i stereotipa.
- Upoznati uesnike s vezom identiteta sa stereotipima i
predrasudama.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost BAROMETAR (15)
2. Glavna aktivnost GEOGRAFIJA I PREDRASUDE I
STEREOTIPI (30)
3. Zavrna aktivnost KAKO SE BORITI SA STEREOTIPIMA I
3 PREDRASUDAMA (15)

Materijal za radionicu

papir za svaku grupu

olovka za svaku grupu
materijal za uesnike Stereotipi
veliki papir za svaku grupu
omasteri
koverte

29
 1
UVODNA AKTIVNOST

Barometar

Voditelj daje uesnicima kovertu i papire u pet razliitih boja. Nakon

to voditelj proita izjavu uesnici ocijene svaku izjavu (ocjena za
prvu izjavu se pie na papiru bijele boje, druga na utom, trea na
roze, etvrta na plavom i peta na narandastom papiru) od 1 do
10 (od najmanjeg do najveeg slaganja sa izjavom) i stave stiker
u kovertu. Zalijepe kovertu i daju voditelju.
Izjave:
Ja imam predrasude.
Ja imam pravo na moje predrasude.
Mislim da postoje korisne predrasude.
Predrasude uvijek vode ka diskriminaciji.
Borba s predrasudama je besmislena u vremenu u kojem ivimo.
Nakon toga voditelj ita iste izjave i uesnici staju na barometar s brojevima od 1 do 10 (od
najmanjeg do najveeg slaganja sa izjavom). Voditelj biljei koliko je na svakom broju od 1 do 10
bilo uesnika po svakoj izjavi.
Voditelj otvara koverte i lijepi stikere po bojama i po visini ocjene na pet razliitih papira, ali da
uesnici ne vide rezultat.
Diskusija:
- Kako ste se osjeali radei vjebu?
- Da li se vae ocjene u koverti i one koje ste izabrali na barometru u prostoriji razlikuju i
zato?

Voditelj radionice zakljuuje da se predrasude i stereotipi

mijenjaju pod utjecajem linih promjena (starost, obrazovanje,
mjesto ivljenja) ali i pod utjecajem okoline, te da smo skloni mijenjati
svoje stavove pod utjecajem okoline.

30
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Geograja i stereotipi i predrasude

Stereotipi i predrasude o stanovnicima odreenih regija (drava)

Napomena za voditelja radionice

Jednu grupu ine uenici, drugu
nastavnici, treu pedagozi a etvrtu
roditelji ako aktivnost provodi tim za
medijaciju. Ako su samo roditelji i nastavnici
ukljueni u aktivnost, onda jednu grupu ine
roditelji, drugu nastavnici i treu nastavnici
i roditelji.

Korak 1: Formiraju se tri male grupe. U malim grupama uesnici na velikom papiru zapisuju 5
bitnih svari, obiljeja ili osobina stanovnika regije (drave) iz koje dolaze.

(Materijal za uesnike 1 Stereotipi)

Korak 2: Voditelj izmijeni sastav malih grupa i grupie ih (npr. svi brojevi 1 iz prve grupe ine
sada drugu grupu, brojevi 2 ine drugu i tako redom).
Svakoj grupi se dodjeljuje jedan napisan veliki papir, zatim analiziraju napisane
stereotipe i predrasude iz koraka 1, te sainjavaju novu listu stereotipa i predrasuda.
Korak 3: Voditelj ponovo izmijeni sastav malih grupa i grupie ih na male grupe koje ine
mukarci i male grupe koje ine ene. Svakoj grupi se dodjeljuje jedan napisan veliki
papir, zatim analiziraju napisane stereotipe i predrasude iz koraka 2, te sainjavaju
novu listu stereotipa i predrasuda.
Slijedi predstavljanje napisanih papira sa stereotipima i predrasudama svake grupe po koracima.
Pitanja za diskusiju:
Koje su slinosti i razlike izmeu grupa?
Kako ste se osjeali kada ste sluali druge o vama?
Kakva veza postoji izmeu diskriminacije i predrasuda?
U kojoj grupi ste se osjeali najugodnije?
Sa zapisom koje grupe ste najvie saglasni?
Brainstorming: Odakle potjeu predrasude?
Uesnici ispisuju na stikere svoje ideje o porijeklu stereotipa i predrasuda i lijepe na hamer. Voditelj
vri grupisanje izvora stereotipa i predrasuda.

Voditelj vri grupisanje izvora stereotipa i predrasuda i

naglaava da su ti izvori: porodica, kola, mediji, religija,
vrnjaci, sport, muzika, prijatelji, politika itd.

Slijedi diskusija:
- Sa kojim stereotipima i predrasudama se susreu vaa djeca/uenici u koli?
- Sa kakvim se sve problemima vi suoavate zbog prisutnosti navedenih stereotipa i
predrasuda?

31
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Nakon to je voditelj razvrstao stereotipe i predrasude koje su

naveli uesnici formira male grupe i daje zadatak da grupe nacrtaju
razliitim simbolima odgovor na pitanje:
- Kako se boriti protiv navedenih stereotipa i predrasuda u koli?
(Kako se boriti? Koga ukljuiti? Koliko se roditelji i nastavnici
meusobno mogu boriti protiv stereotipa i predrasuda meu
djecom? Kako mogu ukljuiti djecu/uenike da im budu partneri u
borbi protiv stereotipa i predrasuda?)
Nakon toga svaka grupa predstavlja svoj nain borbe sa stereotipima i predrasudama u koli.

Voditelj zakljuuje djeca/uenici imaju sliku o tome kako bi

htjeli da se drugi ponaaju prema njima, ne vole zadirkivanje,
ruganje, ismijavanje, dominantno ponaanje.... Treba ih nauiti da se
postave u tuu poziciju i da vide da li se i sami ponaaju onako kako
bi voljeli da se drugi ponaaju prema njima, a time se oslobaaju
stereotipa i predrasuda.

Materijal za uesnike 1

Stereotipi

Amerikanci Rusi Englezi Bosanci i Kinezi

Hercegovci

Slovenci Makedonci Srbijanci Crnogorci Hrvati

32
 II
Vjetine
komunikacije

- Je li vaoj djeci/uenicima uvijek

lako rei ono to ele?
- Podstiete li vau djecu/uenike
da uvijek kau ono to misle?
- Koliko esto zbog nespretno
izgovorenih rijei vaa djeca/
uenici izazovu konikt s vama?
- Koliko je potreban i vaan
va pogled, dodir, osmijeh
u komunikaciji s djecom/
uenicima?
- Sluate li uvijek paljivo vau
djecu/uenike kada govore?
- Zato je vano znati vjetinu
asertivnosti?
- Kako razvijati nenasilnu
komunikaciju kod djece/uenika?
 2.1. ta je komunikacija?
Nakon to smo otkrili ko smo, na identitet, nae
stereotipe i predrasude, trebamo nauiti kako sa
svim naim slojevima identiteta, stereotipima i
predrasudama komunicirati s drugima. Jer niko
ne moe ivjeti sam, ne komunicirati s ljudima.
Komunikacija je sredstvo pomou kojeg
stvaramo prijatelje, razgovaramo s drugim
ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove,
molimo za pomo i mnogo drugih stvari.
ovjek od svoga roenja ui kako komunicirati
da bi te sposobnosti dalje kroz ivot razvijao.
Komunikacija je prijenos informacija od
poiljaoca k primaocu uz uvjet da primalac
razumije informaciju.
Dakle, komunikacijski proces obuhvata:
- poiljaoca
- prijenos poruke kroz izabrani kanal
- primaoca
Komunikacija se denira i kao proces razmjene
poruka (verbalnih ili neverbalnih), izmeu
najmanje dviju osoba, koji se odvija sa
odreenim ciljem i namjerom.
Na komunikaciju moemo gledati kao na sredstvo
povezivanja ljudi na ostvarenju zajednike
svrhe. Aktivnost unutar kole nije mogua bez
komunikacije, a svrha komunikacije u koli,
meu uenicima, nastavnicima, roditeljima,
pedagozima i drugim jeste provesti promjenu
usmjeriti akcije u cilju svoje dobrobiti i dobrobiti
kole.
U koli se svakodnevno komunicira: uenici sa
uenicima, uenici s nastavnicima, nastavnici s
pedagozima, nastavnici s roditeljima, nastavnici
s pedagozima, uenici s roditeljima itd. U toj
stalnoj komunikaciji razmjenjuju meusobno
poruke (informacije).
Ljudi razmjenjuju meusobno poruke, a one se
sastoje od niza simbola. Simboli su rijei, geste,
slike, zvukovi ili pokreti upotrebljivi jer se ljudi
vie ili manje slau u pogledu objekata, zbivanja
i osjeaja na koje se ti simboli odnose.
34
Da bi se uesnici u komunikaciji sporazumjeli,
moraju:
- koristiti odgovarajui jezik
- precizno odrediti sadraj onoga to se
govori
- odrediti nain na koji se govori (ton,
geste)
USPJENA KOMUNIKACIJA JE
EFIKASNA PRIKLADNA
Ostvaruje ciljeve Ne kri pravila,
osoba koje oekivanja ili norme
komuniciraju
Da bi komunikacija bila uspjena, neophodno
je da postoji prilagoavanje svih uesnika u
njoj, zato to se u komunikaciji deava proces
razmjene, uzajamnog djelovanja i formiranja
odnosa meu uesnicima tako da svaki uesnik
dobija svoje mjesto i znaaj. Dakle, komunikacija
u koli zahtijeva da uesnici u komunikaciji
budu ravnopravni, jer samo na taj nain mogu
rjeavati konikte.
Proces komunikacije se sastoji od izraavanja
sebe i sluanja drugih.
Dakle, ekasna i prikladna komunikacija
podrazumijeva da uesnici posjeduju
komunikacijske vjetine kao to su: sluanje,
decentracija, postavljanje pitanja, empatija,
poznavanje situacije, ukljuenost i upravljanje
interakcijom, eksibilnost ponaanja.
Decentracija je spremnost i sposobnost da
uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo
njene probleme i postupke. esto je decentracija
najvaniji inilac u procesu komunikacije.
Decentriranje nam pomae da razumijemo
druge i da bolje razumijemo sami sebe.
Empatija je jasno razumijevanje osjeanja,
potreba, misli i elja druge strane, bez
osuivanja.
Samo onaj ko razumije sebe moe razumjeti
i drugoga. Kada se govori o kontekstu kole,
nema vanijeg cilja za uesnike u komunikaciji
od uzajamnog razumijevanja i razmjene
koja ih povezuje. To je polje na kome su svi
ravnopravni i jednaki, jer bez obzira na to ko su
uesnici u komunikaciji, djeca, odrasli, roditelji,
nastavnici, direktori, oni su samo sagovornici.
Ravnopravan i partnerski odnos izmeu uesnika
u komunikaciji je onaj koji najvie doprinosi
kvalitetu razmjene i njemu teimo, a ogleda se
u meusobnom potovanju i prihvatanju. Naini
na koje to radimo odreuju da li e doi do
povezivanja sa sobom i drugima ili do prekida
komunikacije, gubljenja kontakta li izbijanja
konikta.
2.2. Prepreke za
komunikaciju i
nastajanje konikta
U svakodnevnoj komunikaciji u koli esto
se pojavljuju prepreke, koje kao rezultat
imaju nerazumijevanje izmeu uesnika u
komunikaciji, a kao rezultat nerazumijevanja
javlja se konikt. Npr. nain postavljanja
pitanja ueniku moe biti uzrokom konikta. Ili
nemogunost da se ovjek stavi u poziciju druge
osobe (nemogunost decentracije) dovodi do
nerazumijevanja i sebe i druge osobe.
Naini komunikacije meu uesnicima je klju
uspjene komunikacije, ali i istovremeno osnovni
razlog za izbijanje konikta. Pozicija nastavnika
esto bude zloupotrebljavana u komunikaciji i
umjesto ravnopravnog odnosa nastavnici se
uenicima obraaju na razliite naine rizikujui
da tako izazovu sukobe ili ih rasplamsaju.
Navest emo neke naine neravnopravnog
komuniciranja koji bi mogli biti uzrokom
izbijanja konikta izmeu nastavnika i uenika,
a neke naine komunikacije koriste i roditelji
obraajui se djeci ili djeca roditeljima. Ovo je
prilika i da provjerite kakve reenice najee
koristite u komunikaciji.
1. NAREIVANJE, KOMANDOVANJE
Nastavnik:Taj zadatak mora tako da se uradi i
gotovo.
Roditelj: Brata mora uvati dok smo mi u
gostima i nema rasprave o tome.
Uenik: Mora mi kupiti onu crvenu jaknu i
neu nikakvu drugu.
2. UPOZORAVANJE, PRIJETNJA
Nastavnik:Ako ne pozove roditelje da dou u
kolu, bit e kanjen.
Roditelj: Ako ne popravi slabu ocjenu iz
matematike, otac e te istui.
Uenik: Ako mi ne da novac, istui u te
poslije asa.
3. PROPOVIJEDANJE, NAVOENJE RAZNIH
TREBALO BI
Nastavnik:Kada doe u kolu, svoje line
probleme treba da ostavi kod kue,
gdje im je i mjesto.
Roditelj: Trebalo bi da napokon shvati koliko
ti je godina i ne ponaa se drsko
prema sestri.
Uenik: Treba da prestane prepisivati lektiru
od mene.
4. UVJETOVANJE
Nastavnik:Nemoj ii da igra nogomet, pa e
onda moi da zavri sve obaveze.
Roditelj: Ako se ne bude druio sa onim
propalicama iz ulice, vie e te cijeniti
u koli.
Uenik: Ako mi dozvoli da izaem van, kupit
u ti novine.
5. DOKAZIVANJE
Nastavnik:Ostalo ti je jo samo mjesec dana do
kraja godine, a ti jo nisi popravio
slabu ocjenu iz geograje.
Roditelj: Potroila sam puno novca za tvoje
knjige, a ti ih nisi ni otvorio.
Uenik: Sve sam nauio iz zike, ali mi
nastavnik nije postavio niti jedno
pitanje na koje znam odgovor.
6. OSUIVANJE, KRITIZIRANJE
Nastavnik:Zato si ekao toliko dugo da se
gradivo nagomila?
Roditelj: Ne mogu vie trpjeti kritike kako
imam nasilnog sina.
Uenik: Zato meni stalno postavljate teka
pitanja iz geograje?
7. ETIKETIRANJE
Nastavnik:Ti si izuzetno lijena osoba.
Roditelj: Za razliku od tvoje sestre, ti si
neuredna i povrna osoba.
Uenik: Ti si dijete sa sela i nemam ta s
tobom da priam.
8. TUMAENJE, ANALIZA
Nastavnik:Ti hoe da napusti as, ustvari,
samo hoe da se izvue i da nita
ne radi.
Roditelj: Trai novac za knjige, a istina je da
ti trebaju da nabavi cigarete.
Uenik: Ti mene stalno poziva da gledamo
utakmicu, a ustvari, treba da i tebi
platim ulaznicu.
9. HVALJENJE, PRIHVATANJE
Nastavnik:Ti si veoma sposoban, sigurno e
nai naina da rijei problem.
Roditelj: Ja znam da sam rodila pametno
dijete i ti e to dokazati na asu.
Uenik: Ja najbolje igram koarku i to u vam
uvijek dokazati.
10. TJEENJE
Nastavnik:Nemoj se brinuti, i ja sam imala slabu
ocjenu.
Roditelj: Zato se brinuti kada ni ja nisam
zavrio fakultet?
Uenik: Nemoj se brinuti zbog matematike,
i ja ve drugi put ponavljam razred
zbog slabe ocjene iz matematike.
11. ISPITIVANJE, SASLUAVANJE
Nastavnik:Misli li da je zadatak bio toliko teak?
Koliko ti je vremena bilo potrebno da
ga uradi? Zato si odustao? Zato me
nisi ranije pitao da ti pomognem?
Roditelj: Zato mi nisi rekao da si se potukao
sa ostalim djeacima, nego da ja to
saznajem od tvoje razrednice?
Uenik: Zato me ranije nisi pitala koliko
slabih ocjena imam?
35
 12. POVLAENJE
Nastavnik:Ostavimo sada priu o matematici,
hajde da priamo o neem
prijatnijem!
Roditelj: Nee ti biologija trebati u ivotu,
idemo mi istiti dvorite.
Uenik: Kao da e svijet propasti zato to ja
ne znam hemiju.
Takoer, prepreke u komunikaciji predstavljaju
loe izreene poruke, nepovjerenje,
preuranjeno zakljuivanje, nepaljivo sluanje,
preoptereenost poruka informacijama itd.
2.3. Podsticaji za
komunikaciju i
rjeavanje konikta
Kao to postoje prepreke u komunikaciji u koli,
postoje i faktori koji olakavaju komunikaciju i
spreavaju izbijanje konikta.
ta olakava komunikaciju?
pokaite govorniku da elite sluati
uklonite uzroke rastresenosti
saosjeajte s govornikom
budite strpljivi
kontrolirajte svoju narav
budite paljivi s argumentima i kritikom
postavljajte pitanja
prestanite priati
Bez obzira u kojoj situaciji u koli se nalazili:
razgovor uenika, uenika i nastavnika,
nastavnika i roditelja, sastanak uprave, sastanak
vijea uenika ili vijea roditelja, pridravajui su u svojim mislima, neverbalno komuniciraju
se navedenih smjernica, sigurno ete imati
uspjenu komunikaciju.
O uspjenosti komunikacije ovisi da li e konikt
biti izazvan ili rijeen. Zbog te direktne veze
izmeu komunikacije i konikta komunikacija
je i od presudnog znaaja za izbor strategije
rjeavanje konikta.
Dakle, komunikacija, asertivna i nenasilna,
sigurno i u procesu medijacije i u procesu
pregovaranja dovodi do rjeavanja konikta
na zadovoljstvo obje strane u pregovorima ili
medijaciji.
36
2.4. Aktivno sluanje
Koliko esto nekog sluate samo iz pristojnosti?
Koliko esto se suoavate s konstatacijom da
ste nekog sluali, a ne moete ponoviti gotovo
nita to je osoba govorila? Koliko esto je
vae nesluanje bilo uzrokom svae s djecom,
roditeljima, prijateljima, efom i drugim? Deava
se da sluate samo ono to vas interesira,
klimate glavom dajui sagovorniku znak da ih
sluate, a, ustvari, vi ste u svojim mislima. Vi
ste svog sagovornika sluali selektivno, pasivno,
ali ne aktivno.
Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge
osobe s panjom i potovanjem, uz jasno
(verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da
osobu sluamo.
Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da
razumijemo ta je sagovornik elio da kae,
kao i da mu jasno stavite do znanja da ste ga
razumjeli. U procesu aktivnog sluanja obraamo
panju i na sadraj poruke i na osjeanja koja
prate poruku sagovornika.
Zatoje vano sluati?
primamo korisne informacije
izbjegavamo nesporazume i svae
pokazujemo da nam je stalo
potiemo zatvorene i srameljive
pomaemo da osoba jasnije sagleda
problem
izgraujemo odnos povjerenja
Sluanje moe biti:
PASIVNO pokazujemo da sluamo ali ... mi to
ne radimo
(npr.uenici kojima je gradovo nezanimljivo sjede
mirno u klupama i pokazuju da sluaju, a oni
izmeu sebe)
SELEKTIVNO sluamo samo ono to nas
zanima
(npr. kada roditelj slua samo kakvu je ocjenu
uenik dobio, a ne zanima ga ta je prethodilo
tome niti ta je bilo nakon toga)
AKTIVNO sluamo i usvajamo znanje i
vjetine
(npr. uenici sluaju predavanja, pokazuju
interes neverbalno, ali i verbalno postavljanjem
pitanja, interakcijom)
S obzirom na cilj i situaciju sluanje moe biti:
sluanje sadraja (predavanje)
- cilj: razumjeti i zapamtiti poruku
kritiko sluanje (odluivanje)
- cilj: razumjeti i ocijeniti poruku
empatijsko sluanje (podrka)
- cilj: shvatiti govornikove osjeaje,
potrebe
Za uspjenu komunikaciju i izbjegavanje
konikata neophodno je sluati sa empatijom.
Samo na ovaj nain se razumiju potrebe i
emocije osobe koja govori.
Za razliku od sluanja koje vodi sukobima
i nezadovoljstvu, aktivno sluanje vodi
povezivanju i nastavku komunikacije.
Neko vas slua kada:
- POSTOJI GOVOR TIJELA
- POSTOJI ISKRENA ZAINTERESIRANOST
- NEMA SELEKCIJE PODATAKA
- POSTOJI POMO U RAZUMIJEVANJU
- POSTOJI PARAFRAZIRANJE I SUMIRANJE
- POSTAVLJA PITANJA
- PRUA KONSTRUKTIVNU PODRKU
Aktivno sluanje se ui i vjeba. Da biste pravilno
razumjeli svog sagovornika ili pak kao medijator
u procesu medijacije pravilno obavljali svoje
zadatke, neophodno je da posjedujete kako
vjetinu komunikacije tako i aktivnog sluanja
(sluanja sa empatijom - jasno razumjeti
osjeanja, potrebe, misli i elje druge strane).
Za takvo sluanje potrebno je imati i neke
uvjete kao to su: vlastita smirenost, udobno
i sigurno okruenje, koritenje govora tijela,
nepokazivanje sopstvenih emocija, sluanje
osobe do kraja izlaganja, koritenje pauze kada
je potrebno i dr.
2.5. Asertivna
komunikacija
Pored injenice da posjedujete vjetinu
komuniciranja i aktivnog sluanja od vas kao
medijatora trai se da posjedujete i vjetinu
asertivnosti. Asertivnost je rije koja na
engleskom znai upornost, samosvjesnost,
zastupanje. Asertivnost znai zastupanje i
ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na
neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.
Asertivno komuniciranje pomae ovjeku da
bude ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije
kvalitetne odnose s drugim ljudima.
Asertivnost u koli (bez obzira da li se radi
o uenicima, nastavnicima, roditeljima,
pedagozima ili psiholozima) generalno znai:
- pokuavati ostvariti svoja prava bez
ugroavanja prava drugih
- biti spreman na razgovor biti
spreman komunicirati
- utjecati na druge koristei svoje
sposobnosti
- potovati sebe bez poniavanja drugih
- nastojati otkriti ta je dobro a ne ko je
u pravu.
U situaciji kada uenici doive: izrugivanje
drugih, zastraivanje, omalovaavanje,
iskljuivanje i dr. najee roditelji reagiraju
agresivno, ali sline reakcije imaju i uenici i
nastavnici i drugi i reagirajui agresivno, samo
jo vie doprinose eskalaciji konikta.
Kako je cilj medijacije rjeavati konikte ali
preventivno djelovati na nasilje i razvijanje
agresivnosti kod uenika, lanovi tima za
medijaciju moraju uloiti dodatni napor da
vjebaju asertivno komunicirati.
Koje su to razlike izmeu asertivne i agresivne
komunikacije? ta to treba uiti a ta treba
eliminirati kako bi se postalo profesionalnim
lanom tima za medijaciju?
ASERTIVNO: Asertivna osoba ne ostvaruje svoja
prava i interese tako to teti drugim ljudima,
AGRESIVNO: dok agresivna osoba upravo to
ini.
ASERTIVNO: Asertivna osoba shvata da e uspjeti
ostvariti ono to eli i da e biti zadovoljna, ali
ne tako to e druge uiniti nezadovoljnima jer i
drugi ele ostvariti svoje interese AGRESIVNO:
dok agresivna osoba svoja prava i interese
ostvaruju stvarajui nezadovoljstvo kod drugih.
ASERTIVNO: Asertivnost je dugorono ekasna,
AGRESIVNO: agresivnost moe izgledati
ekasna, ali samo na kratki rok.
ASERTIVNO:Asertivna osoba stavlja sebi u
obavezu da postigne svoj cilj, ali ne po svaku
cijenu, AGRESIVNO: agresivna osoba stavlja
pred sebe obavezu da pod svaku cijenu mora
dobiti ono to eli, da zna stvari bolje nego
drugi, da je vrednija i pametnija od drugih.
ASERTIVNO: Asertivna osoba smatra da svako
ima pravo na svoje miljenje, AGRESIVNO: dok
agresivna osoba smatra da je njeno miljenje
jedino ispravno.
ASERTIVNO: Asertivna osoba ne shvata stvari
lino, AGRESIVNO: za razliku od agresivne
osobe koja je sumnjiava i emocionalno se vie
ukljuuje jer smatra da je ono to se dogaa
usmjereno ba na nju.
ASERTVINO: Ako ne uspije u onome to je
eljela, asertivna se osoba osjea razoarano,
tuno, nezadovoljno, a AGRESIVNO: agresivna
osoba osjea ljutnju, neprijateljstvo i okrivljuje
druge.
ASERTIVNO: Asertivna osoba stavlja pred sebe
ostvarive ciljeve, sklonija je kompromisima,
otvorenim izraavanjima stavova i potreba,
AGRESIVNO: agresivna osoba ponaa se
osvetoljubivo, nije sklona kompromisima, vie,
prijeti, sklona je manipulacijama.
Kao veina ljudskog ponaanja i asertivnost
se ui. Od roenja dijete tei zadovoljenju
svojih potreba i to eli odmah i neposredno.
Kako se s vremenom potrebe dopunjuju,
37
 mijenjaju, dopunjuju se i mijenjaju naini na
koje dijete izraava te potrebe i naini na koje
ih zadovoljava. Odreena kulturna i drutvena
pravila, porodica i dr. uestvuju u odreivanju
ta je dobro eljeti, kako to ostvariti, ta je
pristojno, ta je agresivno, kako nekoga ne/
povrijediti i slino.
Asertivna osoba svoje misli i stavove izraava
jasno, glasno i bez dvoumljenja, a zahvaljujui
naelima asertivne komunikacije, vjeto
izbjegava sukob.
Da bi se osoba uspjeno preobrazila u asertivnu
osobu, potrebno je da promijeni miljenje i
odnos prema onima s kojima ima problem u
komunikaciji. Moete li promijeniti svoj odnos
prema ueniku, nastavniku, roditelju, prijatelju,
jer s njima imate probleme u komunikaciji i
konikte?
Asertivna komunikacija se provodi u sedam
koraka:
1. Opisuj ponaanje, a ne osobu (kada
zakasni na poetak asa, ja zbog
razgovora s tobom ometam ostale da
rade svoje zadatke)
2. Izrazi osjeaj (osjeam se pod
pritiskom)
3. Opii efekt (zato to onda i ja mijenjam
strukturu asa)
4. Izrazi zahtjev (elim da ubudue ne
kasni i doe ranije)
5. Pitaj osobu kako to doivljava (ta ti
misli o tome)
6. Saekati odgovor druge osobe (to je
uredu )
7. Zahvaliti (hvala)
Poznate dvije asertivne tehnike i to:
Pokvarena ploa
Sastoji se u tome da kao pokvarena ploa
ponavljamo zahtjev.
Odbijanje tueg zahtjeva
Kada elimo odbiti neki zahtjev, u tome treba
biti odluan. Dovoljno je rei ne, objasniti svoje
razloge (vrlo kratko) i zatim ponavljati odluno:
Ne.
Dakle, asertivnost ukljuuje:
izraavanje vlastitog miljenja
izraavanje vlastitih osjeaja
naglaavanje posljedica neeljenog
ponaanja (ako se ponaanje nastavi
tada..)
izraavanje razumijevanja za drugu
osobu
ponavljanje jasnog zahtjeva.
Najei problem u komunikaciji jeste da osobe
ne znaju izraziti svoje miljenje, osjeanja i
zahtjeve ili govorimo o drugim u pokuaju da
objasnimo ta mislimo i ta osjeamo.
Zato je korisno vjebati koritenje tzv. JA-
poruke, jer su to poruke koje vode razmijevanju
i povezivanju.
38
Uvijek se odnose na onoga ko govori, kroz njih
govorimo o sebi i iz sebe.
Govorimo drugima, a istovremeno se povezujemo
sa sopstvenim osjeanjima, potrebama i
ciljevima. Pomau nam da izrazimo sebe, bez
optuivanja, kritike i etiketiranja druge osobe.
Njima se izraava lini doivljaj onoga to je
druga osoba rekla ili uradila i tako spreavamo
da osoba kojoj se obraamo ono to nam smeta
uje kao napad na nju.
TI-poruke - poruke koje vode nerazumijevanju
i sukobima
Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/
njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo rei.
JA-poruke imaju etiri komponente.
1. Opaanje (ono to opaamo da druga
osoba kae, ili radi, a to nam smeta),
Kada JA (vidim, ujem, sjetim se).
2. Osjeanja (osjeanja u odnosu na ono
to opaamo).
JA se (sada) osjeam .
3. Potrebe (potrebe, elje, vrijednosti,
koje dovode do iskazanih osjeanja).
Zato to JA (imam potrebu, elim,
cijenim)
Potrebno mi je/volio bih ___________
i zbog toga se osjeam____________ .
4. Zahtjev (konkretne akcije koje bismo
eljeli da budu poduzete).
Zahtjev mora biti:
- izraen jezikom pozitivne akcije, tj. da
kaete ta elite, a ne ta ne elite,
- formuliran sada i ovdje,
- konkretan, izraen kroz konkretno
ponaanje.
Sada bih eljela da ti .
Primjer TI-govora:
Ana, hoe li ve jednom prestati da pria, ti
si stvarno nekulturna!
Primjer MI-govora:
Mi svi znamo da je Ana nekulturna i da nikad
ne slua dok drugi govore!
Primjer JA-govora:
Ana, meni smeta kada mi upada u rije, tada
imam utisak da me ne potuje, a volio bih da
me saslua, jer mi je vano tvoje miljenje.
Stvorite povjerenje tako to se u koli neete
stavljati ni na jednu stranu, to neete
stavljajati sebe u centar panje; povezujte
sagovornike tako to ete im pomagati da se
uju i razumiju.
Iz svega spomenutog zakljuujemo da je
asertivnost nuna za uspjeno funkcioniranje
pojedinca i grupe. Nikada ne moemo udovoljiti
zahtjevima svih ljudi i nerealno je misliti da e
nas svi voljeti i imati lijepo miljenje o nama
ako inimo ono to oni trae od nas. Asertivno
komuniciranje pomae pojedincu da bude
ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije
kvalitetne odnose s drugim ljudima.
2.6. Nenasilna
komunikacija

Haim Ginott, psiholog i nastavnik, rekao je: Zbunjujue

Doao sam do zakljuka koji me je uplaio - da - zahtjevi bez jasnog smisla (Uradi to,
sam ja odluujui element u uionici. Moj lini zato to tako treba...);
pristup stvara klimu. - zahtjevi koje je nemogue ispuniti
Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme. Kao (Obeaj da vie nikada nee plakati
nastavnik, ja posjedujem ogromnu mo da kada si tuan...);
uinim djeiji ivot jadnim ili radosnim. Mogu biti - zahtjevi izreeni jezikom negativne
alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu akcije (Nemoj vie da te ujem da tako
poniziti ili oraspoloiti, povrijediti ili izlijeiti. razgovara sa mnom!);
Mogu produbiti probleme ili od djeteta dobiti - dvostruke poruke (nastavnik kae
ono najbolje i najljepe to ima. Ba me zanima ta misli o ovom
problemu, a pri tome gleda kroz
Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno
prozor - ne postoji sklad izmeu
i na taj nain se poveemo s nama samima,
verbalnog i neverbalnog dijela poruke);
naom vlastitom saosjeajnosti, kao i s drugima
- openite i povrne pohvale i kritike
naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna
(super, divno, propast, katastrofa...).
komunikacija nas usmjerava na jasno i iskreno
izraavanje, te obraanje panje na drugog s Ove poruke u koli obeshrabruju, raaju bijes i
potovanjem i empatijom. elju za osvetom, ali i strah i zabrinutost.
Proces nenasilne komunikacije moe se Poto je nenasilna komunikacija zasnovana na
jednostavno predstaviti u etiri komponente: prirodnom stanju saosjeanja, ona se moe
1. Konkretni postupci koje opaamo a koji primijeniti na svim nivoima komunikacije i u
utjeu na nas; razliitim situacijama: lini odnosi, porodica,
2. Kako se osjeamo u vezi s naim kola, organizacije i institucije, terapija i
opaanjem; savjetovanje, diplomatski i poslovni pregovori,
3. Potrebe, vrijednosti, elje i sl. koje te sporovi i sukobi bilo koje prirode i unaprijediti:
pobuuju nae osjeaje; aktivnim sluanjem, parafraziranjem,
4. Konkretni postupci koje traimo kako opisivanjem bez procjene, neverbalnom
bismo obogatili svoje ivote. komunikacijom, uvaavanjem neijih potreba i
osjeanja, jasnim izraavanjem linih stavova,
Proces moemo poeti ili izraavajui sebe kroz
davanjem povratne informacije i dr.
ove etiri komponente ili empatijski primajui
od drugih informacije iz ista etiri podruja. Vrlo
je vano naglasiti da nenasilna komunikacija ne
daje gotove recepte nego da se prilagoava
razliitim situacijama, razliitim linim ili
kulturalnim stilovima.
Naa saosjeanja prema drugima blokiraju
poruke kao to su:
Omalovaavajue2
- etikete (Glup si... );
- dijagnoze (S tobom neto nije
uredu...);
- poreenja (Zato nisi pismena kao
tvoja sestra...);
- odbijanje (Nemam ja ta s tobom da
razgovaram...);
- osuivanje, kritika (Ba si djetinjast...);
- prijetnje (Bolje bi ti bilo da me
poslua...).
Kontrolirajue
- zabrane (Ne smije!);
- sputavanje (Ne moete vi to sami, sve
ete upropastiti);
- naredbe (Odmah da ste to uradili...);
- savjeti (Bilo bi najbolje kada bi ti...).

2
Zorica Triki i Dragana Koruga Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Konikti, Kancelarija njemake agencije
za tehniku saradnju GTZ, Beograd, 2003.

39
 NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
VIE OD RIJEI

Prikladno upotrebljavaj geste!

Upotrebljavaj otvoreni stav tijela kada se eli ukljuiti u

interakciju s drugima ili zatvoreni stav tijela kada se ne
eli ukljuiti u interakciju s drugima!

Uskladi svoj stav tijela sa stavom druge osobe kada se

slae s njezinim vjerovanjima, osjeajima, stavovima
i vrijednostima ili imaj suprotan stav tijela kada se ne
slae!

Uspostavi kontakt oima i odri ga kada eli komunicirati

s osobom ili krui pogledom po prostoriji i ne uspostavljaj
kontakt oima kada ne eli komunicirati s osobom!

40
Uspostavi jasne prostorne granice koje su u skladu s
tvojim potrebama i budi na pristojnoj udaljenosti kada
razgovara s drugima!
Edward Hall, ameriki antropolog kae da je:
Intimna zona (0 - 45 cm)
Lina zona (45 - 120 cm)
Socijalna zona (120 - 360 cm)
Javna zona (360 cm -)

Koristi se dodirom kako bi pokazao toplinu, zabrinutost,

sklonost ili otvorenost prema drugima!

Mijenjaj visinu, brzinu, intonaciju i glasnou kako bi

prikladno iskazao svoje namjere i nadopunio svoju
verbalnu poruku te izbjegavaj potapalice!

Upotrebljavaj prikladnu brzinu, glasnou, kvalitet i izgovor!

41
 Prikladno se odijevaj i upotrebljavaj prikladne dodatke
odjei!

Izbjegavaj ekstremna ponaanja!

Pokuaj prilagoditi svoju neverbalnu komunikaciju

kontekstu!

42
Nauili smo:
Komunikacija se denira kao proces razmjene
poruka (verbalnih ili neverbalnih), izmeu
najmanje dviju osoba, koji se odvija sa
odreenim ciljem i namjerom.
Komunikacijski proces obuhvata: poiljaoca,
prijenos poruke kroz izabrani kanal i primaoca.
Decentracija je spremnost i sposobnost da
uemo u svijet druge osobe i tako razumijemo
njene probleme i postupke.
Aktivno sluanje je vjetina sluanja druge
osobe s panjom i potovanjem, uz jasno
(verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da
osobu sluamo.
Svrha aktivnog sluanja je da pomogne da
razumijemo ta je sagovornik elio rei, kao i da
mu jasno stavite do znanja da ste ga razumjeli. U
procesu aktivnog sluanja obraamo panju i na
sadraj poruke i na osjeanja koja prate
poruku sagovornika.
Asertivnost znai zastupanje i ostvarivanje
vlastitih potreba i interesa na neagresivan
nain i ne na tetu drugih osoba. Asertivno
komuniciranje pomae ovjeku da bude
ekasniji u zauzimanju za sebe i da razvije
kvalitetne odnose s drugim ljudima.
JA poruke su poruke koje vode razumijevanju
i povezivanju
Uvijek se odnose na onoga ko govori, kroz njih
govorimo o sebi i iz sebe.
Govorimo drugima, a u istovremeno se
povezujemo sa sopstvenim osjeanjima i
potrebama, i ciljevima. Njima se izraava lini
doivljaj onoga to je druga osoba rekla ili
uradila. Na taj nain spreavamo da osoba kojoj
se obraamo ono to nam smeta uje kao napad
na nju.
TI poruke poruke koje vode nerazumijevanju
i sukobima
Uvijek se odnose na drugog i govore o njemu/
njoj, nisu jasan izraz onoga to elimo rei.
Komunikacija koja navodi da reagiramo iskreno
i na taj nain se poveemo s nama samima,
naom vlastitom saosjeajnosti, kao i s drugima
naziva se nenasilna komunikacija. Nenasilna
komunikacija usmjerava nas na jasno i iskreno
izraavanje, te obraanje panje na drugog s
potovanjem i empatijom.
43
 Radionica 1 - KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice

- Uvesti uesnike u komunikaciju kao interakciju

- Nauiti razlikovati uspjenu od neuspjene komunikacije
i analizirati faktore koji dovode do uspjenog
sporazumijevanja meu ljudima.

