SISTEMATIZACIJA GRADIVA ZA I POLUGODIŠTE – AKAID ZA II RAZRED

Misak

Pitanja:

1. Koje je terminološko značenje riječi misak?

2. Sta je misak u akaidu?
3. Koji Kur'anski ajet nam govori o misaku?
4. U kojim riječima je sadržan odgovor duša, koji odjekuje u dubini svakog čovjeka?

Odgovori:

1. U bosanskom jeziku riječ misak ima značenje:ugovor, zavjet.

2. U akaidu pojmom misak se označava zavjet u ezelu kojim su se naše duše obavezale
na pokornost Uzvišenom, dž.š. Misak je iskonski, prvobitni ugovor između Allaha,
dž.š., i ljudskih duša prije njihovog konačnog uvođenja u egzistenciju u kojoj danas
žive na dunjaluku

3. Allah, dž.š., kaže: ‘’ I kad je Gospodar tvoj od potomaka Ademovih, iz kičmi njihovih,
izveo potomstvo njihovo i zatražio od njih da protiv sebe posvjedoč: Nisam li Ja
Gospodar vaš?! A oni odgovoriše:’Jesi! Mi svjedočimo! A to bi zato da na Danu
sudnjem ne biste rekli :’Mi o tome, doista ništa nismo znali!’

4. Riječi koje sadrže odgovor duša su "Kalu bela".

Fitra

Pitanja:

1. Šta je fitra ?

2. Koji Kur'anski ajet govori o fitri?

1
 3. Koji je dokaz iz hadisa da smo rođeni u fitri tj. prirodnoj vjeri islamu?

Odgovori:

1. Iskonska, čista, prirodna vjera u Allaha sa kojom se svaki čovjek rađa naziva se
Fitra.

2. Allah, dž.š,. kaže:’’ Okreni lice svoj ti , kao vjernik pravi, čistoj vjeri, Allahovoj
prirodi, prema kojoj On ljude stvari! – Nema promjene u Allahovu stvaranju! To je
prava vjera, ali većina ljudi ne zna.“

3. Poslanik a.s. kaže: ‘’Svako dijete rodi se u čistoj vjeri, potom ga njegovi roditelji
učine jevrejom, kršćaninom ili vatropoklonikom.“

Teklif

Pitanja:

1. Ko je mukelef?
2. Koja je prva čovjekova dužnost prema Stvoritelju?
3. Kojim osobama se ne pišu djela?

Odgovori:

1. Mukelef je punoljetna, pametna osoba, zdravih čula do kojih je došla Objava.

2. Prva dužnost čovjeka prema Stvoritelju je ubudijjet (robovanje i služenje).
3. Poslanik, a.s., kaže:’’ Dignuto je Pero (ne pišu se djela) trojici: spavaću dok
spava, luđaku u vrijeme ludila i djetetu do punoljetnosti.

Millet

Pitanja:

1. Šta se podrazumjeva pod pojmom millet?

2. Ko su ez-zimme?

2
Odgovori:

1. Ovaj pojam u Kur’anu svugdje znači vjeru, a koristi se kako za

neznabožačku vjeru tako i za kršćane i židove.
Pojam millet se upotrebljava i za pravu, istinsku vjeru.

2. Pojam ez-zimme se koristi za nevjernike u islamskoj državi koji su dužni

plaćati porez.

Mezheb

Pitanja:

1. Šta je mezheb u akaidu?

2. Koji su razlozi pojave mezheba u islamu?
3. Koje sekte su se pojavile prve nakon smrti Poslanika, a.s.?
4. Kako se zove djelo iz oblasti akaida koje je napisao Imam Ebu Hanife?
5. Koja dvojica učenjaka su stala u odbranu ehlisunnetskog učenja u akaidu?

