Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI FAKULTET

GEOTEHNIČKI PRAKTIKUM II

Nositelj predmeta: Izv. prof. dr. sc. Stjepan Strelec

Suradnik: Damir Štuhec, dipl. ing. geot.
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

1. NAPREZANJA I DEFORMACIJE U TLU

• Pri projektiranju i izvedbi objekata neophodno je poznavati naprezanja i deformacije u
tlu
• deformacije predstavljaju odgovor tla na promjenu stanja naprezanja uzrokovanih
zahvatima na ili u tlu
• naprezanja u tlu podrazumijevaju tlak koji se javlja na nekoj dubini (z) u tlu, uslijed
djelovanja vlastite težine tla ili nekog drugog opterećenja
• naprezanja u tlu najčešće su posljedica:
– vlastite težine
– opterećenja/rasterećenja
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 1.1 Ukupna i efektivna naprezanja
• Skelet tla čine čvrste čestice i pore, koje su povezane u jedinstveni prostor potpuno ili
djelomično ispunjen vodom, zbog toga se razlikuje dio naprezanja u tlu koja prenosi
skelet tla i dio koji preuzima voda, kroz povećanje pornog tlaka u
• Razliku između ukupnog naprezanja i pornog tlaka zove se efektivno naprezanje

• tangencijalna naprezanja u tlu prenose se samo preko čvrstih čestica, odnosno posmična
čvrstoća ovisi samo o posmičnoj čvrstoći čvrstih čestica jer je posmična čvrstoća vode
jednaka nuli
• mjeriti se mogu samo ukupna naprezanja i porni tlakovi. Efektivna naprezanja su
izvedena veličina
• kod saturiranog tla svi mjerljivi efekti promjene naprezanja (deformacija i čvrstoća)
uzrokovani su samo promjenom efektivnih naprezanja
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 1.2 Odnos naprezanja i deformacja
• za izračunavanje deformacija u tlu potrebno je poznavati odnose naprezanja i
deformacija
• kreće se od elementa tla; od djelovanja javljaju se reakcije u smjerovima i , te
pomaci, odnosno relativne deformacije u tim smjerovima , i
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• u inženjerskom smislu tlo je materijal za koji je bitno odrediti ponašanje u tri dimenzije
• uvode se pretpostavke koje omogućuju jednostavnije proračune deformacija, jedna od
njih je, ako su naprezanja dovoljno mala ponašanje tla se može smatrati linearno
elastičnim (koristi se uglavnom za teško stišljive materijale)
• deformacije izračunavamo prema izrazu teorije elastičnosti (uz pretpostavku da se
ponašanje materijala može smatrati idealno elastičnim):
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

Jednoosno Troosno opterećenje Hidrostatsko,

opterećenje – opći slučaj u tlu sferično
opterećenje
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

2. SLIJEGANJE I KONSOLODACIJA TLA

• slijeganje tla – vertikalni pomak tla izazvan nekim opterećenjem
• konsolidacija – oblik stišljivosti koji se događa uslijed statičkog opterećenja; konsolidacija
je proces “prolaska” vode kroz pore mase tla
• ako su sve pore u tlu ispunjene vodom (Sr = 1), tada je proces slijeganja vezan za proces
istjecanja vode iz pora,
• s vremenom kroz proces dreniranja porni tlak opada, te razliku naprezanja preuzimaju
čvrste čestice (raste efektivno naprezanje)
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• kada opterećenje (q) djeluje po cijeloj površini (A), tlak vode i koeficijent pora mijenjaju
se u uzorku i variraju vremenom. U vrijeme konsolidacije promjena naprezanja (Δσ)
ostaje ista, promjena tlaka porne vode (Δu) smanjuje se dreniranjem, dok efektivna
naprezanja (Δσ’ ) rastu, utiskujući vodu kroz tlo
• konsolidacija zasićenih tala je prijenos dodatnih naprezanja s vode na čvrste čestice tla
( vrijeme slijeganja ovisno o propusnosti, intenzitetu i raspodjeli pornog tlaka,
dimenzijama polja)
• tako će se tla manje propusnosti slijegati dulji niz godina nakon opterećenja do konačne
veličine koja odgovara ukupnom povećanju ili promjeni efektivnih naprezanja
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• Prema stupnju konsolidacije tla se dijele na:

– Nekonsolidirana tla - To su tla u kojima još nije dovršen proces konsolidacije. U njima je
tlak porne vode veći od hidrostatskog. U tim tlima mogu se očekivati znatna slijeganja i bez
dodatnih opterećenja.
– Normalno konsolidirana tla su tla koja nikada nisu tijekom svoje geološke prošlosti bila pod
većim opterećenjem nego što su danas.
– Prekonsolidirana tla - Prekonsolidacijsko opterećenje je najveće opterećenje kojemu je
tlo bilo izloženo tijekom svoje geološke prošlosti. Prekonsolidacija je mogla nastati zbog
težine slojeva materijala koji su nakon taloženja u geološkom ciklusu erodirani, od težine
ledenjaka, a ponekad su uzrok i kapilarne sile.
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 2.1 Vremenski tijek slijeganja
• Deformacija tla povezana je sa premještanjem čvrstih čestica tla. Volumnu deformaciju
tla čini uglavnom promjena volumena pora, što u zasićenom tlu znači i promjenu
količine vode u porama.
• U sitnozrnatim, slabo propusnim tlima, to je dugotrajni proces o kojemu se govori kao o
vremenskom tijeku slijeganja.
• U dobro propusnim tlima poput šljunka i pijeska, gdje je istjecanje vode lako ostvarivo,
deformacija se odvija vrlo brzo, paralelno sa izvedbom građevine

sitnozrnata tla krupnozrnata tla

Konsolidacija sitnozrnatih i krupnozrnatih tala

 Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• ukupno slijeganje može se rastaviti na:

– trenutno slijeganje koje se događa u tlu prilikom nanošenja
opterećenja,
– primarno konsolidacijsko slijeganje ostvaruje se prilikom
procesa konsolidacije, vremenski je usporeno zbog ograničene
brzine istjecanja vode i zraka iz pora tla,
– sekundarno konsolidacijsko slijeganje je proces slijeganja koji se
odnosi na puzanje čvrstih čestica tla i javlja se samo u
koherentnim tlima
– diferencijalno slijeganje je pojava kada dvije točke na temeljnoj
plohi iste konstrukcije imaju različite veličine slijeganja
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

3. POSMIČNA ČVRSTOĆA TLA

• posmična čvrstoća predstavlja najveće posmično naprezanje koje se može nanijeti
strukturi tla u određenom pravcu
• optereti li se tlo u njemu će nastati izvjesno stanje naprezanja koje se mijenja od točke do
točke. Naprezanje koje djeluje na bilo koji element presjeka tla može se rastaviti na
normalno i posmično naprezanje
• posmično naprezanje ima tendenciju da pomakne materijal tla u ravnini. Ovom
pomicanju (smicanju) suprostavlja se posmična čvrstoća tla koja se kod koherentnog tla
sastoji od trenja i kohezije

Djeluje samo tlačno

naprezanje
Djeluje tlačno i Tlačno opterećeno na
α<φ α=φ α>φ
posmično kosini (javlja se i
T < Tmax T = Tmax = N tg φ T = Tmax naprezanje posmično naprezanje)
stabilno slom nestabilno
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• čvrstoća zavisi o:
– efektivnom normalnom naprezanju; trenju između pojedinih čestica; koheziji; promjeni volumena;
promjeni konfiguracije skupa zrna; lomu pojedinačnih zrna; početnoj orijentaciji pločastih zrna i
promjeni orijentacije pri deformiranju
• najveći dio posmične čvrstoće potječe od otpora trenja po kontaktima između zrna
• da nema trenja tlo bi se ponašalo kao tekućina
• posmična naprezanja prima samo skelet čvrstih čestica
• naprezanja se prenose preko sila na kontaktima susjednih zrna
• posmični lom tla nastaje pri relativnim pomacima između zrna po nekoj valovitoj ravnini
s-s, a prolazi između zrna
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 3.1 Posmični slom
• U trenutku kada posmična naprezanja prekorače posmičnu čvrstoću, dolazi u nekoj
kliznoj plohi do loma i pucanja (smicanja materijala u smjeru djelovanja posmičnog
naprezanja).

nasip
trakasti temelj

ploha sloma mobilizirani otpor

posmiku

• tla se uglavnom posmično slamaju

• kod sloma, posmično naprezanje duž plohe sloma postiže posmičnu čvrstoću
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• čestice tla kližu se jedna preko druge duž plohe sloma

• nema drobljenja pojedinačnih čestica
• kod sloma, posmična naprezanja duž plohe sloma () postižu posmičnu čvrstoću (f)

