godina Glasnik zatite bilja 6/2011.

Mara Bogovi1 mali kapacitet izmjene kationa, to ograni-

struni rad ava njihovu mo oslobaanja ili vezanja
hraniva, te mogu due sauvati svoju struk-
turu. Od anorganskih supstrata najee
Hidroponski uzgoj povrtnih kultura se koristi kamena vuna, perlit, vermiculit i
silikatni pijesak. Kamena vuna je inertni vla-
knasti materijal, mjeavina vulkanskih sti-
Saetak jena, vapnenca i rastaljenog koksa. Kamena
Poveanje zahtjeva trita za povrem izvan sezone utjecalo je na proirenje hidroponske proizvodnje i u vuna je slabo alkalna, inertna i bioloki se ne
Hrvatskoj. Kako bi osigurali kontinuiranu proizvodnju povra tijekom cijele godine, nai domai proizvo- razgrauje. Pri uzgoju na kamenoj vuni bilj-
ai poeli su uvoditi hidroponsku proizvodnju povra. Poznato je da se hidroponska proizvodnja poela Slika 1. Tvtka Ekoprom Belinec kama se neophodna biljna hraniva dodaju
primjenjivati u uvjetima u kojima nije bilo dovoljno obradivog tla ili je obradivo tlo bilo iscrpljeno i nedo- Hidroponski uzgoj rajice na kamenoj vuni iskljuivo putem navodnjavanja. Kamena
voljno plodno ili pak kontaminirano i nepovoljno za uzgoj povra. Hidropon doslovno znai rad vode, ali vuna izraena je u obliku ploa, blokova ili
u praktinom smislu predstavlja tehniku uzgoja biljaka bez supstrata ili s inertnim supstratom kojem su granulirana. Uzgojni blokovi najee se
dodana sva potrebna hraniva. Proizvodnjom povra bez tla nastojalo se izbjei mjesto nastanka bolesti izrauju s rupama za presadnice, i svaki je
i rasta korova, te postii precizna kontrola ishrane bilja. Glavni je cilj hidroponske tehnologije osigurati blok posebno umotan u foliju. Plastenik se
svakoj biljnoj vrsti u odreenoj fazi rasta potrebnu koliinu hraniva i optimalne mikroklimatske uvjete, radi prekriva bijelom ili bijelo-crnom folijom po
postizanja maksimalnih prinosa. tlu, koja osigurava refleksiju svjetla i dobru
Kljune rijei: povre, hidroponska proizvodnja, hraniva, prinosi. higijenu u plasteniku tijekom proizvodnog
ciklusa. Prije poetka uzgoja, omotane ploe
kamene vune se pomou kapaljke dobro
Uvod natope hranjivom otopinom. Na gornjoj
U hidroponskoj su proizvodnji najee zastupljene povrtne vrste: rajica, krastavci, strani ploe kamene vune naprave se otvori
paprika, patlidan, salata i druge vrste lisnatog povra, te razne vrste rezanog cvijea i u koje se umetnu uzgojni blokovi brida 7,5
jagode. Iako se u usporedbi s klasinom proizvodnjom moe rei da su uvjeti u hidropon- cm s ve uzgojenim biljkama. Nakon neko-
skom uzgoju gotovo sterilni, u komercijalnoj proizvodnji pojavljuju se problemi s raznim liko dana korijen iz uzgojnog bloka prora-
bolestima i tetnicima. S hidroponskom tehnologijom i kontrolom proizvodnih uvjeta u ste kroz taj otvor u plou kamene vune. Na
plasteniku postoji mogunost maksimalnog koritenja prostora uz minimalnu potronju ploama kamene vune potrebno je sa strane
vode i gnojiva. napraviti drenani otvor meu postavljenim
biljkama, kako bi se viak hranjive otopine
Hidroponska tehnologija procjeivao u kanalice. Neposredno nakon
Za hidroponsku proizvodnju potrebna su velika poetna ulaganja jer se koristi auto- Slika 2. Tvtka Ekoprom Belinec presaivanja biljke potrebno je ee navod-
matizirana oprema, specijalna gnojiva, visoka kvaliteta supstrata, pa je stoga potrebno Spremnici i mijealica za hraniva njavati. Veliki utjecaj na prinos ima kvaliteta
uzeti u obzir potrebe trita, kvalitetu i cijenu gotovog proizvoda. Izbor uzgojnog medija prirodne vode koja se koristi u sustavu za navodnjavanje, te nain koritenja i raspolaganja
ovisi o klimatskim uvjetima, tipu plastenika i hidroponskoj metodi. Supstrat mora sadr- vodom. Prije nego to se izabere sustav navodnjavanja, obavezno treba provesti analizu
avati dovoljno vode, hraniva i zraka za sustav korijena, ne smije sadravati nikakve tok- vode. Najvei utjecaj na snabdijevanje biljaka hranivima imaju ioni: Na, Cl, Fe, Ca, HCO3 i
sine tvari i mora biti jednostavan za rukovanje. Supstrati za uzgoj mogu biti organski, B. Kod prorauna hraniva potrebno je uzeti u obzir koliine iona Ca, Mg, B, Mn, Zn u vodi.
anorganski i sintetiki supstrati. Organski supstrati (treset, kompost, drveno vlakno, koko- Bikarbonat je alkalne reakcije, te poveava pH vode koja se neutralizira fosfornim i dui-
sovo vlakno) dobro dre vodu, ali mijenjaju fizikalna svojstva. Anorganski supstrati imaju nim kiselinama, uz obavezno kontroliranje ekvivalenta fosfora i duika. Na osnovi analize
vode sastavlja se receptura za hraniva uz obavezno praenje pH i EC vrijednosti. Optima-

