Professional Documents
Culture Documents
Lokacija Termoelektrana Na Fosilna Goriva I Nuklearnih Elektrana
Lokacija Termoelektrana Na Fosilna Goriva I Nuklearnih Elektrana
NUKLEARNIH ELEKTRANA
Tuzla, 2016
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Saetak
Donoenje odluke o lokaciji za budue TEP predstavlja jednu od najbitnijih poslovnih odluka
potencijalnog investitora. U okviru rada dat je prikaz algoritma faznog postupka izbora
lokacije TEP na ugalj i NE. Realizacijom prve faze odreuju se eliminacioni kriterijumi za
izbor lokacije, proizali iz zakonske legislative, primjene domae i svjetske prakse, te
tehniko-tehnolokih zahtjeva samog energetskog objekta. Pri tome se odbacuju podruja koja
su neprihvatljiva po barem jednom eliminacionom kriterijumu. Preostale potencijalne lokacije
u irem podruju idu u dalje dodatno vrednovanje i meusobno poreenje. Pravila za
vrednovanje potencijalnih mikrolokacija, koja trebaju biti unaprijed definisana, predstavljaju
kriterijume za poreenje, a obino se daju u formi zahtjeva za postizanje unaprijed
definisanog cilja. Dati razliiti kriterijumi mogu biti i meusobno suprostavljeni, pa je
potrebno za vrednovanje alternativa raspolagati i metodom kojom bi se omoguila njihova
simultana obrada. Proces ininjerske optimizacije predstavlja sistemsko traenje optimalnog
rjeenja zadatog ininjerskog problema uzimajui u obzir definisane kriterijume optimalnosti,
a u uslovima zadovoljavanja zadatih ogranienja. Optimalno rjeenje mora biti i energetski
efikasno.
2
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Sadraj
Saetak ....................................................................................................................................... 2
1. UVOD ................................................................................................................................. 4
2. O TERMOENERGETSKIM POSTROJENJIMA ZA PROIZVODNJU ENERGIJE ....... 5
3. IZBORA LOKACIJE NOVIH TERMOENERGETSKIH POSTROJENJA...................... 8
4. ENERGETSKA EFIKASNOST I LOKACIJA TEP ........................................................ 12
5. MODELI ODLUIVANJA I FAZE REALIZACIJE ZA IZBOR LOKACIJE ............... 13
5.1 Faze rjeavanja problema .......................................................................................... 15
5.2 Dimenzija problema i preliminarne teine grupa kriterijuma za vrednovanje .......... 15
5.3 Definisanje i usaglaavanje teina kriterija i tipova preferencije za svaki pojedinani
kriterijum .............................................................................................................................. 16
5.4 Usaglaavanje teina kriterija za poreenje mikrolokacija TEP ............................... 17
6. IZBOR LOKACIJE ZA NUKLEARNU ELEKTRANU ................................................. 21
7. OSNOVNE FAZE U PROCESU IZBORA LOKACIJE .................................................. 22
7.1 Pregled mikrolokacija (faza I) ................................................................................... 22
7.2 Demonstriranje prikladnosti preferentne mikrolokacije (faza II) .............................. 24
8. PARAMETARi ZA VREDNOVANJE I USPOREDBU MIKROLOKACIJA ............... 25
9. METODE ZA VREDNOVANJE LOKACIJA ................................................................. 27
9.1 Metoda eliminacijskih kriterija ( "Yes - No" Categorization, Exclusionary
Screening)............................................................................................................................. 27
9.2 Metoda sumiranja vaganih vrijednosti ...................................................................... 28
10. PRIMJER ELIMINACIJSKIH KRITERIJA ................................................................ 29
11. ZAKLJUAK ............................................................................................................... 32
LITERATURA ......................................................................................................................... 33
POPIS ....................................................................................................................................... 34
OZNAKA I SIMBOLA ........................................................................................................ 34
SKRAENICA .................................................................................................................... 34
TABELA .............................................................................................................................. 35
SLIKA .................................................................................................................................. 35
3
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
1. UVOD
Donoenje odluke o lokaciji za budue TEP predstavlja jednu od najbitnijih poslovnih odluka
potencijalnog investitora. U procesu izbora prihvatljivih potencijalnih mikrolokacija za TEP u
okviru odabrane makrolokacije neophodno je primjeniti odreeni postupak, koji e biti
uniforman u svim svojim aspektima. U okviru rada dat je prikaz algoritma faznog postupka
izbora lokacije TEP na ugalj. Realizacijom prve faze odreuju se eliminacioni kriterijumi za
izbor lokacije, proizali iz zakonske legislative, primjene domae i svjetske prakse, te
tehniko-tehnolokih zahtjeva samog energetskog objekta, i valorizuje iri prostor. Pri tome se
odbacuju podruja koja su neprihvatljiva po barem jednom eliminacionom kriterijumu.