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

1 2 Struktura radionice

1. Uvodna aktivnost VIDIM TE U BOJI (10)

2. Glavna aktivnost KOMUNIKACIJA I KONFLIKT (55)
3. Zavrna aktivnost MOJE EMOCIJE/LOVAC, BAKA, LAV (25)
3

Materijal za radionicu

hamer papiri
omasteri
kartice u bojama
materijal za uesnike Boja

44
 1
UVODNA AKTIVNOST

Vidim te u boji...

Voditelji podijele svim uesnicima radni list Napii ime osobe koja
ima tu boju na sebi. Svi se eu po prostoru i pronalaze boje
na ostalim uesnicima. Ukoliko ne znaju ime, trebaju upitati ili
proitati na bedu, te upisati ime uz boju koju su zapazili.

(Matereijal za uesnike 1 Boje)

Voditelj radionice kae da su nae percepcije razliite i da su

esto uzrokom konikta u komunikaciji.

2
GLAVNA AKTIVNOST

Komunikacija i konikt

Voditelj formira etiri grupe i daje im zadatak da osmisle scenario

za jednu od sljedeih koniktnih situacija:
kasni dolazak kui sa zabave
svaa izmeu djece/uenika zbog etnikih stereotipija
uniteni namjetaj u uionici
razliite elje za mjesto odlaska na ekskurziju

Koniktna situacija mora imati svoje rjeenje. Svaka grupa ima na raspolaganju pripremu od 10
minuta, a samo izvoenje scene ne treba trajati due od 10 minuta.
Svaka grupa mora svakom lanu dodijeliti odgovarajuu ulogu, u ije igranje mora ukljuiti i
verbalnu i neverbalnu komunikaciju i komunikaciju sa svakim lanom grupe.
Nakon odigravanja svake scene slijedi diskusija:
- Da li su svi uesnici komunicirali jedni s drugima?
- Da li su svi koristitili i verbalnu i neverbalnu komunikaciju?
- Iz koje ste komunikacije (verbalne ili neverbalne) vie saznali o koniktu (da postoji, uzrok,
rjeenje)?

Napomena za voditelja radionice

Voditelj treba sugerirati uesnicima
da u scenario ukljue sve uesnike,
da svaki uesnik ima jasno deniranu ulogu
u komunikaciji, da je neophodno da rijee
konikt prilagoavanjem komunikacije i da u
potpunosti oslobode svoje emocije odnosno
da se u potpunosti ponaaju spontano (onako
kako bi se oni inae ponaali).

45
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Moje emocije

Voditelj trai od uesnika da napiu na kartici po jedan primjer

izjave (reenice) prema zahtjevima iz tabele.

(Materijal za uesnike 2 Moje izjave)

Kartice su u razliitim bojama i svaki uesnik svoju izjavu postavlja na hamer papir koji je oznaen
odgovarajuom bojom.

Nakon to svi ispiu i polijepe kartice voditelj analizira sa uesnicima svaku reenicu i zajedno
utvruju da li su reenice napisane na traeni nain.

Lovac, baka, lav

Lovca se plai lav (lovac puca iz puke), lava se plai baka (lav podie prednje ape i rikne),
bake se plai lovac (baka prijeti kaiprstom). Uesnici se podijele u dvije gupe. lanovi obje grupe
neovisno se dogovore koju ulogu e igrati, cijela grupa ima istu ulogu (lovca, bake ili lava). Zatim
stanu u red, jedni nasuprot drugima i na znak voditelja odigraju ulogu koju su izabrali.
Grupa koja pobijedi (uplai drugu grupu) dobija poen. Igraju se tri kruga.

Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da su emocije

odnosno njihova kontrola u komunikaciji izuzetno vana za
ekasnu i beskoniktnu komunikaciju, te da se kontrola emocija moe
vjebati. Takoer, podstie uesnike da se ne plae komunikacije sa
osobama koje su drugaije po: spolu, starosti, etnikoj pripadnosti,
poloaju u drutvu i dr.

46
Materijal za uesnike 1

BOJE
NAPII IME OSOBE KOJA IMA TU BOJU

UTA PLAVA CRVENA SMEA

LJUBIASTA BIJELA SIVA

RUIASTA INDIGO TRULA VINJA STARO ZLATO

CRNA ZELENA SVIJETLOPLAVA

MODRA TAMNOZELENA OKER LILA

47
 Materijal za uesnike 2

Moje izjave

Traenje pojanjenja:

Reeksija:

Spoznaja i priznanje tuih osjeaja i potreba:

Postavljanje otvorenih pitanja:

Ohrabrivanje daljnje diskusije:

Nareenje:

Prijetnja:

Propovijedanje:

Jednostrano rjeenje:

Osuda:

Negiranje tuih osjeaja i potreba:

48
 Radionica 2 - AKTIVNO SLUANJE

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike s razliitim nainima sluanja i

posebno aktivnim sluanjem, a koje doprinosi uspjenijoj
komunikaciji i povezivanju s drugim osobama, odnosno
nastavku komunikacije
- Nauiti razlikovati sluanje i nesluanje; razliite vrste
sluanja i karakteristike sluanja sa empatijom

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost KO KAKO SLUA (10)
2. Glavna aktivnost SLUAM/NE SLUAM (55)
3. Zavrna aktivnost POSJEDUJETE LI SPOSOBNOST
3 SLUANJA/ZEMLJOTRES (25)

Materijal za radionicu

hamer papiri
omasteri
stikeri
Test za uesnike - Posjedujete li sposobnost sluanja?

49
 1
UVODNA AKTIVNOST

Ko kako slua

Voditelj kae uesnicima:

NA FOTOGRAFIJI POKUAJTE PRONAI ZNAKOVE SLUANJA I/ILI
NESLUANJA I ZAPIITE IH.

Slijedi diskusija.

Voditelj podsjea ta je aktivno sluanje, koja je njegova svrha

i koji su to znaci nesluanja.

50
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Sluam/ne sluam

Uesnici se podijele u parove. Osoba A ima zadatak da pria o neemu

to misli da je vano i zanimljivo, a osoba B da je slua na razliite
naine.

U prvoj situaciji, dok osoba A govori, verbalno alje poruku da

slua, a svim neverbalnim znacima pokazuje da ne slua; u drugoj da slua, ali usput reagira; i u
treoj samo uti i paljivo slua. U sljedeem krugu osobe A i B mijenjaju uloge.
Nakon vjebe voditelj postavlja pitanja uesnicima:
- Kako ste se osjeali tokom vjebe?
- ta vam je najvie prijalo?
- Koje ste sutinske razlike primijetili u sve tri situacije?
- Kako se osjeamo kad nas drugi ljudi sluaju, a kako kad nas ne sluaju?

Poslije diskusije voditelj pojasni karakteristike sluanja i

nesluanja.

Sluam a u stvari

Svi sjednu u dva koncentrina kruga, okrenuti jedni prema drugima. Oni koji sjede u spoljanjem
krugu su SLUAOCI a u unutranjem PRIPOVJEDAI. Sluaoci, svako za sebe, bira nain na
koji e sluati (npr. sa analizom, dajui savjete, optuujui i sl.) Pripovjedai priaju u prvom
krugu s prvim sluaocem, svako sa svojim, na znak voditelja unutranji krug se pomjera za jedno
mjesto ulijevo, tako da se prave novi parovi.
Pripovjedai pamte nain na koji su sluani u prvoj razmjeni, pa poinju razgovor sa sljedeim
sluaocem. Igra se zavrava kada se cijeli krug zavri.
Razmjenjuju miljenje o tome da li su pogodili kako ih je ko sluao.
Nakon zavrenog kruga, voditelj pita uesnike da li su pogodili i napravili razliku izmeu razliitih
naina sluanja? Zatim ih pita kako im je bilo tokom aktivnosti?

Voditelj komentarie kako kada sluamo ne znai i da ujemo, da

se nekada vie bavimo sobom nego drugima.

51
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Posjedujete li sposobnost sluanja?

Voditelj podijeli uesnicima test Posjedujete li sposobnost

sluanja za iju izradu imaju na raspolaganju 5 minuta.

(Materijal za uesnike 1 Posjedujete li sposobnost sluanja?)

Zemljotres

Uesnici su podijeljeni u grupe od po troje, jedna osoba je viak. U svakoj grupi dva uesnika
ine kuu (okrenuti jedan ka drugom i drei se za ruke, formirajui ispred sebe zatvoren prostor),
a trei uesnik je stanovnik (nalazi se u zatvorenom prostoru, u kui).
Uesnik koji je viak daje jednu od tri naredbe: Kue mijenjaju stanare (znai da stanari ostaju
na svom mjestu, a kue trae novog stanara), Stanari mijenjaju kue (kue ostaju na istom
mjestu, a stanari trae nove kue) i Zemljotres (sve formacije se rasture i formiraju se nove).
Pri svakoj od naredbi viak uestvuje u igri, pa moe doi do promjene vika koji daje novu
naredbu.

Napomena za voditelja radionice

Aktivnost Zemljotres ja namijenjena
za oputanje uesnika.

Voditelj zakljuuje da je aktivno sluanje vjetina sluanja

druge osobe s panjom i potovanjem, uz jasno (verbalno i
neverbalno) stavljanje do znanja da osobu sluamo.

52
Materijal za uesnike 1

Test Posjedujete li sposobnost sluanja?

Ova ek lista pomae vam da vidite da li imate sposobnost sluanja.
Odgovorite na sljedea pitanja i saberite poene koje ste dobili odgovarajui na njih.
Zatim razmislite da li biste neki dio sposobnosti sluanja mogli poboljati.

skoro skoro
uvijek obino nikad
uvijek nikad
1. Volite li sluati kada drugi ljudi priaju?
2. Podstiete li druge na razgovor?
Sluate li i one osobe koje vam se ne
3.
sviaju?
Da li podjednako paljivo sluate i mlade i
4.
stare, mukarce i ene?
Utjee li na vae sluanje to da li vam je
5.
sagovornik prijatelj, poznanik ili stranac?
Da li u sagovornika direktno gledate,
6.
povremeno se smijeite i klimate glavom?
Putate li da va sagovornik zavri
7. reenicu, prije nego to vi ponete da
priate?
Da li za vrijeme nekog predavanja mislite
8. o tome to je bilo reeno, ak i kad
predavanje nije najinteresantnije?
Moete li ignorisati razliite stvari koje vas
9.
ometaju dok neto sluate?
10. Zaboravljate li to to su vam rekli?
Pokuavate li razumjeti poruke koje stoje
11.
iza stvarnih rijei i reenica?
Pokuavate li otkriti motive koji se kriju
12.
iza odreene poruke?
Ako sagovornik zastane i oklijeva, da li ga
13.
ohrabrujete da nastavi?
Da li ponovite i rezimirate neiju ideju i
14. pitate da li ste ono to je reeno dobro
razumjeli?
Suzdravate li se od zakljuaka dok ne
15.
sasluate sve?
Da li sluate bez obzira na stil neijeg
16. izlaganja (manir prianja, ton, izbor rijei
i sl.)?
Sluate li i onda kad su vam stvari
17.
unaprijed poznate?
Postavljate li pitanja da bi vam stvari
18.
detaljnije objasnili?
Traite li da vam se neke rijei i pojmovi,
19.
koji vam nisu dobro poznati, razjasne?
Da li na osobu s kojom komunicirate
20. obraate punu panju, ak i kada za to
vrijeme radite neto drugo?
Svoje odgovore saberite na sljedei nain: Kada ste sabrali sve poene, pogledajte svoje
rezultate:
5 uvijek
ako imate 75 ili vie poena, moete
4 skoro uvijek
smatrati da ste dobar slualac;
3 obino
od 60 do 75 sasvim ste prosjeni;
2 skoro nikad
ispod 50 poena, nemojte gubiti vrijeme,
1 nikad
nego ponite da radite na poboljanju
svojih sposobnosti sluanja! 53
 Radionica 3 - NENASILNA KOMUNIKACIJA

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike sa znaenjem JA poruka

- Upoznati uesnike s vjetinom jasnog izraavanja sebe bez
interpretacije i optuivanja drugog
- Nauiti razlikovati JA poruke od TI poruka
- Upoznati uesnike s tehnikama nenasilne komunikacije

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

2 Struktura radionice
1
1. Uvodna aktivnost S NAMA JE SVE OK, A S VAMA NIJE (10)
2. Glavna aktivnost ZIDOVI I MOSTOVI (40)
3. Zavrna aktivnost UZEMLJENJE (10)
3

Materijal za radionicu

hamer papiri, veliki papir - jedan s nacrtanim zidom, a drugi

s mostom
omasteri
stikeri

54
 1
UVODNA AKTIVNOST

S nama je sve OK, a s vama nije...

Uesnici se podijele u dvije grupe. Jedni stanu na jedan kraj

prostorije, a drugi u drugi, kao palir. Prva grupa napravi korak
ka drugoj izgovarajui uglas tiho i ljubazno: S nama je sve OK,
a s vama nije. Mi smo u pravu, vi uvijek grijeite. Zatim druga
grupa uini isto ka prvoj samo malo glasnije. I tako naizmjenino,
grupe iskorauju, isto izgovaraju, svaki put glasnije i glasnije, manje ljubazno i no.
Igra se zavrava kada dou jedni do drugih dok im se nosevi ne dodirnu i kada ve viu jedni
na druge. Voditelj tada zaustavlja igru i svaki par koji je u direktnom kontaktu treba da se rukuje,
zagrli, poljubi, ta god ele, samo da je in dobre volje.
Poslije igre voditelj pita kako su se osjeali, je li nekome bilo neprijatno, i koje su njihove reakcije
na igru.

Voditelj komentarie kako je ovo bila samo igra, ali da ilustrira

nain kako raste tenzija kad optuujemo druge, kad smatramo
da su drugi krivi za naa osjeanja, da smo bolji od drugih i sl.

2
GLAVNA AKTIVNOST

Zidovi i mostovi

Zidovi
Na zid se okae 2 velika papira, na jednom su nacrtani
pravougaonici kao cigle koje ine zid, a na drugom je most. Svaki
uesnik se sjeti nekog svog konikta iz prolosti i ta su tada
izgovorili. Ispiu te svoje poruke na stikere (jedan stiker-jedna
poruka). Kad zavre, lijepe stikere na prvi papir - zid.
Voditelj ita poruke, komentarie i, ako moe, svrstava ih u kategorije (npr. dijagnoze i sl.) i
rezimira da su to TI poruke i ta su njihove karakteristike. (Uesnici mogu i sami pogledati zid i
prokomentarisati)

Mostovi
Uesnici se dijele u grupe po troje (nain podjele po izboru voditelja), svaka grupa odlazi do zida
i uzima po nekoliko poruka (vano je da sve poruke budu skinute). U malim grupama, poruke
koje su izabrali prevode u Ja-poruke, jasno izraavajui sebe, svoje miljenje, osjeanja i potrebe.
Uesnicima prethodno objasnimo formulu po kojoj se izraavamo Ja-porukama.
Kada zavre, po grupama dolaze do zida, izgovaraju ta su napisali i ako se grupa slae, lijepe
poruku na sliku mosta.

Voditelj rezimira ta se dobilo.

Objanjava razliku izmeu Ja i Ti-poruka s naglaskom na
karakteristike Ja-poruka i njihovog znaaja u procesu nenasilne,
konstruktivne komunikacije.

55
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Uzemljenje

Uesnici se podijele u parove. Jedna je osoba A, a druga je osoba B.

U prvoj situaciji osoba A ima zadatak da zamisli da je vrsta kao drvo
ili stub i da je neto snano vee za zemlju. Osoba B pokuava da je
izbaci iz ravnotee i pomjeri.
U drugoj situaciji osoba A vrsto stoji na podlozi ne pomjerajui
donji dio tijela dok je gornji dio tijela oputen i pokretljliv. Osoba B pokuava da je izbaci iz
ravnotee i pomjeri.
U treoj situaciji osoba A stoji potpuno oputeno. Osoba B pokuava da je izbaci iz ravnotee i
pomjeri. Kada prou sve tri situacije, mijenjaju se uloge.
Nakon ove aktivnosti voditelj podstie diskusiju pitanjima:
- Kako vam je bilo tokom aktivnosti, kako ste se osjeali?
- Da li ste primijetili neke razlike izmeu prve, druge i tree situacije?
- ta vam je najvie prijalo, u kojem poloaju (stojei vrsto na zemlji ili oputeno)?
- ta vam se najvie dopalo?

Nadovezujui se na zavrnu diskusiju, voditelj pravi razlike u

pristupu u koniktu, ili ire gledano bilo kojoj ivotnoj situaciji:
Kada smo suvie vrsti i rigidni, bivamo lako izbaeni iz ravnotee,
kada smo previe oputeni (kao trea situacija), onda ne znamo ta
hoemo, preputamo se situaciji i nosi nas stihija, a kada smo jasni
u tome ta elimo, dovoljno eksibilni da govorimo o sebi i sluamo
druge, imamo najvie anse da nas uju, da se poveemo s drugima
i da doemo do onoga ta elimo na obostrano zadovoljstvo(druga
situacija).

56
 III
Konikt

- Je li vae dijete/uenik sklon

izazivanju konikta?
- Jeste li analizirali koji su uzorci
konikta izmeu djece/uenika i
vas?
- Kako ste vi, a kako djeca/uenici
reagirali u koniktnoj situaciji?
- Jesu li nekada koikti poboljali
odnose izmeu vas i vae djece/
uenika?
- Ja li Malo dijete mala briga, a
veliko dijete...KONFLIKT?
 3.1. Pojam konikta 3.2. Uzroci konikata
u koli
Moe li se ivjeti bez konikta? Mogu li djeca i
roditelji ili uenici i nastavnici naroito u periodu
Uzroci konikata u koli su mnogobrojni i vrlo
adolescencije uope funkcionirati bez konikta?
teko ih je precizno grupisati po odreenim
Ovo poglavlje nee uiniti da konikti nestanu, karakteristikama. Pokuat emo navesti
ali ima za cilj da pomogne da se njihovi negativni najee uzroke konikta u koli:
utjecaji smanje, lake prihvate i moda ih, ak, slaba komunikacija izmeu uenika, izmeu
pretvore u pozitivno iskustvo. uenika i nastavnika, izmeu uenika i
roditelja, izmeu roditelja i nastavnika;
Konikt je i svaa dvoje djece oko igrake, ali i
razliite vrijednosti koje se potuju u porodici
rat izmeu dviju drava.
i koli (npr. religijske vrijednosti nain
Moe li kola bez konikta?
oblaenja, ishrana),
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili vie nejasna kolska zaduenja i za uenike
strana koje doivljavaju prijetnje linim i za nastavnike (npr. nejasne upute koje
potrebama, interesima, vrijednostima ili nastavnici daju uenicima za obavljanje
ciljevima. nekih zadataka na asu)
Konikt se denira i kao sukob nespojivih ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u koli i
tendencija i djelovanja u pojedincu, grupi i u porodici (npr. kada nastavnici zahtijevaju
narodu ili izmeu pojedinaca, grupa i naroda. da uenici imaju odgovarajuu sportsku
opremu, a roditelji nemaju novca da je
Najee se konikti kod djece/uenika raaju
kupe)
samo zato to se stvari ine potpuno drugaijim
razliiti interesi uenika, nastavnika i roditelja
od onoga to stvarno jesu: Vi i ja ne vidimo
(npr. prilikom izbora mjesta kamo otii na
stvari onakvima kakve one jesu. Mi vidimo stvari
ekskurziju)
onakvima kakvi smo mi. (HERB COHEN)
ovisnost o jednoj strani (osobi),
Odnosi meu ljudima (koji su dodatno optereeni nerijeeni raniji sukobi
predrasudama i stereotipima, agresivnom ljubavne veze u koli.
komunikacijom, pasivnim sluanjem, TI-
Bez obzira o kojoj vrsti uzroka konikata u koli
porukama itd.) predstavljaju izvor razliitih
se radi svi su jednako opasni za naruavanje
otpora, sukoba, nesporazuma.
komunikacije u koli, intenzivno nastajanje
Kako konikt ne bi preao u otvoreni sukob, stereotipa i predrasuda i pojavu nasilja,
potrebno ga je pravovremeno rjeavati, tj. kao jednog odgovora na uzroke i nastanak
potrebno je spoznati uzroke konikta i njihove konikta.
oblike. Ako nema pravovremene spoznaje o
uzrocima i oblicima konikta, izostat e i spoznaja
o njihovom eventualnom konstruktivnom/
destruktivnom utjecaju.
Moemo razlikovati tri tipa situacija u kojima
nastaje konikt:
1. kada jedna strana uoi da se druga ne
pridrava pravila (uenici ne piu lektire a
duni su; nastavnici stalno pismeno ispituju
uenike; roditelji ne dolaze na roditeljske
sastanke; imovina u koli se unitava)
2. kad se jedna strana odupire drugoj (uenici
ne ele nekog nastavnika jer je vulgaran;
nastavnici ne ele suraivati s roditeljima)
3. kada otpor jedne strane izaziva reakciju
druge strane (bjeanje s asa i reakcija
nastavnika koji je trebao da odri as)
Konikt je proces koji nastaje, razvija se i
prevladava u meuodnosu neslaganja najmanje
dvaju subjekata koji pokazuju interes za iste
vrijednosti. Nepodudarnost ciljeva, potreba
i elja, razlike u interpretaciji injenica i
neslaganja u vezi s praktinim oekivanjima
mogu dovesti do konikta.

58
3.3. Vrste konikata
u koli
Postoji vie podjela konikata u koli te emo
ukazati na neke podjele po odgovarajuim
kriterijima.
a) prema UZROKU konikta
Konikt informacija - nastaje usljed nedostatka
komunikacije ili selekcije informacija u
komunikaciji (npr. nastavnik ne eli komunicirati
s nekim uenikom jer ga je ovaj uvrijedio; uenici
dobijaju samo informacije za koje nastavnici ili
roditelji smatraju da im trebaju dati a pri tome
skrivaju cjelovitu informaciju).
Konikt interesa - javlja se zbog suprotstavljenih
naina zadovoljenja istih potreba. (npr.
ocjenjivanje ako jedna strana eli pismeno
(nastavnik) a druga usmeno provjeriti znanje
(uenici).
Konikt u odnosima - nastaje kada neka od
strana ili obje strane posjeduju predrasude i
stereotipe o drugoj strani i ponaaju se u skladu
s tim (npr. ako uenici iz grada smatraju da
su djeca sa sela loiji uenici i ne ele s njima
komunicirati, biti u istoj ekipi na asu tjelesnog
odgoja).
Konikt resursa - nastaje kada dvije ili vie
osoba ele neto ega ima malo
(npr. ako i vi i vaa sestra elite nove torbe,
a roditelji imaju novca da kupe samo jednu
torbu).
Konikt vrijednosti - nastaje u situacijama u
kojima se meu sagovornicima suprotstavljaju
sistem vrijednosti i uvjerenja (npr. kada se
pojavi sukob vrijednosti koje njeguje porodica i
kola npr. nain oblaenja).
Strukturalni konikt - kada su u jednoj grupi
nedovoljno denirane uloge i procedure (npr.
kada u jednom odjeljenju svi ele ranije otii
s asa, jer uenici koji putuju autobusom do
kole ranije naputaju as da bi stigli na vrijeme
polaska autobusa).
b) prema PLANU DEAVANJA
Unutranji / intrapersonalni - konikt je lociran
na linom planu:
konikt izmeu dviju podjednako neprijatnih
mogunosti (npr. napustiti as ili ostati kao
izdajnik)
konikt izmeu podjednako privlanih opcija
(npr. ili dobiti novu jaknu ili dobiti novi
mobitel)
konikt istovremenog privlaenja i odbijanja
(npr. naklonost prema prijateljici, ali i
injenica da ona pripada drugoj etnikoj
grupi)
konikt uloga (npr. kada je uenik i
predsjednik odjeljenske zajednice, pa u istoj
situaciji reagira as kao uenik, as kao
predsjednik odjeljenja)
Spoljanji
interpersonalni - izmeu dviju ili vie osoba
(npr. svaa izmeu prijateljica)
socijalni - izmeu dviju ili vie grupa (npr.
grupa u odjeljenju)
c) prema FUNKCIONALNOSTI
Po efektima do kojih dovode, konikti se mogu
podijeliti na:
Funkcionalne - konikti koji dovode do
konstruktivnih promjena u odnosima meu
pojedincima/ grupama.
Nefunkcionalne - konikti koji dovode do
pogoranja odnosa, nasilja.
d) prema DUINI TRAJANJA
kratkotrajni - nastaju kao rezultat
meusobnog nesporazuma, ili uinjenih
greaka koje se brzo uoavaju i
razrjeavaju.
dugotrajni - uvjetovani i praeni
poremeajem meuljudskih odnosa. Oni se
sporo prevazilaze i razrjeavaju.
e) prema POSLJEDICAMA
Oni koji ostavljaju posljedice (npr. opadanje
motivacije za uenjem, masovno odsustvo iz
kole).
Oni koji ne ostavljaju posljedice (npr. sitni sukobi
koji proizilaze iz razliitih osobina uenika ili
nastavnika; ne ostavljaju posljedice na ivot
uenika i nastavnika i rad kolske ustanove;
poslije razrjeavanja sukoba uspostavljaju se
zdravi odnosi, nema osjeanja uvrijeenosti ni
potrebe za osvetom).
f) prema MANIFESTACIJI
VIDLJIVI - ispoljavaju se u obliku verbalnih,
kritikih sukoba na nastavi i drugim skupovima,
a ogledaju se i u sukobu interesa pojedinih
grupa ili njihovih predstavnika. Ispoljavaju se
u obliku albe.
NEVIDLJIVI - tee ih je otkriti, jer su akcije
sukobljenih strana meusobno prikrivene.
g) prema AKCIJI
STVARALAKI - stvaraju pozitivne vrijednosti u
koli, koje se ogledaju u razbijanju i naputanju
zastarjelih ablona i metoda, ime se dolazi do
boljih rjeenja.
RUILAKI - zastupa ih kola meuljudskih
odnosa na elu sa Eltonom Mejom. Ta kola
smatra da su konikti u principu negativni,
jer su praeni neizvjesnostima, razoarenjem,
padom uenja, pa ak i rasturanjem razreda.
Konikti u sebi nose karakteristike veeg broja
navedenih vrsta konikata.
59
 Neki konikti mogu biti istovremeno: konikt
vrijednosti, dugotrajan, s dugoronim
posljedicama za kolu, spoljanji, vidljiv i
ruilaki (npr. ako je u jednoj koli izbio sukob
meu uenicima razliitih nacionalnosti rije Svaki konikt ima potencijal da bude bilo
je o koniktu vrijednosti, koji moe dugo da
trajati, sukob izmeu dvije grupe uenika, vidljiv
je svakodnevno, ostavlja posljedice i za uenike
i za kolu, ako uenici koji su u manjini prestanu
dolaziti u kolu, slijedi razoarenje uenika, pad
uenja i potencijalno rasputanje razreda.)
Neki konikti mogu biti i pozitivni konikt
interesa, spoljanji, kratkotrajan, uspostavlja
zdravije odnose, vidljiv i stvaralaki (npr. sukob
uenika i nastavnika, jer nastavnik stalno
uenike ispituje pismeno rije je o koniktu
interesa, jer uenici smatraju da su uspjeniji u
usmenom izraavanju, a nastavnik mora imati
odgovarajui broj ocjena i zato ih ispituje na taj
nain; rije je o koniktu izmeu jedne osobe
i grupe; svakodnevno vidljivom, jer se uenici
bune kada imaju pisanu provjeru znanja;
kratkotrajan je, jer nakon to su iskazali svoj
protest nastavnik je prihvatio da ih pismeno
ispituje i to je najvanije nakon toga su
uspostavljeni dugotrajno zdraviji odnosi izmeu
nastavnika i uenika).
Dakle, struktura konikta je izuzetno sloena i
prilikom njegovog rjeavanja nuno je napraviti
analizu strukture konikta, kako bi se utvrdile
sve njegove karakteristike odnosno vrsta
konikta.
60
3.4. Funkcije konikata
funkcionalan /svrsishodan bilo nefunkcionalan /
nesvrsishodan to ne ovisi o samoj koniktnoj
situaciji, ve, prije svega, o ponaanju
pojedinaca u njoj.
Kada je konikt funkcionalan, on dovodi do
pozitivnih ishoda kao to su:
- stvaranje pozitivnih tenzija
- pranjenje emocija
- homogenizacija grupe opredijeljene za
rjeavanje zajednikog problema
- uspostavljanje mehanizama prevencije
konikata i njihovog razrjeavanja.
Kada je konikt nefunkcionalan, on dovodi do
negativnih ishoda kao to su:
- negativne tenzije
- negativno pranjenje emocija
- naruavanje jedinstva grupe
- iskljuivanje mogunosti pozitivnih
promjena.
Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte,
najprije je potrebno da ih razumijemo, da znamo
njihove uzroke i vrstu.
Pravi problem svih konikata je u stalnoj
opasnost od njihove eskalacije, pri emu obje
strane u koniktu sve vie pribjegavaju upotrebi
sile. Konikt se sve manje da kontolirati, dok
potpuno ne izmakne kontroli, pree prag
upotrebe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj
i drugoj strani. Na taj nain onemoguuje se
daljnji suivot strana u koniktu.
 PODSJETNIK ZA ODRASLE3

KAKO KREIRATI UIONICU /KOLU/

GRUPU U KOJOJ VLADA POTOVANJE

1. SLUAJTE PALJIVO KADA VAI UENICI GOVORE

- Ne primajte to to govore lino.
- Ne prekidajte ih.
- Izbjegavajte davanje savjeta prije nego to ih od vas zatrae.
- Izbjegavajte da ih kritizirate, osuujete, analizirate.

2. KORISTITE PRIJATELJSKE GESTE

- Kada im se obraate, gledajte ih u oi.
- Neka vam ruke budu rairene s dlanovima nagore.
- Izbjegavajte prijetnje prstom, unoenje u lice, ruke prekrtene na leima.

3. ZOVITE IH IMENOM KOJE VOLE

- Pitajte uenike kojim bi imenom voljeli da ih zovete.
- Pitajte kako bi voljeli da im se obraate.

4. BUDITE U ISTOM FIZIKOM NIVOU

- Ako sjede, sjedite i vi, ili se nagnite nad njih.
- Izbjegavajte da se nad njih nadnosite ukoliko to nije neophodno.

5. POSTAVLJAJTE PITANJA UMJESTO DA OPTUUJUTE I KRITIZIRATE

- To podrazumijeva da su uenici odgovorni za svoje ponaanje,
npr. recite
Jeste li spremni da ponemo s asom? umjesto
Ostavite te gluposti, as poinje!
- Govorite tiho i ljubazno.

6. KAITE IM NASAMO TA BISTE VOLJELI DA PROMIJENE

U SVOM PONAANJU
- Stavljanje na znanje uenicima da rade neto to nam ne odgovara,
komentari o njihovom ponaanju, stavovima, uenju ili izgledu pred
vrnjacima najee izaziva kod njih bijes i nesigurnost.
- Kada im se obratite nasamo, to moe rezultirati boljim razumijevanjem i
odravati samopotovanje kod obje strane.

3
Zorica Triki i Dragana Koruga Vrnjaka medijacija od svae slae tekst Konikti, Kancelarija njemake agencije
za tehniku saradnju GTZ, Beograd, 2003.

61
 KAKO KREIRATI KOLU/UIONICU/
GRUPU U KOJOJ SE NA KONFLIKT GLEDA
KONSTRUKTIVNO

1. POKAITE AUTENTINO INTERESIRANJE ZA SVOJE UENIKE

- Pozdravite ih ljubazno na vratima.
- Nauite njihov jezik.
- Tretirajte ih kao individue, ne kao jednog/jednu iz grupe.

2. JASNO DEFINIRAJTE PRAVILA ZAJEDNO SA UENICIMA

- Objasnite im zatitnu funkciju pravila.
- Neka pravila budu to specinija, da bi postojala jasnoa i da bi se lake
potovala.
- Kada postavite pravila, pridravajte ih se, ukoliko ih zajedno ne promijenite.

3. BUDITE OBJEKTIVNI, NE SUDITE

- Pokuajte da sagledate svaki problem iz vie uglova, posebno iz ugla vaeg/
vaih uenika.

4. POKAITE DA STE LJUDSKO BIE

- Priznajte kada ste pogrijeili, kada neto ne znate.
- Koristite humor kad god je primjereno, ne alite se na raun svojih uenika.

5. MO KOJA PROIZILAZI IZ VAE ULOGE SVEDITE NA MINIMUM

- Razvijajte autoritet koji e se temeljiti na znanju, vjetinama, razumijevanju
problema koje imaju vai uenici.
- Izbjegavajte naglaavati da imate pravo zato to ste profesor i sl.
- Neka vas potuju umjesto to vas se plae.

6. RJEAVAJTE PROBLEME IM SE POJAVE

- Svako odlaganje problema dovodi do njihovog kompliciranja.
- Suoavanje s problemom dovodi do razrjeenja.

7. RAZVIJAJTE TIMSKI RAD I PARTNERSKE ODNOSE

- Uvaavajte miljenje i prijedloge svojih uenika.
- Dajte im mogunost da biraju ta e, kako i s kim da rade.
- Neka uionica/kola bude zajednika a ne vaa.

62
Nauili smo:
KONFLIKT je oblik sueljavanja dviju ili
vie strana koje doivljavaju prijetnje linim
potrebama, interesima, vrijednostima
ciljevima.
Konikt se denira i kao sukob nespojivih
tendencija i djelovanja u pojedincu, grupi i
narodu ili izmeu pojedinaca, grupa i naroda.
Meuljudski odnosi predstavljaju izvor
razliitih otpora, sukoba, nesporazuma,
nametanja linih interesa i interesa razliitih
grupa.
Najei uzroci konikta u koli su:
- slaba komunikacija izmeu uenika,
izmeu uenika i nastavnika, izmeu
uenika i roditelja, izmeu roditelja i
nastavnika;
- razliite vrijednosti u porodici i koli,
- nejasna kolska zaduenja i za uenike
i za nastavnike,
- ogranieni resursi (ljudski, tehniki) u
koli,
- razliiti interesi uenika, nastavnika i
roditelja,
- ovisnost o jednoj strani (osobi),
- nejasna pravila i norme,
- nerijeeni raniji sukobi
- ljubavne veze u koli.
Postoji vie razliitih podjela konikata u koli:
1. prema UZROKU konikta konikt
ili informacija, konikt interesa, konikt
u odnosima, konikt resursa, konikt
vrijednosti i strukturalni konikt.
2. prema PLANU DEAVANJA
Unutranji / intrapersonalni konikt je
lociran na linom planu:
Spoljanji (interpersonalni i socijalni).
3. prema FUNKCIONALNOSTI
funkcionalni i nefunkcionalni,
4. prema DUINI TRAJANJA kratkotrajni
i dugotrajni,
5. prema POSLJEDICAMA oni koji
ostavljaju i oni koji ne ostavljaju
posljedice,
6. prema MANIFESTACIJI vidljivi i
nevidljivi,
7. prema AKCIJI stvaralaki i ruilaki.
Pravi problem svih konikata je u stalnoj
opasnost od njihove eskalacije, pri emu obje
strane u koniktu sve vie pribjegavaju upotrebi
sile. Konikt se sve manje da kontolirati, dok
potpuno ne izmakne kontroli, pree prag
upotrebe nasilja i pone nanositi tetu i jednoj
i drugoj strani. Na taj nain onemoguuje se
daljnji suivot strana u koniktu.
63
 Radionica 1 - KONFLIKT

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike s pojmom konikta, uzrocima, vrstama

i funkcijama konikata
- Upoznati se sa znaajem emocija u vlastitom pristupu
koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost IZ LINOG UGLA (20)
2. Glavna aktivnost MOJA REAKCIJA NA KONFLIKT (60)
3. Zavrna aktivnost EMOCIJE (10)
3

Materijal za radionicu

hamer papiri,
omasteri
radni list za uesnike Asocijacije na pojam konikt
radni list za uesnike Lista emocija
radni list za uesnike Moja reakcija na konikt
listii sa emocijama papiri A4

64
 1
UVODNA AKTIVNOST

Iz linog ugla

1. Voditelj pita uesnike: ta konikt znai za vas? Kad se kae

konikt u koli/odjeljenju, uope u ivotu, koje to asocijacije,
slike, uspomene izaziva kod vas?, i zamoli da u radnom listu
napiu to vie asocijacija na pojam KONFLIKT.

(Materijal za uesnike 1 Asocijacije na pojam konikt)

Voditelj podstie uesnike da napiu to vie asocijacija na

pojam konikt.

2. Slijedi diskusija o asocijacijama na konikt. Voditelj ih razdvaja na pozitivne i negativne. Zajedno

sa uesnicima sainjava deniciju konikta.

Napomena za voditelja radionice

Moe se oekivati da uesnici napiu
asocijacije nabijene emocijama, ali i
asocijacije koje su zasnovane na stereotipima
i predrasudama.

3. Nakon toga uesnici ispisuju pet najjaih emocija koje odlikuju konikt.
(Materijal za uesnike 2 Lista emocija)

4. Slijedi usaglaavanje u plenumu kojih pet najjaih emocija odlikuje konikt.

Voditelj podsjea na deniciju KONFLIKTA napominjui da

konikt uvijek prate emocije, koje, ako su negativne, esto
spreavaju konstruktivno rjeavanje sukoba.