Ploha sloma
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 3.2 Mohr-Coulomb kriterij sloma
• Prvi upotrebljiv zakon loma tla je linearan i nazvan po Coulombu (1776) koji je prvi
simultano objavio da čvrsti materijali imaju koheziju, a da se na kontaktu dva materijala
može pojaviti otpor trenja pri relativnom posmičnom pomaku
• Takozvani Coulomb-ov zakon koji definira posmičnu čvrstoću glasi:

• Ovaj linearni zakon, koji podrazumijeva samo totalna naprezanja, značajno je upotpunio
Terzagi (1923), koji je prvi uočio ulogu efektivnih naprezanja i potrebu uvođenja veličine
pornog pritiska, ali je pri tome zadržao konstantu, koheziju
• Efektivno normalno naprezanje predstavlja razliku između totalnog normalnog
naprezanja i pornog tlaka (u).
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET f je maksimalno posmično naprezanje koje tlo može podnijeti,
pod normalnim naprezanjem , bez sloma ς.

Kohezija Kut
f
c unutrašnjeg
trenja


Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

Posmična čvrstoća se sastoji od dvije komponente:


kohezijska komponenta i komponenta trenja.

f  f  c   f tan 
f tan 
 Komponenta
trenja
c c

f

Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 3.3 Mohrove kružnice i anvelopa sloma

Y
X
X

Y Elemnti tla na
različitim lokacijama
X ~ slom

Y ~ stabilno
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Element tla neće se slomiti ako
je Mohrova kružnica ispod
anvelope

GL


c

c
Y
c c+


Inicijalno je Mohrova
kružnica točka
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI Ako opterećenja rastu,
FAKULTET
Mohrova kružnica postaje
sve veća…

GL


c

c
Y
c

.. i na kraju dolazi do sloma

kad kružnica dotakne
anvelopu.
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Orijentacije plohe sloma
Ploha sloma
orijentirana od 45 +
Y /2 prema
horizontalnom
45 + /2
 GL
c 45 + /2

c
Y

90+

c c+
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Mohrove kružnice u odnosu na  i ’
v v’ u

h h’ u
X
= X
+ X

Efektivna naprezanja
Totalna naprezanja

h’ v’ h v
u
 Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Anvelope u odnosu na  i ’
f
Identični uzorci početno
podvrgnuti različitim c c
izotropnim naprezanjima
(c) i onda osno c
c
opterećeni do sloma.
uf
Početno… Slom

c, 

u odnosu na 
Kod sloma,
3 = c; 1 = c+f c’, ’
3’ = 3 – uf ; 1’ = 1 - uf u odnosu na ’
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET
1 - 3 u odnosu na slom

1

X 3

element tla kod sloma

3 1

2
 1   3 tan ( 45   / 2)  2c tan( 45   / 2)
2
 3   1 tan ( 45   / 2)  2c tan( 45   / 2)
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Točka naprezanja
v

h X

 t
točka naprezanja
točka naprezanja

(v-h)/2

h v  s

(v+h)/2
v h
t
2
v h
s
2
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Putanja naprezanja
Tijekom opterećivanja…
Putanja
naprezanja je
lokus točaka
 t
naprezanja

Putanja naprezanja

 s

Putanja naprezanja je prikladan načina za praćenje

promjena u opterećenju s uvažavanjem anvelope sloma.
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Anvelopa sloma

 t slom

 tan-1 (sin )

c c cos  Putanja
naprezanja
 s

Tijekom naprezanja (smicanje)….

Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Parametri pornog tlaka

Jednostavan način za dobivanje promjene

1 pornog tlaka kod nedreniranog opterećenja,
u smislu promjene totalnog naprezanja ~
poslije Skempton (1954)

Y 3

u = ? u  B 3  A(  1   3 )

Skemptonovi parametri pornog

tlaka A i B
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET Parametri pornog tlaka

B-parametar

B = f (saturacije,..)

Za saturirana tla, B  1.

A-parametar kod sloma (Af)

Af = f(OCR)

Za normalno konsolidirane gline Af  1.

Za jako prekonsolidirane gline Af je negativan.

Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

4. TRIAKSIJALNO (TROOSNO) ISPITIVANJE

• ispitivanje ponašanja elemenata pri homogenoj promjeni naprezanja

– deformabilnost i čvrstoća
• omogućava osno simetrično opterećivanje i deformiranje
• ispituje se uzorak tla u homogenom stanju deformacija i naprezanja
• Tri vrste troosnog ispitivanja:
– konsolidirani drenirani CD pokus,
– konsolidirani nedrenirani CU pokus,
– nekonsolidirani nedrenirani UU pokus.
 Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

ploha sloma

Uzorak tla kod

sloma

• Uređaj je građen slično kao i uređaji za ispitivanje tlačne čvrstoće, ali osim aksijalnog opterećenja,
triaksijalni aparat ima mogućnost da na uzorak nametne i radijalno (ustvari izotropno) opterećenje
• Osnovni dijelovi troosnog uređaja:
– kruto postolje i kruta kapa; ćelija koja zatvara cijeli uzorak; porozni kameni u postolju i kapi; instrumenti za
mjerenje, Logger; računalo
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• svi podaci se registriraju u

Logger-u

• te se iz “lođera” prenose u
računalo
 Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• Veličina uzorka tla:

– glavni sastojak uređaja je troosna ćelija u koju se ugrađuje uzorak tla
– uzorak je valjkastog oblika, odnos visine i promjera je 2:1, a njegove dimenzije ovise o vrsti materijala (veličini
zrna). Za gline su promjeri obično 37.5 – 50 mm, dok za šljunke promjer uzorka može biti i 150 mm
• Priprema ispitivanja:
– složeno i skupo ispitivanje pa uzorak tla treba biti dobro odabran i pažljivo pripremljen (neporemećeni uzorci),
– nakon što se izvadi iz cilindra, uzorak se pažljivo, pomoću tanke žice ili, ako je tvrđi, noža, izreže (trima) na
potrebne dimenzije,
– uzorak se zatim postavi na postolje s poroznom pločicom u troosnoj ćeliji. Na njega se postavlja kapa uzorka i
navlači gumena membrana. Ta membrana, s dva gumena prstena na krajevima, odvaja uzorak od okoline i
sprječava miješanje porne vode s vodom u ćeliji.
– zatim se montira ćelija i napuni vodom, koja će, kad se na nju primjeni tlak c, taj tlak prenositi
na uzorak i time ga bočno i osno opteretiti
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

– uzorak se osno opterećuje ( ) pomoću klipa koji s vrha ulazi u ćeliju (i tako nameće posmično
naprezanje na dijagonalnim ravninama). Standardno je klip povezan s motorom s različitim stupnjevima
prijenosa, pa se uzorku nameće stalna promjena vertikalne deformacije, a ne sile. Moderniji su uređaji
hidraulički vođeni, pa se može birati vođenje, bilo sile, bilo deformacije.
– Na izvode iz uzorka se može priključiti uređaj za mjerenje pornog tlaka (kad nema promjene volumena
uzorka), preko ventila (1), ili uređaj za mjerenje promjene volumena uzorka preko istisnute porne vode,
ventil (2), simbolički prikazan kao menzura
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• Faze ispitivanja pokusa:

– I faza: konsolidacija - Ovo je drenirani proces sa slobodnom bočnom deformacijom (εh ≠ 0). Da se
omogući istjecanje porne vode, zatvori se ventil (1), otvori (2). Čeka se da se uzorak konsolidira tj. da
istekne “višak” vode i ukupna naprezanja prijeđu u efektivna. Na uzorak djeluje samo ćelijski tlak c ,
pa se dobije:

– II faza: posmik - U troosnom aparatu uobičajene su dvije vrste posmika: drenirani (za krupnozrnata
tla) i nedrenirani (za sitnozrnata)
• drenirani posmik Nakon konsolidacije, uzorak se opterećuje osno, preko klipa, dok se ne slomi (ventili
ostaju kao u prvoj fazi)

• nedrenirani posmik Kod slabopropusnih materijala, čekanje na disipaciju pornog tlaka bi predugo trajalo,
pa se primjenjuje tzv. nedrenirani posmik. Za vrijeme posmika ne dozvoljava se istjecanje vode iz pora
uzorka, pa je otvoren ventil (1) – tj. mjeri se porni tlak, a zatvoren je ventil (2) – nema promjene
volumena. U tom se slučaju mjere ukupna naprezanja i porni tlakovi, a efektivna naprezanja se izračunaju
iz njihove razlike prema “načelu efektivnih naprezanja “:
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 4.1 Vrste ispitivanja u troosnom uređaju
deviatorsko
naprezanje()