Preostale potencijalne lokacije u irem podruju idu u dalje dodatno vrednovanje i meusobno
poreenje. Pravila za vrednovanje potencijalnih mikrolokacija, koja trebaju biti unaprijed
definisana, predstavljaju kriterijume za poreenje, a obino se daju u formi zahtjeva za
postizanje unaprijed definisanog cilja. Dati razliiti kriterijumi mogu biti i meusobno
suprostavljeni, pa je potrebno za vrednovanje alternativa raspolagati i metodom kojom bi se
omoguila njihova simultana obrada. Proces ininjerske optimizacije predstavlja sistemsko
traenje optimalnog rjeenja zadatog ininjerskog problema uzimajui u obzir definisane
kriterijume optimalnosti, a u uslovima zadovoljavanja zadatih ogranienja. Optimalno rjeenje
mora biti i energetski efikasno.
4
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
2. O TERMOENERGETSKIM POSTROJENJIMA ZA
PROIZVODNJU ENERGIJE
Klasina termoenergetska postrojenja za svoj pogon koriste fosilna ili nuklearna goriva, koja
dobijenu unutranju energiju goriva u tehnolokom procesu sagorijevanja pretvaraju u
elektrinu energiju (kondenzacione elektrane, slika 2.1), energiju toplote (toplane) ili
elektrinu i toplotnu energiju (termoelektrane-toplane, nuklearne toplane-elektrane i sl.).
Princip rada kondenzacione termoelektrane na ugalj kao gorivo prikazan je na slici 2.2.
Kombinovana proizvodnja elektrine i toplotne energije (esto i tehnoloke pare) posljedica je
elje za to veim iskorienjem goriva i utede u investicijama u odnosu na realizaciju
pojedinanih postrojenja, koja se koriste samo za proizvodnju elektrine odnosno toplotne
energije. Pri tome je, pored snabdijevanja elektrinom energijom, neophodno u potpunosti
pokriti zahtjeve konzuma (urbane sredine, industrijske zone, poljoprivreda) za toplotnom
energijom i tehnolokom parom. Najee se kombinovana ili spregnuta proizvodnja
elektrine i toplotne energije (SPETE) realizuje u postojenjima termoelektrana-toplana (TE-
TO). Turbine za kombinovanu proizvodnju elektrine i toplotne energije rade paralelno u dva
energetska sistema - elektroenergetskom sistemu (EES) i toplotno energetskom sistemu
(TES). Pri tome, ovi sistemi imaju svoje tehnoloke karakteristike i specifinosti, iz kojih
dalje proistiu odreeni tehnoloki uslovi i zahtjevi koje parne turbine moraju zadovoljiti.
Korienjem glavnih karakteristika elektroenergetskog sistema (godinji dijagram trajanja
optereenja, dnevni dijagram elektrinog optereenja), definiu se glavni zahtjevi u
tehnolokom pogledu (maksimalna elektrina snaga, elektrina snaga pri tehnikom
minimumu, dijapazon promjene elektrine snage, brzina (vrijeme) starta iz vrelog, toplog i
hladnog stanja, gradijentna brzina promjene elektrine snage i skokovita (nagla) brzina
promjene lektrine snage) i tehniko-ekonomskom pogledu (specifina potronja toplote
postrojenja, potronja toplote pri startu iz vrelog, toplog i hladnog stanja), koje je neophodno
zadovoljiti.
5
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Toplotnoenergetski sistem u principu predstavlja sistem urbanih potroaa energije ili sistem
industrijskih potroaa toplote. Karakterie ga takoe dijagram trajanja optereenja ili dnevni
dijagram optereenja. Kod sistema industrijskih potroaa, optreenje se vrlo malo mijenja
tokom vremena (u najveem periodu je blizu maksimalnog optereenja). Zavisno od vrste
industrijskih potroaa, trajanje ovih optereenja ide od 8760 (8784) radnih sati (postrojenja
bazne hemije), pa sve do 2500 radnih sati (postrojenja procesne industrije). Sistem urbanih
potroaa toplote obuhvata potroae toplote za grijanje prostorija i potroae sanitarne tople
vode.
Slika 2.2. Princip rada konvencionalne termoelektrane na ugalj kao gorivo i kotlom za
sagorijevanje u atmosferski cirkuliuem fluidizovanom sloju
Najee su svi oni (moe i samo jedan) povezani na sistem daljinskog snabdijevanja
toplotnom energijom. Potronja toplote za grijanje zavisi od temperature okoline (maksimum
u najhladnijim zimskim mjesecima, nula izvan grejnog perioda). Potronja toplote za
sanitarne potrebe je najee stalna tokom godine, sa malim i neznatnim promjenama (zavisno
od broja korisnika, standarda i njihove navike). Ukupno trajanje optereenja sistema
daljinskog grijanja zavisi od klimatskih uslova i obima uea pojedinih vrsta potroaa
toplotne energije.