65
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Moja reakcija na konikt

Voditelj kae uesnicima: Popunite upitnik i provjerite koji stil

ponaanja u koniktu kod vas preovlauje.
Uputstvo: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae
elje razlikovale od elja drugih osoba. Prvi dio upitnika (od A do
J) odnosi se na vau inicijalnu / poetnu reakciju na neslaganje, a
drugi dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano.
Moda e vam biti lake da izaberete jednu konkretnu koniktnu situaciju i na osnovu nje odgovorite
na sva pitanja.
(Materijal za uesnike 3 Moja reakcija na konikt)
Slijedi diskusija o rezultatima Upitnika.

S vremena na vrijeme svaki od ovih pristupa je adekvatan.

Postoje situacije, naprimjer, kada je ignoriranje konikta
najbolja reakcija.

3
ZAVRNA AKTIVNOST

Emocije

U korpicu se stave ceduljice s nazivima pojedinih emocija. Svako

izvue jedan listi i proita emociju koja je napisana, a zatim treba
pokretom prikazati tu emociju, npr. strah, stid, oduevljenje ili
sreu. Ostali nastoje prepoznati o kojoj se emociji radi.

Voditelj zakljuuje da kada mladi u komunikaciji ne znaju kako

da izraze svoje potrebe ili elje ili nemaju kome da izraze svoja
osjeanja i potrebe, ili se boje da to uine, esto dolazi do konikta.

66
Materijal za uesnike 1

Radni list Asocijacije na pojam KONFLIKT

1. ________________________________________________________

2. ________________________________________________________

3. ________________________________________________________

4. ________________________________________________________

5. ________________________________________________________

6. ________________________________________________________

7. ________________________________________________________

8. ________________________________________________________

9. ________________________________________________________

10. ______________________________________________________________________

Materijal za uesnike 2

Radni list - Lista emocija

1. ________________________________________________________

2. ________________________________________________________

3. ________________________________________________________

4. ________________________________________________________

5. _______________________________________________________________________

67
 Materijal za uesnike 3

Moja reakcija na konikt

Popunite upitnik i provjerite koji stil ponaanja u koniktu kod vas preovlauje.
Uputstvo: Sjetite se svoje reakcije u situaciji u kojoj su se vae elje razlikovale od elja drugih
osoba. Prvi dio upitnika (od A do J) odnosi se na vau inicijalnu / poetnu reakciju na neslaganje,
a drugi dio (od K do T) na reakcije poto je neslaganje pojaano.
Moda e vam biti lake da izaberete jednu konkretnu koniktnu situaciju i na osnovu nje odgovorite
na sva pitanja.

PRVI DIO: Inicijalne reakcije na neslaganje

Zaokruite jedan broj na liniji ispod svake reenice.

A. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Postaram se da se sva vienja iznesu i razmotre s podjednakom panjom, ak i ako postoji
znatno neslaganje.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

B. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Posveujem vie panje tome da objasnim drugima logiku i prednosti moje pozicije nego da im
udovoljim.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

C. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Objasnim svoje potrebe, ali ih stavljam u drugi plan i traim kompromisna rjeenja.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

D. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Povlaim se iz diskusije na odreeno vrijeme, kako bih izbjegao/la napetost.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

E. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Posveujem vie panje tuim osjeanjima nego svojim ciljevima.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

F. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Trudim se da moji zahtjevi ne dovedu u pitanje odnos koji imam s tom osobom/a.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

G. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Aktivno objanjavam svoje ideje i isto toliko aktivno se trudim da razumijem druge.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

68
H. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE
Vie se brinem o onome to je meni vano nego o tome kako se drugi osjeaju.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

I. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Odluujem da razlike nisu vrijedne pretjerane brige.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

J. KADA PRVI PUT SHVATIM DA POSTOJE RAZLIKE

Odriem se odreenih stvari da bih dobio/la druge.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

DRUGI DIO: Reakcija nakon to je neslaganje pojaano

K. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Aktivno se ukljuujem u raspravu i traim naine da zadovoljim svoje i potrebe drugih.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

L. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Ulaem vie truda u to da se moje vienje istine prihvati nego u to da izaem u susret
drugima.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

M. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Pokuavam da budem razuman/na i ne traim ba sve to bih elio/la, vodei rauna da dobijem
bar neto od onoga to elim.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

N. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Ne zahtijevam da se sve uradi po mome i utjeem da se smanji dio zahtjeva koje postavljaju
drugi.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

O. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Svoje elje stavljam u drugi plan i trudim se, prije svega, da sauvam dobre odnose.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

P. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Manje priam sa ostalima i pokuavam da zauzmem sigurnu distancu.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

69
 Q. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU
Radim ono to se mora uraditi i nadam se da emo kasnije popraviti odnose.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

R. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

inim sve to treba kako bih izgladio/la situaciju.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

S. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Vodim rauna o onome to drugi ele, ali i traim da oni obrate isto toliko panje na moje
elje.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

T. UKOLIKO RAZLIKE OSTANU, A OSJEANJA SE POJAAJU

Zahtijevam umjerenost i kompromis kako bi donijeli odluku i produili dalje.
Nimalo karakteristino Vrlo karakteristino
1-2-3-4-5-6

Bodovanje i tumaenje
Unesite rezultat sa svakog odgovora u odgovarajuu jednainu.
Naprimjer, kod reenice pod A, ukoliko ste izabrali broj 6, upiite broj 6 u jednainu. Zatim saberite
brojeve. Primjer: B1 + H 4 = 5

Stil ponaanja u koniktu:

Suradnja
A ______ + G ______ = _______ Zagrijavanje
K ______ + S ______ = _______ Razbuktavanje
Kompromis
C ______ + J ______ = _______ Zagrijavanje
M ______ + T ______ = _______ Razbuktavanje
Prilagoavanje / Poputanje
E ______ + F ______ = _______ Zagrijavanje
O ______ + R ______ = _______ Razbuktavanje
Izbjegavanje / Povlaenje
D ______ + I ______ = _______ Zagrijavanje
N ______ + P ______ = _______ Razbuktavanje
Nadmetanje / Prisiljavanje
B ______ + H ______ = _______ Zagrijavanje
L ______ + Q ______ = _______ Razbuktavanje
Koristei se rezultatima s prethodne strane, upiite svoje zbirove i nazive stilova koje koristite tako
to ete ih poredati od najvieg do najnieg skora.
Stil koji je dobio najvii skor u svakoj od kolona Zagrijavanja i Razbuktavanja upuuje na
preferirani ili primarni stil ponaanja u koniktu.
Ukoliko dva ili vie stilova imaju isti zbir, znai da su za vas podjednako bitni.
Sljedei zbir po veliini ukazuje na rezervni stil ukoliko su brojevi blizu jedan drugome.

70
 Radionica 2 - KONFLIKT

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike s pojmom konikta, uzrocima, vrstama

i funkcijama konikata
- Upoznati se sa ulogom emocija u vlastitom pristupu
koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost KAKO REAGIRAM NA KONFLIKT (10)
2. Glavna aktivnost BIJES (40)
3. Zavrna aktivnost CRTAKA BITKA (10)
3

Materijal za radionicu

hamer papiri za igru BIJES

omasteri
radni list za uesnike Moja reakcija na konikt
uti, crveni, plavi, narandasti i bijeli stikeri
papiri za crtee

71
 1
UVODNA AKTIVNOST

Kako reagiram na konikt u koli/porodici

Voditelj govori uesnicima da e roditelji raditi svoj upitnik,

a nastavnici svoj upitnik. Mini upitnici su tako oblikovani da
pomognu roditeljima i nastavnicima da jasnije sagledaju nain na
koji reagiraju u koniktima. U uptinicima nema trik - pitanja i
apsolutno tanih ili pogrenih odgovora.
Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje njihovu najeu reakciju u koniktnoj
situaciji, ubiljee 3 u odgovarajui prostor za odgovore.
Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiu 2; ukoliko rijetko ili nikada
ne reagiraju na taj nain, upiu 1.
(Materijal za uesnike 1 Kako reagiram na konikt u koli?- za nastavnike)
(Materijal za uesnike 2 Kako reagiram na konikt meu djecom u mojoj porodici?- za
roditelje)

Ova vjeba prua dvije vrste podataka: rezultati koji se odnose

na vau inicijalnu reakciju kada se neslaganje prvi put javi
nazivaju se Zagrijavanje. Rezultati koji se odnose na vau reakciju
nakon to je dolo do rasta neslaganja, nazivaju se Razbuktavanje.
Rezultati pokazuju vau sklonost da koristite neki od navedenih stilova.
to je zbir vei, to je vjerovatnije da e to biti va dominantni stil
reakcije u koniktu.

Priblino ujednaen broj bodova za sve stilove upuuje na

to da je osoba u mogunosti da bez problema bira izmeu
razliitih reakcija na konikt.

72
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Bijes

Dobrovoljac iz grupe legne na veliki komad papira, ostali ili voditelj

opcrtavaju konturu tijela.
Taj papir se okai na zid.

(1) Odakle bijes?

Svako za sebe razmisli o tome koje su to situacije koje nas razbjesne. Svako za sebe zapie jednu
situaciju na uti stiker.
Kada zavre, odlaze do ctrea i lijepe stikere oko konture tijela.
Nakon ovoga voditelj objanjava da su to sve situacije koje dovode do bijesa, ali da emo se sada
baviti primjerima koji govore o tome ta je to to nas stvarno razbjesni.

(2) Bijesne misli!

Svako za sebe zapie misli koje mu u toj situaciji prolaze kroz glavu, ta misli o sebi i drugima u
situaciji bijesa, na crvene stikere i njih lijepi u glavu velikog crtea.
Kada uesnici zavre sa itanjem stikera, komentarie se da su misli to to nas svarno razbjesni.

(3) Bijesne gliste!

Svako za sebe zapie ta radi u bijesu na narandaste stikere. To lijepe na ruke i noge crtea.
Zatim voditelj ukratko objanjava kako to sve bijes moe biti destruktivan.

(4) Bjesnim, a treba mi!!!

Svako za sebe pokua odrediti koje mu potrebe nisu zadovoljene u bijesu i to zapie na plave
stikere i lijepi u stomani dio crtea.
Potom voditelj objanjava kako u bijesu izgubimo kontakt sa svojim potrebama, sa ivotom i zato
nas bijes plai i zato u bijesu radimo sve ono to nam se ne dopada.

(5) Kamo ode bijes??

Svako za sebe, razmiljajui o potrebama, pokuava denirati koja osjeanja su se javila umjesto
bijesa. To zapisuje na bijele stikere i stavlja u grudi crtea.
Voditelj komentarie kako, kada se poveemo s potrebama, nestaje bijes, ali ostaje njegova snaga i
energija koju moemo iskoristiti da se poveemo s drugima i rijeimo problem koji imamo. Postavlja
se pitanje da li bi sad kad vidimo da se osjeaju, naprimjer, bespomono, i dalje vikali i lupali ili
bismo pokuali uraditi neto to bi smanjilo taj doivljaj bespomonosti.

Voditelj objanjava uesnicima da uvijek moemo birati,

povezati se sa sobom ili napadati druge i sebe. Vano je
napomenuti da je bijes esto prisutan u sukobima i da oteava njihovo
rjeavanje.

73
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Crtaka bitka

Svi u grupi se podijele u parove, tako to e u svakom paru jedna

osoba biti A, a druga osoba B. Uesnici se zamole da tokom
vjebe ne razgovaraju. Osobe A se pozovu i kae im se da im je
zadatak da nacrtaju grad u smiraj dana.
Osobama B se kae da im je zadatak da nacrtaju plau s
kupaima.
Vrijeme trajanja vjebe se ogranii na 5 minuta.
Potom parovi sjedaju zajedno i da im se jedna olovka, uz uputstvo da drei olovku zajedno treba
da nacrtaju svako svoju sliku (grad u smiraj dana i plaa s kupaima).
Evaluaciona pitanja:
Kako vam je bilo dok ste crtali?
ta ste osjeali i razmiljali?
Kako ste se ponaali kada je postalo jasno da vam se zadaci sukobljavaju?

Voditelj zakljuuje da je za konikte tipino:

Komunikacija nije otvorena i jasna.

Informacije su nedovoljne ili se namjerno podmeu pogrene
Komunikacija informacije.
Potajno djelovanje na tetu druge strane raste.
Prijetnje i pritisci zamjenjuju otvorenu diskusiju i argumentaciju.

Na scenu stupaju razliiti interesi i miljenja.

Ono to razdvaja vidi se jasnije od onoga to bi moglo spajati dvije
strane u koniktu.
Shvatanje
Geste pomirenja koje napravi suprotna strana tumae se kao pokuaji
prevare, namjere suprotne strane ocjenjuju se kao neprijateljske,
vlastito ponaanje se posmatra kao jedino ispravno.

Povjerenje opada, nepovjerenje raste.

Razvija se prikriveno i otvoreno neprijateljstvo.
Stavovi
Opada spremnost da se drugome pomogne savjetom ili djelom.
Raste spremnost da se drugima uini neto to e biti na njihovu tetu.

Zadatak da se doe do rjeenja vie se ne shvata kao zajedniki, tokom

kojeg bi se snage trebale podijeliti tako da svako pridonese pronalasku
rjeenja onoliko koliko moe i umije.
Zadatak
Svaka strana pokuava sve sama napraviti, jer ako se ne oslanjaju
jedni na druge, onda nisu jedni o drugima ovisni, pa tako ne dolaze ni u
opasnost da ih ona druga strana na bilo koji nain iskoristi.

74
Materijal za uesnike (nastavnike) 1

Kako reagiram na konikt u koli?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu reakciju u koniktnoj
situaciji, ubiljeite 3 u odgovarajui prostor za odgovore.
Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko rijetko ili nikada
ne reagirate na taj nain, upiite 1.
Kada doe do konikta u koli/odjeljenju, ja:
1. kaem uenicima/cama da prestanu, 12. ohrabrujem uenike da pronau
2. trudim se da svima bude bolje, lake, alternativna rjeenja,
3. pomaem uenicima da sagledaju tuu 13. pomaem im da odlue od ega da
taku gledita, odustanu, ega da se odreknu,
4. razdvojim uenike i drim ih neko vrijeme 14. trudim se da im odvratim panju s
dalje jedne od drugih, konikta,
5. prepustim direktoru (strunom suradniku ili 15. putam ih da se sami izbore, sve dok se
nekom drugom) da razrijei problem, neko ne povrijedi
6. utvrdim ko je prvi poeo, 16. prijetim da u ih poslati kod direktora,
7. trudim se da saznam u emu je zapravo 17. predstavim im neke alternative za koje se
problem, mogu odluiti,
8. trudim se da napravim kompromis, 18. pomaem da se svi osjeamo udobno,
9. preokreem sve u alu, 19. zaposlim svakoga neim drugim,
10. kaem im da prestanu praviti problem gdje 20. kaem im da taj problem razrijee van
ga nema, kole.
11. navedem ih da se pomire, uinim da neko
popusti i izvini se,

Sada zabiljeite poene. Svaka od kolona oznaava pristup i stav u odnosu na konikt u koli/
odjeljenju. U kojoj vam je koloni broj poena najvei? Pronaite odgovarajui zbir i pogledajte ta
pie, kakav je va pristup koniktu.

I II III IV V
1 _________ 2 _________ 3 _________ 4 _________ 5 _________
6 _________ 7 _________ 8 _________ 9 _________ 10_________
11_________ 12_________ 13_________ 14_________ 15_________
16_________ 17_________ 18_________ 19_________ 20_________
Ukupno ___________ ___________ ___________ ___________ ___________

PRISTUPI:

Ja ne poputam. Trudim se da budem fer i poten/a s djecom, ali je

I Bez gluposti! njima potrebna vrsta ruka i moraju nauiti ta je prihvatljivo, a ta
neprihvatljivo ponaanje.

Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe sa uenicima,

II Rjeavanje
trudim se da postavim situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti
problema
problem. To rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose.

Sluam uenike i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim ih

III Pravljenje
podstiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo
kompromisa
imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita.

Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue.

IV Glatko Najvei broj konikata izmeu uenika je relativno beznaajan, tako da
samo treba da preusmjerim njihovu panju na druge stvari.
Postavljam granice i putam uenike da se sami izbore za sebe.
To je dobro za njih i treba da naue snositi posljedice svog ponaanja.
V Ignoriranje
Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s koniktnim
situacijama.

75
 Materijal za uesnike (roditelje) 2

Kako reagiram na konikt meu djecom u mojoj porodici?

Proitajte ponuene reenice. Ukoliko neka reenica opisuje vau najeu reakciju u koniktnoj
situaciji, ubiljeite 3 u odgovarajui prostor za odgovore.
Ukoliko se navedena reakcija odnosi na povremenu reakciju, zapiite 2; ukoliko rijetko ili nikada
ne reagirate na taj nain, upiite 1.
Kada doe do konikta meu djecom u mojoj porodici, ja:
1. kaem svima da se prestanu svaati, 12. ohrabrujem djecu da pronau alternativna
2. trudim se da svima bude bolje, lake, rjeenja,
3. pomaem da svi sagledaju kako bi postupili 13. pomaem im da odlue od ega da
da su u poziciji onog drugog djeteta, odustanu, ega da se odreknu,
4. razdvojim djecu i drim ih neko vrijeme 14. trudim se da im odvratim panju s
dalje jedne od drugih, konikta,
5. prepustim suprugu/supruzi da razrijei 15. putam ih da se sami izbore, sve dok se
problem, neko ne povrijedi,
6. utvrdim ko je prvi poeo, 16. prijetim da u se aliti suprugu/supruzi,
7. trudim se da saznam u emu je zapravo 17. predstavim im neke alternative za koje se
problem, mogu odluiti,
8. trudim se da napravim kompromis, 18. pomaem da se svi osjeamo udobno,
9. preokreem sve u alu, 19. zaposlim svakoga neim drugim,
10. kaem im da prestanu praviti problem gdje 20. kaem im da taj problem razrijee sami.
ga nema,
11. navedem ih da se pomire, uinim da neko
popusti i izvini se,

Sada zabiljeite poene. Svaka od kolona oznaava pristup i stav u odnosu na konikt meu djecom
u porodici. U kojoj vam je koloni broj poena najvei? Pronaite odgovarajui zbir i pogledajte ta
pie, kakav je va pristup koniktu.

I II III IV V
1 _________ 2 _________ 3 _________ 4 _________ 5 _________
6 _________ 7 _________ 8 _________ 9 _________ 10_________
11_________ 12_________ 13_________ 14_________ 15_________
16_________ 17_________ 18_________ 19_________ 20_________
Ukupno ___________ ___________ ___________ ___________ ___________

PRISTUPI:

Ja ne poputam. Trudim se da budem fer i poten/a s djecom, ali je

I Bez gluposti! njima potrebna vrsta ruka i moraju nauiti ta je prihvatljivo, a ta
neprihvatljivo ponaanje.

Ukoliko postoji konikt, postoji i problem. Umjesto borbe s djecom, trudim

II Rjeavanje
se da postavim situaciju u kojoj svi zajedno moemo rijeiti problem. To
problema
rezultira kreativnim idejama i jaa uzajamne odnose.

Sluam djecu i pomaem im da se i oni meusobno sasluaju. Zatim ih

III Pravljenje
podstiem da procijene situaciju i vide ega se mogu odrei. Ne moemo
kompromisa
imati sve to bismo eljeli. Bolje ita nego nita.

Volim da stvari budu mirne i prou glatko kada je god to mogue.

IV Glatko Najvei broj konikata izmeu djece je relativno beznaajan, tako da
samo treba da preusmjerim njihovu panju na druge stvari.
Postavljam granice i putam djecu da se sami izbore za sebe.
To je dobro za njih i treba da naue snositi posljedice svog ponaanja.
V Ignoriranje
Ionako nema puno toga to moete uraditi u vezi s koniktnim
situacijama.

76
 Radionica 3 - KONFLIKT

Ciljevi radionice

- Sagledati utjecaj okidaa na pojavu konikta

- Uoiti ljudske postupke koji dovode do konikta
- Uoiti naine ponaanja ljudi u koniktu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Pedagozi /psiholozi
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost OKIDAI (15)
2. Glavna aktivnost IVOT NA OSTRVU (35)
3. Zavrna aktivnost TVRAVA (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papir
radni list Okidai

77
 1
UVODNA AKTIVNOST

Okidai

Voditelj kae uesnicima da u radnom listu (Okidai) odgovore na

postavljena pitanja.

(Materijal za uesnike 1 - Okidai)

Nakon popunjavanja radnog lista voditelj zamoli da uesnici proitaju svoje odgovore na pitanja iz
radnog lista, a nakon toga slijedi diskusija o:
- rijeima koje su naveli kao okidae
- govoru tijela koji djeluje na njih kao okida
- tome kako reagiraju nakon djelovanja okidaa.

Voditelj govori da su okidai vidljivi i neposredni uzroci

koniktne situacije koji mogu biti u formi verbalnog ili
neverbalnog ponaanja i dogaaja koji dovode do jakih emocionalnih
reakcija kod ukljuenih strana (ljutnje) ili vode do nasilnog ispoljavanja
neslaganja. Oni se vrlo esto brkaju sa stvarnim uzrocima konikata
do kojih je mnogo tee doi i koji nekada i poslije dugotrajnih analiza
ostaju skriveni i nerazumljivi.

2
GLAVNA AKTIVNOST

ivot na ostrvu

Uesnici se podijele u male grupe (5 - 6 osoba). Kae im se da se

nalaze na pustom ostrvu i da nema naina da ga napuste. Radi
organiziranja zajednikog ivota treba da se dogovore i uspostave
zajedniki sistem pravila.
Svaka mala grupa ima 5 minuta vremena da se dogovori o svojim
pravilima, koja se potom prezentiraju pred svima.
U sljedeem koraku se zamoli da iz svake grupe jedna osoba volontira. Volonteri se izvedu van
prostorije i obavijeste se da e svako od njih biti poslan u civilizaciju ako uspiju promijeniti pravila
koja je grupa usvojila.
Volonteri se vraaju u grupe i poinje komunikacija s grupom. Za ubjeivanje grupe da promijeni
pravila volonteri imaju 20 minuta.
Nakon okonanja aktivnosti voditelj pita:
- Kako se svaka grupa nosila s koniktom koji je nastao?
- Kako su se pridolice osjeale u svojoj ulozi kritelja pravila, a kako
starosjedioci kada je dolo do nepotovanja njihovog sistema?
- Ko je bio u ulozi rtve, a ko u ulozi nasilnika?
- Kakve veze ovo ima sa stvarnim ivotom?

78
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Tvrava

Uesnici se podijele u dvije grupe. Jedna grupa e biti u tvravi

a druga grupa e biti van tvrave i pokuat e ui u nju. Obje
grupe imaju 5 minuta za pripremu i dogovor, koji se obavljaju u
dvjema odvojenim prostorijama.

Dodatna uputstva za grupe:

Za grupu u tvravi:
Sami odreujete gdje vam je tvrava i kako ona izgleda. Cilj vam je ne dozvoliti drugoj grupi da
ue u tvravu u prvih 3 minuta. Nakon tog vremena druga grupa moe ui u tvravu ukoliko ispuni
uvjete koje vi sami treba da utvrdite.
Za grupu van tvrave:
Vi se nalazite u velikoj nudi i neophodno vam je da uete u tvravu. Imate pet minuta vremena
da to postignete.

Napomena za voditelja radionice

Voditelj mora voditi rauna da ne bude
pokuaja nasilnog ulaska u tvravu,
vrijeanja i dr. to esto prati ovu aktivnost.

Voditelj zakljuuje radionicu konstatacijama da tokom konikta

se treba suzdrati od:
- radnji koje bi mogle povrijediti nekog
- rijei koje bi mogle nekog povrijediti ili nanijeti tetu
- unitavanja imovine suparnika.

79
 Materijal za uesnike 1

Radni list Okidai

1. KOJE SU RIJEI OKIDAI ZA VAS?

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

2. KAKO GOVOR TIJELA DJELUJE KAO OKIDA NA VAS?

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

3. KAKO SE VAE PONAANJE MIJENJA NAKON DJELOVANJA OKIDAA?

______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________
______________________________________________________________

80
 IV
Tehnike i
procedure
rjeavanja
konikata

- I konikt se raa, raste i nestaje

- Ponaate li se uvijek isto u
koniktu sa svojom djecom/
uenicima?
- Zato uglavnom vi pobjeujete
u koniktu s vaom djecom/
uenicima? Je li to uvijek
najbolje rjeenje?
- Ajkula, irafa, kornjaa, lisica ili
kameleon?
- Postoji li porodica ili kola bez
konikata?
 4.1. Faze nastanka
konikta
Jeste li umorni od konikata? Nastali su i valja
ih rjeavati, ali da vidimo i kako. Svaki konikt
prolazi kroz nekoliko faza odnosno nivoa
eskalacije (rasplamsavanja) i to:
NEPRIJATNOST
Osjeamo da neto nije uredu, moda je teko
identicirati problem, ali nismo sigurni zbog
ega.
INCIDENT
Dogodila se kratkotrajna otra razmjena
informacija (izmeu nas i druge osobe) to nas
ini uznemirenim.
NESPORAZUM
Namjere i injenice su zbrkane i pogreno
protumaene. Misli nam se esto vraaju na
problem.
NAPETOST
Poinjemo jedni druge da opaamo u najgorem
svjetlu.
KRIZA
Emotivni naboj utjee na nae ponaanje, ne
moemo normalno funkcionirati. Pomiljamo
da napustimo kolu, raskinemo vezu ili nekoga
povrijedimo.
Takoer, neki autori faze kroz koje konikt
prolazi deniraju na sljedei nain:
IZBIJANJE
- osobe nisu svjesne ta se deava
- osobe imaju suprotstavljene ciljeve
- u komunikaciji meu sukobljenim
osobama se spominje JA i TI /MI i ONI
- nagomilava se agresija sukobljenih
strana
ESKALACIJA
- sukobljene osobe ne mogu nai
konstruktivan odgovor na konikt i javno
izraavaju neprijateljstvo
- poetni zahtjevi sukobljenih osoba
rastu,
- koikt postaje javan
- sukobljene strane su sklone nasilju
TRAJANJE
- poinje otvoreni konikt,
- sukobljene strane okrivljuju jedna
drugu i stiu utisak da nema izlaza iz
konikta
- zbog pogrenog opaanja pojaava se
nasilje
- konikt se nastavlja na uobiajen
nain/prelazi u nasilje/sukobljene
strane povreuju jedna drugu
82
SMIRIVANJE:
- sukobljene strane su svjesne da iz
konikta nema izlaza ako nastave da se
svaaju
- pojavljuje se posrednik koji poinje
pregovore u cilju rjeavanja konikta
- zajedno se trae i deniraju rjeenja za
rjeavanje konikta
DOGOVOR ILI RJEENJE:
- otklonjeni su uzroci konikta i
pronaeno je rjeenje za konikt
Podsjeamo na uobiajene korake u rjeavanju
konikta:
1. direktan kontakt saglasni ste oko neeg ili
niste saglasni
2. prihvatate pokuaj da se razrijei vor sukoba
- postajete svjesni da svako ima svoj udio i
da ste svi odgovorni
3. obje strane iznose svoje vienje sukoba -
vano je osigurati direktnu komunikaciju i
aktivno sluanje svih uesnika
4. odreivanje osnovnog predmeta sukoba - u
emu je problem
5. odreivanje potreba i interesa koji lee
u osnovi sukoba - ide se dublje u razloge,
interese i potrebe koji stoje u osnovi
neslaganja i nastajanja sukoba, imamo
mogunost da preformuliramo postojei
problem i vidimo ga kao zajedniki.
a) Identicirati potrebe
ta ti treba (ili ta eli)?
Svaka osoba koja uestvuje u koniktu
trebala bi odgovoriti na ovo pitanje, a
da pri tome ne pripisuje krivnju drugoj
osobi ili da je ne optuuje.
b) Denirati problem
ta ti misli u emu je problem u
ovom sluaju?
Da bi se denicija problema prihvatila,
osobe kojih se konikt tie moraju se
saglasiti s njom.
6. umnoavanje moguih rjeenja - vano je da
obje strane u sukobu shvate da predlaganje
moguih rjeenja jo uvijek ne znai njihovo
prihvatanje. Prihvatit e se samo ono rjeenje
kojim su obje strane zadovoljene.
a) Provesti brainstorming (razmatranje
razliitih rjeenja) i ponuditi razliite
mogunosti rjeenja
Ko ima neki prijedlog kako bi se ovaj
problem mogao rijeiti?
Cilj ovog koraka je sakupiti to vie
prijedloga za rjeenje konikta.
7. odabir rjeenja kojim su zadovoljni svi
uesnici sukoba - osigurajte da svi uesnici
sukoba izau kao POBJEDNICI.
a) Ocijeniti rjeenja
Bi li ti bio zadovoljan ovakvim
rjeenjem?
Svaka od strana u koniktu pregleda
listu s ponuenim rjeenjima i
 kae koje bi od rjeenja za nju bilo
prihvatljivo.
b) Odluiti se za najbolje rjeenje
Jeste li saglasni oboje sa ovim
rjeenjem? Je li problem time rijeen?
Potrebno je utvrditi slau li se obje
strane s ponuenim rjeenjem i
priznaju li takvo rjeenje konikta.
8. konkretizacija dogovora - provjerite da li je
odabrano rjeenje realno i ostvarivo
a) Ispitati funkcionira li rjeenje
Hajde da se dogovorimo da u skoroj
budunosti opet razgovaramo o
ovom problemu, da vidimo je li zaista
rijeen.
Trebalo bi napraviti plan ocjenjivanja
rjeenja do kojeg se dolo.
9. rezervna procedura - napraviti jos jednu
opciju rjeenja ukoliko iz nekog razloga doe
do zastoja u realizaciji dogovora.
U tom rjeavanju konikta bez obzira da li je
rije o pregovaranju ili medijaciji - poseban znaaj
imaju vjetine komunikacije, o kojima smo ve
govorili, i naini na koji se ona vodi sa osobom,
stranom u sukobu. Rije je o komunikaciji koja
vodi do eskalacije sukoba ili komunikaciji koja
vodi ka njegovom smirivanju.
KOMUNIKACIJA KOJA VODI
KA ESKALACIJI KONFLIKTA
- prekidanje i nesluanje
- ignoriranje
- TI govor
- fokus na osobu (okrivljivanje)
KOMUNIKACIJA KOJA VODI
KA SMIRIVANJU KONFLIKTA
- aktivno sluanje
- pokazivanje interesiranja
- JA govor
- fokus na problem
4.2. Pristupi koniktima
Pristup rjeavanju konikta moe biti
konstruktivan (pronai rjeenje prihvatljivo za
sve sukobljene strane) ili destruktivno (produbiti
sukob meu sukobljenim stranama).
Za konstruktivni pristup rjeavaju konikta
medijacijom ili pregovaranjem neophodno je:
- decentrirati staviti se u poloaj osoba
(ili osobe) u koniktu
- iskljuiti emocije,
- jasno izraziti osjeanja,
- precizno formulirati zahtjeve ili
oekivanja,
- traiti alternativne naine za
zadovoljenje potreba strana u koniktu.
Konstruktivno ete rjeavati problem ako:
sluate sa empatijom, koristite JA-govor,
potujete i sebe i svog protivnika, ako se
fokusirate na problem a ne na vaeg protivnika,
asertivno komunicirate i preuzmete odgovornost
za sopstveno ponaanje.
4.3. Ishodi i stilovi
ponaanja u koniktu
Konikt moe imati etiri (a neki autori spominju
i pet) ishoda i to:
1. pobjednik/gubitnik jedan dobija, drugi
gubi
2. gubitnik/pobjednik jedan gubi, drugi
dobija
3. kompromis niko ne gubi, niko ne dobija
strane odustaju od nekih svojih zahtjeva
4. gubitnik/gubitnik obje strane gube
5. pobjednik/pobjednik obje strane dobijaju
rjeenje kojem teimo u koniktu i koje je
cilj naeg pristupa koniktu.
Dobar je samo onaj postupak s koniktom koji
dovodi do pobjeda pobjeda rjeenja.
Simboliki, u koniktu se moemo ponaati kao:
ajkula, irafa, lisica, kornjaa i kameleon.
83
 JA+,TI-
AJKULA
(takmienje) Ja sam OK, ali ti nisi. Ja u ti rei gdje ti je mjesto.
POBJEDA/PORAZ Problemi su zbog tebe i ti si kriv, a ne ja. Da tebe nema,
- bit e po mome ili nikako, ja ne bih imao problema. Pokuat u da te se rijeim.
nema razgovora o tome
Bie po mome ili nikako.

IRAFA JA+, TI+

(suradnja) Ja sam OK i kad bolje pogledam nema razloga da i
POBJEDA/POBJEDA tebe ne gledam tako. Uredu je da ima drugaije
- meni odgovara, ta je miljenje. Zajedniki emo rijeiti probleme.
tvoj izbor, hajde da se Nismo ti i ja jedno protiv drugog, ve smo ti i ja
dogovorimo zajedno protiv problema.

LISICA
(kompromis)
KOMPROMIS - MALO JA MALO TI
- hajde da vidimo ta je
sredina, svako mora neeg
da se odrekne
JA+, TI+/JA-, TI
Ja sam OK, i ti si OK. Rijeit emo konikt ako se oboje
odreknemo nekih zahtjeva.
Nema pobjednika, nema poraenih.

KORNJAA
JA-, TI-
(povlaenje)
Ja nisam OK, ti nisi OK. I poto tako neemo nita postii,
- NEMA POJAVNOG KONFLIKTA
svejedno mi je ta e ispasti iz ovoga. Zato bismo se
- sukob, kakav sukob? Ne trudili kad i onako nema smisla?
vrijedi da se nerviram zbog
Sukob, kakav sukob?.
toga.

KAMELEON
JA-, TI+
(prilagoavanje)
Ja nisam OK, ti jesi.Vidim da si jai i zato uradi kako
POPUTANJE (POTISKIVANJE I
ti kae. Bit e najbolje ako se ja povuem sa svojim
NEGIRANJE) - NEMA POJAVNOG
zahtjevima, eljama. Samo mi reci ta treba da radim.
KONFLIKTA
Kako ti kae.
- ta god ti kae, diem ruke

Ne treba da konikt izbjegavamo, ve da ga prihvatamo kao sastavni dio realnosti, koji nam
pomae da funkcioniramo u skladu sa sobom i s drugima, da razvijamo svoje socijalne vjetine
kao to su: tolerancija na razliitosti, uzajamnost, razumijevanje i prihvatanje bez ograniavanja i
uvjetovanja, suradnja, komunikacija, rjeavanje problema, demokratinost, pregovaranje i sl.

84
Kada je koji stil kada prikladan ili neprikladan?

Prikladno kada... Neprikladno kada...

- nije ni pokuano sa
suradnjom,
- je suradnja s drugima
TAKMIENJE - je alarmantna situacija,
neophodna i znaajna,
- je osoba sigurna da je u pravu i kada
- se koristi rutinski u veini
je to bitnije od ouvanja odnosa.
sluajeva,
- se bespotrebno naruava
samopotovanje drugih.

Prikladno kada... Neprikladno kada...

- su i rjeavanje problema i odnosi - nema dovoljno vremena,

podjednako znaajni,
SURADNJA - je znaajan kreativan ishod,
- su na raspolaganju vrijeme i
energija za dogovor i raspravu,
- postoji razumna nada da se svima
moe izai u susret.
- pitanje nije znaajno,
- je osoba preoptereena
procesom,
- su ciljevi druge osobe u
neskladu sa opim ljudskim
vrijednostima.

Prikladno kada... Neprikladno kada...

- je suradnja bitna, ali su vrijeme ili

resursi ogranieni, - je bitno pronai najkreativnije
KOMPROMIS - je pronalaenje bilo kakvog rjeenje,
rjeenja bolje nego potpuna - osoba ne moe ivjeti sa
blokada. posljedicama.

Prikladno kada... Neprikladno kada...

- je osobi stalo i do problema i
do odnosa,
- se po navici koristi za veinu
- je pitanje trivijalno,
POVLAENJE situacija (vodi eksplozijama ili
- je odnos nevaan,
blokadama),
- je kratko vrijeme i nije neophodno
- nagomilana negativna
donijeti odluku.
osjeanja nee nestati,
- bi drugi protirali iz
konfrontacije.
Prikladno kada... Neprikladno kada...

- je vjerovatno da e izazvati
ogorenost,
PRILAGOAVANJE - osobi nije stalo do problema,
- se koristi po navici kako
- je osoba bespomona a ne eli da
bi se zadobilo prihvatanje
blokira drugu osobu.
(ishod moe biti nedostatak
samopotovanja).

Prilikom odabira stila ili kombinacijom stilova rjeavanja sukoba vano je denirati cilj djelovanja -
elimo li pobijediti, i poraenoga vidjeti na podu ili nam je cilj da se obje strane u sukobu osjeaju
kao pobjednici.
Sukob je neizbjean; premalo sukoba jednako je tako problematino kao i previe, ne postoji
idealan nain rjeavanja sukoba.