Odgovori:

1. Mezheb je pravac, škola, slijeđenja nekog mudžtehida.

2. Razlozi pojave mezheba u akaidu su:

- naglo širenje islamske države,
- susretu muslimana sa drugim kulturama i civilizacijama i
- prevođenje djela sa grčkog i perzijskog jezika.

3. Prve sekte koje su se pojavile nakon smrti Poslanika, a.s., su: šije,
haridžije i mu'tezlije.

4. Djelo koje je napisao Imam Ebu Hanife iz akaida zove se

Fikhul- Ekber.

3
 5. Dvojica najpoznatijih alima koji se stali u odbranu ehlisunnetskog
učenja su Imam Ebu Hasan el-Eš'ari i Ebu Mensur el-Maturidi.

Islam, Iman i Ihsan

Pitanja:

1. Šta je islam?
2. Šta je iman?
3. Šta je ihsan?

Odgovori:

1. Ovaj termin filološki označava: pokornost i poslušnost, dobrobit, sigurnost

i čistotu od vidljivih i nevidljivih poroka (grijeha). U vjeri ovaj termin
označava Allahovu jednoću, pokoravanje Njegovim naredbama,
potčinjenost Njemu. Tako je vjera nazvana islamom u svakom vremenu,
jer je to put kojim se ostvaruje predaja roba svome Gospodaru.

2. Filološki označava: vjerovanje, prihvatanje. A u vjeri je to termin koji se

nekad spominje za vjerovanje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige,
Njegove poslanike, Posljednji dan i određenje dobra i zla. Ovo je ako se
spominje u kontekstu zajedno sa islamom.

3. Filološki označava: savršenstvo djela i njegovu preciznost. U vjeri

označava: uljepšavanje vanjštine ibadetima i unutrašnjosti iskrenom
predanošću.U hadisu Poslanika, a.s., podrazumjeva da obožavamo Allaha
kao da ga vidimo iako ga ne vidimo jer On nas vidi.

Tewhid – vjerovanje u Allahovu, dž.š., jednoću

4
Pitanja:

1. Sta je tewhid?
2. Koja tri principa obuhvata vjerovanje u Allaha dž.š.?
3. Šta je tewhid rububijje?

Odgovori:

1. Tewhid znači vjerovanje u Allahovu dž.š jednoću.

Musliman vjeruje u Allaha, dž.š., u značenju: vjeruje u postojanje Allaha da

je On Stvoritelj nebesa i Zemlje, duhovnog i pojavnog svijeta, Gospodar i
Vladar svega, nema drugog božanstva osim Njega, niti ima Gospodara mimo
Njega. Zatim vjeruje da je Allah, dž.š., u potpunosti savršen, daleko od bilo
kakve manjkavosti tj. vjeruje da Allah, dž.š., ima Svoja vlastita lijepa imena i
savršena svojstva.

2. Iman – vjerovanje u Allaha obuhvata tri principa:

- vjerovanje da je samo Allah, dž.š., Tvorac i Gospodar svega – tevhid

rububijje,

- vjerovanje da se samo Njemu može ibadet činiti – tevhidul-uluhijje,

- vjerovanje da samo Njemu pripadaju imena i svojstva savršenstva –

tevhid el-esmai vessifat.

3. Tevhidur rububijje je tevhid koji se odnosi na djela Allaha, dž.š.,

kao: stvaranje, opskrba, oživljavanje, usmrćivanje i sl.

Tevhidom rububije priznajemo da je Allah, dž.š., jedini Stvoritelj svih

stvorenja i njihov vlasnik, da ih samo On oživljava i usmrćuje, da samo
Allah donosi korist i nanosi štetu i da samo On može udovoljiti molbi
kada se neko nađe u bezizlaznoj situaciji.

Tevhidul- uluhijje - Ibadet i vrste ibadeta

Pitanja:

5
 1. Tevhidul- uluhijje?

2. Šta kaže imam Ibn Tejmijje za ovu vrstu tevhida?