1
mag. ing. agr. Mara Bogovi, Hrvatska poljoprivredna komora, JPSS Podruni odjel Varadin,
lan pH gotove hranjive otopine za povrtne vrste u hidroponskom uzgoju kree se od 5,5
mara.bogovic@komora.hr do 6,5, dok su optimalne EC vrijednosti hranjive otopine tijekom vegetacije oko 2,5-3 mS/

12 13
 godina Glasnik zatite bilja 6/2011.

cm. Sustav za navodnjavanje mora opskrbiti ene koliine hraniva, pH i EC, koji se redovno
biljke dovoljnom koliinom vode. Cjelokupni prate provoenjem analiza otopine i prema
se sustav sastoji od sustava za obradu vode, potrebi dodavanjem potrebnih hraniva ili
sustava filtera, sustava za pripremu hraniva kiselina. Dananja moderna proizvodnja
i sustava za distribuciju. Hraniva otopina slui se raunalima koja upravljaju navod-
priprema se u pojedinanim spremnicima njavanjem i vre korekcije prema dnevnoj
ili u specijalnim mijealicama. Spremnici za svjetlosti. Tijekom uzgoja mora se odravati
gnojiva pumpaju tono odreenu koliinu iz zasienost ploa kamene vune na razini od
uskladitene otopine hraniva u glavni vod u 65 do 85%. Dodavanje hraniva ovisi o fazi
svakom ciklusu navodnjavanja. Mijealica za razvoja biljke. Na EC vrijednost utjee stanje
Slika 5. Hidroponski uzgoj paprike na kamenoj
hraniva mijea hraniva iz spremnika za hra- vuni - Gospodarska kola akovec
svjetlosti, temperature i odnos vegetativno-
niva, s vodom u spremnicima za mijeanje, generativnog razvoja biljke. Rajica i paprika
tako da kontrolira vodu nakon pumpanja u najee se uzgajaju u dvostrukim redo-
glavni vod za snabdijevanje. Glavni je para- vima razmaka 40-45 cm meu redovima, na
metar kod vode elektroprovodljivost (EC). sklop od 3 biljke/m. Paprika se moe saditi
Najpogodnija je za sve povrtne kulture voda u kocke po jedna biljka u redu, tako da se na
koja ima EC manji od 0,5 mS/cm. Voda se svakoj biljci ostavljaju po dvije grane. Rajica
mora filtrirati prije navodnjavanja sustavom i paprika se najprije siju u male kocke veli-
kapanja. Regulacija koliine vode prilago- Slika 3. Tvtka Ekoprom Belinec Zatvoreni ine 2,5 x 2,5 x 4 cm, a nakon nicanja premje-
ava se ventilima za kontrolu protoka, ija se sustav, spremnici i UV- sterilizator hranjive taju se u vee blokove brida 7,5 cm, dok se
veliina odreuje prema zahtjevima biljaka otopine sjeme krastavaca koje je krupnije, moe sijati
za vodom u sektoru plastenika. Kod uzgoja Slika 6. Hidroponski uzgoj lisnatog povra ravno u uzgojne blokove kamene vune. Vri-
na kamenoj vuni maksimalna koliina vode iznosi 10 l/m/dnevno s po 200-450 ml/m/ sistem plutajuih kontejnera - Gospodarska jeme proizvodnje sadnica ovisi o biljci, klimi i
sat u tri obroka. Sustav kapanja osigurava dobru distribuciju i manje gubitke hraniva, ako kola akovec godinjem dobu. Za rajicu iznosi oko 40-50
svaka biljka ima svoju kapaljku. Do kapaljki vode razvodnici koji bi uz cijevi i spojnice dana, kod paprike uzgoj traje 30-40 dana,
trebali biti crne boje kako bi sprijeili razvoj algi u sustavu. Cijeli se sustav regulira mjera- a kod krastavaca 21-28 dana. Kod uzgoja
ima vremena, senzorima za svjetlo i tenziometrima. Oni kontroliraju ventile i aktiviraju sitnog lisnatog povra (salata, riga, matovi-
mijealicu za hraniva, koja omoguava navodnjavanje samo jednog sektora plastenika lac i dr.) sjetva se obavlja ravno u polistiren-
u jednom trenutku. Dnevno moe biti 2-3, ali i vie od 30 ciklusa navodnjavanja, ovisno ske ploe s prorezom (punjene perlitom),
o starosti biljke, klimatskim uvjetima i godi- koje se nakon nicanja postavljaju u bazene
njem dobu. Najee navodnjavanje zapoi- s hranjivom otopinom, tzv. sistem plutajuih
nje 1-3 sata nakon izlaska sunca i trebalo bi kontejnera. Sjetva salate glavatice obavlja se
zavriti 2-3 sata prije zalaska sunca. Ako se u male kocke (epove), nakon ega se epovi
biljka u svakom ciklusu navodnjava dovolj- umeu u polistirenske ploe i postavljaju u
nom koliinom vode, onda se oko 20% dre- bazene s hranjivom otopinom. Ekonomski
nira iz sustava u kanalice. Takva drenana isplativa hidroponska proizvodnja povra
otopina (perkolat) moe se ponovo koristiti najee je organizirana u plastenicima/sta-
nakon skupljanja u spremnik i prolaska kroz klenicima dimenzija 100 x 100 m, odnosno
UV-sterilizator. 10.000 m. U plastenike se najee ugrauje
Slika 4. Tvrtka GIS IMPRO Vrbovec Glavna podno grijanje s cijevima, koje se ujedno,
Uzgoj povrtnih kultura upravljaka jedinica s grafikim prikazom Slika 7. Staklenici za hidroponski uzgoj povra s
Za svaku biljnu vrstu postoje preporu- klimatskih uvjeta na raunalu. otvorenim spremnicima Nizozemska