85
 4.4. Reakcije na konikt
U koniktnim situacijama javljaju se tri velike
grupe reakcija:
1. Zajedniko traenje rjeenja: Sukobljene
strane meusobno komuniciraju ne bi li
pronale pozitivan ishod sukoba za obje
strane.
2. Poduzimanje odvojenih akcija:
Sukobljene strane samostalno donose odluke
o akcijama koje e poduzeti i postupaju u
skladu s odlukama.
3. Arbitriranje tree strane: Podrazumijeva
ukljuivanje strunih osoba (sud, direktor,
nastavnik, roditelj), koje tee da objema
stranama nametnu svoje vienje rjeenja
sukoba i izlaska iz krize.
Teko je razdvojiti ove oblike ponaanja
u koniktu jer se oni stalno prepliu i
kombiniraju.
4.5. Kako pravilno
razumjeti konikt u
koli
Konikt u koli po pravilu nastaje spontano.
U poetku se nalazi u prikrivenom stanju
i karakterizira ga traenje podrke od jo
drugih strana (npr. traimo podrku drugih
prijatelja), kako bi se suprotna strana bre
porazila i odustala od svojih zahtjeva. Odbija se
druenje i suradnja sa sukobljenom stranom,
poinje ogovaranje i poveava se stres kod obje
sukobljene strane.
Da bismo mogli konstruktivno rjeavati konikte
u koli, najprije je potrebno da ih razumijemo.
Iskustva govore da e se nakon razumijevanja
konikti i uspjeno rjeavati ako:
smo spremni pronai zajedniki interes
meu sukobljenim stranama
iskreno elimo otkloniti nesporazume
odluimo sluati sagovornike
nastupamo otvoreno
uvaavamo tue potrebe
prihvatamo promjene
iskazujemo poruke u prvom licu - JA
govor
pokazujemo vrstinu i elastinost,
odlunost i strpljivost
jasno formuliramo izvor konikta
jasno iznesemo zato je vano da
prekinemo konikt
drimo se teme i ne pozivamo se na
stare nerijeene situacije
ne traimo ko je kriv, ve ko je
odgovoran
Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam
ostaje da odaberemo i jednu od tehnika
rjeavanja konikata u koli pregovaranje ili
medijaciju. Pregovaranje je tehnika rjeavanja
konikta u kojem strane u sukobu pregovaraju,
bez posrednika, dok tehnika medijacije
podrazumijeva uee tree strane (medijatora)
o emu emo govoriti u nastavku Prirunika.

86
Nauili smo:

Svaki konikt prolazi kroz nekoliko faza odnosno Iskustva govore da e se nakon razumijevanja
nivoa eskalacije (rasplamsavanja) i to: konikti i uspjeno rjeavati ako osobe:
NEPRIJATNOST - Osjeamo da neto nije uredu, posjedujemo spremnost nalaenja
moda je teko identicirati problem, ali nismo zajednikog interesa
sigurni zbog ega. iskreno elimo otkloniti nesporazume
odluimo sluati sagovornike
INCIDENT - Dogodila se kratkotrajna
nastupamo otvoreno
otra razmjena informacija koja nas ini
uvaavamo tue potrebe
uznemirenim.
prihvatamo novine i promjene
NESPORAZUM - Namjere i injenice su zbrkane iskazujemo poruke u prvom licu - JA
i pogreno protumaene. Misli nam se esto govor
vraaju na problem. pokazujemo vrstinu i elastinost,
odlunost i strpljivost
NAPETOST - Poinjemo jedni druge da opaamo
jasno formuliramo izvor konikta
u najgorem svjetlu.
jasno iznesemo zato je vano da
KRIZA - Emotivni naboj utjee na nae prekinemo konikt
ponaanje, ne moemo normalno funkcionirati. drimo se teme i ne pozivamo se na
Pomiljamo da napustimo kolu, raskinemo stare nerijeene situacije
vezu ili nekoga povrijedimo. ne traimo ko je kriv, ve ko je
odgovoran
Konikt moe imati etiri (a neki autori spominju
i pet) ishoda i to: Ako smo prihvatili ova pravila, onda nam
1. pobjednik/gubitnik ostaje da odaberemo i jednu od tehnika
2. gubitnik/pobjednik rjeavanja konikata u koli pregovaranje
3. kompromis ili medijaciju. Pregovaranje je tehnika
4. gubitnik/gubitnik rjeavanja konikta u kojem strane u sukobu
5. pobjednik/pobjednik rjeenje kojem pregovaraju, bez posrednika, dok tehnika
teimo u koniktu i koje je cilj ovog medijacije podrazumijeva uee tree strane
naeg uenja. (medijatora).

87
 Radionica 1 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice

- Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja

konikata

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost MIRNA IGRA (15)
2. Glavna aktivnost PAVO (60)
3. Zavrna aktivnost OVJEULJCI (15)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papir
tekst za uesnike Pavo
radni list ovjeuljci

88
1
UVODNA AKTIVNOST

Mirna igra

Uesnici stoje u irokom krugu meusobno udaljeni oko jedan

metar. Svaki uesnik, redom, kae jedno iskustvo u koniktu za
koje misli da je jedinstveno. Ako niko u grupi nema isto iskustvo,
uesnik se pomjeri korak prema centru kruga. Ako neko drugi
ima isto iskustvo, ostaje gdje jeste. Igra se nastavlja dok neko ne
stigne u sami centar kruga.

Voditelj zakljuuje da su i naa iskustva s koniktima

jedinstvena, zbog ega ih ne moemo rjeavati po ablonu.

2
GLAVNA AKTIVNOST

Pavo

Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Pavo.

Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu,
utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i
pripreme mogue rjeenje konikta.

(Materijal za uesnike 1 - Pavo)

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba insistirati na

bitnim, a ne na nebitnim stvarima; posmatrati sebe kao nekog
ko moe pogrijeiti; pokazati se velikodunim u odnosu sa suparnikom
i insistirati na promjeni stanja bez upotrebe sile.

3
ZAVRNA AKTIVNOST

ovjeuljci

Voditelj podijeli uesnicima sliku sa ovjeuljcima i trai od svakog

uesnika da odabere ovjeuljka ili vie njih (odaberu poloaj)
koji odslikava/ju njihovo raspoloenje nakon glavne aktivnosti
radionice (aktivnost Pavo). Takoer, ovjeuljka treba obojiti.
Uesnici jedan po jedan pojanjavaju zato su izabrali i zato su u
toj boji obojili ovjeuljka.

(Materijal za uesnike 2 - ovjeuljci)

Voditelj zakljuuje da je rjeavanje konikta sloena i misaono i

emotivno iscrpljujua aktivnost. Zbog toga treba u postignutom
sporazumu ili rjeenju konikta uivati.

89
 Materijal za uesnike 1

Pavo

Tvoje pravo ime je Martin i sve do ove kolske godine ivio si na selu. Tamo si imao dobre prijatelje.
Otac ti se iznenada razbolio i nakon kratkog vremena umro. Tada ti se sruio svijet i sve je krenulo
nizbrdo. Majka je s jednim svojim prijateljem pola u grad u nadi da e nai posao, ali nije uspjela.
Povremeno nalazi neke poslove po kuama, ali to nije dovoljno za ivot pa svi ivite od male plae
koju prima njen prijatelj. Njega ne voli jer te, kad se napije, vrijea, a poniava i tvoju mamu.
Ovdje u razredu nisi dobro prihvaen. Ima tu neki Robert koji ti je dao nadimak Pavo i sad te niko
ni ne zove pravim imenom. Ti se nisi ljutio samo si elio da te prihvate i da ti bar u koli bude lijepo
kad ve nije kod kue. Vidio si da svi djeaci uivaju u tim alama koje s tobom izvodi Robert pa si
pristao da bude rtva nadajui se da e to prestati. Meutim, nije. Robert je stalno smiljao sve
nove i nove naine tvog zlostavljanja i sad je to ve postalo neizdrivo.
Posebno te uvrijedilo kad su traili da im lie cipele i kad su te skidali pa ti pantalone mazali
kremom za cipele. Poslije su jo danima okolo pokazivali slike koje su snimili mobitelom i smijali se.
Jednom si se pobunio i rekao da je sad dosta, ali ti je Robert zaprijetio nekakvom britvicom. Njega
si se inae bojao. Kad su te neki dan zajedno s jaknom objesili na vjealicu u uionici, pobunio
se Bruno i skinuo te. On se ne boji Roberta, iako je i on u svemu uestvovao pa te ak i snimao
mobitelom. Izgleda, ipak, da je tvojim patnjama doao kraj. Cure koje je Robert slao da dre strau
sve su ispriale razrednici.
Danas je nekoliko vas pozvano pedagogu.
Odluio si sve ispriati jer ovo vie ne moe podnositi.

90
Materijal za uesnike 2

91
 Radionica 2 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice

- Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja

konikata

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA KORNJAA (15)
2. Glavna aktivnost ROBERT (30)
3. Zavrna aktivnost OSVAJANJE DVORCA (15)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papir
tekst sa situacijama Kornjaa
tekst za uesnike Robert

92
 1
UVODNA AKTIVNOST

Situacija KORNJAA

Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Grupe imaju zadataka da

po jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil KORNJAA
naprave scenario i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju
u stilu Kornjaa.

(Materijal za uesnike 1 - Situacije za stil KORNJAA)

Voditelj podsjea da je stil KORNJAA u rjeavanju konikta

stil povlaenja.

2
GLAVNA AKTIVNOST

Robert

Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst Robert.

Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge navedene u tekstu,
utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja i
pripreme mogue rjeenje konikta.

(Materijal za uesnike 2 Robert)

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba postaviti

jasno svoje cljeve; pokuati shvatiti ciljeve svog suparnika;
naglasiti zajednike ciljeve i objektivno predstaviti injenice koje su
presudno vane za konikt.

93
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Osvajanje dvorca

Uesnici se vrsto zagrle i formiraju zatvoren krug. Njihova tijela

predstavljaju zidine dvorca. U drugu prostoriju voditelj poalje
nekoliko dobrovoljaca koji zatim jedan po jedan ulaze u prostoriju
i pokuavaju ui u unutranjost dvorca. Grupa u prvoj prostoriji
se dogovori ta e biti klju za ulazak u tvravu (npr. rije :
Molim; neki drugi postupak itd.).
Igra traje 10 minuta.
Nakon isteka vremena voditelj pita:
Kako ste se osjeali kad vas nisu htjeli pustiti u dvorac?
Jeste li bili iznenaeni ta je bio klju za ulazak u tvravu?

Napomena za voditelja radionice

Moe se desiti da po isteku 10 minuta
niko ne ue u tvravu, jer nije otkrio
ta je klju za ulazak u tvravu. To ne treba
biti prepreka da se postave gore navedena
pitanja.

Voditelj kae da tokom rjeavanja konikta treba voditi rauna

o komunikaciji izraavati se jasno u JA-formi; sprijeiti
uvredljive poruke; aktivno sluati i prepoznati prepreke u komunikaciji
te ih prevladati i izraziti svoja osjeanja ne vrijeajui nikog.

94
Materijal za uesnike 1

Situacije za stil KORNJAA

1. Na kolskoj zabavi uenici se podijele u dvije odvojene grupe. Mario je voa jedne, a Dino druge
grupe. Svaka se grupa smije i dobro zabavlja, ali i ignorira uenike druge grupe.
2. Tvoja porodica te upozoravala da ne razgovara s djeakom s druge strane ulice. Tvoja porodica
ti kae da se on razlikuje od tebe te da je veoma zao. Kada si se vraao kui, priao ti je djeak
s druge strane ulice. Suznih oiju te je zamolio da mu pomogne u rjeavanju zadae. Rekao je
da nema nikog drugog ko bi mu mogao pomoi...

Materijal za uesnike 2

Robert

Ti si uenik sedmog razreda. U koli ti ba i nije zanimljivo jer ne postie neki uspjeh. Dodue, tvoji
roditelji su i tako suvie zaposleni pa te malo kad i pitaju za kolu. Oni ni inae nemaju vremena
za tebe i misle da e se ve u ivotu nekako snai. Ima raunar i bezbroj igrica, televizor ima u
svojoj sobi i moe ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju novaca koliko treba, a ti se uvijek na
kraju provue s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni.
U posljednje vrijeme u koli ti je postalo zanimljivo. U va razred je doao jedan seljai. Ime mu
je Martin, ali ti si mu dao nadimak Pavo. On nekako udno govori i tako je smijean, a i manji je
od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim plavim uplaenim okicama pogleda u tebe,
ti se kida od smijeha.
Neki od vaih nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov as, vi djeaci poaljete
djevojice, a njih je samo etiri, pred vrata da dre strau i da jave im vide da nastavnik dolazi.
Vi tada poinjete zabavu s Pavom. To bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo lie cipele,
drugi put da se skine pa ste mu pantalone namazali kremom za cipele. Bruno je to sve snimao
mobitelom pa ste se jo danima zabavljali gledajui ove slike. Najzanimljivije je bilo kad ste njegovu
jaknu zajedno s njim objesili na vjealicu, a on onako mahao bespomono rukama i nogama. No,
tada je Bruno rekao da to nema smisla pa ga je skinuo.
No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si djevojicama zaprijetio da ne smiju gledati ta
vi radite, one su izgleda virile dok su drale strau. Tea je neki dan otila razrednici i sve ispriala.
Tuibaba. Sad je nekoliko vas pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit e pozvani
i tvoji roditelji.
Najgore je to sad svi svaljuju krivnju na tebe iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to
samo ala, iako se i tebi sad ini da ste ipak pomalo pretjerali.

95
 Radionica 3 - RJEAVANJE KONFLIKTA

Ciljevi radionice

- Upoznati i vjebati proces, stilove i ishode rjeavanja

konikata

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost SITUACIJA LISICA (15)
2. Glavna aktivnost RAZREDNICA (35)
3. Zavrna aktivnost ATOM (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
tekst za uesnike Razrednica
tekst sa situacijama Lisica
papir

96
 1
UVODNA AKTIVNOST
Situacija LISICA

Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Grupe imaju zadatak da

po jednom od sluajeva navedenih u Situacijama za stil LISICA
naprave scenario i odigraju uloge tako da se u koniktu ponaaju
u stilu Lisica.
(Materijal za uesnike 1 Situacije za stil LISICA)

Voditelj podsjea da je stil LISICA u rjeavanju

konikta stil postizanja kompromisa.

2 GLAVNA AKTIVNOST
Razrednica

Voditelj formira manje grupe i podijeli uesnicima tekst

Razrednica. Uesnici treba da unutar grupe podijele uloge
navedene u tekstu, obavezno vode rauna o JA govoru u igranju
uloga, utvrde sve faze rjeavanja konikta, izaberu stil rjeavanja
i pripreme mogue rjeenje konikta.

(Materijal za uesnike 2 - Razrednica)

Voditelj naglaava da izraavati se u JA-formi znai preuzeti

odgovornost za ono to kaemo, tj. biti direktan i konkretan.
Ne okrivljuje se suparnik (Ti ....!), ve je teite komunikacije na
djelovanju njegovih radnji na mene. Izraavati se u JA-formi znai
govoriti o vlastitim shvatanjima situacije, vlastitim eljama, potrebama
i interesima.

3 ZAVRNA AKTIVNOST
Atom

Uesnici se slobodno kreu prostorijom na nain kako im

odgovara (brzo, lagano, skakuui, lijeno etajui). Kada voditelj
kae:ATOM!, uesnici se zaustavljaju. Kada kae:ATOM 3!,
uesnik se zaustavlja i uhvati se za ruke s dvjema najbliim
osobama. Na: ATOM 5! formiraju se grupe od pet. Svaki put
kada neko ostane viak, on ispada i tako se igra dok ne ostane samo jedan uesnik.

Voditelj zakljuuje da je u rjeavanju konikata uvijek potrebno

objasniti utjecaj ponaanja drugih na nae osjeaje, koji su vrlo
esto od presudnog znaaja za mirno rjeavanje konikata.

97
 Materijal za uesnike 1

Situacije za stil LISICA

1. Nalazi se na pijaci i kupuje voe i povre za svoju porodicu. Prodavaica stavlja voe na vagu.
Primjeuje da prstom pritie vagu i zbog toga je voe skuplje nego to bi trebalo biti. Nisi
siguran hoe li te prevariti ili...
2. I mu i ena trebaju automobil na dva dana. On ide na slubeno putovanje, a ona na seminar u
Sarajevo. Nijedno ne odstupa od svog zahtjeva.

Materijal za uesnike 2

Razrednica

Vi ste razrednica sedmog razreda. To je preteno muki razred i ima samo etiri djevojice.
Dominantna osoba u tom razredu je Robert koji ima velik utjecaj na ostale. Nedavno je u va razred
doao jedan povueni djeak malog rasta koji je ranije ivio na selu. Kad mu je umro otac, majka
je sa svojim prijateljem dola u grad u nadi da se zaposli, ali, koliko znate, jo u tome nije uspjela.
S djeakom vam je teko uspostaviti kontakt, a majka se rijetko pojavljuje. Djeak se zove Martin,
ali uli ste da ga uenici zovu Pavo. To mu je izgleda nadimak. Do njegovog dolaska niste imali u
svom razredu nekih ozbiljnijih problema. Njegov dolazak je sve promijenio i to vas brine. Djeak
nekako izgleda tuno i uplaeno i odluili ste se malo s njim pozabaviti.
Prava prilika za to pruila se ovih dana jer vam je dola uenica Tea i ispriala kako ve due
vrijeme djeaci zlostavljaju tog Martina. Obino to ine kad neki nastavnici kasne na nastavu. Vi
ste ve upozoravali neke kolege da na nastavu treba ii na vrijeme, a ne drati politike rasprave u
zbornici, ali niko vas nije posluao. Tea je ispriala da to sve organizira Robert. To vas je iznenadilo
jer je Robert ranije, kad je trebalo, pozitivno utjecao na cijeli razred. Kad ste ili na ekskurziju prole
godine, njega ste zaduili da organizira sportske aktivnosti i on je to dobro napravio. Istaknuo se i
u ureenju uionice kad je ak doveo i neke majstore koje ste trebali.
Dogovorili ste s pedagogom da zajedno porazgovarate s Robertom, Martinom i Teom o tome ta se
to dogaa u razredu u posljednje vrijeme. Oito je da imate ozbiljnih odgojnih problema koje e
trebati rijeiti.

98
 V
Pregovaranje

- Pregovarate li sa svojom djecom

ili uenicima?
- Moe li se konikt izmeu
djece/uenika i vas rijeiti
pregovaranjem?
- Koji su to elementi
pregovaranja?
- Koji je va pregovaraki stil?
- Kako se odvija proces
pregovaranja?
- Pobjednik/gubitnik - mogui
ishodi pregovaranja
- Kako postupiti s tekim
pregovaraima?
 5.1. Pojam pregovaranja 5.2. Elementi
pregovaranja
Ve smo rekli da se konikt moe rijeiti koristei
jednu od triju tehnika:
pregovaranjem
medijacijom
arbitraom
Zato dravnici pregovaraju? Zato trgovci
pregovaraju? Zato politiari pregovaraju?
ta je pregovaranje? Krenimo zajedno uiti o
pregovaranju.
Pregovaranje je poseban oblik socijalne
interakcije, kontolirani komunikacijski proces,
iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili
vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje
pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja
konikta jeste da svaka strana moe blokirati
postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna
strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge
strane, tada nije rije o pregovaranju.
Dakle, kljune odrednice pregovaranja su:
a) socijalna interakcija,
b) kontrolirani komunikacijski proces,
c) uee dviju ili vie strana u rjeavanju Pregovaranje ima svoja tri elementa:
sukoba interesa, 1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane
d) svaka strana moe blokirati postizanje (koje imaju svoje razlike, interese)
cilja druge strane. (npr. uenike i nastavnike, uenike i roditelje,
roditelje i nastavnike izmeu kojih je izbio
esto ujemo da su pregovori prekinuti, bili
sukob)
neuspjeni, nisu dovedeni do kraja (rjeenja
2. rezultat koji elimo postii pregovorima
prihvatljivog za sve pregovarake strane), da
(prihvatljiv svim stranama u pregovorima)
su pregovarai odustali od svojih zahtjeva itd.
(npr. sukob uenici nastavnici/da uenici
Pregovarati nije lako, a pregovarai moraju
koriste sportsku dvoranu tokom vikenda uz
znati svoje ciljeve i mogunosti da bi mogli znati
obavezu da je oiste; da nastavnici ipak vode
i mogui ishod pregovora hoe li biti uspjeni
uenike na ekskurziju u paniju umjesto u
ili neuspjeni. Pregovori se mogu smatrati
Njemaku)
uspjenim samo onda kada su pregovarake
3. proces kontolirane (pravilima odreene)
strane zadovoljne ishodom i zato je vano
komunikacije u kojoj strane diskutiraju o
dobro pripremiti strategiju u kojoj su jasno
moguim rjeenjima, pokuavajui da pojasne
razdvojeni ciljevi koji se ele postii, odrediti
svoje razlike i postignu zadovoljavajui
pojedinosti koje se mogu rtvovati suprotnoj
rezultat
strani i pokazati spremnost za prihvatanje
(npr. da shodno pravilima pregovaranja sve
kompromisa.
strane (uenici i nastavnici) iznesu svoje
Pregovor nije nametanje svoje volje, cilj interese zato uenici ele koristiti sportsku
pregovaranja nije iskljuivo ispunjenje vlastitih dvoranu tokom vikenda, a zato nastavnici
ciljeva, nego cilj treba biti zajedniki dogovor. smatraju da to ne treba dozvoliti; da sluajui
Do ovog dogovora uesnici pregovaranja mogu jedni druge pronau oblasti u kojim su
doi samo suradnjom i kompromisom. saglasni a u kojim nisu; da predloe rjeenja
i prihvate ono koje smatraju prihvatljivim i
Predrasude u vezi sa spolom, religijom, napiu sporazum).
nacionalnosti, zikim izgledom, drutvenim
poloajem i imovinskim stanjem mogu ograniiti
vae mogunosti uspjene komunikacije
sa sagovornicima, a time i uspjenog
pregovaranja.
Zato, ako niste eksibilna osoba, nemojte sjedati
za pregovaraki sto, naroito ako mislite da su
invalidi manje sposobni, da su bogati uspjeniji
pregovarai, da su lijepe ene glupe itd. Samo
eksibilna osoba uvijek nae nain da odbaci
predrasudu koja se tokom pregovaranja potvrdi
kao pogrena.
100
5.3. Tipovi i principi
pregovaranja
Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i
interesima.
Npr. u razredu se desio sukob. Uenici su
trebali tokom sedmice odluiti kamo ele ii
na ekskurziju. Uenici iz grada su eljeli ii u
paniju, a djeca sa sela u Austriju. Kako nisu
donijeli odluku, svakodnevno su se prepirali,
vrijeali, a onda i meusobno potukli. Pedagog
je odluio da pregovaraju.
Prikazat emo na ovom primjeru
pojednostavljeno ta su pregovori zasnovani
na pozicijama a ta na interesima.
Pregovori zasnovani na pozicijama su proces
na ijem poetku je dato rjeenje. Pregovarai
predlau jedan drugom rjeenja s ponudama
i protivponudama a u cilju postizanja rjeenja
prihvatljivog za sve pregovarake strane.
(Npr. djeca iz grada su predloila da idu u
paniju, a djeca sa sela Austriju, te su i jedni i
drugi nudili vei broj dana boravka u paniji/
jeftiniji prijevoz do Austrije; odlazak jo
nekoliko razreda u paniju/vei broj uenika iz
razreda bi zbog nie cijene putovao u Austriju
itd. Nude razloge ZA i PROTIV kako bi postigli
prihvatljivo rjeenje (npr. da vei broj uenika
ide u paniju, ali e ekskurzija krae trajati)).
Pregovori zasnovani na interesima poinju
analizom potreba. Pregovarake strane
deniraju i iznose svoje potrebe. Cilj je da se
zajedniki ukljue u rjeavanje problema kako
bi se zadovoljile potrebe svih pregovarakih
strana.
(Npr. djeca sa sela iznose svoje potrebe za
odlazak na ekskurziju u Austriju, potrebu da
manje plate odlazak na ekskurziju, s obzirom
da je vei broj roditelja slabog imovnog
stanja; potrebu da posjete vei broj gradova,
jer moda kasnije u ivotu nee imati prilike;
zainteresiranost za austrijsku poljoprivredu,
jer ele da se bave poljoprivredom; potrebu
za kraim putovanjem, jer ne mogu due
odsustvovati od kue zbog pruanja pomoi
roditeljima itd.). Djeca iz grada iznose svoje
potrebe za odlazak na ekskurziju u paniju
(odlazak na stadion Nogometnog kluba
Barcelona, boravak na plai zbog istog zraka
itd.). Rjeenje pregovora moe biti da idu u
paniju, jer su prvo uvaili neke zajednike
potrebe (da e vidjeti nogometni stadion
Barcelone, putovati kroz Sloveniju, Italiju,
Francusku do panije i vidjeti vei broj gradova
a to su uili iz geograje itd.)
101
 PREGOVARANJE NA OSNOVU POZICIJE4

- Odredite pitanja/probleme
- Provedite istraivanja
- Odredite svoju poziciju
PRIPREMA ZA
- Odaberite glavnog pregovaraa (Pregovaraki tim)
PREGOVARANJE
- Izaberite lanove pregovarakog tima (Pregovaraki tim)
- Pripremite najbolji sluaj kojim ete podrati svoju
poziciju

- Poelite dobrodolicu i zamolite prisutne da se predstave

- Budite sigurni i drite sve pod kontrolom
ODREIVANJE TONA
- Navedite svrhu pregovora
SASTANKA
- Utvrdite osnovna pravila i razgovarajte o drugim
proceduralnim pitanjima

- Utvrdite pitanja (teme za razgovor)

- Rezimirajte svoj sluaj i podrite ga pravnim i/ili osnovnim
UVODNA IZLAGANJA podacima
- Navedite da imate pravo na eljeni ishod
- Traite vie nego to oekujete da dobijete

- Navedite redom pitanja ili probleme o kojima strane treba

IZRADA PROGRAMA RADA da razgovaraju
- Formulirajte pitanja u kontekstu onoga na ta imate pravo

- Odaberite prvo pitanje/problem,

- Budite agresivni kada predstavljate svoj najbolji sluaj
- Izbjegnite da priznate svoje slabosti
POKUAJTE DA DOBIJETE
- Naglasite slabosti druge strane
SVE TO MOETE
- Nevoljno dajte pristanke
- Traite ustupke od druge strane
- Stvorite stanje uznemirenosti

- Uzmite u obzir objektivne standarde

FINALNO PREGOVARANJE - Dajte realne ponude i kontra ponude
- Saglasite se o uvjetima i odredbama nalnog sporazuma

- Napravite nacrt nalnog sporazuma

- Poaljite nalni sporazum odgovarajuim osobama,
REVIZIJA SPORAZUMA I organima ili lanovima na reviziju/odobrenje, ako je
PLANA REALIZACIJE potrebno
- Pregovarajte o izmjenama ako je potrebno nakon pregleda
- Osigurajte zakonsko provoenje nalnog sporazuma

POTPISIVANJE ZVANINOG
- Potpiite zvanini sporazum
SPORAZUMA
- Ispunite novane ili druge uvjete sporazuma

4
Carr, Swanson, and Randolph

102
 PREGOVARANJE NA OSNOVU INTERESA5
PRIPREMA ZA
PREGOVARANJE
ODREIVANJE TONA
SASTANKA
UVODNA IZLAGANJA
IZRADA PROGRAMA RADA
RJEAVANJE PROBLEMA
FINALNO PREGOVARANJE
REVIDIRANJE SPORAZUMA
I PLANA REALIZACIJE
ZAVRETAK
5
Carr, Swanson, and Randolph
- Odrediti pitanje/problem
- Provesti istraivanje
- Utvrditi u emu je va interes
- Odabrati glavnog pregovaraa (Pregovaraki tim)
- Izabrati lanove pregovarakog tima (Pregovaraki tim)
- Jasno odrediti ta su vae potrebe
- Poeljeti dobrodolicu i zamoliti prisutne da se predstave
- Uspostaviti dobre odnose i pozitivnu atmosferu
- Utvrditi svrhu pregovora
- Ustanoviti osnovna pravila i razgovarati o drugim
proceduralnim pitanjima
- Utvrditi pitanja (teme za razgovor)
- Denirati interes (vaan, proceduralan i psiholoki interes)
- Utvrditi eljene potrebe/rezultate
- Navesti redom pitanja ili probleme o kojima strane treba
da razgovaraju
- Formulirati pitanja tako da se zadovolje zajedniki interesi
- Odabrati prvo pitanje/problem,
- Razmijeniti informacije -openite ili o posebnim pitanjima
- Detaljnije opisati problem; dodati ta vas interesuje i
brine, odgovoriti na pitanja
- Dati vie opcija
- Ocijeniti opcije (Koliko one zadovoljavaju interes/potrebe?)
- Ocijeniti najbolju alternativu
- Nastojati da se sauvaju dobri odnosi
- Modicirati opcije, napraviti konane ustupke/kompromise,
razmjene/izmjene, i postii konsenzus
- Dogovoriti se o uvjetima i odredbama konanog
sporazuma
- Sainiti plan realizacije
- Sainiti usklaeni monitoring plan (po izboru)
- Dostaviti nalne sporazume odgovarajuim osobama,
organima ili lanovima na reviziju/odobrenje
- Izvriti izmjene ukoliko je potrebno
- Poslati plan realizacije i plan usaglaavanja na reviziju/
odobrenje i procjenu potrebnih sredstava
- Postizanje nalnog sporazuma
- Iniciranje aktivnosti kako bi se zavrile proceduralne i
psiholoke aktivnosti
- Proslavljanje zajednikog uspjeha
103
 5.4. Pregovaraki stilovi

Osobu s kojom stupamo u pregovore zvat emo konkurent.

Uspjean pregovara prilagoava svoj pristup pregovarakom stilu svog konkurenta i njegovim
potrebama. Zato je vano identicirati stil pregovaranja konkurenta i prilagoditi svoj stil njegovom.
Samo na ovaj nain moete sebi pomoi da izgradite uspjene odnose sa svojim konkurentom.
Shodno orijentiranosti pregovaraa (da li su prvenstveno orijentirani na ljude ili na zadatak) i da
li lako ili teko uspostavljaju komunikaciju s drugima u pregovaranju su poznati stilovi: slualac,
stvaralac, aktivista, mislilac.

Pregovaraki stil Osnovne karakteristike

- Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima

Slualac
- Orijentirani na ljude

- Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima

Stvaralac
- Orijentirani na ljude

- Lako uspostavljaju komunikaciju s drugima

Aktivista
- Orijentirani na zadatke

- Teko uspostavljaju komunikaciju s drugima

Mislilac
- Orijentirani na zadatke

Zato je vano moi identicirati, razumjeti i prihvatiti stil konkurenta i prilagoditi svoje ponaanje
tom stilu, jer se na ovaj nain uspostavlja bolja suradnja s ljudima s kojima ste u komunikaciji.

Postoji sedam tipova pregovaraa. Kojem tipu vi pripadate?

nastoje dominirati u pregovorima,

skloni zapovijedanju,
DOMINANTNI grubi,
inferiorni,
galamdije

slini dominantnim, ali povrno, brzo i kratko nastupaju,

EKSTROVERTNI
poklanjaju panju izgledu i okruenju

nemaju povjerenja ni u koga,

INTROVERTNI teko pristaju na pregovore,
zatvorene osobe, zahtijevaju puno panje

ugodni, ele pregovor okonati u miru,

NEVINACA
opasni pregovarai

koriste sve vrste glume,

GLUMCI
od forme drai su im ciljevi

nepredvidivi,
FILOZOFI izgledaju kao da ne znaju ta hoe,
potrebno im je nametnuti jasne argumente i ciljeve

konzervativni,
vjeruju u tradicionalne vrijednosti,
UVARI
cilj im je da rezultat bude pozitivan za obje strane u pregovorima.