3. Nabroj vrste ibadeta?
Odgovori:

1. Tevhidul-uluhijje znači upućivanje svih vrsta ibadeta samo Allahu, dž.š.

2. Šejhul-islam Ibnu-Tejmije u vezi tevhidul-uluhijje kaže: "Po ovoj vrsti tevhida se

razlikuju monoteisti od mušrika, oni koji istinski obožavaju Allaha od onih koji
zajedno s Allahom obožavaju i druge. Zbog ovog tevhida će biti nagrada ili kazna na
ovom i na budućem svijetu, a ko ovaj tevhid ne bude prihvatio, ostat će među
mušricima."

3. Postoje različite vrste ibadeta:

a) Ibadet iz ubjeđenja

1. Ubjeđenje da nema drugog boga sem Allaha i da je Muhammed, a.s., Allahov rob i
poslanik.

2. Ljubav prema Uzvišenom Allahu.

3. Strah prema Allahu i stalna želja i nada za Allahovim rahmetom.

4. Neprestana misao na Allaha, dž.š.

5. Oslanjati se samo na Allaha i od Njega pomoć tražiti.

b) Govorni ibadeti
1. Izgovaranje dva šehadeta.

2. Spominjanje, veličanje Allaha i traženje oprosta.

3. Dova i traženje pomoći.

4. Zakletva Allahom. Musliman se zaklinje isključivo Allahom. Na taj način on Ga veliča i

izražava Mu svoju predanost i pokornost.

.Pozivanje Allahu, naređivanje dobra i zabranjivanje zla .5

6
 c) Praktični ibadet

1. Obavljanje namaza.

2. Davanje zekata.

3. Post mjeseca ramazana.

4. Obavljanje hadždža.

5. Upravljanje prema Allahovom šerijatu.

Tevhid el-esmai vessifat

Pitanja:
1. Šta je tevhid el-esmai ve sifat?
2. Koji su principi tevhida el-esmai ve sifat?
3. Šta će pokvariti tevhid el esmai ve sifat?

Odgovori:

1. Tevhid el-esmai ves-sifat ukratko znači; čvrsto ubjeđenje da Allahu, dž.š.,

pripadaju sva imena i svojstva savršenstva, da je On daleko od svih atributa
nepotpunosti i da se On Svojim svojstvima odlikuje nad svim stvorenjima;
svojstvima koja su nama poznata iz Njegovih riječi i riječi Njegovog Poslanika
a.s., bez ikakve njihove izmjene, bez njihovog cjelokupnog ili pojedinačnog ni-
jekanja, bez pokušaja njihovog potpunog shvatanja i objašnjenja njihove
suštine ili uporedbe sa svojstvima stvorenja.

2. Tevhid el-esmai ves-sifat se zasniva na tri temelja – principa, pa ko se od njih

udalji, neće biti vjernik u ovu vrstu tevhida:

a) Vjerovanje da Allah, dž.š., ne sliči stvorenjima i da je daleko od svake manjkavosti.

7
 b) Vjerovanje u Allahova, dž.š., imena i svojstva koja su spomenuta u Kur'anu i sunnetu,
bez ikakvog oduzimanja ili dodavanja i bez iskrivljavanja ili nijekanja.

c) Prekidanje svake želje za pokušajem spoznaje istinskog značenja tih svojstava.

3. Tevhid el-esmai ves-sifat pokvarit će sljedeće stvari:

1. Et-tešbih – upoređivati svojstva Allaha, dž.š., sa svojstvima stvorenja.

2. Et-tahrif bit-te'vil – iskrivljavanje značenja Allahovih, dž.š., svojstava alegoričnim

tumačenjima ili bilo kakva zamjena i izmjena u njima.

3. Et-ta'til – negirati Allahove atribute, i negirati Allahova svojstva i njihovu povezanost s

bićem Allaha, dž.š.