Polazei od karakteristika toplotnoenergetskih sistema, definiu se glavni tehniki i tehnoloki
zahtjevi, koje koriena parna turbina u sastavu SPETE postrojenja (postrojenja za spregnutu
proizvodnju elektrine i toplotne energije) treba da zadovolji. Pored ve navedenih,
toplotnoenergetski sistem treba da zadovolji: zahtjeve za toplotnom snagom turbine i
specifinom potronjom toplote pri maksimalnoj toplotnoj snazi, specifino smanjenje
elektrine snage pri maksimalnoj toplotnoj snazi (toplifikacioni reim rada), potronju toplote
pri startu postrojenja iz vrelog, toplog i hladnog stanja, dijapazon regulacije pritisaka za
svakog od potroaa, najmanju elektrinu snagu pri maksimalnoj ili nominalnoj
toplotnoj snazi, kao i maksimalnu elektrinu snagu pri isto kondenzacionom reimu rada.
Najbri porast jedininih snaga parnih kondenzacionih turbina biljei se poetkom pedesetih
do polovine sedamdesetih godina prolog vijeka, kada pod uticajem prve energetske krize
dolazi do njegovog znaajnijeg usporavanja. Istovremeno, biljei se rast jedininih snaga
6
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
7
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Donoenje odluke o lokaciji za budue TEP predstavlja jednu od najbitnijih poslovnih odluka
vezanih za cjelokupan postupak koji prati najranije etape njihovog ivotnog ciklusa -
pripremu za projektovanje, proces projektovanja i izgradnje, pa sve do putanja u rad i
njihovog probnog pogona. U procesu valorizacije i izbora prihvatljivih potencijalnih
mikrolokacija za TEP u okviru odabrane makrolokacije neophodno je primjeniti odreeni
postupak, koji e biti uniforman u svim svojim aspektima. Da bi se ovakav cilj i ostvario
neophodno je definisati opte kriterijume za izbor i meusobno poreenje izabranih
mikrolokacija u okviru ranije utvrene makrolokacije pomou primjene metode
viekriterijalne optimizacije. Proces donoenja odluke o lokaciji usko je determinisan sa
donoenjem drugih odluka, od kojih su posebno bitne definisanje namjene TEP (proizvodnja
samo elektrine ili elektrine i toplotne energije) i izbor sirovinske baze kod TEP. Algoritam
postupka izbora lokacije dat je na slici 3.1. Pristupanje ozbiljnijoj izradi projektnog zadatka i
potrebne (zakonom propisane) projektne dokumentacije zahtijeva prethodno definisanu
ulaznu bazu podataka. Eventualne potrebne dodatne podloge, ostala projektna i druga
dokumentacija, kao i druge informacije od vanosti za izradu dalje projektne dokumentacije
definiu se nakon obavljenih preliminarnih analiza i tokom postupka postepene izrade
dokumentacije (nii nivo projektne dokumentacije determinie obim i sadraj istranih radnji
potrebnih za naredni vii nivo dokumentacije). U sluaju neraspoloivosti nekih od podloga,
investitor i projektant zajedno ocjenjuju uticaj neraspoloivosti podloge na oekivane
rezultate i dinamiku izrade dokumentacije, rizik i nain prevazilaenja problema. Izbor
lokacije termoelektrane prvenstveno zavisi od snabdijevanja i raspoloivih koliina goriva i
vode, dok izbor lokacije toplane ili energane podreen je prvenstveno potroaima koje treba
snabdijevati sa toplotnom energijom. U okviru Faze 1 odreuju se eliminacioni kriterijumi za
izbor lokacije, proizali iz zakonske legislative, primjene domae i svjetske prakse, te
tehniko-tehnolokih zahtjeva samog energetskog objekta, i valorizuje iri prostor, pri emu
se odbacuju podruja koja su neprihvatljiva po barem jednom eliminacionom kriterijumu.
Glavni cilj realizacije ove faze je da se eliminie to vei dio podruja od interesa i
pojednostavi proces traenja i vrednovanja potencijalnih mikrolokacija u okviru ire
makrolokacije. U sluaju da na stadiju razrade i projektovanja ne postoje dovoljno dobri
kvalitetni i pouzdani podaci za primjenu eliminacionih kriterijuma za izbor mikrolokacija isti
se ne koriste, uz obavezu njihove realizacije po sprovedenim dodatnim terenskim
istraivanjima. Cilj je spreavanje nepovratnog odbacivanja potencijalno dobrih, ali dovoljno
neistraenih, lokacija, dok eventualni prolazak loih lokacija u sljedeu fazu istraivanja
sigurno e biti otkriven i sankcionisan u daljim fazama postupka izbor lokacije
primjenom viekriterijalnih metoda odluivanja.
