GOSPODARSTVO HRVATSKE ISPITNI ROK 10.02.2014.

1 grupa
1.Ekonomske funkcije turizma, objasni multiplikativnu
- induktivna, multiplikativna, konverzijska, poticanje razvoja nedovoljno razvijenih područja,
poticanje zapošljavanja, uravnoteženje robno-novčanih odnosa, uravnoteženje platne bilance,
prostorno uređenje.
- multiplikativna – nastaje kada početna turistička potrošnja započinje svoje „kružno gibanje“
kroz se djelatnosti koje se posredno ili neposredno uključuju da bi zadovoljile tu potrošnju.
Pritom se u svakoj od njih ostvaruje odgovarajući prihod. Cilj je da multiplikativni učinak
bude što veći. Turistička potrošnja multiplikativno povećava BDP.

2. Porezni klin
- Trošak poslodavca, odnosno razlika bruto i neto plaće koja ide na trošak poslodavca
(obvezni doprinosi)
- mirovinsko (HZMO) 20% iz plaće
- zdravstveno (HZZO) 15,5% na plaću
- zavod za zapošljavanje (HZZ) 1,7% na plaću
- porez (ovisno o visini plaće, 12,25,40%)
- prirez određuje grad/općina  postotak na porez
- prosječan porezni klin u hrv koji opterećuje plaće je 41%

3. Usporedi indeks poslovne i globalne konkurentnosti

- indeks poslovne konkurentnosti je usmjeren na mikrorazinu, određuje:
- obilježja poduzeća koja posluju u zemlji
- kvalitetu mikroekonomskog okruženja
- 2002g 52pozicija, 2003 72 pozicija (od 104)
- indeks globalne konkurentnosti, temelji se na shvaćanju konkurentnosi kao skupa institucija,
politika i čimbenika koji određuje produktivnost zemlje. Indeks ujedinjuje:
-makro i mikro aspekte konkurentnosti
- dinamičke i statičke aspekte konkurentnosti

4. Demografska tranzicija, i u kojoj se etapi Hrvatska danas nalazi

- razdoblje prijelaza s tradicionalnog, primitivnog režima biološke reprodukcije koji se odvija
iz visoke stope nataliteta i mortaliteta na moderni režim reprodukcije koji se odvija uz niske
stope.
- etape: predtranzicijska, tranzicijska (rana, centralna, kasna),posttranzicijska
- to je povijesni proces i kao takav je dio gospodarskog i kulturnog napretka.
-empirijski je potvrđeno da je smanjivanje mortaliteta prethodilo smanjivanju nataliteta
- demografska tranzicija mortaliteta u hrv 1880-1940, stopa smanjena na 15promila
- demografska tranzicija nataliteta u hrv 1930-1980, stopa prosječno 15promila
- od 1980 posttranzcijska etapa
- u hrvatskoj trenutno proces prirodne depopulacije koji traje neprekidno od 1991.g.
- stopa totalnog fertiliteta i netoprodukcije ženskog stanovništva ispod razine „zamjene“
-proces demografskog starenja stanovništva, povećanje trajanja ljudskog vijeka.
5. Indeks regionalne konkurentnosti, nuts2, nuts 3 (za tri županije statistički perceptivni
rang)
- mjerenje i rangiranje 3 regije (sjevernozapadna, jadranska, središnja i istočna regija)
-mjerenje i rangiranje konkurentnosti 21 županije
- indeks regionalne konkurentnosti mjeri: POSLOVNO OKRUŽENJE ( demografija; zdravlje
i kultura ; obrazovanje ; osnovna infrastruktura i javni sektor ; poslovna infrastruktura) i
POSLOVNI SEKTOR ( investicije i poduzetnička dinamika ; razvijenost poduzetništva ;
ekonomski rezultati – razina i dinamika)
- grad Zagreb: ukupni rang 1, statistički i perceptivni 2
- Vukovarsko – srijemska županija: ukupni rang 21, statistički 21, perceptivni 20
-Požeško – slavonska županija: ukupni 20, statistički i perceptivni 19
-Ličko – senjska županija: ukupni 19, statistički 17, parceptivni 21

