UNIVERZITET U TUZLI

PEDAGOGIJA-PSIHOLOGIJA

FILOZOFSKI FAKULTET

VELIKA DIDAKTIKA

Osman Karahmet

Saetak
Jan Amos Komenski- uitelj naroda,

tvorac didaktikih principa. Njega

smatramo genijem koji je svoja razmiljanja zasnovao na istinskim
temeljima. Roen je kao Janos Szeges, 28. marta 1592. godine u ekoj.
kolovao se na univerzitetima Herbom i poznatom Heidelbergu. 1618.
poinje raditi kao protestantski pastor i naelnik parohijske kole, ali i kao
predvodnik jednog protestantskog bratstva. ivio je i radio u mnogim
europskim zemljama, ukljuujui i vedsku,Transilvaniju, Englesku,
Nizozemsku, Maarsku. U Sjevernjakim ratovima kua mu biva spaljena i
u njoj izgaraju mnogi njegovi rukopisi i publikacije. U Engleskoj je radio kao
profesor na protestanstkom koledu, i upravo u Sarospataku pie neka od
najznaajnijih svojih djela. ivio je siromano, selio se od zemlje do zemlje,
i na kraju, 1670. godine, umire u Amesterdamu u Nizozemskoj. Sahranjen
je u Naardenu, gdje danas stoji njegov mauzolej. Za Komenskoga, krajnja
svrha ovjekovog ivota je ujedinjavanje s Bogom i dosezanje vjene
blaenosti na buduem svijetu, jer ivot na zemlji je samo priprema za
ivotu na nebu. U tom cilju, svi bi trebali znati to vie; postati ljudi koji
znaju upravljati sobom i svojim ivotima, i postati dostojnim zvanja
"ovjeka", to jeste "bia stvorenog na sliku Boga." Zagovarao je vanost tri
oblika edukacije: intelektualne, moralne i religijske.

Didactica magna ili Velika Didaktika, rad o pansofijskim principima

obrazovanja je njegovo najpopularnije djelo koje mu je donijelo veliku
slavu. Ova knjiga istrauje kako ljudi ue i kako trebaju biti poduavani od
njihovih najranijih dana pa sve do univerziteta i dalje. U njoj je opisan
jedan veoma osebujan obrazovni sistem. Komenski je vjerovao da bi se
kole trebale osmisliti na nain etapa koje bi se kretale od laganih ka
tekima. Poznato je i da je vjerovao da su ljudi roeni sa unutarnjim
porivom za sticanje znanja i da standardna kola, uglavnom zaguuje ovaj
poriv u njima. Velika didaktika se temeljno tie iduih, veoma znaajnih
tema:
a. Edukacija za svakoga
b. Prirodna sklonost ovjeka za uenjem
c. Etapno uenje
d. Finansijska potpora
e. Priprava za ivotni put
f. Vannastavne aktivnosti

g. Cjeloivotno uenje
Pod didaktikim principima podrazumijevaju se "temeljni smjerokazi
nastavne aktivnosti," ili drugim rijeima naela od kojih nema odstupanja u
nastavi. Didaktiki principi svoje uporite imaju u:
a) U nastavi - njezinim ciljevima i zadacima
b) U zakonitostima nastavnoga procesa
c) U zakonitostima psihofizikog razvoja uenika
Kljune rijei: obrazovanje, edukacija, nastava, djeca, uenje.
Meu suvremenim didaktiarima ne postoji opa saglasnost o broju,
nazivima, i pojmovnom odreenju didaktikih principa. Didaktiki
principi se ne mogu poredati po vrijednosti, jer su svi podjednako
znaajni. K tome su jo i meusobno dijalektiki povezani i uslovljeni.
Primjena svakog od njih zahtijeva primjenu svih ostalih. Najraniji
didaktiari isticali su znaaj odreenih naela koja predstavljaju
kostur nastave. Bez ovih naela nema ispravnosti nastavne prakse.
Oni su, dakle, mjera artikuliranja nastave. Prema Komenskome, kole
bi se trebale preobraziti u ustanove ljudskoga prosvjetljenja koje bi
trebalo otvarati umove i srca, a ne zatvarati ih indoktrinacijom. On je
zagovarao da bi uitelji morali potivati ljudsko dostojanstvo
uenika, a ne prisiljavati ih fiziki ili psihiki. Uitelji bi trebali biti
prije ljubazni i topli, nego hladni i strogi prema uenicima. Takoer je
zagovarao da bi uitelji trebali razviti naine pouavanja koji bi
potaknuli uenike da aktivno koriste svojoj osjeaj za saznavanje i
uenje. Gradivo se mora prilagoditi njihovom uzrastu i sposobnosti
razumijevanja! Stoga se u udbenicima mora kombinacija slika i
rijei, da bi se gradivo to bolje primaklo njihovom razumijevanju, a
kurikulumi moraju biti organizirani od lakih ka teima. Djecu nikada
ne treba kanjavati zbog neuspjeha, nego radije pomagati i hrabriti.
Prema Komenskome, trebala bi postojati etiri nivoa obrazovnog
sistema, koja su zapravo usporedna dananjem predkolskom,
kolskom, srednjekolskom, i fakultetskom obrazovanju.
U djeci treba podstai elju za uenjem, nagraivati ih a ne
kanjavati, uiniti nastavu zabavnom i sl.n Sve se izvodi iz poetka
koji su neznatni po grai ali moni po snazi- umjesto previe
utrpanih informacija, nastava treba da krene od poetka sa
jednostavnim i openitim pravilima i stvarima koje se naravno
kasnije tek mogu proirivati. Prvo ono to je lake, ne smije se
optereivati, nita ne initi isuvie brzo, ne ide se silom, ve u skladu
sa zrenjem naravi, sve treba biti jasno i razumno, sve treba da bude
to korisnije i sve u jednom obliku. Ne smije se propustiti nita to se
odnosi na stvar. Prvo postaviti dobre temelje, dobro usaditi temelje,
sve se poinje iz sopstvenih praizvornih temelja, sve se izdvaja, sve
je u neprekidnom napredovanju, sve mora biti u neprekidnoj vezi i
sve se postie neprekidnim vjebama.

