Prikaz knjige

Jan Amos Komenski Velika didaktika

Jan Amos Komenski roen je 1592.godine u jugozapadnoj Moravskoj. Djelo didaktika je
nastalo u periodu kada je bio primoran da radi posao koji ne voli i u periodu kada su izbijali
mnogi progoni. Komneski se proslavio sa djelom Velika didaktika kao i sa djelom Svijest u
slikama , gdje zastupa da je kola puno vie od pukog punjenja glava i da se kolski
udbenici trebaju oivjeti i na taj nain uenje uiniti zanimljivijim. Komenski je zastupao
miljenje da kola treba biti otvorena za sve bez obrira na spol, dob, stale i sl. Ono to se
definitivno moe zakljuiti jeste da je Komenski zasluan za poboljanje didaktike u 19.
stoljeu.

Glava I

Izreku koji su mudraci prihvatili, a koju je Pitak izgovorio je Poznaj samog sebe. Da bi ta
izreka zaivjela i meu ljudima u tom periodu ,mudraci su govorili da je ona pala sa neba i
pobrinuli se da bude ispisana zlatnim slovima na hramu Apolona Delfskoga.

Glava II

Smatra se da je cilj ovjekov izvan ovog ivota, jer ovjek ivi trojakim ivotom: biljnim(tie
se samo tijela), ivotinjskim (radnjom ula i kretanjem prenosi na predmete) i umnim ili
duhovnim (moe stojati sam za sebe). S obzirom da u ovom ivotu ne moemo nikad u
potpunosti zadovoljiti svoje potrebe, tj. da konstanto neemu teimo smatra se da je to jedan
od pokazatelja da je i ovaj ivot prolazna faza za neto vie i bolje. Jer ivot ovjeka odreuje:
materina utroba, zemlja i nebo.

Glava III

Onog momenta kada nemamo vie ta za napraviti u utrobi majke tj. kada se pripremimo za
spoljnje podraaje, tada dolazimo na ovaj svijet koji zapravo samo predstavlja vid iskustva i
gdje je nae tijelo trenutno mjesto boravka zajedno sa ovom zemljom. Time se ukazuje na to
da je ovaj ivot samo iskustvo i da se priprema ovjek za vjeni ivot na nebu.

Glava IV
Smatra se da je ovjek stavljen meu vidljiva bia da bi bio: razumno stvorenje, da bi
upravljao drugim stvorenjima, da bi bio slika i radost svoga tvorca. To su upravo tri stupnja
koja predstavljaju pripremanje za vjenost.

Glava V

Kada se kae da ovjek treba da se vrati svojoj prirodi tada se misli na onaj poetak u kojem
je bio bez grijeha. Razlog za to treba da se vraa toj prirodi je taj to sada ivi sa vie grijeha i
to treba da pronae svoj prvobitni mir. Mudrost je ta koja je u ovjeka usadila vjene temelje
i potrebu za stalnim stjecanjem znanja. Nema nita u svijetu to ovjek obdaren osjetima i
razumom ne moe da shvati. Oni koji nita ne znaju i koji se dive uenim ljudima samo
predstavljaju pokazatelj da se i u njima bez obzira na njihov nerad javalja elja za znanjem i
istraivanjem i upravo se iz tog razloga dive onima koji to mogu. Ono to je zanimljivo da se
na mozak uporeuje sa voskom u koji se utiskuje peat ili se od njega grade figure. Jo jedan
od faktora koji surauje u bogaenju ovjeka je oko koje je kao ogledalo i jdnostavno upija
sve to se nalazi u okolini. Na duh tei stvarima, otvara im se sam, eli da ih gleda, prima i
svuda neumorno grabi. Kao to svakom ovjeku odgovara ukus hrane u ustima, muzika koja
dopire do njegovih uiju tako isto godi i harmonija, a upravo ta harmonija se nalazi u svakom
ovjeku. Pored harmonije ovjeku je uroena i pobonost a kao pokazatelj toga je sama slika
ovjeka. I sam Ciceron kae: Priroda je prva uiteljica pobonosti.

Glava VI

Jedino su aneli i ljudi dobili otrinu duha kako bi mogli pratiti djela Boija i na taj nain
sticati sve vie znanja. Niko ne moe postati ovjek ukoliko ga neko ne naui onome to je
ljudsko i ono to ovjeka ini ovjekom. Kao savren primjer toga je djeak koji je igrom
sluajeva boravio u umi i kad su ga ljudi nakon dosta godina pronali vie je sliio ivotinji
nego ovjeku i tako vodajui ga na lancima kroz grad ,majka tog ovjek/ djeteta je prepoznala
ga. Tako je istinito to je Platon rekao da je ovjek najpitomija i najboanskija ivotinja ako
ga pripitomi valjano vaspitanje; bez vaspitanja ili ravo vaspitan, postaje najdivljija zvjer od
svih koje raa zemlja. Time se dokazuje da je svima nama potrebno obrazovanje.