4. Et-tekjif - razmatrati kakvo je neko Allahovo svojstvo i pokušaj ustanovljenja njihove

suštine.

Dokazi Allahovog postojanja

Pitanja

1. Može li čovjek spoznati postojanje Svevišnjeg Allaha putem svoga razuma?

2. Koje su vrste spoznaje?
3. Pojasni teoriju velike eksplozije?

Odgovori

1. Božije postojanje (egzistencija) temelj je svake objavljene vjere. Doći do spoznaje da

Bog postoji dužnost je svakog čovjeka kome je Allah, dž.š., dao razum. Posmatranjem
svega oko sebe i samoga sebe čovjek mora doći do čvrstog uvjerenja da mora postojati
najviše Biće, jer se inače ne može drukčije objasniti postanak svemira i života u njemu,
kao što se drukčije ne može objasniti ni savršeni red koji vlada u svemiru.

2. Vrste spoznaje su:

8
 - Osjetilna spoznaja – na ovaj način spoznajemo nešto preko osjetila
- Racionalna spoznaja – putem našeg razuma spoznajemo apstraktne stvari
- Intuitivna spooznaja – ovo je spoznaja putem srca. O spoznaji putzem srca se posebno govori
u sufizmu.
- Spoznaja putem objave – Uzvišeni Allah je dao ljudima objavu da lakše spoznaju Njega kao
svoga gospodara, ali i svoju ulogu na ovome svijetu.

3. „Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi

raskomadali, i da Mi od vode sve živo stvaramo? I zar neće vjerovati?( EL-Enbija, 30.)
Iz citiranog ajeta razumijemo da on predstavlja dokaz protiv nevjernika, da zbog onoga
što je obznanjeno u ovom ajetu nevjernici trebaju povjerovati. Jedno od temeljnih uporišta
ateizma jeste tvrdnja da materija oduvijek postoji i da su sva živa i neživa materijalna bića
nastala slučajno. Teorija Velikog praska, koja je pokazala da svemir, materija i vrijeme
imaju svoj početak, ruši ovu osnovnu pretpostavku ateizma.
Pitanje "zar ne znaju nevjernici" postavljeno u citiranom ajetu također je veoma značajno,
jer je njime potvrđena mogućnost spoznaje činjenice da su nebesa i zemlja nekada bili
jedna cjelina i da su se potom razdvojili. Dvadeseto stoljeće, kada je i naučno potvrđena
istinitost kur'anskih stavova, jeste stoljeće ekspanzije naučnih otkrića, ali i pokušaja da se
fabrikuje sukob vjere i nauke. Ljudi, poneseni prosperitetom koji je donijela industrija,
postepeno su stvarali kult materije postavljajući je na mjesto božanstva. Potvrda teorije
Velike eksplozije prema kojoj je materija, koju su neki već počeli praktično obožavati,
zapravo stvorena i ima svoj početak, predstavljala je veliki udarac ateizmu. Pitanje
postavljeno na kraju ajeta "I zar nećete vjerovati?", također je značajno jer je povijest
potvrdila opravdanost i ovoga pitanja. Naime, i pored svih očitih dokaza, ateisti su ostali
dosljedni u svome nevjerovanju.

Kur’ansko-hadiski dokazi

Pitanja:

1. Koje su karekteristike kur'anskih dokaza o Božijoj egsistenciji?

2. Navedi primjere iz Kur'an i hadisa koji nas upućuju na Božiju egsistenciju?

Odgovori

9
 1. Kada je riječ o kur'anskim dokazima Božije egsistencije bitno je spomenuti nekoliko njihovih
karakteristika:
- Kur'an se obraća čovjekovom razumu i srcu kako bi on vidio i osjetio ljepotu Božijeg
stvaranja i
- Allah se obraća shodno čovjekovim umnim i intelektualnim sposobnostima.