104
5.5. Procedura
pregovaranja
Pregovaranje se odvija u nekoliko faza.
Faza 1: Prije pregovora
Za pregovore je potrebno dobro se pripremiti
odnosno odgovoriti na pitanja ta elim postii
pregovorima (elim postii to vie mogu) i ta
to mogu pruiti konkurentu.
Zatim je neophodno upoznati konkurenta
to bolje, otkriti njegov pregovaraki stil i
pretpostaviti ta konkurent eli.
Cilj pregovora mora biti pobjeda-pobjeda
rjeenje. Naravno, moete oekivati da e va
konkurent pokuati nametnuti neka druga pravila.
Da biste to sprijeili, neophodno je da odredite
svoju najbolju alternativu tzv. BATNA (The
Best Alternative To a Negotiated Agreement).
BATNA predstavlja vau odstupnicu, vau
drugu najbolju odluku. Odrediti svoju BATNA
prije pregovarakog procesa znai da ete biti
sigurniji tokom pregovora, ali bilo bi korisno da
procijenite i ta je BATNA vaeg konkurenta.
Najkrae prije pregovora:
- utvrditi svoj cilj pregovora
- utvrditi ta se moe pruiti konkurentu
- zalagati se za rjeenje pobjeda-pobjeda
- odrediti svoju BATNA
- odrediti BATNA svog konkurenta
Faza 2: U toku pregovora
Korak 1: Jasno predoite sopstvene elje.
(Potrebna vjetina: asertivnost)
- objektivno opisati situaciju,
- izostaviti optuivanje, nametanje
stavova,
- izbjegavati ti govor, koristiti ja
govor,
- pokazati kako odreena radnja ili
ponaanje utjeu na vas,
- izbjegavati uopavanja,
- izloiti ideju kako problem rijeiti.
Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih.
(Potrebna vjetina: aktivno sluanje)
- istraite potrebe konkurenta (i kada
nisu jasno iskazane).
Za uspjenu komunikaciju i shvatanje potreba
konkurenta vano je savladati vjetine aktivnog
sluanja: sluanje, decentraciju, neverbalnu
komunikaciju, razumijevanje, reeksiju
(koritenje tehnike parafraziranja u kojoj
ponovite najvanije misli konkurenta, a on
ocijeni da li ste ga dobro shvatili).
Parafraziranje se vri tako da saekate da
konkurent zavri izlaganje, a ako je preopiran,
uljudno ga prekinete, ponovite ta ste uli i
pitate konkurenta da vam potvrdi da li ste
dobro razumjeli. Ako je sve uredu, razgovor
se nastavlja, a ako ne, zahtijevajte dodatna
pojanjenja. Kod parafraziranja je vano
zapamtiti dvije stvari: ne upotrebljavajte ti
govor i ne upotrebljavajte parafraziranje esto.
Za efektivnu komunikaciju je, pored sluanja,
potrebno ovladati i tehnikama postavljanja
pitanja. Pitanja se najee dijele na zatvorena
i otvorena.
Zatvorena pitanja obino poinju sa Da li...? i
Je li...? Hoe li...?
Odgovori na zatvorena pitanja su Da i Ne
(prihvatate ili ne prihvatate neto).
Otvorena pitanja poinju rijeima ta...?,
Ko...?, Kako...?, Gdje...?, Kada...? i
Zato...? i ostavljaju sagovorniku da jasnije
izrazi svoje miljenje o odreenom problemu.
Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste
saglasni s konkurentom i oblasti
u kojima postoji razlika i potvrdite
oboje.
(Potrebna vjetina: podrka i suprotstavljanje)
Prvo se mora jasno naglasiti ta je pregovaraima
zajedniko, a onda ta su razlike izmeu
pregovaraa.
Korak 4: Izaberite, denirajte i piite
sporazum.
(Potrebna vjetina: rjeavanje problema/
pregovori)
U ovoj fazi svaka pregovaraka strana daje
prijedlog za rjeenje, razmilja o datim i novim
idejama. Na kraju se zajedniki dolazi do
rjeenja koje odgovara, koliko je god to mogue,
potrebama svih pregovarakih strana. U ovoj
fazi se i saglaavate s drugom stranom o nainu
djelovanja i piete sporazum koji bi trebalo da
potuju svi.
Faza 3: Poslije pregovora
Uvijek je nakon zavretka pregovarakog
procesa dobro ponovo ga razmotriti. Postavite
sebi pitanja: ta je bilo dobro? ta mogu
poboljati sljedei put?
Tako se sami uimo kako da drugi put postupimo
mudrije i postignemo bolji rezultat.
105
 5.6. Mogui ishodi
pregovaranja
Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit
za sve pregovarae ono u kome sve strane
pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi
ishodi pregovora i to:
1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda:
takmienje
Samo jedna od pregovarakih strana postie
svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.
Do ovog ishoda moe se doi ako:
- jedna (dominantnija) strana ostvaruje
svoj cilj nameui svoju volju
- jedna od strana dobrovoljno odustaje
od svoga cilja
- arbitraom kada trea strana odluuje
na osnovu pravnog okvira ili sluajnih
kriterija ko e pobijediti, a ko izgubiti
2. Poraz poraz: povlaenje
Konikti se izbjegavaju tako to obje strane
odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije, jer obje strane
gube neto u toku ovih pregovora.
Do ovoga se moe doi ako:
- obje strane odustaju ili trenutno
naputaju koniktnu situaciju
- jedna ili obje strane unite mogunost
dostizanja cilja
- obje strane samo pasivno posmatraju
tok dogaaja
106
3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz:
kompromis
Obje strane odustaju od neega i dobijaju neto
u toku pregovora.
Obje strane postiu kompromis, koji
podrazumijeva podjelu interesa, potragu za
neutralnim terenom, a rjeenje djelimino
zadovoljava interese obje strane.
Iako pregovori tee postizanju kompromisa,
ipak ovo rjeenje podrazumijeva da svaka od
strana mora odustati od neega i samim tim i
gubiti.
Kompromisi su, ipak, samo privremena rjeenja
do budueg ishoda koji e zadovoljiti sve strane,
pobjeda-pobjeda.
4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
Poto zadovoljava interese svih ukljuenih strana
odnosno svi dobijaju vie nego to gube, ovo
rjeenje sa smatra najprihvatljivijim. Rjeenje
pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba da
tragate u toku pregovarakog procesa.
Postizanje ovog ishoda zahtijeva da razumijete
sve one razliite potrebe, opaanja, resurse,
vrste pritisaka kojima ste izloeni vi i vai
konkurenti, tako ete prepoznati ta je ono ega
se vi moete lako odrei, a to bi druga strana
veoma cijenila, kao i ta je ono ega se ona
moe lako odrei u vau korist. Ovo rjeenje
se postie kada pregovarake strane zauzmu
odmah na poetku pregovaranja jedan otvoreni
i pozitivan stav.
Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju
podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju
razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja
koja zadovoljavaju potrebe obje strane.
5.7. Teki pregovarai
Teorija pregovaranja poznaje deset tipova
tekih pregovaraa.
Tenk pokuava kontrolirati proces i zavriti
sve to se da zavriti; ponaanje ovakve osobe
varira od blagog navaljivanja do otvorene
agresivnosti.
Snajper je strateg koji pokuava kontrolirati
ruganjem i poniavanjem.
Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju
po mnogim pitanjima i pokuava rijeiti
pregovore na nain koji je unaprijed utvrdio kao
najbolji.
Onaj to misli da sve zna je specijalista
u pretjerivanju, poluistinama, argonu,
beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda
kada to niko ne trai jednom rijeju, takva
osoba je harizmatina i oajniki trai panju.
Granata misli da je niko ne cijeni i ne
uvaava i njeno buntovniko ponaanje je teko
ignorirati.
Da osoba eli da se sa svima slae, ali
moe vrlo lako preuzeti na sebe vie obaveza
nego to moe obaviti, ne razumijevajui pravu
prirodu zadataka koje preuzima na sebe.
Moda osoba nije u stanju izabrati najbolju
odluku poto je plae negativne posljedice
svake od moguih odluka.
Nita osoba je pasivna i moe biti
usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je
usmjerena na zadatke, onda je perfekcionista u
svijetu u kome nita nije dovoljno dobro. Ako je
usmjerena na ljude, ona se povlai prije nego
to e povrijediti bilo ija osjeanja.
Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora
ih obaviti kako treba izbjegavajui greke.
Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu.
Osoba koja se prenemae pati od izraene
nemogunosti da vidi ta bi moglo i ta bi trebalo
biti, ali to nadoknauje mogunou da vidi ta
nije uredu sa onim to je bilo i to jeste.
Razliite strategije i tehnike treba koristiti ovisno
o tome s kojim od ovih tipova pregovaraa
morate pregovarati.
Kod pregovaranja nikad nemojte raditi neke
stvari elite li korektne pregovore koji e
donijeti dugorono dobre rezultate vama i
sagovorniku: nemojte emotivno reagirati,
nemojte pretjerivati, nemojte izgubiti
strpljenje, nemojte biti neugodni, provocirati
i nemojte vrijeati; nikada nemojte pristati na
neto to ne elite; imajte na umu uvijek ono
to smatrate minimumom dogovora koji vas
ini zadovoljnim.
107
 Nauili smo:
Pregovaranje je poseban oblik socijalne
interakcije, kontolirani komunikacijski proces,
iji je cilj rjeavanje sukoba interesa dviju ili
vie pregovarakih strana. Ono to razlikuje
pregovaranje od drugih tehnika rjeavanja
konikta jeste da svaka strana moe blokirati
postizanje cilja druge strane. Ukoliko jedna
strana ne moe blokirati postizanje ciljeva druge
strane, tada nije rije o pregovaranju.
Pregovaranje ima svoja tri elementa:
1. pregovarae, odnosno dvije (ili vie) strane
(koje imaju svoje razlike, interese)
2. rezultat koji elimo postii pregovorima
(prihvatljiv svim stranama u pregovorima)
3. proces kontolirane (pravilima odreene)
komunikacije u kojoj strane diskutiraju o
moguim rjeenjima, pokuavajui da pojasne
svoje razlike i postignu zadovoljavajui
rezultat.
Pregovori mogu biti zasnovani na pozicijama i
interesima.
Shodno orijentiranosti pregovaraa (da li su
prvenstveno orijentirani na ljude ili na zadatak)
i da li lako ili teko uspostavljaju komunikaciju
s drugima u pregovaranju, stilovi mogu biti:
slualac, stvaralac, aktivista, mislilac.
Pregovaranje se odvija u nekoliko faza.
Faza 1: Prije pregovora
- utvrditi svoj cilj pregovora
- utvrditi ta se moe pruiti konkurentu
- zalagati se za rjeenje pobjeda-pobjeda
- odrediti svoju BATNA
- odrediti BATNA svog konkurenta
Faza 2: U toku pregovora
Korak 1: Jasno predoite sopstvene elje.
Korak 2: Sasluajte i shvatite elje drugih.
Korak 3: Identicirajte oblasti u kojima ste
saglasni s konkurentom i oblasti u
kojima postoji razlika i potvrdite
oboje.
Korak 4: Izaberite, redenirajte i piite
sporazum.
Faza 3: Poslije pregovora
Uvijek je nakon zavretka pregovarakog
procesa dobro ponovo ga razmotriti. Postavite
sebi pitanja: ta je bilo dobro? ta mogu
poboljati sljedeeg puta?
Tako se sami uimo kako da drugi put postupimo
mudrije i postignemo bolji rezultat.
108
Iako je rjeenje koje donosi najveu dobrobit
za sve pregovarae ono u kome sve strane
pobjeuju - pobjeda pobjeda, postoje i drugi
ishodi pregovora i to:
1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda:
takmienje
Samo jedna od pregovarakih strana postie
svoje ciljeve, bilo verbalnim putem ili zikim
nasiljem i dominacijom, dok druga strana gubi.
2. Poraz poraz: povlaenje
Konikti se izbjegavaju tako to obje strane
odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije, jer obje strane
gube neto u toku ovih pregovora.
3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz:
kompromis
Obje strane odustaju od neega i dobijaju neto
u toku pregovora.
Obje strane postiu kompromis, koji
podrazumijeva podjelu interesa, potragu za
neutralnim terenom, a rjeenje djelimino
zadovoljava interese obje strane.
4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
Poto zadovoljava interese svih ukljuenih strana
odnosno svi dobijaju vie nego to gube, ovo
rjeenje se smatra najprihvatljivijim. Rjeenje
pobjeda-pobjeda je ono za kojim treba da
tragate u toku pregovarakog procesa.
Suradnja koja vodi pobjeda-pobjeda rjeenju
podrazumijeva zajedniki rad na istraivanju
razlika, stvaranju alternativa i traenje rjeenja
koja zadovoljavaju potrebe obje strane.
Teorija pregovaranja poznaje deset tipova tekih
pregovaraa.
Razliite strategije i tehnike treba koristiti ovisno
o tome s kojim od deset tipova pregovaraa
morate pregovarati.
 Radionica 1 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice

- Razumjeti proces pregovaranja i ishode pregovora

- Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost MOJ PREGOVARAKI STIL (20)
2. Glavna aktivnost ISHODI PREGOVORA (60)
3. Zavrna aktivnost DO MOG ZIDA (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
test za uesnike Moj pregovaraki stil
obrasci za uesnike Ishodi pregovora

109
 1
UVODNA AKTIVNOST

Moj pregovaraki stil

Voditelj podijeli tekst uesnicima Moj pregovaraki stil.

Paljivo proitajte nedovrene reenice u lijevoj koloni i dopunite ih
odgovorom koji na najbolji mogui nain opisuje vae ponaanje.
Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite da izaberete
one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno
ponaanje.

(Materijal za uesnike 1 Moj pregovaraki stil)

Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijom da oni sa nekoliko

srednjih rezultata i s jednim ili dva vrlo niska rezultata
vjerovatno imaju najvie problema u komunikaciji s ljudima koji su
jaki tamo gdje su oni slabi.

110
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Ishodi pregovora

Pokuajte se sada prisjetiti situacija u koli u kojima ste pregovarali

i koje su se zavrile na jedan od dolje navednih naina. Na
obrascima upiite svoje odgovore.

(Materijal za uesnike 2, 3, 4, 5, 6 Ishodi pregovora)

Napomena za voditelja radionice

Voditelj trai da se to vie situacije
veu za kolu i porodicu, a samo u
sluaju da neko nije imao u koli i u porodici
ishod pregovaranja na navedene naine pie
drugo (neije) iskustvo. Posebno je vano da
voditelj podstakne uenike da to preciznije
odgovore na pitanja.

Voditelj zakljuuje aktivnost konstatacijama da ishod

pregovaranja moe biti:
1. Pobjeda poraz / poraz - pobjeda: takmienje
Osnovna karakteristika: samo jedna strana prevladava.
2. Poraz poraz: povlaenje
U ovom sluaju neslaganja ili konikti se izbjegavaju tako to
obje strane odustaju od svojih ciljeva ili odgaaju rjeenje
koniktne situacije za kasnije. Obje strane gube neto u toku
ovih pregovora.
3. Pobjeda/poraz - pobjeda/poraz: kompromis
U ovom sluaju obje strane odustaju od neega i dobijaju neto
u toku pregovora.
4. Pobjeda - pobjeda: suradnja
Ovo rjeenje se smatra najboljim moguim, poto zadovoljava
interese svih ukljuenih strana.

111
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Do mog zida

Voditelj podijeli uesnike u dvije grupe. Obje grupe stoje u vrsti

jedna nasuprot drugoj, tako da svaka osoba iz jedne grupe ima
svog para iz druge. Parovi stoje sa ispruenim rukama ispred sebe,
ali tako da im se dlanovi ne dodiruju, ve da postoji odreeni mali
prostor izmeu njih.
Voditelj kae da je ovo neverbalna vjeba. Zadatak svakoga je da doe do svog zida (zid uesnika
je onaj u koji trenutno gleda), ali tako da razmak izmeu dlanova uesnika i njegovog para non-
stop bude isti.

Uglavnom se ova vjeba odvija tako da neki parovi ostanu u

sredini nepomjereni i ljuti, a drugi parovi ili dou do jednog
zida i tu ostanu ili proetaju od jednog pa do drugog zida. Vjeba
nudi materijala za pokazivanje uobiajenog naina razmiljanja da
ispunjenje sopstve elje nije u saglasnosti sa ispunjenjem elje druge
osobe, te da se one nalaze u konkurenciji - esto ak i ne razmislimo
kako bismo mogli ispuniti elje obje strane.

112
Materijal za uesnike 1

Moj pregovaraki stil

Paljivo proitajte nedovrene reenice u lijevoj koloni i dopunite ih odgovorom koji na najbolji
mogui nain opisuje vae ponaanje. Cilj je da to iskrenije odgovorite, a ne da se trudite da
izaberete one odgovore koje biste eljeli, ali koji ne opisuju vae uobiajeno ponaanje.

Va nain ponaanja je
Prihvatajui Prijateljski Kontrolirajui Ocjenjivaki
1. u osnovi
Kada donosite odluke, Oslanjate se
2. Spori Emotivni Impulsivni
vi ste na injenice
Obino volite da Privatnim
3. Ljudima Postignuima Organizaciji
govorite o stvarima
Va generalni odnos
4. Usporen Ne kasnite Ubrzan Kasnite
prema vremenu je
U odnosu na druge, vi
5. Prihvatite Empatiete Nareujete Procjenjujete
se trudite da
Mislite da su vae
6. Sporadine Otvorene Nestrpljive Zatvorene
geste
Va stil odijevanja
7. Udoban Elegantan Formalan Konzervativan
biste opisali kao

8. Na radnom mjestu ste Pouzdani Entuzijastini Brzi Kontrolirani

Kada sluate druge,

9. Zainteresirani Zbunjeni Nestrpljivi Selektivni
uglavnom ste
Va radni prostor je
10. Suvenirima Slikama Nagradama Mapama
ukraen
Mislite da ste Pruanju
11. Ljudima Rezultatima injenicama
orijentirani ka podrke

12. U osnovi, vi ste Jednostavni Drueljubivi Dominantni Pragmatini

Kad komunicirate, vi Minimalista Animirani Direktni Rezervirani

13.
ste
Vaa reakcija na druge
14. Pouzdana Prijateljska Nespokojna Distancirana
je generalno

UKUPNO

Slualac Stvaralac Aktivista Mislilac

Rezultati:
Ako imate 7 ili vie poena: jaka preferenca za taj stil;
5-6 srednja preferenca za taj stil;
0-2 slaba preferenca za taj stil.

ta ako nemate jasno izraenu preferencu ni za jedan od stilova?

Koji je onda va dominantni pregovaraki stil?
Ako imate tri ili etiri poena u svakom od ova etiri stila, znai da vi lake nego mnogi drugi
komunicirate s ljudima.

113
 Materijal za uesnike 2

Obrazac - Pobjednik/gubitnik

Primjer pregovaranja u kome ste vi dobili, a druga strana izgubila.

Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

114
Materijal za uesnike 3

Obrazac - Gubitnik/pobjednik

Primjer pregovaranja u kome ste vi izgubili, a druga strana dobila.

Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

115
 Materijal za uesnike 4

Obrazac - Gubitnik/gubitnik

Pokuajte se sjetiti neke situacije pregovaranja u kojoj ste uestvovali, a ni jedna strana
nije dobila.

Primjer pregovaranja u kome su obje strane izgubile.

Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

116
Materijal za uesnike 5

Obrazac - Kompromis

Primjer pregovaranja u kome ste postigli kompromis s drugom stranom.

Kako je teklo pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

117
 Materijal za uesnike 6

Obrazac - Pobjednik/pobjednik

Primjer pregovaranja u kome su sve strane dobile, pobjeda-pobjeda.

Kako je teklo to pregovaranje?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Kakvi su odnosi s drugom stranom bili prije, tokom i poslije pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Koliko ste bili zadovoljni rezultatom pregovora?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

Ako biste neto promijenili, ta bi to bilo?

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

118
 Radionica 2 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice

- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje

prihvatljivog sporazuma za obje strane
- Upoznati svoj pregovaraki prol, te poboljati svoju
pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost SLIKA (10)
2. Glavna aktivnost IZGRADNJA CENTRA ZA
LIJEENJE OVISNOSTI (45)
3 3. Zavrna aktivnost ZMAJ (5)

Materijal za radionicu

omasteri
hamer papir
papir za biljeke
tekst za uesnike Izgradnja Centra za lijeenje ovisnosti
slika

119
 1
UVODNA AKTIVNOST

Slika

Jedna osoba stoji izvan kruga sa slikom u ruci koju ostali ne mogu
vidjeti. Svi uesnici ove aktivnosti imaju boje i papir s podlokom
i trebaju nacrtati tu sliku koju ne vide. Da bi to vie doznali o toj
slici, postavljaju otvorena pitanja i sugestije na koje im igra izvan
kruga odgovara. Pitanja i sugestije mogu biti: to je sve prikazano
na slici?, Opii mi boje na slici Gdje se nalazi objekat na slici?
Opii mi izgled objekta na slici. itd. Na kraju svi postave svoje slike ispred sebe i priaju o svojoj
slici i iskustvu koje su imali u ovoj aktivnosti.
Razgovara se i o razliitosti percepcije, o pitanjima i sugestijama na koje smo dobili najvie
informacija.

2
GLAVNA AKTIVNOST

Izgradnja Centra za lijeenje ovisnosti

U ovoj aktivnosti voditelj e uesnike podijeliti u tri grupe, i to

dvije grupe uestvuju u pregovorima, a treu ine posmatrai
koji e objektivno posmatrati pregovaraki proces i na kraju
pregovaranja dati svoj sud.
Obje grupe dobijaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obje grupe je sljedei:
- odrediti svoju pregovaraku poziciju
- odrediti ta ele postii (ishod pregovora)
- denirati problem kroz interese i potrebe
- napraviti scenario koraka u pregovarakom procesu
- odrediti po dva pregovaraa koji e uestvovati u pregovorima. (Oni se ne mogu mijenjati
tokom pregovora, ali se u svakom trenutku mogu konsultirati s grupom traenjem pauze,
ali ne vie od tri puta).
Uesnici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema,
te interese/potrebe koje grupa eli zadovoljiti, pregovaraju.
(Materijal za uesnike 1 Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti)
Nakon okonanog procesa pregovaranja slijedi diskusija:
1. ta su posmatrai primijetili u toku pregovarakog procesa?
2. Kako su se osjeali pregovarai?
3. ta je pregovaraima bilo najtee?
4. Jesu li pregovarai imali podrku grupe?
5. Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja?
6. Kako su se osjeali lanovi grupe?
7. Da li su pregovarai slijedili upute grupe?
8. Jesu li lanovi grupe zadovoljni ishodom pregovora?
9. ta bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi grupe i
posmatrai, a kako bi proces bio uspjeniji?
10. Da li je ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Voditelj rezimira ta je pregovaranje, ko su uesnici u pregovorima,

koje su faze i ishodi pregovaranja.

120
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Zmaj

Svi se poreaju u vozi, drei osobu ispred sebe oko struka i

predstavljaju Zmaja. Prva osoba u nizu je glava, a posljednja rep.
Na dati znak glava ima zadatak da uhvat rep dok ostali pomau ili
glavi ili repu.

Napomena za voditelja radionice

Aktivnost se provodi dok uesnici
imaju interes, a cilj aktivnosti jeste
oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.

Materijal za uesnike 1

Izgradnja centra za lijeenje ovisnosti

Opis situacije:
Vaa opina je odluila da izgradi centar za lijeenje ovisnosti (droge, alkohola), ali jedino slobodno
zemljite za izgradnju ovakvog centra nalazi se u dijelu grada gdje se nalazi vaa kola. Istina,
centar bi bio udaljen od kole oko jedan kilometar.
Odluku da se centar izgradi na ovoj lokaciji opina obrazlae injenicom da je to jedina slobodna
lokacija, a da e izgradnja centra preventivno djelovati na uenike, jer e im biti omoguena
posjeta centru ako budu eljeli, te e ove posjete biti i u funkciji prevencije od ovisnosti.
Meutim, ni roditelji ni nastavnici ne ele da se centar gradi na lokaciji za koju se opina opredijelila
i zato imaju svoje argumente. Napisali su protestno pismo opini i gradonaelnik i njegovi suradnici
su pozvali roditelje i nastavnike da pregovore...

121
 Radionica 3 - PREGOVARANJE

Ciljevi radionice

- Razumjeti proces pregovaranja i uvjeta za postizanje

prihvatljivog sporazuma za obje strane
- Poboljati svoju pregovaraku komunikaciju

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Pedagozi/psiholozi
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost TA JE PREGOVARANJE? (10)
2. Glavna aktivnost IV3, IV2 PUTUJE EKSKURZIJA (45)
3. Zavrna aktivnost CIP-CEP-BOING (5)
3

Materijal za radionicu

omasteri
kartice za uesnike
tekst za uesnike Ekskurzija
radni list za direktora i pedagoge

122
 1
UVODNA AKTIVNOST

ta je pregovaranje?

Voditelj podijeli uesnike u tri grupe koje na znak voditelja uzimaju

kartice, ispisuju asocijacije na termin PREGOVARANJE i kae ih na
papir na zidu.
Cilj je napisati to vie asocijacija.

Nakon toga voditelj daje zadatak svakoj grupi da kartice razvrstaju u grupe:
- denicija pregovaranja
- elementi pregovara
- faze pregovaranja
- ishodi pregovaranja
- pregovaraki stilovi
- ostalo vezano za pregovaranje

Nakon to svaka grupa razvrsta svoje asocijacije po gore navedenim grupama po jedan predstavnik
svake grupe predstavi rezultat grupe.

Uesnici treba da rezimiraju ta je pregovaranje, ko su uesnici

u pregovorima, koje su faze i ishodi pregovaranja, koji su
pregovaraki stilovi.

123
 2
GLAVNA AKTIVNOST

IV 3, IV 2 putuje ekskurzija

U ovoj aktivnosti voditelj e uesnike podijeliti u tri grupe i to

dvije grupe uestvuju u pregovorima, a treu ine direktor i dva
pedagoga koji e objektivno posmatrati pregovaraki proces i to
tome na kraju pregovaranja dati svoje miljenje.

Obje grupe dobijaju opis situacije o kojoj e pregovarati. Zadatak obje grupe je sljedei:
- odrediti svoju pregovaraku poziciju
- odrediti ta ele postii (ishod pregovora)
- denirati probleme kroz interese i potrebe
- napraviti scenario koraka u pregovarakom procesu
- odrediti po dva pregovaraa koji e uestvovati u pregovorima.

Uesnici sjede u krugu, a pregovarai su unutar kruga. Pregovarai izlau svoje vienje problema,
te interese/potrebe koje grupa eli zadovoljiti, teku pregovori.

(Materijal za uesnike 1 - Ekskurzija)

Napomena za voditelja radionice

ako aktivnost provodi tim za
medijaciju
Voditelj daje uputu roditeljima i nastavnicima
koji ne podravaju uenike da ne smiju
promijeniti svoju odluku.
Voditelj daje upute uenicima i dijelu
nastavnika koji podravaju uenike da se
prisjete naina pregovaranja i da osmisle
kako ete pristupiti rjeavanju problema.

Tokom pregovora pregovarai se ne smiju mijenjati niti traiti dodatne informacije ili miljenja
ostatka grupe.
Direktor i pedagozi su duni popuniti i obrazloiti podatke iz tabele.

(Materijal za uesnike 2 Tabela za direktora i pedagoge)

Diskusija:
1. ta su direktor i pedagozi primijetili u toku pregovarakog procesa?
2. Kako su se osjeali pregovarai?
3. ta je pregovaraima bilo najtee?
4. Jesu li pregovarai zadovoljni ishodom pregovaranja?
5. Kako su se osjeali lanovi grupe?
6. Jesu li lanovi grupe zadovoljni ishodom pregovora?
7. ta bi u ovom pregovarakom procesu promijenili: pregovarai, lanovi grupe i
posmatrai, a kako bi proces bio uspjeniji?
8. Da li je ovaj model primjenjiv u stvarnoj situaciji?

Uesnici treba da naue da shodno projiciranom ishodu pregovora

odaberu i odgovarajui stil pregovaranja.

124
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Cip-cep-boing

U ovoj igri koriste se samo tri instrukcije: cip, cep i boing.

Svi stoje u krugu. Jedna osoba poinje izgovorivi jednu od
instrukcija.

Ukoliko kae:
cip: osoba sa njegove/njene lijeve strane dalje daje jednu od instrukcija;
cep: osoba sa njegove/njene desne strane dalje daje jednu od instrukcija;
boing: mora da pokae na neku osobu koja se nalazi prekoputa, pa tada ta osoba daje daljnju
instrukciju.
Igra se igra brzo i unosi zabune, a time i smijeh. Ko pogrijei, ispada.

Napomena za voditelja radionice

Aktivnost se provodi dok uesnici
imaju interes, a cilj aktivnosti jeste
oputanje nakon aktivnosti pregovaranja.

125
 Materijal za uesnike 1

Ekskurzija

Opis situacije:
Poetak je kolske godine. Uenici zavrnih razreda ve priaju o svojoj maturskoj ekskurziji. uli
su da je to doivljaj koji se pamti cijeli ivot, ali da je pored dobre organizacije u razredu vano
i kamo otii na ekskurziju. elja je mnogo. Treba odabrati kamo otii. Poslije debata u razredu
opredijelili su se da to bude London.
Razrednica je pozvala roditelje na sastanak a povodom odabira mjesta za ekskurziju. Predoila im
je vie ponuda Italiju, Tursku, paniju, Egipat, ali im je rekla da uenici ele putovati iskljuivo u
London. Za putovanje u London podrku su im dali i neki nastavnici, koji su ve vodili ekskurzije u
Italiju, Tursku, paniju ili Egipat i pri tome imali loih iskustava. Ovo bi i nastavnicima i uenicima
kole bilo prvi put da putuju u London na ekskurziju.
Roditelji i dio nastavnika, koji nije dao podrku putovanju u London, svjesni su da trokovi
putovanja moraju biti prihvatljivi da bi to vei broj uenika iao na ekskurziju, te da je odlazak u
London previe skup.
I poslije razgovora s roditeljima uenici nisu odustali od izbora Londona za ekskurziju.
Kako bi donijeli odluku o tome kamo putovati na ekskurziju, razrednica je pozvala direktora i oba
pedagoga kole, a oni su rekli da uenici, roditelji i obje grupe nastavnika (oni koji daju podrku
za putovanje u London i oni koji ne daju podrku) moraju pregovarati. I direktor i oba pedagoga
e prisustvovati pregovorima i pratiti da li se pregovaraki proces odvija objektivno.

Materijal za uesnike 2

Tabela za direktora i pedagoge

Rezultat
Vrsta pregovaranja Stil pregovaranja Faze pregovaranja
pregovaranja

126
 VI
Tehnike i
procedure
medijacije

- ta biste sve ponekad dali da ne

posredujete u rjeavanju sukoba
izmeu djece?
- Moe li trea osoba stvarno
pomoi u rjeavanju konikta?
- Jeste li esto medijator u porodici
ili koli?
- Moe li se postati uspjean
medijator?
- Kakav je bio daljnji meusobni
odnos strana koje su bile u
koniktu?
- Vie mira u kui ili... kao posljedica
uspjene medijacije
 6.1. Pojam medijacije
Svakodnevno se naemo u nizu sukoba, ili kao
uesnici ili kao svjedoci. Najee su to sukobi
s ljudima s kojima ivimo, suraujemo, druimo
se, a ponekad smo u sukobu i sa samim
sobom.
I u koli se svakodnevno javljaju sukobi. Oni
mogu nastati izmeu raznih aktera - nastavnika,
uenika, uenika i nastavnika, nekih grupa u
koli i sl.
Sukobi postoje zbog injenice da su svi ljudi
razliiti i imaju razliite potrebe i elje. Sukob
je injenica s kojom se suoava svako drutvo
i nije ni pozitivan ni negativan ve je sastavni
dio naeg svakodnevnog ivota. Pozitivne ili
negativne mogu biti njegove posljedice, ovisno
o nainu na koji ga razrijeimo ili ga uope ne
rijeimo.
Do negativnih posljedica dolazi kada sukob
ne rjeavamo i time se poveava napetost,
naruava odnos i pogorava naa slika o nama
samima, ali i o drugima. Zbog toga esto dolazi
i do najgorih posljedica psihikog ili zikog
nasilja.
Pozitivne posljedice sukoba su situacije u kojima
on uzrokuje pozitivnu promjenu situacije, osoba
koje su u njemu, kada potakne na razmiljanje i
uenje o sebi i drugima te na razvoj odnosa.
Ako je objema stranama stalo do ciljeva koje
ele postii, ali i do njihovog meusobnog
odnosa, jedini prihvatljiv nain da postignu
oboje (da postignu cilj i zadre dobar odnos) bit
e da sukob razrijee. Tu im dosta moe pomoi
proces medijacije.
Medijacija, engl. mediation, znai posredovanje.
To je tehnika razrjeenja konikta i je komunikacija izmeu vas i druge strane
podrazumijeva uee tree strane (medijatora)
koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljiva za
strane u koniktu. Cilj medijacije je da se na
konstruktivan nain prie koniktu i da doe do
zajednikog rjeenja.
U toku procesa medijacije svaka strana u sporu
moe iznijeti svoje stavove, pojasniti kako
trenutni spor utjee na nju, te kakve bi opcije
zadovoljile njene interese. Medijator e paljivo
sluati, usmjeravati stranke da razgovaraju
o kljunim pitanjima, uoavati zajednika
stanovita i interese stranaka i pomagati
strankama da na njima baziraju svoj dogovor.
Medijator vodi rauna o procesu dok su strane
odgovorne za donoenje odluke o konanom
rjeenju. Medijator uspostavlja i olakava
razgovor izmeu stranaka, kako bi one postigle
ovaj cilj, ali ne donosi odluke o tome kako e
spor biti rijeen.
128
Zato je medijacija poeljna tehnika rjeavanja
sukoba u koli?
Zato to:
- uesnici u medijaciji sami dolaze do rjeenja,
to poveava opredijeljenost za provoenje
dogovora,
- miljenja i vrijednosti uesnika u medijaciji
se uvaavaju,
- medijacija stvara pozitivnu atmosferu i
pomae izgradnji odnosa meu uesnicima u
medijaciji,
- medijacija je brza i ekasna tehnika
rjeavanja sukoba,
- medijacija je jeftinija u odnosu na druge
postupke rjeavanja sukoba,
- su informacije iznesene u postupku medijacije
povjerljive,
- se gradi kultura sluanja, dijaloga i kreativnoga
rjeavanja sukoba, jer sukobljene strane,
pouene iskustvom pronalaska kvalitetnog
rjeenja, mijenjaju svoj stav prema sukobu,
te se prolaenjem kroz proces ue nositi sa
sukobima u budunosti, pa ak i bez pomoi
tree strane
Medijacija ima sve bitne karakteristike procesa
rjeavanja problema:
- deniranje problema,
- izlistavanje moguih rjeenja,
- izbor rjeenja,
- donoenje odluke,
- provoenje odluke i
- procjena uspjenosti odluke/rjeenja.
Kada se obratiti timu za medijaciju?
Timu se moete javiti u trenutku kada:
su vae emocije i emocije druge strane
intenzivne i kada spreavaju dogovor,
slaba ili kada strane ne mogu same izmijeniti
situaciju,
pogrena tumaenja i stereotipi odmau
rjeavanju sukoba,
negativna ponaanja stvaraju barijere
izmeu vas i druge strane,
postoje interesi koji se tumae na razliite
naine, a vi i strana u sukobu imate potekoe
kako da ih zadovoljite,
protumaene ili stvarne razlike u vrijednostima
razdvajaju strane,
strane nemaju procedure za pregovore,
koriste pogrenu proceduru, ili ne koriste
proceduru na najbolji nain,
strane imaju tekoe da zaponu pregovore
ili su doli do orsokaka u pokuaju da
razrijee sukob.
6.2. Principi medijacije 6.3. Tipovi medijacije

Principi medijacije su:

Sukobi pogodni za medijaciju su svi sluajevi
Dobrovoljnost - Strane u sukobu dobrovoljno
koji se mogu rijeiti dogovorom izmeu
pokreu postupak medijacije i uestvuju u
sukobljenih strana:
postizanju sporazuma.
Povjerljivost - Postupak medijacije je - vrnjaka i kolska medijacija
povjerljive prirode. Izjave stranaka iznesene u - porodina i medijacija razvoda
postupku medijacije ne mogu se bez odobrenja - medijacija u poslovnim odnosima
stranaka koristiti kao dokaz u bilo kojem drugom - medijacija u lokalnoj zajednici
postupku. - medijacija u radnim sporovima
- medijacija izmeu maloljetnog
Jednakost stranaka - Stranke u postupku
poinioca i rtve krivinog djela
medijacije imaju jednaka prava.

129
 6.4. Faze medijacije 6.5. Uloga medijatora

Iako postoji vie teorija koliko koraka ima
medijacija, mi emo primjenjivati model
medijacije u est koraka i to:
1. Jasno deniranje problema
O deniciji problema ovisi koliko emo ga
uspjeno rijeiti.
- Pomozite stranama u sukobu da jasno
deniraju situaciju;
- Pomozite stranama u sukobu da izraze
svoje potrebe i naprave razliku izmeu
potreba i elja (naina zadovoljenja
potreba),
Ovu aktivnost zavravate kada su potrebe obje
strane jasno denirane.
2. Smiljanje (izlistavanje)
moguih rjeenja
Podstiite strane u sukobu da smisle (izlistaju)
razliita rjeenja koja bi mogla zadovoljiti i
jednu i drugu stranu.
3. Procjenjivanje rjeenja
Pomozite stranama u sukobu da izlistana
rjeenja podijele na: rjeenja koja se eliminiraju
i rjeenja oko kojih e se dogovarati ili koja
doprinose razrjeavanju konikta.
4. Donoenje odluke
Ako su prethodni koraci provedeni na pravilan
nain, pravo rjeenje se nametne.
Ako se pojavi nekoliko prihvatljivih rjeenja,
potrebno je ponovo razmotriti svako od njih.
Medijator se mora truditi da strane u medijaciji
postignu potpunu saglasnost da e doneseno
rjeenje zadovoljiti potrebe obje strane. Mogue
je nakon postizanja saglasnosti potpisivanje
ugovora koji e obavezati strane da isprobaju
rjeenje s kojim su se usaglasili.
Medijator (vi) je osoba (ili osobe) koja je obuena
da vodi proces medijacije, pomno saslua
strane u koniktu, omoguava korisnu razmjenu
informacija, pomae u razvoju moguih rjeenja,
nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija, pregovara o
dogovoru koji mogu prihvatiti obje strane i koji
zadovoljava najvanije interese obje strane.
Medijator
mora biti prihvaen od sukobljenih
strana;
ne smije biti direktno umijean u konikt;
mora biti nepristrasan;
ne smije donositi sudove;
je odgovoran za proces, a sukobljene
strane za sadraj
nije odgovoran za rjeenje;
treba pomoi da se iskau interesi i
osjeanja sukobljenih strana;
treba paziti na odravanje ravnotee moi
izmeu sukobljenih strana;
mora biti povjerljiv
Medijator mora posjedovati osobine
aktivnog sluanja,
izraavanja svojih potreba bez optuivanja
drugih (asertivnost),
pregovaranja kojima proces usmjerava
ka pozitivnom ishodu uz ponovno
uspostavljanje povjerenja,
utvrivanja procedura i pravila kojima
se uvodi red u ponaanje i odnose meu
stranama u procesu medijacije.

5. Odreivanje naina
provoenja rjeenja
Kako bi donesena odluka bila u potpunosti
provedena (ko, ta, kada i kako radi na
provoenju oduke), odreuje se nain
provoenja rjeenja.

6. Procjena uspjenosti rjeenja

Neophodno je procijeniti ekasnost postignutog
dogovora i omoguiti da svi uesnici u medijaciji,
kao i medijator, kau svoje miljenje.