6. Povezanost tehnoloških parkova i razvoja poduzetnišva

- Tehnološki park je svaka struktura/inicijativa koja razvija formalne i operativne veze s
jednim ili više sveučilišta, istraživačkih centara ili drugih ustanova visokog obrazovanja;
oblikovana kako bi poticala stvaranje i rast industrija temeljenih na znanju i drugih
organizacija smještenih na određenom području. Ima funkciju menadžmenta koja se koristi za
transfer tehnologije i poslovnih vještina korisničkim organizacijama.
- uvjeti osnivanja TPa: jako sveučilište ili znanstveno istraživački centar, jaka skupina raznih
poduzeća (industrijskih), bankarske institucije, privlačni životni uvjeti.
- Svrha: stvaranje uvjeta za ubrzanje tehničko-tehnološkog napretka, ubrzanje tehničkog i
organizacijskog restrukturiranja industrije, razvoj regije, aktiviranje poduzetničkog duha i
inicijative.

7. Usporedi Hrvatsku poziciju za 2 odabrane godine prema određenim međunarodnim

indikatorima konkurentnosti
- konkurentnost- sposobnost zemlje da postigne uspjeh na svjetskom tržištu, koji omogućuje
podizanje životnog standarda stanovništva
- indeks konkurentnosti rasta (2003 53 mjesto, 2004 61 mjesto)
- indeks poslovne konkurentnosti (2002 52 mj, 2003 72 mj)
-indeks globalne konkurentnosti (2007 57mj, 2008 61mj)
-indeks održive konkurentnosti 37/176 2013g

8. Što je to društvo kao proizvođač a što kao potrošač, objasni funkciju.

- stanovništvo ulazi u gospodarski proces kao proizvođač (aktivno) i kao potrošač(cjelokupno)
-aktivno stanovništvo je prvenstveno proizvođač novih znanja, a tek onda proizvoda i usluga,
radni potencijal 15-64
- kao proizvođač jedan od najbitnijih čimbenika u procesu gospodarskog i svekolikog razvoja,
temeljni ciljevi povećanje BDP-a per capita i podizanje razine kvalitete života
- FUNKCIJA POTROŠNJE-prikazuje vezu između razine izdataka na potrošnju i razine
raspoloživog dohotka. Kada potrošnja raste proizvođači su voljni više proizvoditi, pa dolazi
do rasta ponude a slijedom toga padaju cijene. Kada su kamatne stope niže investicije rastu.
-FUNKCIJA PROIZVODNJE-odnos između outputa ili proizvodnje koja se može proizvest i
inputa koji su potrebni da se postigne ta proizvodnja. Ona je definirana za dano stanje
tehničkog znanja. Razlikujemo ukupni proizvod, prosječni proizvod i granični proizvod.

9. Indeks turističke konkurentnosti, hrv pozicija za 2 odabrane godine

-prema istraživanju svjetskog ekonomskog foruma (WEF) mjeri uspješnost pojedine zemlje u
sektoru putovanja i turizma.
-podijeljen u tri kategorije:
-zakonodavna regulativa (2008 58/130 ; 2011 52/139)
-poslovno okruženje i infrastruktura (2008 38/130 ; 2011 38/139)
- bogatstvo ljudskih, kulturnih i nacionalnih dobara (2008 32/130 ; 2011 43/139)
- 2008 ukupna pozicija 34/130, 2011 ukupna pozicija 34/139
- unutar ovih kategorija prati se održivost zaštite okoliša, konkurentnost cijena, politika
sigurnosti zdravlja i higijene, zračna umreženost, turistička infrastruktura, kulturni resursi itd.

10. Obilježja prerađivačke industrije

- prerađivačka industrija najzastupljenija je djelatnost u strukturi hrvatskog gospodarstva
- 1990-ih njen udio 26%, u tranziciji se dogodio veliki pad jer nije postojala odgovarajuća
razvojna, investicijska i industrijska politika, a došlo je i do dezinvestiranja.
- nositelj je gospodarskog rasta i razvoja, preko nje dolazi do procesa industrijalizacije.
- kroz proces industrijalizacije industrija ostvaruje slijedeće društveno-ekonomske funkcije :
masovnost proizvodnje, istovrsnost proizvoda, urbanizacija, porast životnog standarda,
propulzivnost, razvoj i prodor znanosti u proizvodnju.
- u rh prerađivačka industrija sudjeluje u vanjskotrgovinskoj razmjeni s više od 90%, u BDP-u
22,7%, novim investicijama 17%
- i dalje prevladavaju tradicionalne grane proizvodnje (hrana i piće, tekstil) i grane standardne
tehnologije (proizvodna kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja metala)
-izravne ratne štete u prerađivačkoj industriji 2,52 mlrd USD