U okviru Tabele 3.1 dat je pregled eliminacionih kriterijuma za potrebe izbora lokacije TEP
na ugalj i gas. Po realizaciji ove faze odreuju se potencijalne lokacije u irem podruju koje
nije eliminisano, tzv. globalno vrednovanje ("Site Screening"). Lokacije koje ostanu nakon
Faze 2 neophodno je dodatno vrednovati i najee i porediti, s ciljem njihovog rangiranja
8
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
9
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Tabela 3.2. Prikaz kriterijuma za poreenje kod izbora lokacija TEP na ugalj/gas/mazut
10
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
11
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Ciljevi se postavljaju za cjelokupnu potronju energije, kao i za svaki sektor moraju biti
SMART (specifini, mjerljivi, ambiciozni, realistini i ostvarivi u odreenom vremenu). Na
osnovu rezultata analize trita definiu se podsticajne mjere i uspostavlja prihvatljiva teorija
o nainima na koje e instrumenti politike dovesti do ostvarenja ciljeva, odnosno utvruju se
naini na koje e upravo odreeni instrument dovesti do ekonomski isplativih poboljanja
energetske efikasnosti (pristup poznat kao ex ante evaluacija).
12
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Pri tome se posmatra konaan skup alternativa (odluka, akcija, potencijalnih rjeenja) Ai A
(taj broj u praksi najee ne prelazi 4), gdje se svaka od alternativa opisuje sa vie
kriterijuma (atributa, pokazatelja) PKj PK. Za konkretni sluaj izbora lokacije TEP
alternative i kriterijumi se ureuju u matrinom obliku. Svaki od tih kriterijuma je ili
maksimizacionog (max) ili minimizacionog (min) tipa, dok je sa xij data vrijednost i-te
alternative prema j-tom kriterijumu i sa Wj teinom kriterijuma (ocjena njegove vanosti).
13
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
AHP predstavlja pogodan i veoma prilagodljiv sistem za podrku odluivanju kod razliitih
problema pri varijantnom odluivanju sa vie kriterijuma, a koji sa druge strane se realizuje
kao softver za PC platforme sa kompletnom tehnikom podrkom u oblasti viekriterijumskog
odluivanja. Kod rjeavanja nekih problema moe se pojaviti odreena nesigurnost u
odluivanju, pa se koristi tzv. Fuzzy viekriterijalno odluivanje. Ta nesigurnost moe biti
uzrokovana na dva naina: prvi nain, za sluaj kada donosilac odluke nije 100% siguran pri
donoenju neke subjektivne procjene, a naziva se nesigurnost subjektivne prosudbe, i drugi,
kada informacije o nekim kriterijima nisu potpune ili nisu dostupne uopte, a naziva se
nesigurnost zbog nedostatka podataka ili nepotpunih informacija.
15
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
16
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
koji je delimino prilagoen u cilju primene grupnog odluivanja u sluaju grupe sa razliitim
znaajima dodeljenim uesnicima grupe. Postupci za odreivanje teina kriterijuma obino ne
predstavljaju sastavni dio metoda viekriterijumskog odluivanja. Metode za grupno
ocjenjivanje predstavljaju metode pomou kojih se u viekriterijalnim problemima odreuju
vanosti kriterija, ija je osnovna prednost nad individualnim miljenjem iri spektar
informacija, strunost i iskustvo u analizi. Meutim, postoje i problemi kao to su utroak
vremena, dominacija pojedinih autoritativnih osoba ili sposobnost uvjeravanja nekog lana
grupe, koja moe odvesti diskusiju u nebitnom smjeru.U literaturi se razmatra vie naina za
odreivanje teina kriterijuma, meu kojima izdvajamo postupak poreenja po parovima,
metodu rangiranja, metodu ocjenjivanja, sukcesivno poreenje, Entropy i Delphi metodu.
17
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
nivoa tetnih uticaja. Metode koje se koriste za usporeivanje i rangiranje alternativa na bazi
ulaznih podataka za odluivanje moraju uzeti u obzir prednosti koje neka alternativa ima u
odnosu na ostale i izvriti poreenje prednosti s njezinim nedostacima. Ukoliko kriteriji imaju
razliite vanosti, treba uzeti u obzir i njihove teine. Metode koje se mogu upotrebiti u ovoj
situaciji zasnivaju se na odreenim pretpostavkama koje se matematiki karakteriziraju.
