Monoteističke religije

ISLAM

Borna Sirovec 1.BOG

 Islam (arapski: ‫ السإلما‬al-islām)- "predanost jednom Bogu" je monoteistička religija koja je
nastala na Arapskom poluotoku u VII. vijeku, danas je druga najrasprostranjenija religija na
svijetu sa 1.57 milijarde sljedbenika. Također je religija sa najbržom tendencijom širenja u
svijetu. Povijest mu je vezana uza život njegova utemeljitelja Muhameda i Muhamedovo
traženje Boga(Alaha). Nakon svog obraćenja (610.pr.kr.) Muhamed bijavši protjeran iz Meke,
skuplja prve sljedbenike i uvodi strogi monoteizan i islamsku religiju, a s njom i islamsku
državu. Samo stotinjak godina nakon njegove smrti Islam se proširio od Atlantika na Zapadu
do Kine na Istoku. Postoje dva pravca islamskog učenja: suniti i šijiti. Prema povijesti suniti
potječu od muslimana koji žele nasljedovati običaj, dok šijiti koji su u manjini potječu od
pristaša. Muhamed je prema vjerovanju muslimana, najveći Božji prorok. On se u svom
životu susretao sa Židovima, kršćanima i dr... Od 613.godine počinje javno propovijedati
svoju vjeru. Kasnije se ponovno vraća te osvaja Meku. Njegovi daljnji sljedbenici osvajaju
Bizantsko i Perzijsko carstvo pa je tako Islam postao čimbenik ujedinjenja. Danas Islam nije
vezan uz samo jedan narod odnosno jezik. Od svetih spisa najvažniji je Kur'an(knjiga u kojoj
je sakupljeno svo Muhamedovo učenje) koji je nastao oko 650. godine. Muslimani vjeruju da
je to Božja riječ kojom je Bog uputio Muhameda u Islam preko anđela Gabrijela. Kur'an se
dijeli na 114 poglavlja(sura). Nauk Islama uči kako je Bog tijekom povijesti brojnim
prorocima npr. Mojsiju i Isusu povjerio zadatak navještaja ispravnog nauka. Isus je prema
Islamu, Božji prorok no, ne i Božji sin. Muhamed je najveći i najvažniji Božji prorok. Bog
Alah je jedan jedini, a taj nauk nadovezuje se na Abrahama i njegov savez sa Bogom. Četiri
glavna izvora islamsokg nauka, zakona i razmišljanja su: Kur'an, predaja, suglasnost, te
pojedinačno mišljenje. Muslimanski kalendar je lunarni a godine se borje od preseljenja
Muhameda u Medinu (622.godine). Dva blagdana su: Ramazanski bajram i Kurban bajram.
Muslimani imaju pet bogoštovnik dužnosti - „Pet stupova islama“(Slika 1.). Islam cijeni
ženidbu, dok je celibat, iako poznat, prihvaćen samo u izuzetnim okolnostima. Muslimanki je
zabranjeno udati se za nemuslimana, dok se Musliman može oženiti za nemuslimanku samo
ako je ona jednobožačke religije. Islamska sveta mjesta jesu: Kaba(svetište u Meki)(Slika 2.),
Muhamedova džamija u Medini i Jeruzalem. Religiozni život muslimana odvija se isključivo
u džamiji. Petkom je molitva zajednička i tada se obavlja u džamiji. Molitvu predvodi imam,
koji i propovijeda.(Slika 3.) Islamski moral odražava specifičnost Islama koji moral promatra
kao nešto što istovremeno objedinjuje i duhovni i vremenski život. Muslimanima je
zabranjeno jesti svinjetinu, piti alkohol, i uzimati omamljujuća sredstava. Poštenje i pravna
oznake su idealnog ponašanja
 1. 2. 3. 4. 5.
Ispovijest vjere Obredna molitva Ramazanski post Obvezni vjerski Hodočašće u
prinos Meku barem
jednom u životu
Slika 1.¸

Slika 2.

Slika 3.