2. Primjeri iz Kur'an i hadisa koji nas upućuju na Božiju egsistenciju su:

- Spuštanje željeza ,
- Barijera između dva mora,
- Predznaci Sudnjeg dana i
- Fetus u maternici žene.

Kosmološki dokaz

Pitanja:
1. Šta je kosmološki dokaz?
2. Koje argumente navode učenjaci u dokazivanju Božije egzistencije ovim dokazom?
3. Koji su oblici egzistencije?
Odgovori:
1. Kosmološki dokaz je jedan u nizu spoznajnih dokaza postojanja Uzvišenog Allaha. Ovaj
dokaz se zasniva na principu kauzaliteta, odnosno uzročno-posljedičnim odnosima
sadržanim u kosmosu.

2. Njihovi argumenti su bili sljedeći:

- Argument za postojanje nepokrenutog pokretača,
- Argument za neuzrokovani uzrok i
- Argument za razlikovanje mogućnosti i nužnosti potrebe.

3. Oblici egzistencije mogu biti:

- Same po sebi nužne (vadžib) – moraju postojati, a to je nužno biće (Allah dž.š.)
- Same po sebi nemoguće (mustehil) – npr. Postojanje više bogova
- Moguće (mumkin) – sve što je stvoreno

Teleološki dokaz
Pitanja:

10
 1. Šta je teleološki dokaz?
2. Na čemu se zasniva dokazivanje teleologijom?
3. Navedi ajet koji govori o ovom dokazu?

Odgovori:
1. Teleološki dokaz (od grčke riječi telos – svrha) Božije opstojnosti izvodi se iz savršenog reda i
harmonije koji vladaju u svemiru. Ovaj se dokaz na arapskom jeziku naziva “delilul inajeh”.

2. Dokazivanje pomoću teleološkog dokaza se zasniva na sljedećem:

a) Prirodom vlada red harmonija i svrhovitost
b) Tamo gdje je red i svrhovitost mora postojati Savršeni Um, za vjernika je to Uzvišeni Allah
c) Prirodom i svim stvorenjima vlada uzvišeni Allah

3.

„U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene. Za
one koji i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju.
''Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u vatri.“ (Ali Imran,
190-191)

Moralni dokaz
Pitanja :

1. Nevedi hadis koji govori o moralnom zakonu?

2. Od kojih premisa polazi moralni zakon?

3. Šta je savjest?

Odgovori:

1. Ashabi su upitali Poslanika, a.s., o dobročinstvu i grijehu, pa im je on kazao: " Dobročinstvo

je biti lijepog morala (lijepe naravi i ponašanja), a grijeh je ono što te peče u duši (tišti te i ne
da ti mira) i što ti je mrsko da svijet sazna i otkrije."

11
 2. Moralni zakon polazi od sljedećih premisa:
- Postoji moralni zakon u nama
- Svaki zakon mora imati svog zakonodavca

Zaključak. Pošto svaki zakon mora imati svog zakonodavca, tako i moralni zakon ima svog
zakonodavca, a za vjernika je to Uzvišeni Allah, Koji je Zakonodavac svega.

3. Savjest je unutrašnja reakcija pojedinca na vlastito moralno ponašanje.

Historijski dokaz

Pitanja:

1. Šta je premisa?
2. Koje konstatacije nalazimo u historijskom dokazu?

Odgovori :

1. Prepisa predstavlja propoziciju ili pretpostavku, nešto što je naprijed istaknuto. Možemo
kazati da je premisa sud od kojeg polazi postupak zaključivanja, a više takvih sudova i onih
koji se polazi postupak zaključivanja, a više takvih sudova i onih do kojih se dolazi
postupkom zaključivanja sačinjavaju zaključak.

2. U historijskom dokazu nalazimo ove konstatacije:

- religijja je zajednička potreba kroz povijest ljudskog roda,
- ono što je zajednička potreba svih ljudi je izvor same ljudske prirode i
- ono što je izvor ljudske prirode mora u osnovi biti istina.

12