Zavisno od teine i sloenosti datog modela neophodno je poznavati odgovarajuu
matematiku teoriju da bi se on rijeio. Postupkom za raunanje teina kriterija i prioriteta
alternativa iz poreenja u parovima raunaju se prioriteti alternativa i teine kriterija, ije
vrijednosti u najveoj mjeri zadovoljavaju uslove zadate meusobnim odnosima i ija ukupna
suma je jednaka jedinici. U okviru prvog koraka formira se matrica (tablica) odnosa prioriteta
(teina). U i-tom redu i j-toj koloni te matrice nalazi se vrijednost procijenjenog odnosa
prioriteta alternativa. Ukoliko se daju procjene relativnih vanosti kriterija, onda je to
vrijednost odnosa njihovih teina. Izraunate vrijednosti odgovaraju teinama kriterija,
odnosno prioritetima kriterijuma kod ocjene alternativa. Ovaj postupak u sluaju
konzistentnih procjena odnosa veliina daje njihove tane vrijednosti. Kao kontrola, u
procjeni vrijednosti odnosa teina kriterija i vanosti alternativa pomae nam Saaty-eva skala.
Po oba koncepta (teinski i koeficijenti iz Saaty-eve skale) daje prednost za tri kriterija kod
vrednovanja potencijalnih lokacija za TEP na ugalj: PK4 ekonomsko-finansijski uslovi,
PK5 - ekoloki uslovi i uslovi odrivog razvoja i PK3 sigurnosno-bezbjedonosni pokazatelji
(pouzdanost, odravanje i rizik). Rezultat prethodnog izbora je i usvojen kao optimalan i
primijenjen u procesu dalje izrade projektnog rjeenja TE Stanari instalisane snage 300 MW,
slika 5.2. Za kombinovane parnogasne elektrane najee se koriste sljedei kriteriji: uslovi
ivotne sredine na licu mjesta, kvaliteta vazduha posebno, troak proizvodnje elektrine i
toplotne energije, socioekonomski problemi, blizina dostupnih dalekovoda, razmatranja
transportnog sistema, dostupnost goriva, voda i kanalizacija potrebe, prevoz, dostupnost
nekretnine.
18
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
pravni odnosi, odnosno otkup zemljita koje je bilo u vlasnitvu fizikih lica. Dio parcela ini
i zemljite koje predstavlja vlasniki udio ZP RiTE Ugljevik. Za potrebe izgradnje novog
bloka termoelektrane Ugljevik 3, na prostoru ueg obuhvata bie zauzeto zemljite za
izgradnju stambenog dijela, tj. kampusa za smjetaj radnog osoblja koje e biti angaovano na
izgradnji predmetnog postrojenja, slika 5.3.
Slika 5.3. Satelitski snimak i situacioni pregled sa prikazom prostora, predvienog za blokove
TE Ugljevik III i TE Gacko II
Projektna rjeenja eksploatacije uglja u Gatakom ugljenom basenu treba posmatrati kroz
vaea projektna reenja za PK "Graanica", sa aspekta razvoja idejnih rjeenja za novu TE
"Gacko 2". U procesu valorizacije i izbora prihvatljivih potencijalnih mikrolokacija za TE
"Gacko 2" primijenjen je slian postupak kao i za TE Ugljevik 3. S obzirom da je
makrolokacija i mikrolokacija novih energetskih kapaciteta definisana u dokumentaciji
Rudnika i TE Gacko 1, glavni pogonski objekat (GPO) druge faze TE Gacko projektovan je
na prostoru koji se naslanja na GPO postojee TE Gacko 1 u pravcu zapada. Lokacija je
19
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
20
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Ako bilo koja karakteristika lokacije moe dovesti do znaajne vjerojatnosti pojave nekog
dogaaja protiv ijih posljedica se elektrana, na sadanjem stupnju tehnologije, ne moe
adekvatno zatititi, te ako su karakteristike lokacije takve da bi utjecaj na ljude ilii okoli
elektrane bio iznad posebno propisanih granica tada se dana lokacija mora odbaciti kao
neprihvatljiva. Kriteriji po kojima se odreuje da li je neka lokacija prihvatljiva ili ne su tzv.
eliminacijski kriteriji . Neki od eliminacijskih kriterija propisuju se u zakonu, neki su manje
ili vie rezultat prakse u pojedinoj zemlji, a neki mogu ovisiti i o tehnolokim
karakteristikama i tipu elektrane koja je u pitanju. Osim karakteristika lokacije koje definiraju
vanjski utjecaj na elektranu odnosno utjecaj elektrane na okolinu ne mogu se mimoii u
procesu izbora lokacije ni karakteristike vezane uz ekonomsku stranu izgradnje i eksploatacije
elektrane. Meu takve karakteristike spadaju npr. Poloaj lokacije u odnosu na centre
potronje elektrine energije, trokovi prikljuenja na visokonaponsku mreu, nain disipacije
otpadne topline i si. Neke od ovih karakteristika mogu biti tako nepovoljne da se apriori moe
tvrditi da na danoj lokaciji s ekonomskotehnikog aspekta nije racionalna izgradnja nuklearne
elektrane. Tako se i jedan dio eliminacijskih kriterija obino formira na osnovi ekonomsko-
tehnikih parametara, pa lokacija moe biti eliminirana ak i ako nudi velike pogodnosti s
obzirom na sigurnosne karakteristike.