14 15
 godina Glasnik zatite bilja 6/2011.

radi uzgoja na vie etaa, koriste za kretanje platforme prilikom berbe ili zatite. Osim
toga u plastenicima/staklenicima primjenjuje se krovno prozraivanje, sustav za oroava-
nje, zavjese za zasjenjivanje, sustav ventilatora za prozraivanje, te sustav za dodavanje
CO2. Kako bi se smanjio gubitak energije, postavljaju se energetske zavjese koje mogu
utedjeti i do 35% energije. Opraivanje u plastenicima obavlja se pomou bumbara, dok
se napad tetoina spreava primjenom korisnih insekata i biolokih sredstava. Prosjeni
prinosi rajice kreu se u rasponu od 40 do 45 kg/m. Uzgojni ciklus u plastenicima/stakle-
nicima traje 11 mjeseci, broj potrebnih radnika po ha je 5-6 tijekom cijele sezone. Na kraju
proizvodnog ciklusa neophodno je napraviti temeljito ienje i dezinficiranje proizvod-
nog prostora kao i alata koji se koristio u proizvodnji. Nakon toga slijedi sjetva i priprema
presadnica za novi ciklus proizvodnje.

Literatura
Paraikovi, N. (2009.): Ope i specijalno povrarstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek 131-141
Boroi, J., Benko, B., Dumii G., Toth, N., Fabek, S. (2011.): Nove spoznaje o hidroponskom uzgoju povra.
Predavanje sa znanstveno-strunog skupa o hidroponskoj proizvodnji., akovec
Boroi, J., Benko, B., Toth, N., Fabek, S. (2010.-2011.): Projekt Gospodarske kole akovec Agrofutura. Preda-
vanje i radionice o hidroponskoj proizvodnji povra, akovec

www.agronisava.org/projekti/brosura - Pristupljeno 14. studenog 2011.

www.hidroponija.com Hidroponija d.o.o., Pristupljeno 15. studenog 2011.
www.hydroponicsonline.com Pristupljeno 15. studenog 2011.
www.joutube.com/Hydroponic/Letucce - Pristupljeno 18. studenog 2011.
www.krs.hr/events/radionica/hidropon.borosic.pdf - Pristupljeno 18. studenog 2011.
www.poljoberza.net - Pristupljeno 20. studenog 2011.
www.wikipedia.org/wiki/Hydroponics - Pristupljeno 20. studenog 2011.

professional paper estit Boi

Hydroponic vegetable growing i sretna
Summary Nova 2012.
The increase in market demand for off season vegetables has affected the expansion of hydroponic godina
production in Croatia too. In order to ensure a continuous vegetable production all year long, our local
producers have started to introduce a hydroponic vegetable growing. It is known that hydroponic produc-
tion started to be applied in conditions where there was no enough farmland, or farmland was exhausted
and not fertile enough or it was contaminated and inappropriate for vegetable growing. The word hydro-
ponics literally means working water, but in practice it represents a method of plant growing without
substrates or with an inert substrate which was added all the necessary nutrients. Vegetable production
without the soil aimed at avoiding the place of appearing of diseases and weed growth and to achieve a
precise control of plant nutrition. The main goal of hydroponic technology is to ensure a necessary quan-
tity of nutrients and optimum microclimatic conditions to each plant species in a certain growth stage in
order to achieve maximum yield.
Key words: vegetables, hydroponic production, nutrients, yield

16 17