130
6.6. Medijacija u koli
Razliiti sukobi sastavni su dio porodice ili
kole (roditelji djeca, djeca djeca, uenik -
uenik, nastavnik-uenik, nastavnik-nastavnik,
nastavnik direktor, roditelj nastavnik itd.).
Kao i u drugim sredinama, on moe djelovati
pozitivno ili negativno, odnosno moe oslabiti
ili ojaati odnose u porodici ili koli. Sukobi
su sve ei, sa sve intenzivnijim emocijama,
a imaju i sve ozbiljnije posljedice pa tako sve
ee vode nasilju. Medijacija u koli predstavlja
alternativu, ali i dopunu poznatim metodama u
rjeavanju sukoba.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju u
kojoj djeca/uenici uzimaju ulogu medijatora.
Naime, uenici koji se obue za primjenu
medijacijskih vjetina mogu uspjeno
posredovati u sukobima koji se javljaju u njihovoj
kako kolskoj tako i iroj sredini ili pak porodici.
Mlade osobe mogu biti vrlo produktivne kao
posrednici u sukobu, mogu uspjeno razumjeti
konikt i pribliiti razliite stavove strana koje
su u sukobu.
Dobre strane vrnjake medijacije su brojne.
Naprimjer, djeca/uenici postaju aktivni u
rjeavanju problema koji se javljaju u njihovom
okruenju, ue se pozitivnim nainima rjeavanja
koniktnih situacija i spremnije preuzimaju
odgovornost, tenzija izmeu djece i roditelja
odnosno uenika i nastavnika se smanjuje a sam
odnos poboljava, roditelji i nastavnici vie nisu
toliko zaokupljeni rjeavanjem svakodnevnih
problema, posebno onih koji se javljaju izmeu
djece/uenika.
Ono to je svakako cilj ovog poglavlja jest
insistirati na primjeni vrnjake medijacije u
odgojno-obrazovnim ustanovama te na taj nain
potaknuti i nauiti uenike kako svakodnevene
sukobe mogu, pomou medijacije, rjeavati
sami i to na miran i nenasilan nain.
MEDIJACIJA U KOLI PRIMJER
Izgladiti konikt uz pomo uenika znai da oni
sami preuzimaju odgovornost za svoje ivotno
okruenje. Ovaj model sastoji se od etiri
dijela:
1. Uvod
1. Pozdrav: Medijator se predstavi i zamoli
ostale uesnike da se predstave.
2. Pojasniti ciljeve: Objasni se cilj razgovora
kojim se pokuava rijeiti konikt. Sukobljene
strane trebaju samostalno potraiti rjeenja
koja e ih zadovoljiti. Medijator nudi svoju
pomo tokom ovog procesa.
3. Imenuju se osnovni principi: Medijator
garantira da je neutralan.
4. Objasni se proces tokom kojeg se
pokuava izgladiti konikt: Medijator
objanjava sljedee korake procesa:
- prvo, obje strane iznose svoje stavove
- drugo, obje strane trae zajednike
take i rjeenja
- tree, obje strane pismeno potvruju
dogovor.
5. Objasne se pravila razgovora: Medijator
objanjava najvanija pravila kojih se obje
strane moraju pridravati tokom razgovora:
- ne prekidati suparnika dok govori,
- zapisivati ono to elimo parafrazirati
(provjeriti da li smo dobro razumjeli)
- ne vrijeati suparnika
Medijator bi trebao dobiti potvrdu od uesnika
u razgovoru da:
- prihvataju predloena pravila
- e se pridravati pravila
- e ih medijator uvijek podsjetiti
na njihovo pridravanje (ako budu
odstupili od njih).
6. Dogovori se poetak razgovora: Dogovori
se ko e prvi izloiti svoje vienje konikta.
Ako se koniktne strane ne dogovore o
tome ko bi prvi trebao izloiti svoje stavove,
onda medijator odreuje koja strana poinje
prva.
2. Objanjenja
1. Izvjetaji: Koniktne strane jedna po jedna
iznose svoje vienje konikta i trenutnu
situaciju.
2. Saetak: Medijator ponavlja najvanije
take izlaganja obje strane i napravi saetak
predstavljene koniktne situacije.
3. Pitanja: Ako je mogue, potrebno je da se
u igru uvedu emocije i motivi sukobljenih
strana koji su vezani za konkretan konikt.
Zato si ...? ili ta si mislio kada si ...?
4. Izraziti osjeaje: S obzirom na to da je
veoma korisno izraziti emocije, medijator
pita za emotivno stanje i raspoloenje
koniktnih strana nakon iznoenja njihovih
131
 vienja konikta. To je na neki nain i
pitanje koje otkriva odnos sukobljenih strana
prema onome to su upravo uli od svog
suparnika.
Vjerojatno emo napraviti korak naprijed
ako mi sada moete rei kako se osjeate
nakon ovoga to ste uli.
5. Izraziti udio u koniktu: Razgovor o
udjelu u koniktu moe se lake voditi ako
se sprijee meusobna vrijeanja.
Moe li rei kako si ti i u kojoj mjeri pridonio
nastanku i razvijanju konikta?
Moda neim to si rekao, moda zbog
smijeha u nekoj odreenoj situaciji, prijetnji
ili slino?
6. Prelazak: Na kraju ove faze postoji
mogunost da se opet postavi pitanje o tome
kako se koniktne strane osjeaju nakon
onoga to su ule. Najvanije take trebao
bi saeti medijator u svom izlaganju. Nakon
toga uesnicima treba skrenuti panju na
sljedei korak - potragu za rjeenjima.
Sada trebate razmisliti kako se moe
popraviti nanesena teta i kako bi se va
odnos mogao poboljati u budunosti.
Uputa: U ovoj fazi postoji mogunost da
eventualno bude neophodno organiziranje
pojedinanih razgovora sa stranama u koniktu,
naprimjer kada:
- diskusija postane neugodna
- nema pribliavanja stavova (miljenja)
- neka od strana ne eli govoriti otvoreno
- se uesnici ne dre dogovorenih pravila.
Medijator treba prekinuti razgovor svaki put
kada se stekne utisak da sukobljene strane
u tom trenutku ne mogu pronai nikakvo
zajedniko rjeenje. U ovakvim sluajevima
medijator moe napraviti pauzu, dogovoriti
nastavak medijacije ili traiti pomo kolege
medijatora (jer se medijacija moe raditi i u
paru medijatora).
132
3. Rjeenja
1. Razmisliti o moguim rjeenjima: Strane
u koniktu sakupljaju prijedloge rjeenja.
Svaka strana zapisuje svoje prijedloge.
Razmislite o tome to ste vi lino spremni
uiniti i to oekujete od druge strane.
2. Zapisati mogua rjeenja: Svi prijedlozi
rjeenja se proitaju i sasluaju. Medijator ih
zapisuje na odvojene kartice.
3. Odabrati rjeenja: Prijedlozi rjeenja se
zajedniki ocjenjuju. Dobri prijedlozi su:
realni, ujednaeni i jasni!
Koji je prijedlog najbolji? Postoji li mogunost
da kombiniramo dva ili vie prijedloga?
4. Dogovoriti se oko rjeenja: Mogui
dogovori se ponude usmeno i diskutuje se
o tome da li se sukobljene strane slau s
njima.
4. Dogovor
1. Zapisati dogovor: Napravi se pismeni
zapis dogovora. Rjeenje mora biti jasno
formulirano: ko e kad i ta uiniti da bi
se prevladao konikt i nadoknadila teta.
Koriste se jednostavne i jasne rijei (bez
okrivljavanja jedne ili druge strane). Moe
se navesti i to e se dogoditi ako jedna od
strana ne provede dogovoreno.
2. Potpisati dogovor: Kada se formulira
dogovor, on se proita (reenicu po reenicu) i
jo jednom ga potvrde strane u koniktu. Ako
se uesnici saglase sa svim pojedinostima,
medijator pita je li cjelokupan dogovor
prihvaen ili postoje jo neka otvorena
pitanja. Dogovor se potpisuje.
3. Zavretak: Na samom kraju mogue je
postaviti pitanje o tome kako su uesnici
doivjeli cjelokupan proces i kako sada vide
svoje meusobne odnose u budunosti.
 Koraci u posredovanju6

UVOD
- Predstavi se kao medijator.
- Pitaj uesnike u koniktu da li bi eljeli pomo u rjeavanju problema.
- Pronai mirno mjesto za odravanje medijacije.
- Trai od njih da se sloe sa sljedeim:
- da e pokuati da rijee problem
- da ne smiju da se vrijeaju
- da uvijek saekaju da druga osoba zavri s priom
- da imaju povjerenja u tebe.

SLUANJE
- Pitaj prvu osobu ta se dogodilo. Prepriaj.
- Pitaj prvu osobu kako se osjea. Razmisli o njenim osjeanjima.
- Pitaj drugu osobu ta se dogodilo. Prepriaj.
- Pitaj drugu osobu kako se osjea. Razmisli o njenim osjeanjima.

TRAGANJE ZA RJEENJIMA
- Pitaj prvu osobu ta je mogla da uradi drugaije. Prepriaj.
- Pitaj drugu osobu ta je mogla da uradi drugaije. Prepriaj.
- Pitaj prvu osobu ta moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei.
Prepriaj.
- Pitaj drugu osobu ta moe odmah uraditi kako bi pomogla da se problem rijei.
Prepriaj.
- Postavljaj kreativna pitanja da bi zavaene strane pribliio rjeenju.

PRONALAENJE RJEENJA
- Pomozi objema stranama da pronau rjeenje kojim e biti zadovoljni.
- Ponovi rjeenje i sve njegove dijelove i jednom i drugom protivniku, pitaj ih da
li se slau.
- estitaj i jednom i drugom zbog uspjeha koji su postigli zahvaljujui
posredovanju.

6
Ovaj model medijacije e se primjenjivati u svim radionicama.

133
 Nauili smo:

Medijacija, engl. mediation znai posredovanje. Koraci u medijaciji:

To je tehnika razrjeenja konikta i 1. Jasno deniranje problema
podrazumijeva uee tree strane (medijatora)
koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za
strane u koniktu. Cilj medijacije je da se na
konstruktivan nain prie koniktu i doe do
zajednikog rjeenja.
Principi medijacije su:
dobrovoljnost,
povjerljivost i
jednakost stranaka.
Tipovi medijacije:
- vrnjaka i kolska medijacija
- porodina i medijacija razvoda
- medijacija u poslovnim odnosima
- medijacija u lokalnoj zajednici
- medijacija u radnim sporovima
- medijacija izmeu maloljetnog
poinioca i rtve krivinog djela.
O deniciji problema ovisi koliko emo ga
uspjeno rijeiti.
2. Smiljanje (izlistavanje) moguih
rjeenja
Medijator podstie obje strane u sukobu da
smisle (izlistaju) razliita rjeenja koja bi
mogla zadovoljiti i jednu i drugu stranu.
3. Procjenjivanje rjeenja
Procjenjujemo mogua rjeenja, neka odmah
eliminiramo, oko nekih se dogovara imajui
u vidu koliko doprinose rjeenju problema ili
rjeavaju problem.
4. Donoenje odluke
Najbolje rjeenje samo se nametne, ako su
prethodni koraci provedeni na pravilan nain.
Ako svi prihvate ovo rjeenje, aktivnost se
okonava.
5. Odreivanje naina provoenja
rjeenja
Kako bi donesena odluka bila u potpunosti
provedena (ko, ta, kada i kako radi na
provoenju oduke), odreuje se nain
provoenja rjeenja.
6. Procjena uspjenosti rjeenja
Neophodno je procijeniti ekasnost
postignutog dogovora i da svi uesnici
u medijaciji, kao i medijator, kau svoje
miljenje.
Vrnjaka medijacija predstavlja medijaciju
u kojoj sami uenici uzimaju ulogu medijatora.
Naime, uenici koji se obue za primjenu
medijacijskih vjetina mogu uspjeno
posredovati u sukobima koji se javljaju u
njihovoj kako kolskoj tako i iroj sredini. Mlade
osobe mogu biti vrlo produktivne kao posrednici
u sukobu, da mogu uspjeno razumjeti konikt
i da priblie razliite stavove strana koje su u
sukobu.

134
 Radionica 1 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice

- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost DLANOVI U PLESU (10)
2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)
3. Zavrna aktivnost AUTOMOBILI (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
tekst za uesnike Kolege
papiri za biljeke posmatraa

135
 1
UVODNA AKTIVNOST

Dlanovi u plesu

Svako nae sebi para, zatim se podijele na uloge A i B. A vodi,

B prati, potom se zamijene. A i B isprue ispred sebe dlanove,
primaknu ih toliko blizu da mogu osjetiti energiju onog drugog, ali
se ne dodiruju. Zatim A pone da pomjera dlanove zamiljajui da
plee, B ga slijedi dlanovima. Tako pleu dok se ne usklade:

Bitan je ritam kao okosnica za sklad.

Voditelj komentarie kako je prijatan osjeaj sigurnosti kad se

uskladimo s drugim i kad znamo da na to moemo raunati.

2 GLAVNA AKTIVNOST

Medijatori u akciji

Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji,

medijator i posmatra) izvlaenjem ceduljica sa nazivima uloga
koje e igrati.

Uesnici medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai shodno obavezi koju imaju u procesu
medijacije imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno principima i
fazama medijacije.

(Materijal za uesnike 1 Kolege)

Nakon okonanog medijacijskog procesa slijedi diskusija u velikoj grupi - razmjena miljenja,
utisaka, osjeanja.

Voditelj podsjea ta je medijacija, koje su faze medijacije i

koje osobine treba da ima medijator.

136
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Automobili

Formiraju se trojke i stanu u kolonu drei se rukama za ramena.

Prva dva igraa zatvore oi, a posljednji otvorenih oiju upravlja
automobilom pazei da se ne sudare s ostalim igraima. Svi
automobili moraju napraviti tri kruga vodei rauna o preprekama
koje je voditelj postavio u prostoriji. Voditelj topericom prati
vrijeme izvravanja zadatka. Nakon igre razgovara se o iskustvima.

Voditelj zakljuuje da je u situaciji medijacije vrlo vano imati

osposobljenog medijatora, koji nas kao stranu zainteresiranu
za rjeenje sukoba, uspjeno vodi ka prihvatljivom ishodu medijacije,
uprkos brojnim preprekama na koje nailazimo.

Materijal za uesnike 1

Kolege

Kolega 1:

Ve godinama ivim u jednom malom selu. Radim u gradskoj koli u kojoj je veina i uenika
i nastavnika, takoer, iz grada. Aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu
o nenasilnoj komunikaciji sa Kolegom 2, koji je prije nekoliko dana pri oputenom razgovoru u
zbornici izjavio da su ljudi sa sela loi nastavnici. Znam da to nije bilo upueno meni, ali ipak to je
diskriminacija! Izbjegavam ga, ne mogu da radim s njim. Uprkos tome to je sklon nepromiljenim
izjavama, mislim da je jednostavan i dobroudan ovjek.Trebalo bi poeti sa radom na radionici,
ali... ne mogu s njim!

Kolega 2:

Prije nekoliko dana aktiv nastavnika mi je dodijelio zadatak da napiem radionicu o nenasilnoj
komunikaciji sa Kolegom 1. Meutim, Kolega 1 je poeo da me izbjegava. Ne pozdravlja me ujutru,
samo uti. Jure je ak, kada sam ga zapitao hoemo li poeti s poslom, okrenuo glavu, neto
promrmljao i izaao iz zbornice. Ne znam ta mu je. Ne bih da se alim direktoru ili pedagogu, ne
znam ta da radim. injenica je da bih vie volio da trebam radionicu napisati s mojim kumom, s
njim je lake raditi.

137
 Radionica 2 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice

- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost ZATVORENIH OIJU (10)
2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)
3. Zavrna aktivnost 1, 2, 3 (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
tekst za uesnike Petar i Marko
papiri za biljeke posmatraa
papiri za crtee

138
 1
UVODNA AKTIVNOST

Zatvorenih oiju

Uesnici imaju povezane oi.

Zadatak je da u roku od 3 minute na papiru nacrtaju ribu, okean
i amac. Nakon tri minute voditelj im kae da dodaju jo jednu
stvar i to: osmijeh na lice ribe, sidro koje visi iz amca, sunce koje
zalazi. I za ovaj zadatak imaju 3 minute.
Nakon skidanja poveza slijedi izloba slika.

2
GLAVNA AKTIVNOST

Medijatori u akciji

Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji,

medijator i posmatra) izvlaenjem ceduljica s nazivima uloga
koje e igrati.
Sve grupe medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai shodno
obavezi koju imaju u procesu medijacije imaju za pripremu 15
minuta, a onda slijedi proces medijacije shodno principima i fazama medijacije.
(Materijal za uesnike 1 Petar i Marko)

3
ZAVRNA AKTIVNOST

1, 2, 3

Cijela grupa stane u dva reda, jedni nasuprot drugima, tako da

svako ima svog para. Na znak voditelja pokazuju prstima 1, 2 ili 3.
Prije toga se dogovore ta koji broj znai, odnosno koja aktivnost
se preuzima za koji broj. Npr. 1 rukovanje, 2 tapanje po
ramenu, 3 zagrljaj. Uesnici treba da rade ono to pokae manji
broj. Onda se jedan red pomjeri za jedno mjesto tako da uesnik iz drugog reda sada ima novog
partnera i tako redom dok se svi uesnici ne pozdrave jedan s drugim.

Napomena za voditelja radionice

Aktivnost se provodi dok uesnici
imaju interes, a cilj aktivnosti jeste
oputanje nakon aktivnosti medijacije.

139
 Materijal za uesnike 1

Petar i Marko

Marko se vratio kui iz kole. Ovaj dolazak je izgledao drugaije. Razbijenog nosa i sa modricama
ispod oka. Majka se uzrujala i pitala ko mu je to uinio. Marko je samo tiho rekao da je to uinio
Petar. Majka nije postavila vie niti jedno pitanje, ali je glasno vikala otkud nekome pravo da tue
njeno dijete, otila do razrednice, a onda i do policije, i prijavila nasilje nad sinom.
Petrovi i Markovi roditelji su godinama dobri prijatelji. Zajedno su ili u srednju kolu. Meutim,
djeca se nikada nisu dobro slagala. Razliitog su imovinskog stanja.
Petrovi roditelji su ugledni ljekari, a Markovi su radnici i majka je nedavno ostala bez posla. Niko
od roditelja nema nasilniku prolost.
Vidjevi majku uzrujanu, Marko se vratio u kolu, pronaao Petra i poela je ponovna svaa.
Marko: Udario si me pesnicom u lice i neu se smiriti dok i ti ne dobije batine.
Petar: Ti si sve poeo. Htio sam da ti kaem da je runo to to si uradio na asu...
Marko: to se to tebe tie?
Petar: Ti ne razumije, Marko...
Marko: Mrzi me ve odavno...
Petar: I prole godine si mi uzeo sat...
Marko: Ti si bogata...
Petar: A tvoju majku su otpustili, jer je lijena...
Svaa je podijelila roditelje, djecu, prijatelje iz razreda, pa ak i nastavnike.
kolski tim za medijaciju je pozvan, jer su sve strane pristale na njihovo posredovanje u rjeavanju
ovog konikta.

140
 Radionica 3 - MEDIJACIJA

Ciljevi radionice

- Osposobiti uesnike za ulogu medijatora

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost GRUPNI IZLET (10)
2. Glavna aktivnost MEDIJATORI U AKCIJI (70)
3. Zavrna aktivnost BALON (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
tekst za uesnike Provala u kabinet
papiri za biljeke posmatraa
radni list Balon

141
 1
UVODNA AKTIVNOST

Grupni izlet

Voditelj govori uesnicima da se udobno smjeste u svojim

stolicama, zatvore oi, prisjete mjesta na kojem su se veoma
dobro osjeali, koje im je ostalo u lijepom sjeanju. Sugerira im da
se malo zadre na tom mjestu da se to bolje prisjete tog mjesta
i osjeaja koji su uz njega vezani. Nakon to ih ostavi minut -
dva sa svojim sjeanjima sugerira im da organiziraju izlet na to
mjesto sa ovom grupom. Imaju potpunu slobodu oko organizacije, putovanja, vremena boravka i
aktivnosti, a kada se vrate s grupom, neka otvore oi.
Kada otvore oi, svi kau kamo su vodili grupu, ta se zanimljivo desilo.

Voditelj trai da uesnici navedu to vie razloga zato je bilo

ljepe ii sam na ovo mjesto ili s grupom.

2 GLAVNA AKTIVNOST

Medijatori u akciji

Voditelj razvrsta uesnike po ulogama (uesnici u medijaciji,

medijator i posmatra) izvlaenjem ceduljica s nazivima uloga
koje e igrati.
Sve grupe medijatori, uesnici u medijaciji i posmatrai, shodno
obavezi koju imaju u procesu medijacije, imaju za pripremu 15 minuta, a onda slijedi proces
medijacije shodno principima i fazama medijacije.
(Materijal za uesnike 1 Provala u kabinet)

Voditelj podstie diskusiju u velikoj grupi - razmjena miljenja,

utisaka, osjeanja.

142
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Balon

Voditelj podijeli uesnicima crte s balonom Uesnici zamisle

jedan od svojih konikata. Daju mu ime, kao naslov prie. Takoer,
oboje ga u boji koju oni ele (ili ih ta boja asocira na taj konikt).
Uesnici zatim predstave svoj konikt naslov i boju uz kratko
pojanjenje konikta.
Voditelj pita ta balon dri za tlo? To su: ljutnja, tuga i osveta.
Razliitim bojama oboje svaki kamen koji dri svaku emociju za tlo i zato balon ne moe poletjeti.
Voditelj kae: Zatvorite oi. Idemo na livadu. Dan je vedar. Proljee je. Zamislite da se ue ljutnje
polake odvezuje i pada u travu, a balon je privezan jo samo s dva kraja. Sljedee ue je osveta
i ono se odvezuje i pada u travu. Zadnje ue koje se odvezuje je ue tuge. Kada je ono palo
na zemlju, balon se poeao dizati, sve vie prema nebu. Gledate balon kako se ljulja i odlazi u
oblake.
Voditelj pita uesnike kako se osjeaju, sada kada je balon nestao u oblacima?
(Materijal za uesnike 2 Balon)

Napomena za voditelja radionice

Cilj aktivnosti jeste oputanje nakon
aktivnosti medijacije, pranjenje
emocija. Balone treba pustiti u isto vrijeme,
kako bi se ukazalo da je vano i grupno
pranjenje emocija nakon medijacijskog
procesa.

143
 Materijal za uesnike 1

Situacija Provala u kabinet

Jo jedno dosadno nedjeljno popodne. U koli se ve dugo nita ne dogaa, a uskoro e jo jedna
generacija zavriti kolovanje. Grupa prijatelja ide u isti razred. Dosauju se pred zgradom.
- Kraj je kolovanja, a mi nismo uinili nita da nas pamte! ree Sanjin
- A ta da uradimo? Ima li ko kakvu ideju? upita Maja.
- Provalimo u kolu i napravimo malo nereda unutra ree Vanja.
- Pa, ne znam. ta ako nas uhvate, tada emo stvarno imati problem? upita Damir.
- Ma daj, Damire, nee nas uhvatiti, ta ti je. ta si se uplaio? Neemo pretjerivati. Nee
valjda biti izuzetak? dodao je Vanja ironino.
- Pa, dobro, ali ne znam... - opet e Damir.
- Idemo u kabinet hemije. On je s druge strane dvorita, gornji prozor je otvoren i niko
nee vidjeti da smo uli. Uostalom, profesorica hemije nam je nadavno svima podijelila
loe ocjene. A tebe je, Damire, jo i izvrijeala da si neuredan kao...- ree Sanjin.
- Pa, idemo, pokazat emo mi njoj ljutito e Damir.
Grupa se uputila prema kolskom dvoritu, spretno ula u kabinet i poela unitavati stvari. Skinuli
su sijalice, ispreturali stvari u ormaru, iarali zidove, a onda je naiao domar.
Dok je domar vikao da stanu i da e zvati policiju, uspjeli su pobjei kroz prozor.
Domar je pozvao pedagoga, njihovog razrednika i njihove roditelje.
Kada su roditelji pitali svakog od njih zato su to uinili, svaki je rekao da ga je nagovorio onaj
drugi.
Pedagog je pozvao kolski tim za medijaciju.
Imali su novi zadatak.

Materijal za uesnike 2 - Balon

144
VII
Strategije
izgradnje mira
unutar grupe

- Kako sruiti bedeme rata i izgraditi

bedeme mira?
- Moe li se nasilje sprijeiti i
pobijediti?
- Jeste li spremni da se
prihvatite svoje uloge u timu za
medijaciju?
 Meu pojedincima, grupama i narodima neizbjeno nastaju sukobi. Razvoj ovjeanstva dokazuje
kako je uzaludno pokuavati iskorijeniti nasilje ako se ono samo kanjava zakonom, a ne uini
nita na njegovoj prevenciji. Meutim, nauimo li rjeavati sukobe mirnim putem, nauit emo i
kako eliminirati razlike meu nama, umanjiti stereotipe i predrasude u naim slojevima identiteta,
ivjeti u sigurnom okruenju. Ve smo nauili i tehnike rjeavanja sukoba pregovaranje i
medijaciju. Osjeate li se spremno da nenasilno rjeavate sukobe?
Konikti nastaju kad neslaganje, razlike, smetnje, konkurencije i nepravde ugroze neto vano u
naim ivotima i sistemima vrijednosti. Npr. u situacijama:

Razlike u ciljevima koje elimo

Ja elim pobijediti u ovoj utakmici.
ostvariti.

Vjerovanja Mi vjerujemo u ovo, vi vjerujete u to.

Deniranja uloga Mislio sam da si ti odgovoran za red u uionici.

Mislio sam da si ti trebao zakljuati vrata (nakon to su iz

Preklapajue uloge
kabineta nestale neke stvari).

Posjed ili teritorija Odlazi iz moje klupe.

Nedostatak informacija Da si mi rekao ta da uradim...

Spreman sam da te udarim, a ti porie da je neto

Poricanje
pogreno u naem druenju.

Potreba za kontrolom Niko vie ne potuje moju ocjenu.

Nedostatak komunikacijskih
Ona nikad ne slua
vjetina

Razliiti temperamenti Ti si najnekreativniji uenik u razredu.

Ogranieni resursi (novac,

Ne mogu kupiti torbu i tebi i bratu.
zemlja, oprema, ljudi)

Procedure Zato si uradio na taj nain?

Vremenske prepreke Nemam vremena da se brinem za tvoju zadau.

Sebinost Ko je pojeo moj komad torte?

Mi emo po svaku cijenu drati ovog novog uenika to dalje

Zle namjere
od nas.

Vrijednosti Ja mislim da treba biti poten, a ti ne.

Ja sam vidio da je on prvi udario uenika, a ti kae da je

Pogrene percepcije
ona.

Razmislite o moguim daljnjim razvojima dogaaja u svim ovim situacijama!

Sve ove reakcije nose mogunost produbljavanja sukoba i prijetnju da, iako niste direktno ukljueni,
postanete jedna od strana u koniktu.
Sukob se moe rjeavati konstruktivno i destruktivno.

146
Pod konstruktivnim pristupom sukobima
podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice
su obino pozitivne pa se poveava kreativnost,
smanjuje napetost meu pojedincima i sl.
Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi
do smanjene komunikacije i poveanog
nepovjerenja meu ljudima, smanjene
suradnje i brige za zajednike ciljeve, usljed
ega se smanjuje ekasnost pojedinca, grupe
i organizacije.
Konstruktivan pristup sukobu
podrazumijeva da:
- se problemi razmatraju otvoreno
- se aktivno trae rjeenja
- se izbjegava vrijeanje
- ljudi sluaju jedni druge
- svako ima priliku dati svoj doprinos
- se niko se ne povlai
- se problemi rijeeni.
Strategije izradnje mira unutar grupe
podrazumijevaju pozitivnu strategiju kojom se
u situaciji sukoba nee razviti u napad na drugu
osobu nego u zajedniki napad na problem.
Sukob se moe uiniti pozitivnim (za izgradnju i
poboljanje meusobnih odnosa unutar grupe)
uz sljedee radnje, ponaanja i vjetine:
1. borba ZA odnos osnovni je stav
pozitivnog sukoba. Cilj sukoba je
unaprijediti odnos unutar lanova
grupe, a ne boriti se protiv njih.
2. usmjeravanje na glavni predmet
sukoba u sukob ne unositi stare
sukobe i uvrede, jer se udaljujemo od
glavne teme i mogunosti pozitivnog
rjeenja.
3. asertivnost umjesto optuivanja
potrebno je govoriti o osjeajima i biti
to konkretniji.
4. sluanje suprotstavljene strane
dati osobi priliku da objasni svoje
postupke i rijei kojim nas je uvrijedila.
U svom obrazlaganju treba biti jasan i
kratak i vano je sluati partnera, a ne
smiljati odgovor i propustiti uti neto
bitno.
5. isticanje pozitivnih osjeaja
6. smiren govor treba govoriti prirodno
i polako, a ne visokim tonom i osobu
s kojom smo u sukobu treba gledati u
oi.
7. odgoditi razgovor ako je situacija
prenapeta, dobro je odgoditi razgovor
i odrediti vrijeme kada e se on
nastaviti.
8. donoenje zajednikih zakljuaka
nakon rasprave, dobro je donijeti neke
zajednike odluke u vezi s buduim
ponaanjem i djelovanjem.
9. sukob bez pobjednika i gubitnika
ako se borimo za odnos, onda nema
pobjednika ili gubitnika.
Naa strategija (nain kako postii cilj koji smo
odredili) rjeavanja sukoba zasnovana je na
konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju sukoba,
a kroz metode medijacije i pregovaranja koje su
se pokazale ekasnim u radu s pojedincima i
grupama i unutar grupa. Nenasilno rjeavanje
sukoba je usmjereno na izbjegavanje stvaranja
pobjednika i gubitnika.
Nasilje je svaki postupak koji razara, ugroava
i poniava ljudsko bie. Nenasilje je postupak
koji poiva na potivanju svakog ljudskog bia.
Kako vam zvui:
- ivjeti u skladu, harmoniji, ravnotei sa
sobom, drugim ljudima i prirodom,
- izbjegavati nasilje,
- konstruktivno rjeavati probleme
u koli, pri emu se uva ljudsko
dostojanstvo protivnika i nas samih?
Vjerujem u lijepo, jer nenasilje je upravo to.
Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje
bolje i stabilnije rezultate nego oni koji se baziraju
na metodama gubitnika i pobjednika. Do rjeenja
se dolazi postepeno, uei kako rijeiti problem
putem kompromisa i bez sukobljavanja. Na taj
nain olakava se donoenje odluka i smanjuje
potreba da nae sukobe rjeavaju autoriteti
(nastavnici, pedagozi, direktor, roditelji i dr.).
Moemo uesnicima u sukobu pomoi da
situaciju sagledaju iz razliitih uglova, smire
emocije, uoe svoje interese, pronau neto
zajedniko i dogovore se oko rjeenja, koje e
donijeti kreativnost i poboljanje, a eliminirati
destrukcije i ponienja. A istovremeno da
se pri tome ne uvuemo u problem, da nas i
jedna i druga strana doivljavaju neutralnim
pomagaem.
Suradnja je najbolji nain rjeavanja
konikta, ali primjena zahtijeva dobru
pripremu i strpljenje.
Suradnja zahtijeva odreeno odustajanje od
vlastite prednosti i zato je nije lako postii.
Prvi uvjet je pristajanje na suradnju svakog
pojedinca, a drugi je kvalitetna komunikacija i
sposobnost usklaivanja s drugima.
Najbolja suradnja se u grupi postie ako
postoji:
- razvoj verbalne i neverbalne
komunikacije
- razvijanje mate i stvaralatva
- iskazivanje osjeanja, stavova,
sklonosti i sposobnosti, ali i problema
- razvoj samokritinosti i odgovornosti
- bolje razumijevanje meuljudskih
odnosa i ponaanja
- sticanje sigurnosti i samopouzdanja
- samopotovanje i potovanje drugih.
147
 Koje to prednosti donosi nenasilno rjeavanje
konikata?7

DJECI/UENICIMA
- postiu bolje rezultate u uenju, Najei ciljevi obrazovanja za mir su:
redovnije ispunjavaju svoje obaveze i
manje izostaju s nastave - podizanje svijesti o vrstama nasilja,
- razvijaju pozitivnije socijalne stavove i nepravdi, diskriminaciji
ponaanje - podizanje nivoa znanja i jaanje
- lake prihvataju kolu kao mjesto gdje kapaciteta uesnika za nenasilno
grade svoj identitet i samopotovanje djelovanje i rad na razumijevanju nasilja
te se ue samostalnosti izvan svoje i vjetinama nenasilja
porodice - poticanje i osnaivanje uenika za
- od odraslih ue kako razgovarati i izraziti promjenu odnosa i nenasilno djelovanje
svoje miljenje u razliitim kolskim u svom okruenju
aktivnostima, sekcijama i tijelima - ispitivanje vlastitih identiteta
- lake se prepoznaju i zadovoljavaju - osvjetavanje predrasuda i stereotipa
posebne potrebe djeteta. - osvjetavanje vlastitog ophoenja u
nasilnim situacijama
- osvjetavanje o krenjima i podizanje
NASTAVNICIMA
znanja o zatiti ljudskih prava.
- kroz dobre odnose s roditeljima i njihovu
prisutnost u koli primaju stvarnu
pomo jer su oni partneri u obrazovanju
Vjerujemo da su vas i ovi argumenti
djeteta
dodatno motivirali da se obrazujete za
- jaaju svoju profesionalnost kroz
mir i ukljuite u rad kolskog tima za
uvaavanje razliitosti porodice i djeteta
medijaciju. Odlino! Sada nas je sve
kao dijela porodice
vie u borbi protiv nasilja, u njegovoj
- dobivaju u roditeljima saveznike u
prevenciji i u borbi za mir i suivot u
rjeavanju problema i tekoa kroz
Bosni i Hercegovini.
postizanje kompromisa pri emu su
obje strane ravnopravne, spreavajui
sukobe i frustracije
- postiu pozitivniju sliku u oima roditelja
te njihovo razumijevanje za sloenost i
teinu uiteljskog posla
- postaju motiviraniji i zadovoljniji
poslom
- postiu vee povjerenje roditelja u kolu
i njezina nastojanja
- imaju bolji ugled u drutvenoj zajednici

RODITELJIMA roditelje
- jaaju svoje samopouzdanje i sigurnost
u pruanju pomoi djetetu u uenju kod
kue
- bolje su informirani o onome to se
dogaa u koli
- postiu pozitivniju sliku u oima uitelja
- daju svoj glas i doprinos kvalitetnijem
radu kole
- njihove se potrebe bolje uvaavaju u
svrhu boljitka djeteta
- imaju podrku u ispunjavanju
svoje roditeljske uloge i pomo u
razumijevanju obrazovnog sistema
i onoga to kola oekuje od njih kao
roditelja
- kao partneri postaju uesnici, a ne
pasivni posmatrai kolskog ivota
svoga djeteta.

7
Adaptirano - Udruga roditelja Korak po korak kola otvorena roditeljima Zagreb, 2006.

148
Nauili smo:

Sukob se moe rijeiti konstruktivno i Kod destruktivnog pristupa sukobima dolazi

destruktivno. do smanjene komunikacije i poveanog
nepovjerenja meu ljudima, smanjene
Pod konstruktivnim pristupom sukobima
suradnje i brige za zajednike ciljeve, usljed
podrazumijevamo mirno rjeavanje, a posljedice
ega se smanjuje ekasnost pojedinca, grupe
su obino pozitivne pa se poveava kreativnost,
i organizacije.
smanjuje napetost meu pojedincima i sl.
Naa strategija rjeavanja sukoba zasnovana
Konstruktivan pristup sukobu podrazumijeva
je na konstruktivnom - nenasilnom rjeavanju
da:
sukoba, a kroz metode medijacije i pregovaranja
- se problemi razmatraju otvoreno
koje su se pokazale ekasnim u radu s
- se aktivno trae rjeenja
pojedincima i grupama i unutar grupa.
- se izbjegava vrijeanje
- ljudi sluaju jedni druge Nenasilno rjeavanje sukoba je usmjereno na
- svako ima priliku dati svoj doprinos izbjegavanje stvaranja pobjednika i gubitnika.
- se niko se ne povlai
- su problemi rijeeni. Strategija nenasilnog rjeavanja sukoba daje
bolje i stabilnije rezultate.

149
 Radionica 1 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice

- Vjebati koritenja strategija izgradnje mira unutar grupe

nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost VANA OSOBA U MOM IVOTU (10)
2. Glavna aktivnost PREVENCIJA NASILJA (40)
3. Zavrna aktivnost ZAGRLJAJI (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papiri A 4
radni list Vrste nasilja

150
 1
UVODNA AKTIVNOST

Vana osoba u mom ivotu

Voditelji predlau da se svako sjeti neke vane osobe iz svog

ivota, osobe koja je na nas snano utjecala i koju na neki nain
nosimo u sebi. Svako nacrta tu osobu ili neku situaciju koja je
vezana za nas i tu osobu. Svi redom predstave sliku.

Diskusija:
Koje smo svoje emocije prepoznali?
Kako smo se osjeali kad smo sluali druge kako govore o svojim slikama?
Koje smo emocije prepoznali kod njih?

Napomena za voditelja radionice

Kako slijede radionice koje su
namijenjene za tim za medijaciju
odnosno za njegovo osnaivanje, vano je
utvrditi ko su autoriteti za osobe u timu, jer
potencijalne negativne identikacije nekog
lana tima mogu biti problem za rad tima.

151
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Prevencija nasilja

Voditelj formira pet grupa i podijeli uesnicima Radni list s vrstama

nasilja.
(Materijal za uesnike 1 Vrste nasilja)

Svaka grupa ima zadatak da za po jednu vrstu nasilja utvrdi sljedee:

- Da li su im poznati sluajevi navedenog nasilja u njihovoj ili nekoj drugoj koli?
- ta su bili uzroci konikta koji je doveo do nasilja?
- Kakve su bile reakcije uenika, nastavnika, roditelja, pedagoga u koli na navedenu vrstu
nasilja?
- Da li su to bile najekasnije metode?
- Kako su se ovi konikti mogli nenasilno rijeiti?
S obzirom da su se u ovim sluajevima ublaavale posljedice nasilja, koje preventivne mjere mogu
poduzeti:
a) uenici
b) nastavnici
c) roditelji
d) pedagozi
e) tim za medijaciju
kako bi se navedena vrsta nasilja mogla smanjiti ili eliminirati u koli.

Voditelj upoznaje uesnike s vrstama nasilja, koje mogu biti

uzrok konikta, a koji e rjeavati tim za medijaciju.

Napomena za voditelja radionice

U ovoj aktivnosti pedagozi i psiholozi
treba da budu voditelji grupa.

152
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Zagrljaji

1. Svako za sebe smilja jedan razlog zato mu je drago biti

lan tima za medijaciju koristei JA-poruke. Zapiu ih i onda
svako kae ta je napisao.
2. Voditelj podijeli uesnike u 5 grupa i svaka grupa dobije
zadatak da smisli jednu vrstu zagrljaja.
Zadatak je da pokau drugima svoju vrstu zagrljaja, da je objasne, a da ih zatim cijela grupa
isproba.

Materijal za uesnike 1

Vrste nasilja

udaranje, utiranje, guranje, davljenje, upanje, zatvaranje

Fiziko nasilje
i zakljuavanje, otimanje i unitavanje stvari...

vrijeanje (kada neko nekome kae da je glup, ruan,

naziva ga pogrdnim imenima), posramljivanje (kada se
neko nekome ruga zbog visine, teine, porijekla, ocjena...),
Verbalno nasilje
omalovaavanje (kada neko nekome kae da ne vrijedi, da
ga niko ne voli...), kada se neko okrivljuje za neto to nije
uradio, ili mu se prijeti.

kada neko nekoga iskljuuje iz grupnih aktivnosti, ogovara

Socijalno nasilje ga, kada se priaju lai o nekoj osobi, ili nagovaraju drugi da
se s tom osobom ne drue.

kada se neko protiv njegove volje dodiruje po intimnim

Seksualno nasilje dijelovima tijela, upuuju bezobrazne rijei, pokazuju
bezobrazne slike, tjera na seksualne odnose.

kada neko, bez dozvole, snima telefonom druge i to alje

Nasilje putem mobilnih telefona i
dalje, ili ih uznemirava pozivima, SMS i e-mail porukama
Interneta

153
 Radionica 2 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice

- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe

nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

90 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost PIRAMIDA VRIJEDNOSTI I POTREBA (20)
2. Glavna aktivnost POBJEI ILI NE (60)
3. Zavrna aktivnost RUKA ELJA (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papiri A 4
radni list Piramida
hamer s Piramidama

154
 1
UVODNA AKTIVNOST

Piramida vrijednosti i potreba

Voditelj kae uesnicima da na posebnom papiru napiu ono

bez ega ne mogu ivjeti, razvijati se i biti sretni. Te vrijednosti
i potrebe uesnici upiu u Piramidu, ali tako da potrebe koje
smatraju osnovnim upiu u osnovu piramide, a one koje su vie
u vrh piramide.

(Materijal za uesnike 1 Piramida)

Voditelj podijeli uesnike u 3 4 grupe koje treba da se usaglase o potrebama bez kojih kao grupa
ne mogu funkcionirati i naprave piramidu vrijednosti grupe.