Takoer, kao savreni temelj sveg poduavanja i odgajanja Komenski je

vidio prirodu i njezino djelovanje. U svojoj Didactica magna, govorei o
pronalaenju vrstog temelja na osnovu kojeg bi se dolo do savrenog
poduavanja , on kae: Poto temelj (poduavanja) ne moe biti drugaiji
nego takav da cjelokupnu vjetinu poduavanja to smotrenije prilagodimo
zakonima rada Prirode, hajde onda da ispitamo vjetinu Prirode na
primjeru ptice koja izvodi mladune; pa kada vidimo kako njenim
tragovima sreno idu voari, slikari, zidari, lako emo shvatiti kako njima
treba da idu i oni koji vaspitavaju omladinu. Ali ako se ovo uini kome
sasvim neznatno i obino, neka zna da mi radimo sada na tome da iz
onoga to je svakidanje i opepoznato - a u prirodi i u vjetinama (izvan
kole) tee s dobrim uspjehom 10 - izvedemo ono to je nepoznatije i to
zahtijeva na cilj.
Kamenski istie kako ima jako malo ljudi koji iz kola iznose temeljito
obrazovanje, te da veina iznosi povrno znanje. Dva su uzroka povrnog
znanja. Do toga dolazi to kole posveuju vie panje sporednim i manje
vanim stvarima, a zanemaruju ono osnovno, a s druge strane uenici
zaboravljaju ono to su nauili. ovjeka treba da vodi sopstveni razum a
ne tui, ne treba itati, shvatati ili pamtiti ono to je u knjigama proizvod
tueg miljenja. Sljedei principi prema Kamenskom predstavljaju sr
savrenog obrazovanja:

Ne poduzima se nita u nevrijeme- kao to priroda nita ne ini u

nevrijeme, tako ni ovjek ne moe teiti ka uenju u nevrijeme. Pod
tim se podrazumijeva da ovjek treba uiti dok je mlad, dok raste
snaga ivota i uma.
Graa prije oblika- potrebno je prvo uiti samu sutinu, a ne
pomone stvari kao npr. kod uenja jezika, trebalo bi prvo uiti govor
i rijei to je zapravo i bitno, pa tek onda gramatiku koja svemu tome
daje oblik, a ne obratno kako se to u dananje vrijeme radi.
Graa se priprema da bi dobila pogodan oblik- uenicima se ne
treba nabacivati znanje odjednom, potrebna je prvo priprema za sve
nadolazee prepreke i nova znanja, ostati ustrajan u koli i na kraju
e rezultat biti vidjljiv.
Sve se stvara odreeno, nita smetano- uiti stvari jednu po
jednu, a ne previe stvari u isto vrijeme jer e u protivnom ovjek biti
preokupiran svime i nee uspjeti da se usavri u nekom odreenom
polju.
Najprije iznutra- onaj koji eli vaspitavati omladinu treba se
posvetiti korijenu znanja tj. razumu, a nakon toga snaga lako prelazi
u stablo, tj. u pamenje, a onda se ukazuju cvjetovi i plodovi,
odnosno snalaljivost u praksi.
Najprije najoptije stvari- pogreno je uenje napamet, potrebno
je da uitelj zna objasniti materiju razumno i djecu uputiti da sa
shvatanjem prou kroz potrebni predmet.

Sve postupno, nita u skokovima- s vremena na vrijeme

ponavljati odreeno gradivo da se neto ne bi zaboravilo, takoer
vrijeme podijeliti tako da se odreeni dan, mjesec ili godina rade i
ue stvari odreene za to doba.
Ne treba stati dok se djelo ne zavri
Suprotno treba izbjegavati- bazirati se na konkretne stvari, a ne
spominjati u poetku tvrdnje koje pobijaju predmet na koji se bazira,
ne unositi sumnje u neke teorije itd.

Zakljuak: Ako se na sve ovo bude marljivo pazilo, teko da

e se desiti da kole promae svoj cilj.