Glava VII
ovjek se nauspjenije obrazuje u prvo doba i smao se i tada moe obrazovati. Ova izjava se
potkrepljuje poreenjem ovjeka i biljke. Jer da bi biljka postala slatkasta i pitoma ona treba
od strane voara od samog poetka biti njegovana. Tako se i ovjek od ranih dana mora
izloiti mudrosti i znanju koje se nalazi u prirodi njega samoga. Bez obzira to smrt postavlja
granice ovjeku prilikom sticanja znanja to ne znai da se treba predati i ne raditi nita nego
ak naprotiv da se treba od samog roenja maksimalno angaovati i raditi na sebi.

Glava VIII

Priroda odgoja pripada roditeljima po pravilu. Meutim u svemu tome veliki uinak ima i
kola. Jedan od razloga zato je kola od tolikog znaaja za ovjeka je upravo taj to roditelji
ponekad i nemaju dovoljno vremena za obrazovanje djece i to zapravo i nisu u nekim
stvarima toliko struni i tu nastupa osoblje kole koje e omoguiti obrazovanje svakog
djeteta.

Glava IX

Komneski istie da je Bog stvori svakog ovjeka sa jednakim pravima na kolovanje i time
eli istaknuti da svi ljudi imaju pravo na kolovanje bez obzira na spol, stale, mjesto boravka
i sl. Postoje oni koji prerano sazrju ali brzo malaksavaju i zavravaju, dok postoje drugi koji
su u poetku slabi ali se kasnije izotre i odu daleko. Poenta je da neumoran rad pobjeuje
sve.

Glava X

U kolama se moraju svi uiti svemu ,ali to ne znai da svi trebaju poznavati svaku nauku jer
je to nemogue prije svega zbog kratkoe ivota. kole su radionice ovjenosti jer ovjeka
ue da bude ovjek. To se postie tako to se nastoji stvoriti ljude duhom mudre, u radu
pametne i pobone srcem. ovjekova sutina due je sastavljena iz tri moi: iz razuma (slui
opaanju razlika meu stvarima), volje (koja slui za odabiranje stvari i to one koje su dobre),
pamenja ( sprema za buduu upotrebu onim ime se bavio razum i volja).

Glava XI
kolom koja bi savreno odgovaral svom cilju smatra onu koja je pravo mjesto za
izgraivanje ljudi, gdje su duhovi oni koji ue napajaju sjajem mudrosti da spremno prodiru u
sve to je javno i tajno. U pouavanju omladine se upotrebljava tako surov metod da su kole
smatrane kao straila za djecu i zbog toga su mnogi odlazili u zanatlije i sl. zvanja,
jednostavno su im se ogadile nauke i knjige.

Glava XII

Muno je i teko lijeiti zastrajele bolesti ,pa akoro i nemogue. Isto je tako i po pitanju
sistema kola. Pisac u ovom poglavlju predlae i obeava tako ureenje kola pomou koga e
moi:

Da se pouava sva omladina

I to u svemu to ovjeka moe nainiti pametnim, dobrim i svetim
Da se to obrazovanje kao priprema za ivot, zavri prije doba zrelosti
Da samo obrazovanje tee bez udaraca i strogosti ili bez ikakve sile, vrlo lako, vrlo
blago i od svoje volje
Da obrazovanje ne bude prividno nego pravo, ne povrno ve temeljito
Da obrazovanje ne bude teko ve veoma lako

Komenski eli dokazati da je mogue upuivati svu omladinu u sticanju znanja, moralnih
osobina i pobonosti, bez dosade i tekoe kaku osjeaju svuda i uitelji i uenici kada rade
po obinom metodu. Jo se prigovara da kod nekih nije u pitanju nedostatak sposobnosti za
uenje ve nedostatak volje. Uitelj treba da naini uenika eljnim nauke, da ga pripremi za
nauku i da mu uenik u svemu postane posluan prije nego to pone da ga pouava.

Glava XIII

Osnov za obnovu kola je taan red u svemu. Nestane li reda, onda sve slabi, koleba se i
uruava se. Nita drugo ne zahtijeva vjetina pouavanja do vjetinu u rasporedu metoda,
vremena i stvari.