Sa svih strana
ćelijski pritisak c

Smicanje (opterećenje)
Je li ventil za dreniranje otvoren?
da ne
Je li ventil za dreniranje otvoren?
Consolidated Unconsolidated
Nekonsolidirano da ne
Konsolidirano
uzorak uzorak
Drained Undrained
drenirano Nedrenirano
opterećenje opterećenje
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• Izbor vrste ispitivanja ovisi da li je dreniranje dopušteno ili ne tijekom ispitivanja:

– aplikacija početnog izotropnog ćelijskog pritiska,
– smicanje

• postoje tri tipa triaksijalnog testa koja se koriste u praksi:

• Konsolidirani drenirani (CD) test
• Konsolidirani nedrenirani (CU) test
• Nekonsolidirani nedrenirani (UU) test
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 4.2 Konsolidirani drenirani (CD) test
• izvode se s ciljem da se ustanovi stišljivost i/ili čvrstoća tla u sporim procesima u tlu u
kojima je uglavnom dovršena konsolidacija
• primjenjuje se bočni pritisak (c) na saturirani uzorak, dok se porni tlakovi (u0)
održavaju konstantnima dopuštajući uzorku slobodno dreniranje
• ako se dopusti dreniranje uzorka rezultat će biti sporo smanjenje pornog tlaka, ovisno o
vodopropusnosti tla, tako dugo dok se ne postigne konsolidacija (I faza ispitivanja),
nakon čega se porni tlak vraća na svoju početnu vrijednost
• Efektivna naprezanja koja djeluju na tlo u ovom slučaju:

Sa svih strana
ćelijski pritisak c

– volumen vode istisnut iz uzorka bit će jednak smanjenju volumena uzorka!!!

 Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• II faza je ispitivanje posmične čvrstoće

• zbog mogućnosti promjene pornog tlaka, ostali se pritisci na
uzorak pokušavaju držati konstantni kako bi imali vrijednost iz
prijašnje faze pokusa (ventil za ispust vode se drži otvorenim te
se ćelija podiže)
• brzina testiranja mora biti dovoljno spora da garantira
kontinuirano smanjenje pornog tlaka (mjerenje pornog tlaka
senzorom koji daje vrijednosti oko u0 u svim vremenskim
intervalima)
• kroz cijeli proces mjeri se povećanje vertikalnih naprezanja
zajedno s varijacijama u volumenu uzorka, što prouzrokuje
aksijalno skraćivanje uzorka
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• kod normalnih ispitivanja slom kod triju uzoraka, pripremljenih na isti način, izveden je
s primjenom različitih izotropnih efektivnih naprezanja na svaki uzorak u I fazi

• slom se kod svakog testiranja postiže s različitim vertikalnim naprezanjima

• što je veće početno bočno naprezanje, veće je i vertikalno naprezanje, što daje mogućnost
jednostavnog crtanja Mohrove kružnice na dijagramu:
– efektivna naprezanja su jednaka tlaku efektivne konsolidacije u prvoj fazi
– promjer Mohrove kružnice je suma naprezanja kod sloma
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• u pokusu direktnog smicanja točke koje predstavljaju slom svakog uzorka prikazane su
kao ravna linija, kao i u ovom primjeru može se desiti da krugovi imaju približno
zajedničku tangentu,
• ploha sloma u efektivnim naprezanjima dobiva se tako da se crta zajednička tangenta
svih krugova i tako formira parametre iz kojih se mogu izlučiti c’ i ϕ’ (kohezija i kut
unutrašnjeg trenja)
 Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• kod posmika u CD pokusu se razlikuju

dva tipična oblika ponašanja materijala
prema prekonsolidiranosti:
– Normalno konsolidirano tlo se stalno
komprimira (volumen se smanjuje), a
devijatorsko naprezanje, (Δ), stalno
raste do sloma
– kod prekonsolidiranog materijala
volumen se prvo smanjuje pa povećava,
dok devijatorsko naprezanje postiže tzv.
vršnu čvstoću relativno brzo, a s
povećanjem deformacije ta vrijednost
pada na tzv. rezidualnu čvstoću
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• Objašnjenje ponašanja za normalno konsolidirano i prekonsolidirano tlo:

– Normalno konsolidirano tlo ima relativno rahlu strukturu i zrna se za vrijeme posmika stalno
preslaguju tako da na kraju zauzmu najzbijeniji složaj

zrna upadaju u prostor među drugim zrnima, ako je u tom prostoru voda
(nestišljiva) zrna pri lomu pritiskom na vodu izazivaju porast pornog tlaka Δu.