21
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Proces izbora lokacije za nuklearnu elektranu odvija se u pravilu u nekoliko faza. To nije
egzaktan proces, ve bitno ovisi o opim karakteristikama podruja obrade i o kvaliteti i
opsegu podataka koji su u danom trenutku na raspolaganju. Njegove glavne karakteristike su
racionalnost (ne traim u danom trenutku vie podataka nego ih trebam), kompleksnost (svi
parametri treba da budu barem jednom analizirani) i konservativnost (prednost
deterministikom pristupu i inenjerskoj prosudbi u odnosu na probabilistiki pristup i
matematike analize), barem ako se radi o poetnom periodu kad se obrauje iroko podruje
i vei broj lokacija a nedostaju pouzdani i detaljni podaci.
Trea faza zavrava dozvolom za rad elektrane i svodi se uglavnom na monitoring i dopunu
podataka. Najznaajnija s gledita izbora lokacije je I faza pa e njoj i biti najvie reeno.
Bez obzira to je proces izbora lokacije podijeljen u faze njegova osnovna karakteristika je
kontinuitet obrade. Pojedini parametri i karakteristike obrauju se kroz vie faza, ali na
razliitim nivoima. Na taj nain prua se vrlo korisna mogunost da se u svakoj fazi napravi i
revizija zakljuaka prethodne faze ime se znaajno podie kvaliteta obrade i uvruje nivo
povjerenja u krajnji rezultat.
22
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
ekstremnih vanjskih efekata koji mogu utjecati na elektranu (npr. karakteristike seizminosti,
mogunost plavljenja, opasnost od pada aviona ili eksplozije raznog porijekla). Opseg
podataka kao i kompletnost i kompliciranost samog procesa postepeno raste kako se
pribliava kraj postavljenog zadatka, a taj je odreivanje preferentnih mikrolokacija. to se
tie izbora metodologije u pojedinoj fazi, kao i njene kompleksnosti vrijedi obino slijedee:
Rezultat regionalne obrade je opis terena unutar dijela podruja od interesa koje nije odbaeno
primjenom eliminacijskih kriterija. Unutar tog podruja mikrolokacije povrine nekoliko
kvadratnih kilometara identificiraju se kao potencijalne mikrolokacije. Njihova povrina moe
biti neto vea nego je potrebno za danu nuklearnu elektranu tako da se za vrijeme kasnijih
faza u procesu lociranja moe stvarna lokacije akomodirati u danom prostoru bez tekoa.
Kao krajnji rezultat u ovoj fazi identificirat: e se vei broj potencijalnih mikrolokacija
(obino desetak ili vie).
23
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
A) Dozvola za lokaciju
B) Dozvola za gradnju
- Za dozvolu za lokaciju
- Za dozvolu za gradnju
24
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
1. Ekskluzivna udaljenost
2. Zona niske naseljenosti odnosno zona evakuacije
3. Podaci o naseljenosti i obrada podataka
4. Meteoroloki podaci s oblinjih meteorolokih stanica
5. Meteoroloki program na lokaciji
6. Ekstremne meteoroloke pojave
7. Procjena disperzijskih karakteristika atmosfere
8. Vanjske ekstremne pojave vezane uz ljudsku aktivnost
9. Projektni poplavni val
10. Zatita elektrane od plavi jenja
11. Karakteristike lokacije s obzirom na izbor i osiguranje posljednjeg ponora topline
12. Disperzijske karakteristike vodotoka
13. Karakteristike podzemne vode (disperzijske i sorpcijske)
14. Meusobni utjecaj temelja elektrane i sistema podzemne vode
15. Povijesni poosci o potresima
16. Instrumentalno evidentirani podaci o potresima
17. Regionalne i lokalne geoloke informacije
18. Identifikacija seizmotektonskih provincija
19. Veza potresa sa seizmiki aktivnim strukturama i seumotektonskim provincijama
20. Odreivanje karakteristinih potresa na lokaciji (Si i S2)
21. Definiranje konstrukcijske osnove za karakteristina potresna gibanja (S1 i S2)
odreivanje spektara odziva
22. Istraivanje povrinskih rasjeda
23. Likvefakcija
24. Stabilnost tla na lokaciji i mogunost temeljenja objekata
25. Nain upotrebe povrinskih i podzemnih voda u podruju lokacije i okoline
26. Kvaliteta povrinskih i podzemnih voda
27. Opis koritenja terena na lokaciji u okolini i u iroj regiji
28. Ekoloke karakteristike kopnenih ivotnih zajednica
29. Ekoloke karakteristike vodnih ivotnih zajednica
30. Socijalno-ekonomska karakteristike ireg podruja
31. Potrebe elektrane za vodom
32. Utjecaj izgradnje elektrane na ekosisteme vode i kopna
33. Utjecaj izgradnje i pogona elektrane na koritenje terena
25
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Razumljivo je da, ovisno o karakteristikama podruja od interesa neke teme mogu biti
dodane, a neke oduzete, a moe varirati i nivo obrade pa e na jednom podruju vea panja
biti poklonjena npr. seizmikim aspektima, na drugim mogunosti plavljenja, a na treem npr.