Glava XIV
Taan red u koli treba posuditi od prirode i to takav da ga ne mogu zaustaviti nikakve
smetnje. Red koji elimo da bude opti uzor u vjetini pouavanja i uenja u svemu, ne treba
niti moe uzimati s druge strane nego od uiteljice prirode. Ciceron naglaava: Ako idemo za
vodiljom prirodom, nikada neemo zalutati. Postoji 5 smetnji zbog kojih malo ljudi dolazi do
vrhunca u nauci, a koje govori Hipokrat u svojoj reenici- ivot je kratak, vjetina duga,
prilika prolazna, pokuaj varljiv, odluka teka.

Glava XV

Naglaava se da je ovjekovo tijelo puno vie od stanovita due i da se u zdravom tijelu

nalazi i zdrav duh. Takoe Seneka mudro govori:Ne dobijamo kratak ivot ve ga inimo
kratkim; i u tome nismo siromani ve rasipni.Ako zna da iskoristi ivot, dug je. Ako je
ve ovako kako se govori,smatra Komenski da smo onda sami krivi za stvari koje ne moemo
da obavimo a za koje krivimo kratak vremenski period ivljenja.

Glava XVI

Opi zakoni pouavanja i uenja se odvijaju prema principima prirode.

Principi prirode:

Ne preduzima se nita u nevrijeme ( proljee-jutro, djetinjstvo; ljeto-podne, mladost;

jesen-vee, muevno doba; zima- no, starost)
Priroda priprema grau prije nego to joj pone davati oblik
Priroda uzima za svoj rad pogodan predmet, ili gabar naini pogodnim time to ga
prvo pripremi za sebe
Prirpda se ne zbunjuje u svojim djelima ve odreeno napreduje u svakom
pojedinano
Priroda poinje svaki svoj posao onim to je najdublje
Priroda poinje svoje graenje od onoga to ne jaoptije a svrava s pojedinanim
Priroda ne pravi skokove ve postupno ide naprijed
Kada priroda neto zapone, ne prestaje dogod to ne zavri
Priroda briljivo izbjegava ono to je suprotno i tetno

Glava XVII
Osnovi za lako pouavanje i uenje omladine po osnovama prirode mogu napredovati

Ako se rad odpone prije nego to se duhovi iskvare

Ako nastaje poslije potrebne pripreme duhova
Ako se ide od optega prema pojedinanom
I od lakeg ka teem
Ako se niko ne optereuje suvinou onoga to valja uiti
I ako se polako ide naprijed
I ako se duhovi ne prisiljavaju ni na ta emu sami tee svojevoljno prema svome doba
i metodu
I ako se sve predaje uz uee ula
I ako je za oiglednu upotrebu
I ako se sve vri po jednom istom trajnom metodu

A da je sve tako potvruju i tragovi prirode:

Priroda i poinje izdvajanjem

Priroda dovodi materiju u poloaj da trai oblik
Priroda sve izvodi iz poetaka koji su neznatni po grai ali moni po snazi
Priroda ide naprijed od lakeg ka teem
Priroda se ne optereuje ve se zadovoljava malim
Priroda ne uri ve ide polako
Priroda nita ne tjera napred silom sem to tei da izbije kad sazri iznutra
Priroda pomae samoj sebi na koliko god naina moe
Priroda stvara samo ono od ega se ubrzo vidi neke koristi
Priroda sve radi jednoobrazno

Glava XVIII

Mnogi se ale da ima malo ljudi koji iz kola iznose temeljito obrazovanje i da veina iznosi
jedva neko povrno ili maglovito znanje. Nain na koji e svako biti kadar da zna ne samo
ono to je nauio, ve i vie no to je nauio je ako slijedi naredne upute:

Ako se obrauju smao one stvari koje e koristiti kao to valja

Ako se obrauju sve te stvari bez izuzetaka
 Ako se svemu udare vrsti temelji
Ako se ti temelji postave duboko
Ako se sve to dolazi poslije toga oslanja samo na te temelje
Ako se sve to valja izdvojiti izdvaja to je mogue vie
Ako se sve to dolazi kasnije oslanja na ranije
Ako se sve to stoji u vezi neprestalno spaja
Ako se sve rasporeuje prema razumu, pamenju i jeziku
Ako se sve utvruje neprekidnim vjebama

I ovo je sve proizalo iz prirode a principi prirode u ovom dijelu su:

Priroda ne stvara nita nekorisno

Priroda ne proputa nita to je potrebno onom tijelu koje stvara
Priroda ne stvara nita bez osnova ili korijena
Priroda duboko puta korijene
Priroda sve stvara iz korijena nita drugaije
Ukoliko priroda neto sprema za raznovrsniju upotrebu utoliko bogatije razvija
njegove udove
Priroda neprekidno napreduje i nikada ne zastaje, ne poinje novo zanemarivi ranije;
ve samo produuje, proiruje i usavrava ono to je prije otpoela
Priroda sve vezuje neprekidnim vezama
Priroda pazi na srazmeru izmeu korijena i grana u pogledu kvakvoe i koliine
Priroda oivljava i snai samu sebe estim kretanjem

Glava XIX

Kao pravi uzroci neuspjeha u koli navode se:

nisu bili postavljeni nikakvi ciljevi do kojih su uenici morali dolaziti svake
godine, mjeseca, dana; ono to je po prirodi povezano uilo se zajedno;
vjetine i navike ee su predavane u dijelovima;
upotrebljavani su mnogostruki metodi;
nije bilo naina da se u istom razredu u isto vrijeme radi sa svim uenicima, viak
uitelja je predstavljao samo novu zbrku;
 uenicima je bilo doputeno da itaju i izvan kole druge knjige to je predstavljalo
rasijanost duhova.

Trebalo bi uklanjati sve ove smetnje. U koli se treba ugledati na prirodu.

Glava XX

Znanje ili poznavanje stvari je gledanje duhom i sastoji se iz istih zahtjeva kao i gledanje
ili spoljanje posmatranje oima. Mladiu koji eli da prodre u tajne nauke potrebno je da zna
4 stvari:

da ima bistro duhovno oko,

da mu se predmeti priblie,
da bude prisutna panja,
da mu odgovarajuim metodom pruamo jedno za drugim ono to treba da
posmatra.

Glava XXI

Teorija o stvarima je laka i kratka i ne donosi nita sem uivanja, a praksa je teka i
mnogostrana, ali donosi vanredne koristi-Vives. S obzirom na tu injenicu treba obratiti
pozornost na put omladine prilikom stjecanja odreenih vjetina. Vjetina zahtijeva: model ili
skicu, grau i alat kojim predmet izrauje se. Pri tome treba zabiljeiti pravila: 6 kojih se
odnosi na upotrebu, 3 o uopivanju i 2 o vjebanju. Samo praksa stvara majstora, smatra
Komenski.

Glava XXII

Jezici se ue kao sredstvo da se pomou njih stie obrazovanje i prenosi na druge. Upravo iz
tog razloga ne treba uiti sve jezike svijeta, to je na kraju krajeva i nemogue ,ve samo
maternji jezik i jezike susjednih zemalja. Latinski jezik se stavlja u rang sa maternjim ,to
znai da je i poznavanje tog jezika primarna potreba kako bi se ope znanje lake moglo
razvijati dalje. Ono to se prieljkuje jeste prirunik za jezik, meutim jedini koji je napisan je
od Gregorija Knapijusa. On je bio poljski jezuit i na pisao je za svoj narod djelo koje je
nazvao latinsko-grka riznica. Njegovo djelo posjeduje odreene nedostatke koji su obavezni
u svakom priruniku jezika.

Glava XXIII

Jezici koji su prethodno spomenuti predstavljaju jedan vid pripreme za usvajanje odreenog
znanja. Ali sve do tad to je ueno je jedan vid pripreme te se postavlja pitanje ta je zapravo
sa onim to e ovjeka dovesto do moralnosti i pobonosti. Odgovor na ovo pitanje lei u
tome da svaki sadraj treba biti i nauen ,dakle savladan i satkan u duu ovjeka, da se
sprovodi u kolama koje bi predstavljale radionice ljudi. Kljunja su pravila vaspitanja kojih
ima 16.

Glava XXIV

Pobonost predstavlja mogunost da dua svugdje trai Boga, kad ga svuda nalazi, umije da
ide za njim, a kad ga dostigla, da u njemu uiva. Prvo se radi razumom, drugo voljom, a tree
radou svijesti. Jedan od naina na koji se ovjek pribliava Bogu jeste molitva. Pobonost
treba ve da se ulijeva u djetinjstvu. Boanstvo se ogleda u : Svetom pismu, svijetu koji nas
okruuje i ljudi generalno kao ljudska bia.

Glava XXV

Ako elimo potpunu reform kola prema propisima pravoga hrianstva, moramo ili izbaciti
neznaboake knjige ili ih bar upotrebljavati opreznije nego do sada.