– Prekonsolidirano tlo u početku ima relativno zbijenu strukturu, zrna su međusobno ukliještena, i da
pri posmiku može doći do pomaka, potrebno je da zrna počnu prelaziti jedno preko drugih (kod
vršne čvrstoće), orijentiraju se u smjeru posmika (složaj se razrahljuje), a otpor uzorka opada

zrna se pomiču jedna preko drugih i teže k povećanju volumena; ako je u tom
prostoru voda dolazi do smanjenja pornog tlaka
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• Da se dobije Mohr-Coulumbov pravac čvrstoće potrebno je posmaknuti barem dva

(poželjno tri) uzorka od istog tla, a pri različitim početnim stanjima naprezanja
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• nema povećanja pornog tlaka tijekom testa

• vrlo sporo smicanje kako bi se spriječilo povećanje pornog tlaka

• daje c’ i ϕ’

Koristiti c’ i ϕ’ za analiziranje potpuno

drenirane situacije (tj., dugoročna
stabilnost, vrlo sporo opterećivanje)
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 4.3 Konsolidirani nedrenirani (CU) test
• Konsolidirani nedrenirani pokusi (consolidated undrained tests) vrše se kako bi se
ustanovila stišljivost i/ili čvrstoća tla u brzim procesima pri kojima ne može doći do
promjene volumena tla, ali u tlu u kojem je bilo dovršeno konsolidacijsko slijeganje tla,
• nakon dovršene konsolidacije (jednaka kao kod CD pokusa), smicanje se odvija sa
zatvorenim drenovima (ventil za određivanje pornog pritiska i drenažu je zatvoren),
• faza posmika počinje podizanjem ćelije prema gore, istovremeno tiskajući uzorak na klip
za opterećenje
• Kroz proces mjerenja se uzimaju inkrementi generirani totalnim vertikalnim
naprezanjima, promjene u pornim pritiscima, mjereni na ventilima, i aksialno skraćivanja
uzorka
• kod CU ispitivanja, varijacije u ukupnim naprezanjima i promjena volumena
uzorka upisuju se u koordinatni sustav tijekom mjerenja.
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• kada se postigne slom tla pojavit će se povećanje totalnih vertikalnih naprezanja ( )f

• ako je poznati porni tlak u tom trenutku ( ), efektivna naprezanja
tijekom sloma lako se odrede i moguće je nacrtati Mohrovu kružnicu

• normalni program testiranja uključuje tri uzorka pripremanja na isti način i koristi iste
metode nanošenja inkremenata izotropnog konsolidacijskog naprezanja
• određuju se efektivni parametri c’ i ϕ’ iz tri nacrtane Mohrove kružnice
• u fazi CU smicanja ventil za dreniranje uzorka ostaje zatvoren (ne dolazi do
promjene volumena uzorka, ΔV = 0)
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• ako je uzorak tla sklon skraćivanju, tendencija ka smanjenju volumena tijekom pokusa
posmika reflektirat će se na povećanje pornog tlaka tijekom ispitivanja (ako je spriječeno
ispuštanje vode, inkrement rasta pornog tlaka neće se moći raspršiti te će kontinuirano
akumulirati i povećavati posmično naprezanje)
• ako je uzorak tla rastezljiv i ako ima tendenciju povećanja volumena kada je podvrgnut
posmiku pojavit će se smanjenje pornog tlaka tijekom pokusa. Objašnjenje je obrnuto od
postupka kod tla koja se skraćuju
• koncept veza između naprezanja u saturiranim tlima s opterećenjima bez dreniranja,
preveliki porni pritisak za triaksijalni pokus u saturiranim tlima iznosi:

• parametar A ovisi o tipu tla

• bočni pritisak u fazi smicanja ostaje konstantan

u trenutku smicanja:
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• tablicom su prikazane neke približne veličine parametra A za neka tla, te

ujedno i tendencija promjene volumena kod ispitivanja s dreniranjem
• tablica prikazuje direktnu vezu između rastezanja i stezanja pojedinih tala, kao
i ponašanje pornog tlaka kod spriječene drenaže
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• Ponašanje rahlog (normalno konsolidiranog) uzorka

u nedreniranom pokusu

U CU pokusu je promjena pornog tlaka posljedica težnje uzorka ka promjeni

volumena, a koja je spriječena nestišljivošću porne vode. Zato, kod ovog pokusa,
prema principu efektivnih naprezanja, treba razlikovati stanje ukupnih i
efektivnih naprezanja koja se razlikuju za veličinu pornog tlaka.
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• porni tlak se razvija prilikom smicanja