11. VTB i Hrvatska izvozna ofenziva

- 2006.g. oblikovana je Hrvatska izvozna ofenziva sa 4 ključna cilja koja je planirano ostvariti
u razdoblju 2007-2010 g
1. povećanje ukupnog broja tvrtki za cca 25%
2. promjena strukture izvoza – povećanje udjela s većom dodanom vrijednosti
3. stvaranje 6 klastera po principu „top down“ ( mala brodogradnja, marikulture, vode,
drvo-namještaj, tekstil, ICT)
4. povećanje konkurentnosti reporomaterijala i komponenti za složene proizvode.
-izvozna usmjerenost je preduvjet gospodarskog rasta i razvoja je pokazatelj konkurentnosti
na svjetskom tržištu.
- niska razina izvoza naslijeđena je iz predtranzicijskog razdoblja, gubici dotadašnjih tržišta,
šteta domovinskog rata…
- umjesto modela poticanja domaće proizvodnje i izvoza, razvijen je model koji je poticao
uvoz i razvoj trgovine.
- 2007 saldo VTB -13475 mlrd USD, koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom je 47,8%
- najznačajnije zemlje partneri: za izvoz ( italija, njemačka, bih, slovenija, austrija) za uvoz (
italija, njemačka, rusija, kina, slovenija)
- struktura uvoza i izvoza prema ekonomskoj namjeni je nepovoljna, prevladavaju proizvodi
za široku potrošnju i reporomaterijali.
- struktura izvoza- niska tehničko-tehnološka razina proizvoda.

12. Nacionalno bogatstvo i efikasnost investicija

- NACIONALNO BOGATSTVO- predstavlja ukupnost upotrebnih materijalnih dobara
kojima raspolaže jedna društvena zajednica, bez obzira jeli u njih uložen ljudski rad ili se ona
još nalaze u prirodi i bez obzira jel se ona koriste ili se mogu koristiti u proizvodnji i
potrošnji.
- mogu se klasificirati prema:
- odnosu uloženog rada (prirodno i proizvedeno)
- vlasništvu (privatno i javno)
Prirodno – zemljišta, rude, šumska i drvna masa
Proizvedeno – fiskni i obrtni fondovi
-efikasnost investicija se mjeri:
-koeficijent efikasnosti proizvodnje (ukazuje na veličinu proizvodnje u odnosu na
upotrijebljeni kapital)
- prosječni kapitalni koeficijent (odnos fiksnih fondova i BDP-a)
- marginalni kapitalni koeficijent ( određuje količinu dodatnog kapitala potrebnog da
bi se ostvario jedinični porast BDP-a)

2. grupa

1.Temeljne zadaće poljoprivrede, i kako poljoprivreda utječe na gospodarstvo.

- temeljne zadaće poljoprivrede:
- prehrana domaćeg stanovništva
-opskrba industrije sirovinama iz poljoprivrede
- izvozna funkcija
- rh ima različite geografske i klimatske cjeline, raznolikost omogućava proizvodnju širokog
asortimana poljoprivrednih proizvoda
- 2001 g. 8,5% aktivnih poljoprivrednika, preko 20000 zaposlenih u poljoprivredi, 7,1% udio
u BDP-u, 11,7% udio u ukupnom izvozu, 9,1% udio u ukupnom uvozu i izvozu
- poljoprivreda ima značajnu ulogu i potencijal u izvozu
- vrlo je važna za industrijsku prerađivačku proizvodnju (hrana, piće i duhan), 41500
stanovnika zaposleni u proizvodnji hrane, piće i duhana.