problemima vezanim uz temeljenje. U pravilu, to su lokacije kvalitetnije, potreban je nii
opseg i nivo istranih radova.
26
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
- Leksikografski pristup koji primijenjuje jedan po jedan eliminacijski kriterij dok se broj
moguih lokaliteta ne svede na razumnu mjeru
Ovaj drugi pristup je praktiniji i koristi se i u naoj praksi. Obino se postupak inicira
primjenom kriterija koji mogu eliminirati najvea podruja, U prvom koraku, pri regionalnoj
analizi i odreivanju potencijalnih mikrolokacija primjena svega nekoliko eliminacijskih
kriterija moe biti u veini sluajeva dostatna. Kritina pretpostavka ove metode je da
usvojeni eliminacijski kriteriji treba stvarno da budu takvi, odnosno nedostatak lokacije po
barem jednom eliminacijskom kriteriju ne smije se kompenzirati visokom kvalitetom lokacije
u odnosu na druge kriterije koji nisu eliminacijski. U tome je i nedostatak metode. Ako su
eliminacijski kriterij i prestrogi ili loe odabrani moe se dogoditi da objektivno dobra
lokacija ve na samom startu bude odbaena. Zbog toga je potrebno pokloniti veliku panju
eliminacijskim kriterijima . U redu treba respektirati zahtjeve regulative kao npr. u odnosu na
gustou naseljenosti, blizinu aktivnih rasjeda, specijalna podruja zatite prirode i si. S druge
strane, udaljenost do izvora vode, trokovi pristupnih cesta, trokovi prikljuenja na
elektroenergetsku mreu i si. primjeri su parametara koji u pravilu ne bi smjeli biti
eliminacijski. Metoda eliminacijskih kriterija nije egzaktna niti daje konane rezultate, njena
primarna uloga je smanjivanje broja razmatranih lokaliteta ,zbog toga strogost eliminacijskih
kriterija ovisi i o podruju od interesa. Ako unutar podruja od interesa postoji vrlo mnogo
potencijalnih lokaliteta potrebno je primijeniti otrije eliminacijske kriterije nego u suprotnom
sluaju. Ova metoda ne daje nikakvu mogunost za vrednovanje prihvaenih lokacija, zbog
toga se ona i koristi kao prvi korak i kombinira se s nekom od metoda koje mogu dati
kvantitativne pokazatelje.
27
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
= =1 ()
gdje je:
Bez obzira to procedura po ovoi metodi izgleda vrlo jednostavna za ispravnu, primjenu
potrebno je voditi raune o nekim bitnim pretpostavkama koje treba da budu ispunjene pri
odreivanju teinskih faktora za pojedine parametre, pri odreivanju funkcija vrijednosti i u
odnosu na ovisnost izmeu pojedinih parametara. Treba nastojati formirati teinske faktore na
racionalnoj osnovi.
28
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
III Gustoa stanovnitva unutar bilo kojeg radijusa do 20 km od reaktora ne smije biti iznad
200 st/km2 ( na dn poetka rada elektrane), odnosno ne smije biti vea od 400 st/km2 u
vrijeme rada elektrane
29
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
Dc>D0c+k1*
Dc>D0p+k1*k2*
D0c, D0p, k1, k2, - konstante ovisne o veliini mjesta, daju se u donjoj tablici
vrijedi slijedee:
b/ Stabilnost atmosfere F prema klasifikaciji Pasquill postoji u vie od 20% situacija (na bazi
satnih vrijednosti) u takvom sektoru
30
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
XII Kod lokacije uz more gdje se za potrebe hlaenja koristi morska voda potreban je
kontinuirani izvor slatke vode s dnevnim prosjenim dotokom od 20 m3/h (za 1000 MW)
XIV Ukoliko se hlaenje obavlja preko umjetnog ili prirodnog jezera treba biti:
XVI Lokacija za nuklearnu elektranu 2x1000 MW mora imati povrinu od barem 0,2 km2 s
nagibom terena na veim od 20% i da ne lei na vie od 30 metara iznad prosjenog nivoa
vode ako se koristi protono hlaenje
XVII Lokacija ne zadovoljava ukoliko tehniki nije mogue izvesti transport vangabaritne i
teke opreme
Naravno, nitko ne moe tvrditi, da je lokacija pogodna za nuklearnu elektranu ako udovoljava
navedenim elirninacijskim kriterijima. Postoje i dodatni zahtjevi koji mogu eliminirati
pojedinu lokaciju, ali oni se uglavnom ne mogu generalno dati i konkretizirati. Meutim, ako
lokacija ne udovoljava nekom d gornjih kriterija mogu se kod dokazivanja njene podobnosti
oekivati manje ili vee komplikacije koje e takav napor moda initi neracionalnim.