Voditelj zakljuuje da su nae potrebe i vrijednosti kako po

strukturi tako i po znaaju (gdje su line vrijednosti esto u
sukobu s grupnim vrijednostima), te naini njihovog zadovoljavanja
najei uzrok konikata.

155
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Pobjei ili ne

Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz

prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj
konikt, te uesnike podijeli u dvije grupe.

Napomena za voditelja radionice

Jedna grupa e ovaj konikt rjeavati
pregovaranjem.
Druga grupa e ovaj konikt rjeavati
medijacijom.
Za pripremu prva i druga grupa imaju 15
minuta.

Situacija:
Profesor matematike, koji vrlo drsko komunicira sa uenicima, na posljednjem testu podijelio je
negativne ocjene skoro cijelom razredu. Uenici su odluili da se pobune. Jedan dio razreda eli
pobjei s njegovog narednog asa, drugi dio razreda smatra da e to samo jo vie pogorati
situaciju izmeu njih i profesora.
Nakon to sve grupe rijee konikt na zadane naine slijedi diskusija:
1. Kako su grupe doivjele svaki nain rjeavanja konikta?
2. Koji nain rjeavanja konikta se pokazao najekasnijim i zato?
3. ta biste promijenili u svojim grupama?

Voditelj kae da se konikti mogu rjeavati na razliite naine,

a da tim za medijaciju treba vjebati razliite naine (spontano
rjeavanje konikata, medijaciju, pregovaranje i dr.) kako bi utvrdili
koji nain donosi najbolje rezultate.

156
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Ruka elja

Svaki uesnik uzme jedan papir u boji i omasterom nacrta svoju

aku s rairenim prstima. U sredinu upie jednu svoju elju u vezi
s radom u timu za medijaciju. Papiri se postave u sredinu kruga, a
uesnici upisuju u prste ruke svoje sugestije za ostvarenje svake
pojedine elje.

Aktivnost je zavrena kad su svi prsti na nacrtanim rukama popunjeni prijedlozima. Svako uzme svoju
sliku i prokomentarie je u razgovoru u krugu koji slijedi.

157
 Materijal za uesnike 1

158
Radionica 3 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice

- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe

nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost TA JE NENASILNA KOMUNIKACIJA? (5)
2. Glavna aktivnost TUNI DJEAK (45)
3. Zavrna aktivnost PISMO RIJE PO RIJE (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papiri A 4
tekst sa ulogama za aktivnost Tuni djeak

159
 1
UVODNA AKTIVNOST

ta je nenasilna komunikacija?

Brainstorming: ta je nenasilna komunikacija?

Voditelj kae: ta NENASILNA KOMUNIKACIJA znai za vas? Kad
se kae NENASILNA KOMUNIKACIJA u koli/odjeljenju, uope
u ivotu, koje to asocijacije, slike, uspomene izaziva kod vas?
Uesnici ispisuju na hamer papir svoje asocijacije.

Nakon ispisanih asocijacija voditelj zajedno sa uesnicima

denira nenasilnu komunikaciju.

2 GLAVNA AKTIVNOST

Tuni djeak8

Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz

prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj
konikt.

Napomena za voditelja radionice

Grupa mora odabrati nain rjeavanja
konikta (pregovaranje, medijacija) i
podijeliti uloge u grupi. Ostali su posmatrai
koji piu zabiljeke o svim zapaanjima u vezi
s procesom nenasilnog rjeavanja konikta.

Za pripremu grupa ima 15 minuta.

Nakon to grupa rijei konikt slijedi diskusija:
1. Kako su lanovi grupe i ostali doivjeli nain rjeavanja konikta?
2. Da li se odabrani nain rjeavanja konikta pokazao najboljim i zato?
3. ta biste promijenili u grupi?

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano problem razumjeti

i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja
konikata.

8
Adaptirano prema Leimdorfer 1992. str. 20-22.

160
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Pismo rije po rije

Uesnici su podijeljeni u parove. Svaki par ima papir i dvije olovke.

Kada voditelj da znak, parovi poinju da piu zajedniko pismo o
vrnjakoj medijaciji tako to svako dodaje po jednu rije. Treba
da piu to je bre mogue, ne vraajui se ponovo da proitaju
ili provjere tekst. Znaci interpunkcije dodaju se samo ako je
neophodno da se pismo razumije. Nakon pet minuta pisanje
prestaje i uesnici naglas itaju svoja pisma.

Iako e sigurno biti zabavno proitati ta su napisali parovi,

voditelj ukazuje da su i na ovaj nain uesnici rezimirali svoje
znanje o vrnjakoj medijaciji.

161
 Materijal za uesnike 1

Tuni djeak

DJEAK

Ti si usvojeni petnaestogodinji djeak. Odrastao si u selu u kojem su bili dobri prema tebi kako
tvoji sadanji roditelji, tako i mnogo stariji brat i sestre, ali i seoska djeca koja su ila u kolu s
tobom. Kad bi poeo mucati u govoru, oni bi bili paljivi i nisu ti se smijali. Uvijek si bio dobar u
svemu u koli, a posebno u matematici koju si jako volio.
Ove godine poao si u srednju kolu u gradu kamo ide svakodnevno autobusom. Jedno vrijeme
bilo je sve uredu, no posljednjih dana nastao je pakao. Prvo su neki uenici poeli oponaati tvoje
mucanje. Ti si se i sam tome smijao, ali oni nisu prestajali i primijetio si da se tvoje mucanje
pogorava. Zatim su poeli za tobom govoriti kroz nos. Jedan od njih uzeo je tvoje knjige da prepie
domau zadau i jednu od njih nije vratio. Nisi to htio rei profesorici jer si se uplaio da bi to jo
vie pogoralo odnos prema tebi. Rekao si da si knjigu izgubio.
U poetku neki od tvojih ranijih prijatelja iz sela stali su u tvoju odbranu, ali sada se plae da bi
mogli postati nepopularni u razredu. Jedan ili dvojica od njih ak su se ukljuili u grupu protiv tebe.
Prole sedmice onaj djeak iz grada zatraio je od tebe novac. Ti si pobjegao, ali te je on s jo
dvojicom bivih prijatelja doekao poslije kole. Tukli su te i udarali nogama i zaprijetili da e proi
jo mnogo gore ako ne donese novac. Sljedei dan si uzeo majci novac iz kuhinje i poslije slagao
da ti je trebalo za knjigu. Zbog toga si se osjeao uasno. U ponedjeljak su ponovno od tebe traili
novac. Posljednja dva dana nisi ni iao u kolu nego si lutao gradom. Danas si kod kue i ali se
da te boli stomak. Ne eli vie ii ni blizu kole.

MAJKA

Vaa djeca ve su napustila kolu. Zapravo, Va najstariji sin ve je oenjen i Vi ete uskoro postati
baka. Kako su djeca odrasla i Vaa kua ostala prazna, Vi i Va suprug usvojili ste jednog djeaka.
On je draestan i bistar djeai kojeg su zavoljele sve Vae komije. I pored svoje govorne mane
(mucanje), on je bio veoma dobar u osnovnoj koli, a posebno iz matematike. Ove godine poao je
u srednju kolu u oblinjem gradu kamo putuje autobusom s ostalom djecom.
U posljednje vrijeme postali ste zabrinuti.Va marljivi djeak postao je drukiji i vrlo razdraljivo
reagira na svako pitanje o koli. Izgubio je i neke knjige i nalivpero, iako je obino bio vrlo paljiv
prema svojim stvarima. Njegovo mucanje postalo je jae nego prije. Prole sedmice nestao Vam je
novac iz kuhinje, za koji je rekao kasnije da mu je trebao za knjigu, ali knjigu Vam nije pokazao.
Vi ste poeli osjeati da neto nije uredu. Danas je rekao da ga boli stomak.
Nazvali ste kolu da im kaete da nee moi doi i saznali da nije bio u koli ni prethodna dva dana
iako je iao na autobus. Oni nisu znali u emu je problem. Samo je rekao da ponovo nee doi.
Odluili ste poi na razgovor s razrednicom.

162
 DJEAK IZ GRADA

Ti si petnaestogodinjak koji ivi u gradu u dravnom stanu sa svojim starijim bratom i roditeljima.
Preko dana svoje roditelje ne via ba esto. Oni su ili na poslu ili u restoranu. Poslije kole luta
gradom s drutvom svog brata. Oni te prihvataju, ali esto s tobom postupaju vrlo grubo. kola
ti ba ne ide najbolje. Posebno mrzi matematiku. Profesorica stalno pokazuje na tebe i govori
da si neto pogrijeio i da nije dobro, a za mucavog usvojenog djeaka nikad ne govori da neto
nije uredu. Poeo si ga stvarno mrziti, a posebno kad si primijetio da se smije dok je profesorica
govorila o tvojim pogrekama.
Naravno, ti si samo jedan od onih koji su mu se rugali i govorili za njim kroz nos. Uostalom, to je
samo ala. Bilo je posebno smijeno kad je profesorici lagao da je izgubio knjigu, a svi su znali ko
ju je uzeo. Ti i dvojica iz razreda malo ste ga zaplaili poslije kole i traili da donese novac. Njegovi
uvijek imaju novaca! To nije bilo nita ozbiljno, uostalom, ti svakodnevno prolazi mnogo loije s
prijateljima tvog brata! Nee mu nita smetati da malo ovrsne i bude manje pekmezast. Uostalom,
on je donio neto novca pa si pomislio da e donijeti ponovno i traio si i ove sedmice.
Posljednja dva dana nije bio u koli iako su ga vidjeli u autobusu. Mali doljo! On je ipak samo
stranac i nikako tu ne pripada.

RAZREDNICA

Vi ste razrednica prvog razreda srednje kole u gradu koju polaze i djeca iz okolnih sela. Nije
jednostavno u razredu imati pomijeanu djecu iz sela i djecu iz grada, koja ive u dravnim
stanovima. Vi ste nastojali da sjede zajedno djeca iz sela i djeca iz grada, ali ipak razred nije ba
najbolji. Meutim, Vae kolege kau da je razred miran i paljiv na nastavi, a da je normalno da su
buni i nestani za vrijeme odmora.
Zapazili ste neko podmuklo smijanje kad bi govorio jedan usvojeni djeak. On, naalost, muca,
ali je inae dobar uenik, a posebno je dobar u matematici. Vi niste mislili da je to neto ozbiljno,
ali ste ipak, kad ste vidjeli da jedan djeak proizvodi neke zvukove sline gukanju, rekli da to vie
ne ini.
Sad je dolo do male krize. Usvojeni djeak je bio u ponedjeljak u koli, ali posljednja dva dana
nije ga bilo. Djeaci iz njegova sela rekli su da ima jaku prehladu i nije bilo razloga da im ne
vjerujete. Danas je etvrtak. Nazvala je njegova majka i rekla da nee doi u kolu jer ga boli
stomak. Tad se ispostavilo da je on protekla dva dana odlazio na autobus, a nije dolazio u kolu.
Njegova majka je vrlo zabrinuta i misli da se on neega u koli plai. Djeaci iz razreda kau da
su Vam lagali da ga zatite. Majka poslije kole dolazi k Vama na razgovor.

163
 Radionica 4 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice

- Vjebati koritenje strategija izgradnje mira unutar grupe

nenasilno rjeavanje konikata, prevenciju nasilja i
obrazovanje za mir

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost POZDRAVI (10)
2. Glavna aktivnost MAJA (45)
3. Zavrna aktivnost MOJ NAJSNANIJI UTISAK O OVOM DANU (5)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papiri A 4
stikeri
Tekst za aktivnost Maja
Radni list Naini pozdravljanja

164
 1
UVODNA AKTIVNOST

Pozdravi

U razliitim dijelovima svijeta ljudi se razliito pozdravljaju.

Voditelj podijeli papirie s nainima pozdrava svakom uesniku.
Svi uesnici se uz muziku kreu u prostoriji i na zaustavljanje
muzike treba da stanu pored onog koga sretnu i pozdrave na nain
ispisan na svom papiriu. Zadatak je nai svog para, osobu koja
se pozdravlja isto, ali bez razgovora samo na osnovu geste pozdravljanja. Prije poetka vjebe
voditelj pojanjava svaki nain pozdravljanja.

(Materijal za uesnike 1 Pozdravi)

Nakon zavretka aktivnosti voditelj pita:

Kako ste doivjeli ovu aktivnost?
Kako vam izgledaju pozdravi u drugim zemljama?
Kako bi njima izgledao na nain pozdravljanja?

Voditelj ukazuje uesnicima da se u prvom kontaktu s ljudima

iz razliitih dijelova svijeta i kultura (kroz pozdrav) moe javiti
i empatija i sukob.

165
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Maja

Voditelj kae uesnicima da shodno nauenim pravilima iz

prethodnih modula i radionica imaju zadatak da razrijee ovaj
konikt, te uesnike podijeli u dvije grupe.
Jedna grupa e ovaj konikt rjeavati pregovaranjem. Druga grupa
e ovaj konikt rjeavati medijacijom. Za pripremu prva i druga
grupa imaju 15 minuta.

Situacija:
Maja se oblai drugaije, upadljivo, neuobiajeno. Roditelji joj odobravaju takav nain oblaenja,
ali profesorica engleskog jezika, koja je i njena razrednica, stalno je udaljava s asa. Posljednji put
kada ju je udaljila s asa, Maja je opsovala....
Nakon to sve grupe rijee konikt na zadane naine slijedi diskusija:
1. Kako su grupe doivjele svaki nain rjeavanja konikta?
2. Koji nain rjeavanja konikta se pokazao najekasnijim i zato?
3. ta biste promijenili u svojim grupama?

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano problem razumjeti

i denirati da bi se odabrala odgovarajua tehnika rjeavanja
konikata.

3 ZAVRNA AKTIVNOST

Moj najsnaniji utisak o ovom danu

Cilj aktivnosti je da uesnici razmisle o aktivnostima tokom dana i

da ih verbaliziraju. Prvi uesnik koji od voditelja dobije loptu treba
da izabere jednu stvar koja je na njega ostavila najvei utisak tog
dana i tu situaciju verbalno doara. Zatim loptu baca sljedeem
uesniku i tako redom dok svi ne kau utiske o danu.

Voditelj ukazuje da je korisno nakon svakog procesa medijacije

da lanovi tima oslobode svoje emocije, posebno ako su neki
podaci ili situacije tokom procesa medijacije djelovali na njihove
emocije (a u radu tima sa stranama u medijaciji ih moraju potpuno
skriti).

166
Materijal za uesnike 1

Pozdravi

Kina Pokloniti se s rukama prekrienim preko prsa

Eskimi Trljati nos o nos

Haiti Vrlo dugo rukovanje s tresenjem ruku i istovremeno se vie puta nakloniti

panija Poljubac u obraze

Meksiko Zagrliti se i lupkati po leima

Tibet Isplaziti jezik i zvidei uvui zrak

Rusija Zagrljaj i bratski poljubac

Islam Desnom rukom proi od ela do pupka

Koreja Klimnuti glavom i nakloniti se

Indija Sa skupljenim dlanovima ruku (kao za molbu) nakloniti se

Njemaka Pozdrav s jako vrstim stiskom ruke

Engleska Pozdrav s razmakom od dva koraka i lagan stisak ruke

Pariz Grljenje i ljubljenje etiri puta u obraz

Japan Pozdrav s rukama u stavu molitve i klanjanje

167
 Radionica 5 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice

- Upoznati uesnike sa mogunou primjene vrnjake

medijacije u njihovoj svakodnevnoj, kolskoj sredini.
- Suoavanje s brigama u vezi s buduim radom medijatora.

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost OKOVI (10)
2. Glavna aktivnost PUTOVANJE KROZ MEDIJACIJU (40)
3. Zavrna aktivnost BINGO (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papiri A 4
radni list Bingo
baloni, po dva za svakog uesnika,
kanapi, po dva za svakog uesnika

168
 1
UVODNA AKTIVNOST

Okovi ta me brine?

Svaki uesnik dobije po dva balona i po dva kanapa oko 30 cm

duine. Svako za sebe napue balone i na njima napie dvije najvee
brige koje ima u vezi s buduim radom u timu za medijaciju. Zatim
zaveu balone oko nonih lanaka tako da mogu hodati kao sa
okovima. Svako u krugu kae ta su mu/joj najvee brige. Podijele
se u grupe po slinosti briga.

Voditelj ukazuje uesnicima da je vrlo vano utvrditi probleme

s kojim e se tim za medijaciju susretati u radu. Baloni ostaju
vezani na nogama uesnika.

2 GLAVNA AKTIVNOST

Putovanje kroz medijaciju

1. Voditelj uesnike podijeli u manje grupe i svaka grupa crta

liniju radionica, putovanja kroz edukaciju kroz koju su proli,
crtaju oblike koje ele, obiljeavaju za njih vana mjesta, kad im
se uinilo da su najvie nauili, najmanje nauili, saznali neto o
sebi, o drugima. Mogu zabiljeiti sve to im se ini da je vano.
Nakon ovoga, predstavnik svake grupe kae po pet reenica o svom crteu.
2. U nastavku rada grupe pokuavaju da poveu brige s potrebama i da dou do ideja za njihovo
prevazilaenje.
Poslije ovoga, voditelj posmatra reakcije uesnika i pita ih da li im je bilo teko da se poveu s
potrebama i da dou do ideja za njihovo prevazilaenje, da li svako ima ideju kako da prevazie
svoje brige i strahove i dr.

Nakon diskusije, voditelj komentarie da je vano da se brige

podijele i da se prevedu s linog miljenja na konkretne korake
i akcije.

3. Svi ustaju i etaju sa svojim okovima. Na znak voditelja skidaju okove tako to sami gaze
svoje balone, ili gaze balone jedni drugima dok ne popucaju.
Igra se zavrava kada su svi slobodni i kada zajedno pokupe ostatke balona i bace ih.

169
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Bingo

Voditelj podijeli uesnicima radni list Bingo. Imaju tri minute da

se sjete i upiu imena ostalih uesnika koji imaju jednu ili vie
navedenih osobina. Tvrdnje se stvarno moraju odnositi na nekog
od uesnika. Onaj ko prvi zavri popunjavanje radnog lista i ima
sve tane odgovore dobija BINGO, dar koji mu urui voditelj (npr.
okoladu, bombone i dr. to moe podijeliti sa ostalim uesnicima).

(Materijal za uesnike 1 Bingo)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno uvijek dodatno

upoznavati lanove tima za medijaciju, neke nove osobine,
ponaanja, promjene, koje se deavaju pod utjecajem razliitih
subjekata.

Materijal za uesnike 1

BINGO

Upii ime osobe iz grupe koja:

je prvo dijete u porodici

dobro igra nogomet

je imala 5 iz matematike

ima brata

dobro plee

voli ljubiastu boju

voli kolae

pie pjesme

voli putovati

zna puno viceva

ima sina

dobro kuha

ima kunog ljubimca

slua rep muziku

ima plave oi

170
Radionica 6 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice

- Upoznati se s nainima za prevenciju nasilja

- Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost TIM I JA (10)
2. Glavna aktivnost STUBOVI AKCIJE (30)
3. Zavrna aktivnost BUDUNOST (20)
3

Materijal za radionicu

hamer papir
omasteri
test Tim i ja
radni list Stubovi akcije

171
 1
UVODNA AKTIVNOST

Tim i ja

Voditelj kae uesnicima da u roku od 5 minuta popune test Tim

i ja.
Slijedi analiza rezultata testa u plenumu.

(Materijal za uesnike 1 Tim i ja)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno stalno procjenjivati

funkcioniranje tima za medijaciju.

2
GLAVNA AKTIVNOST

Stubovi akcije

Voditelj podijeli uesnike u tri grupe. Grupe imaju zadatak

da razmisle o nasilju s kojim se treba nositi odnosno na koje
treba preventivno djelovati. Taj problem bi trebalo da zapiu u
iscrtanom trouglu. Na stubovima koji odravaju ovaj trougao
trebalo bi zapisati stvari, organizacije i institucije, ljude, pojave
koje podravaju ili omoguavaju nasilje. Na linijama koje vode od stubova trebalo bi zapisati ideje,
akcije koje bi mogle biti poduzete da se utjee na te stubove.
Npr. kakvi kontakti bi se mogli ostvariti, ko ili ta bi trebalo biti kontaktirano, ta bi se moglo
uraditi
Nakon to su grupe pripremile svoje stubove akcije - prezentacija u plenumu i rad na moguim
pitanjima.

(Materijal za uesnike 2 Stubovi akcije)

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno identicirati ta to

doprinosi jaanju nasilja u koli, porodici i dr.

172
 3
ZAVRNA AKTIVNOST

Budunost

Uesnici na listu papira povuku jednu ravnu liniju, liniju ivota, i

na njoj ispiu brojeve (u ovisnosti koliko godina imaju). Iznad tih
brojeva upisuju ili crtaju najvanije dogaaje iz ivota i konikte
koji su pratili te dogaaje.
Zatim zajedno u plenumu izdvoje najvanije dogaaje i konikte
koji su pratili te dogaaje.
Produe liniju ivota i napiu ta e se dogoditi za godinu, pet, deset, petnaest i koji konikti ih
oekuju, te kako ih planiraju rijeiti.

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno da uvijek

pretpostave da e se sukob meu stranama ponovo javiti,
intenzivirati, ali i inicirati i neke nove, te je poeljno pretpostaviti i
naine na koje bi se mogli rijeiti.

173
 Materijal za uesnike 1

TEST - Tim i ja

Zaokruite (1 najslabije, 6 najjae)

Moje ideje i sugestije nikad ne Moje ideje i sugestije uvijek

dobijaju odgovarajuu panju. 1 2 3 4 5 6 dobiju adekvatnu panju.

Osjeam da je voa tima

Imam osjeaj da je voa tima
veoma zainteresiran za moje
nezainteresiran za moje ideje. 1 2 3 4 5 6
ideje.

U ovom timu nema dovoljno

Tim dobro surauje i pravi
prave suradnje i razumnih
1 2 3 4 5 6 razumne dogovore.
dogovora.

lanovi tima nisu ukljueni u lanovi tima su ukljueni u

donoenje odluka koje se njih donoenje odluka koje se njih
1 2 3 4 5 6
tiu. tiu.

Osjeam se neugodno kada u Toliko se dobro osjeam u

timu ne mogu otvoreno govoriti ovom timu da mogu govoriti o
o grekama koje sam napravio. 1 2 3 4 5 6 grekama koje sam napravio.

Na tim nije u stanju da se Na tim je u stanju da se

otvoreno bavi koniktima i da otvoreno bavi koniktima i da
1 2 3 4 5 6
ui iz njih. ui iz njih.

Ne dobijam dovoljno zaduenja Dobijam dovoljno zaduenja i

i mogunosti da se razvijam. 1 2 3 4 5 6 mogunosti da se razvijam.

Diskusije tokom naih timskih Diskusije tokom naih timskih

sastanaka uvijek se zavre bez sastanaka uvijek se zavre
1 2 3 4 5 6
zadovoljavajueg ishoda. zadovoljavajuim ishodom.

Nikada ne razgovaramo o tome esto razgovaramo o tome

kako se osjeamo u vezi sa kako se osjeamo u vezi sa
1 2 3 4 5 6
suradnjom u timu. suradnjom u timu.

Nikada ne procjenjujemo timski Redovno procjenjujemo timski

rad. 1 2 3 4 5 6 rad.

Nivo kvaliteta naeg rada je Nivo kvaliteta naeg rada je

nizak. 1 2 3 4 5 6 visok.

lanovi tima nikad ne lanovi tima esto razmjenjuju

razmjenjuju materijal iz kojeg materijal iz koga se pripremaju
1 2 3 4 5 6
se pripremaju za rad. za rad.

Ova organizacija ima

Ova organizacija namee
odgovarajua pravila i
suvie pravila i ogranienja. 1 2 3 4 5 6
ogranienja.

Kontrola tima je adekvatna

Vostvo tima suvie kontrolira
i omoguava mi da se orije-
moj rad. 1 2 3 4 5 6
ntiram na rad.

174
Materijal za uesnike 2

STUBOVI AKCIJE

175
 Radionica 7 - STRATEGIJE IZGRADNJE
MIRA UNUTAR GRUPE

Ciljevi radionice

- Izrada promotivnog plana tima za medijaciju

- Vjebati timski rad u medijacijskom timu

Vrijeme izvoenja radionice

60 minuta

Uesnici u radionici

Roditelji i nastavnici
Tim za medijaciju

Struktura radionice
1 2
1. Uvodna aktivnost ELEMENTI DOBRE KOLE (15)
2. Glavna aktivnost PROMOCIJA TIMA ZA MEDIJACIJU (35)
3. Zavrna aktivnost PUTNA TORBA (10)
3

Materijal za radionicu

omasteri
papiri A 4
hamer papir

176
 1
UVODNA AKTIVNOST

Elementi dobre kole?

Svaki uesnik tokom pet minuta odredi pet elemenata to je u

njegovoj koli dobro i ispie ih na stikere.
Zatim voditelj trai da svi uesnici naprave zajedniku listu odnosno
razvrstavaju sve ideje u kolone (zalijepe svoje stikere):

Uenici

Nastavnici

Roditelji

Pedagog

Direktor

Aktivnosti

Imovina kole

Ostalo

Voditelj zajedno sa uesnicima pregleda sve kolone i predstavi

elemente dobre kole.

177
 2
GLAVNA AKTIVNOST

Promocija tima za medijaciju

Voditelj podijeli uesnike u tri grupe. Svaka grupa ima zadatak da

napie plan promocije tima za medijaciju (npr. u koli, gradu, u
medijima, u omladinskim organizacijama i dr.).

Plan treba da sadri:

- gdje e se obaviti promocija (kola, mediji, omladinske organizacije i dr.)
- nain na koji e se obaviti promocija
- ko e biti ukljuen u promociju
- kojim ciljnim grupama e biti predstavljen tim za medijaciju
- slogan tima za medijaciju

Voditelj ukazuje uesnicima da je neophodno da uenici,

nastavnici, roditelji, mediji, udruenja graana znaju da u koli
postoji tim za medijaciju odnosno da razviju plan njegove promocije.

3 ZAVRNA AKTIVNOST

Putna torba

Uesnici na papiru nacrtaju simbolinu putnu torbu podijeljenu na

dva priblino jednaka dijela gdje u jednom dijelu piu:
ta sam donio na ovu obuku?
a u drugom: ta odnosim sa ove obuke?

Slijedi prezentacija u plenumu.

Voditelj zakljuuje radionicu svojevrsnom evaluacijom - ta je

svaki uesnik donio na obuku i ta odnosi sa obuke, dakle,
torba ulaznih i izlaznih impresija, emocija, stavova, moda i predrasuda
i stereotipa.

178
 VJEBE ZA ZAGRIJAVANJE

Pomakni se udesno: Svi sjede u krugu, a voditelj govori razliite emocije, npr. Svi koji su veseli
neka se pomaknu jedno mjesto udesno. Oni koji prepoznaju kod sebe tu emociju trebaju sjesti
jedno mjesto udesno ako je stolica prazna na stolicu, a ako nije, sjedaju u krilo toj osobi. Voditelj
dalje govori npr. Svi koji su neraspoloeni neka se pomaknu dva mjesta udesno. U igri nastaju
smijene situacije kad ve dvoje ili troje nekom sjedi u krilu.

Piloti: Na slobodnom prostoru obiljei se stolicama ili nekim znacima pista za slijetanje aviona. Na
pistu se postave neki sitniji predmeti (torbe, kutije, papiri...). Svi se igrai podijele u parove. Jedan
lan para je pilot, a drugi kontrolor leta. Pilot zatvori oi, a kontrolor leta mu daje upute kako da
proe pistom, a da ne zapne za postavljene prepreke.

Ogledalo: U igri uestvuju parovi. Jedan lan para je kupac koji isprobava eir (kravatu, cipele
ili neki odjevni predmet), a drugi je ogledalo i pokretima tano ponavlja pokrete kupca. Nakon
nekog vremena uloge se zamijene. Po zavretku igre vodi se razgovor o tome kako su se osjeali
kao kupac, a kako kao ogledalo.

Loptice: Svi igrai stanu u krug. Voditelj baci nekom od igraa jednu lopticu, a ovaj baci sljedeem.
Svako pri tome treba zapamtiti od koga je dobio lopticu i kome je bacio. Da bi znali ko jo nije
dobio lopticu, ti igrai dre dignutu ruku, a kad su primili lopticu, spuste je. Nakon to su svi igrai
dobili i bacili lopticu i nakon to je svako siguran od koga prima i kome daje lopticu voditelj baca
ponovno lopticu po istom obrascu, ali nakon nekog vremena ubacuje i drugu, treu, etvrtu, petu
i estu lopticu. Sve loptice se primaju od istog igraa i bacaju istom igrau.

ik-pogodi: Voditelj svakom od uesnika zalijepi na leima papir sa imenom neke poznate
linosti. Svaka od osoba ima zadatak da pogodi koju to linost predstavlja, ali tako to bilo kome
od uesnika postavlja pitanja, a on odgovara samo sa DA i NE. Ko pogodi, zalijepi papir na grudi i
ide dalje da pomogne drugima. Igra se zavrava kada svi pogode koje su ime imali na leima.

Draga, da li me voli?: Uesnik postavlja pitanje osobi do sebe: Draga, da li me voli?, a on

odgovara Da, draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se nasmijeim, pri emu ne smije da se
nasmije, jer onda ispada. Ukoliko se ne nasmije, on postavlja pitanje dalje, a ukoliko ispadne, dalje
postavlja pitanje osoba koja je njega pitala.

179
 POJMOVNIK
(POJMOVI RAZVRSTANI PO MODULIMA)

je na doivljaj naeg vlastitog JA tokom dueg perioda , bez

obzira na promjene perioda i okolnosti koje se deavaju oko nas.
IDENTITET Identitet je odgovor na pitanje KO SAM JA?, odnosno kako
sami sebe doivljavamo u vremenu i prostoru i kako nas opaaju
drugi.

su previe pojednostavljeni naini razmiljanja o odreenim

pojavama ili grupama ljudi (prema zanimanju, nacionalnosti,
STEREOTIPI
vjeri, rasi, drutvenoj klasi, seksualnoj orijentaciji i svim drugim
podjelama koje vrijede za ljude).

su negativni sudovi ili miljenja o nekoj osobi, grupi ili pojavi

PREDRASUDE stvoreni prije realnog, direktnog iskustva s tom osobom, grupom
ili pojavom, ili bez poznavanja ili istraivanja injenica o tome.

je sredstvo pomou kojeg stvaramo prijatelje, razgovaramo s

drugim ljudima, izraavamo svoja miljenja, stavove, molimo za
pomo i mnogo drugih stvari.
KOMUNIKACIJA
je prijenos informacija od poiljaoca k primaocu uz uvjet da
primalac razumije informaciju.

su poruke koje se odnose na nas, kada govorimo o sebi

JA PORUKE
povezujui se sa vlastitim mislima, osjeanjima, potrebama i dr.

su poruke koje se odnose na drugu osobu i njima izraavamo

TI PORUKE svoje procjene inei osobu odgovornom za naa osjeanja,
misli i potrebe.

je jasno razumijevanje osjeanja, potreba, misli i elja druge

EMPATIJA
strane, bez osuivanja.

je vjetina sluanja druge osobe s panjom i potovanjem, uz

AKTIVNO SLUANJE jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu
sluamo.

je usmjerenost na sebe, nesposobnost da se stavimo u poziciju

CENTRACIJA
druge osobe i da razumijemo njene postupke i probleme.

je spremnost i sposobnost da uemo u svijet druge osobe i tako

DECENTRACIJA
razumijemo njene probleme i postupke.

180
 je zastupanje i ostvarivanje vlastitih potreba i interesa na
ASERTIVNOST
neagresivan nain i ne na tetu drugih osoba.

je kontolirani komunikacijski proces s ciljem rjeavanja sukoba

PREGOVARANJE interesa dviju ili vie pregovarakih strana (kad svaka strana
moe blokirati postizanje cilja druge strane).

je oblik sueljavanja dviju ili vie strana koje doivljavaju

KONFLIKT prijetnje linim potrebama, interesima, vrijednostima ili
ciljevima.

je vrsta rjeenja konikta u kojem su obje strane djelimino ili

KOMPROMIS
polovino zadovoljne rjeenjem.

je postupak u kojem trea strana u sukobu preuzima ulogu

ARBITRAA
glavnog procjenjivaa situacije, nudi ili namee svoja rjeenja.

je jedna od strategija razjeenja konikta i podrazumijeva

MEDIJACIJA uee tree strane koja je neutralna, povjerljiva i prihvatljva za
strane u koniktu.

je osoba (ili osobe) koji je obuen da vodi pregovaraki proces,

pomno saslua strane u koniktu, pomjera strane s pozicija na
interese, omoguava korisnu razmjenu informacija, pomae u
MEDIJATOR
razvoju moguih rjeenja, nalazi izlaz iz bezizlaznih situacija,
pregovara za dogovor koji mogu prihvatiti obje strane i koji
zadovoljava najvanije interese obje strane.

je medijacija koja se bavi nastajanjem i razvojem konikta

VRNJAKA MEDIJACIJA u kolskoj sredini kao i procedurama i metodama njihovog
rjeavanja.

je ponavljanje onog to je reeno uz zadravanje autentinosti

PARAFRAZIRANJE
(izvornosti) dogaaja.

POTREBA je pojam koji oznaava motive i vrijednosti svakog pojedinca.

181
 PRILOZI

Nasilje

Zlostavljanje je namjerno i svjesno negativno postupanje s namjerom da se drugi povrijedi ili

zastrai pri emu je esto izrazita nesrazmjera moi rtve i nasilnika, te se takvo ponaanje ne
moe opravdati.