2. demografska tranzicija -ima gore

3. regionalni indeks – ima gore
4. Hrvatska drvna industrija.
- 2 milijuna Ha šuma, 80% u državnom vlasništvu
- bukva najzastupljenija, jela, smreka, jasen se koriste za izradu drvnog namještaja
- slavonski hrast – najtraženiji zbog svoje kvalitete, nj proizvodi konkuriraju na glavnim
svjetskim tržištima
- hrvatska drvna industrija je oduvijek izvozno orijentirana
- obzirom na kvalitetu sirovinskog potencijala, tradiciju u preradi drva te na izraženi trend
povećanja upotrebe drva kao ekološkog i obnovljivog materijala, prerada drva i izrada
namještaja sudjeluje u hrvatskom izvozu s oko 7%
- 2011g izvoz 964 mil USD, u odnosu na 2010 povećan za 18% ; uvoz 587mil USD povećan
za 10%

5. Društveno ekonomske posljedice industrijalizacije i obilježja prerađivačke industrije.

-prerađivačka ima gore
- društveno ekonomske posljedice industrijalizacije:
MASOVNOST PROIZVODNJE – u relativno kratkom vremenu proizvodi se veliki broj
dobara, što je rezultiralo demokratizacijom potrošnje
ISTOVRSNOST PROIZVODA – razvojem industrije omogućena je standardizacija
proizvoda. Ona je osobito važna u vanjsko-trgovinskoj razmjeni. (prilagođavanje proizvoda
RH prema standardima EU-15)
KONCENTRACIJA DRUŠTVA – urbanizacija
NOVA TEHNIČKA PODJELA RADA – promjena tehničke osnovice proizvodnje ima za
posljedicu novu tehničku podjelu rada. Uloga čovjeka u uvjetima moderne, automatizirane
industrije vrlo je složena. Sastoji se pretežito u projektiranju, kontroli, upravljanju i regulaciji
proizvodnog procesa.
PROPULZIVNOST – djelatnost koja vuče razvoj cijelog nacionalnog gospodarstva te se
naziva vukućom djelatnosti. Razvija tehničku osnovicu rada za sve djelatnosti, snabdjeva sve
sredstvima za rad te je izazivala i danas izaziva pojavu čitavog niza djelatnosti koje ranije nisu
postojale ( javno zdravstvo, obrazovanje, ZI djelatnost)
PORAST ŽIVOTNOG STANDARDA – razvoj industrije utjecao je na skraćivanje radnog
vremena. U zemljama koje imaju modernu industrijsku strukturu skraćivanje sa 42 na 35 sati
tjedno. Više slobodnog vremena, pojava i mogućnost zadovoljavanja novih potreba (turizam)
SNAŽAN RAZVOJ I PRODOR ZNANOSTI U PROIZVODNJU – industrija je djelatnost
koja u najvećoj mjeri apsorbira rezultate ZI djelatnosti. Najviše su se razvile zemlje koje su u
svjetskim razmjerima znanje i rezultate ZI dj. u najvećoj mjeri ugradile u industrijsku
strukturu.

6. Horizontalna i vertikalna industrijska politika

- Vertikalna industrijska politika podrazumijeva korištenje različitih mjera s namjerom
provođenja željenih pomaka u gospodarskoj strukturi.
Takve mjere mogu biti:
a) osnivanje državnih poduzeća
b) Intervencija države u ciljno odabrane „rastuće“ ili „zalazeće“ sektore
c) davanje subvencija, poreznih olakšica, potpora iz državnog proračuna itd.
Nedostaci: osobne preferencije, asimetrične informacije, globalna međunarodna konkurencija
-Horizontalna industrijska politika usmjerena je na podizanje kakvoće svih ključnih inputa.
Podrazumijeva:
a) Ulaganje u obrazovanje,s naglaskom na poticanje permanentnog obrazovanja
b) Poticanje fundamentalnih i primijenjenih istraživanja
c) Transfer tehnologije, posebice s MSP
d) Ulaganje u infrastrukturu, telekomunikacije isl.