Glava XXVI

Disciplina u koli se poredi sa vodenicom bez vode. Jer tamo gdje nema disciplin eu kolama
tamo i sav rad prestaje. Upravo zbog toga vaspita mora da poznaje sadrinu, cilj i oblik
discipline.

Glava XXVII
Majstori- zanatlije odreuju svojim uenicima izvjesno vrijeme za koje treba da izue svoj
zanat nakon ega mogu postati pomonici a uskoro i majstor. Smatra se da tako isto treba da
bude i u koli. Da bi se ostvario taj cilj obrazovanje duha treba da bude zastupljeno u mladosti
do 24.godien, jer nakon te godine rast prelazi u snagu ljudskog tijela. Razdoblja uspona
Komeski dijeli na 4 odvojena stepena: djetinjstvo, deatvo, mladiko doba i momako doba,
te svakom periodu odredi razdoblje od po 6 godina i posebnu kolu.

Glava XXVIII

Prvobitna kola se poredi sa stablom i njegovim granam. Jer drvo jo na poetku istjera sve
grane ,tako isto i prvobitna kola treba da posjeduje sve ono to je potrebno za njegove
ivotne navike.Komenski time navodi popis znanja koja e se morati davati u materinskoj
koli. Ta znanja su: metafizika, prirodne nauke, osnove optike, astronomije, geografija,
hronologija, historija, aritmetika, geometrija, statika, dijalektika, retorika, poezija, ekonomija,
politika, nauka o moralu, vjera i pobonost.

Glava XXIX

Za razliku od miljenja drugih Komenski se zalae za prvobitnu kolu maternjeg jezika, gdje
bi isli svi bez obzira na njihovu buduu profesiju. Komenski naime smatra da je ope
obrazovanje za sve ljude i da ih zato treba voditi zajedno kako bi se meusobno pokretali,
podsticali i bodrili. Cilj maternje kole je da omladina izmeu 6 i 12 godine ui ono to e joj
biti potrebno za cijeli ivot.

Glava XXX

Svaki razred je imao jednu vrstu svoje knjiice koja bi predstavljala istoriju predaje. U prva tri
razreda bi bilo: izvod iz bibliske istorije; prirodopis; istorija vjetina, o izumima. U naredna tri
razreda bi bilo zastupljeno: istorija etike s izvrsnijim primjerima vrlina; istorija obreda, o
raznim narodnim obiajima; opta istorija, istorija cijelo svijeta i glavni naroda, a naroito
domovine, sve ukratko, ne izostavi nigdje ono to je potrebno.

Glava XXXI
Da bi obrazovanje bilo vrsto i utkano u duu najbolje sredstvo za to su akademije. One vode
ovjeka do samog vrha stjecanja znanja. Akademije predstavljaju laki i pouzdaniji nain
dolaska do cilja. Ako ne elimo da tapkamo u mjestu treba da razmiljamo o tome kako emo
dalje unaprjeivati dobre poetke.

Glava XXXII

U ovom dijelu Komenski izlae elje i savjete po pitanju ureenja kola. Prije svega eli da
vidi razliku izmeu uobiajnog i do sada primjenivanog i novog naina obrazovanja kao to
se vidi razlika tampanja knjiga i umnoavanja knjiga pisanjem preom. On preporuuje
savren metod gdje: manji broj uitelja pouava vei broj uenika na uobiajan metod, postaju
obrazovaniji, pomou dobre nastave pune prijatnosti, ovo se primjenjuje vaspitanje i na djecu
kioja su manje obdarena i sporijeg shvatanja i na kraju e u pouavanju imati uspjeha ak i
oni koje priroda nije nainila srenim za nastavnike. Nastavne knjige e biti dvojake: knjige
za gradivom za uenike i knjige sa upustvima za uitelje da bi ih znali upotrebljavati.

Glava XXXIII

Bilo je mnogo albi u toku od vie 100 godina na slabo ureenje kola i lo metod, a naroito
ovih zadnjih 30 godina. Prije svega nedovoljan broj nastavnika metodiara, ako bi ih i bilo,
kako bi ih izdravali, kako postii da i siromana djeca imaju vremena za kolu. Postavlja se
pitanje da li se treb bojati onih koji su se obrazovali na starinski nain jer su oni ili nekim
stranputicama i uvijek su protiv svega to je novo. Cijela stvar zavisi jedino od toga da se
pripreme savrene metodike knjige. Komenski naglaava da ne treba zavidjeti drugima to
rade neto dobro a to nama prethodno nije palo na um. Jer zavist ne treba da ue u srce. Jer
ovjek ovjeku treba biti voa u ljubavi.