• daje c’ i ϕ’

• brži od CD testa (način koji se preferira za odreživanje c’ i ϕ’ )

Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET 4.4 Nekonsolidirani nedrenirani (UU) test
• Tipično za ovu vrstu pokusa je da ventili za drenažu i dodavanje pornog tlaka bivaju
zatvoreni tijekom cijelog pokusa,
• U prvoj fazi, samo izotropni tlak u ćeliji koristi se za sprečavanje drenaže, sva totalna
izotropna naprezanja u ćeliji prenose se u međuprostor pa se tako sprečavaju varijacije u
efektivnim naprezanjima unutar tla
• primjena tri različita naprezanja unutar ćelije na tri identična uzorka, početna efektivna
naprezanja za sva tri uzorka će biti ista

• kada je faza posmika izvršena, bez dreniranja, ukupna naprezanja kod sloma uvijek
ostaju ista
– U ovoj fazi mjeri se povećanje totalnih vertikalnih naprezanja i
aksijalna deformacija
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• sam pokus izvodi se tako da se uzorak, kao i za ostale tipove pokusa, ugradi u troosnu
ćeliju u kojoj se primijeni neko početno naprezanje c . To naprezanje može varirati u
nekim granicama, a da bitno ne utječe na čvrstoću uzorka
– ćelijski tlak djeluje preko membrane samo na povećanje pornog tlaka, a efektivno naprezanje se ne mijenja
• nakon ugradnje se uzorak ne konsolidira, već se odmah prelazi na posmik, za vrijeme
kojeg se ne mjeri porni tlak
• iz UU pokusa, budući da ne mjerimo porne tlakove, ne možemo odrediti tragove
efektivnih naprezanja. Dva uzorka izvađena iz različitih dubina, budući da čvrstoća tla
ovisi o početnom efektivnom naprezanju, imat će različite nedrenirane čvrstoće, tj.
uzorak iz veće dubine imat će veću nedreniranu čvrstoću
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• prikaz tri Mohrove kružnice kod sloma triju ispitivanih uzoraka

• prikazani su u totalnim naprezanjima i imaju isti promjer i isti prirast naprezanja kao
kod sloma, ako se porni tlak u trenutku sloma ignorira ostat će samo jedna kružnica
efektivnih naprezanja

Stanje početnih efektivnih naprezanja, te stanje efektivnih i ukupnih naprezanja pri slomu u
UU pokusu (u σ, τ dijagramu). Označena je kružnica efektivnih naprezanja (σ1f, σ3f) koja
odgovara svim kružnicama ukupnih naprezanja
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• sa slike na prethodnom slajdu se može vidjeti da kružnice totalnih naprezanja imaju

horizontalnu liniju kao zajedničku tangentu
• točka u kojoj linija presijeca ordinatu prikazuje nedreniranu posmičnu čvrstoću te se
poklapa sa radijusom kružnice za totalno i efektivno naprezanje
• efektivno naprezanje predstavlja tangencijalno naprezanje koje može biti mobilizirano s
tlom nanošeno do posmičnog sloma iz stanja efektivnog naprezanja u nedreniranim
uvjetima
• daje maksimalna tangencijalna naprezanja u tlu za početno stanje efektivnih naprezanja
• ako se pretpostavi da reprezentativni uzorak uzet in situ, a originalni uvjeti nisu narušeni
tijekom uzimanja uzorka, koristeći ovaj pokus možemo dobiti procjenu maksimalnog
posmičnog naprezanja u svezi s opterećenjem kod nedreniranih uvjeta
Sveučilište u Zagrebu GEOTEHNIČKI
FAKULTET

• koristan zato što je brz i jednostavan

• ne dopušta determiniranje parametara posmične čvrstoće ako nije barem
porni tlak mjeren nakon pokusa Ne mjeri
• porni tlak se razvija prilikom smicanja ’ nepoznat

=0; tj. anvelopa sloma

• analiza u pogledu  daje cu i u je horizontalna

• Koristite cu i u za analizu nedreniranih situacija (tj., kratkoročna stabilnost,

brzo opterećenje)