7. indeks turističke konkurentnosti - ima gore

8. izvozna ofenziva i vtb – ima gore
9. Obilježja tržišta rada u RH
ENDOGENI ČIMBENICI : Potražnja za radom, ponuda rada, institucionalne odluke te
transparentnost institucionalnog okvira
EGZOGENI ČIMBENICI : strukturna tranzicijska ograničenja, interna inkompatibilnost
tranzicijskih gospodarstava, transparentna tržišna ograničenja.
-radni kontingent M15-64 ; Ž 15-59
-ponuda radne snage (ekonomski aktivno stanovništvo) – osobe koje čine stvarnu ponudu rada
= zaposleni i oni koji aktivno traže posao.
-stopa aktivnosti= udio aktivnog kontingenta u ukupnom stanovništvu
- 2009 hrv 32,4% EU 71%
-rano umirovljenje, produžetak školovanja
-radno vrijeme 40 sati (8-10prekovremeno), EU 37h

10. elementi socijalne infrastrukture, obrazovanje i gospodarstvo

- elementi : obrazovanje, znanost, zdravstvo, javna uprava
- neobrazovanost, nepismenost, funkcionalna nepismenosti, informatička nepismenost,
prostorna i profesionalna ne pokretljivost.
- 4 razine obrazovanja u rh : Predškolsko, OŠ, SŠ, VŠ, obrazovanje odraslih zasebna cjelina
- trend padajućih stopa nataliteta i prirodnog priraštaja nepovoljno utječe na priljev učenika u
OŠ i SŠ, to utječe na manjak kvalificiranje radne snage
- stalan porast ukupnog broja studenata i VŠ ustanova
- treba skratiti prosječno trajanje studiranja, gradivo je zastarjelo, obrazovni programi kasne
za tehnološkim promjenama.
-treba razvijati koncept cijelo-životnog obrazovanja, stvarati jednake prilike u socijalnom,
regionalnom i nacionalnom obliku
- povećati ukupnu vrijednost znanja i optimalizirati sustav financiranja
- jačati konkurentnost javnih i privatnih školi.

11. Usporedba globalnog indeksa za 2 odabrane godine

- 2010 77 pozicija ; 2011 81 pozicija od neznam koliko
- 12 faktora konkurentnosti : institucije, infrastruktura, makroekonomsko okruženje, zdravlje i
osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba,
tehnološka spremnost, financijsko tržište, veličina tržišta, poslovna sofisticiranost i
inovativnost.
12. indeks održive konkurentnosti
- se temelji na modelu održive konkurentnosti koji obuhvaća sve relevantne stupove održivog
rasta i stvaranja blagostanja u nekom nacionalnom gospodarstvu:
1 ) dostupnost prirodnog kapitala ( raspoloživost i stanje resursa )  83 pozicija 2013.g.
2 ) intenzitet i efikasnost korištenja prirodnog kapitala  69 pozicija 2013.g.
3) inovativnost i poslovna uspješnost  53 pozicija 2013.g.
4) Socijalna kohezija  21 pozicija 2013.g

1 funkcije turizma objasni multiplikativu 2porezni klin, 3usporedi indeks poslovne

konkurentosti i indeks globalne konk., 4obilježja demografske tranzicije i u kojoj se etapi
hrvatska nalazi danas, i5ndeks regionalne konkutentnosti i poredaj regije nuts2 i usporedi tri
županije koji im je statističko mjesto a koje perceptivno, 6povezanost tehnoloških parkova i
razvoja poduzetništva, 7usporedi hrvatsku poziciju za 2 različite godine prema određenim
međunarodnim indikatorima konkurentnosti, 8 što je društvo kao proizvođač a što kao
potrošač, njegove funkcije 9. inteks turističke konkurentnosi, hrv pozicija za dvije odabrane
godine, 10obilježja prerađivačke industrija 11 vtb i izvozna ofenziva 12nacionalno bogatsvo i
efikasnost investicija

Temeljne zadaće poljoprivrede i kako polj. utjece na gospodarstvo Demografska tranzicija i

kritički se osvrnuti na fazu u kojoj je Hrvatska Regionalni indeks konkurentnosti i ono na
NUTS 2 i NUTS 3 Hrvatska drvna industrija Porezni klin i koliki je u RH Društveno -
ekonomske posljedice industrijalizacije i obilježja prerađivačke industrije Horizontalna i
Vertikalna industrijska politika Indeks turističke konkurentnosti i pozicija hrvatske Izvozna
ofenziva i dugotrajna obilježja VT bilance Obilježja tržišta rada u RH Elementi soc.
infrastrukture i obrazovanje i gospodarstvo, usporedba globalnog indeksa za 2 odabrane
godine za rh, navesti pozicije rh indeks održive konkurentnosti, pozicija rh

pitanja sa ovog roka, obje grupe