31
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
11. ZAKLJUAK
Osnovni cilj rada bio je analiza mogunosti i izrade matematikog modela primjene
modifikovane viekriterijumske metode za odreivanje prioriteta izmeu pojedinih alternativa
realizacije izbora optimalne mikrolokacije u ve zadatim okvirima (definisana
makrolokacija), u situaciji odluivanja gde uestvuje vei broj donosilaca odluke razliite
specijalnosti, uz osiguranje energetski efikasnog i odrivog rjeenja.
Postupak izbora lokacije TEP, do unoenja preferentnih lokacija u prostorni plan neke zemlje
ili npr. entiteta u BiH, sastoji se od dvije faze: faza globalnog vrednovanja
dravnog/entitetskog teritorija prema eliminacijskim kriterijumima i faze meusobnog
poreenja na taj nain utvrenih potencijalnih podruja s ciljom dodatnog njihovog
vrednovanja i konanog izbora. Cilj prve faze je utvrditi ona ira podruja, koja ispunjavanju
zahtjeve svih usvojenih eliminacionih kriterija. Ova potencijalna podruja predstavljaju bazu
za naredna istraivanja. Podruja koja ne ispunjuju zahtjeve barem po jednom od
eliminacionih kriterija odbacuju se, a izdvojena potencijalna podruja u drugoj fazi postupka
se podvrgavaju dodatnom vrednovanju kriterijima za njihovo meusobno poreenje, te
detaljnoj komparativnoj analizi primjenom teinskih kriterijuma. Na taj nain se unutar irih
potencijalnih podruja (makrolokacije) izdvajaju manje povrine, tzv. potencijalne lokacije ili
mikrolokacije (jedinine povrine 0,5 do 20 km2). Konano, detaljnim vrednovanjem
potencijalnih lokacija se odreuju one najoptimalnije ili preferentne lokacije. Kako su metode
viekriterijumske analize zasnovane na znaajnom ueu donosioca odluka odnosno
projektanta, neophodno je dobro poznavanje problema i uee vie donosioca odluke
razliitih specijalnosti, kako bi se dobio optimalan redoslijed kriterijuma po kojoj se i bira
konana mikrolokacija za dalju razradu dokumentacije. Nivo razvoja na kome se nalaze
metode viekriterijumske analize i dobijeni rezultati primjene modela omoguavaju postizanje
dobrih rezultata kod izbora optimalne mikrolokacije za konkretno termoenergetsko
postrojenje.
32
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
LITERATURA
33
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
POPIS
OZNAKA I SIMBOLA
Veliina Opis
GWh gigavatsat
kWh kilovatsat
MW megavat
W vat
J dul
St/km2 Stanovnika po kilometru kvadratnom
mg/m3 miligram po kubnom metru
CO2 ugljen dioksid
SO2 sumpor dioksid
t tona
SKRAENICA
Popis skraenica
Skraenica Opis
BiH Bosna i Hercegovina
CCGT kombinirani kogeneracijski blok sa gasno-parnim ciklusom
EES Elektroenergetski sistem
EPBiH Javno preduzee Elektroprivreda Bosne i Hercegovine dioniko drutvo
Sarajevo
EPHZHB Javno preduzee Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne dioniko
drutvo Mostar
ERS Mjeoviti holding Elektroprivreda Republike Srpske Matino preduzee
akcionarsko drutvo Trebinje
EUR euro
EZ Energetska zajednica
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
KM konvertibilna marka
NE Nuklearna elektrana
34
Seminarski rad: LOKACIJA TERMOELEKTRANA NA FOSILNA GORIVA I NUKLEARNIH
ELEKTRANA
RS Republika Srpska
RiTE Rudnik i termoelektrana
SFRJ Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija
TE termoelektrana
TK Tuzlanski kanton
Te-To Termoelektrana-Toplana
TEP Termoenergetsko postrojenje
TABELA
Popis tabela
III str.
Tabela 3.1 Prikaz eliminacionih kriterijuma za izbor lokacija TEP na 10
ugalj/gas/mazut
SLIKA
Popis slika
II str.
III str.
Slika 3.1 Algoritam postupka izbora lokacije novih TEP 9
V str.
Slika 5.1 Hijerarhijski pregled metoda odluivanja u energetici 14
35