Faktori koji poveavaju rizik za zlostavljanje Karakteristike zlostavljaa:

su:
- novo dijete u razredu
- emocionalno i ziki zaostalo dijete
- dijete s kongenitalnim abnormalnostima
- dijete razvedenih roditelja
- dijete druge vjerske, etnike ili rasne
pripadnosti
- dijete koje je izuzetno nadareno
ili dijete koje je ispodprosjenih
sposobnosti
- dijete koje ivi u siromatvu pa
pokazuje znakove zanemarivanja
- pretilna djeca
- dijete koje je u dobrim odnosima s
nastavnikom
- dijete koje je rtva porodinog nasilja
- djeca dolaze iz porodica gdje se
nesuglasice rjeavaju agresivno i
nasiljem
- loe su panje i koncentracije
- imaju lo uspjeh u koli
- na kritike reagiraju ljutnjom i osvetom
- esto gledaju nasilne lmove
- imaju malo prijatelja ili ih uope
nemaju
- frustrirani su
- suprotstavaljaju se odraslima
- okrutni su prema ivotinjama
- pokazuju nedostatak empatije

182
Lov na vjetice -
Progon neistomiljenika9
Svi smo mi skloni da osuujemo ljude
bez prethodnog upoznavanja, a stvaranje
pretpostavki je lako i uobiajeno. No, da li ste
se ikad zapitali koliko je lako procijeniti prijatelje
ili koliko je lako krivo prosuditi strance? Sudovi
doneseni bez prethodnog rasuivanja, logiki
neosnovani, praeni intenzivnim emocijama
nazivaju se predrasudama. Predrasude su vrsta
stavova kojima nedostaje opravdanost, a koje
se bez obzira na to uporno odravaju i otporne
su na promjene. To su eme pomou kojih bolje
razumijevamo stvarnost. Tamo gdje stvarnost
ne odgovara predrasudi naem umu je lake
izmijeniti pravo stanje stvari nego predrasudu.
(ene loe voze). Ponekad ih nesvjesno
upijamo, ali one su odnekud proizale i imaju
mnoge namjene. One nam takoer pomau
kod nepotpunih informacija: Jelena je ugledala
kamion sa sladoledom, sjetila se novca koji je
dobila za roendan i otrala je kui. Da li e
vaa pretpostavka ostati ista ako rije novac
zamijenimo s pitolj?
Iznoenje tvrdnji i uvjerenost u njihovu tanost
iako nisu potkrijepljene injenicama niti
zasnovane na argumentima, nego su donesene
bez prethodnog provjeravanja njihove tanosti
i bez prethodnog razmiljanja o tome nejee
ima negativan odnos. Kako predrasude uz
to prate i ekstremno negativna osjeanja,
tako djeluju i na ponaanje koje pojaava
osuivanje, potcjenjivanje, neprijateljski stav i
podstie na aktivnosti protiv pripadnika prema
kojima postoji predrasuda. Isto tako vrlo je lako
stvaranje zatvorenog kruga, jer budui da se
stvaraju prije ili mimo posjedovanja objektivnih
podataka o objektu stava, a potkrijepljene
ponaajnom komponentom, naravno da e
prouzrokovati svoju potvrdu pri emu e na stav
ak biti pojaan. Naprimjer, ukoliko se vi prema
nekome koga ne poznajete, a za koga vjerujete
da je ovakav ili onakav ponaate u skladu sa
svojim uvjerenjem da takva osoba npr. nije
uope vrijedna da boravi u vaem prisustvu, a
kamoli da razgovara s vama i sl., naravno da e
se ta ista osoba, vjerovatno zbunjena, ponaati
hladno, prgavo, odbrambeno, tj. onako kako
vi oekujete to e onda samo opravdati vae
miljenje o njoj, koje e se potom odrati i moda
manifestirati u nekom gorem vidu. Predrasude
su rezultat pogrene i generalizirane ocjene,
a uz sve to prilino su krute, neeksibilne,
otporne prema podacima. Steene socijalnim
uenjem, odravaju dosljednost, ekstremnost,
usklaenost, snagu. Ohrabruju diskriminatorske
postupke to opet predstavlja drutvenu
9
Copyright 2006 Centar za informativnu dekontaminaciju Banja Luka. Sva prava zadrana.
tetnost. Usljed odstupanja od racionalnosti,
predrasude kre pravednost, negiraju
humanost, ne potuju ljudsko dostojanstvo.
Najopasnije su rasne i etnike predrasude
(Bosanci su glupi. Crnogorci su lijeni. Crnci su
prljavi.). Iako su teko promjenljive i gotovo ih
je nemogue iskorijeniti, vano je biti svjestan
da ih posjedujemo.
Uporedo s predrasudama javljaju se i stereotipije.
Stereotipije su rasprostranjena uvjerenja ili
misli o odreenoj ljudskoj zajednici kojima
isto tako pojednostavljujemo stvarnost. Oni
su takvi i taka! (npr. ovi su lijeni, oni opasni,
i sl). Upotrebljavamo ih da bismo opravdali
svoje greke. Ili, s druge strane, pomou njih
jaamo sebe, istiemo superiornost koristei
predrasude o vlastitoj grupi. Pomau nam za
dobar osjeaj o sebi ili omalovaavanje drugih u
kojima vidimo opasnost i prijetnju. Stereotipije
se temelje na predodbama usvojenim u koli,
kroz masovne medije ili kod kue, a odravaju
se generaliziranjem svih onih koji bi s tim
mogli biti povezani. U Sjevernoj Irskoj, npr.,
nenaklonosti izmeu katolika i protestanata su
jo s majinim mlijekom posisane. Drugi su
razliiti i samim tim neprijatelji - informacije su
koje dijete upija jo u ranoj dobi to moe zaeti
lanac mrnje, i miljenje da su to bia nie vrste,
neljudskija od njih samih. Stereotipije su rigidni
i pristrasni stavovi o nekim osobama i grupama:
Svi profesori su rasijani. Plavue/policajci su
glupe/i. Stereotipije su vjerovanja povezana
s odreenom grupom ljudi za koje smatramo
da imaju odreeni niz karakteristika i osobina,
s tim da mogu biti i pozitivna: Talijani su sjajni
umjetnici. Crnci su odlini koarkai.
Postoji vie vrsta predrasuda: predrasude kao
posljedica usvajanja proirenog pogrenog
shvatanja zbog slaganja sa sredinom (Djevojke
koje izlaze u Kajak su sponzorue), predrasude
kao posljedica tradicionalnih shvatanja,
ponaanja i reagiranja (ena treba da raa,
kuha i bude domaica), kao produkt intenzivne
negativne emocije u linim osobinama pojedinca,
njihovoj nesigurnosti i nagomilanoj agresivnosti
(iptari samo prave djecu).
Uzroci javljanja predrasuda su drutveno-
ekonomski i kulturni inioci, kao i neizbjeni
psiholoki faktori. Najee ih izazivaju
ekonomska eksploatacija, konkurentnost,
tekoe. Potencijalni i aktuelni konikti,
odravanje lojalnosti kroz historiju (jezik,
obiaji, kultura), vezanost za grupu su jo
neki uzroci nastajanja predrasuda. Sklonost
generalizacijama i uproavanjima, kao
i agresivnost kao prirodna reakcija na
nezadovoljenje razliitih potreba i motiva,
naroito pomau njihovom odravanju.
Socijalna psihologija navodi vie teorija o
porijeklu predrasuda, ali bilo da su zasnovane
183
 na stvarnim razlikama i realnim suprotnostima Etnike predrasude do punog izraaja dolaze
osobina, nenaklonostima, neprijateljskom u ideologiji zvanoj nacionalizam. Inae, treba
stavu, unutranjoj dinamikoj snazi onih koji razlikovati nacionalizam od drugih oblika
imaju predrasude, uroenoj agresivnosti nacionalne vezanosti. Naime, iskljuiva vezanost
ljudi, fundamentalnoj ljudskoj tenji za moi, za vlastitu naciju naziva se etnocentriki
frustracijama, tipovima ljudi (anksioznim, nacionalizam ili nacionalistiki ovinizam.
nesigurnim, tzv. autoritarnim linostima), Istaknuta vezanost i nacionalna idealizacija
aktuelnoj situaciji, socijalnim normama zapravo je umjereni nacionalizam ili patriotizam,
i vrijednostima, tradicionalnim grupnim dok internacionalizam znai lojalnost
shvatanjima i sl. sutina je u tome da ih treba cjelokupnom ovjeanstvu. Nacionalizam i
posmatrati kao drutvene pojave i karakteristike etnike predrasude manifestiraju se u etnikim
pojedinca, tanije kao rezultat borbe za vlast stereotipijama.
i ostvarivanje razliitih elja, ili ublaenja
Nije lako boriti se protiv predrasuda, pa ipak
stvorenog osjeanja nesigurnosti i tenzije.
vrijedi pokuati, ako ni zbog
Posljedice predrasuda su srodni fenomeni:
diskriminacija, ksenofobija, netolerancija, eg drugog onda bar zbog toga da ne budete dio
antisemitizam, rasizam, a naroito ih podstie i mase kojom se lako manipulira. Meutim, mnogo
odrava etnocentrizam. je prepreka u ovom ozbiljnom, zahtjevnom i
osjetljivom poduhvatu. Donoenje zakonskih
Diskriminacija je predrasuda u djelovanju koja
propisa protiv manifestiranja predrasuda moglo
se oituje u ograniavanju prava najee
bi dati pozitivne rezultate. Ali, kako i gdje? U
nacionalnim manjinama. Uperena je protiv
pojedinim amerikim dravama zakon protiv
svake grupe koja je drugaija, iji su pripadnici
diskriminacije crnaca uspjeno je funkcionirao,
uglavnom izolirani, iji se nain ivota smatra
dok bi u susjednim isti taj zakon imao svoje
ilegalnim, koji su prinueni da ive u nezdravim
nedostatke. Sistematsko informiranje o
uvjetima, lieni politikog izjanjavanja, rade
neopravdanosti predrasuda takoer je jedan
najgore poslove ili su nezaposleni, koji se
od uspjenih naina borbe, ali i on ima svoje
neprestano vrijeaju i sl. Ksenofobija je strah od
propuste. Naime, predrasude najlake usvajaju
stranaca: bojim se onih koji su drugaiji jer ih
djeca u koli, ali i putem sredstava informiranja,
ne znam, a ne znam ih jer ih se bojim. Hrani se
uspjene medijske propagande aktuelne
predrasudama i stereotipima, premda proizlazi
politike i sl. Naalost, kad bi se sve to pokualo
iz nesigurnosti i umiljenog straha koji prelazi
odjednom radikalno promijeniti, nailo bi se
u odbacivanje, neprijateljstvo ili nasilje protiv
na posebno snaan otpor pogotovo od onih
osoba iz drugih zemalja ili pripadnika manjine.
kojima je sve to upueno. Jer, odbrambeni
Netolerancija (netrpeljivost) je nedostatak
mehanizam i visok stepen nezainteresiranosti
potovanja za tue navike i vjerovanja. Oituje
najizraeniji je upravo kod onih tvrdoglavih
se kroz iskljuenje ili obacivanje ljudi zbog
pojedinaca koji posjeduju najvie predrasuda.
vjere, seksualnosti, pa ak i frizure ili odjee,
Neposredni kontakt s grupama prema kojima
i nije im doputeno djelovati na drugaiji nain
postoje predrasude moe biti dvosjekli ma,
ili imati drugaija miljenja. Antisemitizam je
ali i jedan od najubjedljivijih i najefektivnijih
kombinacija moi, predrasude, ksenofobije i
rjeenja. Pri ovome samo treba biti dosta paljiv,
netolerancije prema Jevrejima. Ovaj oblik vjerske
oprezan, spreman na sve i nikako ovako neto
nesnoljivosti vodi do diskriminacije pojedinaca
raditi nasumice ili po svaku cijenu. Odgajanje
kao i progona Jevreja kao grupe. Najstranija
od autoriteta je jo jedan od metoda koji se
manifestacija antisemitizma dola je s Hitlerom i
preporuuju u borbi protiv predrasuda jer djeca
nacistikom ideologijom o rasnoj istoi. Rasizam
vjeruju svojim roditeljima, i to naue u kui
se temelji na povezanim uvjerenjima da su
nose sa sobom i van kruga porodice. Druge
ljudske karakteristike, sposobnosti itd. odreene
odgojne i obrazovne institucije takoer imaju
rasom i da postoje superiornije i inferiornije
veoma mnogo udjela u formiranju linosti, a
rase. Prihvatanjem ovoga morate vjerovati da
one predrasude usvojene u ovoj dobi vrlo teko
postoje razliite ljudske rase. Koncept faistike
se iskorjenjuju.
teorije rasizma naroito je opasan, a posljedice
zastraujue. Etnocentrizam - vjerovanje da je Bez obzira koji nain odaberete, ipak je najbolje
naa kultura pravi odgovor svijetu - svi ostali krenuti od sebe, jer samo ako ste zadovoljni
nekako nisu normalni. Nae vrijednosti i nain sobom, imat ete dovoljno razumijevanja i
ivota su univerzalni, ispravni za sve, drugi su za druge. Prema tome, radite na sopstvenom
previe glupi da bi razumjeli oite injenice. usavravanju, jer jednom pronaene ljubav i
Susreti s pripadnicima drugih kultura mogu mir nije teko uputiti ostalima. Sretno!
pojaati predrasude, etnocentriki pogledi nas
I ne zaboravite da Iste stvari ponekad samo
zasljepljuju i ograniavaju da vidimo samo
izgledaju drugaije!
ono to oekujemo i elimo. Druge kulture
nam se mogu uiniti i egzotine i atraktivne,
ali naa obojenost negativnim predrasudama i
stereotipima ih odbacuje kao manje vrijedne.

184

Govor nenasilja10
Thomas Gordon uoio je da je vaan oblik nasilja
govorno nasilje. Ono je esto manifestacija
destruktivnosti ljudi koji nisu uspjeli ostvariti
svoju ljudskost, ali i stvar ope kulture. Ponekad
ljudi ele biti nenasilni, prvenstveno u odnosu sa
svojim najbliim, ali to ne znaju, pa naglaava
vanost edukacije. Radei s roditeljima i
uiteljima, on sugerira JA-poruke umjesto TI-
poruka. JA-poruke su autentine i omoguuju
da nam drugi ljudi vjeruju. Mi najbolje moemo
govoriti o sebi.
TI-poruke optuuju ili dijagnosticiraju i obino
nisu dobro prihvaene od osoba kojima su
upuene pa su izvor sukoba i nasilja. JA- poruke
omoguuju dijalog i bolje razumijevanje meu
ljudima. Gordon zagovora i aktivno sluanje
koje je vaan oblik dijaloga i moe pomoi kako
pri rjeavanju nekih sukoba interesa, pogleda,
potreba, ali i pojedincima koji imaju neki lini
problem, da se dublje s njim suoe i krenu ka
pozitivnoj akciji.
Marshall Rosenberg JA-poruke nazvao je
irafskim govorom, a TI-poruke zmijskim
govorom elei ovom personikacijom
naglasiti da je prvi govor - govor srca (irafa
je ivotinja s velikim srcem), a drugi hladan i
racionalan. Rosemberg inae smatra da mi
naim racionaliziranjem elimo prikriti pravo
stanje stvari, a kad je rije o emocijama i
potrebama, tu se najee ne uspijevamo
maskirati. Zato komuniciranje na nivou
osjeanja i potreba smatra iskrenim i otvorenim,
a na nivou racionalnog neiskrenim i zatvorenim
komuniciranjem. On je u detalje razradio
elemente zmijskog i irafskog govora i stalno
radi na edukaciji ljudi irom svijeta za irafski
nain komuniciranja. No, najznaajnija stvar u
Rosenbergovom pristupu je vjerovanje da i za
zmiju ima nade. Ako neko govori zmijski, to
ne znai da on/ona ima zmiju u srcu. Zmija je
za Rosenberga isto to i irafa, ali s govornom
manom.
On nas zato ui da zmiju sluamo irafskim
uima, odnosno, da u tom govoru prepoznajemo
osjeanja i potrebe i da ih iskaemo. Tako i osobu
koja govori zmijski stalno okreemo njenoj
ljudskoj sutini i pomaemo joj da prepozna
svoje osjeaje kao i potrebe koje ih izazivaju.
Tako postepeno osobi pomaemo da uzroke
svog nezadovoljstva ili ljutnje npr. ne trai u
drugima, nego u sebi. Kad se to dogodi, zmija
se povlai, osoba se otvara, postaje iskrena i
nenasilna. Taj arobni obrat je mogu ako smo
ovladali nenasilnim irafskim govorom, ali i ako
smo spremni dati empatiju osobi koja govori bez
10
Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.
obzira na to to govori. Naravno, mi ne dajemo
empatiku podrku njenoj destruktivnosti, mrnji
ili nasilju koje zagovara. Mi dajemo empatiju
osobnoj nesrei koju prepoznajemo, dajemo
podrku izraavanju i pranjenju emocija, jer
je to proces ozdravljenja i pretpostavka da
osoba postane manje destruktivna i sposobna
za konstruktivnu akciju.
Govor nenasilja svakako je jedan od vanih
aspekata nenasilja. On nije svemogu i ne moe
biti odgovor na sva pitanja koja se postavljaju
u vezi s nasiljem, ali on nam moe pomoi da
nas ljudi uju i jasnije razumiju, ali i da mi
ujemo njih. On nam moe nae svakodnevno
komuniciranje u obitelji, na poslu, sa sluajnim
prolaznicima na ulici uiniti prijatnijim, a time i
ivot sretnijim i ljepim...
irafski govor:
Zapaanja
Osjeaji
Potrebe
elje
Zmijski govor:
Dijagnoza
Poricanje odgovornosti
Zahtjev
Primjer:
- Va razred, kolegice, vrlo slabo zna
matematiku.
- A otkud Vi to znate?
- Pa, malo sam ih provjerila dok sam Vas
zamjenjivala.
- Provjeravali ste moje ake?
- Htjela sam malo provjeriti jer se stalno
hvalite kako su Vai najbolji.
- Ja? Ja se ne hvalim. To moda roditelji
govore jer je poznato da iz mog razreda
uvijek izlaze dobri matematiari.
ZMIJSKI: Uiteljice, Vi pitate samo svoje
miljenike.
IRAFSKI: Uiteljice, ja bih eljela da i mene
pitate.
ZMIJSKI: Danas ste veoma zloesti.
IRAFSKI: Ne volim kada je galama u razredu.
Vidim (ujem) ________ i osjeam se ________
jer imam potrebu (stalo mi je) _____________
I elio bih/eljela bih __________.
185
 Karakteristike pregovarakih stilova11
Slualac
Osnovne karakteristike:
Teko uspostavljaju
komunikaciju s drugima
Orijentirani na ljude
Stvaralac
Osnovne karakteristike:
Lako uspostavljaju
komunikaciju s drugima
Orijentirani na ljude
11
Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.
186
Sluaoci su osobe koje su orijentirane na ljude i veoma cijene
odnose s ljudima. esto poinju pregovore razgovorom o opim
drutvenim temama. Oni ele da govore o problemima i da vas
bolje upoznaju kao osobu. Za njih je pregovaranje koje
gradi povjerenje i meusobno razumijevanje mnogo vie od
posla.
1. Ne vole da govore javno. Oni mogu biti i vrlo spori u
procesu donoenja odluka, ali su povjerljivi, optimistini
i posveeni rezultatu koji e biti dobar za obje strane. Ne
vole preuzimanje rizika i vole sigurnost u poslu.
Ako ste slualac, svoje odnose s drugima moete
poboljati tako to ete biti vie asertivni, fokusirani na
zadatak i donositi zakljuke na osnovu injenica, a ne
subjektivnih procjena. U pregovaranju, sluaoci se trude
da zadovolje obje strane.
Ako pregovarate sa sluaocem, pomoi e vam ako
prvo jasno pokaete potovanje i brigu. Pokuajte biti
neformalni i prisni s njima, pokaite da vas interesiraju kao
osobe.
Identicirajte njihov cilj. Budite iskreni i orijentirani ka
cilju. Nemojte ii na konfrontaciju jer kad su pod stresom,
sluaoci su esto submisivni i neodluni i mogu odustati od
pregovora. Nikad im ne recite: Ne shvataj to lino.
2. Sluaoci imaju najee konikte sa aktivistima.
Stvaraoci su eksibilni, kreativni i otvoreni za promjene.
Razmiljaju o velikim stvarima i nisu usmjereni na detalje. Oni
su entuzuijastini ljudi koje pokree uzbuenje koje je esto
zarazno. Oni ne preu od prekidanja pregovora i zbijanja ale.
Vole biti priznati, priati pred publikom, bez obzira to moda
nemaju pojma o temi.
Nekada se ne mogu zaustaviti. Mogu biti impulsivni i donijeti
odluku napreac. Kako im i ime kae, vrlo su kreativni. Pravi
izazov za njih je nai pravu ideju, kasnije gube interes. Kad su
pod stresom, esto mjenjaju temu.
Ako malo uspore i smanje nivo svog entuzijazma, stvaraoci mogu
mnogo bolje komunicirati s drugima.
Ako vam je oponent u pregovorima stvaralac, pokuajte prvo da
mu iskaete potovanje. Budite kreativni i spremni na mnotvo
razliitih opcija. Pustite ih da iskau oduevljenje na poetku i
budite spremni na brzo donoenje odluke, ali uvjerite se da su
take pregovora do kraja razjanjene.
Stvaraoci imaju najvie konikata s misliocima.
 Aktivisti su praktini, sigurni u sebe, takmiarski raspoloeni i
kompetentni. Odlino rjeavaju probleme i na sebe preuzimaju
najvei rizik i odgovornost. Na drugoj strani mogu biti
arogantni, dominantni, nepovjerljivi, nametljivi, pravi ulini
borci. Ne obaziru se mnogo na potrebe drugih ljudi, nestrpljivi
Aktivista su i loi su sluaoci. Njihov imperativ je pobjeda.
Aktivisti mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako
Osnovne karakteristike: malo uspore i sluaju. Brojanje do 10 prije davanja bilo kakvog
odgovora, prijedloga ili primjedbe je vrlo dobra tehnika. Treba
Lako uspostavljaju da budu otvoreniji i da pokau vei interes za odnose.
komunikaciju s drugima
Orijentirani na zadatke Kada pregovarate sa aktivistom, brzo preite na stvar, nemojte
gubiti njihovo vrijeme, budite fokusirani na rezultat i preskoite
detalje. Pitajte radije nego da predlaete. Oekujte brzo, logino
rjeenje. Imajte u vidu da, ma kako nemogu u pregovorima
bio, za aktivistu je to samo biznis, nita lino.
Aktivisti imaju najvie konikata sa sluaocima.

Mislioci misle da su vrlo mudri. Oni metodino istrauju svaku

mogunost ne ostavljajui ni jedan milimetar neobraen.
Imaju stranu potrebu za injenicama i detaljima i nee se
pomjeriti ukoliko ne analiziraju svaku stvar do u detalje. Oni
trae fer i ekonomino rjeenje za obje strane, i to rade sporo
jer tee perfekciji. Zato u pregovorima mogu biti povueni i
bezosjeajni. Ne vole da preuzimaju rizike.
Jedno po jedno je njihovo pravilo.
Mislilac Mislioci mogu poboljati svoju komunikaciju s drugima ako se
malo ubrzaju, prestanu s beskonanim detaljisanjem, preuzmu
Osnovne karakteristike: vie rizika i pokau malo vie brige za ljude.

Teko uspostavljaju Prije pregovaranja s misliocima, uradite va domai zadatak,

komunikaciju s drugima detaljno i sveobuhvatno istraivanje. U toku pregovaranja
Orijentirani na zadatke slijedite njihov - korak po korak - pristup i pokuajte ih ubijediti
u vae gledite.
Neka vaa diskusija bude funkcionalna i vezana za posao.
Upotreba slikovitih prikaza pomae (mape, grake, i sl.).
Pokaite im kako predloeno rjeenje ima prednosti u pogledu
novca, vremena i resursa. Zapamtite da mislioce motivie
tanost, logika i podaci. Imajte strpljenja za njihovu dugu
analizu.
Mislioci imaju najvie konikata sa stvaraocima.

187
 Karakteristike tekih pregovaraa12
Tenk pokuava da kontrolie proces i da
zavri sve to se zavriti da; ponaanje ovakve
osobe varira od blagog navaljivanja do otvorene
agresivnosti.
U pregovorima sa ovakvom osobom, va cilj
je da uspostavite meusobno potovanje:
- drite se na zemlji;
- prekidajte napade;
- pratite njihove glavne take;
- ciljajte na donju granicu i pucajte;
- uspostavite mir, uz uzajamno potovanje
jer ipak morate raditi zajedno.
Ako pogrijeite, priznajte svoju greku,
iznesite ta ste nauili iz iskustva i recite ta
ete uraditi u budunosti da biste izbjegli
greke.
Sveznalica posjeduje znanje i kompetenciju
po mnogim pitanjima i pokuava da rijei
pregovore na nain koji je unaprijed utvrdio
kao najbolji.
Va cilj je da ga uinite prijemivim za nove
ideje:
- budite spremni i znajte o emu govorite;
- ponavljajte s potovanjem;
- nadovezujte se na njihove ideje i elje;
- predstavite vae miljenje na indirektan
nain;
- preobratite ih u vae mentore.
Prepoznajui njihovu ekspertizu, djelovat
ete manje prijetei.
Granata misli da je niko ne cijeni i ne
uvaava, i njeno buntovniko ponaanje je
teko ignorirati.
Va cilj je da uspostavite kontrolu nad
situacijom:
- pridobijte njihovu panju;
potrudite se da va glas i jezik budu
prijateljski;
- ciljajte na srce i pokaite vau iskrenu
brigu;
- smanjite intenzitet;
- dozvolite period da se smire strasti;
- nemojte im dozvoliti da eksplodiraju!
12
Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine, Podgorica, 2006.
188
Snajper je strateg koji pokuava da
kontrolie ruganjem i poniavanjem.
U pregovorima sa ovakvom osobom va cilj
je da ga razotkrijete:
- zastanite, gledajte, ponovite;
- koristite istrana pitanja: stvarne namjere,
relevantnost;
- koristite tenk strategiju ako je
neophodno;
- predloite civiliziranu budunost.
Uinite da se osjea neprijatno zbog svog
ponaanja.
Onaj to misli da sve zna je specijalista
u pretjerivanju, poluistinama, argonu,
beskorisnim savjetima i davanju miljenja onda
kada to niko ne trai jednom rijeju, takva
osoba je harizmatina i oajniki trai panju.
Va cilj je da njegovim loim idejama date
osnova:
- dajte im malo panje;
- razjasnite detalje;
- predstavite stvari onakvim kakve jesu;
- dajte im pauzu;
- prekinite ciklus;
ljubazna konfrontacija da bi se utvrdile
posljedice negativnog ponaanja;
pohvalite ono to urade kako treba.
Da osoba eli da se sa svima slae, ali moe
vrlo lako preuzeti na sebe vie obaveza nego
to moe da obavi, ne razumijevajui pravu
prirodu zadataka koje preuzima na sebe.
Va cilj je da se obaveu na ono to i stvarno
mogu ostvariti:
- napravite takvu atmosferu da bude sigurno
biti iskren;
- govorite otvoreno i uvaite njihovu
iskrenost;
- pomozite im da naue da planiraju;
- osnaite va odnos s tom osobom;
- omoguite posveenost;
uzmite ih za rije i ponovite ukratko na ta
su se obavezali;
opiite koje mogu biti negativne posljedice.
Moda osoba nije u stanju da izabere
najbolju odluku poto je plae negativne
posljedice svake od moguih odluka.
Va cilj je da im pomognete da naue
misliti odluno:
- utvrdite prihvatljivi stepen rizika;
- identicirajte konikte i razjasnite sva
pitanja;
- koristite sistem donoenja odluka;
- ohrabrite i osigurajte da ispotuju dogovor;
- ojaajte lini odnos.
Ne osoba je orijentirana na zadatke i mora
ih obaviti kako treba izbjegavajui greke.
Ovakva osoba vidi negativno u svima i svemu.
Va cilj je da ih preusmjerite s traenja
greki na rjeavanje problema:
- idite niz rijeku dozvolite im da budu
negativni;
- koristite ih kao resurs i sistem za rana
upozorenja;
- ostavite otvorena vrata nemojte
navaljivati da se odluka odmah donese;
- prepoznajte njihove dobre namjere;
- pokuajte sa suprotnim odgovorima
obrnuta psihologija.
Nita osoba je pasivna i moe biti
usmjerena na zadatke ili na ljude. Ako je
usmjerena na zadatke, onda je perfekcionista
u svijetu u kome nita nije dovoljno dobro.
Ako je usmjerena na ljude, ona se povlai prije
nego to e povrijediti bilo ija osjeanja.
Va cilj je da ubijedite ovu osobu da
razgovara:
- planirajte dovoljno vremena;
- postavljajte otvorena pitanja, uz puno nade
da ete dobiti odgovor;
- budite i duhoviti;
- pogaajte, ako vam nita drugo ne bude
polo za rukom;
- ukaite na budue posljedice, ako se ne
ukljui u pregovore.
Osoba koja se prenemae pati od izraene
nemogunosti da vidi ta bi moglo i ta bi
trebalo biti, ali to nadoknauje mogunou
da vidi ta nije uredu sa onim to je bilo i to
jeste.
Va cilj je da uspostavite savez za
rjeavanje problema:
- sluajte glavne take;
- prekidajte i budite konkretni;
- pomjerite fokus na rjeenja;
- pokaite im budunost;
- povucite crtu govorite o rjeenjima ili
prestanite da govorite na momenat;
189
 Dvanaest faza poteza medijatora

Faza 1: Uspostavljanje veze sa stranama u raspravi

Inicijalni kontakti sa stranama
Izgradnja povjerenja
Promocija dobrih odnosa
Edukacija strana o procesu
Poveanje posveenosti proceduri


Faza 2: Izbor strategije za voenje medijacije
Pomo stranama da procijene razne pristupe upravljanja i rjeavanja konikta
Pomo stranama da izaberu pristup
Koordinacija pristupa stranama


Faza 3: Sakupljanje i analiza bazinih informacija
Sakupljanje i analiza relevantnih podataka o ljudima, dinamici i prirodi konikta
Verikacija tanosti podataka
Minimaliziranje utjecaja netanih i nedostupnih podataka


Faza 4: Dizajniranje detaljnog plana medijacije
Identikacija strategija i posljedinih nezavisnih poteza koji e omoguiti da strane krenu
prema dogovoru
Identikacija ovisnih poteza radi odgovora na specine situacije u specinom sukobu


Faza 5: Izgradnja povjerenja i suradnje
Psiholoki pripremite strane u sukobu da uestvuju u pregovorima o ozbiljnim pitanjima
Izaite na kraj s jakim emocijama
Provjerite shvatanja i minimalizirajte stereotipe
Gradite priznanje legitimnosti strana i pitanja
Gradite povjerenje
Pojasnite komunikaciju


Faza 6: Poetak sesije medijacije
Otvorite pregovore meu stranama
Uspostavite otvoren i pozitivan ton
Utvrdite osnovna pravila i "linije vodilje" u ponaanju
Pomozite stranama u ispoljavanju emocija
Uklonite granice temama i pitanjima za diskusiju
Pomozite stranama u istraivanju obaveza, najupadljivijih pitanja i utjecaja


190
Faza 7: Deniranje pitanja i postavljanje dnevnog reda
Identicirajte iroki krug tema od znaaja za strane
Osigurajte dogovor o pitanjimaa o kojima e se diskutirati
Odredite redoslijed za bavljenje pitanjima


Faza 8: Otkrivanje skrivenih interesa strana u raspravi
Identicirajte substantivne, proceduralne i psiholoke interese strana
Educirajte strane o meusobnim interesima


Faza 9: Stvaranje opcija za dogovor
Razvijte svijest meu stranama o potrebi viestrukih opcija
Spustite predanost do pozicija ili samih alternativa
Generirajte opcije koristei poziciono cjenjkanje ili cjenjkanje zasnovano na interesima


Faza 10: Procjenjivanje opcija za dogovor
Razmotrite interese strana
Procijenite kako se interesi mogu postii na osnovu raspoloivih opcija
Procijenite koliko e biranje opcija odmoi ili doprinijeti


Faza 11: Finalno cjenjkanje
Postignite dogovor ili kroz ubrzano pribliavanje pozicija, nalne "skokove" za "pakovanje"
dogovora, razvoj formule konsenzusa, ili uspostavljanje proceduralnih sredstava da bi se
postigao substantivan dogovor


Faza 12: Postizanje formalnog dogovora
Identicirajte proceduralne korake da operacionalizirate dogovor
Uspostavite procedure evaluacije i nadzora
Formalizirajte dogovor i stvorite mehanizam prisile i obaveze

191
 Medijacijski tim osnovne/srednje kole ______________________________________________

IZVJETAJ O MEDIJACIJI

Imena osoba koje uesvtuju u medijaciji /osoba u koniktu

1. ___________________________________________________________________________

2. ___________________________________________________________________________

Razred:_______________________________________________________________________

Godite: ______________________________________________________________________

Mjesto odravanja medijacije: _____________________________________________________

Do medijacije je dolo:
1. jer su strane u sukobu same zatraile pomo medijacijskog tima
2. jer je medijator uo za konikt i sam ponudio svoju pomo
3. jer su:
a) kolege iz razreda,
b) nastavnik,
c) roditelj,
d) pedagog,
preporuili stranama koje su u koniktu da zatrae pomo medijacijskog tima
4. jer_________________________________________________________________________

Osnovni problem strana u koniktu bio je:

Opis toka medijacije:

Ishod medijacije i dogovor koji je postignut:

Problemi u medijaciji:

Druga zapaanja medijatora:

192
 Obrazac za ocjenu medijatora

Vjetine medijatora 1 2 3 4 5

1. Pokazuje empatiju prema stranama u sukobu

2. Izgrauje povjerenje tokom procesa

3. Pokazuje nepristrasnost

4. Koristi aktivno sluanje

5. Dobro prikuplja informacije

6. Koristi tehnike sumiranja, parafraziranja i dr.

Pomae stranama da razumiju pozicije, potrebe, interese

7.
i dr.

8. Kontrolira proces

9. Kontrolira emocije i omoguava njihovo ventiliranje

10. Koristi pomona sredstva

11. Obrazuje strane u sukobu

12. Koristi izlistavanje to veeg broja moguih rjeenja

13. Pomae stranama da se decentriraju

14. Pomae stranama da pronau najbolje mogue rjeenje

15. Pridrava se etikih standarda

193
 VANO ZA VA RAD U TIMU ZA MEDIJACIJU

est misaonih eira (Edvard de Bono)

De Bono govori o prednosti postojanja razliitih misaonih stilova u timu, a sluei se metodom
raznobojnih eira.

Bijeli eir
Bavi se injenicama i brojevima, neutralan je i objektivan. Ima disciplinirano miljenje, razvijen
osjeaj za direktnost, ne nudi interpretacije.

Crveni eir
To je eir za emocije. Taj misaoni pristup pokriva sve od jednostavnih emocija (strah, nedopadanje)
do onih sloenijih (prosuivanje, intuicija, estetska osjeanja).

uti eir
Rije je o eiru koji pokriva pozitivno i konstruktivno, zainteresirano za dogaanje stvari. U
situacijama i ljudima vidi prednost i vrijednost. Simbolizira optimizam, mogunosti.

Zeleni eir
Simbolizira plodnost, razvoj, kreativno miljenje i vrijednost posijane ideje. Stvara nove
koncepte razbijajui tradicionalne obrasce miljenja. Nosilac ovog eira je koristan u traganju za
alternativama.

Plavi eir
Denira probleme i oblikuje pitanja. Odgovoran je za zakljuke, uvid u cjelinu, vodi rauna o
potovanju pravila.

Crni eir
Identicira greke, prepoznaje stvari koje nose opasnost. Ljudi ne tragaju za dokazima koji su
protivni njihovim miljenjima, ali je ovaj lan neophodan u timu.

eiri se mogu mijenjati, odbacivati, razmjenjivati, vodei rauna da

svako nosi odgovarajui eir u odreenoj fazi projekta, a u ovom
sluaju nenasilnog rjeavanja konikata.

194
PEDESET RIJEI I IZRAZA KOJI OPISUJU OSJEANJA

srean stidljiv
uzbuen smjeran
eljan bespomoan
veseo usamljen
na sedmom nebu nesiguran

tuan zbunjen
potiten zauen
sumoran pometen
oajan rastrojen
plaan umoran

nemiran iznerviran
uzrujan ljut
napet bijesan
zabrinut uznemiren
nespokojan razjaren

miran uplaen
zadovoljan sputan
raspoloen kriv
ponosan stidljiv
oputen posramljen

iznenaen siguran
zabezeknut pouzdan
preplaen pun nade
okiran pun povjerenja
prestravljen

2004 Uionica bez nasilnitva. Dozvoljeno kopiranje za rad u nastavi. Kreativni centar.

195
 BLAENO PONOSNO TUNO LIJEPO

ZABRINUTO ZAHVALNO IRITIRANO ZBUNJENO

SRDITO NESTRPLJIVO ODUEVLJENO KONFUZNO

SRETNO OHRABRENO UPLAENO UZBUENO

DOSADNO IZNENAENO ZNATIELJNO NERVOZNO

196
PROCJENA USPJENOSTI (EVALUACIJA)

Procjena uspjenosti (evaluacija) prati sve faze obuke i iz tri razloga:

- da se utvrde snage i slabosti obuke, metodoloki pristup,

korist za uesnike i opravdanost uloenih sredstava;
- da se rezultati evalucije upotrijebe za planiranje buduih obuka i
njihovo podizanje na vii nivo,
- da se omogui uesnicima stalna mogunost komentarisanja,
prilagoavanja i kontrole spostvenog procesa uenja.

Procjene uspjenosti (evaluacije) mogu se izvoditi tokom radnog dana i na kraju obuke.

Dnevne procjene

Dnevne procjene uspjenosti (evaluacije) moete izvesti:

a) Pitanjima
1. Kako se osjeate?
2. ta Vam se danas svidjelo na obuci?
3. ta Vam se nije svidjelo na obuci?
4. ta biste promijenili na dananoj obuci?
Postavite pitanje jedno po jedno svim uesnicima/cama obuke ukrug i biljeite odgovore.

b) Jednominutnim upitnikom

Za sada, smatram da je ova obuka...... (zaokruiti odgovor 1 (najslabije) do 5 najbolje)

Nezanimljiva 1 2 3 4 5 Zanimljiva

Previe spora 1 2 3 4 5 Previe brza

Previe teka 1 2 3 4 5 Previe laka

Beznaajna 1 2 3 4 5 Znaajna (za mene)

Neorganizirana 1 2 3 4 5 Organizirana

Napeta 1 2 3 4 5 Oputena

Molimo Vas da napiete i kratak komentar kako ovu obuku unaprijediti:

197
 Procjena obuke
Za procjenu cjelokupne obuke moete napraviti kombinaciju predloenih dnevnih procjena, ali i
obavezno imajte provjeru u vidu pitanja i odgovora u formi obrasca.
Naprimjer:

Najloije Najbolje

U kojoj sam mjeri dopunio

1. svoja znanja o vrnjakoj 1 2 3 4 5
medijaciji?

Koliko je ono to sam uo

2. na obuci bitno za moj rad u 1 2 3 4 5
timu za medijaciju?

Koliko e obuka imati

utjecaja na moje stavove
3. 1 2 3 4 5
prema nenaslinom
rjeavanju konikata?

Ocjena kvaliteta prezentacije

4. (predavanja) i radionica 1 2 3 4 5
tokom obuke

Ocjena kvaliteta znanja i

5. vjetina instruktora u radu s 1 2 3 4 5
grupom.

198
KORITENA LITERATURA

1. Kancelarija Njemake agencije za tehniku suradnju (GTZ)

Vrnjaka medijacija od svae slae, autorice teksta: Zorica Triki i Dragana Koruga,
Beograd, 2003.

2. Ranka arenac, Nevenka Pavlii i Bego Begu Pregovaranje i pregovarake vjetine,

Podgorica, 2006.

3. Centar za nenasilnu akciju Sarajevo

Prirunik za treninge iz nenasilne razrade konikata za rad sa odraslima,
Dom tampe, Zenica, 2000.

4. Ranka arenac i Bego Begu Rjeavanje koniktnih situacija,

Monkarton, Podgorica, 2006.

5. Udruga roditelja Korak po korak kola otvorena roditeljima, Zagreb, 2006.

6. Carole Remboldt Educational Leadership September 1998,

(lanak preuzet iz asopisa Dijete, kola, obitelj, broj 8, maj, 2002)

7. Centar za dokumentaciju i edukativnu inovaciju Tuzlanskog kantona

Medijacija posredovanje u koniktu, Tuzla, 2007.

8. Grupa MOST Medijacija posredovanje izmeu strana u sukobu, Beograd, 2000.

9. Alan L. Bin Uionica bez nasilnitva, Kreativni centar, Beograd, 2004.

10. Ladislav Bognar Govor nenasilja, Osijek, 1998.

11. Emir Hadovi Psiholoki aspekti identiteta, Znakovi vremena, broj 6, 1999.

12. Kanadski institut za rjeavanje konikata Postati trea neutralna strana, Ottawa, 1995.

13. Centar za informativnu dekontaminaciju

Lov na vjetice - Progon neistomiljenika, Banja Luka, 2006.

199